Odbrambene Mjere Od Preuzimanja

1

Odbrambene mjere

Pojam odbrambenih mjera

Ciljevi odbrambenih mjera

Vrste mjera

2

Pojam mjera odbrane

Mjere odbrane ciljnog društva od preuzimanja su sve one radnje koje preduzimaju organi ciljnog društva u okvirima njihove nadležnosti, a koje treba da otežaju ili onemoguće preuzimanje društva.

3

Pojam mjera odbrane

Mjere odbrane se mogu podijeliti i na:

mjere koje otežavaju preuzimanje i

mjere koje onemogućavaju preuzimanje društva.

Onemogućavanje preuzimanja je osnovni cilj dok je otežavanje preuzimanja samo odugovlačenje ili poskuplivanje cijelog postupka.

4

Pojam mjera odbrane

Samo preuzimanje se dijeli na dvije faze, prva u kojoj se stiče većinski paket dionica čime se stiče tzv. pravna kontrola.

Po sticanju pravne kontrole dolazi do druge faze a to je promjena organa i njihovih članova čime se stiče tzv. faktička kontrola nad društvom.

5

Pojam mjera odbrane-osnovna podjela

Mjere odbrane koje prizilaze iz pozitivnog zaknskog okvira.

Mjere odbrane koje u osnovi imaju stvaranje ekonomskih barijera preuzimanju.

Mjere odbrane koje su upravljene da u potpunosti onemoguće planirano preuzimanje.

6


Mjere odbrane koje poskupljuju postupak preuzimanja i čine ga neisplatnim.

Mjere odbrane koje idu ka pronalaženju prijateljskog saveznika.

Mjere odbrane koje su razultat ograničenih prava dioničara.

7


Mjere odbrane koje idu ka odugovlačenju cjelokupnog postupka čime ga čine neisplativim.

Mjere odbrane koje idu ka vođenju sudskih sporova čime se postupak odugovlači i poskupljuje.

Mjere odbrane kroz legitimne aktivnosti organa ciljnog društva.

8


Mjere odbrane koje proizilaze iz osnivačkih akata ili statutarnih odredbi-prethodnih ili naknadnih.

Mjere odbrane koje onemogućavaju preuzimanje faktičke kontrole nad ciljnim društvom.

Mjere odbrane dioničara.

9

Odbrambene mjere

Mjere protiv preuzimanja mogu se podjeliti u dvije osnovne kategorije:

preventivne i

aktivne.

Preventivne mjere se uvode u cilju smanjenja vjerovatnoće realizacije finansijski uspješnog neprijateljskog preuzimanja.

Aktivne mjere se primjenjuju nakon što je neprijateljska ponuda upućena ciljnom društvu

10

Preventivne mjere

Prvi korak ka uvođenju preventivnih mjera odbrane od preuzimanja je analiza distribucije učešća u vlasništvu društva i to čine grupe dioničara koji su lojalni društvu.

Profesionalni investitori obično ulažu u dionice zarade i mogu biti izuzetno skloni da prihvate povoljnu cijenu i druge povoljne uslove neprijateljske ponude.

Ukoliko je uprava nekog ciljnog društva zabrinuta da bi mogla da postane meta neprijateljske ponude, mora brižljivo da prati trgovinu svojih dionica.

11

Preventivne mjere

Neočekivan i nagli porast obima trgovine dionicama je prvi signal da postoji potencijalni ponuđač koji pokušava da kupi veći broj dionica prije nego što saopšti svoje namjere.

Objavljivanje namjera obično prouzrokuje rast cijena, pa je u interesu ponuđača da pribavi što više dionica prije nego što objelodani svoje namjere.

Ponekad se ove mjere nazivaju i odbijanje ajkula-shark repellants.

12

Preventivne mjere

Vrste preventivnih mjera protiv preuzimanja su:

otrovne pilule-poison pills,

izmjene u statutu ciljnog društva- corporate charter amendments,

zlatni padobrani-golden paracshutes.

13

Preventivne mjere-otrovne pilule

Otrovne pilule su vrijedonosni papiri emitovani od strane potencijalnog ciljnog društva kako bi u očima neprijateljskog ponuđača imalo manju vrijednost.

Postoje dvije vrste otrovnih pilula: flip over i flip in otrovna pilula.

