Obrazovanje - ba.unfpa.org fileobrazovanje djeČiji brak demografska dividenda propuŠtena demografska dividenda zapoŠljavanje brak u odrasloj dobi/ zdrava djeca sigurnost okruŽenja

Kako naa zajednika budunost u Istonoj Evropi i Centralnoj Aziji ovisi o desetogodinjim djevojicamaPortreti i injenice iz regije uz izvjetaj Stanje svjetske populacije 2016. Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK

DEMOGRAFSKA DIVIDENDA

PROPUTENA DEMOGRAFSKA DIVIDENDA

ZAPOLJAVANJEBRAK U ODRASLOJ DOBI/

ZDRAVA DJECASIGURNOST OKRUENJA

BALANS POSLA I IVOTA

CJELOIVOTNO UENJE

BOGATSTVO/ULAGANJE U DJECU

SIGURNA STAROST

ADOLESCENTSKA TRUDNA

PONAVLJANE TRUDNE

BOLEST I SMRT DJETETA

MATERNALNI MORBIDITET

RAD NA CRNO NESIGURNOST I RASELJAVANJE

NESIGURNA STAROST

Da bi se moji snovi ostvarili potrebno je dobro obrazovanje u kolama i mnogo objavljenih knjiga u svijetu

Sesili ima 10 godina i dolazi iz Tbilisija,

Gruzija. Pohaa jednu od najboljih kola u zemlji. Sesili je pametna, odgovorna, vedra i

ljubazna djevojica i nadarena slikarica. Zanima je umjetnost i knjievnost. Sesili voli

svoj ivot i kae da e se truditi da ga odri jednako lijepim. Najvanije joj je da bude

iskrena i da nikada ne lae.

Obrazovanje

Foto: UNFPA/Dina Oganova

2 SituacijaVeina desetogodinjaka i desetogodinjakinja u ovoj regiji pohaaju kolu. Upisuju se u srednje kole gdje su stope upisa uglavnom iznad 90%.1 Izgledi su dobri i u visokom obrazovanju. Iako stope upisa u visokom obrazovanju znaajno variraju u razliitim dravama regije (vidi grafi kon) u veini zemalja oko 40% srednjokolaca ili vie nastavlja obrazovanje nakon srednje kole. Djevojke su oigledno zastupljenije u visokom obrazovanju od ukupno 19 zemalja u regiji, samo njih pet biljei vei broj studenata, nego studentica.

Ulaganje u kvalitetno obrazovanje doprinosi izgradnji ljudskog kapitala.

2 Zbog ega je to vano?Ulaganje u priutivo kvalitetno obrazovanje je kljuno kako bi se osiguralo da adolescenti i mladi mogu ostvariti svoj puni potencijal. Ovakva ulaganja takoer doprinose izgradnji ljudskog kapitala drutva. To je posebno vano u zemljama koje se pripremaju za posljedice niskog fertiliteta i starenja stanovnitva.

1 Uz neke izuzetke u Jugoistonoj Evropi i Centralnoj Aziji. Izvor: UNESCO Institut za statistiku

2 Komparativni pregled obrazovanja Roma. Analiza Regionalne ankete Roma 2011. UNDP/ Svjetska banka/EK, Radni materijali o inkluziji Roma, Razvojni program Ujedinjenih nacija, 2012.

