Obrambeno i Sigurnosno Obrazovanje u 21. Stoljecu_Zbornik Radova

Sini{a Tatalovi} (ur.)OBRAMBENO I SIGURNOSNO OBRAZOVANJE

U 21. STOLJE]U

Centar za sigurnosne studije (CeSS) se bavi znanstvenim istraìvanjimai obrazovnim aktivnostima na podru~ju sigurnosti. Uz empirijska i primije-njena istraìvanja, razvija me|unarodnu znanstvenu suradnju, sudjeluje uobrazovanju novih znanstvenika, te nudi znanstvenu podr{ku dràvniminstitucijama u dono{enju odluka i kreiranju sustava nacionalne sigurnosti uodnosu prema sustavu me|unarodne sigurnosti. Posebno, kontinuirano pratii analizira sigurnosne procese u Republici Hrvatskoj i njezinom susjedstvu(podru~je Jugoisto~ne Europe) i {irem europskom sigurnosnom okruènju.Centar ima za cilj i kontinuiranim znanstvenim istraìvanjima iz podru~jasigurnosti dovesti do boljeg razumijevanja sigurnosnih pojava i procesa ipodizanja razine sigurnosne kulture hrvatskih gra|ana.

Uredni{tvoVlatko Cvrtila, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u ZagrebuRuìca Jake{evi}, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u ZagrebuKsenija Juri{i}, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u ZagrebuMarko Radenovi}, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu

UrednikSini{a Tatalovi}, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu

SavjetBranko Dubravica, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u ZagrebuLjubica Jelu{i~, Sveu~ili{te u LjubljaniRadule Kneèvi}, Politi~ka kultura, ZagrebMarjan Male{i~, Sveu~ili{te u LjubljaniDario Matika, Institut za istraìvanje i razvoj obrambenih sustava MORHLidija Kos-Stani{i}, Fakultet politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u ZagrebuTomo Radi~evi}, Ministarstvo obrane Republike HrvatskeNe|o Mili~evi}, Sveu~ili{te u SarajevuIvo Viskovi}, Sveu~ili{te u Beogradu

Centar za sigurnosne studije Fakulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{ta uZagrebu, Lepu{i}eva 6, 10 000 Zagrebtel. 385 1 46 42 000, fax: 385 1 46 42 316e-mail: [email protected]

Copyright Politi~ka kultura, Zagreb, 2009.ISSN 1846-4149

U Zborniku su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Obrambeno isigurnosno obrazovanje u 21. stolje}u koji je odràn od 14. do 17. rujna 2008.godine u Malom Lo{inju. Skup su organizirali Centar za sigurnosne studijeFakulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu i Institut za istraìvanjei razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uzfinancijsku pomo} Glavnog stoèra Oruànih snaga Republike Hrvatske iMinistarstva znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske. Skup jeodràn u okviru znanstveno-istraìva~kog projekta "Republika Hrvatska ueuropskoj sigurnosnoj arhitekturi" koji se provodi na Fakultetu politi~kihznanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Sini{a Tatalovi} (ur.)

OBRAMBENO I SIGURNOSNOOBRAZOVANJEU 21. STOLJE]U

Zbornik radova

Centar za sigurnosne studijeFakulteta politi~kih znanosti

Sveu~ili{ta u Zagrebu

ZAGREB, 2009.

Sadr`aj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

S. Tatalovi}, V. Cvrtila, R. Jake{evi}, T. PiliSigurnosno i obrambeno obrazovanje uRepublici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Marinko OgorecPrilago|enost vojno-diplomatske izobrazbepotrebama suvremene vojne diplomacije . . . . . . . . . 61

Robert Bari}Kriti~ke sigurnosne studije i razvoj teorijame|unarodne sigurnosti nakon hladnog rata . . . . . . 69

Robert MikacIskustva u obrazovanju i pripremi za mirovne misije:primjer Afganistana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Izet BeridanObrambeno i sigurnosno obrazovanje u Bosnii Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

5

Predgovor

Me|unarodni znanstveni skup "Obrambeno i sigurnosnoobrazovanje u 21. stolje}u", odràn u vojarni "Kov~anje" uMalom Lo{inju od 14. do 17. rujna 2008. drugi je po redugodi{nji me|unarodni znanstveni skup kojeg je Centar zasigurnosne studije Fakulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{tau Zagrebu organizirao u suradnji sa Institutom za istraìvanjei razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane RepublikeHrvatske. Skup je tako|er odràn u okviru znanstveno-istra-ìva~kog projekta "Republika Hrvatska u europskoj sigurno-snoj arhitekturi" koji se realizira na Fakultetu politi~kihznanosti.

Sudionici iz Bosne i Hercegovine, Republike Slovenije,Republike Srbije i Republike Hrvatske tom su prilikom izni-jeli vlastita iskustva u podru~ju civilnoga obrazovanja zapotrebe sigurnosti i obrane u suvremenom sigurnosnomokruènju koje je karakteristika 21. stolje}a. Suvremenosigurnosno okruènje razli~ito je od onoga koje je prevlada-valo do po~etka devedesetih godina 20. stolje}a, te su tradi-cionalni izazovi nacionalnoj i me|unarodnoj sigurnosti (opa-snost od izbijanja konvencionalnog ili nuklearnog rata) ustu-pili mjesto netradicionalnim prijetnjama, poput terorizma,proliferacije oru`ja za masovno uni{tenje, ilegalnih migra-cija, neuspje{nih dràva, itd. Upravo stoga i obrazovanjepripadnika sigurnosno-obrambenog sektora se moralo prila-goditi novim izazovima.

Skup "Obrambeno i sigurnosno obrazovanje" bio je kon-cipiran o okviru ~etiriju panela: "Europski sigurnosni pro-

7

cesi", "Republika Hrvatska i pripreme za mirovne misije","Obrambeno i sigurnosno obrazovanje iskustva", te "Ob-rambeno i sigurnosno obrazovanje na Jugoistoku Europe".Ujedno, ovaj skup posluìo je kao mjesto za razmjenu isku-stava izme|u Republike Hrvatske i drugih dràva u na{ojregiji o civilnom obrambenom i sigurnosnom obrazovanju,podru~ju kojem Republika Hrvatska od svoga osamostaljenjado danas nije posve}ivala potrebnu pozornost. Prekretnicu utome smislu u Republici Hrvatskoj mogli bi ozna~iti naporiza pokretanjem Studija nacionalne obrane i sigurnosti, za-jedni~kog projekta Fakulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{tau Zagrebu i Ministarstva obrane Republike Hrvatske Insti-tuta za istraìvanje i razvoj obrambenih sustava. U tomecilju na skupu je prezentirana i raspravljena Studija izvo-divosti uvo|enja sveu~ili{nog Studija nacionalne obrane isigurnosti.

U okviru me|unarodnog znanstvenog skupa "Obram-beno i sigurnosno obrazovanje u 21. stolje}u" doneseni suzaklju~ci o potrebi sveu~ili{nog obrazovanja sa svrhom pro-{irenja znanja o sigurnosti i obrani u hrvatskom dru{tvu.Zaklju~eno je tako|er da je Fakultet politi~kih znanosti Sve-u~ili{ta u Zagrebu visoko{kolska ustanova koja moè obra-zovati kadar potreban unutar obrambenog sustava i javneuprave, ali i odgovoriti na pove}anu potra`nju na trì{tu radaza civilnim stru~njacima na podru~ju sigurnosti i obrane.

O uspje{nosti skupa svjedo~i ovaj zbornik radova, kojinosi istovjetan naziv "Obrambeno i sigurnosno obrazovanjeu 21. stolje}u" u kojemu se nalazi samo dio radova izloènihna znanstvenom skupu. Zbornik predstavlja polog za budu}aistraìvanja na ovom podru~ju i doprinos samih autora timbudu}im naporima.

Urednik

8

OBRAMBENO I SIGURNOSNO OBRAZOVANJE U 21. STOLJE]U

Sigurnosno i obrambeno obrazovanjeu Republici Hrvatskoj1

Sigurnosno i obrambeno obrazovanje u Republici HrvatskojSINI[A TATALOVI],* VLATKO CVRTILA,**

RU@ICA JAKE[EVI],*** TOMISLAV PILI****

Saètak

Prestankom bipolarnog sukobljavanja svijet je u{ao u novufazu me|unarodnih odnosa temeljenih ponajprije na dijalo-gu i suradnji. Me|utim, obrana i nacionalna sigurnost timenimalo nisu izgubile na va`nosti jer su prija{nje sigurnosneugroze zamijenjene onim suvremenima, poput proliferacije

9

1Rad je nastao u okviru znanstveno-istraìva~kog projekta "Republika Hrvatska ueuropskoj sigurnosnoj arhitekturi" koji se realizira na Fakultetu politi~kih zna-nosti Sveu~ili{ta u Zagrebu. Utemeljen je na Studiji izvodivosti o uvo|enju Studi-ja nacionalne obrane i sigurnosti, koju je izradio Centar za sigurnosne studije Fa-kulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu i ~lanku "Studij obrane i za{titena Fakultetu politi~kih znanosti" autora Vlatka Cvrtile, objavljenom u: Kasapo-vi}, Mirjana (ur.), Izlazak iz mnoìne? Stanje hrvatske politi~ke znanosti, Fakul-tet politi~kih znanosti, Zagreb, 2007.*Prof. dr. sc. Sini{a Tatalovi}, redoviti profesor na Fakultetu politi~kih znanostiSveu~ili{ta u Zagrebu, Lepu{i}eva 6; e-mail: [email protected]**Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, izvanredni profesor na Fakultetu politi~kih znanostiSveu~ili{ta u Zagrebu, Lepu{i}eva 6; e-mail: [email protected]***Mr. sc. Ruìca Jake{evi}, znanstvena novakinja-asistentica na Fakultetu poli-ti~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu, Lepu{i}eva 6; e-mail: [email protected]****Tomislav Pili, diplomirani politolog, e-mail: [email protected]

oru`ja za masovno uni{tavanje, organiziranog kriminala, et-ni~kih sukoba, itd. Kako sigurnosno-obrambeni sektor i da-lje ~ini jedno od najva`nijih podru~ja funkcioniranja moder-nih dràva, postojanje kvalitetnog civilnog visokog obrazo-vanja u podru~ju obrane i nacionalne sigurnosti kao i istra-ìvanja vezanih za to podru~je nu`no je za kvalitetno i de-mokratsko funkcioniranje kako obrambenog sektora, tako idràve u cjelini. U Republici Hrvatskoj je ovakav oblik obra-zovanja nakon osamostaljenja prakti~ki potpuno zapostav-ljen, unato~ sedamnaestogodi{njoj tradiciji postojanja sli-~nog studija na zagreba~kom Sveu~ili{tu. Stoga je cilj izradeStudije izvodivosti uvo|enja sveu~ili{nog Studija nacionalneobrane i sigurnosti bio ispitati hrvatske potrebe i mogu}nostiuvo|enja takvog studija, analizirati inozemna iskustva tepredloìti nastavni program prilago|en Bolonjskom procesu.

Klju~ne rije~i: civilno-vojno obrazovanje, Bolonjski proces,sveu~ili{ni Studij obrane i sigurnosti

Osnovna zamisao uvo|enjaStudija nacionalne obrane i sigurnosti

Ulaskom u 21. stolje}e obrana i dalje ostaje jedno od naj-sloènijih podru~ja djelovanja dràva u globaliziranom ok-ru`ju, {to obrambenu funkciju ~ini jednom od najzahtjevni-jih funkcija suvremenih dràva. Me|unarodna okolina u ko-joj djeluju suvremene dràve obiljeèna je jo{ uvijek sloènimodnosima suradnje, natjecanja i sukobljavanja. Suvremenosigurnosno okruènje danas se moè opisivati identifikaci-jom mnogobrojnih problema i izazova s kojima se suo~avajusuvremene dràve. To su: regionalni sukobi, me|unarodniterorizam, proliferacija oru`ja za masovno uni{tavanje, "ne-uspje{ne" dràve, organizirani kriminal i drugo.

Kako bi se uspje{no oduprle ovim izazovima, suvremenedràve organiziraju sigurnosni i obrambeni sektor s ciljemsuo~avanja sa svim opasnostima i prijetnjama koje mogu ug-roziti opstanak dràve, ali i ìvote njezinih gra|ana, te sigur-nost materijalnih i prirodnih dobara. Me|utim, provo|enjemfunkcije sigurnosti i obrane dràve koriste instrumente zaprimjenu sile. U postizanju nacionalne sigurnosti i obrane

10


ovi instrumenti mogu ugroziti individualnu slobodu i sigur-nost, a samim time na posredan na~in i sigurnost dràve.Stoga je civilizacijski doseg da se dràvu u skladu s potre-bom ograni~i u primjeni sile, ali i da je se nadzire. Naime,ukoliko dràva u postizanju nacionalne sigurnosti prakticirapogre{ne mjere i mehanizme, postoji opasnost da i sam poli-ti~ki poredak bude doveden u pitanje. Poslovi nacionalne si-gurnosti te posebno obrane, stoga su vrlo sloèni i zahtjevni.Edukacija za potrebe obrane, kao i istraìvanja u tome pod-ru~ju, pojavljuju se kao nu`na pretpostavka za normalnofunkcioniranje obrambenog sustava u demokratskom poli-ti~kom poretku.