Ove mjere mogu biti vrlo efikasne i neprijateljski ponuđač mora veoma ozbiljno da ih razmotri.

14

Preventivne mjere-izmjene statuta

Izmjene statuta ciljnog društva mogu da se uvedu da bi se otežale moguće promjene u kontroli upravljanja a koje bi neprijateljski kupac želio da uvede.

Ove statutarne izmjene se nazivaju i odbrana od ajkula.

15


Neke izmjene mogu da se odnose na:

odredbe o dvotrećinskoj većini,

Odredbe o prorjeđenim mandatima članova uprave društva,

odredbe o odgovarajućoj cijeni i dvojnoj kapitalizaciji.

16

Preventivne mjere-zlatni padobrani

Zlatni padobrani nude najvišim članovima uprave atraktivan ugovor kao preventivnu mjera protiv preuzimanja.

Same po sebi ove mjere neće zaustaviti preuzimanje ali mogu da pojačaju dejstvo nekih drugih preduzetih mjera i da stvore pogodne uslove u cilju demotivacije potencijalnog kupca.

Ove odbrambene mjere daleko su slabije od otrovnih pilula i statutarnih izmjena.

17


Otrovne pilule su nastale kao odluke koje dioničarima ciljnog društva daju određena prava, i to prevashodno u formi izdavanja varanta-shareholder rights plans.

Otrovna pilula je danas opšteprihvaćen termin za ovu vrstu planova. Od svoga nastanka, otrovne pilule se smatraju najmoćnijim odbrambenim sredstvom dostupnim ciljnom društvu.

18


Zbog izuzetne efikasnosti korištenje otrovnih pilula je danas najčešće mjera odbrane u borbi protiv neprijateljskih preuzimanja u SAD.

Precizno definisanje otrovnih pilula predstavlja problem to što su u upotrebi brojne vrste otrovnih pilula sa potpuno različitim karakteristikama i stepenom efikasnosti kao i to što otrovne pilule nisu nastale zakonodavnom aktivnošću već su isključivo plod poslovne prakse.

19


Flip over pilule nisu podrazumjevale emitovanje prioritetnih dionica tako da su s obzirom na lakoću rukovanja bile i efikasnije.

Flip over planom se postojećim dioničarima emituju varanti kao prava za kupovinu dionica ponudioca po cijeni povoljnijoj od tržišne a kada nastupe događaji koji aktiviraju pilulu.

20


Prava u formi opcije kupovine ili kol opcije, pružaju mogućnost dioničarima da kupuju određenu količinu dionica po određenoj cijeni u okviru određenog perioda.

Potvrde o pravima raspodjeljuju se dioničarima kao dividende, a stupaju na snagu nakon nastupanja određenog događaja.

21


Takav tipični inicijalni događaj može biti jedan od slijedećih:

kupovina 20% ukupnih dionica od strane nekog pojedinca ili društva ili npr. povezanog lica,

direktna ponuda za 30% ili više ukupnih dionica ciljnog društva.

22


Flip-over otrovne pilule imaju manu da su efikasne samo ukoliko punuđač kupi 100% ciljnog društva i nisu efikasne u slučaju kada se otkupljuje kontrola nad društvom sa manje od 100% dionica.

Obzirom da najveći broj kupaca otkupljuje 100% dionica ciljnog društva kako bi imali neograničen pristup kontroli ukupne djelatnosti ciljnog društva flip-over odredbe mogu da preduhitre mnoge, ali ne u sve vrste pokušaja preuzimanja kontrole.

23


Flip-in otrovne pilule bile su novina, a odnosile su se na ponuđače koji nisu imali namjeru da kupe 100% dionica ciljnog društva.

Ovi planovi predstavljaju opozivu odluku o uslovnom izdavanju varanata za kupovinu dionica ciljnog društva.

24


Sa flip-over odredbama ponuđač je mogao da izbjegne udar pilule time što nije kupovao sve dionice na tržištu.

Flip-in metod omogućuje nosiocima prava da kupe dionice u ciljnom društvu, za razliku od flip-over prava koja omogućavaju nosiocima prava da kupuju dionice kupca.

Flip-in prava imala su za cilj da izvrše dekoncetraciju vlasništva u ciljnom društvu bez obzira da li je ponuđač uspio da preuzme ciljno društvo.

