OBNAVLJAJU SE CESTE I GRADI MOST U KRAŠIĆU · mosta (projektna dokumentacija za još če-tiri je pred završetkom), dok se za obnovu petnaestak prometnica rade idejni projekti

Broj 46 • studeni 2011. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Turizam

Pisarovina

Sagrađen pročistač otpadnih voda

str. 14

str. 10

Potpisani ugovori s korisnicima potpora

OBNAVLJAJU SE CESTE I GRADI MOST U KRAŠIĆU

Ulaganja ŽUC- a u prometnu infrastrukturu str. str. 2-4Dugo Selo str. 9

Sajam obrtništva i poduzetništva

2 BROJ 46 | studeni 2011. ŽuPAniJsKA KROniKA 3ŽuPAniJsKA KROniKA studeni 2011. | BROJ 46

Novim asfaltnim tepihom, naglasit će Ivan Mikulčić, ravnatelj Župa-nijske uprave za ceste (ŽUC), ove

je godine obnovljeno 79 kilometara župa-nijskih i lokalnih prometnica, dosad najviše. Obnovljene ceste na pokupskom, kravarskom i ve-likogoričkom području, a potom i području Svetog Ivana Zeline te općine Bedenica, župan Kožić je obišao sa svojim suradnicima te još jednom podsjetio da su pri-hodi ŽUC-a propisani Zakonom o javnim cestama, no da nisu dostatni za kvalitetno održavanje prometnica. Dapače, kako je re-kao Mikulčić, županijske i lokal-ne ceste, s obzirom na raspoloži-ve prihode, održavaju se sa svega 30 posto standarda.

Osnovni prihod ŽUC-a je naknada koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih

vozila te naknada u cijeni benzina. Naknada za registraciju vozila, naglašeno je, nije se mijenjala od 2002., da bi se ove godine čak i smanjila.

- To znači da će prihodi ŽUC-a u budućem vremenu biti još niži. Pokušavamo pripomoći kroz proračun Županije, te proračune općina i gradova, ali to nije do-voljno za ukupnu sanaciju koju treba provesti. Nadam se da će Vlada RH u budućem razdoblju značajnija ulaganja usmjeriti u lokalne i županijske ceste, među ostalim i stoga što se na ovim prostorima grade nove poslov-ne zone, a u njima proizvodni objekti do kojih treba graditi nove prometnice. Nije dovoljno

samo održavati stare - rekao je župan.ŽUC je u ovoj godini, osim obnove cesta,

sanirao i šest klizišta, projektirao je četiri

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: IV Broj: 46, studeni 2011.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

bliži se kraj još jedne go-dine, privode se kraju pro-jekti, pripremaju izvješta-ji te planovi i proračun za iduću godinu. Sjednica Županijske skupštine, na kojoj bi trebao biti usvo-jen proračun za 2012., najavljen je za početak prosinca.I u ova krizna vremena gospodarstvo u župa-niji pokazuje izrazitu žilavost. Bilježe se po-zitivna kretanja prihoda, dohotka i dobiti, te rast zaposlenosti.Župan Stjepan Kožić, sa suradnicima, obišao je obnovljene županijske ceste na području Velike Gorice, Pokupskog, Kravarskog, Svetog Ivana Zeline i Bedenice, a u obilasku gradilišta mosta u Krašiću s čelnicima županije bio je i potpredsjednik Vlade RH i ministar regional-nog razvoja Božidar Pankretić. U Pisarovini je ministrica financija Martina Da-lić pustila u rad pročistač otpadnih voda, vrije-dan 23 milijuna kuna. Održan je 6. sajam obrt-ništva i poduzetništva u Dugom Selu, koji je otvorio ministar gospodarstva Đuro Popijač, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je prezentacija turizma Zagrebačke županije, u Laktecu tradicionalna Sarmijada - festival jela od kiselog zelja, u Velikoj Gorici su održani Dani jabuka, u Brdovcu Gastro-eko-etno festi-val zaprešićkog kraja, a na zagrebačkom Jela-čić placu manifestacija “Martin je u Zagrebu”. Konferencijom za novinare okončan je dvo-godišnji EU projekt “Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji”, realiziran uz financij-sku pomoć flamanske Vlade.Dugo Selo i Jastrebarsko su proslavili dan gra-da, a Pisarovina dan općine. Održano je i ne-koliko kulturnih događaja. O svemu tome, poštovani čitatelji, informiraj-te se na stranicama Kronike.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

IMPRESSUM

PROMETPROMET

UZ FINANCIJSKU POMOĆ ŽUPANIJE I MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA NASTAVLJENA ULAGANJA U PROMETNU INFRASTRUKTURU

Novim asfaltnim tepihom obnovljeno 79 kilometara županijskih i lokalnih prometnica

Župan Kožić je još jednom istaknuo da su prihodi ŽUC-a propisani Zakonom o javnim cestama, no da nisu dostatni za kvalitetno

održavanje prometnica

Novac za obnovu petnaestak prometnica, za koje se trenutačno rade idejni projekti, tražit će se od

EU fondova

Osnovni prihod ŽUC-a je naknada

koja se plaća pri registraciji

motornih i priključnih vozila, te

naknada u cijeni benzina

Dugo smo se ‘borili’, a onda smo se, na sreću, namjerili na ljude koji su imali sluha i razumijevanja za nas i napokon dobili asfalt - ispričao je

Stjepan Brajković iz Opatije, zaseoka Brajkovići

Dodatna vrijednost ruralnog prostora TUROPOLJE

Više od 5 milijuna kuna, najvećim dijelom iz prora-čuna Županijske uprave za ceste (ŽUC), uloženo je u obnovu prometnica na području općina Pokup-sko i Kravarsko, te grada Velike Gorice. Obnovljene prometnice u Hotnji (920 m), Gajdekima (400 m), Čakancu (860 m), Opatiji (420 m), Žitkovčici (700 m), Kozjači (2100 m), Šiljakovini (1600 m), Velikoj Mlaki (1100 m) i Mičevcu (900 m) su, uz župana, obišli i njegov zamjenik Damir Tomljenović te sa-borska zastupnica u zadnjem sazivu Hrvatskog sabora Marijana Petir. - Županija i Ministarstvo regionalnog razvoja pri-pomogli su da ove ceste dobiju novi asfaltni tepih, da djeca lakše mogu dolaziti do škole, a stanov-ništvo lakše komunicirati s prvim većim gradom (Velikom Goricom) - za obilaska je rekao župan.Ivan Mikulčić, ravnatelj ŽUC-a, naglasio je da ako

po uređenim prometnicima mogu voziti školski autobusi, ako one mogu osigurati redovite auto-busne linije i prometovanje gospodarskim vozili-ma, onda ljudi ostaju živjeti u ruralnom prostoru, a on dobiva na dodatnoj vrijednosti. Zadovoljstvo obnovljenim prometnicama nije krio ni Božidar Škrinjarić, načelnik Pokupskog. - Zahvaljujući Vladi i koalicijskim partnerima u proteklom se razdoblju puno napravilo u malim, ruralnim sredinama - asfaltirane su ceste, gradila se vodovodna mreža, sustavi kanalizacije, uređi-vale su se javne površine... Smatram da je dobro što se ulaže upravo u ovakve sredine, jer će se to višestruko vratiti. Ako imamo dobre prometnice, nije teško otputovati u grad na posao. Na taj će način i mladost ostati u ruralnim sredinama - ista-knuo je Škrinjarić.

Svaka kuna uložena u ceste puno znači

PRIGORJE

Na zelinsko-bedeničkom području obnovljene su ceste Nespeš-Donja Zelina (1080 m), Nespeš-Psarjevo (550 m), te ceste u Žitomiru (1000 m) i Bedenici (1130 m). ŽUC je u obnovu uložio 1,48 milijuna kuna.- Bez obzira na tešku financijsku situaciju, uspjeli smo dogovoriti sanaciju ove ceste, sagrađene još 1984. godine. Njome su, vremenom, počela prometovati i teža vozila, pa su oštećenja bila sve veća. Stoga je sanacija bila nužna - ispričao je Slavko Cvrlja, načelnik Bedenice. Vlado Žigro-vić, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, rekao je da svaka kuna uložena u ceste i podizanje kva-litete prometne infrastrukture za građane puno znači. - Posebno je važna obnova ceste od Zeline, pre-ko Orešja i Žitomira, prema granici s Krapinsko-zagorskom županijom. To je najkraći put iz Zeli-ne prema nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. Cesta je vrlo opterećena, stoga je itekako važno da bude i sigurna za promet. Obnavljamo je u etapama - rekao je Žigrović.

mosta (projektna dokumentacija za još če-tiri je pred završetkom), dok se za obnovu petnaestak prometnica rade idejni projekti. Sredstva za njihovu obnovu, nakon izrade studije opravdanosti i ishođenja građevinske

dozvole, tražit će se od EU fondova. Među njima je i cesta od Komina prema Konjšćini, koja povezuje Zagrebačku i Krapinsko-za-gorsku županiju, a zahtijeva temeljitu sana-ciju. U proljeće iduće godine, rečeno je za susreta s gospodarstvenicima općine Bede-nica (čija gospodarska vozila njome svakod-nevno prometuju), za obnovu ove ceste bit će izrađen glavni projekt. Njezina bi obnova na području naše županije, prema gruboj procjeni, koštala oko 30 milijuna kuna.

Obnovljena je dionica ceste od Svetog Ivana

Zeline prema Mariji Bistrici

ŽUC je u potpunosti ispunio ovogodišnji plan obnove prometnica


Ulaganje u znanje i mlade ulaganje je u našu budućnost

REGIONALNI RAZVOJPROMET

GRADNJA MOSTA KOJI KRAŠIĆ POVEZUJE S NASELJEM KRUPAČE

Stvoriti uvjete za ostanakmladih u ruralnom prostoru

U gradnju mosta, raspona 21 metar, ŽUC ulaže 1,5 milijuna kuna

U proljeće iduće godine završit će gradnja mosta preko Kupčine (povezuje Krašić

s naseljem Krupače) u čiju gradnju Županij-ska uprava za ceste (ŽUC) ulaže 1,5 milijuna kuna. Most je raspona 21 metar, širine kolni-ka šest metara, a s obje njegove strane bit će sagrađen pješački hodnik.

- On je od iznimne važnosti za općinu, jer radi se o direktnoj poveznici općinskog središta s jednim od naših naselja - za ne-davna obilaska gradilišta rekao je načelnik Krašića Josip Pet-ković Fajnik. Promet se trenu-tačno odvija pontonskim mostom, postavlje-nim prije nekoliko godina, nakon urušavanja staroga drvenog mosta. U obilasku gradilišta

također su bili župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Damir Tomljenović te potpredsjed-nik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić.

- Ako ne gradimo mostove, ceste.., ako nema povezivanja, onda u ovim našim krajevima neće biti ni ljudi. Stoga Ministarstvo regionalnog razvoja pomaže općinama i gradovima u grad-nji vodovoda, kanalizacije, sportskih dvorana, dječjih vrti-ća... Pred nama je potpisivanje ugovora za program EIB 3, te vjerujem da će mnoge općine i

gradovi biti njegovi korisnici. Želimo da oni koji su se rodili u ovom kraju, u njemu ostanu i živjeti - rekao je potpredsjednik Pankretić.