Republika Hrvatska pitanju obrazovanja u podru~ju ob-rane na sveu~ili{noj razini u posljednjih petnaestak godinanije posve}ivala potrebnu pozornost. Na zagreba~kom Fa-kultetu politi~kih znanosti tada{nji studij Op}enarodne ob-rane i dru{tvene samoza{tite (ONO i DSZ) osnovan je jo{1975. godine i to odlukom Saveznog sekretarijata za narodnuobranu (SSNO). Dekretom SSNO-a nije osnovan studij ONOi DSZ samo u Zagrebu, ve} u razli~itim oblicima i u ostalimglavnim gradovima biv{ih jugoslavenskih republika, dok je uBeogradu zbog posebno jakog utjecaja vojne elite osnovanposeban Fakultet obrane i za{tite. Studij ONO i DSZ temeljiose na onda{njim ideolo{kim, politi~kim i doktrinarnim okvi-rima koji su vladali u biv{oj Jugoslaviji. Osnivanje takvogstudija bilo je posljedica onda{njeg shva}anja obrambenogmodela prema kojemu obrana nije bila zada}a samo oruànihsnaga, ve} svih gra|ana. Ovakav stav, ina~e vrlo sli~an kon-ceptu totalne obrane koji su prakticirale neutralne europskedràve, proizlazio je iz marksisti~ke doktrine "naoruànognaroda", koji je u biv{oj Jugoslaviji realiziran koncepcijomop}enarodne obrane i dru{tvene samoza{tite.2

11

Sigurnosno i obrambeno obrazovanje u Republici Hrvatskoj

2Koncepcija op}enarodne obrane i dru{tvene samoza{tite predstavljala je koncepttotalne obrane, kakvu su razvijale europske dràve izvan tada{njih blokova:[vedska, [vicarska, Finska, Austrija. Obilje`je ovih sustava bile su jake vojnesnage sastavljene od stalnog sastava i masovne pri~uve. Svi vojno sposobnimu{karci nakon napunjenih 18 godina upisivani su u vojnu evidenciju, te su imaliobvezu sluìti vojni rok gdje su se obu~avali za kori{tenje oru`ja. Po zavr{etkuvojnog roka, raspore|ivani su u pri~uvne postrojbe, koje su predstavljale najma-sovniji dio ukupne oruàne sile.

Osnivanjem studija izvan okvira vojnih akademija nasto-jalo se pro{iriti vojna znanja prema onima koji su trebali dje-lovati u tzv. "civilnom" dijelu sveukupnog obrambenog susta-va. Osamostaljenjem Republike Hrvatske obrazovne vlastiodlu~ile su ukinuti studij ONO i DSZ, unato~ èlji dijelaznanstvenog osoblja na Fakultetu politi~kih znanosti da stu-dij opstane i temeljito se reformira u pogledu znanstvenog inastavnog programa. Naime, zbog specifi~ne ideolo{ke "obo-jenosti" koja u vrijeme Jugoslavije nije bila strana ni osta-lim studijima u podru~ju dru{tvenih znanosti studij ONO iDSZ bio je stigmatiziran kao nametnuti studij upitne znan-stvene vrijednosti jer je smatralo da inzistiranje na koncepci-ji i doktrini op}enarodne obrane i dru{tvene samoza{titepruà preuzak okvir za kvalitetnu sveu~ili{nu nastavu, kao iza istraìvanja na tom podru~ju.

Kada se po~etkom devedesetih godina pro{loga stolje}apo~elo pri~ati o mogu}nosti ukidanja studija ONO i DSZ, ta-da{nji dekan Fakulteta politi~kih znanosti Sveu~ili{ta u Zag-rebu prof. dr. sc. Ivan Prpi} i profesori sa Studija obrane iza{tite posebno su bili angaìrani na promjenama programa,{to je trebalo uroditi nastavkom postojanja toga studija.3 Me-|utim, njihovi napori nisu uspjeli zaustaviti namjere ta-da{njih obrazovnih vlasti. Profesor Prpi} o tome pi{e u ~lan-ku Fakultet politi~kih znanosti u Zagrebu i razvoj politi~kihznanosti u Hrvatskoj 1962-2002., koji je tiskan kao uvodnik uknjizi o Fakultetu politi~kih znanosti izdanoj povodom nje-gove ~etrdesete obljetnice: "Studij je 1992. postupno ukinutzbog neposredne povezanosti s jednim ideologijskim koncep-tom obrane i dru{tva koji nije doveo do ideologijski proklami-rana "podru{tvovljenja obrane" nego je prijetio militarizaci-jom dru{tva. Ipak, ~ini se da odluka o ukinu}u nije bila done-sena samo iz znanstvenih razloga. Tom prilikom nisu uvaè-ni argumenti profesora FPZG-a da je tijekom gotovo dva de-

12


3Ve} krajem osamdesetih unutar samog Studija postignut je konsenzus o njego-vim promjenama, te njegovom izvla~enju iz ideolo{kog zagrljaja marksisti~ke pa-radigme. Ve} po~etkom 1991. godine postojali su prvi programi koji su u potpu-nosti pratili dru{tvena i politi~ka zbivanja i koji su poku{ali predvidjeti potrebeRepublike Hrvatske u podru~ju nacionalne sigurnosti. Osim pojmova obrana iza{tita, sve vi{e se po~eo upotrebljavati i pojam sigurnost. Jo{ uvijek se nije govo-rilo o nacionalnoj sigurnosti, ali je sama namjera i{la u smjeru {irenja programa,te utemeljenja studija na znanstvenim spoznajama iz svijeta. Do tada se malo ra-~una vodilo o sli~nim studijima u svijetu.

setlje}a studij uvelike izgubio izvorni ideologijski karakter,te su stvorene pretpostavke da se preobrazi u studij nacional-ne sigurnosti. Potrebe za studijem nacionalne sigurnosti up-ravo u demokratskim porecima uskoro su postale o~igledne.Takav je smjer i predvi|en novim nastavnim planom Fakul-teta, a na njemu }e predavati i nastavnici koji su zavr{ili Stu-dij obrane i za{tite."4

Uo~i samog ukidanja studija, nastavnici su pod vodstvomdr. sc. Boìdara Javorovi}a i dr. sc. Vladimira Vuj~i}a pripre-mili prijedlog programa Studija nacionalne sigurnosti i obra-ne, ali taj prijedlog nije dobio podr{ku obrazovnih vlasti u Re-publici Hrvatskoj. Nakon ukidanja studija novonastalo sta-nje poku{alo se ublaìti idejom da se Studij nacionalne sigur-nosti inkorporira u Studij politologije (tre}a i ~etvrta godi-na), ali je realizacija te ideje i{la prili~no sporo. Sljede}ih ne-koliko godina ve}ina nastavnika sa Studija obrane i za{titeoti{la je s Fakulteta (uglavnom u mirovinu) ili su se usmjeriliprema drugim kolegijima, tako da vi{e nije ni bilo nastavnikakoji bi mogli izvoditi spomenuti program.

Posljednja revizija nastavnih planova i programa na Fa-kultetu politi~kih znanosti (prije Bolonjskog procesa) uklju-~ila je kao B usmjerenje (ili: jedno od usmjerenja) i Studij (ili:Smjer) nacionalne sigurnosti sa sljede}im predmetima: Os-nove nacionalne sigurnosti, Nacionalna i me|unarodna si-gurnost, te Europska sigurnost. Pored tih predmeta, u okvi-ru usmjerenja Javne politike postojao je predmet Politike na-cionalne sigurnosti. U Bolonjskom programu postoji modulNacionalna sigurnost u okviru diplomskog programa. Moèse slobodno zaklju~iti kako je Fakultet politi~kih znanostiipak, unato~ mnogim problemima i otporima, uspio zadràtisigurnosne studije kao dio svojeg programa te kako to pod-ru~je postaje, ili moè postati, jedno od klju~nih razvojnihznanstvenih podru~ja u budu}nosti.

Oìvljavanju takve vrste obrazovanja veliku {ansu dajeBolonjski proces jer je Hrvatska zapo~ela reformu visokogobrazovanja u nastojanju da se {to vi{e pribliì razvijenomdemokratskom svijetu, a da pri tome sa~uva vlastite poseb-

13


4Prpi}, Ivan, Fakultet politi~kih znanosti u Zagrebu i razvoj politi~kih znanosti uHrvatskoj 1962-2002., u: Fakultet politi~kih znanosti 1962-2002., FPZ, Zagreb,2002., str. 39.

nosti i identitet. Kako je uvjet za pribliàvanje zapadnom vi-soko{kolskom modelu poznavanje njegovih rje{enja, dostig-nu}a i iskustava, Hrvatska ta iskustva mora {to prije apsor-birati. To ne zna~i da se europska rje{enja trebaju jednostav-no precrtati ve} se treba prona}i originalan model koji je us-kla|en sa europskim rje{enjima. Iznalaènje upravo takvogmodela zna~i poznavati sebe i vlastite mogu}nosti te uvaìtivlastite uvjete i potrebe.

To je posebno va`no jer sustav visokog obrazovanja obra-zuje stru~njake za sada{nje i budu}e potrebe u svim podru~ji-ma dru{tvenog ìvota, a obrana (i obrambeni sustav) jedno jeod tih podru~ja. Mnoga sveu~ili{ta u svijetu bave se obrazo-vanjem za obrambeno podru~je. Stoga su u Studiji izvodivos-ti uvo|enja sveu~ili{nog Studija nacionalne obrane i sigur-nosti na temelju analize programskih materijala velikog bro-ja sveu~ili{ta u Europi i svijetu i njihovih rje{enja, te dosa-da{njih vlastitih iskustava i prosudbe potreba Republike Hr-vatske, napravljeni prijedlozi nastavnih planova i programaza sveu~ili{ni studij obrane na kojem bi se trebali {kolovatistru~ni kadrovi iz podru~ja obrane.

Svrha uvo|enja Studija nacionalne obrane isigurnosti

Kao {to je prethodno navedeno, Studij op}enarodne obra-ne i dru{tvene samoza{tite na Fakultetu politi~kih znanostiu Zagrebu osnovan je s namjerom prou~avanja i promovira-nja vladaju}e obrambene koncepcije i doktrine op}enarodneobrane i dru{tvene samoza{tite. Tome cilju u potpunosti subili podre|eni nastavni plan i program na samom po~etku. Ukasnijem razdoblju do{lo je do odre|enih promjena, ali one subile uglavnom kozmeti~ke prirode. Me|utim, nametanje stu-dija Sveu~ili{tu od strane tada{njeg Saveznog sekretarijataza narodnu obranu nanijelo je mnogo {tete samome studiju.Naime, pred fakultetima koji su dekretom SSNO-a dobili no-ve studije bilo je nekoliko problema: kako novi studij uklopitiu postoje}e studije politologije, dru{tvenih znanosti ili filozo-fije; kako prona}i adekvatan nastavni kadar; kako povezatistudijske programe sa stvarnim dru{tvenim potrebama, itd.?

14


Treba naglasiti kako Sveu~ili{te nije imalo preveliku autono-miju u smislu razvoja Studija obrane i za{tite, jer je razvoj biopod nadzorom i u ovlasti Saveznog sekretarijata za narodnuobranu. Nemogu}nost usmjeravanja razvoja u kona~nici jerezultirao manjkom motivacije, ~ak i u onim podru~jima gdjesu sveu~ili{ta i mogla ne{to u~initi.

Navedeni problemi rezultirali su odre|enim neprihva}a-njem Studija od strane drugih sastavnica Sveu~ili{ta, jer jeStudij bio ozna~en kao ideolo{ki sljedbenik marksisti~ke pa-radigme, samim time neznanstveni, nametnut izvana i zbogtoga neprimjeren sveu~ili{noj razini. Studiji obrane i za{titezbog tih ocjena nisu prona{li svoje mjesto u sveu~ili{noj za-jednici, mada bi se o ocjeni ideolo{ke pristranosti mogla po-vesti ozbiljna rasprava. Takvo obiljeàvanje studija uglav-nom je dolazilo iz podru~ja dru{tvenih znanosti, koje su tako-|er ve}i dio svojih istraìvanja posve}ivale prou~avanju mar-ksisti~ke paradigme. Ipak, Studij ONO i DSZ na Fakultetupoliti~kih znanosti u Zagrebu ukinut je 1992. godine, iako os-tale susjedne zemlje u regiji nisu slijedile takvu praksu.