SREDNJOKOLACA ILI VIE NASTAVLJA OBRAZOVANJE U VEINI ZEMALJA

40%

+1.7% GUBITAK BDP-a RAST BDP-a

Bjelorusija

Ukrajina

Turska

Ruska Federacija

Bugarska

Albanija

Srbija

Rumunjia

Kazahstan

Bosna i Hercegovina

Kirgistan

Armenija

Moldavija

Biva Jugoslovenska Republika Makedonija

Gruzija

Svijet

Tadikistan

Azerbejdan

Uzbekistan

Turkmenistan

0 10050

Sjeverna Amerika i zapadna Evropa

STOPA UPISA U INSTITUCIJE VISOKOG OBRAZOVANJA, %

2 Niko nee biti iskljuenMladi Romi nailaze na viestruke prepreke u pristupu obrazovanju, a nesrazmjer u stepenu obrazovanja izmeu romske i neromske populacije i dalje je velik. Utvreno je da preko 30% mladih Roma nema ni osnovno obrazovanje u nekim zemljama u regiji, a udio mladih Roma sa fakultetskom diplomom nigdje ne prelazi 1%.2 Cijena iskljuenosti Roma iz obrazovanja je visoka: gubitak produktivnosti iznosi do 3,7% BDP-a u Bugarskoj, na primjer, ne raunajui pri tom fi nansijske gubitke zbog niih poreznih prihoda i viih rashoda za socijalno osiguranje.3

2 ta treba uraditi?Daljim poveanjem stepena obrazovanja i kvalitete obrazovanja zemlje ove regije mogu oekivati znaajan ekonomski povrat u vidu rasta godinjeg BDP-a per capita za do 1,7%.4 Investicije se ne smiju zaustaviti na formalnom kolskom obrazovanju, jer iskustva u fazi ranog rasta i razvoja uvelike utiu na socijalne ishode. To ukljuuje politike kojima se roditeljima omoguuje da ostvare balans izmeu posla i porodice.

3 Ekonomski trokovi iskljuenosti Roma, Svjetska banka, april 2010.

4 Ulaganje u mlade u Istonoj Evropi i Centralnoj Aziji, Regionalni ured UNFPA za Istonu Evropu i Centralnu Aziju, Tematska publikacija br. 2, 2014.

Izvor: UNESCO Institut za statistiku. Bruto stopa upisa, oba spola, podaci preuzeti dana 15.08.2016.

OSTVARENI POTENCIJAL

Ne planiram se rano udati. Htjela bih prvo zavriti obrazovanje.

Gjulsefa ima 10 godina i ivi sa bratom i

roditeljima u Skopju, Biva Jugoslovenska

Republika Makedonija. Njen otac je

zaposlen u opini, a majka je higijeniarka u Gjulsefi noj koli. Porodica ivi u naselju Shuto

Orizari gdje uglavnom ive Romi. Gjulsefa

govori materinji romski jezik kod kue, ali voli makedonski i eli postati profesorica

makedonskog jezika.

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK



ZAPOLJAVANJEBRAK U ODRASLOJ

DOBI/ZDRAVA DJECASIGURNOST OKRUENJA


CJELOIVOTNO UENJE


SIGURNA STAROST

ADOLESCENTSKA TRUDNOA

PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Djeiji brak

Foto: UNFPA/Aleksandar Milovanovski

2 SituacijaDjeiji brak je uobiajena praksa u dijelovima regije, posebno na Balkanu i u Turskoj, a ini se da je u porastu i na junom Kavkazu i u Centralnoj Aziji. Teko je doi do pouzdanih podataka, s obzirom na to da je djeiji brak obino nezakonit, esto se sklapa neformalno i stoga ne postoje formalne evidencije.

2 Zbog ega je to vano?Djeiji brak je tetan za djevojice i ograniava njihove izglede u ivotu. Udaja obino podrazumijeva da djevojice moraju prekinuti obrazovanje, naroito ako zatrudne. To znaajno ograniava njihove mogunosti da ostvare svoj puni potencijal. Ovi brakovi, koji su esto prisilni, u mnogim sluajevima dovode do iskoritavanja i nasilja u domainstvima u koja djevojice dou. Rani brak takoer esto podrazumijeva i rano raanje, sa svim dodatnim rizicima za majku adolescentske dobi i njenu bebu.

2 Niko nee biti iskljuenDjeiji brak je povezan sa socijalnom iskljuenosti, tradicijom, siromatvom i geografskom izolacijom, te je ea pojava u ruralnim zajednicama i nekim manjinskim grupama, naroito Romima. Primjerice u Srbiji 57% Romkinja su se udale prije 18. godine ivota (u odnosu na ispod 7% u opoj populaciji), a 17% ak i prije 15. godine ivota.1

2 ta treba uraditi?Potreban nam je mnogo vei angaman na mijenjanju stavova o djeijem braku i openito statusu ena i djevojica. Bez ovog angamana na terenu, ukljuujui i rad sa vjerskim voama, nee doi do znaajnijih promjena, a veliki broj djevojica e djeijim brakom i dalje biti uskraene za svoju budunost.

