Obilježja emitivnih turističkih tržišta odabranih zemalja

Obilježja emitivnih turističkih tržišta odabranihzemalja Dalekog istoka

Jalžabetić, Antonio

Undergraduate thesis / Završni rad

2018

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:532532

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-26

Repository / Repozitorij:

Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:532532

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.vuka.hr

https://repozitorij.vuka.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:1084

https://dabar.srce.hr/islandora/object/vuka:1084

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

POSLOVNI ODJEL

STRUČNI STUDIJ UGOSTITELJSTVA

Antonio Jalžabetić

OBILJEŽJA EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA

ODABRANIH ZEMALJA DALEKOG ISTOKA

Završni rad

Kolegij: Istraživanje turističkih tržišta

Mentor: dr. sc. Silvija Vitner Marković

Matični broj studenta: 0618615017

Karlovac, rujan 2018.

PREDGOVOR

Ovu temu sam izabrao iz razloga što azijski turisti čine sve veći segment turističke potražnje

u Hrvatskoj. Također smatram da će upravo razumijevanje ove tematike doprinijeti mome

razvoju u daljnjoj naobrazbi i karijeri. Uvelike sam zahvalan mentorici dr. sc. Vitner Marković

na pruženoj pomoći i podršci. Zahvaljujem na svim savjetima i preporukama kojima je

upotpunila ovaj rad i podigla ga na višu razinu. Također zahvaljujem i prijateljima i

poznanicima koji su ovaj rad pročitali i ukazali mi na njegove boljke. Ovaj rad posvećujem

svojim roditeljima, Šandoru i Vladimiri. Hvala vam što ste mi omogućili da studiram. Hvala na

svakoj lijepoj riječi, podršci i razumijevanju. Bez vas bi ovaj period moga života prošao puno

teže, hvala vam.

SAŽETAK

U ovom završnom radu analiziraju se emitivna turistička tržišta odabranih zemalja Dalekog

istoka, odnosno tržište Kine, Južne Koreje i Japana. Analiza tržišta obuhvaća: ukupna inozemna

putovanja ostvarena od strane turista navedenih zemalja, segmente turista, spolnu strukturu,

preferencije kod organizacije putovanja, dolaske i noćenja ostvarena u Hrvatskoj,

najposjećenije gradove, općine te noćenja, dolaske i oblike smještaja po klasterima u Hrvatskoj.

Cilj analize je uvidjeti i istaknuti važnost turista zemalja Dalekog istoka te spoznati njihove

želje i potrebe za vrijeme njihovog putovanja i boravka u destinaciji kako bi se Hrvatsku

turističku ponudu što bolje pozicioniralo na navedenim tržištima.

Ključne riječi: zemlje Dalekog istoka, Kina, Južna Koreja, Japan, emitivno turističko tržište,

tržišno pozicioniranje

ABSTRACT

This final paper analyzes the emissive tourist market of selected countries of the Far East, in

this example the markets of China, South Korea and Japan. The market analysis includes: total

foreign trips realized by the tourists of the mentioned countries, segments of the tourists, gender

structure, preferences in travel organization, arrivals and overnight stays realized in Croatia,

most visited cities, counties and overnight stays, arrivals and accommodation types by clusters

in Croatia. The purpose and the goal of the analysis is to identify and highlight the importance

of tourists from the Far East and to recognize their demands and needs during their travel and

stay in the destination in order to better position Croatia's tourist supply in these markets.

Keywords: Far East, China, South Korea, Japan, emissive tourism market, market positioning

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i cilj rada ............................................................................................................ 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja podataka .............................................................. 1

1.3. Struktura rada .................................................................................................................. 1

2. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA .................................................................................. 2

2.1. Faze procesa istraživanja tržišta ...................................................................................... 3

2.1.1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja ............................................................... 3

2.1.2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja ...................................................... 4

2.1.3. Određivanje metoda i formulara za prikupljanje podataka ....................................... 5

2.1.4. Određivanje vrste uzoraka i prikupljanje primarnih podataka .................................. 5

2.1.5. Analiza podataka i interpretacija rezultata ................................................................ 6

2.1.6. Sastavljanje izvještaja ............................................................................................... 7