Naime, u Sloveniji postoji Studij obramboslovja u okviruljubljanskog Fakulteta za dru`bene vede, a u Srbiji je beog-radski Fakultet obrane i za{tite preimenovan u Fakultet ci-vilne obrane. U Sarajevu je, unato~ te{kim ratnim uvjetima,zadràna ista forma samostalni mirovni i sigurnosni studiju okviru Studija politologije, a ni u Makedoniji nije bilo veli-kih promjena jer je studij sve do danas zadràn u okviru Filo-zofskog fakulteta u Skopju. Unato~ ukidanju zagreba~kogstudija, na Fakultetu politi~kih znanosti uspjela se o~uvatimala jezgra nastavnika i istraìvanja, {to je bila osnovica zarazvoj sigurnosnih studija, iako u vrlo ograni~enom opsegu.5

Osim institucionalnih zapreka, razvoj sigurnosnih stu-dija nakon eliminiranja Studija ONO i DSZ bio je vrlo limiti-ran i odvijao se isklju~ivo na Fakultetu politi~kih znanosti,ali ne kao posljedica znanstvene orijentacije te institucije,ve} samo zahvaljuju}i inicijativi nekolicine nastavnika. Tek

15


5Osim {to je Studij obrane i za{tite ukinut 1992. godine, Ministarstvo obrane Re-publike Hrvatske tada je, na neki na~in, zabranilo svako istraìvanje u tom pod-ru~ju svojim zahtjevom da se za svaki projekt u podru~ju obrane i za{tite moratraìti odobrenje od istog tog tijela. Ova skandalozna odluka dodatno je demotivi-rala vrlo rijetke istraìva~e i autore u tom podru~ju.

u drugoj polovici '90-ih dolazi i do formalne integracije pred-meta iz podru~ja sigurnosnih studija u program Studija po-litologije. Time je Fakultet politi~kih znanosti osigurao zad-ràvanje sigurnosnih studija i otvorio mogu}nosti za njihovdaljnji razvoj. Takva orijentacija posebno dolazi do izraàjaako se usvoji shva}anje da Republika Hrvatska kao de-mokratska dràva mora razvijati podru~je sigurnosnih i ob-rambenih studija koji }e proizlaziti iz na{e tradicije i iskus-tava i koje }e biti podloga za izgradnju obrambenog i sigur-nosnog sustava.

Ovo pitanje posebno dolazi do izraàja ukoliko se pro-matra trenuta~no stanje stru~nog civilnog kadra za potrebeobrane i sigurnosti. Potrebno je naglasiti kako je u Republi-ci Hrvatskoj danas primjetan veliki nedostatak stru~njakaiz ovog podru~ja, posebice onih koji bi djelovali izvan dràv-nog sustava. Uo~ljivo je i da su rasprave o u~incima sigur-nosne i obrambene politike, civilno-vojnim odnosima, tran-sformacijama kroz koje prolaze sustav i podsustavi nacio-nalne sigurnosti, ali i o drugim pitanjima sigurnosti, vrlo ri-jetke. Pritom su ekspertna znanja iz razli~itih podru~ja si-gurnosti koncentrirana u samom dràvnom sustavu, dok seu podru~ju civilnog dru{tva tek po~inje razvijati interes zaneka podru~ja. Problemi koji su ovdje navedeni svoje korije-ne imaju u sveukupnom razvoju sigurnosnih studija u Re-publici Hrvatskoj.

Stoga je svrha budu}eg Studija nacionalne obrane i si-gurnosti stvoriti prijeko potrebni civilni kadar koji bi djelo-vao u dva pravca. S jedne bi strane budu}i diplomanti moglipreuzeti cijeli niz poloàja civilnih stru~njaka u Oruànimsnagama i obrambeno-sigurnosnom sektoru, ali i u ostalimtijelima javne uprave te institucijama civilnog dru{tva.Osim rada u javnom sektoru, odre|eni dio mogao bi raditi ugospodarstvu koje sve vi{e uvi|a va`nost sigurnosti u poslo-vanju. S druge strane, studij bi trebao postati neka vrstaznanstvenog "rasadnika" za istraìva~ki kadar koji bi provo-dio prijeko potrebna istraìvanja u ovom va`nom, ali poma-lo zapostavljenom znanstvenom podru~ju.

16


Pregled razvoja obrazovanja za obrambenepotrebe nakon osamostaljenja Republike

Hrvatske

Oruàne snage Republike Hrvatske pravovremeno suspoznale zna~aj izobrazbe, pa tako razvoj sustava vojnog{kolstva zapo~inje jo{ u Domovinskom ratu, koji je u po~etkukroz namjenske i funkcionalne, a potom i redovite modele{kolovanja Hrvatskoj vojsci osiguravao prijeko potreban za-povjedni kadar. Danas se vojni sustav {kolstva integrira s ci-vilnim i u potpori je izgradnji i razvoju osoblja za potrebe Mi-nistarstva obrane i Oruànih snaga i to visokoprofesional-nog, osposobljenog za provedbu zada}a u za{titi i obrani na-cionalnih interesa Republike Hrvatske, uz osiguranje pre-duvjeta za njihovu brzu prilagodbu za obavljanje tih i drugihzada}a u uvjetima koje }e uslijediti ulaskom Republike Hr-vatske u NATO.6

U srpnju 1991. godine zapo~ela je provedba prvih namjen-skih te~ajeva s namjerom da se ubrzanim tempom svladajutemeljne vje{tine ratovanja, organiziranja i zapovijedanja itako osposobi, oruànoj sili u nastanku, prijeko potreban za-povjedni kadar. Ubrzo nakon tih te~ajeva, u prosincu 1991.godine, zapo~elo je ustrojavanje âsni~kog centra u Zagrebu,u sklopu kojega je po~ela i izobrazba 1. nara{taja Do~asni~ke{kole koja je kasnije, 1993. godine, premje{tena u Jastrebar-sko. Razvoj, ja~anje i organizacijski rast Hrvatske vojske ubr-zo je zahtijevao i uvo|enje vi{ih razina vojnog {kolovanja, patako tijekom 1993. godine s radom zapo~inje i Zapovjedno-stoèrna {kola u Zagrebu, koja danas nosi ime proslavljenogbranitelja Vukovara generala Blage Zadre.

Mornari~ki nastavni centar u Splitu formiran je u prosin-cu 1992. godine sa zada}om da {koluje do~asnike i ~asnike zapotrebe Hrvatske ratne mornarice, a iste godine prve polaz-nike prihva}a i Zrakoplovno nastavni centar u Zadru, koji{koluje i obu~ava do~asni~ki i ~asni~ki kadar za potrebe Hr-vatskog ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane.

17


6Doktrina {kolovanja za potrebe OS RH u razdoblju 2005. do 2010., str. 4. http://www.morh.hr/izobrazba/Doktrina%20skolovanja.pdf (10. 12. 2007.)

Godine 1997. âsni~ki centar u Zagrebu postaje jezgra us-trojavanja Hrvatskog vojnog u~ili{ta "Petar Zrinski", u ~ijisastav u travnju iste godine ulaze sva vojna u~ili{ta i {kole, ~i-me je zapo~ela nova etapa razvoja vojnoga obrazovnog susta-va Oruànih snaga Republike Hrvatske. Od tada se u Hrvat-skom vojnom u~ili{tu provodi {kolovanje i profesionalni raz-voj djelatnih i pri~uvnih do~asnika i ~asnika svih grana, rodo-va i struka Oruànih snaga Republike Hrvatske.

Opredjeljuju}i se za razvoj sustava civilno-vojnog {kolo-vanja putem implementacije odre|enih sadràja vojne izob-razbe u nastavne planove i programe na civilnim fakulteti-ma, Oruàne snage Republike Hrvatske su u po~etku togaprocesa ostvarile vrlo dobru suradnju s nekoliko fakulteta, aod pokretanja projekta Kadet 2003. godine suradnja s civil-nim fakultetima mnogostruko je pove}ana i pro{irena na ve-}inu fakulteta na sveu~ili{tima u Zagrebu i Splitu.

Posljednjim preustrojem Oruànih snaga Republike Hr-vatske 2002. godine i u sustavu vojnog {kolovanja uvedene sukorjenite promjene. Od Hrvatskog vojnog u~ili{ta ustrojenoje Zapovjedni{tvo za zdruènu izobrazbu i obuku koje u svo-jem sastavu ima Ratnu {kolu "Ban Josip Jela~i}", Zapovjed-no-stoèrnu {kolu "Blago Zadro", Visoku do~asni~ku {kolu,[kolu stranih jezika "Katarina Zrinska" i Simulacijsko sre-di{te operativno-strategijske razine. Temeljni je zna~aj pos-ljednjih organizacijskih promjena da je sustav {kolovanja de-centraliziran na razinu granske i zdruène mjerodavnosti,kako u podru~ju kreiranja, tako i upravljanja.7

Sukladno reformskim procesima cjelokupnog nacional-nog obrazovnog sustava, jasno se ukazuje i potreba restruk-turiranja obrazovnog sustava za potrebe oruànih snagaRepublike Hrvatske, ali i za potrebe obrane u {irem poima-nju. Temeljni cilj izrade Hrvatskog vojno- obrazovnog stan-darda je definiranje i implementacija novih standarda us-kla|enih s potrebama Ministarstva obrane Republike Hr-vatske i Oruànih snaga Republike Hrvatske, te vizijom bu-du}eg sustava obrane, uz podràvanje kriterija nacionalnogobrazovnog standarda i sustava izobrazbe u Europskoj uni-

18


7Doktrina {kolovanja za potrebe OS RH u razdoblju 2005. do 2010., str. 5-6. http://www.morh.hr/izobrazba/Doktrina%20skolovanja.pdf (10. 12. 2007.)

ji. Standardizacijom bi bili obuhva}eni: obrazovni sadràji(s posebnom pozorno{}u na kriti~na znanja i vje{tine); kri-teriji usvojenih znanja, vje{tina i sposobnosti polaznika;metodologija nastavnog procesa; permanentnost pra}enja ievaluacije polaznika; permanentnost pra}enja i evaluacijanastavnog osoblja; principi i metodologija stru~nog ospo-sobljavanja i usavr{avanja nastavnog osoblja; metodi~ko-didakti~ka priprema nastavnog osoblja; sustav nagra|iva-nja nastavnog osoblja i sl.8

Zbog lak{eg razumijevanja, potrebno je definirati sam po-jam vojno-civilnog {kolovanja. Vojno-civilno {kolovanje jespecifi~ni oblik izobrazbe gra|ana Republike Hrvatske zapotrebe Oruànih snaga Republike Hrvatske putem kojeg seosposobljavaju civilne osobe za vojnu karijeru, a djelatne oso-be za nastavak usavr{avanja u cilju napredovanja (uspje{noguzdizanja u stru~nosti) i daljnjeg profesionalnog razvoja.Vojno-civilno {kolovanje sastoji se od pripadaju}ih programai temelji se na konceptu cijeloìvotnog u~enja (permanen-tnog usavr{avanja za du`nost). Koncept ovakve izobrazbeodobrava Ministar obrane sukladno svojim ovlastima. Prog-ram Kadet je integrirani oblik civilno-vojnog {kolovanja ko-jim se {koluju kandidati za ~asnike za potrebe borbenih rodo-va i rodova borbene potpore, te predstavlja primarni oblik{kolovanja za karijerne ~asnike (karijera profesionalni ì-votni put).9

Program Kadet je model obrazovanja namijenjen {kolo-vanju budu}ih ~asnika za potrebe Oruànih snaga RepublikeHrvatske, isklju~ivo za popunu ~asni~kih du`nosti u postroj-bama borbenih rodova i rodova borbene potpore.10 Ovaj pro-jekt {kolovanja na civilnim u~ili{tima utemeljen je s ciljemtransparentnosti i otvorenosti sustava, tj. s ciljem stjecanjaodgovaraju}e civilne diplome, koja }e poslije ~asni~ke karije-

19


8Koncept izobrazbe za potrebe OSRH, str. 23-24. http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept% 20izobrazbe_OSRH.pdf (10. 12. 2007.)9Koncept izobrazbe za potrebe OSRH, str. 5. http://www.morh.hr/katalog/docu-ments/Koncept% 20izobrazbe_OSRH.pdf (10. 12. 2007.)10Pje{a{tvo, vojna policija, oklopni{tvo, topni{tvo, protuzra~na obrana, inènjerija,veza, pomorstvo, zrakoplovstvo, nuklearno biolo{ko kemijska obrana, motrenje inavo|enje.

re pomo}i ~asniku u drugoj, tzv. civilnoj karijeri. Nakon zavr-{enog {kolovanja polaznici postaju ~asnici te se raspore|ujuna obna{anje radnih zada}a u okviru Oruànih snaga Repub-like Hrvatske.

Specifi~nosti {kolovanja budu}ih ~asnika po modelu Ka-det sastoje se u tome {to je prioritet njihovo osposobljavanjeza zapovijedanje i upravljanje, te provedbu vojnih zada}a uzupotrebu sloènih borbenih sustava koji zbog toga zahtije-vaju i poseban pristup u njihovoj izobrazbi. [kolovanje potom modelu sastoji se od vi{e komponenti uz redoviti civil-ni sustav izobrazbe na visokim u~ili{tima u Republici Hr-vatskoj isklju~ivo na diplomskoj razini, kadeti prolaze iprograme vojne obuke, vojne kampove te dopunske kolegijeiz vojnih podru~ja u sklopu studijskih programa koji se nazi-vaju vojno-nastavni moduli.11

Visoka u~ili{ta u Republici Hrvatskoj nositelji su civilneakademske izobrazbe. Kadeti u cijelosti izu~avaju progra-me u~ili{ta upisanog studija odnosno upisanog smjera. Voj-nu izobrazbu i obuku organizira i provodi vojna institucijakoja je mjerodavna za pra}enje {kolovanja kadeta. Ta je in-stitucija nadle`na za izradu nastavnih planova i programaza provedbu izobrazbe i obuke kadeta u skladu sa strategij-skim dokumentima i smjernicama Glavnog stoèra Oruà-nih snaga Republike Hrvatske. Programi vojne obuke kade-ta sastavni su dio ~etverogodi{njeg/petogodi{njeg Plana voj-ne obuke kadeta uskla|enog sa Smjernicama za izobrazbu iobuku kadeta.

