ODGOJNI DOM BEDEKOVČINA

OGLEDNI PRIMJER PLANA TRANSFORMACIJE

za razdoblje od 2014. do 2016. godine

2

OGLEDNI PRIMJER PLANA TRANSFORMACIJE

SADRŽAJ 1. OPIS USTANOVE ............................................................................................................. 1

2. POLITIČKI I ZAKONODAVNI KONTEKST ........................................................................ 6

3. ANALIZA POTREBA LOKALNE ZAJEDNICE .................................................................... 8

4. TRANSFORMIRANA USTANOVA ...................................................................................11

4.1. Organizacijska struktura transformirane ustanove .....................................................13

4.2. Troškovi transformirane ustanove ..............................................................................17

5. IMPLEMENTACIJA TRANSFORMACIJE .........................................................................18

5.1. Strukture implementacije projekta ..............................................................................18

5.2. Podrška korisnicima u procesu transformacije ...........................................................19

5.3. Podrška obiteljima u procesu transformacije ..............................................................24

5.4. Podrška osoblju u procesu transformacije .................................................................26

5.5. Vremenski okvir, koraci i dinamika procesa transformacije ........................................28

5.6. Tranzicijski troškovi ....................................................................................................38

6. PROCJENA RIZIKA .........................................................................................................39

7. REZULTATI ......................................................................................................................41

8. PRILOZI ...........................................................................................................................43

8.1. Struktura korisnika .....................................................................................................43

8.2. Struktura osoblja ........................................................................................................46

8.3. Struktura osoblja transformiranog pružatelja usluga ..................................................48

8.4. Analiza troškova i koristi ............................................................................................49

3

1. OPIS USTANOVE

1. Datum osnivanja, osnivač, sjedište i lokacija

Odgojni dom Bedekovčina, Aleja Dragutina Domjanića 15 (u daljnjem tekstu: Dom) osnovan je 20.03.1954. godine Rješenjem Narodnog odbora Kotara Zlatar br. 2340/1954. i upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu br. 1-436 od 18.11.1985. godine. Temeljem članka 78., stavka 1. Zakona o ustanovama (NN 76/93) postao je javnom ustanovom. Danas osnivačka prava nad Domom ima Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih. Sjedište Doma je u Bedekovčini, Aleja Dragutina Domjanića 15.

2. Usluge koje Ustanova pruža te broj korisnika

Odgojni dom Bedekovčina pruža uslugu smještaja u okviru kojeg se osigurava zbrinjavanje, odgoj, školovanje, razvijanje radnih navika te pružanje odgovarajućih oblika stručne pomoći maloljetnim i mlađim punoljetnim ženskim osobama do 21. godine života. U Odgojnom domu Bedekovčina se u skladu s propisima o izvršavanju odgojnih mjera za maloljetnike i mlađe punoljetne osobe izvršava odgojna mjera upućivanje u odgojnu ustanovu. Optimalan kapacitet Doma je 32 korisnice.

3. Struktura korisnika

Odgojni dom Bedekovčina je jedina ustanova u Republici Hrvatskoj za smještaj isključivo ženske populacije maloljetnica i mlađih punoljetnica s problemima u ponašanju te se isprofilirao za tretman djevojaka koje manifestiraju složene oblike odstupanja u socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Točnije, dom osigurava smještaj i tretman korisnica kod kojih teškoće socijalnog i emocionalnog funkcioniranja traju već duže vrijeme, složenije su i intenzivnije, uvjetovane kako strukturom ponašanja i ličnosti, tako i bitno narušenim, odnosno poremećenim odnosima u užoj i/ili široj socijalnoj sredini. Djevojke se u Dom smještavaju temeljem Obiteljskog zakona, temeljem Zakona o sudovima za mladež, ili temeljem Zakona o socijalnoj skrbi. Odluku o smještaju temeljem Obiteljskog zakona donosi sud u izvanparničnom postupku da se djevojka upućuje u Odgojni dom Bedekovčina na godinu dana te sukladno tome nadležni centar za socijalnu skrb donosi rješenje o smještaju. Nakon isteka roka od godine dana radi se revizija odluke nakon koje se smještaj djevojke može nastaviti ili se mjera obustavlja. Oko 85% djevojaka u Domu se nalazi na temelju Obiteljskog zakona te su u velikom broju slučajeva u Domu nedobrovoljno. Drugi način smještaja djevojaka u Dom odnosi se na odgojnu mjeru upućivanja u odgojnu ustanovu. U ovom slučaju radi se o djevojkama počiniteljicama kaznenih djela. Među kaznenim djelima koje su korisnice Doma počinile prije dolaska u Dom, najčešće pronalazimo obijanje kioska, krađe uz nanošenje tjelesnih ozljeda te preprodaju droge. Ova se mjera djevojkama izriče na minimalno šest mjeseci, a može trajati maksimalno dvije godine, s tim da se svaka tri mjeseca održavaju kontrolna ročišta na kojima se podnosi izvješće o tijeku provedbe mjere. Neovisno o razlogu smještaja djevojaka u Dom, djevojke smještene u Bedekovčinu uglavnom nemaju razvijene radne, a često ni higijenske navike, sklone su skitnji i društveno neprihvatljivim ponašanjima, zanemaruju školske obveze, ne posjeduju životne vještine prosječno očekivane i primjerene za njihovu dob, teško adekvatno prepoznaju i manifestiraju svoja emocionalna stanja uz često impulzivno reagiranje. U analizi dobne strukture korisnica evidentna je velika heterogenost, koja obuhvaća dobni raspon od 14. do 19. godine života. Nadalje, obrazovna struktura prisutnih korisnica ukazuje na značajne nesrazmjere između obrazovne i kronološke dobi, sve do neuključenosti u obrazovni proces. Djevojke su uglavnom pale po jedan razred, a neke od

4

njih i dva puta te nastavljaju obrazovanje s mlađom generacijom što često dodatno komplicira njihovu situaciju. Neke od djevojaka po uzrastu bi trebale završavati srednju školu, a tek se u istu upisuju. 4.Struktura osoblja Dom trenutno zapošljava 30 radnika, od kojih je 29 stalno zaposlenih radnika i 1 radnik na određeno vrijeme (zamjena za porodiljni). Od 29 stalno zaposlenih radnika, 19 je stručnih radnika osposobljenih za neposredni stručni i terapeutski rad s korisnicama Doma, a ostalih 10 djelatnika su administrativno i tehničko osoblje. Detalji su vidljivi u tablici.

NAZIV RADNOG MJESTA

STRUČNA SPREMA

BROJ IZVRŠITELJA

Odgajatelj VSS / VŠS 16 Medicinska sestra SSS 1 Knjigoveža – rad. okup. terapeut

SSS 1

Ing. tekst. tehnologije – radno-okupacioni terapeu

VŠS 1

Kuharica KV / SS 3 Tehničko i administrativno osoblje

NK / SS / VŠS

6

Ravnatelj VSS 1 UKUPNO: 29

Radnici zaposleni na radnom mjestu odgajatelja po struci su socijalni pedagozi (6), socijalni radnici (5), rehabilitator (1), psiholog (1), profesor književnosti i filozofije (1) te odgojitelji predškolske djece (2). Radno – okupacioni terapeuti po struci su inžinjer tekstilne tehnologije (1) i kartonažer (1). Od tehničkog i administrativnog osoblja Dom zapošljava informatičara (1), magistra ekonomije (1), knjigovođu (1), ekonomista (1), soboslikara (1) i ing. odjevne tehnologije (1). Ravnateljica je po struci socijalna radnica.

5. Uvjeti - površina, kvadratura objekata, prostori, okoliš, udaljenost od većeg mjesta ili grada, povezanost s lokalnom zajednicom

Odgojni dom Bedekovčina je smješten u mjestu Bedekovčina. Bedekovčina ima dobar prometni položaj u odnosu na ostala mjesta i gradove u Krapinsko-zagorskoj županiji te dobru prometnu povezanost s gradom Zabokom prema kojem gravitira. Povezanost i suradnja s lokalnom zajednicom je dobra, s obzirom na raspoložive mogućnosti koje ima. Okoliš Doma je velik, a dio se odnosi na park zaštićen kao spomenik prirode vrtne arhitekture. Zaštićena površina okoliša iznosi 6 hektara. Vlasnički odnosi nekretnina koje Dom posjeduje nisu u potpunosti riješeni te je postupak povrata odnosno naknade oduzete imovine vlasnicima dvorca te parka i dijela okoliša, kao i dijela nekretnina ("stara škola", garaža, šupe), još uvijek u tijeku. Prostorno-smještajni uvjeti potrebni za život i rad korisnica Doma u odgojnim grupama jesu: dva puta po dva fizički vezana paviljona, ali s četiri samostalne stambene jedinice pojedinačne kvadrature 249 četvornih metara (svaki od 4 paviljona je površine 249

5

četvornih metara). Svaka stambena jedinica sastoji se od dnevnog boravka, kuhinje, pet spavaona sa po dva ležaja, dva sanitarna čvora, ureda odgajatelja te pomoćnih prostorija. Kapacitet jedne stambene jedinice je do 8 korisnica. U sastavu Doma nalazi se i dvorac kvadrature 794 četvornih metara. U prostoru kata dvorca nalaze se prostorije odgojne grupe (dvije spavaone, dnevni boravak, kuhinja, sanitarni čvor i ured odgajatelja), učionica u kojoj se odvija nastavni dio obrazovanja za polaznice tekstilnog usmjerenja, izložbeni prostor radova sekcija Doma, soba za posjete roditelja te domska knjižnica. U prizemlju dvorca smještena je uprava Doma, centralna kuhinja s blagovaonicom koja je opremljena za pripremu svih obroka korisnica te informatička učionica. Uz navedene objekte tu je i prostor stare škole u kojem se nalazi domar te radionica sa strojevima za šivanje u kojoj djevojke polaznice tekstilne škole imaju organiziranu praksu, a ista se koristi i za radnu okupaciju. U istom objektu su i prostorija namjenjena za radionicu likovne grupe u kojoj se nalazi i stol za stolni tenis. Dodatni prostori Doma su: - u krugu: garaža, šupe, škola - koja je dana u najam Srednjoj školi Bedekovčina - van kruga: kino dvorana i podrumski stan, tiskarska radionica, stan na 1. katu. Osim prostora odgojnih skupina, za potrebe tretmana se koriste prostorije dvorca (organizirano slobodno vrijeme), sportsko igralište, sportska dvorana u Srednjoj školi u Bedekovčini, priručna dvorana za sportske aktivnosti u prostorima Doma te radionice u kojima se provodi radna terapija. Izgled prostorija je, nažalost, često produkt neadekvatnih ponašanja naših korisnica, koje nemaju izgrađen osjećaj za čuvanje imovine te istu oštećuju gotovo svakodnevno. Samo kroz jednu školsku godinu imali smo dvadesetak obijanja vrata soba, skladišta, kancelarija odgajatelja, pet razbijanja ulaznih vrata paviljona, četiri razbijanja prozora kancelarije odgajatelja. Oštećivanje zavjesa, cvijeća, zidova i namještaja vrlo je česta pojava u Domu. U ovom obliku paviljoni ne predstavljaju okruženje u kojem se na zadovoljavaući način mogu vježbati životne vještine uz kontinuirano slanje poruke korisnicama da je Dom sigurno i toplo okruženje.

6. Uvjeti za korisnike smještaja - broj osoba kojima se pruža usluga, broj osoba u objektima, broj osoba u sobama

Smještaj 32 djevojke se trenutno odvija u 4 paviljona (od kojih svaki čini posebnu odgojnu skupinu). U svakoj skupini može biti maksimalno 8 korisnica. U svakom paviljonu ima 5 spavaonica. U svakoj spavaonici ima 2 kreveta. Trenutno 16 korisnica dijeli sobu s drugom korisnicom („cimericom“) dok je 8 korisnica samo u sobi što omogućava i veću privatnost. Međutim, često korisnice same žele imati „cimericu“. Sa svakom odgojnom grupom tijekom 24 sata radi 3 - 4 odgajatelja u smjenama. To znači da je skupina od 8 djevojaka u svakom trenutku pretežno pokrivena jednim odgajateljem.

7. Organizacijska struktura i uloga organizacijskih cjelina

Dom je ustrojen kao jedinstvena radna organizacijska cjelina, ali radi što uspješnijeg i ekonomičnijeg obavljanja poslova i radnih zadataka, organizacijski su posebno strukturirani: a) Odjel stručnog rada b) Odjel pomoćno tehničkih poslova a) Odjel stručnog rada

6

Odgojna djelatnost je osnovna djelatnost Doma, a realizira se kroz individualne planove i programe rada i postupanja s korisnicama s problemima u ponašanju. Osnovna uloga odjela stručnog rada jest direktan rad s korisnicima u području njihovog odgoja. Stručni rad u odgoju provodi se u odgojnim i drugim skupinama, a temelji se na individualnom programu rada za svaku korisnicu, odnosno pojedinačnom programu postupanja, kojeg zajednički izrađuju, preispituju i nadopunjuju odgajatelji, stručni radnik nadležnog centra za socijalnu skrb, stručni radnik nadležnog suda za mladež, korisnica, njezini roditelji ili skrbnik i druge osobe koje mogu pridonijeti uspješnijoj realizaciji programa. Nositelji tretmana su odgajatelji, medicinska sestra, liječnik, radno-okupacioni terapeuti, itd. Rad s korisnicama je organiziran kroz prisustvo stručnih radnika od 0-24 h. Organizacija rada je prilagođena obrazovanju korisnica na način da je u neposrednom stručnom radu s korisnicama u smjeni kada je većina korisnica na nastavi prisutan manji broj stručnog osoblja, dok je u neposrednom stručnom radu s korisnicama kada se većina njih nalazi u svojim odgojnim grupama (večernja smjena) prisutan veći broj stručnog osoblja. Stručni rad u odgoju provodi se u paviljonima, u otpusnoj skupini unutar dvorca, radionicama namijenjenim za radnu okupaciju i slobodne aktivnosti, u parku i na igralištu kao sastavnim dijelovima doma. Organizacija dnevnih aktivnosti propisana je kućnim redom Doma.

b) Odjel pomoćno-tehničkih poslova Radnici odjela pomoćno tehničkih poslova obavljaju za Dom tehničke i ostale pomoćne poslove u svrhu što uspješnijeg funkcioniranja osnovne djelatnosti Doma, koji obuhvaćaju: pripremu hrane, administrativne poslove, računovodstveno – financijske poslove, zaštitu na radu, pranje i glačanje rublja, čišćenje i uređenje unutarnjeg i vanjskog prostora, održavanje i uređenje zgrada, inventara, unutarnjih postrojenja i okoliša, prijevoz, nabavu i skladištenje robe te ostale zajedničke poslove. U obavljanje zajedničkih poslova mogu biti uključene i korisnice Doma, ako to koristi njihovoj resocijalizaciji odnosno stjecanju pozitivnih radnih navika.

8. Struktura prihoda i rashoda postojeće ustanove

• Prihodi iz državnog proračuna RH = 4.682.057,00

• Rashodi: MATERIJALNI RASHODI = 4.682.057,00

- rashodi za zaposlene =3.434.316,00

- rashodi za materijal i energiju = 1.129.235,00

- rashodi za usluge = 332.647,00

- financijski rashodi = 6.296,00

- naknade građanima i kućanstvima = 112.210,00

7

2. POLITIČKI I ZAKONODAVNI KONTEKST

Djeca i mladi s problemima u ponašanju, odnosno s teškoćama socijalnog i emocionalnog funkcioniranja u Republici Hrvatskoj još uvijek se često obilježavaju devijantnim, opasnim i nepoželjnim članovima društva koji su sami krivi za svoje teškoće te koje treba izdvojiti, 'tretirati', 'izliječiti'. U hrvatskoj javnosti, a nerijetko i u stručnim krugovima, još uvijek nedostaje socijalne svijesti o zajedničkoj društvenoj odgovornosti nepovoljnog položaja pojedinih obitelji iz kojih se kasnije 'regrutiraju' djeca i mladi s teškoćama u socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Tomu je tako unatoč činjenici da Hrvatska formalno ima vrlo dobar nacionalni okvir pristupa i postupanja prema navedenoj populaciji te da je usvojila i adekvatan međunarodni okvir u promišljanju pristupa populaciji djece i mladih s teškoćama emocionalnog i socijalnog funkcioniranja.

