VISOKA ŠKOLA „CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

STUDIJSKI PROGRAM MENADŽMENT

DEMOGRAFSKA KRETANJA I UTICAJ NA PRIVREDNI RAZVOJ BiH

SEMINARSKI RAD

Predmet: EKONOMIKA I POLITIKA INVESTIRANJA

Predavač:

Student:

Godina studija: III

Kiseljak,2014

4

                                              SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................2

DEMOGRAFIJA........................................................................................................................................4

UTICAJ STANOVNIŠTVA NA PRIVREDNI RAZVOJ....................................................................................5

MIGRACIJA STANOVNIŠTVA...................................................................................................................6

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA...................................................................................................................7

PRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE........................................................................................................8

FAKTORI RAZVOJA..................................................................................................................................9

CILJEVI RAZVOJA.....................................................................................................................................9

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................10

LITERATURA..........................................................................................................................................11

4

UVOD

Razvoj stanovništva i njegova kvalitativna obilježja (stepen obrazovanja, sastav, zdravstvenazaštita) nemoguće je pratiti posebno, jedne nezavisno o drugima. Brojni su faktori kojiutiču na stanje i brojnost nekog stanovništva.Moguće ih je sve podijeliti u četiri veće skupine:1. demografski, 2. gospodarski, 3. politički, 4. ostali faktori (socio–psihološki, tradicionalni, religijski). U ovom se radu promatra međuzavisnost demografskih faktora i ekonomskog razvoja. U razmatranju se detaljnije promatra zadnjih nekoliko godina, ali se u objašnjenju dajeuvid u duže istorijsko razdoblje radi kompletnije i egzaktnije slike stanovništva. Ulaganje u stanovništvo i kvalitetu njegova življenja u direktnoj je vezi s napretkom društva u svim njegovim dijelovima. Privrednog razvoja nema bez radnog kontingenta. Taj kadar u svakom slučaju mora zadovoljavati potrebu sve zahtjevnijeg tržišta. Globalizacija je jedan od procesa koji sve više zahvata i naše društvo. Analizom zaposlenosti dobivamo rezultate o tome što možemo ponuditi takvom jednom procesu. Koliko je naše stanovništvo trenutno adekvatno (radno sposobno, aktivno, stepen obrazovanosti) za konkurenciju svjetskoj globalizaciji. Migracije su još jedan od pokazatelja kakve uslove za život pruža Republika Bosna i Hercegovina. Na kraju će biti prikazana projekcija stanja i svojevrsno upozorenje što će se dogoditi ukoliko ne počnemo donositi praktične metode koje će uistinu pružati konkretne pozitivne rezultate.

4

DEMOGRAFIJA

Demografija je nauka o stanovništvu. Demografija istražuje i proučava zakonitosti i pravilnosti u kretanju stanovništva, ustanovljuje kakve su vrste te zakonitosti, njihovo kvantitativno i kvalitativno djelovanje i utvrđuje međusobne odnose kretanja stanovništva s drugim društvenim i privrednim pojavama.Demografija kao nauka o dinamici stanovništva obuhvaća proučavanje njegove veličine i strukture, te kako se stanovništvo mijenja tokom vremena zbog rođenja, smrti, migracia i starenja. Demografska analiza može se odnositi na čitava društva ili skupine definirane kriterijima poput obrazovanja, nacionalnosti, religije i etniciteta.

Demografija se oslanja na upotrebi ogromnih količina podataka, uključujući rezultate popisa stanovništva (cenzusa) i zapise rođenja, ženidba i smrti. Najraniji moderni popis stanovništva izvršen je u Britaniji 1801. godine. U mnogim zemljama, posebno u trećem svijetu, pouzdani demografski podaci se još uvijek teško prikupljaju. U mislima ljudi popis stanovništva često se izjednačuje sa skupljanjem poreza pa se ljudi rasprše čim popisivač dođe u njihovu blizinu. Stanovništvo Nigerije je na primjer tokom 1980-ih široko procjenjeno na oko 101 milijun ljudi, dok je popisom stanovništva iz 1991. popisano manje od 89 milijuna ljudi (bez popravljanja za podbrojavanje). Thomas Malthus zaključio je da ako se stanovništvo nesmetano povećava, ono je predmet eksponencijalnog rasta. On je strahovao da će porast stanovništva premašiti porast u proizvodnji hrane, pa će stanovništvo uvijek živjeti u gladi i siromaštvu. Malthusa su doživljavali kao intelektualnog oca ideja prekomjernog stanovništva (prenapučenost).