Program vojne obuke kadeta temelji se na vojnoj obucivojnika pje{a{tva upotpunjenog posebnim vje{tinama speci-fi~nim za rodove Oruànih snaga Republike Hrvatske. Cjelo-kupni ~etverogodi{nji/petogodi{nji program vojne obuke ka-deta zamjena je za temeljnu i specijalisti~ku vojnu obuku.Kadeti se nakon zavr{etka civilno vojnog {kolovanja ne upu-}uju na sluènje vojnog roka.12Za vrijeme svog {kolovanja ka-

20


11Kvota specijaliziranih predmeta koje su kadeti obvezni upisati umjesto standar-dnih izbornih predmeta, ali sustav vojno-nastavnog modula do danas nije postaodio {kolovanja kadeta.12Doktrina {kolovanja za potrebe OS RH u razdoblju 2005. do 2010., str. 11-13.http://www.morh.hr/izobrazba/Doktrina%20skolovanja.pdf (10. 12. 2007.)

deti su smje{teni u vojne objekte i poha|aju fakultete kao re-dovni studenti sa svim obvezama. Me|utim, uz te redovne fa-kultetske obveze kadeti su du`ni pro}i razne programe obu-ke koje za njih organizira vojska, te za vrijeme ljetnih i zim-skih praznika poha|aju kampove koji su namijenjeni prak-ti~noj provedbi nau~enih lekcija iz godi{njeg programa vojneobuke. Program Kadet provodi se na zagreba~kom i split-skom sveu~ili{tu, na kojima obuhva}a niz fakulteta.13

Vojno-nastavni moduli su vojni nastavni sadràji sastav-ljeni od vi{e kolegija koji se ugra|uju u studijske programe ci-vilnih visokih u~ili{ta u Republici Hrvatskoj i obvezni su zasve kadete, ovisno o izboru fakulteta i roda za koji se {koluje.Sadràj op}eg vojno-nastavnog modula sastoji se od pet ob-veznih kolegija:14 Vojna povijest, Komparativni sustavi obra-ne, Upravljanje i vo|enje u vojnoj organizaciji, Vojna geogra-fija, Vojna psihologija i jednog izbornog kolegija od tri nave-dena: Suvremeni borbeni sustavi, Ratno pravo i Vojna socio-logija.

Specijalisti~ki vojno-nastavni moduli moraju se definiratiu skladu s prijedlozima granskih zapovjedni{tava. Na~elno,specijalisti~ki vojno-nastavni moduli se vezuju uz rodove top-ni{tva, oklopni{tva, pomorstva, zrakoplovstva i veze.

Reforma sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj utje-cala je na koncept studijskih programa u~ili{ta. Uvo|enjempreddiplomskih studija (trajanja tri godine) te diplomskih

21


13Popis fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i Splitu, uklju~enih u projekt Kadet (na te-melju natje~aja raspisanog 14. sije~nja 2005. u dnevnim novinama): SVEUÎLI-[TE U ZAGREBU: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnikei ra~unarstva, Fakultet kemijskog inènjerstva i tehnologije, Ekonomski fakul-tet, Pravni fakultet, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet (inènjersko usmjere-nje matematike, fizike, kemije, geofizike, geologije i usmjerenje profesor geografi-je), Geodetski fakultet, Gra|evinski fakultet, Fakultet prometnih znanosti(smjer: cestovni, po{tanski i telekomunikacijski, aeroprometni, aeronautika, VIIst., vojni pilot), Prehrambeno-biotehnolo{ki fakultet, Filozofski fakultet studijpsihologije, studij informacijske znanosti, Fakultet politi~kih znanosti, Katoli~kibogoslovni fakultet. SVEUÎLI[TE U SPLITU: Pomorski fakultet, Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultet prirodoslovno-matemati-~kih znanosti i odgojnih podru~ja, Gra|evinsko-arhitektonski fakultet, Kemij-sko-tehnolo{ki fakultet, Ekonomski fakultet, Katoli~ko bogoslovni fakultet.14Op}i vojno-nastavni modul obvezan je za sve kadete bez obzira za koji se rod OS RH{koluju. Doktrina {kolovanja za potrebe OS RH u razdoblju 2005. do 2010., str. 13.http://www.morh.hr/izobrazba/Doktrina%20skolovanja.pdf (10. 12. 2007.)

studija (trajanja pet godina), onemogu}eni su uvjeti ugradnjevojno-nastavnih modula na dodiplomskoj razini, ve} samo nadiplomskoj razini.15

Nakon zavr{etka temeljne ~asni~ke izobrazbe (svi kadetisu du`ni nakon studija poha|ati ~asni~ku {kolu) sukladnograni, rodu i struci, kadet dobiva ~in poru~nika i raspored napo~etnu ~asni~ku du`nost ustrojbenog ~ina poru~nika. Kao~asnik obavlja du`nosti razine zapovjednika voda nekolikogodina nakon ~ega se upu}uje na vi{u razinu vojne izobrazbe.

Prema tom modelu mladi ~asnik/ca ostvaruje uvjete zakontinuirani profesionalni razvoj tj. odgovaraju}i ritam ob-na{anja du`nosti i {kolovanja za vi{e du`nosti. Jedna odprednosti i motiviraju}ih ~imbenika ~asni~kog poziva je i ve-lika mogu}nost daljnjeg {kolovanja i usavr{avanja, a samimtim i rada u inozemstvu. Republika Hrvatska, kao budu}a~lanica NATO-a, imat }e na dispoziciji razli~ita mjesta i pozi-cije u NATO-ovom zapovjedni{tvu, regionalnim stoèrima,vojnim misijama u inozemstvu i sli~no.

Kao i ostali pripadnici MORH-a i Oruànih snaga Repub-like Hrvatske, tako i kadeti nakon zavr{enog {kolovanja uokviru programa Kadet imaju pravo i obvezu stru~no seusavr{avati putem raznih oblika vojne i civilne funkcionalneizobrazbe u zemlji i inozemstvu. Time im se pruà mogu}no-st profesionalnog razvoja, tj. napredovanja u karijeri. Nakonzavr{etka studija stipendist ulazi u sastav HV-a s ~inom po-ru~nika i diplomom studija koji je zavr{io. Osim prilike da uvojnoj karijeri napreduje do ~ina generala, zahvaljuju}i civil-noj diplomi kadet }e se nakon vojne karijere lak{e zaposliti ucivilnom sustavu.

U posljednjih nekoliko godina dogodili su se stanoviti po-maci na podru~ju obrazovanja i istraìvanja unutar obram-benog sustava Republike Hrvatske koji ukazuju na zna~ajannapredak u sustavnom obrazovanju za vojne potrebe. Napodru~ju {kolovanja civilnih stru~njaka za sigurnosno-ob-rambena pitanja promjene koje su se po~ele provoditi na Fa-kultetu politi~kih znanosti u Zagrebu predstavljaju prvi ko-rak u stvaranju modernih sigurnosnih studija. Iskustvo jepokazalo kako je odluka o ukidanju Studija obrane i za{tite

22


15Isto, str. 15.

bila pogre{na jer je time zaustavljeno ne samo sustavno {ko-lovanje civilnih stru~njaka u podru~ju obrane, ve} i kontinui-rani znanstveni rad na ovom podru~ju.

Faze izrade Studije izvodivosti o uvo|enjusveu~ili{nog Studija nacionalne obrane i

sigurnosti

Studija izvodivosti uvo|enja sveu~ili{nog Studija nacio-nalne obrane i sigurnosti realizirana je u tri faze.

Prva faza podrazumijevala je izradu i verifikaciju izved-benog projekta kroz vo|enje niza razgovora sa doma}im istranim ekspertima iz podru~ja obrane i sigurnosti. Cilj ovefaze bio je utvrditi predmet istraìvanja i kompenzirati ne-dostatke stru~ne i znanstvene literature koja obra|uje pod-ru~je obrazovanja za potrebe obrane i sigurnosti.

Druga faza bila je usmjerena na prikupljanje sekundarnihizvora koji su trebali posluìti za analizu obrazovanja za pot-rebe obrane i sigurnosti u odabranim dràvama, odnosno dr-àvama ~lanicama NATO-a i dràvama u Jugoisto~noj Euro-pi. U ovoj fazi prikupljani su podaci i informacije s internet-skih stranica, iz ~asopisa i stru~nih publikacija. O koli~ini po-dataka govori i ~injenica da prikupljeni materijal obuhva}anekoliko tisu}a stranica.

U tre}oj fazi analizirano je obrazovanje za potrebe obranei sigurnosti u odabranim dràvama, na na~in da je ono pro-matrano u kontekstu Bolonjskog procesa u tim dràvama. Uanalizi je sagledan i izravni te neizravni utjecaj politi~kogsustava i sustava nacionalne sigurnosti, ali i geopoliti~kogpoloàja na obrazovanje za potrebe obrane u svakoj zemlji.Nakon toga sa~injena je komparativna analiza obrazovanjaza potrebe obrane i sigurnosti, koja je posluìla za izradu pri-jedloga plana i programa preddiplomskog sveu~ili{nog studi-ja obrane i sigurnosti. Komparativna analiza ukazala je naopravdanost uvo|enja ovakvog sveu~ili{nog studija u Hrvat-skoj, ~ime bi se uklonili ozbiljni deficiti u razini ekspertnogznanja iz podru~ja obrane u odnosu na druge dràve.

23


U studiji je predloèn i program sveu~ili{nog Studija na-cionalne obrane i sigurnosti utemeljen na najboljim iskustvi-ma drugih dràva, potrebama koje proizlaze iz obrambenogsustava Republike Hrvatske, te raspoloìvih znanstveno-nastavnih potencijala na hrvatskim sveu~ili{tima koji suidentificirani analizom radova u Hrvatskoj znanstvenoj bib-liografiji. Prijedlog preddiplomskog sveu~ili{nog Studija na-cionalne obrane i sigurnosti, koji je sastavni dio ove studije,koncipiran je kao trogodi{nji studij na kojem bi se u okvirusvakog semestra izvodila nastava iz ~etiri obvezna, dva izbor-na i dva fakultativna kolegija. Predloèni programi u zna~aj-noj mjeri korespondiraju s postoje}im programima koji se ve}realiziraju na hrvatskim sveu~ili{tima, dok se dio programatemelji na programima koji se realiziraju na sli~nim studiji-ma u inozemstvu.

Ova Studija predstavlja materijal koji treba potaknuti ar-gumentiranu raspravu koja bi rezultirala formalnim prijed-logom za osnivanje preddiplomskog sveu~ili{nog studija ob-rane i sigurnosti. Sadràj Studije ukazuje da bi osnivanje na-vedenog studija trebalo biti rezultat suradnje Instituta za is-traìvanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obraneRepublike Hrvatske i Sveu~ili{ta u Zagrebu Fakulteta poli-ti~kih znanosti, koji u ovome podru~ju ima vi{edesetljetno is-kustvo.

Iskustva dràva u podru~juvojno-civilnog obrazovanja

Analizom iskustava dràva ~lanica NATO-a te dràva re-gije u podru~ju vojnog obrazovanja, unato~ pote{ko}ama uklasificiranju zemalja prema konceptu ure|enja spomenutihsustava, te s obzirom na evidentne razli~itosti prouzrokova-ne ponajprije specifi~nim potrebama svake od njih, analizomsadràja izdvojile su se tri do ~etiri distinktne kategorije natemelju kojih je na~elno mogu}a njihova kategorizacija. Na-ime, radi se o civilno-vojnom, vojnom i studiju obrane, dok serazni oblici stru~nog i profesionalnog usavr{avanja, koji suuglavnom komplementarni postoje}im studijima, svrstavajuu kategoriju 'Ostalo'.

24


Iz dostupnih materijala moè se primijetiti kako vi{e odpolovice zemalja u svome sustavu ima stanoviti oblik vojno-civilnog studija obrane koji samostalno ili u kombinaciji sanekim od drugih spomenutih oblika ~ini temelj sustava ob-razovanja za potrebe obrane. Skupinu zemalja koje su se op-redijelile za takav sustav obrazovanja karakterizira uo~ljivadiverzificiranost, s obzirom na ~injenicu da obuhva}a npr.SAD, koje posjeduju {iroki spektar detaljno razvijenih prog-rama te Bosnu i Hercegovinu, koja niti nema cjelovit prog-ram koji se primjenjuje u praksi.