Djeiji brak je ukorijenjen u obezvrjeivanju djevojica i potie takvo razmiljanje.

Osoba koja kasnije stupi u brak ima vee izglede da zavri obrazovanje, radi i dalje ulae prihod u svoju porodicu.

1 Istraivanje viestrukih pokazatelja u Srbiji, UNICEF, 2014.

BORBA PROTIV DJEIJEG BRAKA

PROMJENA STAVOVA

NASILJE U DOMAINSTVU

PREKIDANJE BRAZOVANJA

ZDRAVSTVENI RIZICI

DJEIJI BRAKADOLESCENTSKA

TRUDNOA

elim da porastem, ne elim se rano udati. elim da imam dvoje djece, djevojicu i djeaka.

Azize ima 10 godina i ivi u mjestu Sanlurfa

na jugoistoku Turske. Vei dio godine nije kod kue, jer su joj roditelji migrirajui poljoprivredni radnici. Azize pomae u uvanju brae i sestara, ienju atora u kojem ive i mnogim drugim kuanskim poslovima. Ipak, kad god ima vremena odlazi u privremenu kolu koja je

sada uspostavljena u atorskom kampu. Njeni

roditelji koji su imali 15 godina kada se Azize

rodila oboje ele da njihova kerka stekne dobro obrazovanje po svaku cijenu. Azize eli

jednog dana postati doktorica.

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK






CJELOIVOTNO UENJE


SIGURNA STAROST


PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Adolescentska trudnoa

Foto: UNFPA/Tayfun Dalkl

2 SituacijaIako broj adolescentskih trudnoa opada u ovoj regiji, jo uvijek mnogo vie djevojica zatrudni i rodi u tinejderskoj dobi, nego to je to sluaj meu njihovim vrnjakinjama u Zapadnoj Evropi (vidi grafi kon). U Azerbejdanu i Gruziji koje biljee najvei broj adolescentskih trudnoa u regiji, stopa adolescentskog fertiliteta je via za oko est puta.

Rano raanje odrava generacijsko siromatvo.

2 Zbog ega je to vano?Rano raanje je povezano sa veim zdravstvenim rizicima i za majku i za bebu. Na globalnom nivou su komplikacije u trudnoi i na porodu drugi najei uzrok smrti u starosnoj grupi 15-19 godina. Adolescentska trudnoa se takoer esto negativno odraava na ivotnu perspektivu djevojica, jer mnoge od njih prekidaju obrazovanje i teko pronalaze posao. U mnogim sluajevima rano raanje odrava siromatvo i socijalnu iskljuenost kroz generacije.

RAANJA NA 1.000 ENA STAROSTI 15-19 GODINA

2 Niko nee biti iskljuenNeke grupe stanovnitva su neproporcionalno pogoene adolescentskom trudnoom. To ukljuuje adolescentice u braku (vidi Djeiji brak), adolescentice iz grupa niskih prihoda ili iz ruralnih podruja, mlade koji ne pohaaju kolu, i jezike, vjerske i nacionalne manjine, ukljuujui Rome. U Srbiji, na primjer, stopa raanja u adolescentskoj dobi kod Roma je 157, to je preko sedam puta vie od nacionalne stope od 22.

Bjelorusija

Ukrajina

Turska

Ruska Federacija

Bugarska

Albanija

Srbija

Rumunija

Kazahstan

Bosna i Hercegovina

Kirgistan

Armenija

Moldavija


Gruzija

Tadikistan

Azerbejdan

Uzbekistan

Turkmenistan

0 6030

Zapadna Evropa

Izvor: UNDESA, Perspektiva svjetske populacije, 2015.