25


Ove pilule mogu da budu efikasne u odnosu na napadače koji teže da kupovinom osvoje kontrolu nad ciljnim društvom, čak i u slučaju kada nisu otkupili većinski udio koji bi značio kontrolu.

Vlasništvo koje bi omogućilo kontrolu može da bude i manje od 51% dionica, a ovo se naročito odnosi na ona društva koje su u vlasništvu većeg broja dioničara sa manjim procentom ukupnih dionica u vlasništvu.

26


Posebna varijanta otrovne pilule je plan kupovine dionica vezan za proviziju-back-end plans poznata i kao plan ostvarivanja prava kupovine-note purchase rights plans.

Takav plan podrazumijeva da dioničarii ostvaruju pravo na dividendu što im omogućuje da ovo pravo zamijene zajedno sa dionicama za gotovinu ili prioritetne dionice koje su jednake po vrijednosti i to sa posebnom cijenom i uz proviziju koju određuje uprava ciljnog društva.

27


Ova prava mogu da budu izvršna nakon što kupac kupi glavne dionice ciljnog društva po višoj cijeni uz određeni procenat.

Ukupna cijena kojoj je dodata i provizija viša je od tržišne tako da ovi planovi utvrđuju minimalnu cijenu za preuzimanje.

Uprava društva u dobroj namjeri mora da odredi razumnu cijenu iznad tržišne cijene za ove dionice.

28


Otrovne pilule se primjenjuju tako što se nosiocima običnih dionica raspodjeljuje dividenda od jednog prava za svaki udio u dionicama u njihovom vlasništvu.

Nosiocima prava je omogućeno da kupuju jedan udio dionica u toku trajanja prava na kupovinu koji je najčešće deset godina.

Planove oko prava obično potvrđuje uprava društva i to bez odobrenja diončara.

29


Sve do momenta kada nastupe određene okolnosti, kao što je kupovina 20% izdatih dionica ili ponuda koja se odnosi na 30% dionica ciljnog društva, ostvaruje se pravo trgovanja običnim dionicama i dioničarima se ne daju neke posebne potvrde.

Kada nastupi određena okolnost, prava stupaju na snagu i postaju izvršna.

Potvrde o pravima se dostavljaju dioničarima putem pošte.

30


Uprava ciljnog društva može da odluči da ukine otrovne pilule što daje mogućnost ponuđačima da pokušaju da iskoriste ovakav tok događaja upućivanjem nove direktne ponude.

Što je ponuđena premija veća, veći je pritisak na upravu da ukloni odbrambenu pilulu.

Odredbe o naknadnim pravima daju pravo direktorima koji su bili u upravi ciljnog društva prije preuzimanja, da primjene otrovnu pilulu.

31


Izmjene opštih akata ciljnog društva uobičajena su mjera odbrane a do koje mjere se mogu primjenjivati zavisi od legislativnih rješenja.

Izmjena opštih akata ciljnog društva obično zahtijeva odobrenje skupštine dioničara. Većina izmjena opštih akata društava koji se odnose na mjere odbrane protiv preuzimanja se prihvata.

Samo u krajnjim slučajevima lošeg upravljanja društvom, dioničari aktivno daju otpor predloženim izmjenama koji se odnose na mjere protiv preuzimanja.

32


Najčešće izmjene opštih akata u odnosu na mjere protiv preuzimanja su:

prorjeđivanje mandata članova uprave društva,

odredbe o 2/3 većini pri glasanju,

odredbe o usklađenoj-fer cijeni,

dvojna kapitalizacija.

33


Ukoliko dioničari žele da izvrše zamjenu uprave društva, često moraju istovremeno da zamjene i članove nadzornog odbora.

Tako neprijateljski ponuđač koji preuzme kontrolu nad društvom može da promijeni članove upravljačkog tima društva na način koji njemu odgovara, kao i sve ostalo rukovodno osoblje.

34


Ukoliko ponuđač ima dovoljan broj glasova i nije spriječen nijednom odbrambenom mjerom protiv preuzimanja, koja bi ograničavala njegovo pravo da održi izbore, i time izglasa postavljanje novih direktora, onda će novi direktori biti izglasani.