2.2. Značaj i primjena istraživanja tržišta u procesu poslovnog odlučivanja ......................... 8

2.2.1. Poslovno odlučivanje ................................................................................................ 8

2.2.2. Marketinški informacijski sustav (MIS) ................................................................... 9

2.3. Uloga i značaj istraživanja tržišta u turizmu ................................................................... 9

3. DEFINIRANJE POJMA TURISTIČKO TRŽIŠTE ........................................................... 11

4. ANALIZA EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA ODABRANIH ZEMALJA DALEKOG

ISTOKA ................................................................................................................................... 13

4.1. Emitivno turističko tržište Kine ..................................................................................... 13

4.1.1. Profil Kine kao nacionalnog gospodarstva ............................................................. 13

4.1.2. Profil kineskog emitivnog turističkog tržišta .......................................................... 15

4.2. Južna Koreja .................................................................................................................. 23

4.2.1. Profil Južne Koreje kao nacionalnog gospodarstva ................................................ 23

4.2.2. Profil južnokorejskog turističkog tržišta ................................................................. 25

4.3. Japan .............................................................................................................................. 32

4.3.1. Profil Japana kao nacionalnog gospodarstva .......................................................... 32

4.3.2. Profil japanskog emitivnog turističkog tržišta ........................................................ 34

4.4. Komparativna analiza podataka odabranih zemalja Dalekog istoka ............................. 40

4.4.1. Profil putnika .......................................................................................................... 40

4.4.2. Broj inozemnih putovanja ....................................................................................... 43

4.4.3. Dolasci turista u Hrvatsku ....................................................................................... 45

4.4.4. Ostvarena noćenja turista u Hrvatskoj .................................................................... 46

4.4.5. Ostvareni dolasci i noćenja po klasterima .............................................................. 47

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 49

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 51

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 52

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 52

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet ovog završnog rada su emitivna turistička tržišta odabranih zemalja Dalekog istoka,

odnosno Kine, Japana i Južne Koreje. Cilj rada je analizirati i obrazložiti preferencije turista iz

navedenih zemalja te se upoznati s njihovim željama i potrebama na turističkim putovanjima

kako bi, što točnije i uspješnije, pozicionirali turističku ponudu Republike Hrvatske prema

navedenom segmentu turističke potražnje.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja podataka

U svrhu pisanja ovog rada korišteni su sekundarni podatci iz stručne literature te

odgovarajućih internetskih stranica vezanih uz područje istraživanja tržišta. Podatci su

prikupljeni metodom istraživanja za stolom, a obrađeni metodom deskripcije, metodom analize

i sinteze te komparacije.

1.3. Struktura rada

Sam rad podijeljen je na pet ključnih poglavlja. Prvo poglavlje je uvod i u njemu se obrazlažu

predmet i cilj rada, izvori podataka i metode prikupljanja podataka te struktura rada. Drugo

poglavlje sa teorijskog aspekta pojašnjava proces istraživanja tržišta. U trećem, također

teorijskom, poglavlju definira se pojam turističkog tržišta i opisuju se glavna obilježja emitivnih

i receptivnih turističkih tržišta. U četvrtom poglavlju detaljno se razrađuje problematika

emitivnog turističkog tržišta Kine, Japana i Južne Koreje te se dobiveni rezultati uspoređuju

radi boljeg uvida u sličnosti i razlike među zemljama. Također u ovom poglavlju se naglašava

važnost ovog segmenta turističke potražnje za hrvatsko receptivno turističko tržište te kako

potražnja djeluje na najvažnije turističke pokazatelje hrvatskog turizma. Peto i posljednje

poglavlje ovog rada je zaključak te ono predstavlja sintezu istraživanja sa zaključnim

mišljenjima i obrazloženjima. Rad završava popisom literature.