Nasuprot Malthusovim predviđanjima , prirodni prirast stanovništva u većini se razvijenih zemalja smanjio i približio nuli. To je postignuto ne glađu ili nedostatkom bogatstava, nego težnjom ljudi u razvijenim zemljama da imaju manje djece. Pad u rastu stanovništva pojavio se uprkos velikom rastu u očekivanom trajanju života u tim zemljama. Taj uzorak rasta stanovništva s polaganim (ili nikakvim) rastom u predindustrijskim društvima, kojeg je slijedio brz rast dok se društvo razvijalo i industrijaliziralo, te opet polagani rast dok se stanovništvo bogatilo, naziva se demografska tranzicija.1

1 Podaci preuzeti sa www.wikipedia.com

4

UTICAJ STANOVNIŠTVA NA PRIVREDNI RAZVOJ

Stanovništvo je najvažniji faktor društveno-ekonomskog razvoja neke zemlje jer je izvorradne snage. Radna snaga određuje smjer i tempo razvoja privrede. Na taj se način stvaraju manje ili više poželjni uslovi za život na nekom teritoriju, bilo da je riječ o opštini, kantonu, entitetu ili državi. Stanovništvo se iz godine u godinu mijenja pod uticajem različitih faktora. Promjene mogu biti brojčane, ukoliko broj stanovnika raste ili pada, a isto tako može biti i promjena u samoj strukturi. Te su dvije promjene najčešće u međuzavisnosti.Stanovništvo Bosne i Hercegovine u prošlom stoljeću bilježi velike demografske promjene. Privredni napredak zavisi upravo o brojnosti stanovništva neke zemlje, tj. o veličiniradno sposobnog stanovništva. Ona zemlja koja ima više stanovnika, uz ostale iste uslove bit će razvijenija od one s manjim brojem stanovnika. Veći broj stanovnika znači i veće tržište. U radu će se analizirati uticaj demografskih faktora na društveno–ekonomsku razvijenost.Demografski se faktori dijele na:1. ukupno kretanje stanovništva (promjena broja stanovnika)2. zaposlenost3. migracije:a) prirodne (natalitet, mortalitet)b) mehaničke (emigracija, imigracija)4. demografska struktura (zastupljenost prema spolu, stopa obrazovanosti, socijalna).

Brojnije stanovništvo porastom potražnje roba i usluga potiče stvaranje novih tehnologija, povećanje kreativnosti rada, bogatije radno iskustvo, a posebno vodi proizvodnji novih znanja i racionalnijoj upotrebi resursa. To se posebno odnosi na radno sposobne stanovnike i ekonomski razvijene zemlje.Mijenjanje demografske slike Evrope (starenje stanovništva, povećanje očekivanog trajanja života, niže stope rađanja sa snažnim uticajima na penzioni i zdravstveni sistem), bolja zaštita okoliša i značaja obnovljivih izvora energije te klimatske promjene, dugoročno ojačana internacionalna konkurencija, kao rezultat veće ekonomske globalizacije i globalna ekonomska recesija čine složeno vanjsko okruženje BiH u periodu pripreme i realizacije strateških dokumenata. Strategija razvoja BiH treba učvrstiti koncenzus u bh. zajednici o neophodnosti ekonomski efikasnog, okolinski održivog i socijalno pravednog razvoja u interesu sadašnjih i budućih generacija. Održivi razvoj je ideja vodilja za 21. vijek. U središtu koncenzusa je uvažavanje triju dimenzija: okolinske, ekonomske i socijalne, koje se moraju posmatrati s jednakim uvažavanjem u sklopu lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija održivog razvoja kao i međunarodnih sporazuma postignutih u okviru globalnog upravljanja radi postizanja održivog razvoja.2