Upravo u navedenom nacionalnom i međunarodnom okviru leži i osnova procesa deinstititucionalizacije i transformacije Domova koji brinu o djeci i mladima s problemima u ponašanju. Naime, detaljniji uvid u nadvedene i dolje objašnjene okvire, a pogotovo u međunarodni okvir, naglašava kako trenutni domski aranžmani skrbi o djeci i mladima s problemima u ponašanju nisu u potpunosti u skladu s principima samih navedenih okvira, odnosno standardima suvremene struke. S obzirom da su navedeni međunarodni i nacionalni okviri formalno prihvaćeni, a u praksi ne funkcioniraju u potpunosti, razumljivo je da će proces deinstitucionalizacije i transformacije Odgojnog doma Bedekovčina, ali i ostalih domova u Republici Hrvatskoj, upravo polaziti od njihovih načela.

Što se tiče međunarodnog okvira, u Republici Hrvatskoj politika prema djeci i mladima s teškoćama socijalnog i emocionalnog funkcioniranja zasniva se na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela općih ljudskih prava, odnosno prava djeteta. Navedeni standardi uključuju načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava. Kao takvi, navedeni standardi čine nužnim izjednačavanje prava djece i mladih s problemima u ponašanju s pravima koja imaju njihovi vršnjaci bez takvih teškoća. Međunarodni dokumenti koje valja izdvojiti u procesu deinstitucionalizacije i trasnformacije, a koji počivaju na navedenim načelima, su Opća deklaracija o ljudskim pravima (UN, 1948), Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda(1950) i Konvencija o pravima djeteta (UN, 1989). Opća deklaracija o ljudskim pravima je još prije 66 godina prepoznala da sva djeca, bez obzira na svoja obilježja i obitelj iz koje dolaze, trebaju uživati jednaku socijalnu zaštitu. Najrelevantnija međunarodna konvencija za proces deinstitucionalizacije djece i mladih s problemima u ponašanju jest Konvencija o pravima djeteta. Konvencija navodi da "radi potpunoga i skladnog razvoja svoje osobnosti" dijete, ondosno mlada osoba treba "rasti u obiteljskoj sredini, u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja”. Osim toga, Konvencija navodi kako većina djece treba živjeti sa svojim biološkim roditeljima, a ukoliko roditelji imaju teškoća u brizi za svoje dijete, odgovornost je države pružati potporu roditeljima kako bi mogli ispunjavati te brinuti za svoje dijete. Ukoliko djetetova obitelj ne može pružiti potrebnu skrb djetetu unatoč odgovarajućoj potpori države, dijete ima pravo na zamjensku obiteljsku skrb (članak 20.). Poseban naglasak na razvoj socijalnih uslugu u zajednici, posebno u smislu pružanja podrške obiteljima djece i mladih u riziku ili s već manifestiranim problemima u ponašanju Hrvatska je počela stavljati u pretpristupnim pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U tom razdoblju nastao je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. Za cilj u navedenom dokumentu postavljeno je do 2016. godine promijeniti okvir institucijske i izvaninstitucijske skrbi na 40% korisnika u

8

institucijskim oblicima skrbi i 60 % korisnika u izvaninstitucijskim oblicima skrbi za djecu i mladež s problemima u ponašanju, u skladu s nacionalnim strateškim ciljevima o djeci i mladima navedenim u Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. i Nacionalnoj strategiji prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012.

Od 2012. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPM) provodi projekt podržan od strane Instrumenta pretpristupne pomoći Europske Unije “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”. Projekt intenzivno promiče promjenu te putem domaćih i stranih stručnjaka aktivno podržava i doprinosi procesu deinstitucionalizacije. Projekt se sastoji od dvije međusobno povezane komponente. Prva komponenta odnosi se na nastavak procesa socijalnog planiranja na razini županija pri izradi Plana socijalnih usluga. Druga komponenta odnosi se na daljnju transformaciju i deinstitucionalizaciju domova socijalne skrbi, pri čemu je Odgojni dom Bedekovčina odabran kao dom koji će, od svih Domova koji skrbe o djeci i mladima s problemima u ponašanju, dobiti najviše podrške te čiji je će strateški plan služiti kao ogledni primjerak ostalim domovima za odgoj i odgojnim domovima.

Ulaskom u Europsku uniju 01.07.2013. Hrvatska je preuzela Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na alternativne oblike skrbi i podrške u obitelji i zajednici za djecu, osobe s invaliditetom, osobe sa psihosocijalnim poteškoćama i starije osobe u Europi te je još intenzivnije počela poticati proces deinstitucionalizacije na državnoj razini. Politiku deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi na državnoj razini regionalna i lokalna politika prati u obliku podrške, barem u Krapinsko - zagorskoj županiji, ali bez mogućnosti financijske podrške zbog gospodarske krize u kojoj se zemlja nalazi pa se za sada ne naziru adekvatna rješenja za realizaciju plana deinstitucionalizacije. Dom je počeo poticati i promovirati razvoj adekvatnije skrbi za djecu i mlade kroz medijske aktivnosti, sastanke s predstavnicima Županije, Savjet za socijalnu skrb u Županiji, aktivnostima oko izrade Akcijskog plana socijalnih usluga u Krapinsko - zagorskoj županiji.

Što se tiče nacionalnog zakonodavnog konteksta, vidljivo je nastojanje usklađivanja nacionalnih propisa s europskim: donesen je novi Zakon o socijalnoj skrbi koji normira neke nove socijalne usluge usmjerene na prevenciju, odnosno naglašava da je smještaj djece i mladih u domove krajnja mjera koja se primjenjuje te može biti samo privremena.

9

3. ANALIZA POTREBA LOKALNE ZAJEDNICE

Socijalno planiranje u Krapinsko-zagorskoj županiji

U okviru prve komponente projekta “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”, u sklopu kojeg se izrađuje i ovaj ogledni plan transformacije, u prosincu 2013. godine Krapinsko-zagorska županija donijela je akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014.godinu Krapinsko-zagorske županije baziran je na procjeni potreba županije za određenim socijalnim uslugama u kojoj su sudjelovali svi relevantni dionici s područja županije, a koji su u obzir uzimali i širu sliku, odnosno potrebu akcijskog planiranja i za 2015. godinu koje je ostavljeno za sljedeće razdoblje. Glavna radna skupina za izradu akcijskog plana za 2014. godinu sastojala se od 16 ključnih dionika županije, uključujući pročelnika i višu stručnu suradnicu za socijalnu skrb Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade KZŽ, ravnateljice svih 4 centara za socijalnu skrb u županiji, ravnatelje sva 4 doma socijalne skrbi u županiji, uključujući i ravnateljicu Odgojnog doma Bedekovčina Tamaru Kotarski, voditelje nekoliko ključnih nevladinih organizacija u županiji te predstavnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje županije, Zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja. Radna skupina se redovno sastajala od ožujka 2013. godine s ciljem stvaranja jedinstvene excel baze podataka s popisom svih postojećih usluga u Županiji. Na temelju analize izrađene baze podataka radna skupina je prvo procijenila ciljne skupine kojima se trenutačno pružaju usluge te je utvrdila vrstu usluga koje se pružaju navedenim skupinama. Radna skupina je zatim utvrdila teritorijalnu raspoređenost i zastupljenost procijenjenih usluga i ciljnih skupina te prioritetne potrebe za novim uslugama u 2014. godini. Utvrđene prioritetne potrebe za novim uslugama u 2014. godini su: a) djeca i mladi u riziku; b) stariji i nemoćni; c) dugotrajno nezaposleni; d) obitelji u riziku; i e) osobe s invaliditetom. Za svako prioritetno područje izrađen je poseban akcijski plan. Osnovna svrha navedenih akcijskih planova je pospješiti pružanje usluga četirima skupinama korisnika u Županiji kako bi se spriječila njihova institucionalizacija i pomoglo onima koji su smješteni u institucijama da napuste ustanove jer su im dostupne alternativne usluge podrške u njihovoj lokalnoj zajednici. Dodatni cilj navedenih akcijskih planova jest stvaranje učinkovitije poveznice između planiranja socijalnih usluga koje se odvijaju na lokalnoj, odnosno županijskoj razini i planiranja na državnoj razini te osiguravanje djelotvornije i učinkovitije upotrebe ograničenih sredstava kako bi se ona izravno usmjeravala u prioritetna područja. Logično je, stoga, da će, između ostalog, Odgojni dom Bedekovčina u planiranju procesa transformacije svoje ustanove polaziti od, i nastojati biti u skladu s akcijskim planom socijalnih usluga Krapinsko-zagorske županije za 2014. godinu, naročito u smislu posebnih akcijskih planova za djecu i mlade u riziku i obitelji u riziku. a) Akcijski plan “Djeca i mladi u riziku” Akcijski plan za 2014. godinu koji se odnosi na prioritetno područje djece i mladih u riziku usmjeren je na dvije skupine: 1) djecu s teškoćama u razvoju i 2) djecu smještenu izvan obitelji. Ovaj ogledni plan transformacije bazira se na opis potreba i predloženih aktivnosti za skupinu djece smještene izvan obitelji uz napomenu da je cjelokupan akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu Krapinsko-zagorske županije dostupan na web stranici županije (http://www.kzz.hr/akcijski-plan-socijalnih-usluga).

10

U opisu stanja akcijski plan Krapinsko-zagorske županije usmjeren na prioritetno područje “djeca i mladi u riziku” navodi kako je prema statističkim podacima Ministarstva socijalne politike i mladih za 2012. godinu, 203 djece i mladih s područja Krapinsko-zagorske županije bilo smješteno u domove socijalne skrbi, a samo njih 55 u udomiteljske obitelji. Ovakav trend ukazuje na nepovoljni omjer izvaninstitucijske skrbi (uključujući skrb u udomiteljskim obiteljima) u odnosu na smještavanje u ustanove socijalne skrbi u iznosu 27:73. Prema Nacionalnom planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. (2018.) godine, taj bi omjer trebao biti obrnut, odnosno 80:20 u korist izvaninstitucijskog smještaja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Također, prema podacima centara za socijalnu skrb, svega je 19 obitelji na području Županije registrirano za udomljavanje djece i mladih. U navedenih 19 obitelji, udomljeno je 27 djece i mladih, dok je još 28 djece s područja Krapinsko-zagorske županije udomljeno u drugim županijama, većinom u udomiteljskim obiteljima na području Varaždinske i Zagrebačke županije. Ovi podaci ukazuju na nužnost aktivnog pristupa razvoju udomiteljstva, posebice razvoja specijaliziranog udomiteljstva. Akcijski plan Županije za prioritetno područje “djeca i mladi u riziku” koje se odnosi na djecu i mlade smještene izvan vlastite obitelji stoga predlaže “razvoj udomiteljstva za djecu i mlade” kao jedan od dva osnovna operativna cilja. Navedeni operativni cilj županija namjerava ostvariti kroz sljedeće aktivnosti: a) medijska kampanja o udomiteljstvu, b) edukacija, savjetovanje i podrška udomiteljskim obiteljima, razvoj specijaliziranog udomiteljstva te regrutiranje novih tradicionalnih i specijaliziranih udomitelja; i c) smanjiti broj djevojaka na smještaju u Odgojnom domu Bedekovčina za 10% putem smještaja djevojaka u tretmansku stambenu zajednicu (organizirano stanovanje) i udomiteljske obitelji. b) Akcijski plan “obitelji u riziku” U opisu stanja akcijski plan Krapinsko-zagorske županije usmjeren na prioritetno područje “obitelji u riziku” navodi kako su potrebe obitelji na području županije iz godine u godinu sve složenije te da se u posljednjih 10 godina na području županije bilježi značajan porast razvoda braka. Djeca i mladi koji odrastaju o obiteljima s kompleksnim potrebama jedna su od najranjivijih društvenih skupina te im je potreba dodatna zaštita i briga društva. Radna skupina Krapinsko-zagorske županije stoga navodi kako je potrebno ponuditi nove programe za djecu koja odrastaju u rizičnim obiteljima te za djecu u konfliktnim postupcima razvoda braka. Prevencija i pravovremena intervencija značajno utječu na smanjenje pojave psihičkih oboljenja i/ili kriminalnog ponašanja te ovisnosti u odrasloj dobi. Upravo stoga radna skupina kao jedan od dva operativna cilja postavlja “podršku obitelji”. Navedeni operativni cilj županija namjerava ostvariti kroz sljedeće aktivnosti: a) otvaranje savjetovališta za uspješno roditeljstvo; b) savjetovanje roditelja u postupku razvoda braka; c) razvoj socijalnih i emocionalnih vještina kod djece; d) pomoć i podrška žrtvama obiteljskog nasilja; e) grupni rad s počiniteljima nasilja u obitelji; i f) provođenje UNICEF-ovog programa “Baby fitness” i “Rastimo zajedno”. Uz analizu potreba utvrđenih prije izrade akcijskog plana socijalnih usluga za 2014.godinu Krapinsko-zagorske županije, kao i onih iz centara za socijalnu skrb Krapinsko-zagorske županije, prije izrade ovog oglednog plana transformacije, želja nam je bila još jednom s ključnim dionicima u županiji utvrditi stanje na terenu, odnosno potrebe za razvijanjem usluga koje bi u transformiranom obliku Odgojni dom Bedekovčina mogao pružati. S tom svrhom, 5. svibnja 2014. godine u Krapini je održan sastanak na kojem su sudjelovale ravnateljice centara za socijalnu skrb: Zabok, Krapina, Donja Stubica i Zlatar Bistrica, pročelnik upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Krapinsko-zagorske županije, savjetnica za socijalnu skrb Krapinsko-zagorske županije, zamjenica župana,

11

ravnateljica Odgojnog doma Bedekovčina i stručnjak na IPA projektu “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”.

Na sastanku je utvrđeno kako na terenu postoji potreba za sljedećim uslugama koje Odgojni dom Bedekovčina može pružati, a koje će doprinijeti smanjenju institucionalnog oblika skrbi: a) poludnevni boravak u osnovnim školama; b) savjetovanje i pomaganje obiteljima u riziku (putem mobilnih timova u školama u kojima neće biti poludnevnog boravka); i c) podrška udomiteljskim obiteljima, pogotovo onima koje brinu o djeci i mladima u riziku na ili s već manifestiranim problemima u ponašanju, uz naglasak na razvoj specijaliziranog udomiteljstva. Na sastanku su raspravljeni pravni okviri upućivanja djeteta, mlade osobe i/ili njihovih obitelji na navedene usluge. Razjašnjeno je kako u slučaju usluge poludnevnog boravka u osnovnim školama i savjetovanja obitelji djecu koja bi se u navedene programe trebala uključiti u najvećem broju slučajeva identificiraju škole, što i jest osnova rane identifikacije i prevencije. Na temelju prijedloga stručnog tima škole, formalno upućivanje na sam program provodi nadležni centar za socijalnu skrb.

Konačno, na sastanku je utvrđeno da usluge upućivanja u disciplinski centar i prihvatne stanice nisu potrebne. Naime, u posljednjih desetak godina odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar u Krapinsko-zagorskoj županiji izricana je izuzetno rijetko, dok otvaranje prihvatne stanice nije u skladu s procesom deinstitucionalizacije u koji je Odgojni dom Bedekovčina uključen.