KOLA

SEKSUALNI ODGOJ

BORBA PROTIV DJEIJEG BRAKA

PREKIDANJE OBRAZOVANJA

KOMPLIKACIJE NA PORODU

2 ta treba uraditi?S obzirom na to da je kvalitetan seksualni odgoj rijetko prisutan u kolama u regiji, uvoenje takvih programa u kole irom regije, uz usluge prilagoene mladima, je jedan znaajan nain za osnaivanje tinejdera da se informiraju prije nego naprave izbor i da izbjegnu neeljene trudnoe. U sluajevima kada adolescentska trudnoa proizilazi iz djeijeg braka, moraju se uvesti stroije mjere za borbu protiv ove tetne prakse (vidi Djeiji brak).

NEZAPOSLENOST

SIROMATVO

ZDRAVSTVENI RIZICI

Kad porastem elim biti policajka, jer policija uva red i mir. I svia mi se njihova uniforma.

Akak ima 10 godina i dolazi iz Bikeka u

Kirgistanu. ivi sa ocem i starijim bratom.

Akak ide u kolu i uz to pomae ocu koji dri

tezgu na pijaci. Svaki dan odlazi po hranu u

Centar za zatitu djece.

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK



ZAPOLJAVANJEBRAK U ODRASLOJ DOBI/

ZDRAVA DJECASIGURNOST OKRUENJA


CJELOIVOTNO UENJE


SIGURNA STAROST


PONAVLJANE TRUDNOE



RAD NA CRNO

NESIGURNOST I RASELJAVANJE

NESIGURNA STAROST

Zapoljavanje

Foto: UNFPA Kyrgyzstan

2 SituacijaPremda djevojice esto imaju bolji uspjeh u koli od djeaka u ovoj regiji (vidi Obrazovanje), evidentan je suprotan nesrazmjer u zapoljavanju. Mnogo manje ena nego mukaraca je prisutno u formalnom zapoljavanju u svim zemljama regije (vidi grafi kon). Nesrazmjer je najvei u Turskoj, gdje je uee ena u radnoj snazi samo 30%. Nasuprot tome, uee ena u radnoj snazi je relativno visoko u Istonoj Evropi, junom Kavkazu i dijelovima Centralne Azije (u nekoliko sluajeva i iznad prosjeka OECD-a od 51%), to je nasljee Sovjetskog Saveza gdje se radilo na ukljuivanju ena u radnu snagu.

Kada vie ena radi, privrede rastu.

2 Zbog ega je to vano?Kada vie ena radi, privrede rastu. Istraivanja pokazuju da vee uee ena u radnoj snazi dovodi do breg ekonomskog rasta. Sa starenjem stanovnitva, poveanje uea ena u radnoj snazi doprinosi ublaavanju uticaja na sve manju radnu snagu. Meutim, uslijed tradicionalnih rodnih normi, nedostatka radnih okruenja prilagoenih porodinim ljudima i tradicionalnih rodnih uloga, mnoge ene ostaju kod kue i brinu za djecu (vidi Balans posla i ivota).

1 Uee ena u radnoj snazi u Turskoj: trendovi, determinante i strateki okvir, Svjetska banka, Organizacija za dravno planiranje Turske, 2009.

Turska

Ruska Federacija

Ukrajina

Moldavija


Bugarska

Albanija

Srbija

Rumunija

Bjelorusija

Kazahstan

Uee mukaraca Uee ena Nesrazmjer

Bosna i Hercegovina

Kirgistan

Armenija

Gruzija

Tadikistan

Azerbejdan

Uzbekistan

Turkmenistan

0 10050

UEE U RADNOJ SNAZI, MUKARCI I ENE, %

2 Niko nee biti iskljuenene sa niom strunom spremom e prije biti iskljuene sa trita rada. U Turskoj, na primjer, velika migracija u gradove donijela je to da mnoge nekvalifi cirane ene koje su ranije radile u poljoprivredi nisu mogle raditi, jer prihodi koje bi ostvarivale za posao koji mogu raditi ne bi bili dovoljni da se pokriju trokovi uvanja djece i pomoi u domainstvu.1

2 ta treba uraditi?Ulaganje u obrazovanje i mogunosti zapoljavanja za djevojice i djevojke i omoguavanje priutivih vrtia za djecu, su kljuni faktori za poveavanje uea ena u radnoj snazi. Plaeni roditeljski dopust je takoer izuzetno vaan, ali ne bi trebao trajati predugo, kako ene ne bi predugo izbivale sa trita rada. Ove mjere treba pratiti razbijanje tradicionalnih rodnih stereotipa koji obezvrjeuju djevojice i ene i izlau ih tetnim praksama i nasilju.