2 Strategija razvoja BiH,vijeće ministara Bosne i Hercegovine, direkcija za ekonomsko planiranje, maj 2010

4

MIGRACIJA STANOVNIŠTVA

Poteškoće pri zapošljavanju najčešći su uzrok selidbe radne snage unutar, ali i izvan granica države. Stanovništvo Republike Bosne i Hercegovine emigrira. Upravo nam je ta skupina neophodna za povećanje nataliteta. Dakle emigracijom se ne gubi samo na brojnosti stanovništva. To je puno veći problem. Osim što nam opada stopa nataliteta, dugoročno to znači i da se smanjuje radna snaga. Unutrašnje su migracije bitna kategorija za analizu društveno-ekonomskog stanja. Vidljivo je da se stanovništvo seli iz kantona u kojima je jošuvijek nedovoljno razvijena privreda u veće gradove koji su razvijeniji i pružaju više mogućnosti za život. To je pokazatelj da se kod nas ne ulaže ravnomjerno u razvoj cijele zemlje. Što se tiče vanjskih migracija, državljani Bosne i Hercegovine se najviše sele u područje zapadne Evrope, SAD-a, Australije i Kanade. Ljudi uglavnom odlaze na privremeni rad, ali je česta pojava da privremena migracija postaje trajnom. Sve se to odrazilo na sliku starosne strukture našeg stanovništva. Iseljavanje u 1990-ima ima i imat će primjetno veće nepovoljne privredne i demografske učinke. Pravi nepovoljni učinci tek će se odraziti preko snažnih poremećaja u starosnom sastavu stanovništva. Razlog tome je pad nataliteta u zadnjem desetljeću, što je rezultiralo manjim brojem mladog stanovništva uz istovremeno povećanje broja starog stanovništva. Ako se nastavi negativan populacijski trend i ako budemo i dalje bilježili pad nataliteta, za desetak će godina starosna struktura biti još više narušena. To znači da bi se moglo dogoditi da brojnost starog stanovništva premaši broj mladog stanovništva. Takva je situacija izuzetno nepovoljna za privredu i onemogućuje napredak. Rješenje problema migracija nalazi se u povećanju zaposlenosti jer velik broj unutarnjih i vanjskih migracija događa se upravo zbog potrage za poslom. Problem depopulacije je problem cjelokupnog društva, ali ga treba rješavati na manjim lokalnim i regionalnim razinama. Svaka od njih ima specifične probleme. Neravnomjerna naseljenost unutar granica Bosne i Hercegovine ukazuje na neravnomjeran privredni razvoj regija teizostanak sistemskog planiranja naseljavanja.

4

Sektor za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (MLJPI), Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) pokreću projekat pod nazivom Uvrštavanje koncepta migracija za razvoj u relevantne politike i planove u Bosni i Hercegovini.

Projekat se sastoji od tri komponente: integracije koncepta migracija za razvoj u strategije razvoja u deset odabranih općina u BiH; izgradnje kapaciteta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice – Sektora za iseljeništvo i drugih ključnih institucionalnih partnera u BiH u oblasti vezivanja migracija sa razvojem zemlje;  te definiranja zajedničkog strateškog okvira i smjernica za dugoročno djelovanje na polju migracija za razvoj.

Procjenjuje se da se više od jedne trećine bh. populacije nalazi van granica zemlje. Taj broj

uključuje one koji su izbjegli tokom rata, ali i druge koji su migrirali radi studiranja, posla ili

življenja u inostranstvu nakon rata. Svi oni zajedno predstavljaju bogat ljudski potencijal koji

bi, ukoliko se iskoristi na pravilan način, mogao značajno doprinijeti razvoju BiH.  