4. TRANSFORMIRANA USTANOVA

Odgojni dom Bedekovčina je dom socijalne skrbi koji pruža usluge sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj 157/13), Zakonu o sudovima za mladež ("Narodne novine", broj 84/11, 143/12, 148/13), Zakonu o izvršenju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje ("Narodne novine", broj 133/12), Obiteljskom zakonu ("Narodne novine", broj: 116/03), Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ("Narodne novine", broj 40/14), Pravilniku o načinu izvršenja sankcija izrečenih maloljetnicima... ("Narodne novine", broj 141/11, 21/12) i drugim pravnim aktima kojima je reguliran smještaj djece i mladih s problemima u ponašanju. Dom pruža uslugu smještaja isključivo djevojkama do navršne 21. godine. U okviru usluge smještaja osigurava se zbrinjavanje, briga o zdravlju, obrazovanju, odgoj, razvijanje higijenskih i radnih navika te pružanje odgovarajućih oblika stručne pomoći sukladno njihovim potrebama. Dom pruža i usluge odgoja i obrazovanja djeci i mlađim punoljetnim djevojkama za vrijeme izvršenja sudske odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu. Tijekom dosadašnjeg rada pružali smo i uslugu savjetovanja i pomaganja nakon izlaska iz skrbi no u manjoj mjeri, jer djevojke izlaskom iz ustanove istu uslugu uglavnom traže u nadležnim centrima za socijalnu skrb, a stručnjacima Doma se povremeno javljaju. Imajući u vidu suvremene standarde, kao i potrebe lokalne zajednice, transformirana ustanova uključivat će nove usluge:

• Za dio djevojaka koje moraju ostati na stalnom smještaju razvit ćemo uslugu organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku – otvaranjem 4 tretmanske stambene zajednice

• Uz uslugu smještaja planiramo razviti i uslugu poludnevnog boravka u školi (PB) - Odgojni dom Bedekovčina svojim dugogodišnjim radom stekao je iskustva u radu s djecom s problemima u ponašanju te želimo naš budući rad usmjeriti i na preventivne programe u lokalnoj zajednici, a kako bi se pružila adekvatna i

12

pravovremena intervencija djetetu u potrebi, prije nego se situacija istog djeteta pogorša do te mjere da mora biti izdvojeno iz vlastite obitelji na duži rok i prije nego dođe u situaciju da mu se izrekne sudska odgojna mjera.

Konačno, planiramo razviti i uslugu savjetovanja i pomaganja primarnih obitelji ili specijaliziranih udomiteljskih obitelji putem mobilnih timova. Nadamo se da ćemo ovom uslugom doprinijeti razvoju specijaliziranog udomiteljstva. Između ostalog, specijalizirano udomiteljstvo bi doprinijelo većoj mogućnosti uključivanja djece i mladih s problemima u ponašanju u aktivan život zajednice te im omogućio obiteljski život, čak i u slučajevima u kojima moraju biti izdvojeni iz svoje biološke obitelji. Također, razvoj specijaliziranog udomiteljstva nedvojbeno bi doprinio i procesu deinstitucionalizacije Odgojnog doma Bedekovčina jer bi prevenirao ulazak djevojaka u instituciju te omogućio izmještanje određenog broja trenutnih korisnica Doma u udomiteljske obitelji. Radi svega navedenog Dom se u Županijskom planu socijalnih usluga za 2014. obvezao pružati podršku županijskim naporima u razvoju udomiteljstva. Svoju ulogu vidimo kroz promoviranje i doprinos razvoju, a potom i pružanje podrške specijaliziranom udomiteljstvu za djecu i mlade s problemima u ponašanju. Kroz partnerstvo u lokalnoj zajednici, cilj nam je aktivno sudjelovati u identifikaciji njenih potreba te se prema mogućnostima i djelokrugu uključiti kao pružatelji usluga u ispunjavanju potreba u zajednici. Od postojećih kapaciteta u prijelaznom razdoblju Dom ima osigurane prostore u kojima se organizira smještaj za korisnice, no potrebno je realizirati i izdvojene stambene zajednice izvan kruga doma. Osim spomenutih prostora, vrijednost vidimo i u stručnim radnicima doma te dugogodišnjem iskustvu rada s djevojkama s problemima u ponašanju. MISIJA U sigurnom i poticajnom okruženju, uz pomoć i podršku kompetentnog stručnog osoblja, pomažemo našim korisnicima da u što kraćem vremenu nadoknade odgojno obrazovne deficite i razviju socijalne vještine potrebne za uključivanje u samostalan život u zajednici. VIZIJA Usmjeravati i usklađivati unapređenje postojećih usluga u skladu s potrebama preventivnih i rehabilitacijskih programa za suzbijanje manifestiranja problema u ponašanju te razvijati usluge na području rada s djecom i mladima u riziku za razvoj problema u ponašanju u skladu s društvenim potrebama za socijalnim uslugama na lokalnoj i regionalnoj razini.

4.1. Organizacijska struktura transformirane ustanove

Slika 1. ODGOJNI DOM BEDEKOVČINA - shematski prikaz aktualnog ustrojstva

13

a kuhinja

Slika 1.1. ODGOJNI DOM BEDEKOVČINA - shematski prikaz aktualnog ustrojstva, broja

stručnih radnika i korisnika

DVORAC - UPRAVA

Ured ravnatelja

Računovodstvo

Centralna kuhinja

PAVILJON 1.

Smještaj korisnica

PAVILJON 2.

Smještaj korisnica

PAVILJON 3.

Smještaj korisnica

PAVILJON 4.

Smještaj korisnica

14

Kako je vidljivo iz Slike 1, Odgojni dom Bedekovčina trenutno pruža samo uslugu smještaja za djevojke koje su u Dom upućene bilo prema Obiteljskom zakonu, Zakonu o socijalnoj skrbi ili Zakonu o sudovima za mladež. Iako su paviljoni u kojima se trenutno provodi usluga stalnog smještaja fizički razdvojeni, odnosno nalaze se u četiri zasebne stambene cjeline, oni dijele istu adresu. Neposredna fizička blizina dvorca i paviljona s jedne strane te potpuna povezanost četiri paviljona s druge strane, pretvara Dom u jedinstvenu cjelinu „mastodontskog“ tipa. Takav oblik smještaja djevojaka nije u skladu sa suvremenim stručnim zahtjevima jer ne odražava, niti može adekvatno simulirati, obiteljski život. Uz nemogućnost pružanja adekvatnog tretmana koji bi počivao na principima tretmanske stambene zajednice, fizički položaj Odgojnog doma Bedekovčina doprinosi izolaciji, a time i stigmatizaciji korisnica Doma. Zbog kompleksnih potreba korisnica Doma, brojnih medijskih natpisa o njima i samoj ustanovi te fizičke izoliranosti Doma, uz Dom se vežu negativne konotacije te se Dom kolokvijalno naziva “Sovinjakom”. Spomenuti naziv iskoristili smo za pozitivnu promociju ustanove te smo učeničko - domsku zadrugu nazvali “Sova”, kao i list naše novinarsko - literarne sekcije.

Osnovni cilj procesa deinstitucionalizacije i transformacije Odgojnog doma Bedekovčina je izdvojiti Dom s lokacije uz koju se veže stigma, integrirati djevojke u život lokalne zajednice i pružiti im svu skrb, pomoć i podršku za adekvatan razvoj i osamostaljivanje koja je dostupna i njihovim vršnjacima koji žive u vlastitim obiteljima. Stoga djevojke kojima pružamo uslugu smještaja planiramo premjestiti u četiritretmanske stambene zajednice. Iako je konstantno prisutan pritisak za prijem novih korisnica, planiramokontinuirano smanjivanje prihvata novih djevojaka na smještaj. Dodatni cilj Doma je proširiti djelatnost Doma na pružanje usluga u zajednici kako bi se na vrijeme počelo raditi s djecom i njihovim obiteljima te na taj način spriječilo daljnje izdvajanje djevojaka iz njihovih obitelji. Od usluga u zajednici planiramo razviti mobilne timove za pružanje usluge savjetovanja i poludnevni

Paviljon 1. – USLUGA SMJEŠTAJA

Broj stručnih radnika: 4

Kapacitet: 8

Broj korisnika: 8

Paviljon 2.– USLUGA SMJEŠTAJA

Broj stručnih radnika: 4

Kapacitet: 8

Broj korisnika grupi: 8

Paviljon 3.– USLUGA SMJEŠTAJA

Broj stručnih radnika: 4

Kapacitet: 8

Broj korisnika grupi: 10

Paviljon 4.– USLUGA SMJEŠTAJA

Broj stručnih radnika: 4

Kapacitet: 8

Broj korisnika u grupi: 6

15

boravak u Osnovnoj školi Bedekovčina, a potom i u drugim školama na području Krapinsko – zagorske županije. Grafički prikaz transformiranog Doma vidljiv je na Slici 2, dok se opis nove organizacijske strukture i svih usluga koje u transformiranom obliku namjeravamo pružati nalazi ispod Slike 2.1.

Slika 2. ODGOJNI DOM BEDEKOVČINA - shematski prikaz planiranog transformiranog oblika

Doma

UPRAVA

Ured ravnatelja

Računovodstvo

Sjedište mobilnog tima

USLUGA SMJEŠTAJA

Tretmanskastambena

zajednica I.

Tretmanskastambena

zajednica II.

Tretmanskastambena

zajednica III.

Tretmanska stambena

zajednica IV.

IZVANINSTITUCIJSKE USLUGE

Poludnevniboravak u školi (OŠ Bekovčina)

Poludnevni boravak u školi

(nova grupa)

Savjetovanje i pomaganje

obitelji (mobilni tim)

16

Slika 2.1. ODGOJNI DOM BEDEKOVČINA - shematski prikaz planiranog (novog) ustrojstva,

broja stručnih radnika i korisnika

USLUGA SMJEŠTAJA IZVANINSTITUCIJSKE USLUGE

Tretmanska stambena zajednica I. Poludnevni boravak (OŠ Bedekovčina):

Broj stručnih radnika: 4 Broj stručnih radnika: 2

Kapacitet: 5 Kapacitet: 24

Broj korisnika: 5 Broj korisnika: 19

Tretmanska stambena zajednica II. Poludnevni boravak (nova grupa):

Broj i stručnih radnika: 4 Broj stručnih radnika: 2

Kapacitet: 5 Kapacitet: 24

Broj korisnika grupi: 5 Broj korisnika:

Tretmanska stambena zajednica III. Usluga savjetovanja i pomaganja obitelji –

mobilni tim

Broj stručnih radnika: 4 Broj stručnih radnika: 2

Kapacitet: 5 Kapacitet: Područje Županije

Broj korisnika grupi: 5 Broj korisnika:

Tretmanska stambena zajednica IV.

Broj stručnih radnika: 4

Broj grupa: 5

Broj korisnika u svakoj grupi:

5

Kao što je ranije navedeno, jedan od osnovnih ciljeva nam je pružiti humaniji oblik skrbi za djevojke na stalnom smještaju. Kako bismo stalni smještaj uistinu što više integrirali u život lokalne zajednice, a istovremeno ga izdvojili sa stigmatiziranog područja, plan nam je otvoriti tretmanske stambene zajednice izvan Bedekovčine. S obzirom da je Zabok urbanije i adekvatnije mjesto u županiji uz koje se ne veže stigma i koje pruža više kulturno-obrazovnih mogućnosti od Bedekovčine, tretmanske stambene zajednice planirali smo otvoriti u Zaboku, no mišljenja smo da isto neće biti moguće realizirati u potpunosti te razmatramo i druga mjesta npr. Oroslavje, Zlatar, Krapina, Pregrada. Tretmanske stambene zajednice otvorili bismo u četiri obiteljske kuće na različitim i fizički udaljenim lokacijama kako ni na koji način ne bi odražavali tzv. institucijsku kulturu. Svaka tretmanska stambena zajednica funkcionirala bi po principima organiziranog stanovanja te bi u svakom trenutku mogla skrbiti o maksimalno 5 korisnica. Za korisnice bi skrbila minimalno 4 odgajatelja u smjenama - tijekom dana i noći. Tijekom dana 2 odgajatelja bi bila zajedno u onim dijelovima dana u kojima su sve, ili većina, djevojaka u zajednici.

U tretmanskim stambenim zajednicama pružala bi se usluga stalnog smještaja za one djevojke za koje ni nakon svih napora u iznalaženju adekvatnijeg rješenja ne postoji

17

alternativa u zajednici. Usluga smještaja u tretmanskim stambenim zajednicama uvelike bi se, međutim, razlikovala od usluge smještaja koji trenutno provodimo u Domu. Naime, tretmanska stambena zajednica bila bi toplo okruženje obiteljskog tipa koje bi uz jasne granice i izradu individualiziranog programa tretmana za svaku djevojku učilo djevojke odgovornom ponašanju te im pružalo priliku da se osjete sigurnima, prihvaćenima i zaštićenima, što je ključno za razvoj njihovih punih potencijala. Tretmanska stambena zajednica ni po čemu se ne bi razlikovala od ostalih obiteljskih kuća u susjedstvu, a unutrašnji dekor bi joj također vjerno replicirao život prosječne hrvatske obitelji. Djevojke bi bile uključene u redovne osnovne ili srednje škole, kao i poticane na uključivanje u različita kulturna ili umjetnička društva u zajednici, ovisno o interesima i hobijima.

Tijekom cijelog boravka u tretmanskoj stambenoj zajednici djevojke bi se učile životnim i socijalnim vještinama kako bi bile spremne na samostalni život po otpustu. Djevojke bi, stoga, samostalno pripremale obroke na način da bi, zajedno s odgajateljem ili asistentom, bile odgovorne za pripremu dnevnih obroka. Također, djevojke će morati brinuti o svom životnom prostoru, a okućnica tretmanske stambene zajednice sadržavat će vrt u kojem će djevojke zajedno s odgajateljima uzgajati ukrasno i povrtno bilje te brinuti o kućnim ljubimcima. Aktivna briga o svom životnom prostoru, obrocima, rublju i vrtu, uz to što djevojke priprema za samostalan život po otpustu, ima i terapeutsku funkciju. Naime, strana iskustva govore nam da kroz navedene aktivnosti, pogotovo one koje se odnose na uzgoj voća i povrća te brigu o kućnim ljubimcima, mlade osobe s problemima socijalnog i emocionalnog funkcioniranja lakše dolaze u kontakt sa samim sobom, odnosno svojim emocionalnim stanjima nego kroz formalne oblike takvih pokušaja. Za svaku djevojku bit će, međutim, minimalno jednom tjedno osigurana i psihosocijalna podrška kako bi djevojke mogle u sigurnom i nepristranom okruženju reflektirati na tekuće događaje života u tretmanskoj stambenoj zajednici.

Kao što je spomenuto ranije, kako bismo svoje kapacitete za stalnim smještajem uspjeli ograničiti na četiri tretmanske stambene zajednice (po 5 djevojaka u svakoj),do otvaranja tretmanskih stambenih zajednica planiramo aktivno i kontinuirano smanjivati prihvat novih djevojaka, pogotovo onih koje dolaze s primorja i iz Dalmacije, s obzirom na potrebu regionalizacije usluga. Nadalje planiramo razvijati suradnju s vikend udomiteljima kako bismo do tad sve djevojke koje uspješno funkcioniraju u vikend udomiteljstvu premjestili u udomiteljske obitelji. Navedenim udomiteljskim obiteljima ćemo nastaviti pružati podršku kroz savjetovanje. Uz premještaj dijela djevojaka u udomiteljske obitelji, do otvaranja tretmanskih stambenih zajednica, dio djevojaka planiramo vratiti u njihove biološke obitelji po završenom tretmanu u našem Domu. Kao i u slučaju udomiteljskih obitelji, i biološkim obiteljima ćemo nastaviti pružati podršku ukoliko se za njom pokaže potreba.