Uprava se bira većinom glasova članova nadzornog odbora.

35


Odbrana proređivanjem mandata direktora čini mandate uprave promjenjivim tako što se direktori biraju u različitim periodima trajanja mandata a nikada zajednički.

Ovo može da bude značajno za ishod borbe oko preuzimanja zato što bi uprava mogla da bude sastavljen od članova naklonjenih odbrani društva od preuzimanja.

36


Ove izmjene se unose u statut ciljnog društva s tim što je pravo da se izmjeni statut diktiran je važećim pozitivnim propisima svake zemlje.

Za sprovođenje izmjena u vezi proređenih mandata članova uprave potreban je pristanak dioničara.

Odredba u vezi proređenih mandata članova uprave propisuje da se 1/3 članova bira svake godine na trogodišnji mandat i ova uprava se naziva i klasifikovanom upravom-classified board.

37


Prorjeđeni izbori produžavaju vremenski period koji će ponuđač morati da sačeka kako bi osvojio većinu u upravi društva.

Ova odredba onemugućava ponuđača u pokušaju da uvede važne promjene u politici ciljnog društva.

Ponuđač često nije voljan da čeka npr. dvije godine kako bi preuzeo kontrolu nad ciljnim društvom.

38

Preventivne mjere-posebna većina

Odredba o posebnoj većini glasova ukazuje na potrebu većeg učešća glasova od uobičajene proste većine za donošenje određenih odluka i to uglavnom 2/3 većine.

Odredbe o posebnoj većini glasova mogu da zahtijevaju procentualno veći broj glasova na skupštini dioničara za donošenje određenih odluka bitnih za preuzimanje ukoliko je udio potencijalnog preuzimaoca u osnovnom kapitalu veći.

39


Zlatni padobrani jesu mjera odbrane kojima se ciljno društvo obavezuje da isplati izrazito visoke naknade licima na najvišim upravljačkim pozicijama u društvu u slučaju voljnog ili nevoljnog prestanka njihovog ugovornog odnosa nakon uspješno sprovedenog postupka preuzimanja.

Izraz zlatan se odnosi na unosne naknade za članove uprave koji su time obuhvaćeni.

40


Zlatni padobrani mogu da se koriste prije nego što dođe do neprijateljske ponude, a kako bi se ciljno društvo načinilo manje poželjnom za preuzimanje, a mogu da se koriste u toku same borbe za preuzimanje.

Plaćanje u okviru mjere zlatnog padobrana predstavlja samo mali procenat od ukupne prodajne cijene, naročito kod većih preuzimanja.

41


Sporazum o zlatnom padobranu podrazumijeva isplatu sume određenom članu uprave po prekidu njegovog rada nastalom bilo njegovom voljom ili ne.

Sporazum obično stupa na snagu ukoliko se prekid ugovora desi u toku prve godine nakon promjene u kontroli društva.

Sporazum između zaposlenog i društva može da sadrži fiksan datum ili može da bude sporazum gdje je rok zaista godinu dana ali se automatski produžava za još jednu godinu ukoliko nije došlo do promjene u kontroli nad društvom u toku jedne godine.

42


Članovi uprave imaju finansijski interes da podstiču preuzimanje u slučaju da su zlatni padobrani veći od razlike naknade u ciljnom društvu i naknade po osnovu buduće zarade u nekom drugom društvu.

Uvođenje zlatnih padobrana može biti kontraproduktivno jer se na taj način najčešće nagrađuje loša uprava.

Preuzimalac će po uspješnom okončanju postupka preuzimanja otpustiti sve one rukovodioce koji u prethodnom periodu nisu pokazali adekvatne rezultate u poslovanju.

43

Aktivne odbrambene mjere

Aktivne odbrambene mjere od preuzimanja su:

– Zelena pošta-green mail,

– Ugovori o ograničavanju prava dioničara-standsteel agreements,

– Bijeli vitez-white knight,

44

Aktivne odbrambene mjere

– Izmjene u strukturi kapitala,

– Parničenje-litigation,

– Pak-Man odbrana,

– Samo reci ne-yust say no.

45

Aktivne odbrambene mjere-zelena pošta

Zelena pošta podrazumijeva otkup dionica uz isplatu visoke premije vlasnicima većeg broja dionica, u zamjenu za sporazum da neće pokrenuti ponudu za preuzimanje kontrole nad ciljnim društvom.