RAD

Izvor: Svjetska banka, podaci za 2014.

ZAPOLJAVANJE

NESRAZMJER RADNE SNAGE

PRIVREDA

eljela bih imati karijeru

Tina ima 10 godina i dolazi iz Kiinjeva

u Moldaviji. Njeni su roditelji oboje

zaposleni majka radi kao raunovoa u jednom institutu za istraivanje, a otac joj

je ininjer. Tina mnogo vremena provodi

sa dvadesetdvogodinjom tetkom i jednog

dana eli biti krojaica i imati vlastitu radnju. Voljela bi imati dvoje djece kada odraste.

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK



ZAPOLJAVANJE BRAK U ODRASLOJ DOBI/ZDRAVA DJECA

SIGURNOST OKRUENJA


CJELOIVOTNO UENJE


SIGURNA STAROST


PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Balans posla i ivota

Foto: UNFPA Moldova

2 SituacijaPremda su djevojice i djevojke u ovoj regiji openito dobro obrazovane (vidi Obrazovanje), mnoge od njih nikada ne uu na trite rada ili ga vrlo brzo napuste (vidi Zapoljavanje). Razlog za to je da je enama teko kombinirati posao i porodicu, jer drutvene norme nalau enama da ostanu kod kue, vrtii su rijetki i skupi, a aranmani za roditeljski dopust nedovoljni.

2 Zbog ega je to vano?Visok nivo obrazovanja djevojica i ena predstavlja veliki potencijal za drutveni i ekonomski razvoj regije. Taj potencijal u veoj mjeri ostane neiskoriten ukoliko ne postoje politike koje enama (i mukarcima) omoguuju da ostvare balans izmeu odgoja djece i izgradnje profesionalne karijere. Donoenje takvih politika takoer pomae u rjeavanju problema uzrokovanih starenjem i smanjenjem stanovnitva, jer je parovima lake da imaju onoliko djece koliko zaista ele. Trenutna situacija je takva da mnogi parovi u regiji imaju manje djece nego to bi to zaista eljeli.

2 Niko nee biti iskljuenMnoge porodice, naroito one siromanije, nemaju pristup vrtiima, jer su mnoge ustanove u regiji zatvorene od devedesetih godina prolog stoljea naovamo, dok su druge uvele naplatu ili poveale trokove svojih usluga. To za posljedicu ima vrlo niske stope upisa (vidi grafi kon). Aranmani za roditeljski dopust takoer dovode siromanije porodice u nepovoljan poloaj. Naime, iako oba roditelja mogu koristiti roditeljski dopust u veini zemalja, dopust za oeve je uglavnom plaen samo djelomino ili pak nikako.

2 ta treba uraditi?Politike vezane za balans posla i porodice trebaju osigurati da oba roditelja mogu dijeliti i koristiti roditeljski dopust, te da postoji pristup priutivim i kvalitetnim vrtiima. Ovo mora biti dio irih aktivnosti na prevazilaenju tradicionalne raspodjele rodnih uloga i podjele poslova na muke i enske.

Vrtii

UPIS DJECE DO 3 GODINE STAROSTI U VRTIE, 2012.

0 8040

Danska

Bjelorusija

Litvanija

Armenija

Norveka

Crna Gora

Latvija

Kirgistan

Island

Maarska

Estonija

Slovaka

Nizozemska

Austrija

Rumunija

Izrael

Ruska Federacija

Ujedinjeno Kraljevstvo

eka Republika

vedska

Bugarska

Hrvatska

Azerbejdan

Slovenija

Moldaija

Njemaka

Poljska

Portugal

KazahstanBiva Jugoslovenska

Republika Makedonija

Italija

Srbija

Tadikistan

Izvor: UNECE

POLITIKE ZA BALANS POSLA I PORODICE

POSAO

POSAO POSAO

ene u regiji su visoko obrazovane, ali postoji rizik da taj potencijal ostane neiskoriten.

