Ocjena integriteta i kapaciteta pravosudnog sistema u ... · sveobuhvatni reformski proces koji je imao za cilj uspostavljanje tržišnog ekonomskog sistema i demokratskog društva

Vlada Crne Gore

Uprava za antikorupcijsku inicijativu

Ocjena integriteta i kapaciteta pravosudnog

sistema u Crnoj Gori

- Rezultati istraživanja -

| Oktobar 2008.

2 Ocjena integriteta i kapaciteta pravosudnog sistema u Crnoj Gori

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................... 4

2. METODOLOGIJA .................................................................................................................... 5

3. PRAVOSUDNI SISTEM U CRNOJ GORI ..................................................................................... 7

3.1. Funkcionisanje sistema .................................................................................................. 7

3.1.1. Sudstvo ............................................................................................................................ 7

3.1.2. Državno tužilaštvo ......................................................................................................... 10

3.1.3. Advokatura .................................................................................................................... 11

3.1.4. Sudski vještaci ................................................................................................................ 12

3.2. Reforma sudstva .......................................................................................................... 12

3.3. Praksa u sudstvu .......................................................................................................... 13

4. GLAVNI NALAZI ................................................................................................................... 14

4.1. Pristup pravdi .............................................................................................................. 14

4.2. Pravovremenost sprovođenja pravde ........................................................................... 14

4.3. Kvalitet sprovođenja pravde ........................................................................................ 15

4.4. Nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema ..................................... 15

4.5. Povjerenje javnosti u pravosudni sistem....................................................................... 16

4.6. Korupcija u pravosudnom sistemu ............................................................................... 16

4.7. Koordinacija i saradnja među institucijama u pravosudnom sistemu ............................. 17

5. ANALIZA REZULTATA ........................................................................................................... 18

5.1. Pristup pravdi .............................................................................................................. 18

5.1.1. Dostupnost sudova i informacija o predmetima i pravu na jemstvo ............................ 18

5.1.2. Troškovi angažovanja advokata i iznos sudskih troškova .............................................. 22

5.1.3. Proces prijavljivanja krivičnog djela policiji ................................................................... 29

5.2. Pravovremenost sprovođenja pravde ........................................................................... 30

5.2.1. Ažurnost sudova ............................................................................................................ 30

5.2.2. Prosječna dužina trajanja sudskih postupka ................................................................. 32

5.2.3. Zahtjevi za prekomjerno odlaganje postupaka ............................................................. 33

5.3. Kvalitet sprovođenja pravde ........................................................................................ 35

5.3.1. Kvalitet rada nadležnih institucija ................................................................................. 35

5.3.2. Pristup zapisnicima predmeta/dokumenata suda/tužilaštva ....................................... 38

| Oktobar 2008.


5.3.3. Prisutnost smjernica, politika, propisa u pisanoj formi ................................................. 39

5.3.4. Primjena alternativnog načina postupanja ................................................................... 40

5.3.5. Ocjena pažnje policije u rješavanju prijavljenog krivičnog djela ................................... 41

5.3.6. Nivo zadovoljstva uslovima rada ................................................................................... 41

5.4. Nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema ..................................... 44

5.4.1. Uticaj političke i izvršne vlasti na sudove i izbor sudija ................................................. 44

5.4.2. Uticaj na sudske presude i odluke ................................................................................. 45

5.4.3. Nivo saglasnosti da pravni sistem štiti bogate i moćne................................................. 46

5.5. Povjerenje javnosti u pravosudni sistem....................................................................... 47

5.5.1. Sposobnost pravnog sistema i sudova da kazne kriminalce, prestupnike i zaštite

domaćinstva .................................................................................................................................. 47

5.5.2. Sposobnost pravnog sistema i sudova da zaštiti građanska prava, uključujući ugovore i

imovinska prava ............................................................................................................................. 48

5.5.3. Potreba za sudskom zaštitom i razlozi netraženja ........................................................ 49

5.5.4. Rješavanje budućih sporova/problema ......................................................................... 50

5.6. Korupcija u pravosudnom sistemu ............................................................................... 51

5.6.1. Ocjena korumpiranosti pravosudnog sistema .............................................................. 51

5.6.2. Zahtjevi za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom od stranaka sa ciljem

uticaja na sudski proces................................................................................................................. 53

5.6.3. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudija .......................... 54

5.6.4. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod tužilaca ....................... 55

5.6.5. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod inspektora .................. 56

5.6.6. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod advokata .................... 58

5.6.7. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudskog osoblja ......... 59

5.6.8. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudskih vještaka ......... 61

5.7. Koordinacija i saradnja među institucijama pravosudnog sistema ................................. 63

6. PREPORUKE ........................................................................................................................ 67

| Oktobar 2008.


1. UVOD

Ratna dešavanja i raspad bivše Jugoslavije, praćeni neizvjesnošću procesa i gubitkom tržišta, doveli su

do značajnog pada ekonomske aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i siromaštva i smanjenja indeksa

ljudskog razvoja u Crnoj Gori. Čim su se stvorili uslovi za to, Vlada Crne Gore pokrenula je

sveobuhvatni reformski proces koji je imao za cilj uspostavljanje tržišnog ekonomskog sistema i

demokratskog društva.

Slabosti javnog sektora koje potiču iz ranijeg perioda su se velikim dijelom zadržale. Kao posljedica

toga, u periodu tranzicije, država nije bila u mogućnosti da pravovremeno odgovori na sve promjene

koje su se dešavale, a pratile su transformaciju centralno planskog u tržišni sistem poslovanja, što je u

značajnoj mjeri doprinijelo javljanju korupcije. Možemo reći da se državne institucije još uvijek

suočavaju sa izazovima koje nameću konflikt interesa, transparentnost u procesu donošenja odluka i

korupcija. I pored značajnog napretka da se uspostave demokratske i tržišne institucije, uočavaju se

problemi u primjeni usvojenih zakona, nedovoljni institucionalni kapaciteti, slabosti administracije i

nedovoljna koordinacija između različitih državnih institucija.

Ocjena integriteta i kapaciteta pravosudnog sistema u Crnoj Gori zasnovana je na istraživanju koje

je, za potrebe Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Uprave za

antikorupcijsku inicijativu (UAI), realizovao Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) iz

Podgorice, a u skladu sa principima Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv kriminala i

narkotika (UNODC) sa sjedištem u Beču, koja se ovim problemima bavi u međunarodnim okvirima. S

obzirom da se ovakvo istraživanje realizuje u Crnoj Gori po prvi put, poslužiće i za definisanje polaznih

ocjena u odnosu na koje će se pratiti kasniji napredak i vršiti monitoring postignutog.

Istraživanje je realizovano u 19 crnogorskih opština, na uzorku od 1.788 ispitanika koji pripadaju

sledećim ciljnim grupama: sudije, advokati, tužioci i zamjenici tužioca, sudski vještaci, službenici i

namještenici suda, stranke, policija i preduzeća (privreda). Istraživanje je realizovano putem upitnika,

uz potpunu anonimnost ispitanika.

Za analizu i zaključke bio je zadužen tim analitičara CEED-a. Pored glavnih nalaza, izvještaj sadrži

analizu rezultata u odnosu na:

• pristup pravdi,

• pravovremenost sprovođenja pravde,

• kvalitet sprovođenja pravde,

• nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema,

• povjerenje javnosti u pravosudni sistem,

• korupciju u pravosudnom sistemu, i

• koordinaciju i saradnju među institucijama pravosudnog sistema.

| Oktobar 2008.


2. METODOLOGIJA

Istraživanje o ocjeni integriteta i kapaciteta pravosudnog sistema u Crnoj Gori otpočelo je u

decembru 2007. godine, kada su odrađene pripremne aktivnosti prilagođavanja upitnika kreiranih od

strane UNODC-a, pravnom okviru i strukturi pravosudnog sistema u Crnoj Gori.

Istraživanje je sprovedeno u 19 crnogorskih opština, a uzorak je obuhvatio 1.788 ispitanika1, iz osam

ciljnih grupa: sudije, advokati, tužioci i zamjenici tužilaca, sudski vještaci, službenici i namještenici

suda, stranke, inspektori Sektora kriminalističke policije2 i preduzeća. Struktura realizovanog uzorka

data je u sljedećoj tabeli.

Tabela 1: Struktura realizovanog uzorka i odstupanja

Sudije Advokati Tužioci Službenici Stranke Policija Biznisi Vještaci

Podgorica 41 112 25 114 177 111 163 54

Centar 12 22 6 33 40 28 44 27

Sjever 37 35 21 83 97 55 45 73

Jug 12 55 12 49 62 45 70 28

UKUPNO 102 224 64 279 376 239 322 182

Odstupanje -46 +6 -10 -2 -10 +1 +21 -29

Prikupljanje podataka je obavljeno krajem februara i početkom marta 2008. godine3, i vršeno je kroz

direktne intervjue, ili slanjem upitnika poštom (u slučaju sudija i tužilaca). Za rad na terenu

anagažovani su anketari koji su prošli jednodnevnu obuku o sadržini upitnika, cilju istraživanja, kao i

rokovima za prikupljanje podataka.

Prema planu istraživanja, trebalo je anketirati ukupno 1.857 pripadnika spomenutih ciljnih grupa, ali

je ovaj broj sveden na 1.788. Najznačajnija odstupanja zabilježena su u slučaju sudija, gdje je ispitano

46 sudija manje od planiranog broja, i vještaka (29 manje). Ovo je posljedica činjenice da određeni

dio zaposlenih u sektoru pravosuđa obavlja posao van registrovanog mjesta prebivališta. U slučaju

preduzeća je planirani broj ispitanika premašen za 21. Anketa je bila anonimna, što znači da je

identitet ispitanika u potpunosti zaštićen, a izvještaj sadrži isključivo kumulativne analize. Svaki

namjeran pokušaj da se na bilo koji način dođe do ličnih podataka ispitanika biće smatran ozbiljnim

prekršajem, i kao takav će biti tretiran.

Za svaku kategoriju ispitanika kreiran je poseban upitnik, a pitanja koja se odnose na ključne oblasti

rada pravosuđa, zajednička su za sve ciljne grupe. Pitanja u upitnicima uglavnom su otvorenog i

zatvorenog tipa. Obim upitnika varira u zavisnosti od ciljne grupe (broj pitanja u upitniku kreće se od

24 do 103). Primjerci upitnika dostupni su na zahjev.

Unos podataka urađen je u Microsoft Excel-u, a obrada podataka sa potrebnim logičkim kontrolama

urađena je u SPSS programu (Statistički paket za društvene nauke). SPSS je softverski program za

1 Veličina uzorka je urađena u skladu da međunarodnom metodologijom i zahtjevima naručioca istraživanja.

2 U daljem tekstu se kao sinonimi koriste termini: „inspektori Sektora kriminalističke policije“ „policija“ i

„inspektori“. 3 U slučaju poređenja sadašnjeg stanja sa situacijom u posljednjih godinu ili dvije dana, dobijeni podaci se

odnose na period mart 2007 – mart 2008. i mart 2006 – mart 2008. godine.

| Oktobar 2008.


obradu i analizu podataka. Može se koristiti za istraživanje tržišta, intervjuisanje kompanija i

institucija, istraživanje obrazovnih institucija, itd.

Uzimajući u obzir način na koji je uzorak kreiran, njegova reprezentativnost4, kao i primijenjenu

metodologiju, smatramo da se prezentirani nalazi mogu tretirati kao validni pokazatelji integriteta i

kapaciteta pravosudnog sistema u Crnoj Gori.

4 Reprezentativnost uzorka podrazumijeva da odabrane jedinice posmatranog skupa, odnosno populacije imaju

sve osobine ukupne populacije.

| Oktobar 2008.


3. PRAVOSUDNI SISTEM U CRNOJ GORI

3.1. Funkcionisanje sistema

Kada govorimo o integritetu pravosuđa, prije svega mislimo na sudstvo, tužilaštvo i advokaturu,

mada treba uzeti u obzir i druge segmente, čiji rad ima veliki uticaj na efikasnost i kvalitet rada

pravosuđa. U tom smislu ovdje mislimo prije svega na predstavnike Uprave policije (inspektori

Sektora kriminalističke službe) i sudske vještake. Rad svih pomenutih segmenata, u većem ili manjem

obimu, doprinosi kreiranju slike ili utiska o radu pravosuđa uopšte. Slijedi kratak osvrt na pravni okvir

koji određuje osnivanje, funkcionisanje i nadležnost pomenutih kategorija koje čine pravosudni

sistem Crne Gore.

3.1.1. Sudstvo

Ustav Crne Gore iz 2007. godine proklamuje načelo podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.5

Sudsku vlast vrši sud.

Ustavnim odredbama su takođe određena načela sudstva: javnost rada; stalnost i nespojivost

funkcije; imunitet; Vrhovni sud; izbor sudija; Sudski savjet; sastav i nadležnost.6 Posebno važna za

funkcionisanje i nezavisnost sudstva je kategorija Sudskog savjeta koja je određena novim Ustavom,

koji kroz odredbe o sastavu, na izuzetno kvalitetan način omogućava puno ostvarenje principa

nezavisnosti sudstva.

Zakonom o sudovima se, između ostalog, uređuje osnivanje, organizacija i nadležnost sudova. U

Crnoj Gori postoji 15 osnovnih sudova i to u: Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku,

Kolašinu, Kotoru, Nikšiću, Plavu, Pljevljima, Podgorici, Rožajama, Ulcinju, Herceg Novom i Cetinju.

Osnovni sud je nadležan u krivičnim predmetima da:

• u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna novčana

kazna ili kazna zatvora do 10 godina, bez obzira na svojstva, zanimanje i položaj lica prema

kojem se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvršeno u mirnodopskim uslovima, za

vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, ako za pojedina od

ovih krivičnih djela nije određena nadležnost drugog suda;

• u prvom stepenu, sudi za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost

Osnovnog suda;

• sprovodi postupak i odlučuje po molbi za brisanje osude, po molbi za prestanak mjera

bezbjednosti ili za prestanak pravnih posljedica osude i odlučuje u tim stvarima kad je tu

osudu ili mjeru izrekao.

Osnovni sud je nadležan u građanskim predmetima u prvom stepenu da sudi:

• u sporovima iz imovinskih, bračnih, porodičnih, ličnopravnih, autorskih i drugih odnosa,

izuzev u onim koji su zakonom stavljeni u nadležnost nekog drugog suda;

5 Ustav Crne Gore, član 11.

6 Ustav Crne Gore, članovi od 118 do 133.

| Oktobar 2008.


• u sporovima povodom ispravke ili odgovora na informaciju sadržanu u sredstvima javnog

informisanja i o zahtjevima povodom povrede ličnih prava učinjenih u sredstvima javnog

informisanja.

Osnovni sud je takođe nadležan da sudi i u radnim sporovima, kao i da odlučuje u drugim pravnim

stvarima, kao što su: rješavanje vanparničnih predmeta, odlučuje o priznavanju i izvršavanju stranih

sudskih odluka itd.

U Crnoj Gori postoje dva Viša suda sa sjedištem u Podgorici i Bijelom Polju. Nadležnost ovih sudova je

da sude:

• u prvom stepenu u krivičnom postupku o krivičnim djelima za koja je, kao glavna kazna,

propisana kazna zatvora preko 10 godina bez obzira na svojstva, zanimanje i položaj lica

prema kojem se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvršeno u mirnodopskim

uslovima, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja,

• kao i da sude o krivičnim djelima za koja je posebnim zakonom određena nadležnost Višeg

suda i sprovode postupak i odlučuju o zahtjevu za izdavanje okrivljenih i osuđenih lica.

Druga važna nadležnost Viših sudova se odnosi na suđenje u drugom stepenu, pa tako Viši sud

odlučuje o žalbama protiv odluka osnovnih sudova.

U Crnoj Gori postoje i dva Privredna suda sa sjedištem u Podgorici i Bijelom Polju, čija je nadležnost

da odlučuju u sporovima između domaćih i stranih pravnih lica, povodom registracije privrednih

subjekata, stečaja i likvidacije, autorskih prava i prava industrijske svojine, itd.

Apelacioni sud, sa sjedištem u Podgorici, nadležan je da:

• odlučuje o žalbama protiv prvostepenih odluka viših sudova, kao i žalbama protiv odluka

privrednih sudova;

• rješava sukobe nadležnosti između: osnovnih sudova sa područja različitih viših sudova;

osnovnih i viših sudova; viših sudova; privrednih sudova;

• vrši i druge poslove određene zakonom.

Upravni sud, sa sjedištem u Podgorici, nadležan je da odlučuje:

• u upravnom sporu o zakonitosti konačnih upravnih akata;

• vanrednim pravnim ljekovima protiv pravosnažnih rješenja u prekršajnom postupku.

Vrhovni sud, sa sjedištem u Podgorici, nadležan je da:

• odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv odluka sudova u Republici;

• odlučuje protiv odluka svoga vijeća, kad je to zakonom određeno;

• odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti, kad je očigledno da će drugi stvarno nadležni sud

lakše sprovesti postupak ili iz drugih važnih razloga;

| Oktobar 2008.


• određuje mjesno nadležni sud, kad nije isključena nadležnost sudova u Republici i kada se, na

osnovu pravila o mjesnoj nadležnosti, ne može pouzdano odrediti koji je sud u određenoj

pravnoj stvari mjesno nadležan;

• rješava sukobe nadležnosti između sudova raznih vrsta na teritoriji Republike, izuzev kad je

određena nadležnost nekog drugog suda;

• vrši i druge poslove određene zakonom.

O prenošenju mjesne nadležnosti, o određivanju mjesno nadležnog suda i o sukobu nadležnosti,

Vrhovni sud odlučuje van rasprave u vijeću od troje sudija.

Ukupan broj sudova u Crnoj Gori je 22.

S obzirom da je reforma pravosudnog sistema u toku, aktuelne su stručne rasprave na temu izmjene

nadležnosti i ukidanja nekih sudova, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i kvalitetnijeg sudstva.

Odlukom o broju sudija predviđeno je ukupno 253 sudije u Crnoj Gori, što podrazumijeva da na

100.000 građana dolazi 42 sudije. Zbog poznatih razloga nefunkcionisanja Sudskog savjeta tokom

2007. godine, i sporog postupka izbora sudija, po propisima važećim prije usvajanja novog Ustava,

čekalo se sa izborom većeg broja sudija na upražnjena mjesta. Ovaj broj nedostajućih sudija je

rezultirao manjim brojem riješenih predmeta. Ažurni rad Sudskog savjeta, nakon njegovog

formiranja, daje garancije da će se pitanja izbora sudija rješavati u kratkom vremenskom periodu.