Mobilni timovi pružati će uslugu savjetovanja i pomaganja: a) roditeljima čija su djeca u domu (prije svega roditeljima djevojaka smještenih u naše tretmanske stambene zajednice, ali i ostalih roditelja čija su djeca u nekom obliku skrbi ili u nekom drugom domu u državi); b) djevojkama koje su smještene u naše tretmanske stambene zajednice; c) tradiocionalnim udomiteljima koji se teško nose s izazovima skrbi o djeci i mladima u riziku, a nakon što se razvije specijalizirano udomiteljstvo, i specijaliziranim udomiteljima; d) korisnicama nakon izlaska iz skrbi; e) primarnim obiteljima djece i mladih u riziku s područja Krapinsko - zagorske županije. Kroz pružanje savjetodavne pomoći sadašnjim i budućim udomiteljskim obiteljima želimo doprinijeti razvoju udomiteljstva kao jednom od operativnih ciljeva socijalnog plana Krapinsko-zagorske županije te nužnoj karici u sprečavanju institucionalizacije.

Trenutno smo u procesu rješavanja imovinsko-pravih odnosa vezanih uz dvorac i ostale starije objekte, park i dio okoliša u Bedekovčini te bismo, po njihovom rješavanju, dvorac, paviljone i ostale objekte koje pripadaju Domu u Bedekovčini zamijenili za četiri obiteljske kuće u kojima bi bile tretmanske stambene zajednice.

18

Poludnevni boravak u školi otvorit ćemo s početkom sljedeće školske godine, u rujnu 2014. Ovu uslugu počet ćemo provoditi u Bedekovčini iz dva osnovna razloga. Prvo, do sada smo ostvarili dobru suradnju s Osnovnom školom Bedekovčina, vezano za naše korisnice koje tamo nastavljaju osnovnu školu, te je imenovana škola iskazala potrebu za otvaranjem ove usluge. Drugo, radi se o potpuno novoj usluzi za polaznike redovne osnovne škole. Usluga poludnevnog boravka u Osnovnoj školi Bedekovčina pružat će se u dva turnusa, odnosno formirat ćemo 2 grupe. U početku je predviđeno oko desetak djece u svakoj grupi, a s kojima bi radio po jedan odgajatelj.

Struktura potrebnog osoblja za svaku uslugu

Za svaku tretmansku stambenu zajednicu potrebna su 4 stručna djelatnika, odnosno odgajatelja i jedan asistent u provedbi tretmana. Ukupno, za tretmanske stambene zajednice potrebno je 16 stručnih djelatnika te 4 asistenta.

Za uslugu savjetovanja i pomaganja korisnicama Doma i njihovim obiteljima, kao i obiteljima s područja Krapinsko-zagorske županije čiju bi djecu osnovnoškolskog uzrasta trebalo uključiti u poludnevni boravak potreban je 1 stručni djelatnik, a za daljnji razvoj te usluge će biti potreban još jedan stručni djelatnik.

Za provedbu usluge poludnevnog boravka u Osnovnoj školi Bedekovčina potrebna su 2 stručna djelatnika, a za daljnji razvoj te usluge u još jednoj osnovnoj školi na području Županije će biti potrebna još 2 stručna djelatnika.

Za upravu Doma, osim ravnatelja, potrebna su 2 financijsko-računovodstvena djelatnika i 1 administrativni djelatnik. Za održavanje stambenih jedinica potreban je kućni majstor.

Materijalni uvjeti za svaku uslugu

Plaće i ostala materijalna davanja sukladno propisima i trenutno zaposlenim djelatnicima Odgojnog doma Bedekovčina.

4.2. Troškovi transformirane ustanove

Struktura prihoda i rashoda transformirane ustanove (pojedinačno po uslugama te skupno):

19

- plaće zaposlenih = 300.000,00 kn mjesečno

= 3.600.000,00 kn godišnje

- troškovi skrbi o korisnicama (hrana, odjeća i obuća, troškovi odlaska u školu, prijevoz na zdravstvene preglede i ostalo, kulturno-zabavne potrebe, slobodno vrijeme)

= 28.000,00 kn mjesečno za korisnike stalnog smještaja i 6.000,00 kn mjesečno za korisnike poludnevnog boravka u OŠ Bedekovčina

= 336.000,00 kn godišnje za korisnike stalnog smještaja i 72.000,00 kn godišnje za korisnike poludnevnog boravka u OŠ Bedekovčina

- troškovi stanovanja = 16.000,00 kn mjesečno

= 192.000,00 kn godišnje

- troškovi održavanja i opremanja stambenih jedinica te drugih prostora za provedbu određenih socijalnih usluga, pokretnina i uredski materijal

= 12.000,00 kn mjesečno

= 144.000,00 kn godišnje

- UKUPNO troškovi transformirane ustanove – godišnje = 4.344.000,00 kn.

20

5. IMPLEMENTACIJA TRANSFORMACIJE

5.1. Strukture implementacije projekta

Transformacija stacionarne ustanove u pružatelja usluga u zajednici će zahtijevati uključenost sljedećih struktura:

• Implementacijski tim • Partneri • Radne skupine

IMPLEMENTACIJSKI TIM Na samom početku uključenja u Projekt daljnje podrške u deinstitucionalizaciji i transformaciji, osnovali smo tzv. tim za deinstitucionalizaciju koji, osim stručnih djelatnika Doma, obuhvaća predstavnika općine, predstavnika županije i predstavnika nadležnog centra za socijalnu skrb:

• Jadranka Juranić, dipl. socijalni radnik, odgajatelj u Domu • Rozarija Rubil, prof. psiholog, odgajatelj u Domu • Josipa Sinković, dipl. socijalni radnik, odgajatelj u Domu • Neno Videk, prof. socijalni pedagog, odgajatelj u Domu • Željka Vitković – Brezak, dipl. defektolog, odgajatelj u Domu • Tamara Kotarski, dipl. socijalni radnik, ravnateljica Doma • Darko Ban, načelnik Općine Bedekovčina • Martina Gregurević Šanjug, viša stručna savjetnica u Krapinsko – zagorskoj

županiji, odjelu za socijalnu skrb • Mira Jadan, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zabok.

PARTNERI Od partnera očekujemo podršku, međusobnu suradnju i pomoć u realizaciji naših ciljeva

te pozitivnu prezentaciju našeg rada, a u svrhu zajedničkog krajnjeg cilja - dobrobit

lokalne zajednice i uključivanje mladih kao aktivnih članova društva. Ključni partner u

procesu deinstitucionaliozacije nam je Krapinsko – zagorska županija koja podržava

razvoj novih socijalnih usluga za regionalno područje.

RADNE SKUPINE Djelovanje i zadaci imenovanog Tima za deinstitucionalizaciju su isplanirati mogući razvoj Doma usmjeren na implementaranje modernih stručnih smjernica u rad s djecom i mladima u riziku za razvoj problema u ponašanju. Predstavnik općine, županije i nadležnog centra za socijalnu skrb su važni za planiranje i razvoj usluga potrebnih u užoj i široj zajednici. Stručni djelatnici Doma imenovani u Tim za deinstitucionalizaciju trebaju kontinuirano usmjeravati unapređenje rada ostalih djelatnika prema stručnim smjernicama i planiranom razvoju. OSIGURAVANJE VIDLJIVOSTI PROCESA TRANSFORMACIJE – RAD SA JAVNOŠĆU

21

Planiramo intenzivnu suradnju s medijima u svrhu destigmatiziranja naših korisnika i naše djelatnosti te praćenja aktivnosti Doma u procesu deinstitucionalizacije. U tu svrhu planiramo objave članaka vezanih uz rad naše ustanove, struku i sam proces deinstitucionalizacije u lokalnim i nacionalnim medijima. Također, organizirat ćemo dane otvorenih vrata, sudjelovanje na izložbama i drugim organiziranim aktivnostima u Krapinsko-zagorskoj županiji. Više detalja o našem planu rada s medijima dostupno je u strateškom planu.

22

5.2. Podrška korisnicima u procesu transformacije

23

PRIPREMA POSTOJEĆIH KORISNICA NA PRIJELAZ U NOVE OBLIKE SKRBI

Većina naših korisnica je tijekom života promijenila nekoliko različitih smještaja unutar sustava socijalne skrbi. Stalne promjene smještaja, odnosno seljenje iz doma u dom, iz grada u grad, iz jednog oblika skrbi u drugi, traumatska su iskustva za svakoga, a pogotovo za mlade osobe s teškoćama socijalnog i emocionalnog funkcioniranja. Takva traumatska iskustva, posebice ako im se pribroje traumatska iskustva koja su prethodila izdvajanju iz vlastitih obitelji, ostavila su traga na samopoštovanju naših korisnica te su im otežala, i još uvijek otežavaju, razvijanje osjećaja povjerenja u odrasle osobe u njihovim životima. Stoga nam je važno pravovremeno pripremiti korisnice za prijelaz u tretmanske stambene zajednice i udomiteljske i/ili vlastite obitelji, odnosno upoznati ih s novoplaniranim uslugama, razlozima njihovog premještaja u novi oblik skrbi te se posvetiti njihovim željama i osjećajima vezanim za premještaj.

Korisnicima koje će prijeći u tretmansku stambenu zajednicu važno je jasno iskomunicirati da ostaju u našoj skrbi uz svu podršku osoblja s kojim već imaju izgrađen odnos, ali da će i one i osoblje prijeći u bolje i drugačije uvjete života. Korisnicama koje će prijeći u udomiteljske, ili se vratiti u vlastite obitelji, važno nam je uspjeti iskomunicirati činjenicu da ćemo ih putem "vikend udomiteljstva" pripremiti i upoznati s udomiteljskom obitelji, vidjeti kako im se tamo sviđa prije premještaja te da ćemo im nastaviti pružati podršku i da ćemo biti u kontaktu nakon što se presele udomiteljima ili vlastitoj obitelji.

Kako bismo osigurali adekvatnu pripremu naših trenutnih korisnica za prelazak u nove oblike skrbi nužno je izraditi individualni plan pripreme za premještaj svake korisnice. Stoga paralelno s procesom izrade ovog oglednog plana transformacije i razvijanjem novih oblika skrbi o našim korisnicama, planiramo početi izrađivati individualne planove premještaja svakog korisnika koji će se bazirati na utvrđenim najprikladnijim oblicima skrbi za svaku pojedinu djevojku.

PRIPREMA KORISNICA ZA PRIJELAZ U TRETMANSKE STAMBENE ZAJEDNICE

Dva su osnovna cilja plana pripreme za premještaj korisnica u tretmansku stambenu zajednicu. Prvi je upoznati korisnice s principima rada tretmanske stambene zajednice koji će se po mnogo čemu značajno razlikovati od našeg dosadašnjeg principa rada s korisnicama na stalnom smještaju. Drugi je upoznati i bolje povezati sve korisnice našeg Doma koje će zajedno biti premještene u istu tretmansku stambenu zajednicu. U drugi cilj ubrajamo i bolje samoupoznavanje korisnica te kreiranje osjećaja vlastitog identiteta svake korisnice.

Vezano uz prvi cilj, korisnicima ćemo prije svega putem individualnih razgovora naglasiti sljedeće:tretmansku stambenu zajednicu definira mali broj korisnika što olakšava stvaranje bliskih odnosa među svim članovima zajednice te će morati odgovorno voditi računa o obavljanju kućanskih poslova, uključujući i pripremu obroka. Prelaskom u tretmansku stambenu zajednicu prelaze u oblik skrbi koji zahtijeva veći stupanj zrelosti i spremnosti preuzimanja odgovornosti za sebe, svoj život i svoje postupke.

Nakon individualnih razgovora o principima rada tretmanske stambene zajednice s djevojkama i nakon što utvrdimo koje su od djevojaka zainteresirane za takav oblik skrbi, odnosno koje bi u takvom obliku skrbi mogle zajedno uspješno funkcionirati, okupit ćemo skupinu djevojaka za koje je izrađena stručna procjena i individualni planovi te sve informacije o tretmanskoj stambenoj zajednici odabranim djevojkama prenijeti i na grupnom sastanku. S ciljem još detaljnijeg upoznavanja djevojaka s principima rada tretmanske stambene zajednice, nakon individualnih i grupnih razgovora djevojke ćemo odvesti u posjet Sloveniji u Vzgojni zavod Kranj i Mladinski dom Maribor koji smještavaju djecu i mlade po principima tretmanskih stambenih zajednica i s kojima smo ostvarili suradnju tijekom edukacije u okviru projekta “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje transoformacije i deinstitucionalizacije”.

24

Tijekom daljnje kontinuirane pripreme djevojaka za prijelaz u tretmansku stambenu zajednicu poticat ćemobolje upoznavanje i povezivanje onih djevojaka koje će zajedno biti smještene u jednoj stambenoj zajednici. Stoga ćemo nakon identifikacije djevojaka za koje se smatra da bi kao skupina mogle dobro funkcionirati u tretmanskoj stambenoj zajednici, uz individualne planove njihove pripreme za tretmansku stambenu zajednicu, napisati i plan grupnih aktivnosti pripreme. Brojne su aktivnosti svakodnevnog života u ustanovi koje djevojke u sklopu pripreme za prijelaz u tretmansku stambenu zajednicu mogu obavljati zajedno kao skupina (zajedničko pripremanje obroka, uređenje okoliša, zajedničko planiranje života u tretmanskoj stambenoj zajednici i sl.).Provođenje grupnih aktivnosti s djevojkama identificiranim za prijelaz u istu stambenu zajednicu neće pomoći samo boljem upoznavanju i povezivanju djevojaka, nego će pružiti i uvid u grupne interakcije i procese koji će nam poslužiti u predviđanju budućeg funkcioniranja tih djevojaka kao skupine. Različiti formalni oblici grupnog rada također mogu biti korisni za podizanje grupne kohezije općenito i bolje međusobno upoznavanje korisnica. Za takve formalnije oblike grupnog rada s djevojkama pripremit ćemo se uz pomoć djelatnika Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Ivane Sekol. Putem suradnje s navedenim stručnjacima, naši djelatnici obučit će se se za tematske razgovore o premještaju u stambenu zajednicu, kao i za provođenje radionica baziranih na ekspresivnim tehnikama.

Plan i implementacija preseljenja korisnica Korisnice ćemo preseliti u tretmanske stambene zajednice tek kad prostori tretmanskih stambenih zajednica budu potpuno pripremljeni za rad prema principima tretmanskih stambenih zajednica. U proces pronalaska stambenih prostora za tretmanske stambene zajednice uključit ćemo i same djevojke, kao i proces opremanja i uređenja stambenog prostora nakon što ga pronađemo. Pri tome, poseban naglasak ćemo staviti na slobodu u opremanju vlastite spavaonice te zajedničke napore u opremanje dnevnog boravka. S obzirom da ćemo korisnice pripremati za život koji odgovara tretmanskim stambenim zajednicama kroz prenamjenu postojećih paviljona, te da će u tretmanske stambene zajednice s djevojkama prijeći osoblje koje djevojke već dobro poznaje i s kim imaju razvijen odnos, smatramo da preseljenje djevojaka neće biti zahtjevno. Adaptacija korisnica na život u tretmanskojstabenoj zajednici Nakon premještaja korisnica u tretmanske stambene zajednice osigurat ćemo praćenje i podršku u procesu adaptacije djevojaka na tretmansku stambenu zajednicu i novu sredinu u kojoj će se ona nalaziti. Djevojkama ćemo pružati kontinuiranu i intenzivnu podršku i pomoć, pogotovo tijekom prvih mjeseci, u nastavku usvajanja vještina svakodnevnog života nužnih za funkcioniranje u tretmanskoj stambenoj zajednici (kuhanje, briga o svom rublju, rad u vrtu i slično). Također, djevojkama ćemo pružati podršku u kriznim situcijama ukoliko ih bude, uz mogućnost “izlaska” iz trenutne situacije i traženje podrške putem savjetovanja.