S tim ciljem, projekat iniciran od strane Sektora za iseljeništvo MLJPI koji je i glavni

nacionalni partner, finansiran od strane SDC-a i implementiran od UNDP-a, ima za cilj da

doprinese izgradnji funkcionalnog sistema za pozitivno iskorištavanje potencijala dijaspore u

cilju socio-ekonomskog razvoja BiH

4

PREDVIĐANJA UN-a ZA BiH

Bosna i Hercegovina do 2050. godine bit će zemlja s najstarijim stanovništvom na svijetu,

predviđa se u posljednjoj analizi Odjela Ujedinjenih naroda (UN) za populaciju. 

U izvještaju se, također, pretpostavlja da će BiH do kraja ovog stoljeća izgubiti skoro

polovinu svog stanovništva, ali se ističe da je moguć čak i mnogo gori scenarij. 

Crni scenarij 

Prosječna starost stanovništva, koja trenutno iznosi između 35 i 40 godina, nastavit će rasti, pa

će u narednih nekoliko decenija premašiti prosjek od 50 godina. Vrh će dosegnuti oko 2055.,

kada će prosječna starost stanovnika naše zemlje iznositi čak 54 godine. 

Osim toga, UN predviđa strahovit pad broja stanovnika u BiH. Tako se pretpostavlja da će do

2050. naša zemlja sa sadašnjih oko 3,8 miliona spasti na samo 2,5 miliona stanovnika. Do

2100. predviđa se da će u BiH živjeti manje od dva miliona ljudi. 

Ovo se odnosi na "srednju varijantu". No, u analizi UN-a navodi se i najcrnji scenarij,

odnosno pesimistična varijanta koja je također realna, a to je da u BiH na kraju ovog stoljeća

ostane tek oko 900.000 ljudi. 

Nema reakcije 

Osim niske stope nataliteta, odnosno malog broja novorođenih beba, razlog za ovakvo

smanjenje broja stanovništva je i odlazak mladih ljudi iz naše zemlje u inozemstvo, zbog

katastrofalne situacije u BiH. 

Mladi koji ostaju u BiH teško se odlučuju za zasnivanje porodice uglavnom zbog ekonomskih

razloga, ili ne žele imati veći broj djece zbog neizvjesne finansijske situacije.

4

Kretanja po generacijama 

Stanovništva dobi između 14 i 65 godina, kojeg trenutno u BiH ima više od dva i po miliona,

do 2100. bit će oko milion. Broj građana starijih od 65 godina rast će tokom cijele prve

polovine stoljeća. Konstantan pad bilježit će najmlađa populacija, ispod 14 godina.

4

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA

Da bi se definisale teškoće s kojima se suočavaju penzioni fondovi, čestose naglasak stavlja na demografske faktore. Tako se starenje populacije tretira Kao ključni izazov s kojim se suočavaju postojeći sistemi. Svjedoci smo kako se naslikovit način upozorava na “tempiranu demografsku bombu” ili na“krizu starenja”.A zapravo su opšti uslovi koji određuju budućnost penzija mnogoSloženiji i nemogu se obilježiti samo demografskom dimenzijom. Uostalom, načinNa koji demografska varijabla može intervenisati potrebno je analizirati u različitimdimenzijama,a ne samo demografskim odnosom između populacije u radnoj dobii one u penzionerskoj dobi.Opštenito govoreći, dijagnoza sadašnje situacije ibuduće teškoće koje će iztoga proizaći upućuju na nekoliko činjenica, koje same po sebi imaju različiteposljedice. Demografija je očito važan element. Problem je dobro poznati on je usuštini vezan uz dva faktora:ulazak brojnih poslijeratnih “babyboom”generacija u stariju dob i naglašena tendencija produženja života. Spoj tih dvaju fenomena, u budućih će pedeset godina, uzrokovati značajan porast broja starijih osoba i njihovogudjela u ukupnoj populaciji, i to će se dogoditi u gotovo svim zemljama.Perspektiva sve većeg udjela starijih osoba koje će primati penziju u odnosuNa populaciju u radnoj dobi izaziva veliku zabrinutost. No, posljedice starenja valjarelativizirati. Vrijednost odnosa aktivne populacije i populacije u penzionerskojdobi zavis će o dobi koju ćemo odrediti kao granicu između tih dviju populacija. Tajje odnos moguće održati konstantnim ako podižemo spomenutu dobnu granicu.