Od 2001. do 2011. u redovito

i izvanredno održavanje cesta

na području Krašića ŽUC je uložio 13,1

milijun kuna

OSJETNA ULAGANJA MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA U PODRUČJE ŽUPANIJE

Rezultate možemo ostvariti samo ustrajnim zajedničkim radom

Naši se projekti realiziraju u suradnji s lokalnim zajednicama, jer one najbolje znaju što je

najpotrebnije njihovoj sredini - kaže mr. sc. Božidar Pankretić

Ministarstvo regionalnog razvoja, šu-marstva i vodnoga gospodarstva podržalo je zadnjih godina niz pro-

jekata na području Zagrebačke županije. O nji-ma govori ministar i potpredsjednik Vlade RH Božidar Pankretić. ■ Vaše ministarstvo ima širok djelokrug rada, a područje regionalnog razvoja postaje sve važnije u ukupnom razvoju zemlje.

Ministarstvo doista ima nekoliko velikih re-sora - od šumarstva, drvne industrije, vodnoga gospodarstava, regionalnog razvoja do stam-benog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. U protekle dvije godine, koliko sam na čelu

Europi, ali i u Japan. Najveći proizvođač sto-lica u Europi posluje u Hrvatskoj, a i najproda-vanija sjedeća garnitura u Francuskoj proizv-dena je kod nas, u Slavoniji.

U ovom smo mandatu u 333 investicij-ska projekta u drvnoj industriji, za očuvanje 22.000 radnih mjesta, uložili 246 milijuna kuna. Donesen je novi Operativni program

razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje od 2011. do 2014., kroz koji je

predviđeno utrošiti više sredstava nego u prethodnom razdoblju, odnosno 284,5

milijuna kuna. U sklopu ovoga programa završili smo natječaj

u visini od 65 milijuna kuna, od čega je 8,9 milijuna kuna

Radovi će završiti u proljeće iduće godine

Promet se trenutačno odvija pontonskim mostom

zajednice) financirana je obnova, odnosno gradnja 17 objekata komunalne i socijalne in-frastrukture (u iznosu od 133,3 milijuna kuna), dok je u ‘malu’ komunalnu i socijalnu infra-strukturu uloženo 8,9 milijuna kuna. U vod-no gospodarstvo uložili smo 762,93 milijuna kuna. Pomogli smo kapitalni projekt u Samo-boru - ‘predaju’ Vojarne Taborec u vlasništvo Grada. S milijun kuna smo financirali gradnju prometnica u Samoboru. Nedavno smo pot-pisali ugovor o obnovi školskih objekata na području županije u iznosu od 2 milijun kuna. Za mene je ulaganje u znanje i mla-de ulaganje u našu budućnost. Također, sudjelovali smo u sufinanciranju gradnje osnovne škole u Rakitju s 15,2 milijuna kuna. U Klinča Selima se također gra-di osnovna škola, u čemu Ministarstvo sudjeluje s 20 milijuna kuna. U Pisa-rovini je sagrađena područna škola. U Krašiću smo pomogli sanaciju lo-kalnih cesta i gradnju niskonaponske mreže, obnovu krovišta crkve, a radi-mo i na pripremi projektne dokumen-tacije za dječji vrtić. Svi ovi konkret-ni primjeri koje sam naveo realizirani su u suradnji s lokalnim zajednicama, jer one znaju što je najpotrebnije za njihovu sredinu. Samo zajedničkim radom možemo ostvariti i rezultate. ■ U Jastrebarskom ste nedavno obišli pogone koji se bave preradom drva. Izborili ste se za povećanje sub-vencija drvnoj industriji.

Točno, često govorim da je drvna industrija naša perjanica, a gledajući po-kazatelje može se govoriti o nastavku po-zitivnog trenda. Prerada drva i proizvodnja

namještaja imaju 75-postotni izvoz ukupne proizvod-nje. Izvozimo po cijeloj

Ministarstva, odrađen je veliki posao, povezan prije svega s pretpristupnim pregovorima s EU i zatvaranjem poglavlja 22, 23 i 27. Naglasit ću da se 90 posto svih sredstava Ministarstva od-nosi na ulaganja, odnosno razvoj - što se može vidjeti i po gradilištima u cijeloj Hrvatskoj, ko-jih je trenutačno preko 1100. Regionalni razvoj dobiva sve veći značaj. Svjesni smo koliko je važno da svaki dio Hrvatske bude razvijen, da svako hrvatsko selo, svako mjesto ima jedna-ke mogućnosti razvoja, da ima istu kvalitetu zdravstvenih usluga, dobre i kvalitetne škole, dječje vrtiće, da ima sigurnost i budućnost. Moram reći da iza nas, u ovome mandatu, stoje konkretni rezultati - sagrađeno je 317 škola i dječjih vrtića, 9000 kilometara nerazvrstanih cesta, pomogli smo gradnju ambulanta, druš-tvenih, vatrogasnih i domova za starije i ne-moćne osobe... U vodno gospodarstvo uložili smo više od 8,4 milijarde kuna.■ Gotovo u svakm gradu Zagrebačke župa-nije Ministarstvo ovoga trenutka ima ‘otvo-reno’ barem jedno gradilište. Koliko se ulaže u Zagrebačku županiju?

Na prostoru županije ulagali smo u socijal-nu i komunalnu infrastrukturu, ukupno 142,2 milijuna kuna. U sklopu projekta “CEB V” te “EIB I” i “EIB II” (integralni razvoj lokalne

Važno je da svako hrvatsko selo, svako mjesto ima jednake

mogućnosti razvoja

Drvna industrija je naša perjanica, prerada drva i proizvodnja

namještaja bilježe 75-postotni izvoz ukupne proizvodnje

dobilo 19 korisnika iz Zagrebačke županije, i sve to za ulaganje u ra-zvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

Reći ću da s pozi-cije regionalnog i ru-ralnog razvoja zemlje drvna industrija zau-zima visoko mjesto, jer predstavlja jednu od dominantnih grana industrije u navede-nim područjima te se njezinim razvojem direktno pridonosi ja-čem i bržem ukupnom

gospodarskom razvoju. Naravno da ćemo drvnu

industriju i dalje razvijati. Ustrajno i ravnomjerno

razvijat ćemo sve naše krajeve, omogućiti svim našim građanima da ostanu živjeti tamo gdje su odrasli i zasnovali svoje obitelji. Zajedno s njima čuvat ćemo naša prirodna bogatstva, naše vode i šume.


SKUPŠTINA

Smatram da, kao umirovljenik s iskustvom i znanjem, svojim aktivnostima mogu pridonijeti boljem zdravstvenom, socijalnom, društvenom i materijalnom statusu ljudi starije životne dobi. Sudjelovanjem u donošenju odluka Županijske skupštine, te posebno kroz aktivnosti u raznim udrugama na lokalnoj i županijskoj razini mogu pomoći umirovljenicima.

Boljom organizacijom društvenog života brinuti za stariju populaciju

JOSI

P SE

SAN

(HSU

)

S 250.000 kuna Županija po-maže realizaciju programa i projekata organizacija civil-nog društva za zaštitu okoliša i prirode. Zaključkom župana pomoć je ostvarilo, u rasponu od 8000 do 20.000 kuna, 17 organizacija civilnog društva.

Zaštita okoliša

Za javnu raspravu, koju će provesti Upravni odjel za prostorno uređe-nje, gradnju i zaštitu okoliša, utvrđen je prijedlog Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb. Osnovni cilj izrade i donošenja ovog plana je, na načelima održivog razvoja, osi-gurati kvalitetniji prostorni i gospodarski razvoj šireg područja vodo-crpilišta Črnkovec i Zračne luke Zagreb. Plan donosi prostorno-plan-ska rješenja kojima će se, u najvećoj mogućoj mjeri, osigurati: zaštita podzemnih voda budućega glavnog vodocrpilišta županije, razvoj i uvjeti proširenja Zračne luke, zaštita područja arheološkog nalazišta Andautonija, razvoj cestovnog prometa, zaštita izvorišta rijeke Odre, te daljnji razvoj postojećih naselja na tom području.

Prostorno planiranje

Za realizaciju programa “Unapređenje efikasnosti nezdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama”, župan je Specijalnoj bolnici “Naftalan” odobrio 70.000 kuna. Programom će se dobiti informacije o efikasnosti poslovanja ustanove u proteklih pet godina, saznanja o stanju ustanove (na temelju ankete među za-poslenicima), izradit će se mapa ključ-nih procesa i mjera nužnih za stvaranje dodatne vrijednosti, te osposobiti dje-latnici i educirati menadžment u cilju racionalizacije poslovanja i podizanja kvalitete usluga. “Naftalanu” su odobrena sredstva (30.000 kuna) i za postavljanje rolo-sje-nila na cijelom objektu bolnice.

Poslovanje “Naftalana”

U sklopu provedbe projekta “Gospodarenje energijom u zgradama javne namjene”, župan je prihvatio dva dokumenta - Listu priorite-ta mjera za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene, te Dugoročni model financiranja mjera i projekata ener-getske učinkovitosti. Mjere za povećanje energetske učinkovitosti podijeljene su u četiri kategorije - mjere koje rezultiraju troškovnim uštedama bez po-trebe za investicijom, mjere koje rezultiraju energetskim i troškov-nim uštedama, no uvjetovane su ograničenim iznosom investicije, paket mjera s najvećim potencijalom energetskih ušteda (koje se mogu financirati iz fondova EU), te mjere koje rezultiraju troškov-nim, ali ne i energetskim uštedama. Drugim dokumentom dan je kratak pregled dostupnih izvora fi-nanciranja i razrađen model dugoročnog financiranja uvođenja mjera energetske učinkovitosti u javnim ustanovama županije.

Gospodarenje energijom

Odobrena je financijska pomoć Udruzi “Krila ljubavi” iz Velike Gorice za provedbu akcije “Opa-snosti interneta”, Udruzi za pro-micanje kvalitete života osoba s posebnim potrebama “Ivančica” iz Zaprešića za humanitarnu ak-ciju “Bolji život za Filipa i Patri-ka”, velikogoričkom Centru za kvalitetu života “Forum 50+” za tiskanje priručnika socijalnog poduzetništva, Udruzi „Edukaci-jom protiv raka dojke“ za mani-festaciju “Dan ružičaste vrpce”, te Općini Žumberak za provedbu programa “Pomoć u kući starijim osobama”.

Humanitarne akcije

Župan je Skupštini uputio na usvajanje prijedlog odluke o osnivanju postrojbi Civilne zašti-te specijalističke namjene. Prijed-logom bi se osnovala specijali-stička postrojba za spašavanje iz ruševina (sastojala bi se od devet timova, svaki sa po 20 pripadnika i dva spasilačka psa), te specijali-stička postrojba za spašavanje iz vode (sastojala bi se od jednog tima s 36 pripadnika podijeljenih u tri skupine). Sredstva za ustro-javanje, opremanje i obučavanje postrojbi osigurala bi se u prora-čunu Županije. Potreba za osnutkom ovih dviju postrojbi proizlazi iz „Procjene ugroženosti stanovništva, mate-rijalnih i kulturnih dobara, kao i okoliša, od katastrofa i velikih ne-sreća“, koju je Županijska skupšti-na prihvatila u lipnju ove godine.