2

2. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Kako bi poduzeće znalo razumijevati i moglo pravovremeno reagirati na želje i potrebe

potrošača iznimno je potrebno znati kako se potrošači ponašaju na tržištu. Svako poduzeće koje

želi uspješno poslovati ulaže mnogo truda i sredstava u pronalaženje načina kako na što

efektivniji i efikasniji način stupiti u posredni i neposredni kontakt s potrošačem. Taj proces

iznalaženja načina razumijevanja potrošača naziva se istraživanje tržišta.

Istraživanje tržišta temelj je sustava donošenja odluka u upravljanju marketingom. Zajedno

s marketinškim informacijskim sustavom, istraživanje tržišta pruža potporu u donošenju

marketinških odluka.1 Prema svemu, istraživanje tržišta definira se kao unaprijed osmišljeni

proces prikupljanja i analiziranja podataka, u svrhu pružanja informacija bitnih za donošenje

odluka o upravljanju marketingom. Njime se određuju informacije potrebne za rješavanje

problema, određuju se metode prikupljanja podataka, omogućuje upravljanje i provođenje

procesa prikupljanja podataka, analiziranje rezultata i priopćavanje nalaza i njihovo značenje.2

Zadaća istraživanja tržišta je identificirati probleme, nezadovoljene potrebe i želje korisnika, i

tako stvoriti vezu između tržišnog poslovanja i korisnika, bez obzira radi li se o proizvodu,

usluzi, ideji, instituciji ili nekom drugom elementu kojim se zadovoljavaju potrebe.3 U tržišnom

poslovanju javlja se problem izbora odgovarajućeg smjera djelovanja, pogotovo kada se nudi

više izbora. Tada se postavlja pitanje treba li se provesti istraživanje ili ne. To ovisi o nekoliko

činitelja:4

1. Vremenu koje je na raspolaganju za odlučivanje

- svako sustavno istraživanje tržišta zahtjeva određeno vrijeme,

2. Dostupnosti podataka

- u poduzećima koja imaju razvijen informacijski sustav, dostupnost podataka

zadovoljavajuća je za pouzdano odlučivanje i ne zahtjeva istraživanje tržišta, a ako

podatci nisu dostupni provodi se istraživanje koje će dati odgovore na osnovna pitanja

koja nisu razjašnjena,

3. Naravi odluke o kojoj je riječ

- narav odluke u uskoj je vezi s troškovima istraživanja, te postavlja pitanje koje koristi

istraživanje donosi nasuprot troškovima,

4. Vrijednosti informacije koju istraživanje daje u usporedbi s troškovima koje iskazuje.

1 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., Osnove marketinga, Adverta, Zagreb 2007., str. 75. 2 Ibidem, str. 75. 3 Marušić, M., Prebežac, D., Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb 2004., str. 55 4 Ibidem, str. 61.

3

2.1. Faze procesa istraživanja tržišta

Proces istraživanja tržišta može se promatrati kroz etape koje je potrebno proći da bi se došlo

di željene informacije, a to su:5

1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja,

2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja,

3. Određivanje metoda i formulara za prikupljanje podataka,

4. Određivanje vrste uzoraka i prikupljanje primarnih podataka,

5. Analiza podataka i interpretacija rezultata,

6. Sastavljanje izvještaja.

2.1.1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja

Temeljna pretpostavka za postojanje istraživanja tržišta je neka vrsta problema koja je

nastala u normalnim uvjetima tržišta. Pri samom definiranju problema, on mora biti izražen u

obliku pitanja na koje je moguće dobiti racionalni i nedvosmislen odgovor radi što preciznijeg

postavljanja ciljeva samog istraživanja.

Definiranje problema je početna i kritična etapa istraživanja tržišta.6 Kako bi se određeni

problem što bolje spoznao i definirao, postavljeni su određeni kriteriji:

Problem bi trebao biti izražen između dvaju ili više činitelja,

Problem bi trebao biti iskazan jasno i nedvosmisleno u obliku pitanja,

Problem i prikaz problema trebali bi biti takvi da upućuju na mogućnost naknadnoga

empirijskoga testiranja.7

Zadaća samog istraživača tržišta je postaviti hipoteze istraživanja, a zatim činitelje koji na

njega djeluju. Hipoteza je nedokazana tvrdnja koja objašnjava neke činjenice ili pojave,

odnosno pretpostavka koja se može empirijski provjeriti.8 Ona je znanstvena pretpostavka

postavljena za objašnjavanje neke pojave koji treba provjeriti i dokazati, ili opovrgnuti, da bi

postala vjerodostojna znanstvena teorija ili znanstveni zakon.9

5 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit. , str. 76. 6 Ibid. str. 76. 7 Ibid. str. 76. 8 Marušić, M., Prebežac, D., op. cit., str. 67. 9 Wasserbauer, B., Varičak, I., Znanstveni i stručni rad načela i metode, II. Dopunjeno i izmijenjeno izdanje,

Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2009.

4

Ciljevi istraživanja moraju biti jasno definirani i ne smiju ostavljati prostora za različito

interpretiranje. Dva najčešća ograničavajuća čimbenika u istraživanju tržišta su vrijeme i

novac.10

2.1.2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja

Odabir vrste istraživanja odluka je na koju se nadograđuju sve ostale. Kako bi se pravodobno

odabrala vrsta istraživanja potrebno je točno utvrditi cilj, odnosno ciljeve istraživanja.

Temeljem navedenog, sva se istraživanja mogu svrstati u tri opće kategorije: izviđajna, opisna

i uzročna.11

Izviđajno istraživanje je početno istraživanje čiji nalazi definiraju i narav problema

istraživanja. posebno je preporučljivo za situacije u kojima istraživač nema dostatno iskustvo i

spoznaju o predmetu istraživanja.12 Provodi se da bi se uočio i bolje razumio upravljački

problem te im je uloga uspostavljanje i objašnjavanje stvarne pozadine problema, njegovo

razumijevanje i spoznavanje za daljnja potrebna istraživanja.13

Opisno istraživanje podrazumijeva opširno pojašnjenje istraživanog fenomena.14 Njime se

evidentiraju stvari i opisuju činjenice. Opisno se istraživanje može provoditi jednokratnim

istraživanjem kojim se dobiva sadašnja slika postojećeg stanja, a može i kontinuirano, na istoj

skupini ljudi u dužem razdoblju.15

Uzročna istraživanja se poduzimaju kada se želi ustanoviti koliko promjena jedne varijable

utječe na promjenu vrijednosti druge varijable. Uglavnom se promatraju kao eksperimenti u

kojima se otkrivaju uzroci i posljedice pojava.16

Odabrani izvori podataka u istraživačkom projektu moraju biti u skladu s definiranim

problemom. Podatci se uobičajeno, za potrebe istraživanja tržišta dijele na primarne i

sekundarne. Primarni podatci su oni podatci koji su prikupljeni za konkretne potrebe projekta

u terenskim istraživanjima, a sekundarni podatci su prikupljeni prije, u nekom drugom projektu,

za različite potrebe, uz pretpostavku da su iskoristivi za istraživački projekt koji se provodi.17

10 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit. , str. 76. 11 Ibid. str. 76 12 Jurišić, M., Šerić, N., Istraživanje tržišta za turističe subjekte, Redak, Split 2014., str. 69. 13 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit. , str. 76. 14 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str 81. 15 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit. , str. 77. 16 Ibid. str. 78. 17 Ibid. str. 79.

5

2.1.3. Određivanje metoda i formulara za prikupljanje podataka

Uz promatranje, jedan od najčešćih oblika prikupljanja podataka je ispitivanje. Ispitivanje

se može sprovoditi kroz tri osnovna oblika komunikacije s ispitanicima, a to su: osobno

ispitivanje, poštanska anketa i telefonsko ispitivanje.18

Osobna ispitivanja su ona u kojima ispitivač objašnjava svrhu ispitivanja, postavlja pitanja

ispitanicima i unosi u upitnik njihove odgovore. Poštanska anketa je vrsta ispitivanja u kojoj se

upitnici ispitanicima dostavljaju poštom, a oni ih nakon ispunjavanja vračaju na isti način.19

Telefonsko ispitivanje se obavlja na način da anketar telefonom kontaktira ispitanika i postavlja

mu niz pitanja, te odgovore unosi u upitnik. Ono je jedan od jeftinijih načina prikupljanja

podataka, ispitivač je na određen način prisutan, a ujedno se održava određena razina

privatnosti.

