Odgoj Ili Genetika

7/29/2019 Odgoj Ili Genetika

1/8

Odgoj ili genetika -nadrastanje vlastitognasljeaMatea Biloglav, Vinka Skori, Sanja Rudan

Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet, Obala kralja Petra Kreimira IV. 2

jednopredmetni studij pedagogije, 2. godina preddiplomskoga studija

Saetak

U prolosti i danas nailazimo na pitanje omjera utjecaja genetike i odgoja uformiranju ovjekove linosti. Pedagogija i psihologija raspolau mnogimistraivanjima i dokazima koji upuuju na donekle jednak utjecaj obaju faktora.Odgoj je jedna od najvanijih funkcija roditeljstva te se prema njoj kao takvojmora odnositi s mnogo opreza i odgovornosti. Poznati su razni sluajevi

blizanaca koji su razdvojeni te bez obzira na to imaju vie zajednikih osobinanego djeca odrasla u istoj obitelji. Emocionalnost i kontrola pritom, kao dvije

bipolarne dimenzije, odreuju stilove roditeljskog ponaanja. Nasilje kao jedanod najveih problema adolescenata esto se vee uz nesigurnu privrenost, adjeca koja mu svjedoe u veem su riziku za nasilno ponaanje. Temperamenttakoer igra veliku ulogu. Serijske ubojice najeksplicitniji su primjerzanemarene djece koja su odrastala u loim uvjetima. Pojedincu treba okolinakako bi razvio svoju osobnost, ali ipak okolina moe razviti samo ono to jenaslijeeno.

Kljune rijei

blizanci, emocionalnost i kontrola, nesigurna privrenost, odgoj, roditeljstvo,serijske ubojice, temperament


2/8

Uvod

to odreuje nau osobnost? Odreuje li nas naa biologija ili pak okolina? Hoe liinteligencija i talenti roditelja prijei na dijete? Jesu li poremeaji linosti nasljedni? To je

samo djeli od pregrt pitanja koja moemo postaviti u vezi odgoja, nae linosti i imbenikakoji utjeu na njih. Ljudska bia, kao nedovrena i neprestano u procesu razvoja, oduvijek suse pitalaje li ovjek odreen u potpunosti svojom genetikom ili okolina moe imati utjecaj naodreivanje ovjekove osobnosti. Ta nas polemika potie na promiljanje i stvara u namaelju za preispitivanjem samih sebe.

Istraivanjem nekih imbenika kao to su obitelj, rasa i spol dobivamo uvid u neoekivanerezultate i informacije. Postizanjem odreenog znanja o radu mozga i imbenika koji utjeuna razvoj imamo osnovicu za razumijevanje sebe i naih razlika. Prouavanjem srodnihznanosti kao to su pedagogija i psihologija pokuat emo pronai temeljnu razliku izmeu

odgoja, okoline i genetike te odrediti njihovu vanost u definiranju ovjeka.Ukrajinski pedagog Anton Semjonovi Makarenko rekao je da nepopravljivih nema, to biznailo da je vjerovao u mogunost odgajanja svakog ovjeka, tj. da ne postoje prijestupnici iteki karakteri, nego da su takvi ljudi proizali kao rezultat loih metoda u odgoju.Najkontroverzniji su primjer nepopravljivih upravo serijski ubojice. ovjeanstvo ihdoivljava kao monstrume koji su roeni da bi oduzimali ivote i pritom uivaju u tome. No

postoji li druga strana prie o njima? Jesu li oni uistinu genetski predodreeni da budu zli ilisu pak odgoj i okolina uinili svoje?

Okolina i geni: odrednice ponaanja

Razliitost oblika ponaanja moe se pripisati utjecajima okoline koliko i genetskimutjecajima. Istraivanja u podruju genetike ponaanja napravila su korak naprijed urazumijevanjupodruja kojese bavi prouavanjem utjecaja nasljea i okoline na razliitostimeu pojedincima.