TEKOE U KOMBINIRANJU POSLA I PORODICE

PRIUTIVI VRTII

ZAJEDNIKI RODITELJSKI DOPUST

Olja ima 10 godina i dolazi iz Donjecka u

Ukrajini. Zajedno sa svojim roditeljima bila

je prisiljena otii iz svog grada kada je poelo granatiranje 2014. godine. Jedno vrijeme

porodica nije imala gdje pa su se selili iz

jednog mjesta u drugo. Na kraju su lokalne

nevladine organizacije pomogle Oljinom ocu

da nae posao i porodica je dobila stan. Olja ide u kolu i omiljeni predmet joj je historija.

Rat treba prestati

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK



ZAPOLJAVANJE BRAK U ODRASLOJ DOBI /ZDRAVA DJECA

SIGURNOST OKRUENJA


CJELOIVOTNO UENJE


SECURE OLD-AGE


PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Sigurnost okruenja

Foto: UNFPA/Denys Panchenko

2 SituacijaMilioni ljudi u regiji su pogoeni humanitarnim krizama uzrokovanim sukobima i prirodnim katastrofama. Borbe u istonoj Ukrajini dovele su do raseljavanja velikog broja ljudi, a jo vie ljudi je iz Sirije i drugih zemalja unitenih ratom izbjeglo u Tursku i druge dijelove regije. ene i djevojice su posebno ranjive u kriznim vremenima.

2 Zbog ega je to vano?Vano je da sigurnost i zdravlje djevojica i ena bude u fokusu humanitarnih odgovora, jer njihove specifi ne potrebe i ranjivosti esto budu zanemarene. Koristi takvog pristupa su odmah vidljive, ali se mogu prenijeti i u budunost, u vrijeme obnove i povratka dostojanstva ljudi i uspostavljanja normalnog ivota.

2 Niko nee biti iskljuenKrizne situacije nesrazmjerno pogaaju ene i djevojke adolescentske dobi. One su izloene veem riziku od neeljene trudnoe, maternalne smrti i bolesti, seksualnog i rodno zasnovanog nasilja i iskoritavanja, kao i spolno prenosivih infekcija, ukljuujui HIV.

2 ta treba uraditi?Potreban je vei fokus na specifi nim potrebama ena i djevojica od samog poetka vanredne situacije. Meutim, ako se tako radi tek kada kriza nastupi, ve je kasno. Zemlje trebaju unaprijed poveati svoju spremnost za vanredne situacije.

Djevojice u adolescentskoj dobi su posebno ranjive u kriznim vremenima.

Izbjeglice i interno raseljene osobe

Ukraine 3,273 / 1,700,000

Turkey 2,541,352 / 954,000

Azerbaijan 1,278 / 564,000

Cyprus 7,067 / 227,000

Georgia 1,300 / 239,000

Bosnia and Herzegovina 6,798 / 98,000

Russian Federation 314,506 / 27,000

Serbia 35,332 / 17,000

Armenia 3,319 / 8,400

Bulgaria 16,557 /

Romania 2,598 /

Belarus 1,809 /

IZBJEGLICE I INTERNO RASELJENE OSOBE ZBOG SUKOBA ILI NASILJA U ISTONOJ EVROPI I CENTRALNOJ AZIJI

Izvor: IDMC, UNHCR, kraj 2015.

Samo zemlje sa preko 1.000 izbjeglica ili IRL

RAT

HUMANITARNI ODGOVOR

Ukrajina

Turska

Azerbejdan

Kipar

Gruzija

Bosna i Hercegovina

Ruska Federacija

Srbija

Armenija

Bugarska

Rumunija

Bjelorusija

Nemam uslova da idem u kolu

Kejsi ima 10 godina i ivi u jednom selu

na jugu Albanije. Kejsi je ranije ivjela u

barakama ispod jednog mosta sa majkom

koja zarauje za ivot skupljajui limenke. Sada ivi sa bakom, ali porodica i dalje nema

dovoljno novca da je upie u kolu. Kejsi bi

voljela da se njena petnaestogodinja sestra

koja je udata u inostranstvu vrati i ivi s njom.

eli biti frizerka kada poraste.