Zakonom o Sudskom savjetu se dodatno konkretizuje Ustavom proklamovan princip nezavisnosti

sudstva i pri izboru i pri razrješenju sudija, te mogućnost pokretanja disciplinskog postupka. Poseban

kvalitet predstavlja određivanje kriterijuma za izbor sudija, koji su dorađeni i Poslovnikom o radu

Sudskog savjeta. Nedostatak kriterijuma za izbor i razrješenje sudija, često je kao prigovor iznošen i

od domaće i strane stručne javnosti. Transparentnost ovog postupka, uz opravdana očekivanja da će i

odluke Sudskog savjeta biti javno objavljivane na Internet prezentaciji, osnovano stvaraju

pretpostavku u kvalitet rada Sudskog savjeta i samim tim povećanje povjerenja javnosti u sudstvo.

Zakon o pravu na suđenje u razumnom roku, kao i izjave predstavnika Sudskog savjeta o tome da je

odgovornost predsjednika sudova velika i da oni ne treba da budu samo dobre sudije, već u isto

vrijeme da pokažu i dobre organizacione sposobnosti, može doprinijeti poboljšanju ažurnosti sudova.

Zakon o edukaciji u pravosudnim organima, usvojen 2006. godine, na kvalitetan način propisuje i

obavezuje na stalnu edukaciju i unapređenje u stručnom znanju, za sudije i tužioce, kao i ostalo

stručno osoblje. Primjenom ovog Zakona, te usvajanjem programskih dokumenata i izborom

odgovornih lica, Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije je do sada ostvario uspješne

rezultate na organizovanju i sprovođenju kvalitetnih obuka iz krivičnog, građanskog, privrednog,

međunarodnog i drugih oblasti prava.

Na kraju, usvajanje Etičkog kodeksa obaveznog za sve sudije u Crnoj Gori, ispunjava još jedan korak

ka potpunom zaokruženju pravnog okvira, koji određuje pravce za nezavisnost sudstva,

nepristrasnost sudija i etičku odgovornost, bez koje se ne može uspjeti na planu jačanja integriteta

sudstva.

| Oktobar 2008.


Za očekivati je da će usvajanja ovih propisa imati uticaja na efikasnu borbu protiv korupcije. Može se

reći da je sudstvo, stvaranjem ovakvog pravnog okvira, prepoznalo slabosti i izrazilo želju za

rješavanjem problema, uz punu svjesnost o težini napora koje treba uložiti.

U cilju efikasnijeg suđenja za djela organizovanog kriminala, korupcije, ratnog zločina i terorizma, pri

Višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju su oformljena specijalna odjeljenja od po troje sudija. Ova

odjeljenja su organizaciono postavljena na način da učestvuju i druge sudije, koje postupaju u istrazi i

drugim nadležnim vijećima. Specijalistička edukacija sudija iz ovog odjeljenja je započela studijskim

posjetama hrvatskom i srpskom sudskom odjeljenju, koje ima iste nadležnosti. Takođe, najavljeno je

da će se sudije ovog odjeljenja edukovati i u Međunarodnom sudu za ratne zločine za bivšu SFRJ u

Hagu, za suđenja u slučajevima ratnog zločina.

Izborom novog predsjednika Vrhovnog suda7 i izborom novog Sudskog savjeta unaprijeđena je i

praksa objavljivanja odluka Savjeta na Internet stranici8. Osim objavljivanja odluka, ažurirane su i sve

ostale infomacije, pa je na ovaj način učinjen transparentnim rad Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, a

samim tim ostvarena saradnja sa javnošću na savremen način.

3.1.2. Državno tužilaštvo

Ustav Crne Gore9 propisuje da je državno tužilaštvo jedinstven i samostalan organ, koji vrši progon

počinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela, koja se gone po službenoj dužnosti. Nadalje

određuje: imenovanje, mandate, tužilački i funkcionalni imunitet, te nespojivost funkcije.

Zakonom o državnom tužiocu se uređuje osnivanje, organizacija, nadležnost i druga pitanja od

značaja za rad državnog tužioca, kao i pitanja od značaja za rad Odjeljenja za suzbijanje

organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Ovo odjeljenje, kojim rukovodi

Specijalni tužilac, od 15. septembra 2008. godine, ima pet zamjenika.

Izborom novog Vrhovnog državnog tužioca od strane Skupštine Crne Gore10 nastavljena je praksa na

stvaranju efikasnije tužilačke organizacije, koja je u mandatu ranijeg Vrhovnog državnog tužioca dala

kvalitetne rezultate. Takođe je izabran i novi sastav Tužilačkog savjeta.11, koji je počeo sa radom

odmah nakon izbora kada je razmatrio i usvojio više odluka za efikasno i kvalitetno funkcionisanje

tužilačke organizacije.

Funkciju državnog tužilaštva vrši 13 osnovnih, dva viša i Vrhovni državni tužilac, u čijem sastavu je

Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Uz 13

osnovnih tužilaca, koji personalno vrše tu funkciju, je i 41 zamjenik, uz dva viša tužioca je 15

zamjenika, dok Vrhovni državni tužilac ima sedam zamjenika, sa Specijalnim tužiocem za suzbijanje

organizovanog kriminala, koji ima pet zamjenika.12

Vrhovno državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom viših i osnovnih državnih tužilaštava, a za svoj rad

mu odgovara i Specijalni tužilac za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih

zločina.

7 Decembar 2007. godine.

8 www.sudovi.cg.yu

9 Članovi 134-138.

10 April 2008. godine.

11 Avgust 2008. godine.

12 www.tuzilastvocg.cg.yu

| Oktobar 2008.


Primijećeno je i od domaće i strane stručne javnosti da je postavljanjem novog Vrhovnog državnog

tužioca 2003. godine došlo do kadrovskih promjena u tužilaštvu, koje su uzrokovale profesionalniji i

odgovorniji odnos tužilaca. Takođe je u navedenom mandatnom periodu primijećena aktivna uloga

tužilaca u edukativnim programima bilo kroz programe Centra za edukaciju nosilaca pravosudne

funkcije, bilo kroz programe organizovane od strane drugih domaćih i stranih organizacija. Takođe je

zapaženo aktivno i kvalitetno učešće Specijalnog tužioca i ostalih tužilaca u radu regionalnih i

međunarodnih inicijativa, u okviru kojih se raspravljalo o saradnji tužilaca, sudija i ostalih institucija

na planu borbe protiv kriminala, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu.

Kvalitetan rad državnih tužilaca se može ocjenjivati na osnovu procenta prihvaćenih optužbi od

strane suda. U 2007. godini je taj procenat bio 76,3%. Sa druge strane, o ozbiljnosti shvatanja svog

rada i kritike istog govori i činjenica da je u Izvještaju o radu tužilaštva za 2007. godinu, posebno

skrenuta pažnja da se u sljedećem periodu analiziraju podaci o broju odustanaka od optužbi, kao i

podaci o pravosnažnim oslobađajućim presudama. Usljed toga, potrebno je razmotriti da li bi

stručnija i odlučnija reakcija tužilaca u tim krivičnim predmetima uticala na povećanje efikasnosti

krivičnog gonjenja. Ovakav pristup ocjenjivanja svog rada od strane tužilaštva posebno dobija

afirmaciju u svijetlu donošenja novog Zakonika o krivičnom postupku, koji će, po svemu sudeći, uvesti

značajne novine, posebno u pogledu uloge tužilaca u istražnom postupku.

Iako se posljednjih godina primjećuje napredak u reformi tužilaštva, zabrinjava činjenica da i pored

signala da u Crnoj Gori postoji ozbiljan stepen korupcije, ova krivična djela ostaju neotkrivena. Razlozi

za neotkrivanje, a samim tim i nedostatak progona počinilaca koruptivnih krivičnih djela, sigurno

treba tražiti i u nedostatku pozitivnog krivičnog zakonodavstva, kako u pogledu mehanizama za

dokazivanje ovih krivičnih djela, tako i u pogledu mehanizama za zamrzavanje i oduzimanje,

finansijskih sredstava učinilaca, kojima bi se na taj način umanjivala finansijska moć. Posebnu pažnju

u rješavanju ovog problema treba posvetiti stručnoj osposobljenosti tužilaca da gone počinioce ovih

krivičnih djela.

Na kraju, ne treba zaboraviti da državno tužilaštvo obavlja i funkciju zastupanja imovinskih interesa

Crne Gore, do formiranja Zaštitnika imovinskih interesa.

Sve prethodno rečeno o potrebama, planovima i djelotvornosti akcija na planu reformi i sudstva i

tužilaštva treba prenijeti iz Strategije i Akcionog plana reforme pravosuđa u svakodnevno djelovanje.

Na tom putu se pažljivo treba vršiti monitoring primjene Akcionog plana. Naprijed pomenuta dva

reformska dokumenta ne smiju da budu samo spisak dobrih želja, već primjer dosljedne primjene u

praksi.

3.1.3. Advokatura

Ustav Crne Gore13 propisuje da je advokatura nezavisna i samostalna profesija koja pruža pravnu

pomoć.

Zakon o advokaturi detaljnije definiše i određuje uslove za obavljanje advokatskog posla, te prava i

dužnosti advokata, kao i druga pitanja. Izuzetan značaj za funkcionisanje advokature ima i Etički

kodeks advokata. U tom smislu ohrabruje i vijest o nedavnom izboru novog organa, koji će se baviti

disciplinskim pitanjima. Ovaj korak naprijed na putu jačanja institucije Advokatske komore ima

posebnu težinu, ako se uzme u obzir da su se više puta čuli prigovori da nedostaju strožiji kriterijumi

13

Član 21.

| Oktobar 2008.


prilikom prijema novih advokata u Advokatsku komoru, te da je to jedan od razloga zbog kojeg

integritet Komore gubi na snazi.

Postavlja se pitanje odnosa Advokatske komore prema potrebi donošenja Zakona o pravnoj pomoći.

Pravna pomoć, a posebno besplatna je pitanje sa kojim će se Crna Gora suočiti na putu evropskih

integracija, te je za očekivati da i advokatura doprinese nalaženju načina za rješavanje ovog

problema.

3.1.4. Sudski vještaci

Profesija sudskih vještaka su profesija od velikog značaja za ostvarivanje principa vladavine prava,

prije svega kroz donošenje sudskih odluka na osnovu stručnih nalaza vještaka. Zakon o sudskim

vještacima uređuje ovu oblast.

Udruženje sudskih vještaka Crne Gore se kroz svoje djelatnosti na planu afirmacije uloge sudskih

vještaka i stručnog osposobljavanja, već nekoliko godina prepoznaje u javnosti kao aktivno i

organizovano. Za očekivati je da ovo Udruženje pokrene još neka pitanja, koja bi dovela do boljeg

rada sudskih vještaka, što bi rezultiralo efikasnijim pravosuđem. Tu se prije svega misli na nabavku

neophodne opreme i instrumenata koji bi omogućili kvalitetno vještačenje u onim oblastima za koja

se do sada tražio odgovor iz inostranstva. Na ovaj način bi se i postupak vještačenja učinio bržim i

jeftinijim, a od čega bi koristi imali i građani i država. Od posebnog značaja je odnos sudija i sudskih

vještaka u uslovima kada dolazi do odlaganja ročišta zbog toga što sudski vještak nije na vrijeme

dostavio svoj materijal, u situacijama kada sudije ne primjenjuju zakonske mehanizme sankcionisanja

takvog ponašanja vještaka što doprinosi neažurnosti sudstva.

3.2. Reforma sudstva

Početak reformi pravosuđa se vezuje za 1998. godinu, kada je Vlada Crne Gore donijela program ovih

reformi. Za ovaj projekat je od posebnog značaja kvalitet zakonodavnih intervencija u pravcu jačanja

integriteta sudstva, kao i konkretne aktivnosti vezane za implementaciju tih novodonesenih zakona.

Usvajanje Zakona o sudovima januara 2002. godine je izuzetno važan trenutak sa aspekta garancija

nezavisnosti i nepristrasnosti sudova i sudija. Ovaj Zakon uvođenjem nove institucije Sudskog savjeta,

u čijem članstvu nije bilo predstavnika parlamentarne i izvršne vlasti, trebalo je da ojača nezavisnu

ulogu sudstva, prije svega kroz proces izbora sudija i ulogu Sudskog savjeta u tom procesu.

Nezavisnost sudske vlasti je trebalo da bude ojačana i uvođenjem u sistem Administrativnog ureda,

pri Vrhovnom sudu, koji je trebalo da stručnim i profesionalnim radom, te administrativnom

podrškom Sudskom savjetu, oslobodi sudstvo od bilo kakvih administrativnih zavisnosti od

Ministarstva pravde.

Isti Zakon je po prvi put uveo u sistem i pravilo o slučajno izabranom sudiji. Ovo pravilo je

garantovalo primjenu međunarodnih standarda o nepristrasnosti sudije izabranog slučajnom

raspodjelom predmeta. Takođe, ovim Zakonom se predviđala precizna procedura za izbor i

razrješenje sudija, kao i disciplinska odgovornost.

Vrijedno je napomenuti da je i uloga sudstva u procesu pripreme budžeta, za ovu granu vlasti ovim

Zakonom ojačana i učinjena odgovornijom, što je imalo za cilj snaženje principa nezavisnosti i na ovaj

način.

| Oktobar 2008.


Implikacije ovih rješenja iz Zakona o sudovima, pored stvaranja uslova za bolje i kvalitetnije

funkcionisanje sudstva, te jačanje principa nezavisnosti i nepristrasnosti, imale su za cilj da kroz

primjenu ovih rješenja, ne samo ojačaju pravnu sigurnost građana, već i da osnaže povjerenje u

pravosudne institucije.

Na kraju pregleda pravnog okvira, mora se pomenuti da je Crna Gora ratifikovala Evropsku

konvenciju o ljudskim pravima i slobodama i na taj način učinila da evropski standardi i praksa

Evropskog suda za ljudska prava, sa sjedištem u Strazburu, u oblasti integretita sudstva, prije svega

nezavisnosti i nepristrasnosti, postanu dio pravnog sistema Crne Gore.

3.3. Praksa u sudstvu

Praksa koja se tiče pitanja integriteta sudstva najinteresantnija je u domenu nadležnosti Sudskog

savjeta. Rad Sudskog savjeta se mogao ocjenjivati do isteka njegovog mandata decembra 2006.

godine. Od početka decembra 2006. godine do kraja aprila 2008. godine nije postojao Sudski savjet.

Razlozi su poznati i vezuju se za dug postupak donošenja novog Ustava, nakon koga je u propisanom

roku usvojen Zakon o Sudskom savjetu. Činjenica što u ovom periodu Sudski savjet nije postojao

uzrokovao je implikacije koje se tiču integriteta sudstva. Prije svega one se ogledaju u nemogućnosti

izbora relevantnog broja nedostajućih sudija, a imajući u vidu broj predmeta u sudovima i dužinu

trajanja postupaka, izbor sudija bi u velikoj mjeri doprinio efikasnijoj pravdi, a samim tim i integritetu

sudstva.

Za period rada Sudskog savjeta karakteristično je da do posljednje godine mandata nije bilo

postupaka za razrješenje sudija. Ovo je važno istaći jer je u tom periodu objavljeno više

međunarodnih izvještaja o uočljivim problemima u sudstvu, ispitivanja javnog mjenja, koja su

pokazivala nizak nivo povjerenja i javnih izjava čelnika pravosuđa o nedovoljno dobrom radu sudova.

Tokom 2005. a posebno 2006. godine bilo je predloga za razrješenje jednog broja sudija, od kojih je

predlog Predsjednika Osnovnog suda u Podgorici izazvao najviše javnih i stručnih reakcija. Taj

postupak je pratio i propust u radu Administrativnog ureda, koji je zakasnio da u roku pošalje predlog

za razrješenje Skupštini.

Dodatno, integritet sudstva je poljuljan slučajem u kojem je otkrivena pronevjera u blagajni Vrhovnog

suda. Za povraćaj povjerenja u sudstvo od velikog značaja bi bio završetak ovog slučaja u što

razumnijem roku. Javnost je više nego zainteresovana da sazna sudski epilog ovog slučaja.

Na integritet sudstva bi u velikoj mjeri uticalo korišćenje Internet stranice Vrhovnog suda14, koja

postoji od 2005. godine, za objavljivanje odluka iz rada Sudskog savjeta. Međutim, glavni nedostatak

je rijetko ažuriranje informacija. Za razliku od sudova, Internet prezentacija tužilaštva15 je češće

ažurirana. Ovo pitanje je veoma važno, jer lakši pristup informacijama izgrađuje povjerenje građana u

sudstvo.

Od pitanja relevantnih za integritet, treba istaći da u predmetnom periodu nije bilo dokazanih

slučajeva nedozvoljene raspodjele predmeta u radu sudija, što vodi pretpostavci da su zakonska

rješenja poštovana u praksi, što svakako podiže povjerenje u integritet sudstva. Ukoliko je ova

pretpostavka tačna, stvara se mogućnost za suzbijanje raznih nedozvoljenih aktivnosti, vezanih za to

koji će sudija i iz kojih interesa postupati u pojedinom predmetu.

14

www.sudovi.cg.yu 15

www.tuzilastvocg.cg.yu

| Oktobar 2008.


4. GLAVNI NALAZI

4.1. Pristup pravdi

Prema iskustvu stranaka i preduzeća, sudovi su bili dostupni u posljednjih 12 mjeseci, sa razlikom da

preduzeća daju pozitivnije ocjene od stranaka. Dostupnost sudova u odnosu na period prije dvije

godine je ostala ista.

I sa aspekta vremena i troškova koje stranke imaju da bi doputovale do suda, pokazuju da su sudovi

lako dostupni. Strankama je najčešće potrebno manje od jednog sata da doputuju do suda, a za

svako putovanje najčešće plate do 5€.

Za razliku od predstavnika preduzeća koji su u velikoj mjeri bili spremni da navedu visinu troškova

angažovanja advokata, više od jedne trećine anketiranih stranaka i više od polovine advokata nije

željelo da odgovori na ovo pitanje. Stranke su najčešće navodile iznos od 251 do 600€, preduzeća od

201 do 500€, a advokati do 200€ i iznad 600€.