Geni naponaanje utjeu multifaktorski tobi znailo da mnogo njihutjee na ponaanje, alisvaki u vrlo maloj mjeri. J edna je od metoda istraivanja na ovom podruju metoda blizanaca.

Njomeusporeujemo jednojajane blizance sdvojajanim blizancima i modelom usvajanika.Na taj se nainusporedno prouavaju genetski povezani pojedinci koji su odgajani odvojenote genetski nepovezani pojedinci koji su odgajani zajedno.

Zaprimjer moemo uzeti jednojajane blizanke koje su razdvojene pri roenju i dane naposvajanje. Kada su imale dvije godine, njihovim majkama postavljena su razliita pitanjakako bi se istrailo ima li slinosti meu njima, iako su odvojene. Jedno od pitanja bilo je oprehrani. Jedna djevojica odbijala je jesti hranu ako u njoj nije cimet, to je izluivalo njeneroditelje. Stavljala bi ga svugdje. Majka druge djevojice nije imala problema s njezinomprehranom. No pritom, ako u njenu hranu stavi liicu cimeta, pojest e bilo to (Ornstein,

2001).


3/8

U novijim istraivanjima u podruju genetike ljudskog ponaanja takoer imamo primjerjednojajanih blizanaca s bliskim srodnicima shizofreniarima kod kojih se istraivalamogunost nasljeivanja te bolesti. Rezultati su dali podudaranost manju od 40% zashizofreniju. Dakle, iako su blizanci bili jednojajani identini u genetskom smislu, razlogto kod jednog od njih nije dijagnosticirana shizofrenija lei u okolini, a ne u genima.

Utjecaj okoline toliko jeznaajan da uzrokuje razliitost kod djece iz iste obitelji. Ona djelujena svako dijete pojedinano i na svoj nain. Takoer je bitna i nezajednika okolina,primjerice kod blizanaca koji ive u odvojenim obiteljima. Utjecaj okoline ne moemogeneralizirati, on se razlikuje od obitelji do obitelji te ukljuuje obrazovanost roditelja,njihove postupke u odgoju i socijalno-ekonomski status.

Razliito ponaanje roditelja prema njihovo dvoje djece, meusoban odnos djece i odnos snjihovim vrnjacimaznaajne su razlike u okolini pojedinog djeteta te imaju veliki utjecaj nanjega. Na osnovi svega moemo zakljuiti dapostoji meudjelovanje okoline i nasljea kada

je rije o razvoju. (Kovaevi, 1991)

Temperament temeljni korijen osobnosti

Na poetku svi se mi razlikujemo u temeljnim obiljejima kao to su karakteristino uvstvo,stupanj stidljivosti i razina aktivnosti. Od samog poetka postoji neto stalno u nainu na kojidjelujemo i reagiramo na zbrku, promjene i irenje ivota oko nas (Orstein, 2001).

Vano je znati razliku izmeu temperamenta i karaktera.Temperament se definira kao nainemocionalnog reagiranja pojedinca koji se smatra uroenim, dok se karakter izgrauje podutjecajem okoline i odnosi se na crte linosti osobe koje izraavaju odnos prema samome sebi,drugimate radu i obvezama. (Jambroviugura, 2009)

Postoji znatna koliina dokaza da nam je veliki dio naeg temeljnog temperamenta ugraen.Iako naa osobnost nije fiksirana samim naim roenjem, svi imamo uroeni temperament da

budemo otvoreni i drutveni ili pak stidljivi i povueni. Poznavanje raznih teorija linosti terazumijevanje same linosti vano jejer nam moe pomoi predvidjeti ponaanje neke osobe injezine reakcije.

Roditeljstvo i njegova vanost

Tema mnogih istraivanja zadnjih godina bila je ponaanje roditelja prema djetetu i kako onoutjee na njihov razvoj. Obitelj je najznaajniji faktor socijalizacije u ranom djetetovu ivotu

jer se tada stjeu prva iskustva i stavovi. Istraivanja pokazuju da je odnos izmeu roditelja idjeteta temeljanza uspjenu socijalizaciju djeteta i razvoj zdrave linosti.