S obzirom da sve tri metode imaju svoje prednosti i nedostatke, poželjno ih je kombinirati

kako bi prikupljeni podatci bili što točniji i korektniji.

2.1.4. Određivanje vrste uzoraka i prikupljanje primarnih podataka

Podatci potrebni za donošenje zaključaka u procesu istraživanja tržišta najčešće se

prikupljaju iz uzoraka. Do uzoraka se dolazi odabirom određenih jedinica populacije osnovnog

skupa, a proces odabira uzorka naziva se uzorkovanje.

Populacija ili osnovni skup je cjelina, skup jedinica, koje imaju neka zajednička obilježja i

karakteristike iz kojih se odabire uzorak.20 Drugim riječima to je skup svih članova kojima se

želi doći do zaključka i čiji se uzorak želi istraživati. Uzorak je skupina članova populacije i

uvijek je po broju članova manji od populacije.21 Uzorak treba biti relevantan, da bi se na

temelju prikupljenih podataka moglo donositi relevantne prosudbe, izvoditi simulacije i

predviđati neke pojave ili stanja i mijenjanja reakcije populacije. Odluka o veličini uzorka,

broju jedinica koje će biti uključene u istraživanje, je važna za relevantnost nalaza istraživanja.

Veći uzorak uvijek osigurava pouzdanije rezultate, ali istraživanje traje dulje i troškovi

provedbe rastu.22

18 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit., str. 80. 19 Ibid. str. 80. 20 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 129. 21 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit., str. 85. 22 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 129.

6

Što se tiče načina promatranja i vrsti uzoraka, postoje dvije varijante:

1. Uzorci zasnovani na vjerojatnosti - slučajni uzorci,

2. Uzorci koji nisu zasnovani na vjerojatnosti - namjerni uzorci.23

Slučajni uzorak se kreira slučajnim odabirom dijela jedinki iz osnovnog skupa na temelju

teorije vjerojatnosti. Odabir jedinica smatra se slučajnim ukoliko svaka jedinica ima poznatu

vjerojatnost da bude odabrana u uzorak. Namjerni uzorak se kreira namjernim odabirom

pojedinih jedinki iz osnovnog skupa. Odabir se ne temelji na teoriji vjerojatnosti.24

Temeljni zadatak uzorkovanja je procjena parametara osnovnog skupa koji se analizira u

kontekstu neke pojave.25

2.1.5. Analiza podataka i interpretacija rezultata

Svi podatci moraju biti prikupljeni određenim načinom i moraju prikazivati stvarnu situaciju.

Također, podatci moraju biti prikladni za daljnje analiziranje. Svaka analiza podataka započinje

neophodnim predradnjama, a to su:

Logička kontrola prikupljenih upitnika

Kategorizacija odgovora

Predkodiranje

Kodiranje

Postkodiranje

Unos podataka u računalo

Analiza (primjenom statističkih programa)

Editiranje

Provjera ispravnosti

Korigiranje eventualnih pogrešaka.26

Kod interpretacije rezultata bitno je da su podatci interpretirani tako da njihovo značenje i

utjecaj postaje razumljivo, tek tada podatak postaje informacija.

23 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit., str. 86. 24 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 130. 25 Ibid. str. 130. 26 Ibid. str. 171. - 172.

7

2.1.6. Sastavljanje izvještaja

Sastavljanje izvještaja o provedenom istraživanju podrazumijeva oblikovanje pisanog

dokumenta o provedenom istraživanju. Izvještaj sadržajno treba biti prilagođen naručitelju,

odnosno korisnicima, istraživanja. Nalazi provedenog istraživanja se predstavljaju na jasan i

koncizan način u kontekstu predmeta i problema istraživanja. 27

Pri pisanju izvještaja poželjno je pridržavati se nekih općih preporuka:

Izvještaj bi trebao biti što kraći

Smisleno projektiran, metodičan

Objektivan

Napisan u skladu sa sposobnostima razumijevanja procesa istraživanja tržišta od strane

donositelja odluke.28

27 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 174. 28 Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., op. cit., str. 88.