Nadalje, vidljivo je da su zemlje koje su u novijoj povijestizbog specifi~nih politi~kih uvjeta, geostrate{ke pozicije iliblokovske pripadnosti pridavale veliku pozornost vojnojkomponenti sigurnosti, zadràle teì{te sustava na vojnojnaobrazbi, koja se vrlo rijetko kombinira sa nekim drugimmodelom obrazovanja,16 dok zemlje razvijenih demokracijakoriste uglavnom kombinaciju spomenutih modela.

Kada su u pitanju studiji obrane, zamjetan je njihov uz-lazni trend, uglavnom u kombinaciji sa jednim ili oba preos-tala modela, i to ponajprije u razvijenim i demokratskimzemljama, {to bi moglo biti jedno od racionalnih rje{enja i zaRepubliku Hrvatsku. U daljnjem tekstu naglasak }e bitistavljen na iskustva dràva koje imaju sustav civilnog {kolo-vanja za potrebe sigurnosno-obrambenog sektora.

Tako su Srbiji na Fakultetu sigurnosti Sveu~ili{ta u Beog-radu (Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu)17 uskladu s predmetom ove Studije zanimljivi osnovni akadem-ski studiji koji se izvode na tom fakultetu. Osnovni akadem-ski studiji18 koncipirani su kroz sljede}a ~etiri smjera: Studijsigurnosti, Menad`ment ljudskih i socijalnih resursa, Civil-na za{tita i za{tita ìvotne sredine, Studij obrane. Pored ovihsmjerova postoji i studijski program za stjecanje zajedni~kediplome Fakulteta sigurnosti i Vojne akademije.

Studijski program osnovnih akademskih studija nastojiosigurati i oja~ati akademsku i profesionalnu kompetenciju

25


16Tako je ovaj sustav zadràla ve}ina biv{ih ~lanica Isto~nog bloka te Turska i Gr~ka.17http://www.fb.bg.ac.yu (09. 11. 2007.)18Osam semestara 240 ECTS bodova.

studenata za rad na poslovima obrane, za{tite, sigurnosti iupravljanja ljudskim i socijalnim resursima u civilnom sek-toru, u svojstvu voditelja ili referenata u sredi{njim, regio-nalnim i lokalnim organima uprave, velikim privrednim sus-tavima, malim i srednjim poduze}ima i privatnim kompani-jama, znanstveno-istraìva~kim i stru~nim institucijama,kao i obrazovnim centrima, neprofitnom sektoru, humani-tarnim organizacijama, inspekcijskim slu`bama, medijima,itd. To nalaè izu~avanje suvremenih me|unarodnih odnosai institucija, ljudskih prava, trajnog/uskla|enog razvoja, sus-tava sigurnosti, teorija kriznih situacija i mirovnih procesa,demokratske kontrole primjene sile, suvremenih oblika ug-roàvanja ljudi, materijalnih dobara i ekosustava i drugih re-levantnih sadràja suvremene integralne sigurnosti.

Ovakav koncept studijskog programa osnovnih akadem-skih studija doprinosi razvoju gra|anskog dru{tva u pogle-du sigurnosti (op}e, nacionalne, individualne) i za{tite (za-{tite ìvotne sredine i stanovni{tva od prirodnih katastrofai kemijskih akcidenata, zdravstvene i socijalne za{tite, ob-rane od suvremenih oblika ugroàvanja i upravljanja ljud-skim i socijalnim resursima sa orijentacijom na interdiscip-linarni pristup).

Studij sigurnosti19 karakterizira izu~avanje odabranihpredmeta koje omogu}ava pravovremeno prepoznavanje si-gurnosnih problema i djelovanje u cilju njihovog eliminira-nja, kako na globalnoj tako i lokalnoj razini. Prou~avanjemtih problema, kao i novih oblika ugroàvanja sigurnosti, mo-è se bolje razumjeti koncept, sustav i funkcija suvremene si-gurnosti, imaju}i u vidu da je sigurnost ljudi, dràva i me|u-narodne zajednice vrlo sloèna i da donosi mno{tvo izazova za znanost prije svega. Interdisciplinarno izu~avanje sigur-nosti na osnovnim akademskim studijima od izuzetne jeva`nosti za uvi|anje zna~aja promi{ljanja sigurnosti, bavlje-nja njome i izgradnje visoke razine sigurnosne svijesti, {toproistje~e iz objektivnih potreba zajednice da za{titi svojevrijednosti.

26


19Ukupan broj ECTS bodova: 240; Stru~ni naziv: Menadèr sigurnosti (iz podru~jasigurnosti studija sigurnosti); Razina: Osnovni akademski studij; Trajanje: 4godine 8 semestra.

Osnovni cilj koji se èli posti}i izu~avanjem predmeta naStudiju sigurnosti jest da studenti usvoje znanstvena i prak-ti~na znanja o dru{tvenim i drugim oblicima i izvorima ugro-àvanja sigurnosti jednog dru{tva, da upoznaju bit, sadràj,organizaciju i funkcioniranje sustava sigurnosti, kako u nje-govom proaktivnom tako i reaktivnom djelovanju. Studentise trebaju pripremiti za uspje{no izvr{avanje zada}a u okviri-ma sigurnosne struke u privrednim i neprivrednim organi-zacijama, institucijama sustava i u dru{tvenom (dràvnom) iu privatnom sektoru. Kadar koji se {koluje na ovom studijuosposobljen je za izvr{avanje brojnih poslova u podru~ju si-gurnosti, a najva`niji su:

u organima uprave i drugim dràvnim organima, na or-ganiziranju aktivnosti iz podru~ja sigurnosti;

u organima sigurnosti i u inspekcijskim slu`bama;

u tvrtkama i institucijama, na izradi i provo|enju susta-va osiguravanja osoba, imovine i poslovanja;

poslovi planiranja i projektiranja u podru~ju sigurnostina svim razinama (poduze}a, mjesna zajednica, op}ina, regi-ja, republika);

izrada sigurnosnih studija, analiza, procjena i planova,u cilju znanstvene ekspertize;

u znanstveno-istraìva~kim i stru~nim institucijama.

[kolovanje na smjeru Studija obrane20 studentima omo-gu}uje stjecanje i usvajanje znanja iz podru~ja nacionalne ob-rane, posebno civilne obrane. Program smjera osigurava no-vim generacijama studenata shva}anje obrane u duhu suvre-mene obrambene kulture, potreba zajedni~ke europske ob-rane i vrijednosti europskog civilnog dru{tva. Izu~avanjempredmetnih sadràja studenti stje~u stru~na znanja o svimaspektima civilne obrane uz afirmaciju mira, tolerancije imultikulturnih vrijednosti.

Civilna obrana je klju~ni nositelj poslova u pripremama,organizaciji i transformaciji civilnog dru{tva. Zbog toga jejedan od bitnih preduvjeta {kolovanja profila za potrebe ci-

27


20Ukupan broj ECTS bodova: 240; Stru~ni naziv: Menadèr sigurnosti (iz oblastiznanosti sigurnosti studij obrane); Razina: Osnovne akademske studije; Traja-nje: 4 godine 8 semestara.

vilne obrane. Poloàj civilne obrane u Srbiji koncipiran jetako da postoji opravdana stru~na i znanstvena potreba zaovim kadrom u strukturama obrane, civilne obrane, veli-kim tehni~kim sustavima, dràvnim organima i javnimslu`bama.

U prilog {kolovanju za potrebe civilne obrane ide i ~inje-nica da dru{tvu ovakav kadar nedostaje, {to se vidi i iz evi-dencije Zavoda za zapo{ljavanje. [kolovanjem profila "me-nadèr civilne obrane" stvaraju se mogu}nosti za razmjenusli~nog kadra u okviru Europe i njenih pojedinih regija, kao{to je Jugoisto~na Europa. Studenti {kolovani na smjeru Ci-vilne obrane osposobljavaju se za obavljanje brojnih zadata-ka u podru~ju obrane, pogotovo civilne obrane. Nakon zavr-{etka studija, "menadèri civilne obrane" osposobljeni su za:

upravljanje civilnom obranom na razini dràve i zna~aj-nijih regija lokalnog zna~aja;

stru~nu procjenu osjetljivosti i ugroènosti stanovni-{tva, njihovih materijalnih dobara i drugih vrijednosti;

procjenu ugroènosti i osjetljivosti materijalnih, kultur-nih i drugih dobara i vrijednosti civilnog stanovni{tva u mirui ratu. Na toj osnovi izra|ivat }e planove zbrinjavanja, ras-podjele i za{tite tih dobara i vrijednosti u kriznim i ratnimuvjetima;

zbrinjavanje, evakuaciju i za{titu materijalnih dobara,stanovni{tva, velikih tehni~kih sustava i poduze}a u dràv-nom i privatnom vlasni{tvu;

rukovo|enje civilnom obranom i njeno planiranje u dr-àvnim, regionalnim i lokalnim okvirima;

planiranje kori{tenja raspoloìvih resursa, snaga i sred-stava u izvanrednim situacijama i ratnim uvjetima;

organizaciju i specijalizaciju osoba za poslove u okvirucivilne obrane u svim strukturama dru{tva, od poduze}a dodràvnih institucija;

kontrolu provo|enja svih mjera civilne obrane u vrijememira i rata;

organiziranje suradnje sa svim nacionalnim i me|una-rodnim, humanitarnim i drugim organizacijama na provo|e-nju mjera civilne obrane.

28


Imaju}i sve to u vidu, studenti {kolovani na smjeru Civil-na obrana usmjeravaju se na suvremeno shva}anje civilneobrane kao podsustava obrane zemlje, na suvremeno uprav-ljanje njome i na izvr{avanje zadataka koji se u okviru njepostavljaju. Uzimaju}i u obzir promjene u globalnom sigur-nosnom okruènju, promjene u obrazovnom sustavu Srbijevezane za priklju~enje Bolonjskom procesu, usporedna is-kustva i sna`ne zahtjeve trì{ta, Fakultet sigurnosti i Vojnaakademija donijeli su odluku o pokretanju studijskog progra-ma za stjecanje Zajedni~ke diplome Fakulteta bezbednosti iVojne akademije.21

Pokretanjem studija za stjecanje zajedni~ke diplome, Fa-kultet sigurnosti i Vojna akademija polaze u susret Bolonj-skom procesu kao jednom od najva`nijih ciljeva reforme viso-kog {kolstva u Srbiji. Uvo|enjem studija za stjecanje zajed-ni~ke diplome u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanjubitno bi se pove}ala racionalnost i efikasnost studiranja. Po-red toga, ~asnici {kolovani po ovom programu bit }e osposob-ljeni efikasno odgovoriti novim misijama Vojske Srbije, kojesu odre|ene u strate{kim dokumentima, a koje su vezane zapomo} civilnim organima vlasti u otklanjanju posljedica mir-nodopskih katastrofa. âsnik {kolovan po ovom programuste}i }e i znanja koja mu omogu}uju rad u dràvnim instituci-jama, organima lokalne samouprave i privrednim poduze}i-ma, bez dodatnog {kolovanja, {to se danas postavlja kao veo-ma ozbiljan problem u rje{avanju problema vi{ka vojnogkadra.

Program za stjecanje zajedni~ke diplome obuhva}a tri vr-ste modula:

1. Modul op}eobrazovnih i stru~nih predmeta;

2. Izborni moduli: modul sigurnosnog menad`menta, mo-dul civilna za{tita i za{tita ìvotne sredine i modul upravljanjaljudskim resursima (student bira jedan od ova tri modula);

3. Vojni modul.

29


21Ukupan broj ECTS bodova: 240; Stru~ni naziv: Diplomirani menadèr sigurnosti(u podru~ju po izboru: sigurnosti ili menad`menta ljudskih i socijalnih resursa ilimenad`menta civilne za{tite i za{tite ìvotne sredine i vojnih znanosti); Razina:Osnovne akademske studije; Trajanje: 4 godine 8 semestara.

Studenti u okviru modula op}eobrazovnih i stru~nihpredmeta stje~u znanja iz svih relevantnih znanosti i discip-lina koje predstavljaju osnovu za daljnje stru~no specijalizi-ranje. Izborni moduli osiguravaju i ja~aju akademsku i profe-sionalnu kompetenciju studenata za rad na poslovima sigur-nosti, za{tite i upravljanja ljudskim i socijalnim resursima.Kona~no, u okviru vojnog modula studenti se obu~avaju istje~u potrebna znanja iz oblasti obrane i vojnih vje{tinaneophodnih za obavljanje ~asni~ke du`nosti. Svi predmeti, aposebno oni vojnog modula, uklju~uju razli~ite oblike nas-tavnih aktivnosti u vidu vje`bi, prakti~ne nastave, terenskenastave, seminara i praktikuma.

U Sloveniji na Sveu~ili{tu u Ljubljani i Sveu~ili{tu u Mari-boru postoje fakulteti koji me|u svojim programima imaju ione koji se mogu uvrstiti u podru~je civilno-vojnog obrazova-nja. Ova konstatacija odnosi se na Fakultet dru{tvenih zna-nosti (Fakulteta za dru`bene vede) u Ljubljani, na kojemu uokviru znanstvene grane Politologije postoji podru~je Ob-ramboslovje, te na Fakultet sigurnosti (Fakulteta za varnos-tne vede) na Sveu~ili{tu u Mariboru.