Specijalističke postrojbe Civilne zaštite

S ukupno 107.146 kuna Županija pomaže gradnju i adaptaciju lo-vačkih domova. Sredstva su odo-brena LD “Šljuka” iz Opatinca, LD “Kuna” iz Radoišća, LU “Prepelica” iz Ivanić-Grada, LU “Fazan” iz Pre-seke, LU “Fazan” iz Okića, LD “Za-prešić”, LD “Kuna” iz Jablanovca, LD “Srndač” iz Donje Zeline i “AS - lovnom turizmu”, koncesiona-ru lovišta Česma - Bolčanski lug. Lovačkom društvu “Srnjak” iz Svetog Ivana Zeline odobreno je 50.000 kuna za gradnju objekta za obradu i čuvanje mesa divljači.

Lovački domovi

Utvrđena je lista kućanstava kojima će Županija subvencionirati ugrad-nju solarnih kolektora. Subvenciju u iznosu od 40 posto stvarnih troškova, a najviše do 12.000 kuna po kućan-stvu, dobit će 50, od ukupno 91 pod-nositelja zahtjeva. Najviše subvencija odobreno je kućanstvima s područja Jastrebarskoga - 15, potom Samobo-ra - 9, te Velike Gorice - 8. Županija subvenciju isplaćuje, po principu vo-uchera, dobavljaču opreme, odnosno izvođaču radova.

Ugradnja solarnih kolektora

OdLUKE ŽUPANA

Župan je Skupštini na usvajanje uputio prijedlog proračuna za 2012. godinu. Planiran je u iznosu od 274.629.270 kuna.

diplomirani ekonomist u mirovini potpredsjednik Županijske skupštine predsjednik GO HSU-a dugo Selo sudionik domovinskog rata otac dvoje djece

Posebno se zalažem za intenziviranje projekta tarifne unije, koji trenutno ‘koči’ Grad Zagreb, odnosno smatram da se suradnja

s Gradom Zagrebom treba pojačati - govori potpredsjednik Županijske skupštine

Kao član HSU-a i vijećnik vla-dajuće koalicije stranaka u Županijskoj skupštini, Josip

Sesan se, reći će, prvenstveno zalaže za programe s naglaskom na socijal-

nu skrb i brigu za stariju populaciju stanovništva, za osiguranje finan-

cijskih sredstava za brojne umirovljeničke udruge,

gradnju domova umi-rovljenika te ostale programe zdravstve-nog i socijalnog ka-raktera.

- Sa zadovolj-stvom mogu reći da župan i njegovi zamjenici, kao i ostali koalicijski partneri, imaju puno razumijeva-nja za naše potre-be - kaže Sesan, dodajući da je stanje u županiji stabilno.

- Puno se ulaže u obra-zovanje, puno se napravilo u izgradnji novih škola i sport-skih dvorana.

Puno se napravilo i u poljoprivredi, kako na edukaciji i promociji, tako i na razvija-nju robnih marki, a osjetni se napori ulažu u razvoj ruralnog prostora i turizma. Svje-stan sam da bez adekvatnog razvoja gospo-darstva, nema ni adekvatnog socijalnog i materijalnog blagostanja umirovljenika, pa se, zajedno s kolegama vijećnicima HSU-a, za razvoj gospodarstva zalažem potporom izvršnoj vlasti u donošenju raznih mjera, poput potpora i subvencija obrtnicima, ma-lim i srednjim poduzetnicima, potpora u edukaciji i osposobljavanju za EU fondove, smanjenju poreznih i parafiskalnih nameta, pojednostavljenju procedure prilikom isho-đenja raznih dozvola i suglasnosti za obav-ljanje djelatnosti... - govori Sesan.

Kao stanovnik Dugog Sela, dodaje, na-ročito je zainteresiran za što bržu gradnju vodoopskrbnog sustava Zagreb-istok, kao i realizaciju projekta odvodnje (s pročista-čem) na prostoru Dugog Sela i Rugvice.

Vrlo bitnom smatra što bolju koordinaci-ju županijskih vijećnika s lokalnom samo-upravom.

- Zajedno možemo učiniti puno više za naše sredine, odnosno bolje iskoristiti do-bre i stručne kadrovske potencijale i fi-nancijska sredstva županije - objašnjava. Dobrom ocjenjuje suradnju predstavničke i izvršne vlasti u županiji, te kaže da Klub vijećnika HSU-a korektno surađuje i s vi-jećnicima koalicije i opozicije.

Bavim se politikom...


fondove te za sredstva resornih ministarstava i Županije.

Stjepan Bertek, predsjednik Gradskog vijeća, jednim od važ-nijih poslova u proteklom razdo-blju istaknuo je reorganizaciju komunalnog poduzeća, koje sada obuhvaća tri segmenta poslova-nja - komunalnu djelatnost, plin-sku djelatnost te vodoopskrbu i odvodnju. Istaknuo je također i, u suradnji s mjesnim odborima,

ravnomjeran razvoj svih dijelo-va grada, prilagodbu prostorno-planskih dokumenata u skladu sa zahtjevima i potrebama građana, te intenzivne aktivnosti oko ra-zvoja poduzetničkih zona.

Dugoselcima su dan njihova grada, koji se slavi na blagdan Sv. Martina, čestitali, među osta-lima, direktor Hrvatskih voda Ja-dranko Husarić te župan Stjepan Kožić.

GRAdOVI I OPĆINEdOGAđAJI

DUGO SELO NA BLAGDAN SVOG ZAŠTITNIKA SVETOG MARTINA PROSLAVILO DAN GRADA

Grad je solventan i likvidan i tako će biti do kraja mandata

DUGOSELSKI SAJAM OBRTNIŠTVA I PODUZETNIŠTVA

Posebno važnim istaknuta je priprema projekata za europske fondove

Godišnje nagrade Grada dodijeljene su “Agrofructusu”, “GRC grupi”, Franu Kajtaziju - vlasniku pekarnice “Croatia”, Udruzi “Hrvatski vitezovi - ratni veterani 1991”, te pedagoginji i sociologinji Nadici Pavelić. Zahvale Grada uručene su Pučkom otvorenom učilištu Dugo Selo, Dječjem vrtiću Dugo Selo, Društvu “Mali uzgajivač” (posavske kukmaste kokoši), 1. pješačkoj bojni “Crne mambe” 2. gardijske brigade “Gromovi”, te 53. samostalnom bataljunu ZNG-a.

Godišnje nagrade i zahvale Grada

Očekivanja su bila veća od onoga što smo napravili, no ulagali smo onoliko

koliko smo imali, zato je Grad solventan i likvidan - za svečene sjednice Vijeća, u prigodi Dana Dugog Sela, rekao je gradona-čelnik Vlado Kruhak, dodavši da će se takva politika voditi do kra-ja mandata. Zahvalio je Županiji, i posebno Hrvatskim vodama, na podršci pri realizaciji projekta odvodnje te gradnje pročistača otpadnih voda.

- Zatvoreni sustav kanalizaci-je iznimno je velik projekt koji realiziramo zajedno s Općinom Rugvica. Potencijalni investito-ri koji dolaze u naš grad takvim su sustavom ugodno iznenađeni - rekao je Kruhak, dodavši da je glavna zadaća dovesti ulagače u dvije dugoselske gospodarske zone.

- Kad to shvatimo imat ćemo i bolje prihode proračuna - rekao je. Posebno važnim istaknuo je pripremu projekata za europske

Četrdeset posto više izlagača nego lani

Ministar gospodarstva Đuro Popijač otvorio je u Du-

gom Selu, u prigodi Dana grada, 6. dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva. Organiziralo ga je dugoselsko Udruženje obrtnika, a izlagalo je 40 posto izlagača više nego lani.

- Dokazuje to da ovaj sajam ima svoj sadržaj i smisao - rekao je Stjepan Valjak, predsjednik dugoselskih obrtnika. Ministar Popijač je naglasio da Hrvatska ove godine bilježi gospodarski oporavak koji daje nadu da se u iduću može ući s većim optimiz-mom.

- Na temeljima koje smo stvo-rili hrvatsko će gospodarstvo imati prostora za daljnji rast. To je ono što nas treba hrabriti - re-

U sklopu sajma održana je tiskov-na konferencija na kojoj su pred-stavljeni dosadašnji rezultati pro-jekta “Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba”. Projekt se provodi u sklopu IPA programa

Put medičarstva i licitarstva

kao je, dodavši da je zadnje dvije godine dugoselskim obrtnicima isplaćemo 2,5 milijuna kuna dr-žavnih potpora.

- Zatvaranjem pregovora s Eu-ropskom unijom otvara se ogro-man prostor za obrtnike i podu-zetnike. Vjerujem da ćete znati iskoristiti tržište od 500 milijuna stanovnika - poručio je izlagači-ma ministar Popijač.

Sustav kanalizacije gradi se zajedno s Općinom Rugvica

Sajam je otvorio ministar đuro Popijač

Održana je revija vjenčanica

prekogranične suradnje “Slovenija - Hrvatska 2007.-2013.”, a u njemu sudjeluju rukotvorci s obje strane pograničnog prostora. Partneri projekta su Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije, Zagrebačka županija, Regionalna razvojna agencija Posavje i Općina Krško. Osnovna mu je zadaća istražiti, evidentirati i predstaviti bogatu baštinu rukotvoraca, prenijeti ju na mlađe naraštaje te razviti nove zajedničke proizvode.

Izaslanstvo županije, koje je vo-dio zamjenik župana Rudolf Vu-jević, susrelo se (u prostorijama Hrvatske gospodarske komore) s izaslanstvom kineske pokrajine Sichuan u kojemu su bili pred-stavnici tamošnje najveće banke, telekomunikacijske i građevin-ske tvrtke. Nakon susreta s iza-slanstvom Zagrebačke županije, goste iz Kine primio je i predsjed-nik HGK Nadan Vidošević. Pokrajina Sichuan je među naj-perspektivnijim kineskim pokra-jinama s 90 milijuna stanovnika te stopom ekonomskog rasta vi-šom od 13 posto.

Susret s izaslanstvom kineske pokrajine Sichuan

POVJERENSTVO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Ni za kakvo nasilje nema opravdanja

U prigodi 25. studenoga, Međunarodnog dana bor-

be protiv nasilja nad ženama, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije organiziralo je u Samoboru, za učenike Gimnazije Antuna Gu-stava Matoša, tribinu “Razvija-nje kulture nenasilja”.

- Srednjoškolcima želimo poručiti da ni za kakvo nasilje nema opravdanja - naglasila je Mirela Gajić, predsjednica Po-vjerenstva, dodavši da žalosti činjenica da je nasilje u obitelji u porastu. Prema riječima Niko-

line Grubišić Požar, službenice PUZ-a za poslove općeg krimi-naliteta, žrtve obiteljskog nasi-lja uglavnom su osobe ženskog spola (oko 70 posto) u odrasloj, ali i dobi djeteta. Iskustva u radu s takvim osobama iznijela je Lji-ljana Karlović, voditeljica Cari-tasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja.

- Godišnje kroz našu kuću pro-đe oko 60 žena s djecom koje su bile izložene raznim oblicima nasilja. Kapacitet nam je 19 oso-ba i uglavnom smo popunjeni - rekla je.

Tribina je organizirana za samoborske gimnazijalce

Glavna je zadaća dovesti ulagače u naše dvije gospodarske zone. Kada to ostvarimo imat ćemo i bolje prihode proračuna - rekao je gradonačelnik

Vlado Kruhak


GRAdOVI I OPĆINEGRAdOVI I OPĆINE

IZLOŽBA U PROSTORU ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

Povijest jaskanskoga turizmaJastrebarsko se 1845. spominje kao prva stanica

poštanske kočije na putu od Zagreba prema RijeciU prigodi Dana grada Jastre-barskoga (13. studenoga) u

prostoru TZ Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Preradovićevoj uli-ci, otvorena je izložba o povijesti jaskanskoga turizma.