8

2.2. Značaj i primjena istraživanja tržišta u procesu poslovnog odlučivanja

U ovom poglavlju objašnjava se proces istraživanja tržišta, kako istraživanje tržišta utječe

na poslovno odlučivanje te koji je njegov značaj i kako se on primjenjuje u samom procesu

poslovnog odlučivanja.

2.2.1. Poslovno odlučivanje

Odlučivanje je kao pojam u vrlo širokoj uporabi. Postoji u različitim sferama života pa tako

i u svakodnevnom životu, profesionalnom životu i privatnome životu. Odlučivanje je proces

koji traje određeno vrijeme, a završava donošenjem odluke. Trajanje procesa odlučivanja,

zavisno od vrste odluka, kreće se u rasponu od djelića sekunde do dugotrajnog procesa koji se

mjeri dulji vremenski period.29

Postoje različite vrste odlučivanja, pa tako možemo razlikovati poslovno odlučivanje i

menadžersko odlučivanje. Poslovno odlučivanje je odlučivanje u poduzećima, bankama,

ustanovama i samim institucijama. Poslovnim odlučivanjem smatra se svako odlučivanje izvan

sfere privatnosti. Poslovno odlučivanje može se definirati i kao izbor između dviju ili više

inačica rješavanja problema, ali u poslovnim situacijama. Te odluke će utjecati na veći ili manji

broj članova organizacije, a katkad i na sve zaposlene. To je osnovni razlog zbog kojeg se

poslovnom odlučivanju treba posvetiti mnogo pozornosti.

Menadžersko odlučivanje pripada poslovnom odlučivanju. Ono je dinamičan proces. Pri

menadžerskom odlučivanju uzimaju se u obzir relevantna stajališta brojnih disciplina kao što

su psihologija, sociologija, organizacija, statistika, filozofija itd. zbog toga ga treba promatrati

u interdisciplinarnom kontekstu koji ima svoje biheviorističko i kvantitativno obilježje.30

Kao što je već prije navedeno, odlučivanje je usko povezano sa mnogo različitih područja u

poslovanju. Jedno od najpovezanijeg područja sa poslovnim odlučivanjem je menadžment.

29 Sikavica, P., Hunjak, T., Begičević Ređep, N., Hernaus, T., Poslovno odlučivanje, Školska knjiga, Zagreb

2014., str. 10. 30 Ibid. str. 16. i 17.

9

Grafikon 1. Odlučivanje i menadžment

Na grafičkom prikazu 1. prikazan je odnos menadžmenta i odlučivanja. Kako je menadžment

uglavnom odgovoran za poslovno odlučivanje, sve njegove funkcije biti će usko povezane sa

odlučivanjem. Iz slike se može uočiti da odlučivanje prožima sve menadžerske funkcije, a

samim time i samu funkciju menadžmenta koja u sebi subliminira sve funkcije menadžmenta.

2.2.2. Marketinški informacijski sustav (MIS)

Kada se govori o istraživanju tržišta ujedno se govori i o marketinškom informacijskom

sustavu jer on predstavlja niz metoda prikupljanja, klasificiranja i analiziranja podataka

različitim postupcima. Sam marketinški informacijski sustav može se definirati kao

organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju

i interpretiraju podatci, ocjenjuju, čuvaju i distribuiraju informacije koje služe odlučivanju u

poslovanju.31 Njegova bitna obilježja su da se koristi sustavom za upravljanje baza podataka te

da podupire strukturirane i polustrukturirane poslovne odluke. On je namijenjen potpori u

donošenju odluka na nižim i srednjim razinama menadžmenta.32

2.3. Uloga i značaj istraživanja tržišta u turizmu

Kako bi turistički subjekti mogli oblikovati svoju ponudu prema željama i potrebama turista,

potrebni su im relevantni podatci. Do svih tih podataka dolazi se primjenom različiti oblika

ispitivanja turističkih pojava, primjenom različitih metoda istraživanja pomoću kojih se

prikupljaju podatci. Te podatke kasnije treba analizirati i klasificirati te interpretirati kako bi se

na logičan način iz tako pripremljenih podataka mogao izvesti neki zaključak. Taj se proces u

31 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 13. 32 Sikavica, P., Hunjak, T., Begičević Ređep, N., Hernaus, T., op. cit., str. 502. - 503.