Glavna institucija u Republici Sloveniji u okviru koje seorganiziraju programi u sklopu kojih se prou~avaju sigurnos-na i obrambena pitanja jest Fakultet dru{tvenih znanostiSveu~ili{ta u Ljubljani. To je najve}i interdisciplinarni dru-{tveni fakultet u Sloveniji i tako|er me|u najve}ima u Euro-pi. Ustanovljen je 1961. godine kao Visoka politi~ka {kola,koja se u nekoliko godina razvila u Visoku {kolu za sociologi-ju, politi~ke znanosti i novinarstvo. Godine 1970. se po uklju-~ivanju u Sveu~ili{te u Ljubljani preimenovala u Fakultet zasociologiju, politi~ke znanosti i novinarstvo (FSPN). Sada-{nje ime ove institucije je Fakulteta za dru`bene vede (FDV) inosi ga od 1991. godine.

Jedna od katedri koja djeluje kao sastavna jedinica Fakul-teta dru{tvenih znanosti u Ljubljani je Katedra za obrambe-ne studije (Katedra za obramboslovje) koja je jedinica Odjelje-nja za politologiju Fakulteta dru{tvenih znanosti. Jedna odva`nih sastavnica je i Centar za istra`ivanje obrane (Obram-boslovni raziskovalni centar).

Katedra za obrambene studije organizira i (u suradnji sdrugim katedrama na Fakultetu) izvodi studijski program

30


Politologije, Smjer obrana, koji je ponajprije namijenjen izob-razbi budu}ih civilnih stru~njaka za obranu i u velikoj mjeripruà i znanja za potrebe obrazovanja profesionalnih vojnika(~asnika).22 U okviru Katedre organiziran je preddiplomskistudij obrane (1. stupanj), magistarski studij obrane (2. stu-panj-jednogodi{nji), koji je objedinio prija{nji magistarskistudij obrane (dvogodi{nji) i specijalisti~ki studij obrane (jed-nogodi{nji).

Na preddiplomskom Studiju politologije (Smjer obrana) uakademskoj godini 2006/2007., uz op}e politolo{ke predmete,izvodili su se i kolegiji va`ni za obrazovanje u podru~ju sigur-nosti i obrane. Predmeti su u pravilu jednosemestralni i izvo-de se u opsegu {ezdeset nastavnih sati predavanja, {to stu-dentima donosi 5 ECTS-a (na jednom kolegiju predvi|eno150 sati rada studenta). Unutar 150 sati podrazumijevaju serazli~iti oblici organiziranog i samostalnog studijskog rada.Svoje obveze studenti mogu ispuniti na razli~ite na~ine, kojisu za svaki predmet posebno razra|eni u nastavnom planu,te detaljno opisani u tjednim planovima.

Kao logi~an nastavak naobrazbe u podru~ju sigurnosti iobrane do prilagodbe Bolonjskom procesu nudili su se sljede-}i programi: magistarski studij obrane23 i specijalisti~ki stu-dij obrane.24 Oba ova programa bila su samostalna. Me|utim,

31


22Studij obrane mogu} je i kao B-program u suradnji s Filozofskim fakultetom uLjubljani. Predstojnica katedre je prof. dr. sc. Ljubica Jelu{i~.23Magistarski studij obrane temelji se na teorijskim spoznajama i empirijskim na-lazima znanosti o obrani. Studij nudi teorijska i empirijska znanja s podru~ja ob-rambenih sustava i politika, vojne sociologije i politologije, civilne obrane i kriz-nog menad`menta, strategije i operatike, te obrambene metodologije. Namije-njen je studentima Fakulteta za dru{tvene znanosti, ponajprije studentima obra-ne, ali i studentima drugih fakulteta. Dobivena znanja budu}im magistrima omo-gu}uju znanstveno-istraìva~ki, analiti~ki i pedago{ki rad u podru~ju sigurnosti,obrane i za{tite, tako|er u pedago{kim i istraìva~kim institucijama, te razli~itimdijelovima sustava nacionalne sigurnosti.24Specijalisti~ki studij obrane namijenjen je onima koji èle ste}i produbljena, pri-mijenjena znanja s podru~ja nacionalne i me|unarodne sigurnosti. Studijski pro-gram nastoji zadovoljiti potrebe slovenskog dru{tva za organiziranim i sistema-ti~nim redovnim specijalisti~kim obrazovanjem vojnih profesionalaca za najvi{ezapovjedni~ke i stoèrne zada}e, civilnih slu`benika Ministarstva obrane i drugihdràvnih organa, itd. Cilj programa je osposobiti polaznike za ispunjavanje zah-tjevnijih zada}a u sustavu nacionalne sigurnosti i drugih dru{tvenih podsistema,te u strukturama za postizanje me|unarodne sigurnosti.

potpisivanjem Bolonjske deklaracije i prilago|avanjemstrukture i na~ina rada njezinim odredbama, objedinjene suprednosti oba programa u jedan cjeloviti program koji ima trimodula: Op}i obrambeni modul, Modul vojnih i strategijskihstudija i Modul me|unarodna sigurnost. Svi moduli imaju trizajedni~ka predmeta i specifi~an oblik zavr{etka studija uobliku simulacije rje{avanja sukoba s magistarskim radom.Tri izborna predmeta i dva obavezna razlikuju se od modulado modula.

Op}i obrambeni modul predstavlja renovirani dosada{njimagistarski Studij obrane i raspisuje se svake godine. Modulvojnih i sigurnosnih studija izvodi se za karijerne potrebe za-poslenih u Slovenskoj vojsci, Slovenskoj policiji, za stranestudente i kandidate za dràvne i vojne slu`benike. Modul seraspisuje u skladu sa konkretnim potrebama dràvne upraveza takvim stru~njacima i predstavlja nastavak prija{njegspecijalisti~kog studija obrane. Modul me|unarodna sigur-nost nastao je na temelju potrebe suradnje sa drugim progra-mima, jer je utvr|eno da je dosada{nji magistarski studij ob-rane spojiv sa studijem me|unarodne sigurnosti, upravljanjai rje{avanja sukoba, te vojnih i mirovnih studija.

Fakultet za sigurnosne znanosti Sveu~ili{ta u Mariboru jevisoko{kolska obrazovna institucija, koja skrbi za razvoj si-gurnosne znanosti te za kvalitetu i me|unarodnu primjenji-vost studijskih programa. U tom sklopu prou~avaju se poj-movi sigurnosti i osiguranja, razvijaju i prou~avaju mehaniz-mi koje dru{tvo upotrebljava za osiguravanje unutarnje si-gurnosti i sigurnosti dràve. Poseban naglasak je na prijeno-su i prilago|avanju me|unarodnih dosega s podru~ja policij-sko-sigurnosnih znanosti slovenskim uvjetima, ali i doprinosrazvoju ovoga podru~ja.

Na ovom fakultetu studenti se osposobljavaju za prou~a-vanje, ali i za zakonsko, stru~no, eti~ko i u~inkovito obavlja-nje zada}a u podru~ju postizanja unutarnje sigurnosti drà-ve i dràvljana. Potrebno je naglasiti kako je program Fakul-teta za sigurnosne znanosti manje orijentiran na vojnu orga-nizaciju, a vi{e na policiju kao jednu od bitnih sastavnica sus-tava nacionalne sigurnosti. Uzimaju}i u obzir da se u ovojanalizi daje pregled civilno-vojnog obrazovanja, dakle obra-zovanja u civilnim institucijama za potrebe vojske, samo ma-

32


nji dio programa ovoga fakulteta (kolegija) odgovara tim pa-rametrima i mogao bi posluìti u izradi kona~nog prijedlogaorganizacije studija.

Na fakultetu djeluje {est katedri: Katedra za informatiku imetodologiju, Katedra za kriminalistiku i kazneno pravo, Ka-tedra za policijsko upravljanje i menad`ment, Pravna kated-ra, Op}a katedra dru{tvenih znanosti, Sigurnosna katedra.

Programi su organizirani u skladu sa podjelom na: viso-ko{kolski program, sveu~ili{ni program, specijalisti~ki stu-dij, magistarski studij, doktorski studij.

U skladu s provedbom Bolonjskog procesa, ~etverogo-di{nji programi koji su zapo~eti prije odluke o primjeni Dek-laracije provode se po starom programu, a novi studiji organi-ziraju se kao trogodi{nji preddiplomski studiji, koje slijedeodgovaraju}i magistarski studiji. Potrebno je spomenuti daprogrami ovog fakulteta samo djelomi~no sluè svrsi izradeove studije, i nisu u cijelosti promjenjivi za potrebe vojnog ob-razovanja.

Kako je vidljivo iz prethodne podjele, na preddiplomskojrazini postoje visoko{kolski i sveu~ili{ni programi. Unutarvisoko{kolskih programa djeluje Visoko{kolski strukovniprogram Varstvoslovje (Znanost o sigurnosti) i Visoko{kolskistrukovni program Sigurnost i policijsko djelovanje. Sveu~i-li{ni programi su Varstvoslovje (Znanost o sigurnosti) po sta-rom programu te Studij varstvoslovja, sukladan Bolonjskomprocesu, dakle trogodi{nji studij.25

U Bosni i Hercegovini jedino se na Sveu~ili{tu u Sarajevu,na Fakultetu politi~kih znanosti (Fakultet politi~kih nauka)izvode programi koji djelomice odgovaraju parametrima ci-vilno-vojnog obrazovanja. Ipak, ne moè se govoriti o Studijuobrane, kao u slu~aju Fakulteta dru{tvenih znanosti u Ljub-ljani.

Godine 1975/76. na Fakultetu politi~kih znanosti formi-ran je Odsjek za op}enarodnu odbranu i dru{tvenu samo-za{titu (Odsjek obrane i sigurnosti). Akademske godine

33


25Kolegiji visoko{kolskih i sveu~ili{nih programa prikladni svrsi ove studije jesu:Sustav nacionalne sigurnosti, Istraìvanje sigurnosnih pojava, Me|unarodna si-gurnosna suradnja, Europske sigurnosne integracije, Nadnacionalne ugroze si-gurnosti

2001/02. ovaj odsjek je transformiran u Odsjek sigurnosti, a2005/2006. godine u Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija uokviru kojeg su organizirani Smjer sigurnosti i Smjer mirov-nih studija, demokracije i ljudskih prava. Dakle, na ovom fa-kultetu ne postoji cjeloviti program, koji bi u potpunosti biosukladan ciljevima civilno-vojnog obrazovanja. Iz programanavedenih studija, odnosno odsjeka, kolegiji koji bi mogli bitizanimljivi i iskoristivi u koncipiranju programa predmetaove studije samo su programi Odsjeka za sigurnosne i mirov-ne studije.

Sukladno potrebama bosanskohercegova~kog dru{tva irazvoja znanosti i struke u ovom podru~ju do akademske2005/2006. godine na Studiju sigurnosnih i mirovnih studijastjecala se diploma: diplomirani politolog sigurnosti. Suvre-meni me|unarodni procesi i odnosi, kao i Bolonjska deklara-cija, uvjetovali su proces transformacije ovog studija. Zbogtoga se studij sigurnosti od akademske 2005/2006. godinerazvija u Sigurnosne i mirovne studije sa dva usmjerenja:Bachelor sigurnosti i Bachelor mirovnih studija, demokraci-je i ljudskih prava.26

Oba usmjerenja nude {irok spektar znanja i metodolo{kihpostupaka u podru~ju profesije kojom }e se polaznici baviti,te osnovu za nastavak studija usmjerenog na stjecanje zvanjamagistra politi~kih znanosti iz podru~ja sigurnosti i magis-tra politi~kih znanosti iz podru~ja mirovnih studija, demok-racije i ljudskih prava koji nakon pet godina {kolovanja dobi-va i zvanje profesora demokracije i ljudskih prava.

Bachelor sigurnosti27 stje~e osnovna i op}a znanja iz pod-ru~ja mira, me|unarodne i regionalne sigurnosti, globaliza-cije, geopolitike, etike rata i mira, civilnog dru{tva, me|una-rodnog humanitarnog prava, civilne za{tite, ekologije, oblika

34


26Na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta politi~kih znanosti studen-ti stje~u zvanje Bachelor nakon ostvarenih 170 bodova (ECTS) i uspje{no obra-njene teze koja nosi dodatnih 10 bodova (ECTS), {to ukupno iznosi 180 bodova(ECTS).27Sa studija za zvanje Bachelor sigurnosti, koji se izvodi u okviru {est semestara,potrebno je izdvojiti slijede}e kolegije: Polemologija, Ekonomika sistema sigur-nosti, Sigurnosne studije, Povijest ratova i genocida, Me|unarodna sigurnost,Pravo obrane i sigurnosti, Rukovo|enje i upravljanje sustavima sigurnosti, Re-gionalna geografija, Regionalna sigurnost, Civilna za{tita, Teorija strategije, Si-gurnosni sistemi i slu`be, Geopolitika, Mirovne operacije.

me|unarodnog organiziranja, rukovo|enja i upravljanja sus-tavima sigurnosti.