To znači da potencijalni preuzimalac, koji već drži određeni broj dionica ciljnog društva signalizira da je spreman da odustane od preuzimanja ako ciljno društvo otkupi njegove dionice po znatno višoj cijeni od tržišne.

46

Aktivne odbrambene mjere-ograničavanje prava dioničara

Ovo je dugoročni ugovor koji se zaključuje između društva i dioničara sa značajnim kapital učešćem dioničar–saugovarač kojim se dioničar obavezuje da ne kupuje, ne prodaje ili na drugi način raspolaže dionicama društva bez prethodne saglasnosti uprave, kao i da na skupštini dioničara glasa po uputstvima uprave.

Za uzvrat društvo se obavezuje da omogući dioničaru određeni broj članova u upravi.

47

Aktivne odbrambene mjere-bijeli vitezovi

Odbrana pronalaženjem bijelog viteza predstavlja mjeru odbrane ciljnog društva kojom ono pokušava da pronađe lice koje bi uputilo konkurentsku javnu ponudu za preuzimanje.

Ova mjera spada u kategoriju naknadnih mjera odbrane jer se preduzima tek nakon najave ili upućivanja javne ponude za preuzimanje od strane lica koje uprava ne podržava.

48


Bijeli vitez upućuje ponudu za kupovinu cijelog društva ili samo dijela ciljnog društva pod povoljnijim uslovima nego prvobitni ponuđač.

Nudi se veća cijena s tim što uprava takođe može da potraži bijelog viteza koji bi obećao da neće da rastavi ciljno društvo ili otpusti članove uprave ili zaposlene.

49


Ovaj vid odbrane jedan od najuspješnijih, te postojanje ove mogućnosti značajno povećava ovlašćenja uprave u postupku preuzimanja.

Na poziv uprave ciljnog društva bijeli vitez upućuje konkurentsku javnu ponudu.

Odluku o tome koji od ponudilaca će preuzeti ciljno društvo donose dioničari, međutim činjenica da jednog od njih podržava uprava predstavlja veliku, često i nedostižnu prednost u predstojećoj borbi.

50


U kojoj će mjeri odbrambena mjera traženja bijelog viteza ostvariti željeni uspjeh, zavisi od sposobnosti uprave da u kratkom periodu pronađe prijateljsko društvo.

Teško je naći ponuđača koji bi pristao na stroge uslove uprave ciljnog društva. Ciljno društvo ponekad mora da vodi teške pregovore sa nekim drugim društvom, kako bi izbjegla da padne u ruke prvobitnog neželjenog ponuđača.

51


Odbrana bjelog štitonoše-white squire, slična je odbrani bijelog viteza. Strategijom odbrane bijelog štitonoše ciljno društvo teži da ipak održi svoju nezavisnost.

Bijeli štitonoša je društvo koja pristaje da kupi veliki paket dionica ciljnog društva. Obično su to prenosive prioritetne akcije.

Bijeli štitonoša je, u pravilu, nezainteresovan za osvajanje kontrole nad ciljnim društvom.

52


Druga verzija bijelog štitonoše je kombinacija sa odbranom bijelog viteza.

Ovde ciljno društvo paket dionica ili opcija za kupovinu glasačkih dionica, stavlja u ruke bijelog viteza.

Ova strategija ima za cilj da bijelom vitezu da prednost u odnosu na prvobitnog ponuđača.

53


Transakcija isključenja nepoželjnog učesnika-lockup transaction je slična odbrani bijelog viteza gdje ciljno društvo umjesto dionica prodaje drugoj strani svoju imovinu.

Ponekad se ova vrsta transakcije koristi kako bi se označila prodaju imovine kao i akcija prijateljskoj strani.

Kod ove vrste transakcija ciljno društvo prodaje imovinu trećoj strani i time pokušava da sebe učini manje atraktivnom za preuzimanje.

54


Ciljno društvo obično prodaje onu imovinu za koju procijeni da kupac najviše želi da posjeduje.

Ovaj postupak može biti izveden u formi lockup opcija tako da se kupi određena imovina ili dionice u slučaju promjene u kontroli društva.