10

turizmu naziva istraživanje turističkog tržišta. Samo istraživanje turističkog tržišta pretpostavka

je razumijevanju fenomena suvremenog turizma i donošenja primjerenih poslovnih odluka.

Mnogo je varijabli koje su korisne za istraživanje na globalnom turističkom tržištu, prvenstveno

su to motivi i ponašanje turista, kao i strukture asortimana ponude.33

Ukoliko predmet istraživanja u turizmu nije kompleksan može se primijeniti i istraživanje

tržišta u užem smislu ukoliko turistički subjekt kontinuirano prati tržište. Turističko tržište se

također može, prema određenim smjernicama, pratiti i u širem smislu. To podrazumijeva

kontinuirano prikupljanje različitih kategorija podataka radi sagledavanja stvarne tržišne

pozicije turističkog subjekta u konkretnom okruženju, a za potrebe dugoročnog planiranja

poslovanja i razvoja turističkog subjekta.34

Kod ovakvog pristupa prakticira se model kroz četiri faze:35

1. Identificiranje i definiranje problema u poslovanju, te tržišnih mogućnosti u određenoj

sferi poslovanja,

2. Prepoznavanje poželjnih tržišnih segmenata u nezadovoljenih turističkih potreba,

3. Planiranje i prilagođavanje marketinškog spleta ciljanim segmentima i turističkim

potrebama,

4. Analiza i ocjena rezultata nakon implementacije novih spoznaja.

Svako istraživanje tržišta u turizmu osigurava relevantne podatke i informacije o stanju u

okruženju, potencijalima emitivnih turističkih tržišta, prevladavajućim turističkim trendovima,

te o efikasnosti upravljanja marketinškim spletom turističkog subjekta i svim provedenim

marketinškim aktivnostima tog subjekta.36

33 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str. 40. 34 Jurišić, M., Šerić, N., op. cit., str.40.-41. 35 Ibid. str. 41. 36 Ibid. str. 41.

11

3. DEFINIRANJE POJMA TURISTIČKO TRŽIŠTE

Kada se govori o tržištu misli se na mjesto na kojemu se susreće ponuda. Najuobičajeniji

način definiranja tržišta je prema predmetu razmjene. Nadalje, turističko tržište se razlikuje od

robnog tržišta iz razloga što se na njemu trguje prvenstveno uslugama, a tek onda robom. Tako

je turističko tržište prvenstveno tržište usluga, sa svim značajkama koje karakteriziraju tržišta

usluga, ali i sa brojnim drugim posebnostima.37

Turističko tržište definira se kao skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara

što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno skup odnosa

ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.38

Prema grafikonu 2. vidljivo je da turistička potražnja uvijek putuje turističkoj ponudi.

Turistička ponuda komunicira s tržištem potražnje, bilo izravno ili neizravno, putem turističkih

posrednika. Turistički posrednici, kako bi što uspješnije prodavali usluge ponude, nastoje se što

više približiti svojim kupcima. 39

Do pojave emitivnog turističkog tržišta došlo je zbog dislociranosti same turističke ponude

od turističke potražnje. Emitivno turističko tržište je ono na kojemu se nalazi velika

koncentracija turističke potražnje.40 Emitivno turističko tržište još se naziva i turističko tržište

potražnje. Na samo emitivno turističko tržište djeluju brojni čimbenici, kao na primjer atraktivni

37 Pirjevec, B., Turizam - jučer, danas, ….., Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., str. 59. 38 Ibid. str. 59. 39 Ibid. str. 60. 40 Galičić, V., Laškarin, M., Principi i praksa turizma i hotelijerstva, Fakultet za menadžment u turizmu i

ugostiteljstvu, Rijeka 2015., str. 11.