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK



ZAPOLJAVANJE BRAK U ODRASLOJ DOBI/ZDRAVA DJECA

SIGURNOST OKRUENJA


CJELOIVOTNO UENJE


SIGURNASTAROST


PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Bogatstvo/ulaganje u djecu

Foto: UNFPA/Besfort Kryeziu

2 SituacijaPremda Kejsina situacija nije uobiajena u ovoj regiji, mnogi ljudi ive u siromatvu i socijalnoj iskljuenosti, naroito u dijelovima Centralne Azije i junog Kavkaza gdje znaajan dio stanovnitva ivi od manje od 3,10 amerikih dolara dnevno.1 Takoer postoje sluajevi siromatva u drugim dijelovima regije, ukljuujui i neke manjinske grupe.

2 Zbog ega je to vano?Siromatvo i socijalna iskljuenost ograniavaju mogunosti mladih, posebno djevojica i djevojaka, da ostvare svoj puni potencijal. One esto zavre u zatvorenom krugu koji ukljuuje rani brak i trudnou, rani prekid obrazovanja i nedostatak mogunosti za zapoljavanje, to onda dalje potie siromatvo i iskljuenost koji se prenose sa generacije na generaciju.

2 Niko nee biti iskljuenOsigurati da sve djevojice i djevojke, ukljuujui i najranjivije, imaju znanje i sredstva da se zatite od neeljene trudnoe je jedan od kljunih faktora za izlazak iz ovog kruga. To im omoguuje da odlue kada e i koliko djece imati. Time se poveavaju njihovi izgledi za dobro obrazovanje i zapoljavanje, to im onda pomae da ulau u zdravlje i obrazovanje njihove djece.

2 ta treba uraditi?Ulaganje u zdravlje i obrazovanje, ukljuujui seksualni odgoj djevojica i djevojaka je kljuno za izlazak iz kruga siromatva i iskljuenosti, te za osnaivanje sadanje generacije mladih da ulau u njihovu vlastitu djecu.

Ulaganje u zdravlje i obrazovanje djevojica i djevojaka je kljuno za izlazak iz kruga siromatva i iskljuenosti.

1 Svjetska banka, Baza podataka o siromatvu i jednakosti.

U DIJELOVIMA REGIJE MNOGI LJUDI IVE SA

MANJE OD

DNEVNO3.10 USD

RANI BRAK

TRUDNOA

PREKID OBRAZOVANJA

NEDOSTATAK POSLA

SIROMATVO

KOLA

SEKSUALNI ODGOJ

ZAVRITI KOLU

NAI POSAO

ULOITI U DJECU

OBRAZOVANJE

DJEIJI BRAK






CJELOIVOTNO UENJE

BOGATSTV/ULAGANJE U DJECU

SIGURNA STAROST


PONAVLJANE TRUDNOE




NESIGURNA STAROST

Bila sam presretna da u dobiti dijete. Koga briga hoe li biti djeak ili djevojica?Anina majka

Ani ima 10 godina i dolazi iz Jerevana

u Armeniji. Njen otac je preminuo prije

nekoliko godina. Ani i njenog malog brata

podie majka, Anahit, koja ima mali kafi i prodavnicu rukotvorina. Ani ima mnogo ideja

o tome ta e biti kad poraste, od umjetnice do progamerke, ali kako kae, jo uvijek ne

zna koju e od tih mnogobrojnih mogunosti odabrati kada odraste.

Rodno pristrani odabir spola

Foto: UNFPA/Hayk Melkonyan

2 SituacijaKada se Ani rodila prije deset godina, kao djevojica je bila u manjini. Tada je u Armeniji na svakih 100 roenih djevojica roeno 115 djeaka. Visoka odstupanja u omjeru spolova poput ovog nisu neuobiajena u regiji. Postoje i u junom Kavkazu i na Balkanu gdje patrijarhalna drutva malo cijene djevojice, a roditelji sa smanjenjem brojnosti porodica, planiraju sastav njihovog potomstva kako bi osigurali da je bar jedno od njihove djece djeak. Zapravo, neke od zemalja regije spadaju u zemlje sa najviim odstupanjima u omjeru spolova pri roenju u svijetu (vidi grafi kon).