Jedno je od najljepih i najzahtjevnijih iskustava koje ovjek moe imati upravo podizanje

vlastita djeteta, no to sa sobom nosi veliku odgovornost. Treba izbjegavati ekstreme npr.


4/8

ponaanje roditelja koji postavljaju prevelika ogranienja svojoj djeci ili pak s druge straneponaanje onih koji su pretjerano popustljivi.

Najvee su pogreke roditelja u odgoju djece: postavljanje braka na posljednje mjesto,preveliko tetoenje djeteta, nametanje previe aktivnosti djetetu, zanemarivanje svojeg

emocionalnog ivotai oekivanje da dijete ostvari snove roditelja. Djeci treba ponuditi pravilai poslove koji e se dosljedno primjenjivati. Ne smije ih se zatrpavati praznim pohvalama,nego ponekad pustiti da se i sami bore s problemima. tite li se djeca previe od utjecaja izokoline, ona e postati razmaena, plaljiva i previe ovisna. estje problem u roditeljskomodgoju ponavljanje greaka svojih roditelja na vlastitoj djeci ili pokuaj ispravljanja istih.Djeci su potrebna ogranienja da bi se zadovoljila ravotea i formirale zdrave osobnosti.Djeca u najranijoj dobi ue oponaanjem koje je kljuno za njihov razvoj te iz tog razlogaroditelji moraju biti svjesni svoje uloge u njihovom odgoju. (Friel, 2007)

Prema istraivanjima, postoje dvije dimenzije roditeljskog ponaanja emocionalnost i

kontrola. Obje su dimenzije bipolarne. Emocionalnost se odnosi na emocije koje roditeljproivljava i iskazuje u odnosu s djetetom. Na jednom se kraju nalazi emocionalna toplina, ana drugom emocionalna hladnoa. Dokazano je da toplina kao aspekt obiteljskog okruenjanajvie utjee na djeji razvojjer takvi roditelji prihvaaju svoju djecu, podravaju ih te

pruaju razumijevanje na nain da objanjavaju, ohrabruju i hvale. Emocionalno hladniroditelji zanemaruju i odbacuju svoje dijete, kritiziraju ga i kanjavaju.

Dimenzija kontrole odnosi se na postupke vrste i slabe kontrole djetetovog ponaanja.Roditelji s vrstom kontrolom strogo reagiraju i paze da se dijete pridrava pravila. No

prevrsta kontrola moe dovesti do zavisnosti, submisivnog ponaanja, smanjene motivacije

ili potisnute hostilnosti.. Roditelji koji koriste slabu kontrolu postavljaju malo pravila i dajudjetetu puno vie slobode to moe dovesti do agresivnog ponaanja djeteta. Kombinacijomtih dimenzija nastaju stilovi roditeljskog ponaanja. To su: autoritativni, autoritarni,zanemarujui i popustljivi stil. Roditeljski stil predstavlja pozadinu u kojoj se ostvarujeodreena interakcija izmeu roditelja i djeteta.

Jedna su od skupina initelja koji odreuju roditeljsko ponaanje individualne osobineroditelja, kao na primjer dob roditelja, spol, osobine linosti, ponaanje njihovih roditeljaprema njima, znanja i uvjerenja o djejem razvoju i roditeljskom ponaanju ili zadovoljstvobrakom. Istraivanja pokazuju da se starije majke prema djeci ponaaju toplije, pozitivnije imotivirajue, dok s druge strane maloljetne majke imaju manju osjetljivost za udovoljavanjedjejim potrebama. Depresivne majke pokazuju manje prihvaanja, topline, spontanosti istrpljivosti te vie kanjavaju djecu

Osobine su djeteta koje najvie utjeu na roditeljsko ponaanje: spol, dob, temperament isposobnosti. Istraivanjapokazuju da se roditelji razliito ponaaju prema djeci razliitogspola i dobi. U dojenakoj dobi majke priaju i osmjehuju se djevojicama, dok oevipoklanjaju vie panje sinovima, osobito ako se radi o prvoroenom djetetu. U pubertetu sevie potekoa javlja u istospolnim interakcijama: majka ki, otac sin.