Praćenje učinkovitosti nove usluge Učinkovitost nove usluge pratit ćemo na način da sami korisnici i osoblje svakih 6 mjeseci nakon prelaska u tretmanske stambene zajednice ispune anonimne evaluacijske upitnike u kojima će moći navesti stupanj svog zadovoljstva životom u tretmanskoj stambenoj zajednici općenito, kao i zadovoljstvo aktivnostima svakodnevnog života tretmanske stambene zajednice. Korisnici će također anonimno moći procijeniti zadovoljstvo svojim odnosom s osobljem i ostalim korisnicama. Prva evaluacija između ostalog bit će usmjerena i na usporedbu zadovoljstva životom u tretmanskoj stambenoj zajednici sa životom u prethodnom obliku smještaja u Domu u Bedekovčini. Učinkovitost nove usluge pratit ćemo i na način da će osoblje zaposleno u tretmanskoj stambenoj zajednici kontinuirano procjenjivati napredak korisnika, kako na socijalno-emocionalnom planu, tako

25

i na planu razvoja i usvajanja životnih vještina kojima će ih se u tretmanskoj stambenoj zajednici poučavati. B) PRIPREMA KORISNICA ZA PRIJELAZ U UDOMITELJSKE ILI VLASTITE OBITELJI

Glavna svrha plana pripreme u ovom slučaju je upoznati djevojke s njihovom novom okolinom u koju će prijeći po otpustu iz Doma i pružiti im podršku u stvaranju odnosa privrženosti i povjerenja prema roditelju ili udomitelju koji preuzima prvenstvenu odgovornost za njihovu skrb po otpustu. Djevojke čije funkcioniranje ukazuje na mogućnost premještaja u udomiteljsku obitelji ili mogućnost povratka u vlastitu obitelj, za premještaj ćemo početi pripremati oko četiri mjeseca prije otpusta putem vikend udomiteljstva ili odlazaka u vlastitu obitelj za vikende. Vikend udomiteljstva i odlasci kući na vikend do sad su nam se pokazali vrlo učinkovitima u smislu pripreme korisnica, ali i udomoteljskih/bioloških obitelji. Naime, boravci djevojaka kod udomitelja ili vlastitih obitelji tijekom vikenda osiguravaju upoznavanje i/ili (ponovno) prilagođavanje obitelji i djevojke te omogućavaju provjeru kompatibilnosti djevojke i obitelji u koju odlazi. Uz same odlaske djevojaka u navedene obitelji tijekom vikenda, kontinuirano ćemo u individualnim razgovorima provjeravati stupanj zadovoljstva djevojaka samim posjetima i odnosom koji razvijaju s udomiteljima ili s vlastitom obitelji. Ukoliko djevojke tijekom vikend udomiteljstva naiđu na poteškoće vezane uz funkcioniranje s obitelji, takve poteškoće ćemo pokušati rješavati promptno, zajedno s djevojkama i obiteljima.

Važan dio plana pripreme za prijelaz djevojaka u vlastitu ili udomiteljsku obitelj je i priprema roditelja, odnosno udomiteljske obitelji. U tom smislu, identificirat ćemo jake strane i slabosti roditelja/udomiteljske obitelji te osmisliti plan aktivnosti za osnaživanje roditelja/udomitelja prije prelaska korisnica u njihov dom. Te aktivnosti mogu uključivati poučavanje roditeljskim, životnim, socijalnim ili komunikacijskim vještima. Također, ukoliko se radi o udomiteljskoj obitelji koja nije imala prilike ranije upoznati korisnicu, pružit ćemo joj sve potrebne informacije o korisnici, kao i obiteljskim, emocionalnim i ponašajnim problemima zbog kojih se je korisnica našla u našem Domu te načinima pristupanja i rješavanja navedenih problema.

Plan i implementacija preseljenja korisnica Korisnice ćemo preseliti u udomiteljske ili biološke obitelji tek kad udomitelji ili biološka obitelj djevojaka bude pripremljena za skrb o djevojkama i svim eventualnim izazovima rada s njima. Preseljenje će slijediti tek nakon što su djevojke tijekom nekoliko mjeseci boravile u navedenoj obitelji putem vikend udomiteljstva i tek nakon što su i obitelj i djevojka izrazili želju za zajedničkim životom. Adaptacija korisnica na život u udomiteljskoj ili vlastitoj obitelji Nakon premještaja korisnica u udomiteljsku ili vlastitu obitelj osigurat ćemo praćenje i podršku u procesu adaptacije djevojaka na novu sredinu. Djevojkama ćemo pružati kontinuiranu podršku i pomoć, pogotovo tijekom prvih mjeseci boravka izvan naše ustanove. Također, djevojkama ćemo pružati podršku u kriznim situacijama ukoliko ih bude, uz mogućnost “izlaska” iz trenutne situacije i traženje podrške putem savjetovanja. Praćenje učinkovitosti nove usluge Učinkovitost nove usluge pratit ćemo na način da djevojke i njihovi udomitelji, odnosno roditelji protekom 6 mjeseci od prelaska djevojke u obitelj ispune anonimne evaluacijske upitnike u kojima će moći navesti stupanj svog zadovoljstva životom u njihovoj obitelji. Korisnici će također anonimno moći procijeniti zadovoljstvo svojim odnosom s udomiteljima odnosno roditeljima. Evaluacija će između ostalog biti usmjerena i na usporedbu zadovoljstva životom obitelji sa životom u Domu. Učinkovitost nove usluge pratit ćemo i na način da će osoblje za psihosocijalnu podršku kontinuirano procjenjivati napredak korisnica u okviru savjetovanja u koje će djevojke biti uključene nakon prelaska u udomiteljsku, odnosno vlastitu obitelj.

26

C) UPOZNAVANJE POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH (NOVIH) KORISNIKA S NOVOM USLUGOM SAVJETOVANJA U okviru pripreme djevojaka za prijelaz u tretmanske stambene zajednice djevojkama ćemo predstaviti našu novo razvijenu uslugu savjetovanja. Naime, djevojkama ćemo objasniti da svaka od njih može jednom tjedno (a po potrebi i češće) imati individualan razgovor sa savjetovateljem u smislu dobivanja objektivne podrške “sa strane”, pomoći u razjašnjavanju i rješavanju nekih trenutnih konflikata u tretmanskoj stambenoj zajednici, kao i osobnom rastu i razvoju i radu na vlastitim emocijama. Naglasit ćemo im da će takav oblik rada biti potpuno anoniman, odnosno odvojen od njihova života u tretmanskoj stambenoj zajednici te da će njihov savjetovatelj biti stručnjak koji neće raditi u tretmanskoj stambenoj zajednici. Djeci i mladima koji do sad nisu bili korisnici naših usluga, kao i njihovim obiteljima, uslugu savjetovanja predstavit ćemo putem medija i javne tribine, a informacije o usluzi bit će kontinuirano dostupne u centrima za socijalnu skrb naše županije te na web stranici naše ustanove. D) UPOZNAVANJE BUDUĆIH KORISNIKA S NOVOM USLUGOM POLUDNEVNOG BORAVKA U OSNOVNOJ ŠKOLI Novo razvijenu uslugu poludnevnog boravka u osnovnoj školi predstavit ćemo roditeljima i djeci na početku školske godine u samoj školi. Također, uslugu ćemo predstavit putem medija i javne tribine, a informacije o usluzi bit će kontinuirano dostupne u centrima za socijalnu skrb naše županije te na web stranici naše ustanove.

27

5.3. Podrška obiteljima u procesu transformacije

A) UPOZNAVANJE OBITELJI SA NOVOM USLUGOM TRETMANSKIH STAMBENIH ZAJEDNICA

Obitelj djevojaka identificiranih za prijelaz u tretmanske stambene zajednice upoznat ćemo s novom uslugom i principima rada u provedbi iste putem individualnih razgovora i organiziranih roditeljskih sastanaka.

Najvažniji dio upoznavanja obitelji korisnika s tretmanskom stambenom zajednicom odnosit će se na upoznavanje roditelja s činjenicom da ćemo tijekom boravka njihovog djeteta u tretmanskoj stambenoj zajednici u sam tretman djeteta intenzivno uključivati i njih, odnosno da će od prvog dana prelaska djeteta u tretmansku stambenu zajednicu započeti priprema djeteta za otpust i povratak u obitelj. Važno nam je da roditeljima bude jasno kako su oni neizostavni partneri uspješnog tretmana njihova djeteta te kako ćemo, uz podršku koju ćemo pružati njihovom djetetu, pružati i intenzivnu podršku njima kako bi tijekom boravka djeteta u stambenoj zajednici odnos između naših korisnika i njihovih obitelji postao sve snažniji te kako bismo roditelje opskrbili znanjima i vještinama koje će im biti potrebne po povratku djevojke u svoju obitelj. B) PRIPREMA OBITELJI ZA PRIJELAZ DJEVOJAKA U UDOMITELJSKE ILI VLASTITE OBITELJI

Obitelji djevojaka čije funkcioniranje u tretmanskim stambenim zajednicama ukazuje na mogućnost povratka u vlastitu obitelji maksimalno ćemo uključiti u tretman djevojaka za vrijeme njihova boravka u tretmanskoj stambenoj zajednici. Posebno intenzivno ćemo obitelj početi pripremati oko četiri mjeseca prije otpusta putem odlazaka djevojaka kući preko vikenda. Isto ćemo činiti i s udomiteljskim obiteljima putem vikend udomiteljstva tijekom posljednja četiri mjeseca boravka djevojaka u tretmanskoj stambenoj zajednici.

Kao što je ranije već navedeno, dio pripreme obitelji za prijelaz djevojaka u udomiteljsku ili vlastitu obitelj odnosi se i na identificiranje jakih strana i slabosti roditelja/udomiteljske obitelji te osmišljavanje plana aktivnosti za osnaživanje roditelja/udomitelja prije prelaska korisnica u njihov dom. Te aktivnosti uključivat će poučavanje roditeljskim, životnim, socijalnim ili komunikacijskim vještima. Također, ukoliko se radi o udomiteljskoj obitelji koja nije imala prilike ranije upoznati korisnicu, pružit ćemo joj sve potrebne informacije o korisnici, kao i obiteljskim, emocionalnim i ponašajnim problemima zbog kojih se je korisnica našla u našem Domu te načinima pristupanja i rješavanja navedenih problema. C) UPOZNAVANJE OBITELJI S NOVOM USLUGOM POLUDNEVNOG BORAVKA U OSNOVNOJ ŠKOLI Novo razvijenu uslugu poludnevnog boravka u osnovnoj školi predstavit ćemo roditeljima i djeci na početku školske godine u samoj školi. Također, uslugu ćemo predstavit putem medija i javne tribine, a informacije o usluzi bit će kontinuirano dostupne u Centrima za socijalnu skrb naše županije te na web stranici naše ustanove.

28

5.4. Podrška osoblju u procesu transformacije

29

A) UPOZNAVANJE S I OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA ZA NOVU USLUGU TRETMANSKIH STAMBENIH ZAJEDNICA

Priprema osoblja za rad u tretmanskim stambenim zajednicama

Kao i korisnike, i osoblje treba pripremati na promjenu. Pripremu osoblja u procesu deinstitucionalizacije organizirat ćemo u obliku edukacije, odnosno obuke osoblja. U početnoj fazi provođenja ovog plana dio obuke provest će doc. dr. sc. Ivana Sekol, stručnjakinja na projektu “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”. U kasnijim fazama procesa deinstitucionalizacije, preostalu nužnu obuku nastojat ćemo organizirat u suradnji s centrima za cjeloživotno obrazovanje fakulteta pomagačkih profesija.

Dio edukacije za osoblje koji će provesti Ivana Sekol bit će usmjeren na svo osoblje našeg Doma, neovisno o njihovom primarnom obrazovanju. Drugi dio edukacije odnosit će se na dodatnu edukaciju osoblja nepomagačkih profesija (profesije koje ne pripadaju domeni socijalne pedagogije, socijalnog rada ili psihologije).

• Edukacija svih radnika koju će provesti Ivana Sekol

Obuka koja je potrebna svim radnicima, neovisno o njihovom primarnom obrazovanju, odnosi se na edukaciju osoblja o samom procesu deinstitucionalizacije i transformacije. Ovaj dio obuke za cilj ima demistificirati proces deinstitucionalizacije i razvijati svijest o potrebi promjene. Također, ovaj dio edukacije osoblje će upoznati s i pripremiti na rad po principima tretmanskih stambenih zajednica. Drugim riječima, u ovu edukaciju osoblja poseban naglasak stavit će na: a) pojašnjavanje terminologije vezane uz deinstitucionalizaciju i transformaciju, b) naglašavanje štetnosti institucionalizacije, c) definiranje integracije i inkluzije; d) pregled kontinuuma usluga u zajednici uz detaljno objašnjenje udomiteljstva i principa rada tretmanske stambene zajednice; i e) demonstriranje rada po principima tretmanske stambene zajednice u skupini djevojaka tijekom cijelog jednog dana (12 sati u kontinuitetu).

Edukacija vezana uz terminologiju, podizanje svijesti o štetnosti institucije, definiranju inkluzije i pregled kontinuuma intervencija u zajednici provest će se kroz dva intenzivna dana predavanja i radionica sa svim radnicima našeg Doma. Demonstriranje rada po principima tretmanske stambene zajednice provest će se na način da će tijekom jednog cijelog dana Ivana Sekol raditi s jednom skupinom djevojaka po principima tretmanske stambene zajednice uz prisustvo odgajatelja koji će na licu mjesta navedeni pristup moći promatrati. Ivana Sekol će provesti cijeli dan s djevojkama i usmjeravati ih, i zajedno s njima sudjelovati u svim aktivnostima - od buđenja, obavljanja zaduženja, učenja, pripreme obroka, odlaska u školu, individualnog rada pa do spavanja. Prije toga će djevojke upoznati, ispitati njihove želje i stajališta, pripremiti na jedan zajednički dan i objasniti njegovu svrhu.

S ciljem još detaljnijeg upoznavanja osoblja s principima rada tretmanske stambene zajednice, nakon gore opisane edukacije osoblja, osoblje ćemo zajedno s djevojkama odvesti u posjet Sloveniji u Vzgojni zavod Kranj i Mladinski dom Maribor koji smještavaju djecu i mlade po principima tretmanskih stambenih zajednica i s kojima smo ostvarili suradnju tijekom edukacije u okviru projekta “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje transformacije i deinstitucionalizacije”.

• Edukacija osoblja nepomagačkih profesija

Konačni cilj procesa transformacije jest svim našim sadašnjim i budućim korisnicima osigurati kvalitetnu skrb. S obzirom na specifičnost populacije o kojoj naša ustanova skrbi, da bi se taj cilj ostvario nužno je da s našim korisnicima radi visokokompetentno osoblje pomagačkih profesija. Svo osoblje nepomagačkih profesija stoga, uz edukaciju o deinstitucionalizaciji, proći će kroz dodatne edukacije kako bi se senzibiliziralo za teoriju i praksu nužnu za rad s djecom i mladima s teškoćama socijalnog i emocionalnog

30

funkcioniranja. Ovaj dio edukacije nastojat ćemo našem osoblju osigurati u kasnijoj fazi procesa deinstitucionalizacije, putem centra za cjeloživotno obrazovanje jednog od fakulteta koji obrazuje kadar pomagačkih profesija.

B) UPOZNAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA ZA NOVE USLUGE SAVJETOVANJA I POLUDNEVNOG BORAVKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Također, neovisno o primarnom obrazovanju osoblja, svi radnici koje će početi pružati novu uslugu savjetovanja i poludnevnog boravka u školi proći će obuku iz osnovnih principa na kojima navedene usluge počivaju, kao i iz načina na koji se one provode. Dio obuke vezane uz osnovne principe savjetovanja i poludnevnog boravka u školama osoblje će dobiti kroz gore navedenu edukaciju koju će održati Ivana Sekol (u dijelu koji se odnosi na kontinuum intervencija). Konkretniji uvid u već postojeće usluge savjetovanja i poludnevnog boravka u školi osoblju ćemo osigurati kroz posjet školi u Osijeku u kojoj Dom za odgoj djece i mladeži Osijek provodi poludnevni boravak. Slično, osoblje koje će provoditi savjetovanje upoznat ćemo s dijapazonom te usluge i načina na koji se ona može obavljati. U vezi navedenog, nastojat ćemo za stručne radnike organizirati stručni sastanak u Društvu za psihološku pomoć.

Uz sve navedeno, osoblje koje će provoditi savjetovanje nastojat ćemo kroz centar za cjeloživotno obrazovanje dodatno educirati iz područja individualnog i obiteljskog savjetovanja.

5.5. Vremenski okvir, koraci i dinamika procesa transformacije

Ovaj plan transformacije odnosi se na razdoblje od svibnja 2014. do svibnja 2016. godine. OPĆI CILJ DEINSTITUCIONALIZACIJE I TRANSFORMACIJE

Osnovni cilj plana deinstitucionalizacije i transformacije Odgojnog doma Bedekovčina je djevojkama o kojima Dom brine pružiti skrb, pomoć i podršku za adekvatan razvoj i osamostaljivanje koja je dostupna i njihovim vršnjacima koji žive u vlastitim obiteljima. Stoga djevojke na stalnom smještaju planiramo premjestiti u četiri tretmanske stambene zajednice. Do tada planiramo kontinuirano smanjivanje prihvata novih djevojaka. Dodatni cilj Doma je proširiti djelatnost na pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici kako bi se na vrijeme počelo raditi s djecom u riziku za razvoj poremećaja u ponašanju i njihovim obiteljima te na taj način spriječilo daljnje izdvajanje djece i mladih iz njihovih obitelji. Od usluga u zajednici planiramo razviti uslugu savjetovanja i pomaganja primarnih obitelji i udomiteljskih obitelji – mobilni timovi te poludnevni boravak u osnovnoj školi.

• Operativni ciljevi za razdoblje od svibnja 2014. do 31. prosinca 2014.

U ovom razdoblju provest ćemo edukaciju svih radnika Doma kako bi bili upoznati s procesom transformacije naše ustanove, neprimjerenosti trenutnog oblika skrbi koju pružamo našim korisnicama te s lepezom nužnih usluga u zajednici s ciljem prevencije izdvajanja djece iz obitelji. Najvažnije, osoblje ćemo educirati za rad po principima tretmanskih stambenih zajednica, budući da ćemo u ovom razdoblju u postojećim paviljonima organizirati rad s korisnicama što je moguće sličnije principima rada u tretmanskim stambenim zajednicama u koje će se djevojke preseliti 2015. godine. U ovom razdoblju ćemo također raditi na senzibiliziranju javnosti za proces deinstitucionalizacije i

31

transformacije putem kojeg ćemo pokušati pridonijeti destigmatiziranju i demistificiranju populacije o kojoj skrbimo te dići razinu socijalne osjetljivosti u društvu u kojem živimo.Također, u ovom razdoblju otvorit ćemo i poludnevni boravak u osnovnoj školi u Bedekovčini. Osim navedenog, u ovom razdoblju ćemo aktivno raditi na sređivanju imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz dvorac, paviljone i ostale prostore koje naša ustanova posjeduje kako bismo iste mogli zamijeniti za 4 obiteljske kuće.

• Operativni ciljevi za razdoblje od 01. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.

U ovom razdoblju opremit ćemo četiri obiteljske kuće kako bi bile spremne za smještaj djevojaka i rad s njima po principima tretmanskih stambenih zajednica. Također, u početnoj fazi ovog razdoblja oformit ćemo mobilni tim za pružanje usluge savjetovanja i pomaganja obitelji. U kasnijim fazama ovog razdoblja intenzivno ćemo pripremati korisnice, njihove obitelji kao i osoblje za prijelaz u novi oblik skrbi te ćemo u konačnici otvoriti tretmanske stambene zajednice. U ovom razdoblju provedba usluge savjetovanja bazirat će se na pružanju podrške: a) roditeljima čija su djeca u domu (prije svega roditeljima djevojaka smještenih u naše tretmanske stambene zajednice, ali i ostalih roditelja s područja naše županije čija su djeca u nekom obliku skrbi ili u nekom drugom domu u državi); b) djevojakama koje su smještene u naše tretmanske stambene zajednice; c) obiteljima na području Krapinsko – zagorske županije s djecom osnovnoškolskog uzrasta u riziku za razvoj poremećaja u ponašanju; d) udomiteljima koji se teško nose s izazovima skrbi o djeci i mladima u riziku. U ovom razdoblju aktivno ćemo raditi i na smanjenju broja korisnica na stalnom smještaju kroz povratak odnosno premještaj dijela djevojaka u vlastite, odnosno udomiteljske obitelji i paralelnom smanjivanju prihvata novih korisnica.

• Operativni ciljevi za razdoblje od 01. siječnja 2016. do 31. svibnja 2016. U ovom razdoblju osoblje nepomagačkih profesija ćemo uključiti u edukaciju te ćemo proširiti provedbu usluge savjetovanja i pomaganja obitelji na području cijele Županije. Također, u ovom razdoblju ući ćemo u pregovore za otvaranje još jedne skupine poludnevnog boravka u školi na području Krapisnko - zagorske županije s ciljem dodatnog širenja usluga u zajednici koje bi mogle spriječiti ulazak djece i mladih u institucije.

AKCIJSKI PLANOVI ZA RAZDOBLJE DO SVIBNJA 2016. GODINE

AKCIJSKI PLAN ZA RAZDOBLJE OD SVIBNJA 2014. DO 31. PROSINCA 2014. Operativni cilj 1: Priprema za aktivnu fazu deinstitucionalizacije i transformacije Aktivnost 1.1. Procjena potreba unutar Krapinsko-zagorske županije Ciljevi: a) analiza potreba utvrđenih prije izrade akcijskog plana socijalnih usluga za 2014. godinu Krapinsko-zagorske županije, kao i onih iz centara za socijalnu skrb Krapinsko-zagorske županije; b) još jednom s ključnim dionicima u Županiji utvrditi stanje na terenu, odnosno potrebe za razvijanjem usluga koje bi u transformiranom obliku Odgojni dom Bedekovčina mogao pružati. Za ostvaranje ovih ciljeva potrebno je a) pregledati potrebe utvrđene prije izrade Akcijskog plana socijalnih usluga za 2014. godinu Krapinsko – zagorske županije i podatke iz centara za socijalnu skrb (putem baze podataka prikupljene u okviru prve komponente IPA projekta “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije”; i b) sastati se s ključnim dionicima u Županiji kako bi se još jednom utvrdilo stanje na terenu.

Početak aktivnosti: 01. svibnja 2014.

32

Završetak aktivnosti: 31. prosinca 2014. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina, ključni predstavnici Županije i

centara za socijalnu skrb, doc.dr.sc. Ivana Sekol Troškovi: Bez direktnih troškova za Dom

Resursi: Tamara Kotarski, ostali članovi radne skupine Doma; doc.dr.sc. Ivana Sekol, ključni predstavnici Županije i cantara za socijalnu skrb

Pokazatelji uspješnosti:

• Pregledana baza podataka IPA projekta, kao i analiza potreba utvrđenih u Akcijskom planu za Krapinsko-zagorsku županiju (ogledni plan transformacije u skladu s navedenim analiziranim potrebama)

• Održan sastanak u Krapini na kojem s ravnatelji(ca)ma centara za socijalnu skrb Zabok, Krapina, Donja Stubica i Zlatar Bistrica, pročelnikom Odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Krapinsko-zagorske županije, savjetnicom za socijalnu skrb Krapinsko-zagorske županije, zamjenicom župana, ravnateljicom Odgojnog doma Bedekovčina i Ivanom Sekol te još jednom definirane potrebe na terenu

• Utvrđene potrebe za razvojem novih usluga u zajednici, usklađeni napori Županije, centara i Doma u daljnjem procesu planiranja razvoja utvrđenih usluga

• Utvrđene potrebe služe kao osnova za izradu plana

Aktivnost 1.2. Edukacija svih radnika

Cilj: Ovaj dio obuke za cilj ima objasniti važnost procesa deinstitucionalizacije i razvijati svijest o potrebi za promjenom među svim radnicima, kao i pripremiti ih na rad po principima tretmanskih stambenih zajednica. Edukacija će obuhvatiti: a) pojašnjavanje terminologije vezane uz deinstitucionalizaciju i transformaciju, b) naglašavanje štetnosti institucionalizacije, c) definiranje integracije i inkluzije; d) pregled kontinuuma usluga u zajednici uz detaljno objašnjenje udomiteljstva i principa rada tretmanske stambene zajednice; e) demonstriranje rada po principima tretmanske stambene zajednice u skupini djevojaka tijekom cijelog jednog dana (12 sati u kontinuitetu) i e) posjet Vzgojnom zavodu Kranj i Mladinskom domu Maribor koji smještavaju djecu i mlade po principima tretmanskih stambenih zajednica. Početak aktivnosti: 01. rujna 2014. Završetak aktivnosti: 30. rujna 2014. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina i doc.dr.sc. Ivana Sekol Troškovi: Bez direktnih troškova za Dom Resursi: doc.dr.sc. Ivana Sekol u okviru IPA projekta, prostor Doma, tehnička oprema Doma (projektor) Pokazatelji uspješnosti:

• Anonimno popunjeni evaluacijski listići procesne evaluacije pokazuju zadovoljstvo polaznika edukacijom (prosječna ocjena je ≥ 3)

• Evaluacija ishoda pokazuje značajno unapređenje znanja i stavova osoblja o deinstitucionalizaciji (za potrebe edukacije konstruirat će se upitnik znanja i stavova za osoblje koje će se primjeniti prvi i posljednji dan edukacije, pri čemu će se kao posljednji dan edukacije računati dan nakon posjete slovenskim domovima)

Aktivnost 1.3. Senzibiliziranje javnosti za proces deinstitucionalizacije i tranformacije

33

Ciljevi: a) približiti javnosti populaciju o kojoj skrbimo te dići razinu socijalne osjetljivosti u društvu u kojem živimo, odnosno apelirati na socijalnu svijest građana i predstaviti naše trenutne i buduće korisnike kao kolektivnu odgovornost našeg društva; i b) upoznati javnost s našim planovima deinstitucionalizacije te cijeli proces predstaviti kao nužan korak unapređenja kvalitete života naših korisnika. Koraci za ostvarenje ovih ciljeva bit će: a) osmišljavanje i izrada web stranice naše ustanove; b) postavljanje strateškog plana na web stranici naše ustanove; d) uključivanje medija u podršku za razvoj tretmanskih stambenih zajednica i drugih izvaninstitucionalnih programa ukazujući na štetnosti institucionalnog tretmana i objašnjavajući uzroke izdvajanja naših djevojaka iz obitelji te kolektivnu odgovornost u eliminaranju tih uzroka. Početak aktivnosti: 01. svibnja 2014. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina, lokalni mediji, Krapinsko- zagorska županija, jedinice lokalne samouprave, resorna ministarstva Troškovi: Nema direktnih troškova za Dom Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, poznanstva, mediji

Pokazatelji uspješnosti:

• 23. svibnja održan dan otvorenih vrata Doma uz prisutnost medija • Izrađena web stranica naše Ustanove • Strateški plan transformacije ustanove stavljen na web stranicu Doma (najvažniji

ciljevi iz našeg strateškog plana jasno vidljivi i objašnjeni na web stranici Doma - ciljevi su pozitivno formulirani, razumljivi općoj javnosti, demistificiraju ustanovu i korisnike te naglašavaju želju za uključivanjem korisnika u život zajednice)

• Do listopada 2014. plan deinstitucionalizacije, kao i racionala za nju, objavljeni u lokalnim medijima; javnosti jasno predstavljene teškoće s kojima se Dom susreće te svijest osoblja Doma o potrebi i želji za promjenom i unapređenjem života njihovih korisnica; održana tribina na temu deinstitucionalizacije u Zaboku

• Do 25.12. 2014. ostvarena još jedna objava za medije u kojoj se javnost informira o napretku Doma u ostvarivanju ciljeva deinstitucinalizacije i transformacije; putem ove objave javnost se moli da putem donacija, ali i posjeta Domu i volontiranja, pomogne u organiziranju rada u postojećim paviljonima što je više moguće prema principima rada tretmanske stambene zajednice

Aktivnost 1.4. Organiziranje stručnog rada u paviljonima što sličnijim principima rada tretmanske stambene zajednice

Ciljevi: a) organizacija rada u postojećim paviljonima po principima rada u tretmanskoj stambenoj zajednici što je više moguće (fizičko uređenje paviljona, okućnice, prilagođavanje smjenskog rada); i b) stručni rad po principima tretmanske stambene zajednice u paviljonima (svakodnevno poučavanje djevojaka osnovnom vještinama koje će im trebati u stambenoj zajednici, ali i po povratku u vlastitu/udomiteljsku obitelj, odnosno otpustu (pr. priprema jednostavnijih obroka, pranje i glačanje svog rublja, briga o vrtu i okućnici).

Početak aktivnosti: 01. kolovoza 2014. Završetak aktivnosti: 30. studenog 2014. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: Troškovi krečenja prostorija u kojima korisnice borave, zamjena dotrajalog nemještaja u paviljonima novim, nabava nedostatnog namještaja za spavaće sobe korisnica Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Ivana Sekol i IPA projekt “ Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”, Ministarstvo socijalne

politike i mladih

34

Pokazatelji uspješnosti:

• Do 30. listopada 2014. rad s korisnicama u postojećim paviljonima organiziran što je moguće sličnije principima rada tretmanske stambene zajednice (svakodnevno poučavanje djevojaka životnim vještinama kao što su pranje i glačanje svog rublja, briga o vrtu i okućnici, priprema obroka, djevojke preuzimaju viši stupanj odgovornosti za funkcioniranje svoje odgojne skupine).

• Do 30. studenog 2014. prostor postojećih paviljona preuređen je tako da paviljoni mogu funkcionirati po principima tretmanske stambene zajednice

• 30. studenog 2014. anonimna anketa ispunjena od strane osoblja i djevojaka koji žive i rade u paviljonima pokazuje zadovoljstvo korisnica i osoblja novim načinom rada u paviljonima

• 30. studenog stručno osoblje zaposleno u paviljonima utvrđuje napredak korisnica na socijalno-emocionalnom planu, kao i na planu razvoja i usvajanja životnih vještina

Aktivnost 1.5. Rješavanje imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz trenutne prostore Doma i zamjena trenutnih prostora za stan i 3 obiteljske kuće Ciljevi: a) riješiti imovinsko-pravna pitanja vezana uz posjed dvorca u Bedekovčini i ostalih nekretnina koje Dom posjeduje; i b) po rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, dvorac, paviljone i ostale nekretnine koje pripadaju Domu zamijeniti za četiri obiteljske kuće (za potrebe tretmanskih stambenih zajednica).

Početak aktivnosti: 01. lipnja 2014. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: pokriva ministarstvo nadležno za socijalnu skrb Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Ministarstvo socijalne politike i mladih

Pokazatelji uspješnosti: • Do 01. siječnja 2016. riješena imovinsko-pravna pitanja vezana uz sve objekte

Doma i dobivena dozvola ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za zamjenu i/ili prodaju objekata Doma s ciljem dobivanja četiri kuće

• Do 31. svibnja 2016. u zamjenu za trenutne prostore Doma (ili financijskih sredstava dobivenih prodajom istih) dobivene četiri obiteljske kuće

Aktivnost 1.6. Smanjivanje broja korisnica na stalnom smještaju Cilj: Do 31. prosinca 2015. smanjiti broj djevojaka na stalnom smještaju za 6. Ovaj cilj planiramo ostvariti kroz: a) intenziviranje suradnje s vikend udomiteljima kod kojih naše korisnice odlaze na vikende kako bismo do kraja prosinca 2015. te djevojke potpuno premjestili u udomiteljske obitelji; i b) smanjiti prihvat novih korisnica nakon otpusta dijela korisnica krajem kolovoza 2015. u vlastitu obitelj. Navedene ciljeve ostvarit ćemo na način da navedenim udomiteljskim i primarnim obiteljima od lipnja 2014. do 31. prosinca 2015. pružamo intenzivnu podršku potrebnu za povratak djevojaka u obitelji.