Samo kroz njegovanje kulture koja jednako cijeni mukarce i ene imat emo roditelje koji u potpunosti prihvaaju svoju djecu bez obzira na njihov spol.

2 Zbog ega je to vano?Nejednak omjer spolova nije samo demografska anomalija. On ima svoje konkretne negativne posljedice. Samo u Armeniji e do 2060. godine nedostajati priblino 100.000 djevojica ukoliko se nastave trenutni trendovi. To znai da mnogi mukarci nee nai partnera i mnogi e otii u inostranstvo da zasnuju porodicu. Ni jedan scenarij nije obeavajui za zemlje koje se ve bore sa masovnim iseljavanjem i opadanjem stanovnitva. Strunjaci takoer oekuju porast krivinih djela, kao to je trgovina ljudima, rodno zasnovano nasilje i prisilni brak.

OMJER SPOLOVA PRI ROENJU U ODABRANIM ZEMLJAMA/TERITORIJAMA

2 Niko nee biti iskljuenNa individualnom nivou ene se u zemljama gdje se vri odabir spola suoavaju sa snanim pritiskom lanova porodice i ire zajednice da rode muko dijete. Mogu biti izloene nasilju, posebno psiholokom nasilju, ukoliko ne rode djeaka. Takoer mogu biti prisiljene na abortus, ponekad i vie njih, ukoliko nose neeljene djevojice.

2 ta treba uraditi?Potrebni su odluni koraci za borbu protiv ukorijenjenih rodnih nejednakosti i diskriminacije. To podrazumijeva kolske obrazovne programe, kampanje za podizanje svijesti i osnaivanje ena u poslovnom okruenju i javnom ivotu. Ove aktivnosti ukljuuju i jaanje fi nansijske nezavisnosti ena kroz reformu zakona o nasljeivanju, te mirovinskih i drugih socijalnih shema. Finansijski poticaji za porodice sa djevojicama kako bi se uklonio utisak o ekonomskom teretu koji one predstavljaju takoer mogu biti djelotvorna mjera. Samo njegovanjem kulture koja jednako cijeni mukarce i ene imat emo roditelje koji u potpunosti prihvaaju svu svoju djecu, bez obzira na njihov spol.

Omjer spolova pri roenju = broj roenja mukih beba na 100 roenih enskih beba. Na osnovu podataka o registraciji roenja (procjene u Kini, Indiji i Vijetnamu).

Izvor: prilagoeno i aurirano iz: Spreavanje rodno pristranog odabira spola u Istonoj Evropi i Centarlnoj Aziji, UNFPA Istona Evropa i Centralna Azija, Tematska publikacija br. 4, 2015.

Zemlja/teritorija Omjer spolova pri roenju

Godina

Azerbejdan 114 2016

Vijetnam 113.8 2012

KIna 113.5 2015

Armenija 112 2015

Albanija 110.9 2008-12

Crna Gora 110.2 2005-12

Indija 110.1 2010-12

Biva Jugoslovenska Republika Makedonija (sjeverozapad)

110.1 2005-13

Kosovo (UNSCR 1244) 109.6 2008-12

Gruzija 109 2015

Juna Koreja 105.3 2013

OMJER SPOLOVA

PRI ROENJU

NJEGOVATI KULTURU KOJA JEDNAKO CIJENI

MUKARCE I ENE

MNOGI MUKARCI NEE PRONAI PARTNERA

TRGOVINA LJUDIMA,

RODNO ZASNOVANO

NASILJE I PRISILNI BRAK

Documents

Obrazovanje - ba.unfpa.org fileobrazovanje djeČiji brak demografska dividenda propuŠtena demografska dividenda zapoŠljavanje brak u odrasloj dobi/ zdrava djeca sigurnost okruŽenja