Profesionalno osposobljavanje usmjereno je na stvara-nje realnih mogu}nosti za rad u svojstvu eksperata i ~lanovaupravlja~kih timova (organa i tijela) za upravljanje sustavi-ma sigurnosti i timovima za razrje{avanje izvanrednih ikriznih situacija nastalih na raznim osnovama; rad u orga-nizacijama i organima sustava sigurnosti i obrane Bosne iHercegovine, te u institucijama kolektivne sigurnosti; rad usigurnosnim i za{titarskim agencijama i slu`bama; rad uekolo{kim slu`bama i inspekcijskim agencijama; slu`bi ci-vilne za{tite i drugim.

Bachelor mirovnih studija, demokracije i ljudskih pra-va28 stje~e obrazovanje iz podru~ja mirovnih studija i demo-kracije i ljudskih prava, pra}eno adekvatnim metodolo{ko-a-naliti~kim sposobnostima i oboga}eno znanjima iz dru{tve-nih i humanisti~kih znanosti. Profesionalna priprema us-mjerena je na profiliranje specifi~nih sposobnosti koje nosio-cima ovog zvanja otvaraju radne mogu}nosti, izme|u ostalo-ga, i u organima civilno-vojnih odnosa.

Civilno obrazovanje za vojne potrebe u Italiji provodi sena Strate{kim znanostima Sveu~ili{ta u Torinu (Sciencestrategiche Universita' degli Studi di Torino). Upis na tajstudij omogu}en je i civilnim i vojnim osobama, no postojejasne distinkcije u akademskom programu i kolegijima i to uvidu trogodi{njeg programa za civile, trogodi{njeg programaza vojne osobe, specijalisti~kog studija za civile, specijalis-ti~kog studija za vojne polaznike, magistarskog i doktorskogstupnja.

Akademski program za civilne osobe sli~an je onom zavojne, a nastava se obavlja u suradnji s vojnom akademijomu Modeni. Cilj studija je stjecanje teorijskih znanja iz huma-nisti~kih znanosti, socio-politologije, tehnologije te teorij-skih i prakti~nih znanja u tehni~ko-operativnom, adminis-trativnom i logisti~kom podru~ju za slijede}e sektore: vojnisektor, unutarnja i vanjska sigurnost, nadzor nad dr`avnim

35


28Sa studija za zvanje Bachelor mirovnih studija, demokracije i ljudskih prava, kojise izvodi u okviru {est semestara, potrebno je izdvojiti slijede}e kolegije: Sukobi imirovni procesi, Etika rata i mira, Zabranjena oru`ja i proliferacija.

teritorijem, prirodnim i drugim dobrima, uprava u vojnomorganizacijsko-operativnom sektoru i nadzor i briga nadstrate{kim i gospodarskim interesima Italije u sklopu EU.Specijalisti~ki diplomski studij za obrambene i strate{keznanosti organiziran je u pet smjerova: strate{ke znanosti isustav infrastrukture, strate{ke i politi~ko-organizacijskeznanosti, strate{ke i ekonomsko-administrativne znanosti,strate{ke i komunikacijske znanosti i strate{ke znanosti ilogistika.

U sklopu talijanskog vojno-civilnog obrazovnog sustavapostoji i Vojni centar za strate{ke studije (CeMiSS) osnovan1987. godine, a njegove glavne zada}e su: izrada politi~kih,vojnih i strate{kih studija te provedba istraìva~ke djelatnos-ti, razvoj suradnje izme|u oruànih snaga s talijanskim istranim sveu~ili{tima i istraìva~kim centrima, promicanje iuskla|ivanje izrade znanstvenih i stru~nih studija u pod-ru~ju sigurnosti i obrane, specijalizacija mladih talijanskihistraìva~a u podru~ju sigurnosti i obrane, objavljivanje re-zultata istraìva~ke djelatnosti od najve}eg interesa, pruà-nje potpore i savjetovanje ministra obrane i na~elnika Glav-nog stoèra.

Osobita va`nost daje se usavr{avanju mladih istraìva~a polaznika poslijediplomskih studija ili studenata zavr{nihgodina dodiplomskog studija koje se realizira njihovim uklju-~ivanjem u rad istraìva~kih timova CeMiSS-a. Ti istraìva~ive}inom su bili ro~nici koji su sluìli vojni rok u CeMiSS-u(2004. talijanska vojska je postala profesionalna) ili su njiho-va podru~ja interesa strate{ke i vojne teme ili me|unarodniodnosi.

Provedba istraìva~ke djelatnosti u CeMiSS-u ostvaruje sena tri na~ina: interna istraìvanja koja provode zaposlenici ipolaznici CASD-a (~asnici i civilni polaznici); istraìvanja Ce-MiSS-a uklju~ivanjem osoblja Ministarstva obrane koji su ek-sperti u odre|enom podru~ju, a provode istraìvanja kao do-datnu aktivnost uz svoje stalne du`nosti; istraìvanja koja sudana vanjskom osoblju, obi~no znanstvenicima i institutima,pojedincima ili radnim grupama.29

36


29M. Barkovi}, V. Stojkovi}, I. Peharda, Centar za visoke obrambene studije Repub-like Italije, Hrvatski vojnik, XIII, br. 97/98, 2003., str. 12-16.

Studij obrane na civilnim sveu~ili{tima u Bugarskoj, or-ganiziran je na Fakultetu nacionalne obrane i sigurnosti, kojise razvio u jednu od va`nijih institucija za obuku vojnih dje-latnih osoba i civilnih voditelja u sigurnosnim i obrambenimpitanjima, planiranju i djelovanju zdruènih i multinacional-nih operacija i upravljanja OS i obrambenim resursima. Fa-kultet ima namjeru razviti centar specijaliziran za znanstve-no djelovanje i istraìvanje, saìmanjem svih ekspertnih is-traìvanja na podru~ju nacionalne sigurnosti. Nit vodilja Fa-kulteta je stvaranje i obuka budu}ih vojnih i civilnih vo|a ko-je }e biti sposobni kontrolirati i rje{avati operativne i stra-te{ke probleme, rukovoditi naprednim jedinicama OS.

U Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama postoji cijeli niz vi-soko{kolskih institucija na kojima se obrazuje profesionalnivojni ili civilni kadar za obrambene potrebe.

Staff colleges, poznatiji i kao ratni koledì, obrazuju ~as-nike za upravlja~ke, personalne i politi~ke aspekte njihovevojne profesije. U ovu vrstu koledà spadaju Koled` zapovjed-nog osoblja (Command and General Staff College CGSC),Sveu~ili{te nacionalne obrane (National Defence University NDU), Ratni koled` Kopnene vojske (United States ArmyWar College USAWC), Zrakoplovno sveu~ili{te (Air Univer-sity) i Mornari~ki ratni koled` (Naval War College NWC).

Koled` zapovjednog osoblja CGSC u Fort Leavenworthu(Kansas) obrazuje i razvija lidere za {iroki spektar zdruènih,me|uresornih i me|unarodnih operacija. CGSC izvodi profe-sionalno vojno obrazovanje za srednjerangirane vojne i civilnedu`nosnike kroz pet obrazovnih institucija u svom sastavu:30

Command and General Staff School, School of Non-ResidentStudies, School of Advanced Military Studies, School for Com-mand Preparation, Army Management Staff College.

Sveu~ili{te nacionalne obrane NDU nalazi se u FortMcNairu (Washington D.C.) i visoko{kolska je institucija kojuje osnovalo Ministarstvo obrane s ciljem provo|enja obrazova-nja, obuke i razvoja strategija nacionalne sigurnosti na najvi-{oj razini. Sveu~ili{te nacionalne obrane provodi poslijedip-lomske studije, a svake godina magistrira oko petsto pedesetpolaznika. Cilj NDU je pripremiti vojne i civilne du`nosnike iz

37


30http://www-cgsc.army.mil/about.asp (04. 11. 2007.)

SAD-a i drugih zemalja za vrednovanje nacionalnih i me|una-rodnih sigurnosnih izazova kroz multidisciplinarne obrazov-ne i istraìva~ke programe i profesionalne razmjene. Sveu~i-li{te se sastoji od slijede}ih obrazovnih institucija:31

Ratni koled` Kopnene vojske USAWC postoji vi{e odjednog stolje}a i priprema odabrane vi{e ~asnike i civilne oso-be za odgovornosti strate{kog vo|enja. Obrazuje sada{nje ibudu}e vojne i civilne du`nosnike o razvoju i uporabi kopne-ne vojske u zdruènom, me|uagencijskom, me|uvladinom ime|unarodnom okruènju. Obrazovanje na koledù trajedeset mjeseci. Koled` tako|er vr{i istraìvanja u podru~junacionalne sigurnosti i izdaje publikacije iz tog podru~ja.USAWC se sastoji od slijede}ih odjela:32 Odjel za zapovijeda-nje, vo|enje i upravljanje, Odjel za u~enje na daljinu, Odjel zavojnu strategiju, planiranje i operacije, Odjel za nacionalnusigurnost i strategiju. Na Ratnom koledù Kopnene vojskepostoje slijede}e institucije: Centar za strategijsko vo|enje,Institut za strate{ke studije, Institut za peacekeeping opera-cije, Institut za vojnu povijest.

Zrakoplovno sveu~ili{te, smje{teno u zra~noj bazi Max-well (Alabama) glavna je komponenta Zapovjedni{tva za zra-koplovno obrazovanje i obuku te zrakoplovni centar za profe-sionalno vojno obrazovanje. Sveu~ili{te pruà {iroki spektarzrakoplovnog obrazovanja, sve do najvi{ih razina, za ~asni-ke, vojnike i civilno osoblje. U tu svrhu organizirana su dvaprograma, Profesionalno vojno obrazovanje33 (ProfessionalMilitary Education PME) i Profesionalno kontinuirano ob-razovanje 34(Professional Continuing Education PCE).35

38


31http://www.ndu.edu/collages.cfm (04. 11. 2007.)32http://www.carlisle.army.mil/usawc/daa/external_site/AcademicDepartments.shtml(04. 11. 2007.)33PME ima za cilj obrazovati zrakoplovno osoblje o sposobnostima zra~nih i sve-mirskih snaga i njihovoj ulozi u nacionalnoj sigurnosti, te se koncentrira na zna-nja i sposobnosti potrebnih za razvoj, uporabu, zapovijedanje i potporu zra~nim isvemirskim snagama na najvi{oj razini.34PCE program pruà znanstvene, tehnolo{ke, upravlja~ke i ostale stru~ne analizepotrebne zrakoplovstvu. Osim toga, Zrakoplovno sveu~ili{te provodi istraìvanjao zra~nim i svemirskim snagama, obrazovanju, vo|enju i upravljanju.35http://www.maxwell.af.mil/au/facts.asp (04. 11. 2007.)

Mornari~ki ratni koled` (NWC)36 provodi poslijediplom-ske programe profesionalnog vojnog obrazovanja namijenje-ne mornari~kim ~asnicima, civilnom osoblju zaposlenom usaveznim slu`bama i nevladinim organizacijama te stranim~asnicima. NWC se sastoji od nekoliko odjela.37 Nastavni pro-ces sastoji se od tri obavezna kolegija i desetak izbornih pod-ru~ja.38 Obavezni kolegiji su Strategija i politika, Zdruènevojne operacije i Dono{enje odluka u nacionalnoj sigurnosti,dok su izborna podru~ja Srednji istok, Azija i Pacifik, Latin-ska Amerika, Euroazija, Afrika, Zdruèno operativno plani-ranje, Zdruèna borbena analiza, Korporativno strate{koplaniranje, Operativno pravo, Strategija, operacije i vojnapovijest, Pobuna i terorizam, Vo|enje i etika, Zdruène kop-nene, zra~ne i pomorske simulacije.

Industrijski koled` oruànih snaga (Industrial Collegeof the Armed Forces ICAF) cilj ovog koledà je pripremitiodabrane vojne i civilne osobe (zaposlene u dràvnoj slu`bi iliu privatnom obrambenom sektoru) za strate{ko vo|enje i us-pjeh u razvoju ameri~ke strategije nacionalne sigurnosti tevrednovanje i upravljanje resursima potrebnima za izvr{enjete strategije. ICAF se sastoji od sljede}ih odjela:39 Odjel akvi-zicija, Odjel za ekonomiju, Odjel za vo|enje i informacijskestrategije, Odjel za vojnu strategiju i logistiku, Odjel za studi-je nacionalne sigurnosti.

Koled` za upravljanje informacijskim resursima (Infor-mation Resources Management College IRMC) pripremadu`nosnike za upravljanje informacijskim komponentamanacionalne mo}i, a namijenjen je vi{im ~asnicima i {iroj voj-noj i civilnoj zajednici zaposlenoj u saveznim slu`bama. Stu-dij na koledù traje ~etiri godine. IRMC nudi slijede}e prog-rame:40 Advanced Management Program, Chief Information

39


36http://www.nwc.navy.mil/academics/colleges/cnw.aspx (04. 11. 2007.)37Mornari~ko ratovanje, Mornari~ko zapovijedanje, Mornari~ko osoblje, Odjel zau~enje na daljinu.38Isto.39http://www.ndu.edu/icaf/departments/index.htm (04. 11. 2007.)40http://www.ndu.edu/irmc/prog_crs_svcs1.htm (04. 11. 2007.)