Kada je u pitanju visina sudskih troškova, stranke su prijavile niže troškove od troškova koje su,

prema mišljenju advokata, imale njihove stranke (200€ stranke i 400€ advokati). Preduzeća

prijavljuju najveće troškove (iznad 600€). Prema mišljenju advokata i sudskih vještaka, visina

sudskih troškova ne predstavlja prepreku za rješavanje sporova ili problema stranaka sudskim

putem.

Informisanje zainteresovanih strana o predmetima (sudske odluke, datumi suđenja i ročišta, sudski

procesi, itd.) i pravu na jemstvo je pozitivno ocjenjeno. Naime, u najvećem broju slučajeva

informacije su bile date od strane suda (ovlašćenog službenika) ili su date ukoliko su tražene.

Pismena komunikacija suda sa advokatima je najmanje zastupljen oblik informisanja o predmetima i

pravu na jemstvo.

Stranke nijesu imale problema da prijave krivično djelo policiji, jer je za svaku drugu stranku proces

prijavljivanja bio lak.

4.2. Pravovremenost sprovođenja pravde

Sudovi su bili ažurni u rješavanju postupaka u posljednjih 12 mjeseci, a ona je poboljšana u odnosu

na period prije dvije godine. Za stranke, preduzeća i advokate, sudovi su bili ponekad ažurni, a za

tužice, sudije i sudske vještake to je bio čest slučaj u posljednjih godinu dana. Upoređujući ažurnost u

odnosu na period prije dvije godine, stranke, advokati i preduzeća ističu da je ona ostala na istom

nivou. Dok kod tužilaca, sudija i vještaka preovlađuje mišljenje da je ažurnost bolja.

Inspektori Sektora kriminalističke policije ističu da je policija bila uvijek ažurna u riješavanju

slučajeva/pritužbi u posljednjih 12 mjeseci, a da je sadašnja ažurnost bolja u odnosu na period prije

dvije godine.

Sudije su istakle da sve vrste sudskih postupaka, u prosjeku, traju kraće. Za razliku od njih, advokati i

vještaci procjenjuju da je potrebno duplo više vremena od onog koje navode sudije. Prema mišljenu

sudija, najbrže se rješavaju postupci iz radnih i porodičnih odnosa, manje od šest mjeseci. Advokati

ističu da je za ostale imovinsko pravne parnice potrebno najviše vremena, i to više od četiri godine.

| Oktobar 2008.


Inspektori Sektora kriminalističke policije ističu da je za procesuiranje krivičnog djela prema tužiocu

potrebno manje od šest mjeseci. Rješavanje ovih postupaka, prema mišljenju tužilaca, u prosjeku

traje od sedam do 12 mjeseci.

Zahtjeva za prekomjerno odlaganje postupaka (protivno suđenju u razumnom roku) u posljednjih

godinu dana najčešće nije bilo. Ovakvih odlaganja nije bilo ni u procesu istrage. U slučajevima kada

su takvi zahtjevi postojali, glavni uzroci su bili: opstrukcije od strane fizičkih lica kao stranaka u

postupku, odsustvo svjedoka i nedostatak stručnih saradnika. Do prekomjernog odlaganja

pretkrivičnog postupka inspektori Sektora kriminalističke policije navode složene, odnosno

komplikovane procedure. Ovi zahtjevi su se najčešće događali tokom suđenja i pozivanja tužene

strane ili optuženog na sud.

4.3. Kvalitet sprovođenja pravde

Za ocjenu radnog učinka kod sudija se najčešće uzimaju kvalitet i blagovremenost presude. Radni

učinak tužilaca se ocjenjuje prema kvalitetu i blagovremenosti optužnih akata. Kod inspektora

Sektora kriminalističke policije se polazi od administrativnih pitanja i od pritužbi stranaka. Najmanje

se u obzir uzimaju etnička pitanja.

Pritužbe na kvalitet rada sudija, tužilaca i policijskih službenika u posljednjih godinu dana su bile

zastupljene u određenoj mjeri. Najveći broj pritužbi je prijavljen na rad policijskih službenika. U većini

slučajeva pritužbe su provjerene i proglašene neosnovanim.

Prema ocjeni sudija i tužilaca, gubici zapisnika sa suđenja, odnosno predmetne dokumentacije u

posljednjih 12 mjeseci se dešavalo vrlo rijetko. Takođe, u posljednjih pet godina, pristup zapisnicima

predmeta suda, odnosno tužilaštva je bio nesmetan. Za pripremu posljednjeg postupka sudije i

tužioci su skoro uvijek koristili pravne izvore kao što su: zakoni, sudska praksa, pravna literatura,

iskustva iz prethodnih presuda itd. U njihovoj pripremi sudije su više koristile ličnu, a tužioci sudsku

biblioteku.

Zastupljenost smjernica, politika, propisa o upravljanju osobljem i budžetom u pisanoj formi je veoma

često prisutna, prema mišljenju sudija i tužilaca. Ipak, prisutna je veća je zastupljenost materijala

vezanih za upravljanje budžetom, nego osobljem.

Alternativni način ili neki drugi manje formalan oblik postupanja najčešće su koristili tužioci. Sudije i

advokati ga primjenjuju u manjem obimu. Posredovanje je najčešće korišćen mehanizam kod sudija,

advokati najčešće koriste medijaciju, a institut odloženog krivičnog gonjenja tužioci.

Stranke koje su bile žrtve nekog krivičnog djela u posljednjih godinu dana i koje su taj slučaj prijavile

policiji nijesu bile zadovoljne postupanjem policije u njegovom rješavanju.

Nivo zadovoljstva radnim uslovima najviše izražen kod tužilaca i policije. Sudije su u najvećem

procentu nezadovoljne radnim uslovima, ali ne bi promijenile posao. Izraženo zadovoljstvo

profesionalnim obukama u posljednjih godinu dana. Sudije i tužioci u visokom procentu posjeduju

kompjuter u svojoj kancelariji.

4.4. Nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema

Sudije i tužioci su pozitivnije ocijenili nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost od advokata i vještaka.

Sudije i tužiloci ističu da na sudove, u posljednjih 12 mjeseci, nikada nije uticala politička i izvršna

| Oktobar 2008.


vlast. Sa druge strane, kod advokata i vještaka preovlađuje mišljenje da je taj uticaj bio ponekad

zastupljen. Nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost sudstva u odnosu na period prije dvije godine,

prema ocjeni ispitanika, je nepromijenjena. Sudije smatraju da su nezavisne, a da trpe najjači

pritisak od medija.

Sudije, tužioci, advokati i sudski vještaci u najvećem broju slučajeva ne znaju da je izbor ili

unapređenje sudije, koji se desio u posljednjih godinu dana, bio inspirisan ili bio pod političkim

uticajem. Ipak, svaki četvrti advokat ističe da se takav izbor ili unapređenje sudije dogodio.

U proteklih godinu dana sudske odluke su obično bile u skladu sa zakonom i drugim sudskim

odlukama. O ovom pitanju, najpozitivniji stav su imale sudije, a najnegativniji advokati.

Sudske presude, u posljednjih godinu dana, donijete su uz poštovanje principa nezavisnosti i

nepristrasnosti. Ipak, ukoliko su neke odluke donijete pod određenim uticajem to je najčešće bilo

zbog porodičnih i društvenih veza, politike i korupcije. Na sudske presude je najmanje uticao pol i

religija.

Stranke smatraju da pravni sistem štiti samo bogate i moćne.

4.5. Povjerenje javnosti u pravosudni sistem

Pravni sistem u posljednjih godinu dana je bio ponekad u stanju da pruži pravni zaštitu strankama i

preduzećima. Sadašnja sposobnost pravnog sistema ocijenjena na nivou kao prije dvije godine.

Stranke su koristile sudsku zaštitu ukoliko im je bila potrebna. Najčešći razlozi netraženja su bili:

sporost sudova, sudovi nijesu pravedni i nezavisni i korupcija u sudovima. Najveći procenat

stranaka i preduzeća će svoje buduće sporove rješavati sudskim putem. Za neobraćanje sudu u

budućnosti najvažniji razlog za preduzeća i stranke je korumpiranost sudova.

4.6. Korupcija u pravosudnom sistemu

Korupcija je ponekad bila prisutna u posljednjih godinu dana, izuzev u slučaju sudija i tužilaca koji

smatraju da ona nikada nije bila prisutna. U najvećem broju slučajeva, korupcija ocijenjena na nivou

kao prije dvije godine.

Percepcija o korumpiranosti pravosudnog sistema veća nego što pokazuju podaci koji proizilaze iz

direktnog iskustva ispitanika.

Upitani da ocijene korumpiranost pravosudnog sistema, nešto više od jedne trećine anketiranih

stranaka i jedna četvrtina preduzeća ima percepciju da je pravosudni sistem u Crnoj Gori često i

uvijek korumpiran. Ipak, podaci o direktnom iskustvu su drugačiji, tako većina ispitanika ističe da

strankama ili njihovom advokatu nije tražen mito/nezakonita uplata/koruptivna radnja sa ciljem

uticaja ili ubrzanja sudskog procesa. Da su ovakvi zahtjevi ipak upućivani navodi 10,9% stranaka,

8,5% advokata i 6,7% predstavnika preduzeća.

Većina ispitanika ističe da strankama ili njihovom advokatu nije tražen mito/nezakonita

uplata/koruptivna radnja sa ciljem uticaja ili ubrzanja sudskog procesa. Ipak, da su ovakvi zahtjevi

upućivani navodi 10,9% stranaka, 8,5% advokata i 6,7% predstavnika preduzeća.

| Oktobar 2008.


Sudije, tužioci i inspektori u veoma velikom procentu ističu da nije bilo ili oni ne znaju za neki slučaj

u kojem je stranka dala mito/nezakonitu uplatu/koruptivnu radnju nekoj od posmatranih

kategorija (sudije, tužioci, inspektori, advokati, sudsko osoblje i sudski vještaci).

Direktnih zatjeva za uplatom mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje koji su upućivani strankama

od strane neke od posmatranih kategorija najčešće nije bilo. Ipak, zahtjeve da plate

mito/nezakonitu uplatu/koruptivnu radnju sudiji je prijavilo 4,9% stranaka, 3,9% preduzeća i 1,8%

advokata. Kada su u pitanju tužioci, zahtjeve je prijavilo 2,9% preduzeća, 2,2% stranaka, 0,9%

advokata i 0,6% vještaka. Da je nekoj stranki u postupku traženo da plati mito ili izvrši nezakonitu

uplatu ili koruptivnu radnju inspektoru navelo je 2,2% anketiranih stranaka, 0,6% vještaka i 0,4%

advokata. Advokati su ovakve zahtjeve upućivali prema 3,8% stranaka, 1,0% preduzeća i 1,3%

advokata. Zahtjeve za plaćanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudskom osoblju prijavilo

je 3,3% stranaka, 1,8% advokata, 1,0% preduzeća i 0,6% vještaka. Da je strankama traženo da uplate

mito ili izvrše nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju sudskim vještacima pijavile su stranke u 3,8%,

preduzeća u 1,9% i advokati u 1,3% slučajeva.

Formulacija i sadržaj upitnika, koji su po međunarodnoj metodologiji UNODC-a primijenjeni u

ovom istraživanju, ne daju mogućnost da se utvrdi da li su zahtjevi za mitom/nezakonitom

uplatom/koruptivnim radnjama upućivani strankama od strane jednog sudije ili su stranke imale

ovakvo iskustvo sa više njih. Navedena ograničenost upitnika prisutna je i kod ostalih kategorija koje

su obuhvaćene ovim istraživanjem (tužioci, inspektori, advokati, sudsko osoblje i sudski vještaci).

Motivi za koruptivne i slične radnje su najčešće bili: ubrzanje procesa i povoljan ishod.

Bez obzira na upućene zahtjeve za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom stranke

najčešće nikada nijesu pristale da plate, odnosno izvrše ovakve zahtjeve. Koruptivne radnje nijesu

prijavljene zbog straha od gubljenja slučaja (fizička lica), i zato što nadležni organi ništa ne bi

preduzeli (preduzeća). Tužioci ovo objašnjavaju nedovoljnom sviješću građana o nezavisnosti

sudstva i ulozi ombudsmana, dok sudije smatraju da njihovo podmićivanje nema efekata, jer ako se

stranka žali na ishod sudske presude, predmet tokom revizije procesuira petočlano vijeće, koji nije

moguće podmititi (sve članove).

4.7. Koordinacija i saradnja među institucijama u pravosudnom sistemu

Dobra saradnja između svih segmenata pravosudnog sistema. Sudije i tužioci generalno bolje

ocjenjuju sve performanse pravosudnog sistema u odnosu na stranke u sudu.

| Oktobar 2008.


5. ANALIZA REZULTATA

Kako je ranije navedeno, istraživanje u fokusu ima ocjenu integriteta pravosudnog sistema kroz

analizu sljedećih aspekata:

• pristup pravdi,

• pravovremenost sprovođenja pravde,

• kvalitet sprovođenja pravde,

• nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema,

• povjerenje javnosti u pravosudni sistem,

• korupcija u pravosudnom sistemu, i

• koordinacija i saradnja među institucijama pravosudnog sistema.

5.1. Pristup pravdi

Pristup pravdi podrazumijeva lakoću sa kojom stranke koriste sudove za rješavanje svojih problema

odnosno sporova. Za ocjenu pristupa pravdi u obzir su uzeti sljedeći elementi: a) dostupnost sudova i

informacija o predmetima i pravu na jemstvo, b) troškovi angažovanja advokata i nivo sudskih

troškova i c) teškoća procesa prijavljivanja krivičnog djela policiji.

5.1.1. Dostupnost sudova i informacija o predmetima i pravu na jemstvo

Anketirani predstavnici stranaka i preduzeća su se izjašnjavali o dostupnosti sudova za posljednjih 12

mjeseci i u odnosu na period prije dvije godine od trenutka prikupljanja podataka. Advokati su imali

mogućnost da ocijene dostupnost sudova u odnosu na period od prije dvije godine.

Prema iskustvu stranaka i preduzeća, sudovi su bili dostupni, sa razlikom da preduzeća daju

pozitivnije ocjene od stranaka. Najveći procenat stranaka (30,8%) smatra da su sudovi bili često

dostupni. Za razliku od njih, prema iskustvu preduzeća sudovi su bili ponekad (35,8%) i uvijek (29,2%)

dostupni (Grafik 1).

Grafik 1: Dostupnost sudova u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.), (stranke i

preduzeća)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

Stranke Preduzeća

5,2

1,9

16,2

12,3

27,2

35,8

30,8

20,820,6

29,2

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

| Oktobar 2008.


Dostupnost sudova u odnosu na period od prije dvije godine pozitivnije je ocijenjena od strane

predstavnika preduzeća nego od stranaka i advokata. Međutim, prema mišljenju sve tri kategorije

ispitanika, u više od polovine slučajeva nije došlo do promjena u dostupnosti. Skoro svaki treći

advokat (28,7%) procjenjuje da je sadašnja dostupnost bolja, a svako deseto preduzeće (11,1%) da je

mnogo bolja u odnosu na period od prije dvije godine (Grafik 2).

Grafik 2: Dostupnost sudova u odnosu na period od prije dvije godine (mart 2006 – mart

2008.), (stranke, preduzeća i advokati)

Vrijeme i troškovi koje stranke imaju da bi doputovale do suda, pokazuju da su sudovi lako dostupni.

Na osnovu dobijenih rezultata, visok procenat ispitanika (77,7%) procjenjuje da mu je potrebno

manje od jednog sata da doputuje do suda (Grafik 3). Slično tome, tri četvrtine stranaka (71,6%) za

svako putovanje najčešće plati do 5€ (Grafik 4). Sa druge strane, svaki četvrti ispitanik (26,4%) nema

nikakvih troškova. Prosječni troškovi putovanja iznose 7€, minimalni 0,40€, a maksimalni 100€.

Grafik 3: Potrebno vrijeme da stranka doputuje do

suda (stranke)

Grafik 4: Visina troškova za svako putovanje

(stranke)

Prema rezultatima istraživanja, informisanje o predmetima (sudske odluke, datumi suđenja i ročišta,

sudski procesi, itd.) zainteresovane strane ocjenjuju pozitivno. Naime, u najvećem broju slučajeva

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Stranke Preduzeća Advokati

4,51,0 1,9

6,74,0

6,9

55,4

61,6 60,6

23,6 22,2

28,7

9,9 11,1

1,9

Mnogo gore Gore Isto Bolje Mnogo bolje

77,7%

17,6%4,1%

0,3%0,3%

Manje od 1 sata 1 do 3 sata 4 do 6 sati

7 do 12 sati Više od 24 sata

36,2%

35,4%

13,8%

14,6%

Do 2€ Od 2 do 5€ Od 5 do 10€ Više od 10€

| Oktobar 2008.


informacije su bile date od strane suda (ovlašćenog službenika) ili su date ukoliko su tražene.

Pismena komunikacija suda sa advokatima je najmanje zastupljen oblik informisanja (Grafik 5 i Grafik

6).

Grafik 5: Dostupnost informacija o predmetima zainteresovanim stranama (stranke i

preduzeća)

Grafik 6: Dostupnost informacija o predmetima zainteresovanim stranama (advokati, sudije i

tužioci)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

Stranke Preduzeća

28,1 29,2

24,822,8

15,316,7

14,3

17,117,5

14,2

Bila data od strane suda (ovlašćenog službenika) Data ukoliko je traženaUsmeno data strankama/advokatima u toku sudjenjaPismena komunikacija sa advokatimaPismena komunikacija sa strankama/advokatima

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Advokati Sudije Tužioci

23,4

28,8

51,8

28,126,0

33,9

18,115,7

7,1

16,812,2

1,8

13,717,2

5,4

Bila data od strane suda (ovlašćenog službenika)

Data ukoliko je tražena

Usmeno data strankama/advokatima u toku sudjenja

Pismena komunikacija sa advokatima

Pismena komunikacija sa strankama/advokatima

| Oktobar 2008.


Tužene stranke informacije vezane za pravo na jemstvo mogu veoma lako dobiti. Prema ocjeni sudija,

a posebno tužilaca, ova informacija je bila data od strane suda, odnosno ovlašćenog službenika

(39,1%; odnosno 61,2%). Kao i u slučaju informacija o predmetima, i o pravu na jemstvo stranke se

najređe mogu informisati pismenim putem preko svojih advokata (Grafik 7).