4

PRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina se suočila sa dva problema svoje privrede: ponovna izgradnja ratom porušene zemlje i uvođenje tržišnih reformi u svoju dotadašnju plansku ekonomiju. Jedno od naslijeđa iz prethodnog perioda je vojna industrija sa prekobrojnošću radne snage; pod vodstvom jugoslavenskog predsjednika Tita, BiH je imala izgrađene ogromne vojne industrije, što je rezultiralo velikim učešćem vojnih poduzeća u njenoj ekonomiji, a sa druge strane bilo je vrlo malo tržišno stabilnih poduzeća. Iako je poljoprivreda bila gotovo isključivo u privatnom vlasništvu, farme su bile male i neučinkovite, a Bosna i Hercegovina je tradicionalno bila uvoznik hrane. Industrija je ostala sa prekobrojnom zaposlenom radnom snagom, što je naslijeđe iz socijalističke ekonomske strukture bivše Jugoslavije.

Rat u Bosni i Hercegovini prouzrokovao je da nivo proizvodnje padne za 80% od 1992. do 1995. godine, a nezaposlenost poraste. Nakon okončanja ratnih dejstava, društveni proizvod u periodu od 1996.-1999. rastao je po neuobičajeno visokim stopama zbog izuzetno niske polazne baze, ali je stopa rasta u periodu 2000.-2002. smanjena. Djelimična stagnacija rasta društvenog proizvoda desila se između 2003. i 2005. godine. Sveobuhvatne državne statistike su dosta ograničene i ne prikazuju veliki dio aktivnosti na crnom tržištu.Državna valuta konvertibilna marka (BAM) uvedena je 1998. godine i vezana je za njemačku marku u omjeru 1:1, a kasnije nakon uvođenja eura, vezana je za euro u odnosu 1 EUR = 1,95583 BAM. Postepeno je raslo povjerenje u državnu valutu, a bankarski sektor je porastao. Provođenje privatizacije je i dalje sporo, a lokalni organi vlasti samo djelimično podržavaju državne institucije u tom procesu. Reforma bankarskog sektora je ubrzana 2001. godine nakon što su zatvoreni zavodi za platni promet naslijeđeni iz komunizma, a danas bankarski sektor uglavnom kontroliraju strane banke, većinom banke iz Zapadne Evrope. Danas su osnovni problemi bosanskohecegovačke privrede veliki budžetski deficit i visoka stopa nezaposlenosti. Država dobija značajna sredstva u vidu pomoći za rekonstrukciju infrastrukture i humanitarnu pomoć od međunarodnih institucija ali će vrlo vjerovatno doći do značajnog smanjenja međunarodne pomoći.

4

FAKTORI RAZVOJA

U okviru poglavlja faktori razvoja obradiće se relevanti faktori koji mogu predstavljati oslonac i pokretač budućeg razvoja. Razradit će se vrste, ekonomske vrijednosti i realne mogućnosti njihove upotrebe i to:

Prirodni resursi (zemljište, šume, hidropotencijal, rudna bogastva i dr.

Demografski faktor kao ključni faktor za mobilizaciju razvoja, koji je zbog ratnih aktivnosti u dobroj mjeri dergradiran. Posebno će se obraditi ekonomska struktura stanovništva, a naročito raspoloživi kadrovski potencijal.

Kadrovi predstavljaju ključni resurs razvoja. Nedostatak menadžera novijeg tipa treba prevazilaziti identifikacijom talenata i obrazovanjem postojećih.