O organiziranom se turizmu - rekao je Mirko Škrabe, voditelj jaskanskoga Gradskog muzeja - može govoriti od 1845., od kada sežu prvi pisani zapisi (“Putosit-nice” Antuna Nemčića). Jastre-barsko se tada spominje kao prva stanica poštanske kočije na putu od Zagreba, preko Karlovca, pre-ma Rijeci.

Izložba donosi razne eksponate, poput gostioničarskog pribora toga vremena, starog bešteka, priručno-

ga zahoda iz poštanskih kočija, starih razglednica i fotografija... U sklopu otvorenja izložbe pred-stavljene su i digitalne panorame Jastrebarskoga koje posjetiteljima mrežne (web) stranice jaskanske Turističke zajednice omogućuju virtualnu šetnju gradom.

- Za potencijalne turiste one su i motivator dolaska. Osim toga, na njima smo izdvojili pet ‘točaka’ (popraćenih fotogalerijom) za koje smatramo da su najzanimljivije potencijalnim turistima: Gradski muzej, Župna crkva Sv. Nikole, Franjevački samostan, perivoj dvorca “Erdödy i Strossmayerov trg - rekla je Ivana Herceg, direk-torica TZ Jastrebarskoga.

GRADNJA PROMETNICE KROZ PROSTOR NEGDAŠNJE VOJARNE “TABOREC”

‘Ministarstvo sustavnopomaže naše projekte’

Posebno je istaknuto zalaganje potpredsjednika Vlade mr. sc. Božidara Pankretića da Grad Samobor u svoje

vlasništvo dobije prostor vojarneMilijun kuna izdvo-jilo je Ministarstvo regionalnog razvo-

ja za gradnju prometnice kroz negdašnju vojarnu “Taborec” u Samoboru. Ugovor o dodjeli sredstava potpisali su samobor-ski gradonačelnik Krešo Beljak i potpredsjednik Vlade RH i mi-nistar regionalnog razvoja Boži-

dobije negdašnju vojarnu. - Nadam se daljnjoj uspješnoj

suradnji i ponovnom susretu na otvaranju ove prometnice - re-kao je Beljak.

Potpredsjednik Vlade je rekao da je dobra suradnja uspostav-ljena zaslugom gradonačelnika Beljaka i njegovih suradnika koji su pripremili konkretne i kvalitetne projekte. Čelnicima Samobora je poručio da će u na-rednom razdoblju biti dostupna sredstva iz dva velika progra-ma koje je dogovorilo njegovo ministarstvo. Jedan od njih je program EIB III, vrijedan 500 milijuna kuna, namijenjen opći-nama i gradovima koji planiraju graditi društvenu infrastruk-turu, prije svega dječje vrtiće i domove umirovljenika. Drugi program je iz područja vodnoga gospodarstva i on bi se trebao realizirati sredstvima europskih fondova.

Izložba se može pogledati do 6. prosinca

Program EIB III namijenjen je

općinama i gradovima koji planiraju

graditi društvenu infrastrukturu, prije svega dječje vrtiće i

domove umirovljenika

dar Pankretić. - Sufinanciranje gradnje pro-

metnice nastavak je naše dobre suradnje s Ministarstvom regio-

nalnog razvoja budući da mini-star Pankretić, kroz svoj resor, sustavno pomaže samoborske projekte - istaknuo je gradona-

čelnik Beljak, spomenuvši grad-nju sportske dvorane u Rudama te, posebno, ministrovo zalaga-nje da Grad u svoje vlasništvo

Ugovor je ‘težak’

milijun kuna

NA BLAGDAN SVETOG MARTINA PISAROVINA PROSLAVILA DAN OPĆINE

Općina Pisarovina dobilapročistač otpadnih voda

Uz Jamnicu, Kraš postaje pokretač razvoja općinePRIORITET JE GRADNJA NOVE CESTE OD ČVORIŠTA ZDENČINA DO GOSPODARSKE ZONE

Za svečane sjednice Općinskog vijeća, govoreći o punoljetnosti općine, načelnik Tomo Kova-

čić je zahvalio Vladi RH, njezinim resornim mini-starstvima i Zagrebačkoj županiji na bespovratnim sredstvima kojima je (od ponovna osnutka općine 1993.) sufinancirana gradnja komunalne in-frastrukture i drugih značajnijih obje-kata. Glavnim prioritetom u narednom razdoblju ista-knuo je gradnju državne ceste od čvorišta Zdenči-na (na autocesti Zagreb - Rijeka) do gospodarske zone u Pisarovini, čime se stvaraju još bolji uvjeti za

dolazak poduzetnika na ovo područje. - Dolaskom Kraša, koji je kupio velike poljoprivred-ne površine te sagradio “Eko-park” u Bratini, dobili

smo, uz Jamnicu, još jednog hrvatskog giganta koji će vrlo brzo postati glavni pokretač razvoja pisarovinskog kraja. Dosadašnja ulaganja Kraša prelaze 25 milijuna kuna. Stvorili smo i uvjete za gradnju poslovno-sportskog ae-

rodroma. Njegovo otvorenje očekujemo do ljeta iduće godine. On će dodatno obogatiti turističku i sportsku ponudu pisarovinskog kraja - istaknuo je Kovačić.

Status općine Pisarovini je

vraćen 1993.

Pročistač je građen za 4500 ekvivalent stanovnika, a u prvoj fazi moguće je priključiti njih tisuću

Ministrica financija Martina Dalić otvorila je u Pisa-

rovini pročistač otpadnih voda, investiciju vrijednu 23 milijuna kuna, financiranu sredstvima Općine (kreditnim zaduženjem Komunalnog Pisarovina i pro-računskim prihodima), te Hrvat-skih voda. Pročistač je otvoren u prigodi Dana općine Pisarovina u tamošnjoj poduzetničkoj zoni, u kojoj se očekuje gradnja pro-

izvodno-skladišnih pogona če-trdesetak tvrtki. S većinom njih potpisani su predugovori, odno-sno ugovori o kupnji zemljišta, a desetak ih je već ishodilo i građe-vinsku dozvolu.

Pročistač je građen za 4500 ekvivalent stanovnika i na njega će, u nekoliko faza, biti priklju-čena sva kućanstva u općini te gospodarstvenici u poduzetnič-koj zoni. U prvoj fazi moguće je

priključiti 1000 ekvivalent sta-novnika.

- Ovim uređa-jem štitimo oko-liš, ali i najveće bogatstvo našeg podneblja - izvo-rišta mineralne, te slatkih voda koji-ma ovo područje (podzemlje) obi-luje. To je za Pi-sarovinu iznimno značajan projekt, ne samo po veličini, već i njegovoj funkciji

- rekao je Tomo Kovačić, načel-nik Pisarovine. Pročistač je dan

na upravljanje Komunalnom Pi-sarovina, čiji je direktor Krešimir Radinić pojasnio da se radi o bio-loškom pročista-ču visokog EU standarda, koji će otpadne vode pro-čišćavati do tzv.

drugog stupnja, nakon čega one odlaze u otvorene vodotoke.

Ovim uređajem štitimo okoliš, ali i najveće bogatstvo našega podneblja: izvorišta mineralne

vode - poručio je načelnik općine Tomo Kovačić

Investicija je vrijedna 23 milijuna kuna Uređaj je sagrađen u poduzetničkoj zoni


GRAdOVI I OPĆINE

SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOG VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN JASTREBARSKOGA

Županija će pomoći gradnju školeDan grada slavi se 13. studenoga, na dan kada je

Jastrebarsko 1991. napustila jugoslavenska vojskaJastrebarsko je, svečanom sjednicom Gradskog vije-ća, proslavilo Dan grada.

U ime Županije svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Rudolf Vujević, obećavši da će Županija pomoći gradnju nove osmogodišnje škole.

- Grad je osigurao zemljište, sada se mora uskladiti projektna dokumentacija, osigurati novac i potom krenuti s gradnjom. Či-njenica je da Zagrebačka župa-nija, u usporedbi s ostalim žu-panijama, najviše u RH ulaže u školstvo - poručio je Vujević.

Gradonačelnik Jastrebarsko-ga Mihael Zmajlović rekao je da gradsko vodstvo, osluškujući bilo grada, teži ravnomjernom razvoju te da pravi razliku iz-među onoga što donosi jedno-kratan uspjeh i onoga što, osmi-šljenim načinom upravljanja, donosi dogoročnu korist građa-nima.

- U ovo krizno, recesijsko vri-jeme Grad Jastrebarsko je među rijetkim gradovima u RH u koji-ma se proračun u prvih šest mje-seci ove godine punio bolje od planiranog, jedan smo od rijet-kih gradova koji se uspio izbo-riti za sredstva Europske unije za dva projekta (obnova dvorca Erdödy i njegova perivoja, te uvođenje štedljive javne rasvje-te), a prije dva mjeseca u Jaski je počela i gradnja jedne od najvećih greenfield investicija u državi - istaknuo je Zmajlović.

Nenad Strizrep, predsjednik Gradskog vijeća rekao je da Ja-strebarsko ima bogatu prošlost, jedinstvenu povijesnu i kultur-nu baštinu, veliki gospodarski potencijal i značajne privredne resurse, vrijedne i čestite ljude, no da bi sve te svoje adute pre-tvorio u prednost, nedostaje mu ono najvažnije - sloga i zajed-ništvo!

Nagradu grada za životno djelo primio je Mirko Kos, a godišnje nagra-de grada Josip Lacković i OŠ Ljube Babića. Plakete grada uručene su Marijanu Bradviću, Goranu Goričkom, Stjepanu Preprotiću, Društvu “Zelena livada” iz Volavja, KUD-u “Cvijet” iz Cvetkovića, Slastičarnici Jaska i (posthumno) Kazimiru Masnecu.

Mirku Kosu nagrada za životno djelo

Nastup polaznika Glazbene škole Jastrebarsko

Ovogodišnji gradski laureati


TURIZAM

U HGK UPRILIČENA PREZENTACIJA TURIZMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Kako iz postojećih atrakcija kreirati atraktivan proizvod

U usporedbi sa županijama kontinentalne Hrvatske (njih 13) naša je županija peta po broju dolazaka i sedma po broju noćenja turistaOtkako se, od 1998., su-

stavno počeo razvijati turizam u županiji, raste

broj posjetitelja, njihovih dolaza-ka i noćenja. I dok je 1999. župa-niju posjetilo nešto više od 14.000 gostiju, lani se bilježi dolazak njih gotovo 35.000 (ne računajući vi-kend izletnike). Sve to ukazuje da se turizam u županiji “ne doga-đa”, nego se sustavno i planski ra-zvija. Čulo se to, među ostalim, za prezentacije turizma Zagrebačke županije, upriličene u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kako bi se - pojasnila je Ružica Rašperić, di-rektorica TZ Zagrebačke županije - konstatiralo “gdje smo, što smo dosad napravili i kamo dalje ići”.