Pod kontekstualneinitelje ubrajaju se socijalne mree roditelja, njihovo radno mjesto i braniodnosi. Oni mogu biti izvor stresa, ali i podrke. Stres uzrokovan problemima na radnom


5/8

mjestu i u branim odnosimamoe uvelike utjecati na interakciju izmeu roditelja i djeteta.Istraivanja pokazuju da su roditelji koji su dobro integrirani u socijalne mree uspjeniji uodgoju i da izbjegavaju koritenje autoritarne metode kanjavanja.

Nesigurna privrenost kao uzrok nepoeljnog

ponaanja djeteta

Za nasilna ponaanja odgovornima se najee smatraju obitelj i drutvo u kojem dijete ivi(drutveni imbenici poput siromatva, izolacije, nepovoljnih ivotnih uvjeta, dostupnostioruja i slino). U novije vrijemejako se istie prisutnost medija i nasilja u njima. Veoma je

bitan imbenik privrenosti koji dijete prirodno stvara jo od dojenake dobi. Ovisno o tomekako roditelji reagiraju na potrebe i signale djeteta razvija se siguran ili nesiguran tip

privrenosti. Djetetov odnos s roditeljem kasnije uvelike utjee na druge odnose i na osjeajvlastite vrijednosti.Kad se radi o nesigurnoj privrenosti, djeca svijet doivljavaju kao nesigurno mjesto. To sunajee djeca koja su provela djetinjstvo u institucijama, mijenjala udomitelje i skrbnike,doivjela iskustvo zanemarivanja ili zlostavljanja, smrt roditelja ili konfliktni razvod te djecaroditelja ovisnika ili psihikih bolesnika. Ona se moe oitovati u obliku uspostavljanja

povrnih odnosa s drugima, nepovjerenja, okrutnosti prema brai i sestrama,samodestruktivnosti i destruktivnosti prema drugima, naruenoj moralnosti i savjesti,anksioznosti, nasilnom ponaanju u adolescenciji, looj samokontroli, intenzivnoj ljutnji,

okrivljavanju drugih za svoje probleme, manipulativnosti, ovisnostima te nastavljanjemobrasca zlostavljanja vlastite djece.Nesigurna privrenost uzrokuje i biokemijske promjene te oteenja u djetetovu organizmu.esto je to visoka razina hormona stresa u organizmu to moe utjecati na intelektualni iemocionalni razvoj. Takoer se moe javiti depresivnost, apatinost, oteano uenje iagresivnost. Dijete koje nije sigurno privreno osjeat e se nevrijedno ljubavi i moe postatinesuosjeajna linostkoja nema sposobnost uspostavljanja emocionalnih odnosa. Takve eosobe vjerojatno percipirati druge osobe kao neprijateljske i opasne, ak i dobre namjeresmatraju loima to moe rezultirati agresijom. Ako roditelj ne pomae djetetu da se na

pravilan nain suoi s ljutnjom, ono je preputeno sebi i svom nezrelom repertoaru ponaanja.

Mnoga istraivanja pokazuju da je nesigurna privrenost povezana s nasilnim ponaanjem koddjece adolescenata. Pokazalo se da su djeca koja svjedoe nasilju u veem riziku za nasilno

ponaanje te da je vea mogunost za agresivnost djeteta ako otac nije sudjelovao u odgoju.to se tie osoba koje su poinile ubojstvo, 96 posto dolazi izkaotinih obitelji, 81 postodoivjelo je obiteljsko nasilje, a 90 posto zlostavljano je u djetinjstvu.