Ove opcije mogu biti tako kreirane tako da se aktiviraju i u slučaju kada ponuđač kupi manje od 51% ciljnog društva.

55


Lock-up sporazumi obuhvataju različite klauzule u ugovorima zaključenim između potencijalnog ciljnog društva i budućeg prijateljskog ponudioca, a kojima se saugovarač štiti od konkurentskih neprijateljskih ponudilaca.

Cilj ovakvih sporazuma je da saugovaraču u postupku preuzimanja obezbijede određenu korist kako bio stimulisan da učestvuje u postupku preuzimanja.

56

Aktivne odbrambene mjere-izmjena strukture kapitala

Ciljno društvo može da inicira razne izmjene strukture svog kapitala u pokušaju da odbije neprijateljskog ponuđača.

Koristi se nekoliko osnovnih načina:

rekapitalizacija,

emisija novih dionica,

sticanje sopstvenih dionica,

restrukturianje društva,

parničenje.

57

Aktivne odbrambene mjere-izmjena strukture kapitala

Rekapitalizacija je drastična mjera odbrane od preuzimanja. Nakon rekapitalizacije društvo je u potpuno različitoj finansijskoj situaciji nego što je to bila prije rekapitalizacije.

Rekapitalizacija uključuje isplatu superdividendi dioničarima koja se obično finansira velikim zaduženjima.

Društvo ovim pretvara veći dio svog kapitala u dug isplaćujući pri tome dioničarima visoke dividende.

58

Aktivne odbrambene mjere-dodatne dionice

Povećanje osnovnog kapitala emitovanje dodatnih dionica predstavlja još jednu mogućnost odbrane od preuzimanja koja stoji na raspolaganju ciljnom društvu.

Emisijom dodatnih dionica mijenja se struktura kapitala društva jer društvo uvećava kapital zadržavajući isti nivo dugovanja.

Dodatnim dionicama ciljno društvo komplikuje i poskupljuje eventualnu kupovinu svojih dionica.

59

Aktivne odbrambene mjere-restruktuiranje

Restrukturiranje društava predstavlja jednu od drastičnih mjera odbrane od preuzimanja.

Može se definisati kao mjera sticanja i raspolaganja značajnom imovinom ciljnog društva i predstavlja skup raznovrsnih odbramenih strategija kojima je zajedničko da ciljno društvo stiče ili raspolaže svojom imovinom u cilju odbrane od neprijateljskog preuzimanja.

Ova mjera može da obuhvati prodaju najvažnijih dijelova ciljnog društva ili da se iskaže kroz velike kupovine.

60

Aktivne odbrambene mjere-parničenje

Parničenje-litigation je jedna od uobičajenih mjera odbrane od preuzimanja.

Parničenje jeste samo jedna u nizu mjera od brane od preuzimanja, koje preduzimaju ciljna društva da bi spriječila preuzimanje.

Nekoliko je ciljeva parničenja kao odbrane od preuzimanja a jedan od prvih manevara koji bi ciljno društvo mogla da preduzme jeste da podnese zahtjev sudu da izda nalog kojim bi se zaustavio proces preuzimanja.

61

Aktivne odbrambene mjere-parničenje

Parničenje i nalog za obustavljanje procesa preuzimanja može da pruži ciljnom društvu neophodno vrijeme da se pojača nadmetanje.

Ostali ponuđači sada imaju dovoljno vremena da dobro razmotre upućivanje svojih ponuda ciljnom društvu. Proces nadmetanja bi trebalo da se okonča povoljnijim cijenama za ciljno društvo.

Korist od parničenja jeste i da se omogući ponuđaču da podigne cijenu ponude.

Ciljno društvo može indirektno da stavi do znanja ponuđaču da, ukoliko cijena i uslovi ponude budu bolji, može da obustavi parnicu.

62

Aktivne odbrambene mjere-pak man

Pak-man odbrana, nazvana prema video igri u kojoj likovi pokušavaju da pojedu jedni druge prije nego što budu pojedeni, jedna je od zanimljivijih mjera odbrane koju koriste ciljna društva.

Javlja se kada ciljno društvo ponudi da kupi napadača, kao odgovor na njegovu ponudu.

Ova odbrana se naziva i paklena mašina.

Documents

Odbrambene Mjere Od Preuzimanja