- Bez zajedničkog, sinergijskog efekta ne možemo ništa postići. Partnerstvo je ključ našeg uspje-ha. S partnerima iz javnog sek-tora definiramo turističku strate-giju kako bi turizam učinili još važnijim dijelom gospodarstva županije - dodala je R. Rašpe-rić. Za prezentacije, na kojoj su predstavljene i nove tehnologije u promociji županijskog turizma (društvene mreže Twitter i Face-book, te mrežna (web) stranica Turističke zajednice), čulo se da se turistički uspjeh, uglavnom,

broji kroz broj dolazaka i noćenja, no da službena statistika ne iska-zuje i broj izletnika, a upravo oni, u većem broju, pohode županiju.

- Županija ‘leži’ oko velikog urbanog centra od oko milijun stanovnika. Stoga se jedna vrsta turistič-ke ponude i temelji na vikend potražnji, na brojnim izletnicima. Međutim, područ-je županije je bogato kulturnom i prirodnom baštinom koje nisu do kraja valorizirane. Bogato je

i povijesnom baštinom, jer svaki lokalitet priča svoju priču, no to su još uvijek samo sekundarne

atrakcije koje, same po sebi, neće privući posjetitelje. Stoga se mora razmišljati kako od njih kreirati atrak-tivan proizvod - rekla je Renata Tomljenović iz Instituta za turizam,

pozitivnim primjerom ističući vinske ceste, posebno Plešivičku.

- Tim bi se tragom, zapravo, tre-bao razvijati turizam ove županije - dodala je.

DOLASCI NOĆENJA

14.298 (1999.)34.991 (2010.)

25.632 (1999.) 56.227 (2010.)

U županiji je trenutačno 1547 registriranih

ležajeva Udio hotela i restorana

u BDP-u županije iznosi 5%

Prezentaciju je organizirala županijska Turistička zajednica

Županija je bogata kulturnom i prirodnom baštinom

TURIZAM

POTPORE MINISTARSTVA ZA OŽIVLJAVANJE TURISTIČKI NERAZVIJENIH KRAJEVA

Kotač se zavrtio, turizam na kontinentu postaje zanimljiv

Potpisano je prvih 15, od ukupno 59 ugovora ukupne vrijednosti milijun kuna

Treću godinu za redom, u sklopu projekta “Baština u turizmu”, Mira Stepinac iz

Brezarića pored Krašića dobila je bespovratna sredstva za obnovu rodne kuće blaženoga Alojzija Ste-pinca. Ugovor o dodjeli sredstava potpisala je, početkom studenoga u Dugom Selu, s ministrom turizma Damirom Bajsom.

Dosad dobiveni novac, ispričala je, uložila je u zamjenu dotrajale stolarije te sanaciju statike podru-ma, a sada u suradnji s konzerva-torima Ministarstva kulture planira urediti i dio krovišta. I sama je ula-gala, pa je vlastitim novcem, u jed-noj od prostorija kuće (negdašnjoj

Županija će u ovoj godini za tu-rističke projekte izdvojiti oko 4 milijuna kuna. Župan Kožić, prisustvujući potpisivanju ugo-vora, rekao je da je Županija prepoznala turizam kao bitnu gospodarsku granu, te podsjetio da turističke agencije za dovođe-nje gostiju na područje županije ostvaruju subvenciju od 35 kuna po gostu.

Subvencionirani dolazak gostiju

Sredstva su (ukupno 475.000 kuna) odobrena temeljem četiri programa: “Baština u turizmu”, “Zelena brazda”, “Manifestacije u turizmu” te

“Priprema javne turističke infrastrukture za strukturne fondove EU”

templarima, a Samoboru za pripre-mu javne turističke infrastrukture za strukturne fondove EU.

- Svaka je potpora bitna, jer kontinentalni turizam bez njih ne može napredovati. Kada sam prije četiri godine postao ministar, nije bilo nijednog programa razvoja kontinentalnog turizma, a sada ih imamo 14. Svaka peta kuna koja se ulaže u promidžbu, ulaže se u kontinentalni turizam - izjavio je ministar Bajs, dodavši da Ministar-stvo pomaže od gradnje objekata do dovođenja gostiju.

- Dajemo kredite, potičemo de-stinacije, u suradnji s turističkim agencijama imamo oko tisuću pro-grama za kontinent, podupiremo dolazak turista, razvijamo turizam tamo gdje ga dosad nije bilo... ‘Ko-tač se zavrtio’, turizam na konti-nentu postao je zanimljiviji nego ikada prije - istaknuo je ministar.

sobi kardinalove sestre), uredila etnografsko-memorijalnu zbirku obitelji Stepinac. Bude li novca, otkriva, planira urediti još dvije prostorije te ih staviti u funkciju vjerskog turizma.

Ugovor s ministrom Bajsom, u sklopu četiri programa razvoja kontinentalnog turizma, potpisalo je još 14 udruga, OPG-a, turistič-kih seljačkih gospodarstava, gra-dova... Tako su, primjerice, Dugom Selu odobrena sredstva za uređe-nje gradske kleti na Martin Bregu (ispred koje će biti izložena drvena preša) te manifestaciju posvećenu

Mira Stepinac uređuje rodnu kuću blaženoga Alojzija Stepinca

Ugovori su potpisani u

dugom Selu


TURIZAMPOLJOPRIVREdA

PROMICATELJICA VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Jeleni Rožić kruna kraljiceUz krunidbu kraljice, promovirano je

mlado vino Portugizac Plešivica

Vrbovčanka Jelena Rožić, mag. agrobiznisa i ruralnog razvitka, okrunjena je krunom župa-

nijske vinske kraljice, desete u nizu. Titulu prve pra-tilje ponijela je Martina Bereček iz Jastrebarskoga. Krunidba je, tradicionalno, održana druge subote u studenome (u zagrebačkom Hotelu Westin), a tom je prigodom promovirano i mlado vino Portugizac Plešivica.

- Od malena sudjelujem u vinogradarskim poslo-vima, a poštovanje i ljubav prema zemlji, pa tako i

su, kakvoćom svojih proizvoda, doveli Zagrebačku županiju među najbolje hrvatske vinogradarsko-vi-narske regije.

- To nas obvezuje da vas i dalje pratimo, da bu-demo uz vas, jer samo zajednički rad daje rezultate - poručio je Tomljenović.

Ceremoniju krunidbe pjesmom je popratila San-dra Bagarić.

vinogradu, usadio mi je ujak. Kroz srednju poljopri-vrednu školu, kasnije i agronomski fakultet još sam se više educirala o vrijednostima vina. Volim rad u vinogradu, jer me opušta, pruža zadovoljstvo, a uje-sen, kao nagradu za uloženi trud, daje mnoštvo zlat-nih grozdova - nakon krunidbe, ispričala je Jelena.

Novu kraljicu okrunio je zamjenik župana Da-mir Tomljenović, posebno zahvalivši vinarima što

U društvu dosadašnjih kraljica

Obronci Plešivice Bogom su dani za uzgoj loze

Portugizac je ‘živahno’ vino...

Robna marka vina na tržištu je od 2000. godine

EU PROJEKT - POMOĆ VLADE FLANDRIJE (BELGIJA) ZEMLJAMA CENTRALNE I JUGOISTOČNE EUROPE

Posebnostima privući ciljane gosteTiskan je priručnik za

buduće poduzetnike u seoskom turizmu, kao i promotivna brošura s ponudom turističkih

gospodarstava uključenih u projekt

Kraju se primakao pro-jekt “Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj

županiji”. U sklopu programa pomoći zemljama centralne i jugoistočne Europe, s 90.000 eura (82 posto ukupnih sred-stava) financirala ga je Vla-da Flandrije (Belgija), dok su ostatak sredstava (ukupna mu je vrijednost 109.212 eura) osi-gurali projektni partneri - Regi-

Zadivljeni smo visokim stan-dardom vaših

turističkih gospo-darstava. Sobe su prostrane i uredne, a hrana odlična! (Isabelle Spenninck, Westtoer apb)

Ovim smo pro-jektom dodatno popularizirali

ponudu seoskih turi-stičkih domaćinstava. (Zlatko Herček, direk-tor RRA Zagrebačke županije)

U županiji imamo 37 registriranih turističkih domaćinstava. Seoski turizam nije masovni turizam, on je prilika da gosti vide kako se živi na selu. Županija osjetno ulaže u ovaj vid turizma, jer želi-mo da se gostu ruralnog prosto-ra ponudi šira paleta proizvoda od hrane i vina - izjavio je Damir Fašaić, županijski pročelnik za gospodarstvo.

Širiti paletu proizvoda

onalna razvojna agencija i Tu-ristička zajednica Zagrebačke županije, te Syntra West i We-sttoer iz belgijskoga Bruggea. Osnovna zadaća projekta (čija je realizacija počela u siječnju 2010.) bila je educirati seoska obiteljska gospodarstva koja se na prostoru županije bave ru-ralnim turizmom, upoznati ih s belgijskim iskustvima, te una-prijediti njihovu ponudu. Za sudionike projekta bile su or-ganizirane (besplatne) radioni-ce, individualna savjetovanja, a za 15 gospodarstava, koja su

ozbiljnije ‘zagrizla’ u područje seoskog turizma, petodnevno studijsko putovanje u Flandri-ju.

- Tradicija i priroda naše su velike prednosti. Kada bismo ih znali povezati s elementima radišnosti i pristupa poslu, kao što to rade u Belgiji, sigurno bismo uspjeli. Belgijanci žive u društvu koje je tri puta bo-gatije od našega, no cijene na-

ših usluga gotovo su na razini belgijskih. To je naš veliki pro-blem - za predstavljanja rezul-tata projekta sažeo je Marijan Slakoper (Seoski turizam Sla-koper).

U sklopu projekta ažurirana je baza podataka o turističkim seoskim gospodarstvima, ti-skan je priručnik za buduće po-duzetnike u seoskom turizmu, kao i promotivna brošura s po-

nudom turističkih gospodarsta-va uključenih u projekt. Pred-stoji još postavljanje putokaza (smeđe turističke signalizacije) do objekata seoskog turizma.

- Zadivljeni smo visokim standardom vaših turističkih gospodarstava. Sobe su pro-strane i uredne, a hrana odlič-na! Tijekom realizacije pro-

jekta naši su konzultanti dali sugestije na što treba obratiti pozornost, što je dobro, a što treba izbjegavati. Najvažnija je stvar da ljudi koji se žele ba-viti seoskim turizmom moraju misliti na posebnosti svoga do-maćinstva, na ono po čemu se razlikuju od drugih. Moraju se pitati: što ja mogu ponuditi go-stu da dođe k meni, a ne mojem susjedu - rekla je Isabelle Spe-nninck iz Westtoera, belgijsko-ga partnera.