6/8

Serijski ubojice

Kao najsuroviji primjer djece odrasle u nepovoljnim uvjetima javljaju se djeca koja su izraslau serijske ubojice. S pedagokog stajalita moemo se pitati koliki je udio odgoja, a koliki

genetike u kreiranju njihove linosti i to je dovelo do kritinog ponaanja.Veina ljudi fascinirana je njihovim djelima. S jedne je strane ta fascinacija uznemirujua, a sdruge strane razumljiva. Uznemirujua je upravo zato to prema drutvenom moralu trebamoosuditi zloine ubojica i izbjegavati misli o njihovim ubojstvima, dok je razumljiva jer smoponekad fascinirani njihovim razlozima i motivima ubojstava. U sljedea dvasluaja serijskihubojica prikazano je njihovo rano odrastanje i djetinjstvo te kako je to utjecalo na njih.

Pedro Lopez

Pedro Lopez roen je kao sedmo od trinaestoro djece prostitutkezbog ega je ve u najranijojdobi odluio da je za njega bolje ivjeti na ulici, umjesto s tiranskom majkom. Prva osobakoja ga je s ulice primila k sebi bila je pedofil i silovatelj. Pedro se opet naao na ulici,

potpuno traumatiziran i izgladnjen. Potom ga je usvojio jedan par i poslao u kolu za siroadgdje ga je uitelj zlostavljao. Ukrao je novac i pobjegao te nastavio preivljavati od sitnihkraa.

S osamnaest godina uhien je i osuen na sedam godina zatvora. Tamo su ga silovala etirizatvorenika, a toje bila kap koja je prelila au i Pedro vie nije mogao biti rtvom. Ubio je trisvoja silovatelja za to je dobio tek dodatne dvije godine zatvora. Ovdje poinje njegovamrana pria o ubojstvima. Mrzio je drutvo openito, a posebno ene jer je krivio svojumajku za sve loe to mu se u ivotu dogodilo te su stoga njegova meta bile veinom ene idjevojke.

Richard Ramirez

Richard je bio najmlai od sedmero djece mrzovoljnog Julianakoji ih je fiziki zlostavljao.Mnogo je vremena provodio sa svojim ujakom Mikeom, a on je sigurno najvie utjecao naRichardovu izopaenu budunost. Naime, sluio je u Vijetnamu i malenom Richardupokazivao je slike svojih ratnih zloina, ena koje je silovao te raznih oblika sadizma koje je

vrio.Kao petnaestogodinjak Richard je vidio ujaka kako ubija svoju enu hicem iz pitolja.

Traumatiziran, sa sedamnaest godina odustaje od kole, poinje puiti marihuanu, potomprelazi na kokain i poinje se baviti sitnim kraama. Dva je puta zavrio u zatvoru zbog kraeautomobila, a nakon togapoeo je ubijati. Richard nije birao svoje rtve, radilo se o djeci iodraslima od kojih je neke brutalno silovao i unakazio. (Greig, 2006)

esto se postavljaju pitanja o razlozima i motivima serijskih ubojica te o tome to je dovelodo njihova morbidnog ponaanja. Prouavajui njihove ivotopise, dolazi se do zakljuka daveina njih ima neto zajedniko problematino djetinjstvo. Radi se o zanemarivanoj,

naputenoj ili zlostavljanoj djeci od strane jednog ili oba roditelja, kolskih vrnjaka te drugih


7/8

osoba iz njihove okoline. S druge strane, iako se radi o velikom postotku, nisu svi bilizlostavljani i zanemareni.

Gledajui s pedagokog stajalita, to je najgora krajnost koja moe biti prouzrokovanapogrenim odgojem te kao takva mora biti upozorenje za sve roditelje, iako ne smijemo

zanemariti ni utjecaj genetike na pojedinca. No nastavljamo se pitati zato bi ijedno bienasumce biralo rtve i brutalno ih ubijalo. Poremeeni um serijskih ubojica definitivno ostajevelika zagonetka koju nikad neemo moi razumjeti.