Grafik 7: Dostupnost informacija o pravu na jemstvo tuženim strankama (sudije i tužioci)

Prema ocjeni inspektora, policija obezbjeđuje informacije koje se tiču sticanja prava na jemstvo i ta

informacija je, u svakom trećem slučaju (29,4%), usmeno saopštena osumnjičenim ili njihovim

advokatima. Međutim, u 15,3% slučajeva policija ne daje nikakve informacije. Najmanje zastupljen

oblik je pismena komunikacija sa osumnjičenim (Grafik 8).

Grafik 8: Informisanje o sticanju prava na jemstvo osumnjičenih koji su uhapšeni (policija)

Generalno posmatrano, proces informisanja o postupku (predmetu) kod sudova je ocijenjen kao lak.

Najpozitivnije ocjene su dobijene od sudskih vještaka, gdje svaki drugi (47,8%) i svaki četvrti vještak

(26,7%) ističe da je lako i veoma lako dobiti informacije o postupku. Sa aspekta stranaka, advokata i

preduzeća, dobijanje informacija od suda u vezi sa postupkom je najčešće lak proces (45,6%;

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Sudije Tužioci

39,1

61,2

24,3 25,5

12,98,2

11,4

1,0

12,4

4,1

Bila data od strane suda (ovlašćenog službenika)

Data ukoliko je tražena

Usmeno data strankama/advokatima u toku sudjenja

Pismena komunikacija sa advokatima

Pismena komunikacija sa strankama/advokatima

15,3%19,7%

29,4%

21,4%

14,1%

Policija ne daje nikakve informacije Data ukoliko je tražena

Usmeno data osumnjičenim/advokatima Pismena komunikacija sa advokatima

Pismena komunikacija sa osumnjičenim

| Oktobar 2008.


odnosno 43,2%; odnosno 33,3%). Pored navedenog, rezultati pokazuju da više od jedne trećine

advokata (36,8%) i stranaka (30,8%) ovaj proces ocjenjuje donekle teškim (Grafik 9).

Grafik 9: Proces dobijanja informacija od strane suda vezane za posljednji postupak (stranke,

preduzeća, advokati i vještaci)

5.1.2. Troškovi angažovanja advokata i iznos sudskih troškova16

Svega 2,4% anketiranih stranaka u sudu nastupa bez angažovanja advokata, dok je jedna petina

koristila usluge advokata bez nadoknade. Upitani da komentarišu troškove angažovanja advokata,

više od jedne trećine anketiranih stranaka nije željelo da odgovori na ovo pitanje, dok je 36,7%

navelo iznos novčane nadoknade (Grafik 10).

Poređenjem podataka o načinu angažovanja advokata sa vrstom sudskog postupka i svojstva u kom

se stranke pojavljuju na sudu, došli smo do nalaza da se kod stranaka koje koriste advokatske usluge

bez nadoknade u skoro polovini slučajeva (47,3%) radilo o krivičnom postupku i da je stranka na sudu

bila u ulozi svjedoka (37,8%). Sličan rezultat je uočen i kod stranaka koje su odbile da odgovore na

pitanje o visini troškova angažovanja advokata. Naime, kod ovih stranaka se u 36,7% slučajeva radilo

o krivičnim postupcima, a stranke su bile u ulozi tužioca (26,7%).

Grafik 10: Način angažovanja advokata (stranke)

16

Na ova pitanja odgovarale su sljedeće ciljne grupe: stranke, preduzeća i advokati. Sudski vještaci su odgovarali samo na pitanja vezana za visinu troškova sudskog vještačenja i da li stranke iste mogu da priušte.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Stranke Preduzeća Advokati Vještaci

2,5

6,7 6,4

2,2

13,5 14,3

5,57,8

30,8

24,8

36,8

15,6

45,6

33,3

43,2

47,8

7,7

21,0

8,2

26,7

Veoma teško Teško Donekle teško Lako Veoma lako

36,4%

22,4%

36,7%

2,4%

1,8%

0,3%

Ne želim da odgovorim Bez nadoknadeNovčana nadoknada Bez advokataJoš uvijek ništa Ne znam

| Oktobar 2008.


Kada je u pitanju visina nadoknade za usluge advokata, stranke su najčešće navodile iznos od 251 do

600€. Minimalni advokatski troškovi su iznosili 10€, a maksimalni 5.000€. Prosječna vrijednost

troškova iznosila je 639€.

Grafik 11: Visina novčane nadoknade za advokatske usluge (stranke)

Pored stranaka, o iznosu advokatskih troškova svoje mišljenje su iznosili i advokati, i to za posljednji

slučaj koji su vodili. Međutim, za razliku od stranaka, oni su bili manje spremni da navedu visinu

troškova koje je klijent imao usljed njihovog angažovanja.

Više od polovine advokata (52,7%) nije željelo da odgovori koliko je klijent platio advokatske usluge.

Svega jedna trećina (29,9%) je navela visinu novčane nadoknade (Grafik 12).

Posmatrajući vrstu posljednjeg sudskog postupka u kojem su advokati zastupali, zaključujemo da se

kod privrednih sporova iznad prosjeka izdvajaju advokati koji nijesu željeli da odgovore na pitanje o

visini troškova njihovog angažovanja (84,4%).

Grafik 12: Način angažovanja advokata (advokati)

15,5%

17,3%

19,1%

19,1%

16,4% 12,7%

Do 150€ Od 151 do 250€Od 251 do 400€ Od 401 do 600€Od 601 do 1000€ Više od 1000€

52,7%

17,0%

29,9%0,4%

Ne želim da odgovorim Bez nadoknade

Novčana nadoknada Još uvijek ništa

| Oktobar 2008.


Prema advokatima, iznos troškova njihovog angažovanja koje su stranke platile u posljednjem

postupku, najčešće se kreće do 200€ i iznad 600€ (Grafik 13). Minimalni troškovi iznose 50€, a

maksimalni 10.000€. Prosječan iznos troškova koje su advokati prijavili za njihovo angažovanje od

strane stranaka je 802€.

Grafik 13: Visina novčane nadoknade za advokatske usluge (advokati)

Polazeći od vrste sudskog postupka, prosječni troškovi angažovanja advokata u posljednjem

postupku, koje prijavljuju stranke i advokati se razlikuju. Kod krivičnih postupaka advokati su naveli

dva puta veće prosječne troškove svog angažovanja od stranaka. Za razliku od njih, stranke prijavljuju

veće troškove kod sporova iz radnih odnosa i privrednih sporova.

Grafik 14: Prosječni troškovi angažovanja advokata prema vrsti posljednjeg postupka u €

(stranke i advokati)

35,9%

17,2%18,8%

28,1%

Do 200€ Od 201 do 400€

Od 401 do 600€ Više od 600€

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

Stranke Advokati

633

1320

424 468

762

290

761

425

685746

Krivični postupak Gradjanska parnica

Spor iz radnih odnosa Privredni spor

Druge vrste gradjanskih parnica

| Oktobar 2008.


Predstavnici preduzeća su u 76,6% slučajeva prijavili iznos troškova angažovanja advokata u sudskom

postupku. Visina sudskih troškova se najčešće kreće od 201 do 500€ (Grafik 15). Minimalni troškovi

su iznosili 50€, maksimalni 3.000.000€.17 Prosječna visina nadoknade za usluge advokata iznosila je

580€.18

Grafik 15: Visina novčane nadoknade za advokatske usluge (preduzeća)

Tabela 2: Prosječni troškovi angažovanja advokata prema vrsti posljednjeg postupka (preduzeća)

Vrsta posljednjeg sudskog postupka Visina prosječnog troška (u €)

Kašnjenje sa plaćanjima ili izbjegavanje plaćanja 850

Kašnjenje ili neizvršenje isporuke 1.000

Isporučene zalihe nijesu odgovarale specifikaciji 600

Spor oko vlasništva, uključujući zemljište i opremu 1.483

Problem sa zajmom 500

Sporovi iz radnog prava 3.267

Sporovi vezani za izgradnju 478

Sporovi vezani za zaštitu potrošača 550

Krađa 393

Kao jedan od kriterija za ocjenu pristupa pravdi, uzima se i visina sudskih troškova koje su stranke

imale vezano za posljednji postupak. Prema rezultatima istraživanja, preduzeća su bila najspremnija

da navedu visinu troškova sudskog postupka (70,7% preduzeća je dalo odgovor na ovo pitanje). Skoro

svaka druga ispitana stranka (48,4%) je navela visinu sudskih troškova, a 31,0% je istaklo da nije imalo

nikakve sudske troškove. Iznos sudskih troškova svojih stranaka je navelo 60,7% advokata, a jedna

trećina je odbila to da uradi.

Kada je u pitanju visina sudskih troškova, stranke su prijavile niže troškove od troškova koje su,

prema mišljenju advokata, imale njihove stranke. Preduzeća prijavljuju najveće troškove.

17

U pitanju je preduzeće koje je imalo spor oko vlasništva, uključujući zemljište i opremu. 18

Prilikom izračunavanja prosječnih troškova, eleminisane se ekstremne vrijednosti.

16,7%

45,0%

15,0%

23,3%

Do 200€ Od 201 do 500€

Od 501 do 1000€ Više od 1000€

| Oktobar 2008.


Svaka druga stranka koja je odgovorila na ovo pitanje, imala je sudske troškove do 200€. Prema

odgovorima advokata, za tri petine (60,3%) stranaka, ovi troškovi su iznosili do 400€.19 Ukupni sudski

troškovi preduzeća su najveći i prema mišljenju jedne trećine ispitanika (34,0%) iznose više od 600€.

Grafik 16: Ukupni sudski troškovi stranaka (stranke, preduzeća i advokati)

Posmatrajući prosječne troškove sudskog postupka, razlika u mišljenju ispitanika je takođe prisutna.

Naime, stranke prijavljuju prosječne troškove u iznosu 390€, a prema odgovorima advokata ti

troškovi su veći za skoro 150€. Najveće sudske troškove prijavljuju predstavnici preduzeća, 2.265€, s

obzirom na to da su u pitanju privredni sporovi.

Tabela 3: Iznos troškova sudskog postupka (stranke, preduzeća i advokati)

Sudski troškovi stranaka Stranke Preduzeća Advokati

Prosječni 390€ 2.265 € 536€

Maksimalni 5.000€ 28.300€ 4.000€

Minimalni 6€ 20€ 50€

19

„Do 200€“ + „Od 201 do 400€“ = 29,4% + 30,9% = 60,3%

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0


54.3

28.3 29.4

20.124.5

30.9

10.413.2

15.415.2

34.0

24.3

Do 200€ Od 201 do 400€

Od 401 do 600€ Više od 600€

| Oktobar 2008.


Upoređujući vrstu sudskog postupka sa njegovim prosječnim troškovima, možemo zaključiti da

advokati u svim slučajevima prijavljuju veće troškove od stranaka. Najveća razlika je prisutna u

drugim vrstama građanskih parnica i krivičnim postupcima.

Grafik 17: Prosječni troškovi sudskog postupka prema vrsti posljednjeg sudskog postupka u €

(stranke i advokati)

Pored pitanja vezanih za sudske troškove, za potpunije sagledavanje pristupnosti pravdi od strane

stranaka ocjenivani su i troškovi sudskog vještačenja. Rezultati pokazuju visok procenat vještaka

(74,2%) koji su naveli visinu troškova vještačenja koje je stranka platila u posljednjem postupku.

U svakom petom slučaju (21,5%) troškovi sudskog vještačenja su iznosili 100€. Polazeći od

minimalnih i maksimalnih troškova, te vrijednosti iznose 20€ i 2.500€. Prosječan iznos koje su stranke

platile za sudsko vještačenje je 181€.

Grafik 18: Troškovi vještačenja koje su stranke platile u posljednjem slučaju (vještaci)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Stranke Advokati

335

586

382399

290358370

605

495

756

Krivični postupak Gradjanska parnica

Spor iz radnih odnosa Privredni spor

Druge vrste gradjanskih parnica

12,6%

17,8%

21,5%17,8%

17,0%

13,3%

Do 50€ Od 51 do 99€ 100 €

Od 101 do 150€ Od 151 do 250€ Više od 250€

| Oktobar 2008.


Prema ocjeni sudskih vještaka, u odnosu na druge vrste sudskih postupaka, troškovi vještačenja su

posebno izraženi u privrednim sporovima, a najmanji u građanskim parnicama.

Tabela 4: Prosječni troškovi vještačenja prema vrsti posljednjeg sudskog postupka (vještaci)

Vrsta posljednjeg sudskog postupka Visina prosječnog troška (€)

Krivični postupak 130

Građanska parnica 98

Sporovi iz radnih odnosa 109

Privredni sporovi 434

Druge građanske parnice 163

Vezano za troškove sudskog postupka, advokati su imali mogućnost da ocijene sposobnost svojih

klijenata da plate troškove sudskog procesa tokom posljednjih godinu dana (podaci se odnose na

period od marta 2007. do marta 2008. godine). Prema tim rezultatima, nivo sudskih troškova ne

predstavlja prepreku za rješavanje sporova ili problema stranaka sudskim putem. Naime, prema

mišljenju 37,2% advokata stranke su ponekad mogle da plate ove troškove. Da je ocjena sposobnosti

pozitivna, potvrđuje i podatak da su stranke u skoro polovini slučajeva (44,5%) bile često ili uvijek u

mogućnosti da plate ove troškove.20

Grafik 19: Sposobnost stranaka da plate troškove sudskog procesa (advokati)

20

„Često“ + „Uvijek“ = 30,3% + 14,2% = 44,5%

0,9%17,4%

37,2%30,3%

14,2%

Nikada Rijetko Ponekad Često Uvijek

| Oktobar 2008.


Navedeni rezultat dodatno potvrđuje činjenicu da stranke nijesu uskraćene da ostvare zaštitu svojih

prava sudskim putem zbog visine sudskih troškova.

Prema mišljenju najvećeg broja ispitanih sudskih vještaka (41,4%), stranke su uvijek bile u

mogućnosti da snose troškove sudskog vještačenja u posljednjih godinu dana od dana prikupljanja

podataka. U približnom procentu, 39,7% vještaci su ocijenili da su stranke često bile u situaciji da

pokriju ove troškove (Grafik 20).

Grafik 20: Sposobnost stranaka da plate troškove sudskog vještačenja (vještaci)

5.1.3. Proces prijavljivanja krivičnog djela policiji21

Stranke nijesu imale problema da prijave krivično djelo policiji. Svaka druga stranka (52,2%) ocjenjuje

da je proces prijavljivanja bio lak (Grafik 21).

Grafik 21: Proces prijavljivanja krivičnog djela policiji (stranke)

21

Odgovaraju stranke koje su bile žrtve nekog krivičnog djela u posljednjih 12 mjeseci (8,2% od ukupnog broja ispitanih stranaka), i koje su taj slučaj prijavile policiji (79,3% od ukupnog broja stranaka koje su bile žrtve).

4,6%14,4%

39,7% 41,4%

Rijetko Ponekad Često Uvijek

13,0%13,0%

17,4%

52,2%4,3%

Veoma teško Teško Donekle teško

Lako Veoma lako

| Oktobar 2008.


5.2. Pravovremenost sprovođenja pravde

Pravovremenost sprovođenja pravde se definiše kao prosječno vrijeme koje je potrebno sudu da

završi postupak i zaključi slučaj, tj. predmet. Ona se ocjenjuje sa aspekta: a) ažurnosti sudova, b)

prosječne dužine trajanja sudskih postupaka i c) zahtjeva za prekomjerno odlaganje postupaka.

5.2.1. Ažurnost sudova

Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici imaju različit stav po pitanju ažurnosti sudova u

posljednjih godinu dana od dana prikupljanja podataka. Međutim, opšti zaključak je da su sudovi bili

ažurni u rješavanju postupaka.

Prema iskustvu najvećeg broja stranaka, preduzeća i advokata, sudovi su bili ponekad ažurni u

rješavanju sporova (31,4%; odnosno 30,2%; odnosno 40,2%). Za razliku od njih, svaki drugi tužilac,

sudija i sudski vještak ističe da je to bio čest slučaj (65,1%; odnosno 48,5%; odnosno 50,3%). U

pozitivnoj ocjeni ažurnosti sudova posebno se izdvajaju tužioci i sudije, što potvrđuje i činjenica da su

ocjenu uvijek ažurni naveli u 17,5% i 20,2% slučajeva. Sa druge strane, stranke i preduzeća su dali

najniže ocjene ažurnosti. Preduzeća su u 28,3% analiziranih slučajeva naveli da su sudovi, u

posmatranom periodu, bili rijetko ažurni (Grafik 22).

Grafik 22: Ažurnost sudova u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007–mart 2008.), (stranke,

preduzeća, advokati, tužioci, sudije i sudski vještaci)

Za potpunije sagledavanje ažurnosti sudova, ispitanici su bili u prilici da ocijene sadašnju ažurnost u

odnosu na period prije dvije godine od trenutka prikupljanja podataka. I pored razlika u mišljenju

ispitanih kategorija, ažurnost je poboljšana.

Stranke i advokati u više od polovine slučajeva (57,5%; odnosno 57,4%) ističu da je ažurnost ostala na

istom nivou. Sličnog mišljenja su i predstavnici preduzeća, gdje je taj procenat zastupljen u nešto

manjoj mjeri (43,3%). Kod ovih kategorija ispitanika, uočava se da je svaka peta stranka (20,1%),

svako četvrto preduzeće (26,8%) i 28,7% advokata navelo da je sadašnja ažurnost bolja. Kod tužilaca,

sudija i vještaka preovlađuje mišljenje da je ažurnost bolja (54,0%; odnosno 48,4%; odnosno 43,4%) u

odnosu na posmatrani period. Isti procenat ispitanika, i kod tužilaca (po 22,2%) i kod sudija (po

23,8%), je ocijenio ažurnost mnogo bolje i da je ostala na istom nivou (Grafik 23).

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Stranke Preduzeća Advokati Tužioci Sudije Vještaci

15,311,3

5,8

1,6 1,03,5

24,9 28,3

17,0

4,8 6,1 6,4

31,4 30,2

40,2

11,1

24,2 23,421,3 22,6

32,6

65,1

48,550,3

7,1 7,54,5

17,520,2

16,4


| Oktobar 2008.