Početak aktivnosti: 01. lipnja 2014. Završetak aktivnosti: 31. prosinca 2015. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: Bez direktnih troškova za ustanovu Resursi: Odgojni dom Bedekovčina

35

Pokazatelji uspješnosti:

• Do 31. prosinca 2015. 6 djevojaka premješteno u udomiteljske obitelji odnosno vraćeno u primarne obitelji

• Tri mjeseca nakon preseljanja, djevojke i (udomiteljske) obitelji boravak djevojaka u obitelji procjenjuju pozitivnim te iskazuju zadovoljstvo

Operativni cilj 2: Otvaranje poludnevnog boravka u Osnovnoj školi Bedekovčina Cilj: Početkom školske godine 2014./2015. otvoriti dvije skupine poludnevnog boravka u Osnovnoj školi Bedekovčina s ciljem prevencije razvoja problema u ponašanju i izdvajanja djece iz njihovih obitelji

Početak aktivnosti: rujan 2014. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina, Osnovna škola Bedekovčina Troškovi: Opremanje prostorije za poludnevni boravak, osiguravanje obroka korisnicima Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Osnovna škola Bedekovčina, Centar za socijalnu

skrb Zabok

Pokazatelji uspješnosti: • U rujnu 2014. otvorene dvije skupine poludnevnog boravka u Osnovnoj školi

Bedekovčina • Krajem prosinca 2014. anonimni evaluacijski upitnici ispunjeni od strane djece

uključene u poludnevni boravak pokazuju zadovoljstvo provedbom ove usluge • Krajem prosinca 2014. stručno osoblje Doma koje provodi poludnevni boravak

procjenjuje napredak u ponašanju i obrazovnom postignuću uključenih učenika • Krajem prosinca 2014. osoblje škole, odnosno učitelji, nastavnici, pedagog i

defektolog utvrđuju značajan napredak u ponašanju i obrazovnom postignuću uključenih učenika

AKCIJSKI PLAN ZA RADOBLJE OD 01. SIJEČNJA 2015. DO 31. PROSINCA 2015. Operativni cilj 1. Nastaviti sa smanjenjem broja korisnica na stalnom smještaju Cilj: Do 31. prosinca 2016. smanjiti broj djevojaka na stalnom smještaju za 6. Ovaj cilj planiramo ostvariti kroz: a) suradnju s udomiteljima kod kojih naše korisnice povremeno borave tijekom vikenda i praznika kako bismo ih do kraja prosinca 2016. mogli potpuno premjestili u udomiteljske obitelji; i b) povratak korisnica nakon uspješnog tretmana u Domu u njihove biološke obitelji uz intenzivnu dodatnu podršku djevojkama i njihovim roditeljima.

Početak aktivnosti: 01. siječnja 2016. Završetak aktivnosti: 31. prosinca 2016. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: Bez direktnih troškova za ustanovu Resursi: Odgojni dom Bedekovčina

Pokazatelji uspješnosti: • Do 31. prosinca 2016. 6 djevojaka premješteno sa stalnog smještaja u udomiteljske ili

vlastite obitelji • Tri mjeseca nakon preseljanja, djevojke i (udomiteljske) obitelji boravak djevojaka u

obitelji procjenjuju pozitivnim te iskazuju zadovoljstvo

36

Operativni cilj 2. Otvaranje tretmanskih stambenih zajednica Aktivnost 2.1. Opremanje 4 obiteljske kuće s ciljem otvaranja stambenih zajednica Cilj: Do 31. ožujka 2015. zajedno s djevojkama u potpunosti opremiti 4 obiteljske kuće i urediti okućnicu i vrt te jedan stan kako bi se u njima otvorile stambene zajednice

Početak aktivnosti: 01. siječnja 2015. Završetak aktivnosti: 31. svibnja 2016. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: troškovi opremanja kuća i stana potrebnim materijalnim resursima Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Ministarstvo socijalne politike i mladih

Pokazatelji uspješnosti: • Do 31. svibnja 2016. obiteljske kuće, njihova okućnica i vrt uređeni na način da se u

njima može živjeti i raditi po principima tretmanske stambene zajednice uz uvažavanje želja djevojaka, pogotovo želja vezanih uz uređenje spavaonica

Aktivnost 2.2. Priprema djevojaka za prijelaz u tretmanske stambene zajednice

Ciljevi: Djevojke smještene u Domu dodatno pripremiti za prijelaz u tretmanske stambene zajednice putem: a) izrađenih individualnih planova premještaja svake korisnice baziranih na utvrđenim najprikladnijim oblicima skrbi za svaku pojedinu djevojku; b) boljeg povezivanja svih korisnica našeg Doma koje će zajedno biti premještene u istu tretmansku stambenu zajednicu (kroz izrađen plan grupnih aktivnosti pripreme kao što su zajedničko provođenje aktivnosti svakodnevnog života, radionice za podizanje grupne kohezije i formalne oblike grupnog rada bazirane na ekspresivnim tehnikama, a sve s ciljem razvoja, upoznavanja i testiranja grupne kohezije) Početak aktivnosti: 01. siječnja 2015. Završetak aktivnosti: 01. siječnja 2016. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: Bez direktnih troškova za ustanovu Resursi: Odgojni dom Bedekovčina

Pokazatelji uspješnosti: Indikatori:

• izrađeno 20 individualnih planova pripreme za prijelaz u stambene zajednice • 4 skupine po 5 korisnica prošle kroz brojne aktvnosti kojima je cilj podizanje grupne

kohezije • Do 01. siječnja 2016. 20 djevojaka koje će prijeći u organizirano stanovanje uz

sveobuhvatnu podršku pripremljeno za prijelaz te već dijelom adekvatno funkcionira po principima tretmanskih stambenih zajednica tijekom provedbe tretmana u Domu

Aktivnost 2.3. Otvaranje 4 tretmanske stambene zajednice

Cilj: Otvoriti 4 tretmanske stambene zajednice te u njih uspješno preseliti djevojke i osoblje Početak aktivnosti: 01. travnja 2015. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: opremanje kuća svim potrebnim resursima Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Ministarstvo socijalne politike i mladih

Pokazatelji uspješnosti:

37

• 20 korisnica iz paviljona premješteno u 4 tretmanske stambene zajednice • 16 stručnih djelatnika uključeno u pružanje usluge organiziranog stanovanja uz

sveobuhvatnu podršku • Anonimna evaluacija nakon 6 mjeseci pokazuje zadovoljstvo korisnika i osoblja

novom uslugom • Osoblje utvrđuje brže i pozitivnije pomake kod korisnika, pogotovo u smislu

preuzimanja višeg stupnja odgovornosti za svoje postupke i učenja životnih vještina nego što je to bilo u prethodnom obliku stalnog smještaja

Aktivnost 3.3. Provedba usluge savjetovanja i pomaganja obitelji Cilj: početak rada s našim djevojkama, njihovim biološkim / udomiteljskim obiteljima, kao i s ostatkom djece u riziku i njihovih obitelji u lokalnoj zajednici. Početak aktivnosti: 01. ožujka 2015. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina, Krapinsko- zagorska županija, Centar za socijalnu skrb Zabok, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica, Centar za socijalnu skrb Krapina, Centar za socijalnu skrb Donja Stubica, osnovne škole na području Krapinsko – zagorske županije Troškovi: putni troškovi Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, Krapinsko – zagorska županija Pokazatelji uspješnosti:

• Šest mjeseci nakon početka provedbe usluge, u anonimnim upitnicima djeca, biološke i udomiteljske obitelji uslugu savjetovanja procjenjuju pozitivno (prosječna ocjena za uslugu savjetovanja općenito je ≥ 3, kao i za svaku pojedinu komponentu savjetovanja)

• Osoblje koje provodi uslugu savjetovanja 6 mjeseci nakon provođenja ove usluge utvrđuje značajne pozitivne pomake na sociemocionalnom planu djece, mladih i njihovih obitelji uključenih u savjetovanje

• Anonimna procjena provedbe usluge savjetovanja od strane djece i njihovih obitelji, kao i praćenje napretka osoblja provodi se svakih 6 mjeseci i pokazuje pozitivne razultate

AKCIJSKI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 01. SIJEČNJA DO 31. SVIBNJA 2016. Operativni cilj 1. Edukacija osoblja nepomagačkih profesija

Cilj: Sve radnike nepomagačkih profesija uključiti u dodatnu edukaciju jednog od centara za cjeloživotno obrazovanje pri jednom od studija pomagačkih profesija kako bi stekli teorijska i praktična znanja neophodna za rad s djecom i mladima s teškoćama socijalnog i emocionalnog funkcioniranja. Početak aktivnosti: 01. siječnja 2016. Završetak aktivnosti: ovisno o trajanju izobrazbe Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: nema direktnih troškova za Dom Resursi: Odgojni dom Bedekovčina Pokazatelji uspješnosti:

• svi radnici nepomagačkih profesija uspješno završili dodatnu edukaciju

38

• 3 mjeseca nakon završetka izobrazbe osoblje u anonimnim evaluacijskim

upitnicama naglašava kako mu navedena izobrazba pomaže u unapređenju

direktnog rada s korisnicima

Operativni cilj 2. Provedba usluge savjetovanja i pomaganja udomiteljskih obitelji Aktivnost 2.1. Priprema za provedbu nove usluge Ciljevi:a) unutar Doma razviti mobilni tim koji bi udomiteljima, posebice specijaliziranim udomiteljima, mogli pomoći na terenu, odnosno u samoj obitelji; b) educirati osoblje Početak aktivnosti: 01. siječnja 2016. Završetak aktivnosti: 28. veljače 2016. Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: zapošljavanje potrebnog stručnog osoblja Resursi: Odgojni dom Bedekovčina Pokazatelji uspješnosti:

• Osmišljena usluga mobilnog tima • Osoblje educirano za provođenje navedene usluge

Aktivnost 2.2. Provedba usluge savjetovanja i pomaganja obitelji Ciljevi: a) razvijen mobilni tim koji će udomiteljima, posebice specijaliziranim udomiteljima, pomagati u samoj obitelji; b) educirano osoblje Početak aktivnosti: 01. ožujak 2016. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina Troškovi: putni troškovi Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, nadležni centri za socijalnu skrb Pokazatelji uspješnosti:

• Šest mjeseci nakon početka provedbe navedene usluge, u anonimnim upitnicima djeca i udomiteljske obitelji uslugu procjenjuju pozitivno (prosječna ocjena za svaku novu uslugu savjetovanja općenito je ≥ 3, kao i za svaku pojedinu komponentu navedenih usluga)

• Osoblje koje provodi savjetovanje 6 mjeseci nakon provođenja ove usluge utvrđuje pozitivne pomake na sociemocionalnom planu djece, mladih i obitelji uključenih u savjetovanje

• Anonimna procjena savjetovanja od strane djece i njihovih obitelji, kao i praćenje napretka osoblja provodi se nakon 6 mjeseci od početka provedbe usluge i pokazuje pozitivne pomake

Operativni cilj 3. Otvaranje još jedne skupine poludnevnog boravka u školi Cilj: početkom školske godine 2016./2017. otvoriti još dvije skupine poludnevnog boravka u jednoj od škola s područja Krapinsko - zagorske županije s ciljem dodatnog širenja usluga u zajednici koje bi mogle spriječiti ulazak mladih u institucije. Početak aktivnosti: travanj 2015. Završetak aktivnosti: kontinuirano Odgovornost za provedbu: Odgojni dom Bedekovčina, Krapinsko – zagorska županija Troškovi: troškovi zapošljavanja potrebnog stručnog osoblja Resursi: Odgojni dom Bedekovčina, osnovna škola, nadležni centar za socijalnu skrb

39

Pokazatelji uspješnosti:

• U rujnu 2016. otvorena još jedna skupina poludnevnog boravka na području Krapinsko - zagorske županije. Krajem polugodišta anonimni evaluacijski upitnici ispunjeni od strane djece uključene u poludnevni boravak pokazuju zadovoljstvo ovom uslugom

• Krajem polugodišta stručno osoblje Doma koje provodi poludnevni boravak procjenjuje napredak u ponašanju i obrazovnom postignuću uključenih učenika

• Krajem školske godine osoblje škole, odnosno učitelji, nastavnici, pedagog i psiholog utvrđuju značajan napredak u ponašanju i obrazovnom postignuću uključenih učenika

5.6. Tranzicijski troškovi

Kako bi tranzicijski troškovi bili što manji, potrebno je izvršiti preseljenje u što je moguće kraćem razdoblju. Budući da troškovi transformacijske ustanove ne premašuju ukupne rashode ustanove prije transformacije, ostaje prostora za prijelazno razdoblje, odnosno tzv. tranzicijske troškove u vidu materijala, energije i održavanja sadašnjeg prostora koji Dom koristi. Ti troškovi ne bi smjeli biti veći od 168.000,00 kn na godišnjoj razini, odnosno 14.000 kn mjesečno. Tranzicijski troškovi od 168.000,00 kn godišnje i troškovi transformirane ustanove od 4.344.000,00 kn godišnje zajedno ne premašuju postojeći financijski plan Odgojnog doma Bedekovčina čiji prihodi odnosno rashodi iznose ukupno godišnje 4.682.057,00 kn (prema financijskom planu za 2014. godinu).

40

- plaće zaposlenih = 300.000,00 kn mjesečno

= 3.600.000,00 kn godišnje

• troškovi skrbi o korisnicama (hrana, odjeća i obuća, troškovi odlaska u školu, prijevoz na zdravstvene preglede i ostalo, kulturno-zabavne potrebe, slobodno vrijeme)

= 28.000,00 kn mjesečno za korisnike stalnog smještaja i 6.000,00 kn mjesečno za korisnike poludnevnog boravka u OŠ Bedekovčina

= 336.000,00 kn godišnje za korisnike stalnog smještaja i 72.000,00 kn godišnje za korisnike poludnevnog boravka u OŠ Bedekovčina

- troškovi stanovanja = 16.000,00 kn mjesečno

= 192.000,00 kn godišnje

- troškovi održavanja i opremanja stambenih jedinica te drugih prostora za provedbu određenih socijalnih usluga, pokretnina i uredski materijal

= 12.000,00 kn mjesečno

= 144.000,00 kn godišnje

- UKUPNO troškovi transformirane ustanove – godišnje = 4.344.000,00 kn.

- tranzicijski troškovi (materijal, energija, održavanje postojećih objekata prija potpunog preseljenja u stambene zajednice) = 14.000,00 kn mjesečno

= 168.000,00 kn godišnje

FINANCIJSKI PLAN ODGOJNOG DOMA BEDEKOVČINA za 2014. godinu:

- prihodi ukupno = 4.682.057,00 kn - rashodi ukupno = 4.682.057,00 kn.

6. PROCJENA RIZIKA

Rizici i mjere ublažavanja rizika navedeni su u tablici.