Odgoj je smislena i vrijednosna funkcija drutva koja ima posebnu vanost u ivotu ovjeka.Jednako je vrijedan u drutvenom kao i u individualnom ivotu svakog pojedinca jeromoguuje njegovo oblikovanje. Smisao odgoja pronalazimo u promjeni usmjerenoj premadobrobiti djeteta i drutva. Koliko god se inio teak i naporan proces, odgoj nije i nemogu.Vano je povjerenje u ovjeka i njegov potencijal te vjera u mogunost odgajanja svakogovjeka. Moramo upravljati metodama i sredstvima sukladno s ciljem i zadac ima, a ne

dopustiti da metode i sredstva upravljaju nama. Odgojem se njeguje osjetljivost za vrijednosti izgrauju ljudske osobnosti kao najvie ovozemaljske vrijednosti (Bai, 1994).

Zakljuak

Na svijet dolazimo s nasljeem, no potrebno nam je iskustvo da bismo se izgradili kao osobe.Nain na koji se dijete odnosi prema drugima moe biti povezan s nainom na koji je iskusiloljubav unutar obitelji. Roditelji su najvaniji modeli u ranom razvoju djeteta. Njihove metode

u odgoju, ma kakve bile, oblikuju djetetovu osobnost i zajedno s genetikom postavljajutemelj ovjeka u kojeg e dijete izrasti.

Nasilje, kao est i velik problem kod djece, najee se vee uz utjecaj medija i vrnjakeokoline, a uzima maha u adolescentskoj dobi. Pokazalo se da uvjeti u kojima djeca ive iodrastaju imaju velik utjecaj na agresiju kod djeteta te je okolina bitan imbenik. Agresijamoe proizai iz djetetove nesigurnosti u samog sebe te zbog doivljavanja svijeta kaonesigurnog mjesta.

Serijski ubojice, kao primjer bezosjeajnih linosti ogorenih na drutvo, izazivaju brojnepolemike oko uzroka i okolnosti razvoja uvrnutog uma. Veina pripisuje svoja (ne)djelatraumama iz djetinjstva, dok drutvo odbija takvu injenicu. Razlog je to to veina njih imaneki svoj obrazac ili ritual po kojem ubija, ali neki to rade bez ikakvog reda i pravila, bezobzira na dob i spol to ini njihovo ponaanje jo veim misterijem.

Literatura

1. Bai, S. (1994). Cilj odgoja u strukturi pedagokog polja. Napredak, 135 (3): 331

2. Friel, J . Friel, L. (2007). 7 najveih pogreaka u odgoju djece. Rijeka: Duevi iKrovnik d.o.o.


8/8

3. Greig, C. (2006). Opaki serijski ubojice. akovec: Zrinski d.d.

4. Jambrovi ugura, I. (2009). Psihologija prirunik za pripremu ispita na dravnojmaturi. Zagreb: Profil

5. Kovaevi, M. (1991). Psihologija, edukacija i razvoj djeteta. Zagreb: kolske novine

6. Ornstein, R. (2001). Korijeni naega ja. Zagreb: Educa

7. Vukasovi, A. (2001). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katoliki zbor Mi

8. Buljan Flander, G., Baan, M., Matekovi, D. (2010), Nasilna ponaanja mladih -Zato je ljubav vana? Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba. Dostupno na:http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdf(24.05.2012)

9. Vizler, J . (2004), Povezanost percepcije roditeljskog ponaanja i srameljivosti i

asertivnosti kolske djece. Diplomski rad. Dostupno na:http://darhiv.ffzg.hr/107/1/JasminaVizler.pdf(24.05.2012)

10.Crime case files. Dostupno na:http://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.html (28.05. 2012)
http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdfhttp://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdfhttp://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdfhttp://darhiv.ffzg.hr/107/1/JasminaVizler.pdfhttp://darhiv.ffzg.hr/107/1/JasminaVizler.pdfhttp://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.htmlhttp://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.htmlhttp://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.htmlhttp://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.htmlhttp://crimecasefiles.com/forum/famous-crime-cases/203-marybeth-tinning.htmlhttp://darhiv.ffzg.hr/107/1/JasminaVizler.pdfhttp://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdfhttp://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdf

Documents

Odgoj Ili Genetika