Raspoloživi kapital koji predstavlja radom stvorene vrijednosti (građevinski objekti, oprema, infrastruktura, naselja, obrtna sredstva i drugo) utvrdit će se pored ostalog stvarna vrijednost kapitala, razještaj, struktura i njegova upotrebljivost.

Faktore razvoja treba obraditi na način koji će pružiti odgovore na najmanje dva pitanja:

1. U kojoj mjeri njihovo stavljanje u funkciju i njihova valorizacija može doprinjeti podsticanju razvoja

2. U kojoj mjeri ti faktori mogu predstavljati komparativne prednosti Bosne i Hercegovine u odnosu na okruženje.

4

CILJEVI RAZVOJA

U strategiji razvoja Bosne i Hercegovine čija je izrada u toku naznačeni su strateški ciljevi razvoja Bosne i Hercegovine:

Stabilnost Konkurentnost Održivi razvoj Zapošljavanja EU integracija

Ekonomski razvojEkonomski razvoj se definište kao unapređenje aktivnosti u privredi, što upućuje na progresivne  promjene u socio-ekonomskoj strukturi i porast životnog standarda. Cilj ekonomskog razvoja je eliminacija siromaštva, nejednakosti i nezaposlenja – što vodi ka socijalnoj inkluziji i unapređenju kvaliteta življenja.   

Šta bi ekonomski razvoj trebalo da donese?

Nova radna mjesta Zadržavanje postojećeg posla Stimulacija industrijskog i komercijalnog rasta

  

Kako to postići?

Unapređenjem poslovnih prilika Povećanjem ekonomske konkurentnosti putem afirmacije inovacija i konkurentnosti Stvaranjem održivih radnih mjesta, poslova za 21. vijek

4

ZAKLJUČAK

Ovaj seminarski rad je imao za cilj da napravi odnos demografskih kretanja i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Uvidjeli smo da demografska kretanja jako mnogo utiču na ekonomski razvoj naše zemlje. Privredni napredak zavisi upravo o brojnosti stanovništva neke zemlje, tj. o broju radno sposobnog stanovništva .Najveći uzrok demografskih promjena u našoj zemlji su ratna dešavanja s početka devedesetih godina. Sledeći jako važan faktor za velike demografske promjene u Bosni i Hercegovini su poteškoće pri zapošljavanju, pa zbog toga imamo velike migracije stanovništva. Te migracije su unutrašnje i vanjske. Do unutrašnjih migracija dolazi jer se neravnomjerno ulaže u razvoj privrede na cijeloj teritoriji republike Bosne i Hercegovine. Tako da za rezultat imamo da se stanovništvo koncetriše u one (velike) gradove u koje u stvari država najviše i ulaže u razvoj. Ostali (mali) gradovi ostaju nerazvijeni, prazni bez mladih školovanih ljudi, ostaju gradovi staraca.Do vanjskih migracija dolazi jer se ne pruža prilika mladim školovanim talentovanim kadrovima da pokažu svoje znanje i da pokrenu ovu zemlju. Tako da svi ti „mozgovi“ odlaze u zapadne zemlje gdje postaju cijenjeni stručnjaci.Poznato je da je veće tržište, bolje tržište. Pravilo je da svaka roba ima svog kupca, ali to pravilo važi samo u onim situacijama kada imamo dovoljan broj kupaca.Na našu nesreću kod nas je sve manje stanovništva, prijeti nam bijela kuga i ako se brzo nešta ne promjeni , po meni potrebno je inicirati:

Kontrolisani rast stanovništva određenim mjerama populacione politike, Modernizacija sistema socijalne zašite, Povećanje zaposlenosti Veće materijalne pomoći, Borba protiv diskriminacije

4

LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Demografija_BiH

http://www.bhas.ba/ agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

http://bs.wikipedia.org/wiki/Privreda_Bosne_i_Hercegovine

http://www.sarovic.com/razvoj_privrede.htm http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/arhiva_dokumenata/ostali_dokumenti/analiza_faktora_razvoja_i_komparativne_prednosti_BiH.pdf

http://www.dep.gov.ba