RIZIK STUPANJ MJERA UBLAŽAVANJA

FINANCIJSKA NEODRŽIVOST

VELIKI RIZIK

• precizna izrada troškovnika • detaljno planiranje svake aktivnosti • izbjegavanje dupliranja troškova (što

kraći period paralelnih troškova i potpuno izbjegavanje istih u sezoni grijanja)

NEMOGUĆNOST PRONALASKA ADEKVATNIH KUĆA

VELIKI RIZIK

• ispitivanje tržišta nekretnina • procjena troškova

POTEŠKOĆE U PRILAGODBI

SREDNJI RIZIK • sveobuhvatna, kvalitetna i

pravovremena priprema korisnica

41

• sveobuhvatna, kvalitetna i pravovremena priprema osoblja

NEMOGUĆNOST USPOSTAVE KONTROLE (samo 1 odgajatelj na određenoj lokaciji)

VELIKI RIZIK

• vrlo dobra educiranost odgajatelja • dugogodišnje iskustvo • izrađeni protokoli postupanja u

pojedinim situacijama visokog rizika

ZAHTJEVI ZA SMJEŠTAJEM PREKO MOGUĆNOSTI KAPACITETA

VELIKI RIZIK

• provedba deinstitucionalizacije na nivou RH

• razvijanje specijaliziranog udomiteljstva • zadržavanje mogućnosti prijema u

prijelaznom razdoblju

RIZIČNA PONAŠANJA PUP-a*

VELIKI RIZIK (navedena ponašanja su uglavnom ona koja su i dovela do potrebe smještaja)

• kontinuirani rad sa samo 5 korisnica na jednoj lokaciji – manji međusobni negativni poticaji

• pripremljenost korisnica za smještaj • jasno postavljeni zahtjevi i granice

*Najčešća rizična ponašanja PUP-a: konzumacija sredstava ovisnosti (alkohol, droge), skitnja, krađe, fizička agresivnost, nasilničko ponašanje, verbalna agresivnost, nepoštivanje autoriteta, rizično seksualno i promiskuitetno ponašanje, nisko samopoštovanje, nedostatak samokontrole, impulzivnost, emocionalna nestabilnost, samoozljeđivanje, histerični ispadi, prijetnje suicidom, odbijanje propisane terapije, manipulacija, sklonost laganju i izmišljanju, provođenje samovolje, izbjegavanje školskih i inih obveza, ispodprosječno i granično intelektualno funkcioniranje, odgojna i obrazovna zapuštenost.

7. REZULTATI

Nakon uspješno provedene transformacije, svi radnici Doma bit će dodatno senzibilizirani za potrebe djece i mladih u skrbi, upoznati sa suvremenim trendovima skrbi za djecu i mlade u riziku te educirani za pružanje novih usluga. Također, svi radnici nepomagačkih profesija imat će završenu edukaciju koja će im osigurati stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad s djecom i mladima s različitim stupnjevima rizika i problema u ponašanju. Do kraja procesa transformacije javnost će biti upoznata s procesom deisntitucionalizacije i transformacije, senzibilizirana za naše sadašnje i buduće korisnike, njihove potrebe i nepovoljne okolnosti njihova prethodna života te će biti u stanju prepoznati svoju ulogu u doprinosu unapređenja kvalitete života naših korisnika i njihovog uključivanja u život zajednice. Nakon uspješno provedene transformacije sva imovinsko pravna pitanja vezana uz trenutne objekte Doma bit će riješena te će navedeni objekti biti zamijenjeni za adekvatnije objekte. Točnije, trenutne prostore Doma zamijenit ćemo za četiri obiteljske kuće. U

42

obiteljskim kućama, koje će se nalaziti u različitim dijelovima grada odnosno mjesta, otvorit ćemo četiri tretmanske stambene zajednice koje će funkcionirati po principima organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku. Na taj način gotovo sva djelatnost Doma bit će izmještena iz trenutnog prostora u Bedekovčini uz koji se veže stigma. U Bedekovčini ćemo provoditi novu uslugu poludnevnog boravka u školi s kojom ćemo započeti na početku akademske godine 2014./2015. Vezano uz otvaranje tretmanskih stambenih zajednica, do kraja procesa transformacije broj korisnica na stalnom smještaju će biti smanjen na 20, pri čemu će u svakoj tretmanskoj stambenoj zajednici živjeti 5 korisnica, a krajnji cilj je smanjiti broj korisnica obuhvaćenih uslugom smještaja na 15. Uz smanjenje broja korisnica na smještaju koji će biti osiguran samo onim djevojkama za koje se apsolutno ne može naći drugo riješenje, značajan rezultat procesa transformacije odnosi se na činjenicu da će život djevojaka u tretmanskim stambenim zajednicama biti sasvim drugačiji nego život u dosadašnjim oblicima institucijske skrbi. Naime, tretmanske stambene zajednice bit će integrirane u lokalnu zajednicu, ni po čemu neće podsjećati na instituciju te će se djevojke aktivno pripremati za samostalan život na način da će imati puno veće odgovornosti za svoj život tijekom smještaja i da će se s njima iz dana u dan raditi na razvoju životnih i socijalnih vještina. S djevojkama će se također raditi na završetku njihovog osnovnoškolskog odnosno srednješkolskog obrazovanja te će ih se uključivati u kulturne, zabavne i športske sadržaje u lokalnoj zajednici. U radu s djevojkama u tretmanskim stambenim zajednicama u jednakoj mjeri će se posvetiti pažnja i radu na području njihovih emocija kako bi djevojke proradile svoja prijašnja traumatska iskustva i naučile izgrađivati odnose s odgajateljima i drugim značajnim osobama u njihovu životu temeljene na povjerenju, poštivanju i drugim pozitivnim društveno poželjnim vrijednostima. Uz unapređenje kvalitete života djevojaka koje moraju ostati na stalnom smještaju, najvažniji rezultat procesa transformacije odnosi se na razvoj usluga u zajednici kojima će se sprječavati ulazak djece i mladih u instituciju. Ovaj cilj postići ćemo kroz provedbu usluge savjetovanja i pomaganja obitelji te poludnevnog boravka u školi. Poludnevni boravak u školama bit će namijenjen djeci koja su u riziku za razvoj problema u ponašanju, a njegova će provedba obuhvaćati sustavan odgojni rad unutar školskog okruženja. Provedba usluge savjetovanja i pomaganja će biti namijenjena: a) roditeljima čija su djeca u domu (prije svega roditeljima djevojaka smještenih u naše tretmanske stambene zajednice, ali i ostalih roditelja koji žive na području naše županije čija su djeca u nekom obliku skrbi ili u nekom drugom domu u državi); b) djevojkama koje su smještene u naše tretmanske stambene zajednice; c) obiteljima s područja Krapinsko – zagorske županije čija su djeca (osnovnoškolskog uzrasta) u riziku za razvoj problema u ponašanju; d) udomiteljima koji se teško nose s izazovima skrbi o djeci i mladima u riziku za razvoj problema u ponašanju te u kasnijoj fazi, nakon što se razvije specijalizirano udomiteljstvo, i specijaliziranim udomiteljima. Općenito, nakon uspješno provedenog procesa transformacije Dom više neće biti ustanova koja će pružati isključivo uslugu smještaja. Naprotiv, Dom će biti ustanova koja će za najveći dio svojih korisnika pružati usluge u zajednici. To će ostvariti: a) uslugom savjetovanja i pomaganja provedbom koje će se pružati podrška djeci, mladima i njihovim (udomiteljskim) obiteljima bez izdvajanja djeteta iz obitelji i putem koje će se poticati razvoj specijaliziranog udomiteljstva; b) uslugom poludnevnog boravka u školama. Samo za mali dio korisnika bit će osiguran visokokvalitetan smještaj u tretmanskim stambenim zajednicama koji će biti integriran u lokalnu zajednicu i djevojke osposobiti za samostalan život i / ili nastavak školovanja po otpustu.

43

8. PRILOZI

8.1. Struktura korisnika

Planirani oblik deinstitucionalizacije u skladu sa Pravilnikom o minimalnim uvjetima: Npr.za populaciju osoba s intelektulnim teškoćama

• organizirano stanovanje kod dosadašnjeg pružatelja usluge • organizirano stanovanje kod drugog pružatelja usluge • povratak u obitelj • udomiteljstvo • nastavak smještaja

PODACI O KORISNICIMA KOJI SE DEINSTITUCIONALIZIRAJU

R.Br.

Ime i prezime

Datum

rođenja

Dob

Spol

CZSS Županij

a Pokretljiv

ost

Oblik deinstitucionaliz

acije

1. Opatija Primorsk

o - goranska

Mobilna Povratak u obitelj

2. Vinkovic

i

Vukovarsko -

srijemska Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

3. Krapina Krapinsk

o - zagorska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

4. Đurđeva

c

Koprivničko -

križevačka

Mobilna

Povratak u obitelj

5. Velika Gorica

Zagrebačka

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

6.

Zagreb – Podružn

ica Trešnjev

ka

Grad Zagreb

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

7.

Rijeka Primorsk

o - goranska

Mobilna Povratak u obitelj

8.

Zagreb – Podružn

ica

Grad Zagreb

Mobilna Povratak u obitelj

44

Trešnjevka

9.

Križevci

Koprivničko -

križevačka

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

10.

Šibenik Šibensko - kninska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

11.

Rijeka Primorsk

o - goranska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

12.

Zagreb – Podružn

ica Trešnjev

ka

Grad Zagreb

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

13.

Donja

Stubica

Krapinsko -

zagorska Mobilna Povratak u obitelj

14.

Osijek

Osiječko -

baranjska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

15.

Koprivni

ca

Koprivničko -

križevačka

Mobilna Materinski dom

16.

Osijek

Osiječko -

baranjska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

17.

Zagreb – Podružnica Novi Zagreb

Grad Zagreb

Mobilna Povratk u obitelj

18.

Crikveni

ca

Primorsko -

goranska Mobilna Povratak u obitelj

19.

Bjelovar

Bjelovarsko -

bilogorska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

20.

Nova

Gradiška Brodsko - posavska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

21.

Ivanec Varaždin

ska Mobilna

Organizirano stanovanje uz

45

sveobuhvatnu podršku

22.

Rijeka Primorsk

o- goranska

Mobilna Povratak u obitelj

23.

Trogir Splitsko - dalmatin

ska Mobilna

Povratak u obitelj

24.

Ivanić -

grad

Sisačko - moslavač

ka Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

25.

Samobo

r Zagrebač

ka Mobilna

Povratak u obitelj

26.

Vukovar Vukovars

ko - srijemska

Mobilna Udomiteljstvo

27.

Kutina Sisačko - moslavač

ka Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

28.

Imotski Splitsko - dalmatin

ska Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

29.

Zagreb – Podružn

ica Trešnjev

ka

Grad Zagreb

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

30.

Zagreb – Podružn

ica Črnome

rec

Grad Zagreb

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

31.

Slavonsk

i Brod Brodsko - posavska

Mobilna

Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku

32.

Zadar Zadarska Mobilna Udomiteljstvo

Sažetak prema obliku deinstitucionalizacije

OBLIK DEINSTITUCIONALIZACIJE BROJ

KORISNIKA %

Organizirano stanovanje kod dosadašnjeg pružatelja usluge 20 63%

Organizirano stanovanje kod drugog pružatelja usluge 1 3%

Povratak u obitelj 9 28%

Udomiteljstvo 2 6%

46

Nastavak smještaja -

8.2. Struktura osoblja

STRUKTURA ZAPOSLENIH RADNIKA NA DAN 31.12.2013.

POPIS ZAPOSLENIH RADNIKA U DOMU

R.br. Ime i prezime Datum rođenja

Naziv radnog mjesta

Stupanj stručne spreme

(OŠ, SSS, VŠS, VSS)

Ugovor o radu na određeno ili

neodređeno vrijeme

STRUČNI RADNICI - REHABILITACIJSKO OSOBLJE 0 Primjer 14.07.1960. Radni terapeut VŠS Neodređeno

1. psiholog, odgajatelj

VSS Neodređeno

2. Prof. defektolog, odgajatelj

VSS Neodređeno

3. Prof. socijalni pedagog, odgajatelj

VSS Neodređeno

4. Dipl. socijalni radnik, odgajatelj

VSS Neodređeno

5. Prof. socijalni pedagog, odgajatelj

VSS Neodređeno

6. Prof. socijalni pedagog, odgajatelj

VSS Neodređeno

7. Dipl. socijalni radnik, odgajatelj

VSS Neodređeno

8. Prof. socijalni pedagog, odgajatelj

VSS Neodređeno

9. Odgajatelj predškolske djece, odgajatelj

VŠS Neodređeno

10. Dipl. socijalni radnik, odgajatelj

VSS Neodređeno

11. Dipl. socijalni radnik, odgajatelj

VSS Neodređeno

12. Dipl. socijalni radnik, odgajatelj

VSS Neodređeno

13. Prof. rehabilitator, odgajatelj

VSS Neodređeneo

47

14. Prof. socijalni pedagog

VSS Neodređeno

15.

Odgajatelj predškolske djece, odgajatelj, odgajatelj

VŠS Neodređeno

16. Prof. književnosti, odgajatelj

VSS Neodređeno

17. Ing. odjevne tehnologije, radni terapeut

VŠS Neodređeno

18. Kartonažer, radni terapeut

SSS Neodređeno

19. Medicinska sestra

SSS Neodređeno

RAČUNOVODSTVENO-TEHNIČKO OSOBLJE

20. Dipl. Ekonomist, voditelj računovodstva

VSS Neodređeno

21. Knjigovođa, računovodstveni referent

SSS Neodređeno

22. Opća gimnazija, administrativni referent

SSS Neodređeno

POMOĆNO-TEHNIČKO OSOBLJE

23. Soboslikar, Kućni majstor - skladištar

SSS Neodređeno

24. Kuharica SSS Neodređeno

25. Kuharica SSS Neodređeno

26. Kuharica SSS Neodređeno

27. Ing. tekstilne tehnologije, čistačica

SSS Neodređeno

28.

Ekonomski tehničar, ekonom – vozač – kućni majstor

SSS Neodređeno

ZAPOSLENI NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA

29. Dipl. socijalni radnik

VSS Neodređeno

48

8.3. Struktura osoblja transformiranog pružatelja usluga POTREBNA STRUKTURA ZAPOSLENIH RADNIKA U skladu sa planiranim uslugama i njihovim kapacitetom Za početnu transformaciju imamo dovoljan broj djelatnika: 16 stručnih djelatnika – odgajatelja i 4 asistenta u tretmanu za 4 tretmanske stambene zajednice, 1 stručnog djelatnika – psihologa za provedbu usluge savjetovanja i pomaganja obitelji za korisnice Doma i njihove obitelji te obitelji s područja Krapinsko – zagorske županije čija su djeca (osnovnoškolskog uzrasta) u riziku za razvoj problema u ponašanju i koju bi trebalo uključiti u poludnevni boravak, 2 stručna djelatnika (dipl. socijalni pedagog, socijalni radnik ili psiholog) za 2 skupine poludnevnog boravka u Osnovnoj školi Bedekovčina. U upravi Doma potrebna su 2 financijsko – računovodstvena djelatnika i 1 administrativni djelatnik. Za održavanje stambenih jednica potreban je 1 kućni majstor. Za daljnji razvoj socijalnih usluga (otvaranje poludnevnog boravka u još jednoj školi na području Krapinsko – zagorske županije i mobilni tim za proširenje usluge savjetovanja i pomaganja na udomiteljske obitelji za djecu) bit će potrebno zaposliti nove stručne djelatnike.

8.4. Analiza troškova i koristi

U okviru postojećeg financijskog plana Odgojnog doma Bedekovčina mogao bi se proširiti spektar socijalnih usluga koje Dom pruža u vidu veće podrške užoj i široj zajednici, što je upravo tendencija europskih direktiva i stručnih smjernica. Znači, postojeći proračun Odgojnog doma Bedekovčina bi u budućnosti razvojem izvaninstitucijskih usluga trebao obuhvatiti veći broj korisnika socijalnih usluga i pružati kvalitetniju uslugu smještaja. Koristi transformacije su upravo u pružanju kvalitetnije usluge za veći broj korisnika.