Officer Certificate, Enterprise Architecture Certificate, Infor-mation Assurance Program, Information Technology ProjectManagement Certificate, Organizational TransformationCertificate, Professional Development

Nacionalni ratni koled` (National War College NWC)provodi studije iz nacionalne sigurnosti i strategije koji sunamijenjeni srednjerangiranim i vi{im ~asnicima Oruànihsnaga i civilnim slu`benicima State Departmenta i ostalih ci-vilnih agencija kao priprema za preuzimanje vi{ih pozicija usustavu. Ve}ina polaznika dolazi iz vojnog sustava (75 %).41

Nacionalni ratni koled` nudi sljede}e te~ajeve:42 uvod u stra-tegiju, rat i vo|enje dràve, nevojni elementi vo|enja dràve,doma}i kontekst dono{enja odluka u ameri~kom sustavu na-cionalne strategije, globalni kontekst, takti~ke studije, prim-jene strategije nacionalne sigurnosti.

Sveu~ili{te obrane u Brnu je temeljna institucija u ê-{koj za obrazovanje za obrambene potrebe koja obu~avaprofesionalno vojno osoblje i druge stru~njake aktivne upodru~ju sigurnosti i obrane, a koji su potrebni Oruànimsnagama, dràvnoj administraciji ili u sklopu ugovornih ob-veza u sustavima kolektivne sigurnosti. Obrazovanje je ba-zirano na najnovijim saznanjima u vojnoj znanosti, nacio-nalnim i me|unarodnim istraìvanjima te vlastitim istraì-vanjima Sveu~ili{ta. Na taj na~in Sveu~ili{te svojim polaz-nicima pruà sveobuhvatno obrazovanje koje im omogu}a-va daljnji razvoj karijere u sklopu Oruànih snaga ili obram-benog sektora. Prvostupni~ki, magistarski i doktorski stu-diji uklju~uju vojnu, vojno-upravlja~ku, ekonomsku, tehno-lo{ku i medicinsku specijalizaciju. Naglasak je stavljen i naobuku i istraìva~ke aktivnosti u vojnoj medicini, kemiji,biologiji i pasivnim nadzornim sustavima. Sveu~ili{te sluì ikao centar za cjeloìvotno u~enje putem te~ajeva usavr{ava-nja za starije ~asnike, a omogu}ava upis i civilnim i stranimstudentima.

Unutar Sveu~ili{ta nalaze se tri fakulteta koja obrazujukarijerne ~asnike i stru~njake za potrebe oruànih snaga:

40


41http://www.ndu.edu/nwc/administration/mission.htm (04. 11. 2007.)42http://www.ndu.edu/nwc/ap/index.htm (04. 11. 2007.)

Fakultet ekonomije i menad`menta,43 ~iji je cilj obrazo-vati karijerne ~asnike i stru~njake s obrambenim predznanji-ma za rad u Oruànim snagama. Studenti koji diplomirajuna ovom fakultetu osposobljeni su za rad na upravlja~kim iekonomskim pozicijama u svim organizacijskim struktura-ma Oruànih snaga. Fakultet nudi prvostupni~ke, magistar-ske i doktorske studije, ve}inom u programima Vojnog up-ravljanja i Ekonomije nacionalne obrane.

Fakultet za vojnu tehnologiju44 namijenjen je obrazova-nju ~asnika za potrebe Oruànih snaga, ali uz ~asnike, obra-zuje i stru~njake za potrebe vojne industrije. Nakon zavr{et-ka studija, polaznici su osposobljeni za preuzimanje du`nostiu svim vrstama zapovjednih, tehni~kih i tehni~ko-uprav-lja~kih funkcija. Osim preddiplomskih i diplomskih studija,fakultet pruà i programe cjeloìvotnog obrazovanja.

Fakultet za vojnu medicinu45 djeluje kao obrazovno i is-traìva~ko sredi{te Sanitetske slu`be Oruànih snaga, pru-àju}i obrazovanje studentima u sklopu prvostupni~kih, ma-gistarskih i doktorskih studija. Osim toga, pruà specijalis-ti~ke studije za fizijatre i ljekarnike te te~ajeve cjeloìvotnogobrazovanja za lije~nike, ljekarnike i druge stru~njake vojnemedicine. Prvostupni~ki programi nude se u podru~ju uprav-ljanja vojno-medicinskom slu`bom, magistarski programi upodru~ju vojne op}e medicine, vojne stomatologije i vojne far-macije, a doktorski studiji nude se u podru~ju epidemiologije,medicinske mikrobiologije, molekularne patologije, toksiko-logije, vojne higijene, ratne kirurgije, vojne radiologije i ratneinterne medicine. Fakultet za vojnu medicinu sastoji se odsljede}ih odjela: Odjel za epidemiologiju, Odjel upravljanjavojno-medicinskom slu`bom, Odjel za radiologiju, Odjel zatoksikologiju, Odjel za ratnu kirurgiju, Odjel za ratnu inter-nu medicinu, Odjel za vojnu higijenu, Odjel za op}u i hitnumedicinu i Institut molekularne patologije.

41


43http://www.unob.cz/en/struktura.aspx (08. 11. 2007.)44Isto.45Isto.

42


Osim na fakultetima, u sklopu Sveu~ili{ta obrane u Brnunalaze i dva instituta46 koja obrazuju kako civilne, tako i voj-ne stru~njake u podru~ju sigurnosti i obrane.

Institut za strate{ke studije najva`nija je istraìva~kainstitucija unutar Sveu~ili{ta obrane, ali nije zanemariva ninjegova obrazovna funkcija. Fokus rada je na istraìvanjimaiz podru~ja prirodnih i tehni~kih znanosti, obrazovnim ak-tivnostima, koordinaciji istraìvanja i savjetovanju. Institutobrazuje djelatnike za rad u dràvnoj slu`bi te civilne i vojnestru~njake u podru~jima povezanima sa strate{kom razinomnacionalne sigurnosti i upravljanja obranom.

Institut za NBK obranu namijenjen je istraìvanju upodru~ju obrane od trenutnih i budu}ih oru`ja za masovnouni{tavanje i vojno relevantnih toksi~nih supstanci. Institutobu~ava vojne specijaliste NBKO postrojbi i dràvne slu`be-nike specijalizirane u NBK za{titi u sklopu sveobuhvatnogasustava sveu~ili{nih te~ajeva. Institut organizira i te~ajeveza strane dràvljane.

U Kanadi u sklopu Kanadske obrambene akademije dje-luje Koled` Kanadskih snaga i Obrazovno-razvojni centriKanadskih snaga.

Koled` Kanadskih snaga (CFC) u Torontu zami{ljen jekao centar izvrsnosti koji pruà profesionalno vojno obrazo-vanje za odabrane vi{e ~asnike i civilno osoblje zaposleno uobrambenom sektoru te razvoj najvi{ih intelektualnih i pro-fesionalnih standarda u upravljanju i nadzoru Kanadskihsnaga. Koled` se sastoji od sljede}ih odjela:47 Odjel za zapovi-jedanje, vo|enje i upravljanje, Odjel za vje`be i simulacije,Odjel za vojno planiranje i operacije, Odjel za sigurnosne ime|unarodne odnose.

CFC provodi {est programa razli~itog trajanja. Trenutnose na CFC-u provode sljede}i programi:48 program zdruènogzapovijedanja, program naprednih vojnih studija, programzdruènog operativnog osoblja, program izvr{nog vo|enja,

46Rou{ar, Jaroslav, Czech Republic and its Professional Armed Forces... str. 69.47http://www.cfc.forces.gc.ca/Academics/departments_e.html (01. 11. 2007.)48http://www.cfc.forces.gc.ca/programmes_e.html (01. 11. 2007.)

program nacionalnih sigurnosnih studija, program kanad-skih sigurnosnih studija, zajedni~ki programi CFC-a i Kra-ljevskog vojnog koledà (Royal Military College RMC)

Obrazovno-razvojni centri Kanadskih snaga (CanadianForces Learning & Development Centres CFLDC) koji pro-vode izobrazbu kroz te~ajeve za ~asnike, do~asnike i civilnoosoblje zaposleno u sigurnosno-obrambenom sektoru sastojese od sljede}ih obrazovnih odjela:49 [kola za upravljanje i raz-voj Kanadskih snaga (Canadian Forces Management & De-velopment School CFMDS), koja organizira te~ajeve nami-jenjene srednjerangiranom osoblju Ministarstva obrane;Centar za profesionalni razvoj do~asnika (Non-commissio-ned Member Professional Development Centre NCMPDC);Richelieu Squadron ogranak Kraljevskog vojnog koledà zaprovo|enje pripremne studijske godine.

Me|utim, podru~je obrambene, sigurnosne i strate{keznanosti u Kanadi se, osim unutar Kanadske obrambeneakademije, obra|uje i na brojnim kanadskim sveu~ili{tima,institutima i centrima u sklopu nacionalne mreè istraì-va~kih instituta Sigurnosni i obrambeni forum (Security andDefence Forum SDF) kojem potporu daje Ministarstvo ob-rane, a unutar njega djeluju brojni centri50 od kojih su zna~aj-niji:

Centar za vanjskopoliti~ke studije Sveu~ili{ta u Dalhou-sieu (Centre for Foreign Policy Studies)51 koji djeluje kao in-

43


49http://www.cfsj.forces.gc.ca/faculty/engraph/home_e.asp (01. 11. 2007.)50Centar za vojne i strate{ke studije Sveu~ili{ta u Calgaryu (Centre for Military andStrategic Studies CMSS), Centar za studije rata i dru{tva brigadir Milton F.Gregg, Program me|unarodnog mira i sigurnosti Sveu~ili{ta Laval (ProgrammePaix et Scurit Internationales Universit Laval), Istraìva~ka skupina me|u-narodne sigurnosti (Research Group in International Security REGIS), Centarstudija vanjske politike i sigurnosti Sveu~ili{ta u Quebecu (Centre d'tudes despolitiques trangres et de Scurit Universit du Qubec), Centar za sigurnos-ne i obrambene studije pri [koli za Me|unarodne odnose Norman Paterson Sveu-~ili{ta Carleton, Centar za me|unarodne i obrambene studije Sveu~ili{ta York(Centre for International and Security Studies, York University YCSIS), Cen-tar Laurier za vojnostrate{ke studije i razoruànje, Sveu~ili{te Wilfried Laurier(Laurier Centre for Military Strategic and Disarmament Studies), Centar za me-|unarodne odnose Sveu~ili{ta British Columbia (Centre for International Rela-tions CIR).51http://centreforforeignpolicystudies.dal.ca/index.php (01. 11. 2007.)

tegralni dio Fakulteta politi~kih znanosti. Centar se bavi ob-razovanjem, istraìvanjem, publiciranjem i savjetovanjem upodru~ju kanadske i ameri~ke vanjske, sigurnosne i obram-bene politike, pomorske sigurnosne politike i globalnih stu-dija razvoja. Centar svake godine organizira seriju seminara,tribine s gostuju}im profesorima te konferencije i radionice.Centar tako|er nudi i crisis management simulacije. U okvi-ru ovoga Centra djeluju tri programa: pomorska sigurnosnapolitika, vanjska i doma}a sigurnosna politika i globalna si-gurnosna politika.

Kralji~in centar za me|unarodne odnose (Queen's Centrefor International Relations QCIR)52 koji je osnovan 1975. ka-ko bi vodio istraìvanja u podru~ju nacionalne i me|unarodnesigurnosti i drugim podru~jima me|unarodnih odnosa. Cen-tar nudi obrazovanje u podru~ju sigurnosti i obrane, a krozsvoje publikacije i aktivnosti svojih ~lanova doprinosi javnojdebati o kanadskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Centar za obrambene i sigurnosne studije Sveu~ili{ta Ma-nitoba (Centre for Defence and Security Studies CDSS)53

provodi istraìvanja u podru~jima europske sigurnosti (me-|uvladina konferencija EU, pro{irenje i zajedni~ka vanjska isigurnosna politika), analize vojne industrije (obrambenapretvorba, restrukturiranje sjevernoameri~ke vojne indus-trije, integracija europske vojne industrije, politi~ki, stra-te{ki i ekonomski utjecaj obrambenih tro{kova), novih sigur-nosnih izazova (budu}nost zastra{ivanja, fisijski materijali iproliferacija nuklearne tehnologije, proliferacija, kontrolanaoruànja, vojnoindustrijska proizvodnja u zemljama u raz-voju), regionalne sigurnosti (odràvanje mira, sjevernoame-ri~ka sigurnost).

Tako|er, na Sveu~ili{tu York (York University) u Toron-tu, u okviru Odsjeka za politi~ku znanost (Department of Po-litical Science), izu~avaju se sljede}i kolegiji vezani uz sigur-nosno-obrambeno podru~je: Globalni sukobi i sigurnost I i IIi Suvremene sigurnosne studije. Na Sveu~ili{tu u Torontu(University of Toronto), tako|er u okviru Odsjeka za poli-

44


Documents

Obrambeno i Sigurnosno Obrazovanje u 21. Stoljecu_Zbornik Radova