Grafik 23: Ažurnost sudova u odnosu na period prije dvije godine (mart 2006 – mart 2008.),

(stranke, preduzeća, advokati, tužioci, sudije i sudski vještaci)

Pored ažurnosti sudova, u posljednjih godinu dana veća ažurnost je u značajnoj mjeri uočena i kod

policije. Inspektori Sektora kriminalističke policije u više od polovine slučajeva (54,6%) ističu da je

policija bila uvijek ažurna u izvršenju svojih dužnosti. Za svakog trećeg ispitanika (36,1%), ažurnost je

često prisutna (Grafik 24).

Grafik 24: Ocjena ažurnosti policije u rješavanju slučajeva/pritužbi u posljednjih 12 mjeseci

(mart 2007 – mart 2008.), (policija)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Stranke Preduzeća Advokati Tužioci Sudije Vještaci

5,3 3,10,4 1,6 2,0

3,5

9,112,4

9,0

2,04,0

57,5

43,3

57,4

22,2 23,8

41,6

20,1

26,828,7

54,0

48,443,4

7,9

14,4

4,5

22,223,8

7,5


0,4%0,4%

8,4%

36,1% 54,6%


| Oktobar 2008.


I kada je u pitanju ocjena ažurnosti u odnosu na period prije dvije godine, preovlađuje stav da je

došlo do pozitivnih promjena. Nešto više od dvije petine inspektora Sektora kriminalističke policije

(42,6%) je istaklo da je sadašnja ažurnost bolja, a svaki treći ispitanik (32,5%) da je došlo do značajnih

poboljšanja u posmatranom periodu (Grafik 25).

Grafik 25: Ocjena ažurnosti policije u izvršenju dužnosti u odnosu na period prije dvije godine

(mart 2006 – mart 2008.), (policija)

5.2.2. Prosječna dužina trajanja sudskih postupka

Dužina trajanja sudskog postupka je različito definisana od strane sudija, advokata i sudskih vještaka.

Sudije su istakle da sve vrste sudskih postupaka, u prosjeku, traju kraće. Za razliku od njih, advokati i

vještaci, na osnovu svog iskustva, procjenjuju da je potrebno duplo više vremena od onog koje

navode sudije.

Prema mišljenu sudija, najbrže se rješavaju postupci iz radnih i porodičnih odnosa. Donošenje odluke

u ovim postupcima je moguće za manje od šest mjeseci. Sa druge strane, advokati ističu da je za

ostale imovinsko pravne parnice potrebno najviše vremena, i to više od četiri godine (Tabela 5).

Veoma visok procenat inspektora Sektora kriminalističke policije (75,9%) ističe da je za procesuiranje

krivičnog djela prema tužiocu potrebno manje od šest mjeseci. Rješavanje ovih postupaka, prema

mišljenju svakog trećeg tužioca (30,4%), u prosjeku traje od sedam do 12 mjeseci.

Tabela 5: Najčešće prosječno vrijeme trajanja postupaka u sudu prema vrsti postupka (sudije,

advokati i sudski vještaci)

Vrsta sudskog postupka Sudije Advokati Vještaci

Krivični postupci 7 do 12 mjeseci 1 do 2 godine 1 do 2 godine

Privredni sporovi 7 do 12 mjeseci 2 do 4 godine 2 do 4 godine

Postupci iz radnih odnosa < od 6 mjeseci 1 do 2 godine 1 do 2 godine

Parnice iz porodičnih odnosa < od 6 mjeseci 1 do 2 godine 7 do 12 mjeseci

Ostale imovinsko pravne parnice 7 do 12 mjeseci Više od 4 godine 1 do 2 godine

0,8%1,3%22,8%

42,6% 32,5%

Mnogo gori Gori Isti Bolji Mnogo bolji

| Oktobar 2008.


5.2.3. Zahtjevi za prekomjerno odlaganje postupaka

Zahtjeva za prekomjerno odlaganje postupaka (protivno suđenju u razumnom roku) u posljednjih

godinu dana najčešće nije bilo. U ovakvoj ocjeni se posebno ističu sudski vještaci (83,9%). Prema

mišljenju svakog trećeg sudije, advokata i tužioca zahtjevi za prekomjerno odlaganje su bili prisutni.

Inspektori Sektora kriminalističke policije su u tri četvrtine slučajeva (75,4%) naveli da se

prekomjerno odlaganje u procesu istrage nije dogodilo.

Po pitanju najčešćih uzroka odlaganja postupaka, postoji određena saglasnost ispitanika.22 Naime, za

svakog drugog sudiju, svakog četvrtog tužioca i svakog petog vještaka, glavni razlog su opstrukcije od

strane fizičkih lica kao stranaka u postupku. Sa druge strane, svaki treći tužilac navodi da je glavni

uzrok odsustvo svjedoka. Nedostatak stručnih saradnika je prepoznat kao problem od strane

advokata u 28,0% slučajeva.

Za razliku od sudija i tužilaca, advokati i vještaci su kao jedan od razloga naveli: “nemotivisanost

sudskog osoblja” (9,8%; odnosno 10,3%) i “korupciju” (4,9%;odnosno i 6,8%), (Grafik 26).

Kao glavni uzrok prekomjernog odlaganja pretkrivičnog postupka inspektori Sektora kriminalističke

policije navode složene, odnosno komplikovane procedure (48,3%).

Grafik 26: Četiri najvažnija razloga za prekomjerno odlaganje postupaka (sudije, advokati,

tužioci i sudski vještaci)

22

Ispitanici su imali mogućnost da izaberu izmedju osam ponudjenih odgovora.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Sudije Advokati Tužioci Vještaci

46,2

14,6

26,1

20,720,5

6,1

34,8

17,2

2,6

28,0

13,010,3

5,1

22,0

8,7

17,2

Opstrukcije od fizičkih lica kao stranaka u postupkuOdsustvo svjedokaNedostatak stručnih saradnikaSlabost/nedovoljna organizovanost sudske administracije

| Oktobar 2008.


Na osnovu dobijenih rezultata, možemo zaključiti da su zahtjevi za prekomjerno odlaganje najčešće

prepoznati tokom suđenja.23 Ova faza je kao najčešća uočena od svih kategorija ispitanika koji su

odgovorili na ovo pitanje, a naročito od strane sudija (45,7%). Pored ove faze, svaki četvrti tužilac

(26,1%), ističe nepotrebna odlaganja i tokom pozivanja tužene strane ili optuženog na sud.

Grafik 27: Četiri najčešće faze prekomjernog odlaganja postupaka (sudije, advokati, tužioci i

sudski vještaci)

23

Ispitanici su imali mogućnost da izaberu između šesnaest ponuđenih odgovora.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Sudije Advokati Tužioci Vještaci

45,7

29,3 30,427,6

5,7

10,9

26,1

10,311,4

8,5 8,7

13,8

8,6 6,1

13,0 13,8

Tokom suđenja Pozivanje na sud tužene strane ili optuženog

Početak sudskog postupka Prvi pretres/ročište

| Oktobar 2008.


5.3. Kvalitet sprovođenja pravde

Kvalitet sprovođenja pravde podrazumijeva sposobnost sudova da obavljaju svoju funkciju,

uključujući sposobnost da riješe sporove i da se pridržavaju zakona. U ocjeni kvaliteta se polazi od: a)

kvaliteta rada nadležnih institucija, b) pristupa zapisnicima predmeta/dokumenata suda/tužilaštva, c)

prisutnosti smjernica, politika, propisa u pisanoj formi, d) primjene alternativnog načina postupanja,

e) ocjene pažnje policije u rješavanju prijavljenog krivičnog djela i f) nivoa zadovoljstva radnim

uslovima.

5.3.1. Kvalitet rada nadležnih institucija

Prema mišljenju sudija i tužilaca, kvalitet godišnjeg Izvještaja o radu sudova u odnosu na period prije

dvije godine je poboljšan. Naime, svaki drugi i svaki peti sudija ocjenjuje da je sadašnji kvalitet bolji,

odnosno mnogo bolji. Tužioci su bolji kvalitet ocijenili u tri petine slučajeva (60,0%).

Grafik 28: Kvalitet godišnjeg Izvještaja o radu sudova u odnosu na period prije dvije godine

(mart 2006 – mart 2008.) (sudije i tužioci)

Za ocjenu radnog učinka posmatranih kategorija ispitanika polazi se od više aspekata. Kod sudija se

najviše izdvajaju kvalitet i blagovremenost presude, a naveli su da se pored ponuđenih, uzimaju i neki

drugi kriteriji, na primjer broj završenih predmeta. Radni učinak tužilaca se ocjenjuje prema kvalitetu i

blagovremenosti optužnih akata (27,8%; odnosno 20,3%), (Grafik 29)

0

10

20

30

40

50

60

Sudije Tužioci

4,01,0

4,0

27,6

16,0

51,0

60,0

20,416,0

Mnogo gori Gori Isti Bolji Mnogo bolji

| Oktobar 2008.


Za razliku od njih, kod inspektora Sektora kriminalističke policije se u svakom četvrtom slučaju,

26,9%, polazi od administrativnih pitanja, a u svakom petom od pritužbi stranaka (22,7%). Sve

kategorije su se izjasnile da se najmanje u obzir uzimaju etnička pitanja.

Grafik 29: Kategorije za ocjenu radnog učinka (sudije, tužioci i policija)

U posljednjih godinu dana od trenutka prikupljanja podataka, pritužbe na kvalitet rada ispitanika su

bile zastupljene u određenoj mjeri. Najveći broj ovih pritužbi je prijavljen na rad policijskih službenika

(52,3%). Manji broj sudija i tužilaca je naveo da su povodom njihovog rada i postupanja prijavljene

pritužbe (Grafik 30). U slučajevima kada je bilo pritužbi građana, provjera je najčešće vođena. To je

urađeno u svim slučajevima kod tužilaca i policije. Za razliku od njih, kod sudija je provjera učinjena u

62,5% slučajeva (Grafik 31).

Grafik 30: Zvanične pritužbe na kvalitet rada

(sudije, tužioci i policija)

Grafik 31: Vođenje provjere povodom pritužbe

(sudije, tužioci i policija)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

Sudije Tužioci Policija

12,115,2

20,8

31,2

27,8

11,7

26,8

20,3

11,0

6,9

15,2

26,9

1,32,5 3,7

14,312,7

22,7

7,4 6,3

3,3

Proceduralna pitanja Kvalitet presude/optužnih akataBlagovremenost presude/optužnih akata Administrativne stvariEtnička pitanja Pritužbe stranakaDrugo

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0


31,427,4

52,3

68,672,6

47,7

Da Ne

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


62,5

100,0 100,0

37,5

Da Ne

| Oktobar 2008.


Po pitanju rezultata provjere pritužbe ispitanici su imali slične stavove. Naime, u većini slučajeva

pritužbe su provjerene i ocijenjene neosnovanim. Ovaj ishod je najizraženiji kod tužilaca, gdje je

svaka provjera po pritužbi imala navedeni ishod. Za 31,6% i 28,2% pritužbi koje su upućene na rad

sudija i policije, još uvijek nijesu završene i ne zna se ishod. Pored navedenih ishoda, kod policije je

došlo do suspenzije na neko vrijeme (22,2%), a u 15,8% slučajeva, sudije su razriješene dužnosti.

Grafik 32: Rezultati provjere po pritužbama (sudije i policija)

Posmatrane kategorije ispitanika su prijavile različit broj uvaženih pritužbi zbog lošeg obavljanja posla

u posljednjih 12 mjeseci. Prema rezultatima istraživanja, pritužba na rad tužilaca je uvažena u tri

slučaja. Za razliku od njih, u policiji je uvaženo više od jedne trećine pritužbi (35,1%).

Grafik 33: Pritužbe uvažene zbog lošeg obavljanja posla u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007–

mart 2008.), (tužioci i policija)

Opšta ocjena ispitanika je da su se gubici zapisnika sa suđenja, odnosno predmetne dokumentacije

dešavali vrlo rijetko u posmatranom periodu. Ipak, kod inspektora Sektora kriminalističke policije to

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Sudije Policija

31,628,2

47,4

31,6

22,2

15,8

4,35,3 4,3

Nema ishoda/još je u toku Pritužba provjerena i proglašena neosnovanom

Ukoren Sunspedovan na neko vrijeme

Razriješen dužnosti Drugo

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Tužioci Policija

4,9

35,1

95,1

64,9

Da Ne

| Oktobar 2008.


je bio slučaj u 14,3% predmeta. Za razliku od njih, tužiocima se nije desilo da izgube ili zagube

zapisnik sa suđenja.

Grafik 34: Gubitak zapisnika sa suđenja/predmetne dokumentacije u posljednjih 12 mjeseci

(mart 2007 – mart 2008.), (sudije, tužioci i policija)

5.3.2. Pristup zapisnicima predmeta/dokumenata suda/tužilaštva

U posljednjih pet godina, pristup sudija i tužilaca zapisnicima predmeta suda, odnosno tužilaštva je

bio nesmetan. Naime, visok procenat i jedne i druge kategorije ispitanika ističe da su imali pristup

ovim materijalima.

Grafik 35: Pristup zapisnicima predmeta/dokumenata suda/tužilaštva u posljednjih pet godina

(mart 2003 – mart 2008.), (sudije i tužioci)

Sudije i tužioci su u pripremi posljednjeg postupka skoro uvijek koristili (95,1% i 93,7%) pravne izvore

kao što su: zakoni, sudska praksa, pravna literatura, iskustva iz prethodnih presuda itd.

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


2,0

14,3

98,0 100,0

85,7

Da Ne

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Sudije Tužioci

95,8 94,8

4,2 5,2

Da Ne

| Oktobar 2008.


Na osnovu rezultata istraživanja, sudije i tužioci su, u pripremi posljednjeg slučaja, podjednako

koristili potrebne materijale iz lične i sudske biblioteke.24 Ipak, sudije više koriste ličnu, a tužioci

sudsku biblioteku.

Grafik 36: Dva najčešća pravna izvora u pripremi posljednjeg slučaja (sudije i tužioci)

5.3.3. Prisutnost smjernica, politika, propisa u pisanoj formi

Prema ocjeni sudija i tužilaca smjernice, politike, propisi o upravljanju osobljem i budžetom u pisanoj

formi su veoma često zastupljeni. Ipak, veća je zastupljenost materijala vezanih za upravljanje

budžetom, nego osobljem. Takođe, bolje ocjene zastupljenosti daju tužioci od sudija. Tužioci, u skoro

polovini slučajeva (48,9%) ističu da su potrebni materijali za upravljanje budžetom zastupljeni uvijek,

a za upravljanje osobljem, 38,5% smatra da je zastupljenost rijetka.

Grafik 37: Zastupljenost smjernica, politika i

propisa o upravljanju osobljem u pisanoj

formi (sudije i tužioci)

Grafik 38: Zastupljenost smjernica, politika i propisa

o upravljanju budžetom u pisanoj formi

(sudije i tužioci)

24

Ispitanici su imali mogućnost da se opredijele između pet ponuđenih odgovora.

0,0

20,0

40,0

60,0

Sudije Tužioci

41,5

55,951,5

37,3

Lična biblioteka Sudska biblioteka

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

Sudije Tužioci

15,9

5,8

22,0

38,5

2,4

34,1

28,8

25,626,9

Nikad Rijetko Polovinu vremena Često Uvijek

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Sudije Tužioci

23,0

14,9

21,6

25,5

1,4

20,3

10,6

33,8

48,9

Nikad Rijetko Polovinu vremena Često Uvijek

| Oktobar 2008.


5.3.4. Primjena alternativnog načina postupanja

Alternativni način ili neki drugi manje formalan oblik postupanja je, u određenoj mjeri, bio prisutan.

Prema rezultatima istraživanja, to je bio slučaj za polovinu tužilaca. Za razliku od njih, sudije i advokati

ga primjenjuju u manjem obimu. Najmanja primjena je uočena od strane sudskih vještaka koji su

naveli da se neki od mehanizama koristio u 10,2% slučajeva.

Grafik 39: Korišćenje nekog oblika alternativnog rješavanja sporova ili drugi manje formalan

oblik postupanja (sudije, advokati i tužioci)

Primjene određenih mehanizama alternativnog postupanja zavise od kategorije ispitanika. Tako je

posredovanje najčešće korišćen mehanizam kod sudija, a advokati koriste medijaciju (Grafik 40).

Institut odloženog krivičnog gonjenja je u najvećoj mjeri zastupljen kod tužilaca (93,7%).25

Grafik 40: Mehanizmi alternativnog postupanja (sudije i advokati)

25

Ispitanici su imali mogućnost da sami navedu odgovor(e).

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Sudije Advokati Tužioci

23,528,1

50,8

76,571,9

49,2

Da Ne

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Sudije Advokati

19,0

49,2

23,8 22,2

57,1

9,5

Medijacija Poravnanje Posredovanje

| Oktobar 2008.


5.3.5. Ocjena pažnje policije u rješavanju prijavljenog krivičnog djela

Stranke koje su bile žrtve nekog krivičnog djela u posljednjih godinu dana i koje su taj slučaj prijavile

policiji nijesu bile zadovoljne pažnjom policije u njegovom rješavanju. Nezadovoljstvo je izrazilo

60,9% ispitanika.26 Sa druge strane, svaka treća stranka (34,7%) je izrazila zadovoljstvo pažnjom za

rješavanje prijavljenog krivičnog djela.27

Grafik 41: Ocjena pažnje policije u rješavanju prijavljenog krivičnog djela (stranke)

5.3.6. Nivo zadovoljstva uslovima rada

Zadovoljstvo radnim uslovima ispitanika je različito. Naime, najveće zadovoljstvo izrazili su inspektori

Sektora kriminalističke policije, a najmanje sudije. Nezadovoljstvo opštim radnim uslovima izrazilo je

40,0% sudija. Za razliku od njih, tužioci i inspektori su, u najvećoj mjeri, zadovoljni uslovima rada

(41,0%; odnosno 45,4%).