Sudionici projekta za posjeta BelgijiVrijednost projekta je 109.212 eura

Jasmina Kolarić i Marijan Slakoper


TURIZAMTURIZAM

Adresa: Pavlovčani 12C, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)98 246256, +385 (0)98 365986 Mail: [email protected] Internet stranica: www.cibandrago.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 12 osoba

Adresa: Žumberak, Jurkovo Selo 42, 10455 Kostanjevac Tel.: +385 (0)1 6272145, +385 (0)98 475524Mail: [email protected], [email protected] Internet stranica: www.podzumberak.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 8+2 osoba

Adresa: D. Zdenčina, K.Vodopića 7, 10 450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6288102, +385 (0)91 5131748Mail: [email protected] Internet stranica: www.simanovic.hr

Radno vrijeme: prema dogovoru Smještaj: 13 osoba

Seosko domaćinstvo Ciban

Adresa: Ivana Turka 50, 10292 Šenkovec, Brdovec Tel.: +385 (0)1 3391129, +385 (0)95 5369297Mail: [email protected]

Radno vrijeme: ponedeljak - nedelja 11:00 - 23:00 Smještaj: 5 osoba

Seoski turizam “Stara Preša”

Adresa: Prodindol 54, 10453 Sv. Jana Tel.: +385 (0)1 6287372, +385 (0)98 281583Mail: [email protected] Internet stranica: www.jana.hr

Radno vrijeme: 10.00-22.00 Smještaj: 16 osoba

Vinska kuća Jana

Adresa: Klake 40, 10 435 Klake, Samobor Tel.: +385 (0)1 3382335, +385 (0)98 9288773Mail: [email protected] Internet stranica: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: tijekom cijele

godine, ali prema najavi i dogovoru Smještaj: 3 odrasle osobe ili 2 odrasle i 2 djece

Seoski turizam Slakoper Zavičajna zbirka Etno kuća pod Okićem

Seosko domaćinstvo “Podžumberak” Turističko seosko gospodarstvo Šimanović

Adresa: Šumećani, 10313 Graberje Ivanićko Tel.: +385 (0)1 2889900, +385 (0)91 2820496Mail: [email protected] Internet stranica: www.kezele-vino.hrRadno vrijeme: 12.00-18.00, ili prema dogovoru Smještaj: 30 osoba

Kezele selski turizamAdresa: Hrastje Plešivičko 24, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6281865, +385 (0)98 227678

Mail: [email protected] Internet stranica: www.kolaric-vina.hrRadno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 50 osoba

Adresa: Sobočani, 10312 Kloštar Ivanić Tel.: +385 (0)1 2880000, +385 (0)98 1770998, +385 (0)98 204522Mail: [email protected] Internet stranica: www.ladanjkodstrica.hr

Radno vrijeme: utorak - nedjelja 12.00 h - 22.00 h i po dogovoru Smještaj: 6 osoba, 4 sobe

Malo gospodarstvo Kolarić Ladanj kod strica

Adresa: Nespeš 8b, 10 382 Donja Zelina Tel.: +385 (0)1 2043491, +385 (0)98 377907Mail: [email protected] Internet stranica: www.vina-kos-jurisic.hr

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 2 osobe

Adresa: Medven Draga 13, 10 454 Krašić, Čunkova Draga 19, 10 455 Kostanjevac (udaljenost Medven Draga-Čunkova Draga 700 m) Tel: 385 (0)1 6270347, 385 (0)95 9062783 Mail: [email protected]

Internet stranica: www.imanje-medven.com Radno vrijeme: po najavi Smještaj: 7 osoba

Kos-Jurišić Seoski turizam Medven

Projekt sponzorira flamanska vlada,

Ministarstvo vanjskih poslova

This project is carried out with the financial

support of the Flemish Government

Seoski turizam

Turistička seoska domaćinstva Zagrebačke županije


VIJESTIVIJESTI

UNUTRAŠNJE UREĐENJE CRKVE NAVJEŠTENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Sakralni se objekti ne prepuštaju zubu vremenaU idućoj godini, najavio je župnik Vlado Razum, trebale

bi se sanirati pukotine na vanjskim zidovima crkve

Obiteljskim darovima žu-pljana te financijskom

pomoći Županije i Grada ob-novljena je unutrašnjost župne crkve Navještenja Blažene Dje-vice Marije u Velikoj Gorici. Crkva je dobila podno grijanje, zamijenjen je dotrajali pod, ure-đena je sakristija te svetište, u kojemu su obnovljeni zidovi te je postavljena nova propovjeda-onica.

- Ova je crkva kulturno dobro i naša je namjera da ona bude ures ovoga grada. U radove ne bismo ni krenuli da nam naši vjernici svojim darovima nisu osigurali dobar dio sredstava. Kako su ra-dovi napredovali, pojavljivali su se i dodatni troškovi tako da je u obnovu utrošeno oko milijun kuna - ispričao je župnik Vla-do Razum, zahvalivši vodstvu

Županije i Grada Velike Gorice (čiji su čelnici početkom stude-noga obišli crkvu) na odobrenim sredstvima. Za iduću je godinu najavio nastavak obnove ovog sakralnog objekta - sanaciju pu-kotina na vanjskim zidovima.

Župan Kožić je podsjetio da je Županija zadnjih godina u ob-novu sakralnih objekata uložila 6 milijuna kuna, a ove je godine za tu namjenu predviđeno 1,1 milijun.

- Potrebe su i osjetno veće, no možemo potrošiti onoliko koliko prihodujemo - rekao je župan. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, nagla-sivši da se sakralni objekti ne prepuštaju zubu vremena, rekao je da se u gotovo svakoj veliko-goričkoj župi, podrškom Grada, nešto radi.

OPERATIVNI PLAN ODRŽAVANJA PROMETNICA U ZIMSKOM RAZDOBLJU

U pripravnosti 29 ekipaŽUC brine o prohodnosti

1548 kilometara županijskih i lokalnih cesta

S prvim danom studenoga po-čela je sezona zimske službe,

koja će potrajati do 15. travnja iduće godine. Županijska uprava za ceste (ŽUC) za ovogodišnju je zimsku sezonu osigurala 3000 tona soli i 4500 prostornih metara sipine, te je u pripravnost stavila 29 mobilnih ekipa koje će brinu-ti o prohodnosti 1548 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Pro-metnice su, kao i proteklih godina, podijeljene u dvije razine predno-sti. U prvoj su ceste županijskog ranga i neke lokalne ceste, ukupno

790,9 kilometara (koje u nizin-skim predjelima, nakon prestanka snježnih padalina, trebaju biti pro-hodne u roku od pet sati, a u brd-skim predjelima u roku od osam sati), dok su u drugoj razini pred-nosti lokalne ceste, ukupno 757,3 kilometra (koje za sigurno odvija-nje prometa, uz uporabu zimske opreme, trebaju biti očišćene u roku od 24 sata od prestanka pa-

dalina). Posao zimske službe ŽUC je povjerio Županijskim cestama Zagrebačke županije d.o.o., te je za ovu namjenu osigurao 17,7 mi-lijuna kuna.

Plan zimske službe predstavljen je na tiskovnoj konferenciji na ko-joj je zamjenik župana Damir To-mljenović rekao da je održavanje županijskih i lokalnih prometnica u zimskom razdoblju bitno i zbog toga što one okružuju grad Zagreb u koji svakodnevno na posao s prostora županije, ali i obrnuto, putuje iznimno velik broj ljudi.

Goričica, Zagrebačka 34, tel. 2065-103Ivanić-Grad, Jalševec Breški, tel. 2888-177Jastrebarsko, Murat Brijeg bb, tel. 6281-219Samobor, Čudomerščak 1, tel. 3360-760Velika Gorica, Glavna ulica 2a, Okuje, tel. 6219-067 Vrbovec, Zagrebačka bb, tel. 2791-213Zaprešić, Veliki vrh 1, tel. 3310-828

MJESTA PRIPRAVNOSTI

Ceste su podijeljene u dvije razine prednosti

Posao zimske službe povjeren je Županijskim cestama

MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA

Vinari Plešivice i Zeline u odabranom društvu

Više od 250 izlagača, među njima i uspješniji županij-

ski vinari, sudjelovalo je na ovo-godišnjem, 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u za-grebačkom hotelu The Regent Esplanade, najznačajnijem do-maćem okupljanju vi-nara, vinskih znalaca, trgovaca, zaljubnlje-nika u vino... Festival, posvećen kulturi stola (kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva), okupio je i vodeće proizvođače domaćih delicija, maslinova ulja, tartufa, pršuta, salama, sireva, meda... Otvorio ga je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, rekavši da Hrvatska ima odlične uvjete za proizvodnju grožđa,

bogatstvo autohtonih sorti, a po-većale su se i površine pod vino-gradima.

- Liberalizacija tržišta stva-ra pretpostavke za veći uvoz vina, stoga moramo stvarati pretpostavke i povećavati kon-

kurentnost domaćih proizvođača, te tako odgovoriti na izazo-ve koji dolaze izvana - rekao je Čobanković.

U sklopu Festiva-la, kojemu je Župa-

nija bila pokrovitelj, održana je vinska radionica “Tajne vinske ceste Zagrebačke županije”, ti-jekom koje su vina plešivičkih i zelinskh vinara bila sljubljena sa županijskim robnim markama i tradicionalnim kolačima.

Održano je dvadesetak

vinskih radionica

Festival je posvećen kulturi stola

Sudjelovalo je 250 izlagača

Uređeno je i svetište crkve

Pod je zadnji puta obnavljan 1892. godine


PRIJEM ZA VATROGASCE PAUKOVCA, IVANIĆ-GRADA, DEANOVCA I ZAPREŠIĆA

‘Što više natjecanja, a što manje intervencija’

Deset posto hrvatskoga vatrogastva čine dobrovoljna vatrogasna društva s prostora

Zagrebačke županije

Na ovogodišnjem, 6. kupu Hrvatske vatrogasne zajednice muška na-tjecateljska ekipa DVD-a Pauko-

vec i ženska DVD-a Ivanić-Grad osvojile su prvo, a muška ekipa DVD-a Deanovec i ženska DVD-a Zaprešić drugo mjesto. Kup HVZ-a sastojao se od pet natjecanja - Kupa Dalmacije u Vranjicu, Memorijala Mirka Kolarića u Varaždinu, Memorijala Stjepana Đure Deželića u Ivanić-Gradu, Kupa Posavine u Donjem Trebarjevu i

Stjepan Berulec, DVD PaukovecNaša je ekipa i ‘stvorena’ s ciljem da bude šampionska. Sljede-

ći nam je cilj osvajanje prvoga mje-sta na državnom natjecanju (2012.) i odlazak na vatrogasnu olimpijadu u Francusku (2013.).

Dario Kezerić, DVD DeanovecOvakve rezultate, koji dokazuju naš kontinuirani rad, ne bismo

mogli ostvariti bez financijske po-moći Županije. Zadnjih smo deset godina na vatrogasnim natjecanjima u samome vrhu.

Antonija Kovačić, DVD ZaprešićBili smo jedna od najmlađih eki-pa i stoga osvojeni rezultat do-

datno raduje. Naše društvo iduće godine slavi 110. obljetnicu, a naš je cilj ponovno ostvariti ovako dobre rezultate.

Mirela Bilandžija, DVD Ivanić-GradBilo je potrebno puno volje i tru-da, pratile su nas i ozljede, ali nas

na našem putu ništa nije omelo. Već sada se pripremamo kako bi izborile odlazak na olimpijadu - to nam je že-lja, ali i cilj.

REKLI SU

Kupa grada Đakova. Upriličivši prijem za mlade vatrogasce,

župan Stjepan Kožić je s ponosom rekao da deset posto hrvatskoga vatrogastva čine vatrogasna društva s prostora Zagrebačke županije, te vatrogascima poželio što više natjecanja i druženja, a što manje ‘izlaza-ka na teren’. Stjepan Ptiček, predsjednik

VZ Zagrebačke županije naglasio je da se zahvaljujući vodstvu Županije godišnje za vatrogastvo izdvaja oko 4 milijuna kuna, te da je ovakav prijem dokaz da se o svi-ma onima koji postižu dobre rezultate vodi briga. Za osvojeno prvo mjesto Županija je vatrogasna društva nagradila sa po 10.000, a za drugo sa po 5000 kuna.