Grafik 42: Nivo zadovoljstva opštim uslovima za rad (plata, radno vrijeme, uređenje radnog

prostora itd.), (sudije, tužioci i policija)

26

“Veoma nezadovoljan“ + „Donekle nezadovoljan“ = 34,8% + 26,1% = 60,9% 27

„Zadovoljan“ + „Veoma zadovoljan“ = 30,4% + 4,3% = 34,7%

34,8%

4,3%26,1%

30,4%4,3%

Veoma nezadovoljan NezadovoljanDonekle nezadovoljan ZadovoljanVeoma zadovoljan

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0


8,09,8

4,2

40,0

24,620,6

14,0

23,024,8

37,0

41,0

45,4

1,0 1,65,0

Veoma nezadovoljan Nezadovoljan Neutralan (neodređen)

Zadovoljan Veoma zadovoljan

| Oktobar 2008.


Bez obzira na ispoljeni nivo (ne)zadovoljstva opštim radnim uslovima, kod posmatranih ispitanika

podijeljeno je mišljenje o promjeni posla sa boljim radnim uslovima izvan pravosuđa, odnosno

policije. Uopšteno posmatrano, ispitanici ne bi promijenili posao i ukoliko bi im se ponudili bolji uslovi

rada. Na to najčešće ne bi pristali tužioci (57,4%), dok je kod sudija uočena veća spremnost za

promjene posla (48,5%).

Grafik 43: Promjena posla usljed boljih radnih uslova (sudije, tužioci i policija)

Anketirane sudije i tužioci u visokom procentu posjeduju kompjuter u kancelariji. Ipak, kompjuter je

više zastupljen kod sudija (95,1%) nego kod tužilaca (92,2%). U približnom procentu sudijama je

kompjuter obezbijedilo pravosuđe (52,1%) i Ujedinjene nacije ili neka druga međunarodna institucija

(45,7%).

Grafik 44: Posjedovanje kompjutera u kancelariji

(sudije i tužioci)

Grafik 45: Način obezbjeđena kompjutera u

kancelariji (sudije)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0


48,5

42,6 44,8

51,5

57,4 55,2

Da Ne

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Sudije Tužioci

95,1 92,2

4,97,8

Da Ne

52,1%45,7%

2,1%

Pravosudje

UN ili neka druga medjunarodna organizacija

NVO

| Oktobar 2008.


Generalno posmatrano, sudije i tužioci su zadovoljni profesionalnom obukom koju su pohađali u

posljednjih godinu dana. Ipak, veći nivo zadovoljstva je prisutan kod tužilaca (77,5%) nego kod sudija

(62,5%).

Grafik 46: Nivo zadovoljstva profesionalnom obukom (sudije i tužioci)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Sudije Tužioci

4,7

10,9

5,0

10,9

2,5

62,5

77,5

10,9 15,0

Veoma nezadovoljan Nezadovoljan Neutralan (neodređen)

Zadovoljan Veoma zadovoljan

| Oktobar 2008.



Da bi se ocijenila nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost pravosudnog sistema, ispitanici su imali

mogućnost da daju svoje mišljenje o: a) uticaju političke i izvršne vlasti na sudove i izbor sudija, b)

uticaju na sudske presude i odluke i c) nivou saglasnosti da pravni sistem štiti bogate i moćne.

5.4.1. Uticaj političke i izvršne vlasti na sudove i izbor sudija

Mišljenje ispitanika o uticaju političke i izvršne vlasti na sudove se razlikuje. Sudije i tužioci su

pozitivnije ocijenili nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost od advokata i vještaka. Naime, visok

procenat sudija i tužilaca ističe da na sudove, u posmatranom periodu, nikada nije uticala politička i

izvršna vlast (67,0%; odnosno 78,2%). Sa druge strane, kod svakog trećeg advokata i vještaka

preovlađuje mišljenje da je taj uticaj bio ponekad zastupljen (35,6%; odnosno 33,3%).

Grafik 47: Uticaj političke i izvršne vlasti na sudove u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart

2008.), (sudije, tužioci, advokati i sudski vještaci)

Kada je u pitanju nezavisnost, nepristrasnost i pravičnost sudstva u odnosu na period prije dvije

godine, prema ocjeni ispitanika, ona je nepromijenjena. Naime, kod svih kategorija se u više od

polovine slučajeva izdvaja ova ocjena. Ipak, da je došlo do određenog poboljšanja potvrđuje svaki

treći vještak (34,4%), svaki četvri sudija (24,1%), svaki peti tužilac (20,4%) i advokat (20,3%) koji

navode da je nezavisnost sudova bolja u odnosu na period prije dvije godine.

Grafik 48: Uticaj političke i izvršne vlasti na sudove u odnosu na period prije dvije godine (mart

2006 – mart 2008.), (sudije, tužioci, advokati i sudski vještaci)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Sudije Tužioci Advokati Vještaci

67,0

78,2

14,4

27,819,8

16,4

23,922,8

9,9

1,8

35,6 33,3

3,3 3,6

18,512,3

7,63,8


0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0


1,2 2,60,6

3,4 1,9

7,7 7,2

57,5

64,767,1

54,8

24,120,4 20,3

34,4

13,8 13,0

2,3 3,0


| Oktobar 2008.


U najvećem broju slučajeva ispitanici ističu da ne znaju da je izbor ili unapređenje sudije, koji se desio

u posljednjih godinu dana, bio inspirisan ili bio pod političkim uticajem. Za razliku od njih, svaki četvrti

advokat (24,6%) ističe da se takav izbor ili unapređenje sudije dogodio.

Grafik 49: Politički uticaj na izbor ili unapređenje sudija u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 –

mart 2008.), (sudije, tužioci, advokati i vještaci)

5.4.2. Uticaj na sudske presude i odluke

U proteklih godinu dana od prikupljanja podataka sudske odluke su obično bile u skladu sa zakonom i

drugim sudskim odlukama. O ovom pitanju, najpozitivniji stav su imale sudije, a najnegativniji

advokati. Prema mišljenju skoro polovine sudija (48,5%) sudske odluke su uvijek bile usklađene, a

nijedan sudija nije naveo da su donijete odluke bile rijetko u skladu sa zakonom. Tužioci i sudski

vještaci su na približan način ocijenili nivo usklađenosti sudskih odluka. Prema njihovom mišljenju, u

posmatranom periodu sudske odluke su obično bile usklađene sa zakonom. Sa druge strane, kod

advokata postoji podijeljeno mišljenje, jer približan broj ističe da je obezbijeđena prosječna

usklađenost (42,4%) i da su te odluke bile obično u skladu (39,3%), (Grafik 50).

Grafik 50: Sudske odluke u skladu sa zakonom i drugim sudskim odlukama u poslednjih 12

mjeseci (mart 2007 – mart 2008.) (sudije, tužioci, advokati i sudski vještaci)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0


4,0 3,2

24,6

5,5

40,4

22,6

14,9

24,8

51,5

72,6

44,4

57,5

4,0 1,6

16,112,2

Da Ne Ne znam Ne želim da odgovorim

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0


1,6

14,3

1,7

12,4

23,4

42,4

22,2

39,2

48,4

39,3

48,848,5

26,6

4,0

27,3

Rijetko su bile u skladu U prosjeku su bile u skladu

Obično su bile u skladu Uvijek su bile u skladu

| Oktobar 2008.


Svi ispitanici se u najvećoj mjeri slažu da su sudske presude, u posljednjih godinu dana, bile nezavisne

i nepristrasne. Ipak, ukoliko su neke sudske odluke donijete pod određenim uticajem to je najčešće

bilo zbog porodičnih i društvenih veza, politike i korupcije. Na sudske presude je najmanje uticao pol i

religija.

Tabela 6: Uticaj na sudsku presudu u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.), (sudije,

tužioci, advokati i sudski vještaci), (% odgovora „Da“)

Vrsta uticaja Sudije Tužioci Advokati Vještaci

Politika 2,9 3,3 27,2 10,0

Pol 1,0 1,6 0,9 0,6

Etnička pripadnost 1,0 - 3,1 2,8

Religija 1,0 - 1,8 0,6

Porodične i društvene veze 4,9 6,5 34,0 10,7

Korupcija 2,0 1,6 12,0 5,0

Slično pitanje je postavljeno inspektorima Sektora kriminalističke policije. Naime, oni su bili u

mogućnosti da ocijene da li je neka istraga ili odluka u posljednjih 12 mjeseci bila pod nekim od gore

navedenih uticaja. Prema njihovom mišljenju u većini slučajeva nije bilo uticaja nekih od navedenih

segmenata. Ipak, u posmatranom periodu su na istrage ili odluke policije najviše uticaja imale

porodične i društvene veze, a najmanje religija.

Tabela 7: Uticaj na istragu ili odluku u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007. – mart 2008.),

(policija), (% odgovora „Da“)

Vrsta uticaja Policija

Politika 2,9

Pol 2,1

Etnička pripadnost 2,1

Religija 1,3

Porodične i društvene veze 12,2

Korupcija 5,1

5.4.3. Nivo saglasnosti da pravni sistem štiti bogate i moćne

Rezultati istraživanja pokazuju da se više od jedne trećine stranaka (37,1%) donekle slažu sa izjavom

da pravni sistem štiti samo bogate i moćne. Sa navedenom izjavom se u potpunosti slaže svaka peta

stranka (19,6%). Sa druge strane potpuno neslaganje je izrazila svaka deseta stranka (10,9%).

Grafik 51: Nivo saglasnosti da pravni sistem štiti samo bogate i moćne (stranke)

19,6%

17,7%37,1%

14,7%10,9%

Potpuno se slažem Slažem se

Donekle se slažem Ne slažem se

U potpunosti se ne slažem

| Oktobar 2008.


5.5. Povjerenje javnosti u pravosudni sistem

Povjerenje javnosti u pravosudni sistem je ocjenjivan od stranaka i preduzeća. Oni su bili u

mogućnosti da, na osnovu svog iskustva, ocijene: a) sposobnost pravnog sistema i sudova da kazne

kriminalce, prestupnike i zaštite domaćinstva, b) sposobnost pravnog sistema i sudova da zaštiti

njihova građanska prava, uključujući ugovore i imovinska prava, c) potrebu za sudskom zaštitom i

razloge netraženja i d) rješavanje budućih sporova/problema.

5.5.1. Sposobnost pravnog sistema i sudova da kazne kriminalce, prestupnike i zaštite

domaćinstva

Stranke i preduzeća, na približan način, ocjenjuju sposobnost pravnog sistema da pruži pravnu zaštitu

u posmatranom periodu (mart 2007 – mart 2008.). Naime, i jedni i drugi, u najvećem procentu

(34,3% i 37,4%), ističu da je pravni sistem bio ponekad u stanju da kazni kriminalce, prestupnike i

zaštiti domaćinstva. Slično tome, svaka peta stranka i svaki peti predstavnik preduzeća su mišljenja

da je pravni sistem bio rijetko u stanju da pruži pravnu zaštitu. Za 21,8% stranaka i 23,3% preduzeća

ova sposobnost je bila često prisutna (Grafik 52).

Grafik 52: Sposobnost pravnog sistema da kazni kriminalce, prestupnike i zaštiti domaćinstva u

posljednjih godinu dana (mart 2007 – mart 2008.), (stranke i preduzeća)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

Stranke Preduzeća

8,25,4

25,924,2

34,337,4

21,823,3

9,8 9,7


| Oktobar 2008.


Na osnovu iskustva stranaka i preduzeća, u posljednja 24 mjeseca od prikupljanja podataka, došlo je

do poboljšanja sposobnosti sudova da kazne kriminalce, prestupnike i zaštite domaćinstva, s tim što

predstavnici preduzeća daju pozitivniju ocjenu. U svakom drugom slučaju, i stranke (55,8%) i

preduzeća (51,6%) ističu da je sposobnost ostala nepromijenjena. Sa druge strane, svaka peta stranka

i svako četvrto preduzeće su mišljenja da je sposobnost bolja (Grafik 53).

Grafik 53: Sposobnost sudova da kazni kriminalce, prestupnike i zaštiti domaćinstva u odnosu

na period prije 2 godine (mart 2006 – mart 2008.), (stranke i preduzeća)

5.5.2. Sposobnost pravnog sistema i sudova da zaštiti građanska prava, uključujući ugovore i

imovinska prava

Zaštita građanskih prava, uključujući ugovore i imovinska prava od strane pravnog sistema, prema

mišljenju najvećeg broja stranaka (36,7%) i preduzeća (44,4%), bila je ponekad prisutna. Svaka četvrta

stranka ističe da je pravni sistem bio u stanju da zaštiti njena građanska prava, a 19,3% preduzeća

ocjenjuje da je ta sposobnost bila rijetka (Grafik 54).

Grafik 54: Sposobnost pravnog sistema da zaštiti građanska prava, uključujući ugovore i

imovinska prava u posljednjih godinu dana (mart 2007 – mart 2008.), (stranke i

preduzeća)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Stranke Preduzeća

6,3

1,1

7,6 7,8

55,851,6

21,8

28,5

8,511,0


0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Stranke Preduzeća

8,03,3

18,5 19,3

36,7

44,4

24,9

17,6

11,915,4


| Oktobar 2008.


Opšta ocjena ispitanika je da je došlo do poboljšanja sposobnosti sudova da zaštiti građanska prava u

posljednje dvije godine. Stranke i preduzeća, koji su imali iskustva sa sudovima u posmatranom

periodu, u najvećem broju slučajeva ističu da je sposobnost sudova ostala ista (61,1%; odnosno

52,0%). Skoro jedna trećina preduzeća (29,8%) smatra da je sposobnost bolja, a ista ocjena je data od

strane svake pete stranke (20,1%), (Grafik 55).

Grafik 55: Sposobnost pravnog sistema da zaštiti građanska prava, uključujući ugovore i

imovinska prava u odnosu na period prije 2 godine (mart 2006 – mart 2008.), (stranke

i preduzeća)

5.5.3. Potreba za sudskom zaštitom i razlozi netraženja

Stranke ili članovi njihove porodice koristili su sudsku zaštitu, ukoliko im je bila potrebna, u periodu

od prije dvije godine od prikupljanja podataka. Ipak, svaki peti ispitanik (22,9%) to nije učinio (Grafik

56). Ovi ispitanici kao glavni razlog, u jednoj trećini slučajeva (35,1%), navode sporost sudova. Kao

drugi razlog su naveli da sudovi nijesu pravedni i nezavisni (19,5%), a na trećem mjestu navode

korupciju (18,2%). Najmanje zamjerki stranke su uputile na nestručnost sudova (Grafik 57).

Grafik 56: Potreba za sudskom zaštitom (mart 2006

– mart 2008.), (stranke)

Grafik 57: Razlozi netraženja sudske zaštite u

prošlosti (stranke)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Stranke Preduzeća

5,41,1

4,5 5,8

61,1

52,0

20,1

29,8

8,911,3


22,9%

77,1%

Da Ne

16,9%

35,1%18,2%

5,2%

19,5%5,2%

Sudovi su previše skupi Previše sporiKorumpirani Nijesu stručniNjesu pravedni i nezavisni Drugo

| Oktobar 2008.


Slično pitanje postavljeno je i preduzećima, ali za posljednjih godinu dana (mart 2007 – mart 2008.).

Za razliku od stranaka, kod njih je svega 8,4% imalo potrebu za sudskom zaštitom, ali su odlučili da je

ne traže. Ostale kompanije nijesu imala sporove koji se rješavaju sudskim putem (Grafik 58).

Preduzeća, kao najvažnije razloge navode sporost sudova i to što sudovi, po njihovom mišljenju,

nijesu pravedni i nezavisni, a korumpiranost navode na trećem mjestu, 16,7% ispitanika, (Grafik 59).

Grafik 58: Potreba za sudskom zaštitom (mart 2007

– mart 2008.), (preduzeća)

Grafik 59: Razlozi neuzimanja sudske zaštite u

prošlosti (preduzeća)

5.5.4. Rješavanje budućih sporova/problema

Prema rezultatima istraživanja, i kod stranaka i kod preduzeća postoji visok stepen saglasnosti da će

buduće sporove, odnosno probleme rješavati sudskim putem. Međutim, navedeni stav je više

zastupljen kod preduzeća (81,7%), nego kod stranaka (64,6%), (Grafik 60).

Ispitanici koji su naveli da neće koristi sud za rješavanje eventualnih problema u budućnosti, kao

glavni razlog za to ističu korumpiranost sudova, stranke u 30,0%, a predstavnici preduzeća u 42,1%

slučajeva. Pored toga, za stranke je od značaja sporost sudova, a za preduzeća visoki troškovi i što

sudovi nijesu pravedni i nezavisni (Grafik 61).

Grafik 60: Rješavanje budućih sporova/problema

(stranke i preduzeća)

Grafik 61: Razlozi za nekorišćenje suda u

budućnosti (stranke i preduzeća)

8,4%

91,6%

Nije imala sporove koji se rješavaju sudskim putem

Trebala sudska zaštita, ali je odlučila da je ne koristi

11,1%33,3%

16,7%

33,3%

5,6%

Sudovi su previše skupi Previše sporiKorumpirani Nijesu pravedni i nezavisniDrugo

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Stranke Preduzeća

64,6

81,7

35,4

18,3

Da Ne

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Stranke Preduzeća

15,4

21,1

29,2

15,8

30,0

42,1

2,3

20,8 21,1

2,3

Sudovi su previše skupi Previše sporiKorumpirani Nijesu stručniNijesu pravedni i nezavisni Drugo

| Oktobar 2008.



Korupcija u pravosudnom sistemu prijeti njegovoj nezavisnosti, nepristrasnosti i pravičnosti i

umanjuje značaj vladavine prava. Efikasna zaštita ljudskih prava zahtijeva pravosudni sistem koji

dobro funkcioniše i koji je u stanju da sprovodi zakon na efikasan i nepristrasan način.

Prisutnost korupcije u pravosudnom sistemu Crne Gore je analizirana sa aspekta a) ocjene

korumpiranosti pravosudnog sistema, b) zahtjeva za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom

radnjom od stranaka sa ciljem uticaja na sudski proces i od c) do h) zastupljenosti mita/nezakonitih

uplata/koruptivnih radnji kod svake kategorije ispitanika pojedinačno (sudije, tužioci, policija,

advokati, sudsko osoblje i vještaci).

5.6.1. Ocjena korumpiranosti pravosudnog sistema

Mišljenje ispitanika o korumpiranosti crnogorskog pravosudnog sistema u posljednjih 12 mjeseci je

različito. Sudije i tužioci u velikom procentu smatraju da sistem pravosuđa nikada nije bio korumpiran

(67,4% i 55,2%).

Sa druge strane, svaki četvrti sudija ističe da je korupcija bila rijetko prisutna u sistemu pravosuđa.

Kod tužilaca, u istom procentu je zastupljeno mišljenje da je korupcija u pravosuđu bila zastupljena

rijetko i ponekad (po 22,4%). Što se tiče sudskih vještaka, više od jedne trećine ocjenjuje da je

korupcija bila rijetko prisutna, a 29,7% njih da je njeno prisustvo bilo ponekad zastupljeno. Od strane

svakog petog inspektora Sektora kriminalističke policije korupcija nikada nije bila prisutna ili je bila

rijetko prisutna (19,2%; odnosno 22,2%).

Stranke, preduzeća, advokati i inspektori ocjenjuju da je korumpiranost pravosudnog sistema u

posmatranom periodu bila ponekad prisutna. U odnosu na druge grupe ispitanika, ova ocjena je

najviše zastupljena kod advokata (42,5%). Sa druge strane, svaka četvrta stranka (24,8%) i svako peto

preduzeće (21,1%) ističe da je korupcija bila često zastupljena u pravosudnom sistemu.

Analizom dobijenih odgovora prikazanih u grafikonu 62, dolazi se do podatka da je percepcija o

korumpiranosti pravosudnog sistema veća nego što pokazuju podaci koji proizilaze iz direktnog

iskustva ispitanika (grafikoni 66, 68, 70, 72, 74 i 76 ).

Grafik 62: Ocjena korumpiranosti pravosudnog sistema u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 –

mart 2008.), (sudije, tužioci, vještaci, stranke, preduzeća, advokati i policija)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Sudije Tužioci Vještaci Stranke Preduzeća Advokati Policija

67,4

55,2

22,8

7,2

13,5 15,4

19,2

25,2 22,4

36,1

18,2

25,0

29,4

22,2

7,4

22,4

29,7

36,6 37,5

42,5 40,6

9,5

24,821,1

11,8

16,2

1,9

13,2

2,90,9 1,7


| Oktobar 2008.


Prema mišljenju anketiranih, u posljednje dvije godine nije došlo ni do pogoršanja, ni do poboljšanja

nivoa korupcije u sudovima. Sve navedene kategorije ispitanika ističu da je nivo korupcije na istom

nivou u odnosu na period prije dvije godine. Do određenog poboljšanja je došlo prema mišljenju

svakog petog sudije (19,4%), svakog petog tužioca (21,6%), i svakog četvrtog vještaka (27,0%). Sličnog

mišljenja je i skoro svaki treći inspektor Sektora kriminalističke policije (31,9%). Predstavnici

preduzeća su u 16,7% slučajeva naveli da je došlo do pogoršanja kada je u pitanju sadašnji nivo

korupcije.

Grafik 63: Nivo korupcije u sudovima u odnosu na period prije dvije godine (mart 2007 – mart

2008.), (sudije, tužioci, vještaci, stranke, preduzeća, advokati i policija)

Inspektori Sektora kriminalističke policije bili su u mogućnosti da ocijene nivo korupcije u policiji u

odnosu na posljednje dvije godine od prikupljanja podataka. Na osnovu dobijenih rezultata,

zaključujemo da je, prema njihovom mišljenju, došlo do poboljšanja u odnosu na period prije dvije

godine. Oni su, u približnom procentu, ocijenili korupciju na istom nivou (40,3%) i da je sadašnja

situacija bolja po tom pitanju (37,6%). Skoro svaki peti inspektor (17,7%) je istakao da je stanje po

pitanju korupcije sada mnogo bolje nego prije dvije godine.

Grafik 64: Nivo korupcije u policiji u odnosu na period prije dvije godine (mart 2006 – mart

2008.), (policija)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0


1,6 2,7 2,64,9

1,0 1,44,03,2

2,77,9

8,8

16,7

6,0

9,3

61,3 59,5

53,9

68,2

61,5

70,2

48,2

19,421,6

27,0

11,014,6

18,3

31,9

14,5 13,58,6

7,1 6,2 4,1 6,6


2,7%1,8%

40,3%37,6%

17,7%


| Oktobar 2008.


5.6.2. Zahtjevi za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom od stranaka sa ciljem

uticaja na sudski proces

U proteklih godinu dana od prikupljanja podataka, većina ispitanika ističe da strankama ili njihovom

advokatu nije tražen mito/nezakonita uplata/koruptivna radnja sa ciljem uticaja ili ubrzanja sudskog

procesa. Navedeno mišljenje preovlađuje kod preduzeća (86,6%), stranaka (74,7%), advokata (55,8%)

i sudija (52,0%).

Sa druge strane, tužioci u više od tri petine slučajeva (61,9%), svaki drugi vještak (54,5%) i svaki drugi

inspektor (54,9%) ne znaju za ovakve zahtjeve u posmatranom periodu.

Da su ovakvi zahtjevi upućivani navodi 10,9% stranaka, 8,5% advokata i 6,7% preduzeća. U kojoj fazi

postupka su se posljednji put uputili ovakvi zahtjevi, sve tri kategorije ispitanika ističu početak

sudskog postupka.

Sudije, vještaci i inspektori Sektora kriminalističke policije prijavljuju zahtjeve za ovakvim radnjama u

veoma malom procentu. Nijedan tužilac nije naveo da je bilo zahtjeva za mitom/nezakonitom

uplatom/koruptivnom radnjom.

Grafik 65: Zahtjevi za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom od strane stranaka u

cilju ubrzanja ili uticaja na sudski proces u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart

2008.), (sudije, tužioci, vještaci, stranke, preduzeća, advokati i policija)

U narednom dijelu ovog Izvještaja su predstavljeni rezultati o nivou korupcije, posebno za svaku

kategoriju ispitanika (sudije, tužioci, policija, advokati, sudsko osoblje i vještaci). Za njegovo

utvrđivanje polazi se od davanja, odnosno traženja, ovakvih uplata odnosno radnji. Stranke,

preduzeća, advokati i vještaci ocjenjuju da li je strankama tražena uplata od navedenih kategorija, u

vezi sa posljednjim predmetom. Sa druge strane, sudije, tužioci i policija polaze od toga da li je

stranka dala mito ili izvršila nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju nekoj od posmatranih kategorija u

posljednjih 12 mjeseci od prikupljanja podataka.

Bez obzira na upućene zahtjeve za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom stranke

najčešće nikada nijesu pristale da plate, odnosno izvrše ovakve zahtjeve. Koruptivne radnje nijesu

prijavljene zbog straha od gubljenja slučaja (fizička lica), i zato što nadležni organi ništa ne bi

preduzeli (preduzeća).

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0


1,0 2,8

10,96,7 8,5

2,5

52,0

34,9 33,9

74,7

86,6

55,8

39,7

46,1

61,9

54,4

3,51,9

23,2

54,0

1,03,2

8,9 10,9

4,8

12,5

3,8


| Oktobar 2008.


Takođe, važno je napomenuti da formulacija i sadržaj upitnika, koji su po međunarodnoj metodologiji

UNODC-a primijenjeni u ovom istraživanju, ne daju mogućnost da se utvrdi da li su zahtjevi za

mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnim radnjama upućivani strankama od strane jednog sudije ili

su stranke imale ovakvo iskustvo sa više sudija. Navedena ograničenost upitnika prisutna je i kod

ostalih kategorija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem (tužioci, inspektori, advokati, sudsko

osoblje i sudski vještaci).

5.6.3. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudija

Prema ocjeni najvećeg broja ispitanih kategorija, u vezi sa posljednjim predmetom, najčešće nije bilo

slučajeva da su strankama upućivani zahtjevi za uplatom mita/nezakonitom uplatom/koruptivnom

radnjom sudijama. Naime, preduzeća i stranke u više od četiri petine slučajeva (86,3%; odnosno

82,0%) i advokati u 70,1% slučajeva su saglasni sa navedenom ocjenom. Prema mišljenju vještaka, u

54,5% nije bilo ovakvih zahtjeva, a 41,9% ne zna za njih.

Sve kategorije ispitanika, osim sudskih vještaka, istina u malom procentu, izjasnilo se da je strankama

traženo da uplate mito ili nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju sudiji. Najveći broj zahtjeva su

prijavile stranke, 4,9% od ukupnog broja anketiranih stranaka. Za razliku od stranaka, ovakve zahtjeve

je prijavilo 3,9% preduzeća i 1,8% advokata.

Grafik 66: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudijama u

vezi sa posljednjim predmetom (stranke, preduzeća, advokati i vještaci)

Navedeni zahtjevi sa aspekta stranaka, preduzeća i advokata, posljednji put kada su se desili,

najčešće su upućivani strankama sa ciljem da se ubrza proces i dobije postupak.28 Najčešće prijavljeni

iznos traženog mita je 100€, što je i minimalni iznos koji je tražen. Preduzeća su prijavila najveći

traženi iznos od 10.000€.

Tabela 8: Novčani iznos mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje koji je tražen strankama da

plate sudiji (stranke, preduzeća i advokati)


Maksimalni 3.000€ 10.000€ 8.000€

Minimalni 100€ 500€ 100€

28

Ispitanici su imali mogućnost da se opredijele izmedju pet ponuđenih odgovora. Pored navedenih, ispitanicima su ponuđeni i sljedeći odgovori: da se okrivljeni oslobodi ili da mu se izrekne blaža kazna, da se obezbijedi pristup informacijama i da se dobije bolji tretman.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0


4,9 3,9 1,8

82,086,3

70,1

54,5

2,25,9

16,1

41,0

10,93,9

12,0

4,5


| Oktobar 2008.


U posmatranom periodu (mart 2007 – mart 2008.) navedene kategorije ispitanika ističu da nije bilo ili

one ne znaju za neki slučaj u kojem je stranka dala mito ili nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju

sudiji. Sudije, tužioci i inspektori Sektora kriminalističke policije u malom broju se izjašnjavaju o

postojanju slučajeva davanja mita. Na osnovu rezultata istraživanja sudije i tužioci su prijavili po

jedan slučaj (1,0% i 1,7%), a policija tri slučaja odnosno 1,3% od ukupnog broja anketiranih u policiji

(Grafik 67). Inspektori nijesu naveli koja usluga je bila obećana za uzvrat. Kod tužilaca je u pitanju bilo

dobijanje postupka, a kod sudija da se okrivljeni oslobodi ili da mu se izrekne blaža kazna.

Grafik 67: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudiji od strane stranaka u

posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.), (sudije, tužioci i policija)

5.6.4. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod tužilaca

Visok procenat preduzeća (90,3) i stranaka (85,6%) ocjenjuje da nije bilo zahtjeva upućenih

strankama za mitom/nezakonitom uplatom/koruptivnom radnjom tužiocu, u vezi sa posljednjim

predmetom. Advokati su navedeni stav izrazili u nešto više od dvije trećine slučajeva (69,2%). Svaki

drugi vještak (51,1%) je istakao da nije bilo ovakvih zahtjeva, a 45,0% vještaka da ne zna za njih. Na

ovo pitanje nije željela da odgovori svaka deseta stranka i svaki deseti advokat.

Zahtjeve za plaćanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje tužiocu su prijavile sve posmatrane

kategorije. Najmanje zahtjeva su prijavili sudski vještaci. Posmatrano u procentima, zahtjeve za

korupcijom upućene strankama je prijavilo 2,9% preduzeća, 2,2% stranaka, 0,9% advokata i 0,6%

vještaka.

Grafik 68: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje tužiocima

u vezi sa posljednjim predmetom (stranke, preduzeća, advokati i vještaci)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0


1,0 1,7 1,3

56,4

48,3

41,242,6

48,352,9

1,74,6


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


2,2 2,9 0,9 0,6

85,690,3

69,2

51,1

2,7 3,9

18,3

45,0

9,52,9

11,63,3


| Oktobar 2008.


Stranke, preduzeća i advokati ističu da su zahtjevi, posljednji put, bili upućeni za uslugu koja se

odnosila na dobijanje postupka, ubrzanje procesa i dobijanje boljeg tretmana. Iznos od 2.000€ je

naveden u tri slučaja, minimalni iznos koji je tražen iznosi 100€, a maksimalni 5.000€. Kod preduzeća,

advokata i vještaka po jedan ispitanik je naveo visinu novčanog iznosa koji je tražen strankama i to

2.000€, 5.000€ i 300€.

Tabela 9: Novčani iznos mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje koji je tražen da stranke plate

tužiocu (stranke)

Stranke

Maksimalni 2.000€

Minimalni 100€

Na pitanje da li su upoznati sa nekim konkretnim slučajem da je stranka, u posmatranom periodu,

dala mito/nezakonitu uplatu/koruptivnu radnju tužiocu, ispitanici uglavnom odgovaraju da nijesu

upoznati i da ne znaju za takve slučajeve. Od navedenih ispitanika samo 2,1% inspektora Sektora

kriminalističke službe zna da je stranka dala mito ili izvršila nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju

tužiocu. Sudije i tužioci nijesu prijavili nijedan slučaj.

Grafik 69: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje tužiocu od strane stranaka u


5.6.5. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod inspektora29

I ovdje, kao i u prethodnim slučajevima, stranke (86,9%) i preduzeća (93,1%) ističu da strankama nije

traženo da plate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje inspektoru u vezi sa posljednjim

predmetom.

Navedeni stav, u nešto više od dvije trećine slučajeva (69,2%) imaju i advokati. Što se tiče vještaka,

skoro polovina (47,2%) ima mišljenje da strankama u postupku nije traženo da plate mito, a svaki

drugi vještak (50,0%) ne zna za postojanje ovakvih zahtjeva.

29

Misli se na inspektore Sektora kriminalističke policije.

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0


2,1

57,0

74,2

44,443,0

25,8

50,2

3,3


| Oktobar 2008.


Da je nekoj stranki u postupku traženo da plati mito ili izvrši nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju

inspektoru navelo je 2,2% anketiranih stranaka, 0,6% vještaka i 0,4% advokata.

Grafik 70: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje inspektoru


Ukoliko je strankama u postupku traženo da plate mito inspektoru, najčešće je to učinjeno sa ciljem

da se okrivljeni oslobodi ili da mu se izrekne blaža kazna. Traženi iznos novca, posljednji put kada je

upućen takav zahtjev, navele su tri stranke (50€, 300€ i 3.000€) i jedan sudski vještak (250€).

Sudije, tužioci i inspektori Sektora kriminalističke policije ne znaju i nijesu upoznati sa nekim

konkretnim slučajem u kome je stranka dala mito ili izvršila nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju

inspektoru. Sa druge strane, 7,1% inspektora i 6,4% tužilaca znaju slučajeve u kojima je stranka dala

mito.

Grafik 71: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje inspektoru od strane stranaka u


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


2,2 0,4 0,6

86,993,1

69,2

47,2

3,3 4,9

20,1

50,0

7,62,0

10,3

2,2


0,0

20,0

40,0

60,0


6,4 7,1

49,5

34,9

50,249,5

57,1

38,9

1,0 1,63,8


| Oktobar 2008.


5.6.6. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod advokata

Prema rezultatima istraživanja, ispitanici su saglasni da strankama nije traženo da plate

mito/nezakonitu uplatu/koruptivnu radnju advokatu, u vezi sa posljednjim predmetom. Ovakve

zahtjeve je prijavilo 3,8% stranaka, 1,0% preduzeća i 1,3% advokata. Svaki deseti advokat (11,2%) nije

želio da odgovori na ovo pitanje.

Grafik 72: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje advokatu

u vezi sa posljednjim predmetom (stranke, preduzeća i advokati)

Zahtjevi za uplatu mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje, posljednji put su upućeni za usluge

kojima bi se ubrzao sudski proces i okrivljeni oslobodio ili mu se izrekla blaža kazna, kao i da se dobije

postupak. Kada je u pitanju traženi iznos, stranke su prijavile zahtjeve koji su se kretali od 100€ do

2.000€, a najčešće tražena suma je 1.000€. Kod advokata i preduzeća, po jedan ispitanik je naveo

novčani iznos. Kod advokata je bilo u pitanju 5.000€, a kod preduzeća 1.000€.


plate advokatu (stranke)

Stranke

Maksimalni 2.000€

Minimalni 100€

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


3,8 1,0 1,3

86,692,0

68,3

2,2 5,0

19,2

7,42,0

11,2


| Oktobar 2008.


Ispitanici najčešće nijesu upoznati i ne znaju za slučajeve koji su se dogodili u posljednjih godinu dana

prije prikupljanja podataka, u kome je stranka dala mito ili izvršila nezakonitu uplatu ili koruptivnu

radnju advokatu. Samo je 2,5% ili šest inspektora prijavilo da su upoznati sa ovakvim slučajem.

Grafik 73: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje advokatu od strane stranaka u


5.6.7. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudskog osoblja

Prema mišljenju ispitanika, strankama u postupku nije traženo da plate mito ili izvrše nezakonitu

uplatu ili koruptivnu radnju sudskom osoblju. Sa navedenim stavom se, u visokom procentu, slažu

stranke (85,2%), preduzeća (88,4%) i advokati (71,9%). U polovini slučajeva, sudski vještaci ne znaju

za upućivanje ovakvih zahtjeva strankama.

Zahtjeve za plaćanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudskom osoblju prijavile su sve

posmatrane kategorije. Najmanje zahtjeva su prijavili vještaci i preduzeća (0,6%; odnosno 1,0%).

Pored njih, zahtjeve je prijavilo 3,3% stranaka i 1,8% advokata.

Grafik 74: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudskom

osoblju u vezi sa posljednjim predmetom (stranke, preduzeća, advokati i vještaci)

0,0

20,0

40,0

60,0


2,5

46,0

39,4 39,7

54,0

59,055,3

1,6 2,5


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


3,3 1,0 1,8 0,6

85,288,4

71,9

47,1

3,38,7

17,4

50,0

8,21,9

8,92,3


| Oktobar 2008.


Zahtjevi za mitom/nezakonitim uplatama/koruptivnim radnjama, posljednji put su traženi za ubrzanje

procesa i obezbjeđenje pristupa informacijama. Najčešće traženi iznos novca je 200€. Kod preduzeća

i sudskih vještaka po jedan ispitanik je naveo visinu traženog novca, od 500€ i 200€.


plate sudskom osoblju (stranke i advokati)

Stranke Advokati

Maksimalni 500€ 400€

Minimalni 50€ 300€

U najvećem procentu ispitanici nijesu upoznati sa nekim konkretnim slučajem i ne znaju da je neka

stranka, u posmatranom periodu, dala mito/nezakonitu uplatu/koruptivnu radnju sudskom osoblju.