U županiji je gotovo 300 dobrovoljnih vatrogasnih društava

Sljedeći izazov - Olimpijada u Francuskoj!

UdRUGE


MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE

Sorta Pink Lady - najukusnija!U VELIKOJ GORICI UPRILIČENO OCJENJIVANJE PLODOVA JABUKE

Predsjednik ocjenjivačkog suda bio je dr. sc. Ivo Krpina

U svijetu ima oko 12.000 sorata jabuke

Kušane su (i ocijenjene) sljedeće sorte: Idared, Granny Smith, Melrose, bijela zimska rebrača, Red Elstar, Sir Prize, Sir Prize - klon “K”, King Jonagold, Breaburn - klon “K”, Breaburn Lochbui, Mariri Red, Topaz, Pink Lady, Red Chief, Mairac, Evelina, Gold Rush, Golden Delicius - klon “B”, Mutsu, Gala i Fuji Kiku.

Sortiment

Od ukupne količine jabuka koje su potrebne hrvatskom tržištu u domaćim se voćnjacima proizvede svega 50 posto

ŽUPANIJA BILA POKROVITELJ TRADICIONALNIH DANA JABUKA U VELIKOJ GORICI

Distributivni centar uskoro otvara vrata

Županija je, tradicionalno, bila pokrovitelj Dana jabuka, za čijeg je otvorenja zamjenik župana Rudolf Vujević istaknuo da neki voćari možda još nisu ni svjesni vrijednosti distributivnog centra, a veliko-gorički gradonačelnik Dražen Barišić dodao da se uz centar priželj-kuje i tvornica za preradu voća.

Priželjkuje se i tvornica za preradu voća

Šezdesetak sorata i klonova jabuke koje su u pokusnom uzgoju, na manifestaciji je izložio Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS). - Radi se o sortama iz svjetskih oplemenjivačkih centara za koje že-limo utvrditi kako se ponašaju u našim agro-klimatskim uvjetima, kakvi su im prinosi i kvaliteta, te jesu li uopće isplative za komerci-jalnu proizvodnju. U našem pokušalištu u Donjoj Zelini imamo 14 voćnih vrsta, među njima 130 sorata i klonova jabuke - pojasnio je Danijel Čiček, iz Odjela za voćarstvo HCPHS-a.

Pokusni uzgoj

Jabuka je simbol ljubavi i vječne mladosti

Članice FA “Turopolje” Manifestaciju je organizirao Grad Velika Gorica

Vlada je darovala zemljište za gradnju centra

Sorta jabuke Pink Lady, ocjenom potrošača, najuku-snija je sorta koja se uzgaja u voćnjacima županije. Iza nje su, od 21 kušane, sorte Braeburn Marini Red i Braeburn - klon “K”. Ocjenjivanje plodova jabuke, kao dobar smjerokaz koje sorte potrošači najbolje prihva-ćaju, održano je u Velikoj Gorici, gradu s najviše povr-šina pod voćnjacima. Predsjednik ocjenjivačkog suda

bio je Ivo Krpina, a ocjenjivači su kušali sorte koje se uzgajaju za tržište, ali i

one koje su u pokusnom uzgoju.- U svijetu ima oko 12.000 sorata jabuke, no svega desetak vode-ćih. Iako nas svake godine ‘bom-bardiraju’ novim sortama, u pro-

sjeku svakih pedeset godina izlazi po jedna koja ‘osvaja’ svijet - kaže

Krpina. Jabuka je, nastavlja, najkva-litetnije voće.

- Zato je i izišlo iz raja - kaže. Naglašava da se od uku-pne količine jabuka koje su potrebne hrvatskom trži-štu, u domaćim voćnjacima proizvede svega 50 posto, a ostalo se uvozi - mahom jabuke iz prošle sezone. Franjo Meštrović, dugogodišnji savjetnik u poljopri-vrednoj savjetodavnoj službi, kaže da je ova godina bila povoljna za uzgoj jabuke. - Tijekom vegetacije nije došlo do razvijanja bolesti, pa se kvaliteta mogla osigurati s manje zaštite. S dru-ge strane, visoke ljetne temperature, gdje god je bilo moguće navodnjavanje, nisu nanijele veliku štetu, osim kod mlađih nasada koji još nemaju bujnu kroš-nju te tamo gdje su redovi okrenuti u smjer istok-za-pad, pa je s jedne strane bilo ožegotina. Topla jesen omogućila je nakupljanje dovoljne količine šećera, što je naročito pogodovalo kasnijim sortama - ispričao je Meštrović. Krpina, pak, kaže da je jabuka kontinentalno voće, no da je ove godine na kontinentu vladala mediteranska klima, pa je stoga i više šteta od ožegotina.

Među prvima u RH, kako bi podigli

kakvoću jabuke, članovi PZ “Zagrebački

voćnjaci” krenuli su s integriranom

proizvodnjom

Proizvođači jabuke - ka-zuje Hrvoje Bunjevac, predsjednik PZ “Zagre-

bački voćnjaci” i direktor Dis-tributivnog centra za voće i po-vrće, koji uskoro otvara vrata! - iz inata su se 2004. udružili u zadrugu kako bi jabuku u trgo-vačke lance mogli plasirati bez posrednika.

- Jednostavno, dalje smo mo-gli ili raditi s veletrgov-cima, gdje su rokovi n a p l a t e bili ne-normalni, a cijena prepuštena na njihovu mi-lost ili nemilost, ili se udružiti i nastaviti sami. Odmah smo uspjeli ući u jedan lanac, a da-nas voćem i povrćem opskrblju-jemo njih pet - govori Bunje-

vac. (Jabuke zadrugara bile su izložene i mo-gle su

se kušati na ovogo-

dišnjim, 12. velikogoričkim danima jabu-ka.) Zadrugari su među prvima u RH, kako bi podigli kakvoću proizvoda, krenuli s integrira-nom proizvodnjom - jabuku tretiraju samo sredstvima sa zelene, ekološke liste. Tijekom vremena su počeli saditi i ko-štićavo voće (breskvu, šljivu, nektarinu...), te su proizvodnju proširili i na jagode kako bi na tržištu bili prisutni cijele godi-ne.

- No, uvidjeli smo da dugo-ročno na tržištu nećemo moći

Jabuke se tretiraju samo sredstvima sa

zelene, ekološke liste

s pripremama za gradnju cen-tra. Projekt se odvija u

dvije faze - u prvoj je sagrađen objekt cen-tra sa sortirnicom i hladnjačom za ma-nipulativno skladi-štenje, a druga faza

je, realizirat ćemo je u idućoj godini, gradnja

ULO hladnjače - ispričao je Bunjevac.

opstati bez kvalitetne infra-strukture - modernoga distributivnog centra s hladnjačom, sto-ga smo se obratili Županiji i Gradu Velikoj Gorici, koji su na našu molbu pozitivno odgovorili. Osnovali smo Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., te počeli



NA SAJAMSKOJ PRIREDBI “MARTIN JE U ZAGREBU” TRIDESETAK ŽUPANIJSKIH VINARA, PROIZVOĐAČA SIRA, SLASTICA, SUVENIRA...

‘Jelačić plac je srce Hrvatske i najbolje mjesto prigodnoga sajmovanja’

Sajam je bio prigoda za druženje proizvođača s kupcima, naročito onima koji su naučeni na urbani način života i kupovinu samo u

supermarketima

REKLI SU

Jelačić plac, složit će se oni koji su mu domaćim proi-zvodima, portugiscem prije

svega, udahnuli duh Martinja, naj-bolje je mjesto sajmovanja. Ljudi koji njime prolaze (s namjerom ili bez nje) često zastanu, pa ako i ne kupe ponuđeno na štandovima,

Silva KrajačićOvakav martinjski sajam, s kaj-

kavskim štihom, jako je dobar za promociju naših proizvoda.

Mislav VelikanovićŽelimo da Zagrepčani osjete

emociju koju mi svakodnevno živi-mo kroz naš proizvod.

Mirjana ŠestakVažna je priča, pristup, osmi-

jeh… Želimo privući nove kupce, stari se ionako vraćaju.

Đuro KosLjudima je drago da se nešto

ovakvo događa, a nama da može-mo ponuditi našu kraljevinu.

fora im je... Jelačić plac je srce Hrvatske, najbolja destinacija za promociju domaćih proizvoda - govori Mirjana Šestak s Plešivice. Nakon sajma, dodaje, dosta je upi-ta, kasnije se oni razvodne, no dio kupaca ostaje...

Sajamska priredba “Martin je u Zagrebu”, na kojoj je (podrškom Županije) sudjelovalo tridesetak županijskih vinara, proizvođača sira, slastica, suvenira…, bila je dobra prigoda i za promociju tu-rističkih gospodarstava. Mislav Velikanović (čija se obitelj sve uspješnije bavi proizvodnjom

vina) kaže da je sajmovanje do-bra prigoda za druženje s ljudima, naročito onima koji su naučeni na urbani način života i kupovinu u supermarketima.

- Želimo da osjete emociju koju mi svakodnevno živimo kroz naš proizvod. S druge strane, nama je važna informacija koliko im se sviđa naš proizvod. Priznanjima se može okititi cijeli zid, ali što to vrijedi ako potrošač, kad kuša neki proizvod, ‘okrene palac do-lje’ - govori Mislav. Dodaje da ga veseli što sve više ima i onih koji osim kušanja žele i vidjeti gdje se

vino proizvodi, doći u podrum, iz metropole pobjeći u njezinu okoli-cu. I Silva Krajačić, koja izrađuje suvenire, napose one sa samobor-skim motivima, govori da su saj-movi iznimno važni za promociju.

- Financijska korist nije odmah vidljiva, ona dođe kasnije - kaže. Martinjski sajam hvali i Đuro Kos, vinar iz Nespeša.

- Puno je ljudi, neki samo gle-daju, neki uzmu vizitku, a neki i kupe butelju vina. Ljudima je drago da se nešto takvo događa, a nama da možemo ponuditi našu kraljevinu - pripovijeda Đuro.

Martinjski su običaji duboko ukorijenjeni u

tradiciju sjeverozapadne Hrvatske

dobiju informaciju o proizvodu, o njegovom proizvođaču, kojega nerijetko nakon sajma potraže na kućnoj adresi.

- Želimo privući nove kupce, stari se ionako vraćaju! Želimo da osjete naš proizvod. Važna im je priča, pristup, naš osmijeh... Ljudima je zanimljivo kušati sir,

dugoselski KUd “Preporod”

Sve su to domaći proizvodi

Vrijeme je portugisca

Plodovi Žumberka

I mošteka smo krstili...

Posjet Gradišću

Udruga “Samoborska vinska ce-sta”, sufinanciranjem nizozemske darovnice, organizirala je za svo-je članove studijsko putovanje u Burgenland (Gradišće). Sudionike putovanja, među kojima su bile i dvije vinske kraljice (Kristina Vugrin i aktualna Jelena Rožić), posebno je dojmila veličina par-cela pod lozom, niska cijena po-ljoprivrednog zemljišta, kamatne stope od 3,5 do 4 posto, osiguran plasman vina te sela opremljena svim potrebnim životnim sadrža-jima.