Od navedenih ispitanika samo 1,3% inspektora i 2,5% sudskog osoblja zna da je stranka dala mito ili

izvršila nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju sudskom osoblju. Sudije i tužioci nijesu prijavili nijedan

ovakav slučaj.

Grafik 75: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje sudskom osoblju od strane

stranke u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.), (sudije, tužioci, policija i

sudsko osoblje)

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Sudije Tužioci Policija Sudsko osoblje

1,3 2,5

54,7

41,7 40,6

85,3

45,3

56,755,2

9,01,6 2,9 3,2


| Oktobar 2008.


5.6.8. Zastupljenost mita/nezakonitih uplata/koruptivnih radnji kod sudskih vještaka

Kada je u pitanju i ova kategorija ispitanika, visok procenat ispitanika navodi da nije bilo zahtjeva koji

su upućivani strankama da se vještacima plati mito/nezakonita uplata/koruptivna radnja.

U manjem procentu, sve kategorije ispitanika, osim vještaka, prijavile su da je strankama traženo da

uplate mito ili izvrše nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju vještacima. Stranke su prijavile ove

zahtjeve u 3,8% slučajeva, preduzeća u 1,9% i advokati u 1,3% slučajeva.

Grafik 76: Traženje od stranaka da uplate mito/nezakonite uplate/koruptivne radnje vještacima


Navedeni zahtjevi sa aspekta stranaka, preduzeća i advokata, posljednji put kada su se desili,

najčešće su upućivani strankama sa ciljem da se ubrza proces. Najčešće prijavljeni iznos traženog

mita je 100€ i 1.000€. Kod preduzeća je prijavljen iznos od 500€, a kod advokata od 2.000€.


plate vještaku (stranke)

Stranke

Maksimalni 2.500€

Minimalni 100€

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


3,8 1,9 1,3

85,3 84,9

68,4

48,6

3,38,5

19,6

49,2

7,6 4,710,7

2,2


| Oktobar 2008.


U posmatranom periodu (mart 2007 – mart 2008.) navedene kategorije ispitanika ističu da nije bilo ili

one ne znaju za neki slučaj u kojem je stranka dala mito ili nezakonitu uplatu ili koruptivnu radnju

sudskom vještaku. Sudije i inspektori, u malom procentu, prijavljuju postojanje slučajeva davanja

mita. Na osnovu rezultata istraživanja sudije su prijavile dva slučaja ili 2,0%, a inspektori 14, odnosno

u procentima 5,9% od ukupnog broja anketiranih u policiji. Sudije su navele da je za uzvrat bila

obećana usluga da se ubrza proces i dobije bolji tretman.

Grafik 77: Davanje mita/nezakonite uplate/koruptivne radnje vještaku od strane stranaka u


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0


2,05,9

44,0

35,539,3

54,0

62,9

51,5

1,6 3,3


| Oktobar 2008.


5.7. Koordinacija i saradnja među institucijama pravosudnog sistema

Ispitanici su imali mogućnost da ocijene saradnju sa sudijama, tužiocima, policijom, zaposlenima u

sudu, advokatima i osobljem zatvora30. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja, možemo zaključiti

da je saradnja i koordinacija između institucija pravosudnog sistema dobra. Takođe, uočava se da

ispitane kategorije najbolje ocjenjuju saradnju u okviru organa u kojima su zaposleni.

Saradnja sa sudijama je uglavnom ocijenjena kao dobra. Sudije su međusobnu koordinaciju i saradnju

ocijenile najbolje, a u 52,6% saradnja je bila vrlo dobra. Posmatrajući ostale kategorije ispitanika, u

dobroj saradnji sa sudijama se posebno ističe policija odnosno inspektori Sektora kriminalističke

policije (60,6%).

Grafik 75: Ocjena saradnje sa sudijama u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.),

(sudije, tužioci, advokati, vještaci i policija)

Slično kao i kod ocjene saradnje sa sudijama, saradnja sa tužiocima je u najvećoj mjeri ocijenjena kao

dobra. Vrlo dobru saradnju sa tužiocima su ostvarile sudije i sudski vještaci (36,9%; odnosno 30,5%).

Grafik 76: Ocjena saradnje sa tužiocima u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.),

(sudije, advokati i vještaci)

30

Saradnju sa osobljem zatvora su ocjenjivali samo inspektori policije.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Sudije Tužioci Advokati Vještaci Policija

1,0 2,8 2,52,1 1,6

9,0

3,95,95,2

1,6

16,09,4

14,0

40,2

54,0 56,0

47,8

60,6

52,6

42,9

18,0

36,1

16,9

Veoma slaba Slaba Donekle slaba Dobra Vrlo dobra

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Sudije Advokati Vještaci

2,4 1,33,7

9,5

15,7

7,2

2,4

21,1

11,6

48,8 48,4 47,0

36,9

13,5

30,5


| Oktobar 2008.


Sa policijom, odnosno inspektorima i drugim izvršnim službama saradnja se, u najvećoj mjeri,

ocjenjuje kao dobra. Ipak, najbolje je ocijenjena saradnja unutar policije, 51,1% inspektora je ovu

vrstu saradnje ocijenio vrlo dobrom. Ostali ispitanici, u svakom drugom slučaju ističu da je saradnja

dobra.

Grafik 77: Ocjena saradnje sa policijom i drugim izvršnim službama u posljednjih 12 mjeseci

(mart 2007 – mart 2008.), (sudije, tužioci, advokati, vještaci i policija)

Kao i u prethodnim slučajevima, i saradnja sa službenicima suda je dobra. Sudije su ovu saradnju u

viskom procentu, 54,5% slučajeva, ocijenile vrlo dobrom. Ostale kategorije, u više od polovine

slučajeva, ovu saradnju ocjenjuju kao dobru.

Grafik 78: Ocjena saradnje sa zaposlenima u sudu u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart

2008.), (sudije, tužioci, advokati, vještaci i policija)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0


4,71,8

5,80,42,4 1,7

9,0

5,80,4

11,8

3,3

19,7

9,7

1,7

57,655,0

52,056,8

46,4

23,5

40,0

17,5

21,9

51,1


0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0


1,3 2,9 4,71,0 1,7

4,0 4,1 4,72,0

10,38,2

13,6

42,4

55,057,4

53,2

58,554,5

43,3

27,0

31,6

18,5


| Oktobar 2008.


Saradnja sudija i tužilaca sa advokatima je dobra. Ipak, bolju ocjenu ove saradnje daju sudije, nego

tužioci. U tri petine slučajeva sudije (64,8%) ističu da je saradnja dobra. Za razliku od njih, svaki drugi

tužilac (53,7%) ima dobru saradnju sa advokatima.

Grafik 79: Ocjena saradnje sa advokatima u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart 2008.),

(sudije i tužioci)

Tužioci i policija saradnju sa osobljem zatvora najčešće ocjenjuju kao dobru (41,4%; odnosno 54,5%).

Ova saradnja je ocijenjena kao vrlo dobra od 27,6% tužilaca i 18,2% inspektora.

Grafik 80: Ocjena saradnje sa osobljem zatvora u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart

2008.), (tužioci i policija)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Sudije Tužioci

4,5

11,1

6,8

18,5

5,7

64,8

53,7

18,2 16,7


0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Tužioci Policija

20,7

4,1

10,37,7

15,5

41,4

54,5

27,6

18,2


| Oktobar 2008.


Pripadnici Sektora kriminalističke policije ocjenjivali su saradnju sa advokatima ili tužiocima u

posmatranom periodu. Skoro u tri petine slučajeva (57,4%) policija je ostvarila dobru saradnju sa

advokatima/tužiocima.

Grafik 81: Ocjena saradnje sa advokatima/tužiocima u posljednjih 12 mjeseci (mart 2007 – mart

2008.), (policija)

1,7%3,4%9,7%

57,4%

27,8%


| Oktobar 2008.


6. PREPORUKE

Na osnovu sprovedenog istraživanja i analize prikupljenih podataka, nameću se i preporuke od kojih

je neke moguće realizovati u relativno kratkom roku, budući da ne zahtijevaju dodatne napore. To se,

prije svega, odnosi na sprovođenje važećih zakona iz ove oblasti. S druge strane, uvažavanje

pojedinih preporuka identifikovanih ovom prilikom, zahtijevalo bi, pored ostalog, i izmjenu i dopunu

važećeg zakonodavstva, uz ostale srednjoročne napore na implementaciji Strategije i Akcionog plana

reforme pravosuđa. U ovom procesu se mogu očekivati pozitivni rezultati, imajući u vidu činjenicu da

su prioriteti utvrđeni Strategijom i Akcionim planom komplementarni sa nalazima ovog istraživanja. U

prvom redu, to se odnosi na ostvarivanje principa samostalnosti, nezavisnosti i efikasnosti

pravosudnog sistema.

6.1. Pristup pravdi

• Većina ispitanika ocijenila je pristup pravdi pozitivno, pri čemu su komentari privrednika bili

pozitivniji od ocjena fizičkih lica kao stranaka u postupku. Treba insistirati na praksi koja

podrazumijeva lako dobijanje potrebnih informacija u vezi sa postupkom, kao i u vezi

osnovnih prava građana kada je u pitanju njihov kontakt sa pravosudnim sistemom. S

obzirom da je trenutno najmanje dostupna, potrebno je omogućiti pismenu komunikaciju sa

advokatima.

• Prema rezultatima istraživanja, iznos sudskih troškova ne predstavlja prepreku za rješavanje

sporova ili problema stranaka sudskim putem. Ovo ima za posljedicu da se postupci pokreću i

u situacijama koje se mogu smatrati krajnje trivijalnim za sudsku praksu. Povećanje sudskih

troškova za pokretanje takvih postupaka ili veća primjena alternativnog načina postupanja

vremenom bi dovela do rasterećenja sudija i u krajnjem doprinijela boljoj ažurnosti

cjelokupnog pravosudnog sistema.

6.2. Pravovremenost i kvalitet sprovođenja pravde

• Ažurni rad Sudskog savjeta, nakon njegovog formiranja, daje garancije da će se pitanja izbora

sudija rješavati u kratkom vremenskom periodu, što će u krajnjem doprinijeti boljoj ažurnosti

cjelokupnog pravosudnog sistema. Objavljivanje odluka iz rada Sudskog savjeta na internet

stranici će dodatno doprinijeti vraćanju povjerenja i većoj transparentnosti u funkcionisanju

pravosudnog sistema u Crnoj Gori. Prema mišljenju ispitanika, posebnu pažnju treba

pokloniti odgovornosti nosilaca sudskih funkcija i organizovati efikasan monitoring sistem za

dinamiku i kvalitet sprovođenja Strategije reforme pravosuđa.

• Ispitanici su se žalili na prekomjerno odlaganje postupaka koje je najčešće uzrokovano

opstrukcijom od strane fizičkih lica kao stranaka u postupku. Za tužioce, glavni razlog

odlaganja je odsustvo svjedoka, a advokati smatraju da je uzrok tome nedostatak stručnih

saradnika. Potrebno je insistirati na korišćenju procesnih pravila kako bi eventualna

odlaganja postupka bila svedena na prihvatljivi nivo.

• Neophodno je nastaviti sa kontinuiranom obukom nosilaca pravosudnih funkcija kako u

dijelu interpretacije zakona, tako i u dijelu primjene alternativnog načina postupanja.

| Oktobar 2008.


• U ovom dijelu, preporučuje se formiranje stručnih timova koji bi omogućili sudijama efikasniji

rad na način da se značajno smanji njihovo angažovanje na administrativno-tehničkim

poslova. Ukazano je na potrebu poboljašanja pojedinih zakonskih rješenja, koja su, prema

mišljenju sudija, nedorečena pa njihova isključiva primjena nije dovoljna da bi se pojedini

sudski postupci priveli kraju, već sudija mora da se bavi dodatnim tumačenjima. U tom smislu

navođeni su Zakon o privrednim društvima, Zakon o insolventnosti privrednih društava,

Zakon o hipoteci i dr.

6.3. Povjerenje u pravosudni sistem

• Nedostatak kriterijuma za izbor i razrješenje sudija često je kao prigovor iznošen i od domaće

i od strane stručne javnosti. Transparentnost ovog postupka, uz opravdana očekivanja da će i

odluke Sudskog savjeta biti javno objavljene na Internet prezentaciji, osnovano stvaraju

pretpostavku u kvalitet rada Sudskog savjeta i samim tim povećanje povjerenja javnosti u

sudstvo.

• Potrebno je jačati princip nepristrasnosti sudija, prije svega kroz strogu primjenu pravila o

ravnopravnosti stranaka, i u postupku, ali i kroz kontakte van postupka. Posebnu pažnju

pokloniti pirmjeni principa slučajne raspodjele predmeta, kao i promociji primjene ovog

principa, kroz upoznavanje stručne i laičke javnosti. Na taj način se i umanjuje mogućnost

zloupotrebe i povećava povjerenje javnosti u sudstvo.

• Advokati smatraju da će se povjerenje u pravosudni sistem vratiti jedino ukoliko dođe do

procesuiranja važnih slučajeva, sa čime bi javnost bila upoznata. U tom smislu, skloni su da

preporuče primjenu mjera tajnog nadzora u slučajevima kada postoji osnovana sumnja da je

neko lice kao učesnik u pravosudnom sistemu, korumpiran. Takođe, boljem radu

pravosudnog sistema doprinijeće, po njima, i ubrzanje prohodnosti predmeta od

prvostepenog ka drugostepenim sudovima i Vrhovnom sudu.

• Povjerenje javnosti zavisi od sposobnosti pravosudnog sistema da obezbijedi sprovođenje

pravde na predvidiv način, pravovremeno i uz prihvatljive troškove. Svaki napredak u ovom

dijelu ostaće u sjenci eventualnih koruptivnih radnji, te percepcije korupcije u očima građana.

U tom smislu, posebne mjere sa ciljem da ojačaju integritet, transparentnost i pouzdanost

moraju biti prihvaćene kao integralni dio sveukupnih napora da se ojača i reformiše

pravosudni sistem u Crnoj Gori.


• Mišljenja ispitanika o nezavisnosti sudstva su različita u zavisnosti od ciljne grupe. Uobičajeno

je da postoji snažna korelacija između sumnji u nezavisnost i korupcije. U crnogorskom

pravosudnom sistemu, ispitanici prepoznaju porodične i društvene veze kao najčešći način

vršenja uticaja na sudsku presudu; na drugom mjestu je politika, pa tek onda korupcija.

Važno je istaći da pravosudni sistem koji je pod uticajem politike ili nekog drugog faktora gubi

integritet, kao i sposobnost da se izbori sa fenomenom korupcije. U tom smislu, treba

minimizirati uticaj politike, porodičnih i društvenih veza, a zapošljavanje, napredovanje i

nagrađivanje treba da se vrši isključivo imajući u vidu objektivne kriterijume.

| Oktobar 2008.


• Upitani da navedu na koji način je moguće unaprijediti rad pravosudnog sistema, sudije su

preporučile poboljšanje nematerijalnih uslova rada, u prvom redu navodeći pristup internetu,

elektronsku arhivu sudske prakse i poseban ulaz za sudije, čime bi se doprinijelo poboljšanju

bezbjedonosnih mjera.

• S obzirom na to da sudije prepoznaju medije kao najveći izvor pritiska tokom rada na

kompleksnim predmetima, preporučeno je formiranje Kancelarije za izvještavanje o radu

sudova. Na ovaj način, mediji i javnost imali bi blagovremenu i tačnu informaciju o

postupanju sudova u Crnoj Gori.


Korupcija u pravosudnom sistemu predstavlja prijetnju njegovoj nezavisnosti, nepristrasnosti i

pravičnosti i umanjuje značaj vladavine prava. Efikasna zaštita ljudskih prava i sigurnosti zahtijeva

pravosudni sistem koji dobro funkcioniše i koji je u stanju da sprovodi zakon na efikasan i

nepristrasan način. Za očekivati je da će usvajanje propisa poput Zakona o Sudskom savjetu, Zakona o

pravu na suđenje u razumnom roku, Zakona o edukaciji u pravosudnim organima i Etičkog kodeksa,

uticati na efikasnu borbu protiv korupcije. Može se reći da je sudstvo, stvaranjem ovakvog pravnog

okvira, prepoznalo slabosti i izrazilo želju za rješavanjem problema, uz punu svijest o naporima koje

treba uložiti.

• Neophodna je dosljedna primjena etičkih kodeksa od strane svih pomenutih profesija, što je

od izuzetnog značaja za integritet pravosudnog sistema. Takođe, protiv onih koji krše

kodekse neophodno je preduzimati odgovarajuće mjere, čime se ostvaruje i efekat prevencije

i edukacije. Poštovanje kodeka treba uzeti u obzir i prilikom napredovanja u karijeri.

• Kroz efektivnu i rigoroznu kontrolu rezultata I radnog učinka, potrebno je uticati na

povećanje odgovornosti sudija.

• Preporučuje se insistiranje na djelotvornom i pouzdanom sistemu primanja i reagovanja na

pritužbe građana i privrednih subjekata.

• Za sudije, kao i za ostale nosioce pravosudnih funkcija preporučuje se striktna primjena

zakonskih odredbi koje se odnose na sprječavanje konflikta interesa, a posebno na

prijavljivanje imovine i poklona. U tom postupku ne bi trebalo da bude odlaganja.

• Sve institucije koje učestvuju u radu pravosudnog sistema bi trebalo da na svojim web

prezentacijama pod posebnom stavkom da objavljuju informacije koje se tiču integriteta, bilo

da se radi normativnim rješenjima, ili pojedinačnim odlukama i kada su u pitanju etička,

disciplinska, ili neka druga odgovrnost, a prije svega krivična.

• Ograničen pristup informacijama daje podstrek za razvoj korupcije. Iz tog razloga, treba

insistirati na edukativnim kampanjama za građane o svim aspektima pravosudnog sistema,

pravima građana kao učesnika u postupku, kao i mogućnostima pritužbi u slučaju

nezadovoljstva radom nosilaca pravosudnih funkcija.

Documents

Ocjena integriteta i kapaciteta pravosudnog sistema u ... · sveobuhvatni reformski proces koji je imao za cilj uspostavljanje tržišnog ekonomskog sistema i demokratskog društva