Komorni zbor

Komorni zbor Osnovne glazbene škole Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec, pod vodstvom Hrvoja Herčeka, sudjelovao je krajem studenoga na 18. hrvatskom dječjem festivalu (HDF-u) u KD Vatroslava Lisinskog. Odlazak zbora na festival financijski je po-mogla Županija. Zbor je osnovan ove godine, a čine ga 24 učenika Osnovne glazbene škole. Voditelj je Hrvoje Herček.

Vokalni sastavi

U Mariji Bistrici je početkom stu-denoga, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, održan 8. susret hrvatskih malih vokalnih sasta-va. Kao najbolji sa županijskoga susreta, našu je županiju (u kate-goriji folklornih zborova) pred-stavljao Vokalni ansambl “Go-uriena” iz Donjeg Desinca. Pod vodstvom Marija Kambića članice zbora izvele su narodne pjesme Bilogore, Turopolja i jaskanskog Prigorja.



OPG-u Marijana Ladašića tri zlata! IZLOŽBA HRVATSKIH OVČJIH I KOZJIH SIREVA

Tri zlata - za škripavac, te dimljeni i svježi kozji sir,

osvojilo je Obiteljsko-po-ljoprivredno gospodarstvo Marijana Ladašića iz Stan-kova, pored Jastrebarsko-ga, na 12. izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, odr-žanoj u Malinskoj. Za kozji sir sa sezamom zlato je pripalo i OPG-u Sanje Grče-vić iz Gradeca Pokupskog (općina Pisarovina), koje je dobilo i dva srebra - za kozji i dimljeni kozji sir. U konku-renciji je bilo 147 proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka. - Veseli što je više od 50 posto proizvoda zavrije-dilo jedno od priznanja. Ocjenjivanje je potvrdilo da Hrvatska, svojim prirodnim bogatstvima, pruža iznimne mogućnosti za proizvodnju mlijeka te preradu sira. Od velike bi vrijednosti bilo sačuvati, iz-među ostalih etničkih blaga, i autohtone sireve, što iziskuje i sustavna više-godišnja istraživanja, izučavanje tehnologije i utvrđivanje standarda - kaže Jasmina Havranek, predsjednica povjerenstva za ocjenu sireva.

Osnažiti ponudu autohtonih jela

Vrh slastičarskog umijeća

GASTRO-EKO-ETNO FESTIVAL ZAPREŠIČKOGA KRAJA

USAVRŠILI PROIZVODNJU ČOKOLADE

Na radost organizatora, Turistič-ke zajednice “Savsko-sutlanska

dolina i brigi”, prvi “Gastro-eko-et-no” zaprešićkoga kraja okupio je, u sportskoj dvorani u Šenkovcu, dvadesetak izlagača: restorana, pe-karnica, slastičarnica i proizvođača suhomesnatih delicija iz Zaprešića, Brdovca, Bistre, Marije Gorice, Du-bravice, Luke.., te goste iz Čakovca i s otoka Hvara (Jelse).

Dvadesetak vrsta čokoladnih pralina, dvadesetak raskošnih oku-sa, dvadesetak razloga za užitak!

Skloni ste klasici - za vaša je nepca (idealna) pralina s lješnjacima (znalci je i najviše traže), no volite li čokoladu u kombinaciji s ne-svakidašnjim okusima - tada bez suvišnog razmišljanja posegnite za pralinama s kulenom i crvenim paprom ili, pak, vanilijom i bučinim sjemenkama. - Proizvodnja čokolada i čokoladnih pralina vrh je slastičarskoga umijeća i logičan slijed našega posla - na upit odakle ideja, odgo-vara Mihaela Bartolin, direktorica zaprešićke slastičarnice “Nautilus”. Čokoladna sirovina stiže iz Belgije, a punilo (kreme) za praline, objaš-njava Mihaela, sami kuhaju. Pune se one i kremom od karamele, banane, višnje, mente, kave... Kao i čokolade (s okusom jagode, la-vande, lješnjaka...), rade se za poznatoga kupca, uglavnom hotele te tvrtke koje (jestivim) poklonom žele razveseliti poslovne partnere. Zanat su učili, dometnut će Jelena Jeleč, zaposlenica “Nautilusa”, od francuskog, a kasnije i talijanskih slastičara, specijaliziranih za izradu pralina. No, okuse su odabrali sami, nakon ‘mukotrpnog’ kušanja.

U LAKTECU ODRŽANA 6. SARMIJADA - FESTIVAL JELA OD KISELOGA ZELJA

Nepca ocjenjivača najviše dojmila patka s kiselim zeljem

Sarmijadu je organizirala Udruga proizvođača robne marke kiseloga zelja “Laktec”

Što je osnova ukusne sar-me? “Trdo zelje i dobra kuharica”, uglas će Sa-

moborke Zvjezdana, Mirna, Marija i Anamarija, pobjedni-ce ovogodišnje, 6. sarmijade u Laktecu. Ali nisu spremile sar-mu, već je nepca ocjenjivača za-golicala njihova patka s kiselim zeljem. No, vratimo se sarmi...

- Mora se lagano kuhati, ne smije kipjeti, samo krčkati, da se ne raskuha. Imam veliku obi-telj, pa je kuham u velikom lon-cu. A zelje? Sama ga kiselim. Po starinski. Stavim u njega i dvije, tri dunje, zbog arome, i dva, tri štručka kuruze, zbog boje - ispričala je Marija Lindić.

Krenuli smo s brendiranjem autohtonih proizvoda kako bi spojem tradicije i moder-nih tehnologija pripomogli proizvođačima bolje pozicio-niranje na izbirljivom tržištu, što će pridonijeti i povećanju njihova dohotka, a time osi-gurati i opstojnost ruralnih područja - uručivši poklone najuspješnijim sudionicima Sarmijade, rekao je župan Stjepan Kožić.

Opstojnost ruralnih područja

Na ovogodišnjoj Sarmijadi devet ekipa (među njima i jedna muš-ka!) pripremilo je 18 jela od kiseloga zelja. Nakon patke s kiselim zeljem ekipe Samobora (Zvjezdana Lacković, Mirna Čuček, Marija Lindić, Anamarija Obranić), najukusnijim je ocijenjeno carsko meso s kiselim zeljem i bijelim grahom ekipe Komina (Stjepan Berulec, Ivi-ca Prevarek, Stjepan Dužaić) te krmenatli sa zeljem ekipe iz Gornje Drenove (Nada Posavec, Marija Fanjek, Božica Hurtić).

Jela od kiseloga zelja

Zelje za sarmu, većinom, same kisele i Vrbovčanke Martina, Ljiljana i Ivančica.

- Za sarmu ono ne smije biti prekiselo, jer bi kiselina ‘preu-zela’ meso. Zato ga lagano ispe-rem - govori Ivančica. Sarma je, dodat će Ljiljana, najbolja drugi dan, kada se svi sastojci pro-žmu. Za pripremu koriste pola junećeg, pola svinjskog mesa, a riže stave tek toliko da preuzme njegovu vlažnost, dvije male ša-lice na dva kilograma mesa.

- Najvažnije je da sarma ima dobar šmek - kažu Vrbovčanke. Na šmek prigorske kuhinje na-vikla se Nada Posavec, rođena Šibenčanka, udana u Gornjoj

Drenovi pored Zeline. - Sarmu sam naučila spravlja-

ti od domorodaca. Najvažnije je dobro zelje i dobri začini. Ide u nju ajvar - srednje ljut, korijen

celera, velika glavica luka, češ-njak, list lovora, suhi (dimljeni) špek... I kuha se dva do tri sata. Na laganoj vatri, jer tada je uku-snija - ispričala je Nada.

- Dosad se ugostitelji zaprešićkoga kraja svojom ponudom nikada nisu okupili na jednome mjestu. Želja je da na ovakvoj manifestaciji izmijene kontakte, mišljenja i znanje, te da (istovremeno) široj javnosti prezenti-raju što ovaj kraj ima u gastro-ponu-di - sažeo je Stjepan Esih, direktor TZ

“Savsko-sutlanska dolina i brigi”. Županija je manifestaciju financijski podržala, a u ime župana izlagače i brojne goste pozdravio je potpred-sjednik Skupštine Josip Sesan, re-kavši da u ruralnim prostorima treba osnažiti ponudu domaćih autohto-nih jela.

Manifestaciju je organizirala Turistička zajednica “Savsko-sutlanska dolina i brigi”

Pureći savici u kiselom zelju

Patka sa zeljem

Zimske rolice

Njihovo je jelo bilo najukusnije

Zelje se kiseli samo uz dodatak kuhinjske soli

Na kraju je sve bilo ‘začinjeno’ sarmom

Jelena Jeleč i Mihaela Bartolin

Festival je održan u Šenkovcu

Kušala su se jela dvadesetak izlagača

U mini sirani obitelji Ladašić


OGLAŠAVAJTE SE U ŽUPANIJSKOJ KRONICI!

1/3

64x275

1/4

98 x 130

1/2

200 x 135

1/2

98 x 275

1/3200 x 89

1/4200 x 66

1/1

200 x 275

2/1

414 x 275

2/1 STRANICA1/1 STRANICA1/2 STRANICE1/2 STRANICE1/3 STRANICE1/3 STRANICE1/4 STRANICE1/4 STRANICE

FORMAT DIMENZIJE414 x 275 mm200 x 275 mm200 x 135 mm

98 x 275 mm200 x 89 mm64 x 275 mm200 x 66 mm98 x 130 mm

2/1 - 414x275 1/1 - 200x275

1/3 - 200x89 1/2 - 98x275 1/2 - 200x135

1/4 - 98x130 1/4 - 200x66 1/3 - 64x275

INFORMACIJE

tel. 01 / 6556 051

e-mail: [email protected]ŽUPA

NIJ

SKA

KRO

NIK

A

MANIFESTACIJE

SMOTRA DJEČJIH FOLKLORNIH SKUPINA

‘Cinguli rajnguli’U dvorani Hrvatskog doma u Samoboru održana je 13. smotra dječjih folklornih sku-pina Zagrebačke županije. U organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga žu-panije i samoborskog Pučkog otvorenog učilišta sudjelovali su: KUd “Tančec” iz Jalševca Nartskog (Slavonske dječje igre s pjevanjem), FA Šiljakovina (Došel je Jura zeleni), KUd “Stari Grad” iz Lukavca (Mi smo djeca vesela), KUd “Kraluš” iz Gor-njeg Stupnika (Višnja stoji u polju), Kd Sveta Nedelja (Judica se šeće), KUd “Ban Josip Jelačić” iz Zaprešića (Mi smo seke bosonoge), HKUd “Petar Zrinski” iz Vrbovca (Muha v melin nosila žakel borovice), KUd “Bistra” (Migni ježo jednim okom), KUd “desinec” (Igra svadbe), FA “Mladost” iz Samobora (Oj igrišće, plandovišće) i KUd “Nova zora” iz donje Lomnice (Jurjevo u Donjoj Lomnici).

Jelena Rožić iz Vrbovca, mag. agrobiznisa i ruralnog razvitka, okrunjena je krunom Vinske kraljice Zagrebačke županije za 2012. godinu. Ceremonija kru-nidbe održana je u zagrebačkom Hotelu Westin.

(str. 16)

Krunidba Vinske kraljice

Documents

OBNAVLJAJU SE CESTE I GRADI MOST U KRAŠIĆU · mosta (projektna dokumentacija za još če-tiri je pred završetkom), dok se za obnovu petnaestak prometnica rade idejni projekti