TPs

TPt TPo

TPt - turistička potražnja

TPo - turistička ponuda

TPs - turistički posrednici

- Obvezni pravac putovanja

- Kretanje informacija

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Izvor: Pirjevec, B., Turizam - jučer, danas, ….., Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., str.

60.

Grafikon 2. Prikaz djelovanja turističkog tržišta

12

čimbenici, komunikativni čimbenici i receptivni čimbenici. Emitivne turističke zemlje su sve

zemlje i sva područja u kojima je zapažen veći intenzitet i sklonost stanovništva putovanjima.

Najveća emitivna turistička područja su Europa i Sjeverna Amerika. Najpoznatije pak emitivne

turističke zemlje u svijetu i drugoj polovici dvadesetog stoljeća su Njemačka, SAD, Velika

Britanija i Skandinavske zemlje.41

Receptivno turističko tržište, odnosno receptivne turističke zemlje su zemlje koje u većoj

mjeri prihvaćaju turiste. Takve su zemlje zapravo turističke destinacije suvremenog svijeta.42

41 Vukonić, B., Čavlek, N. (ur.), Riječnik turizma, Masmedia Zagreb, Zagreb 2001., str. 88. 42 Ibid. str. 326.

13

4. ANALIZA EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA ODABRANIH ZEMALJA

DALEKOG ISTOKA

Daleki istok, geopolitički naziv kojim se, s europskog gledišta, označuje istočna i

jugoistočna Azija: Kina, Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Taiwan, Japan, Mjanmar (Burma),

Tajland, Laos, Kambodža, Vijetnam, Malezija, Indonezija i Filipini. Uz te zemlje u Daleki istok

ubrajaju se i tihooceanska područja Rusije, a ponekad i Mongolija. U užem smislu naziv Daleki

istok često se primjenjuje samo na istočnu Aziju, dok se za drugo područje upotrebljava naziv

Jugoistočna Azija.43 U svrhu pisanja ovog rada analizirana su emitivna turistička tržišta Kine,

Japana i Južne Koreje.

4.1. Emitivno turističko tržište Kine

U ovom poglavlju se govori o emitivnom turističkom tržištu Kine. Prikazane su najvažnije

značajke Kine kao zemlje, glavni pokazatelji kineskog gospodarstva te sam profil emitivnog

turističkog tržišta Kine.

4.1.1. Profil Kine kao nacionalnog gospodarstva

Slika 1. Položaj Kine u Aziji

Izvor: Hrvatska enciklopedija, dostupno na:

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31469 (09.05.2018.)

Punim nazivom Narodna Republika Kina je država u istočnoj i središnjoj Aziji, po površini

treća na svijetu te obuhvaća 9 572 900 km². Glavni grad Kine je Peking. Pruža se od Tihog

oceana na istoku do Pamira na zapadu i od rijeke Amura na sjeveru do otoka Hainana na jugu.

Kina se po građi i postanku sastoji od triju golemih područja: stare sinijske mase na istoku,

paleozojskih planina na sjeverozapadu i od mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine

otpada 33%, na visoke ravnjake 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine

43 Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13720 (05.05.2018.)

14

Kine. Obala je uglavnom niska, a more je uz obalu plitko. Kini pripada 5400 otoka. Prema

popisu stanovništva Kina je 1953. godine imala 590 194 715 st., a 2000. godine

1 265 830 000 st. (bez Hong Konga i Macaa), pa je po broju stanovnika prva zemlja u svijetu.

Gustoća iznosi prosječno 132,2 st./km². Osim Kineza (Han), koji čine 91,9% st. (1990), u Kini

živi 55 naroda. Novčana je jedinica juan (jen). Prema Ustavu od četvrtog prosinca 1982. godine,

Kina je unitarna republika s jednostranačkim sustavom. Predsjednik republike na čelu je države,

bira ga parlament za razdoblje od pet godina, mora biti stariji od 45 godina, te je mogao je biti

biran dva puta uzastopno. Donošenjem ustavnog amandmana 2018. godine ukinuto je

ograničenje mandata. 44

Tablica 1. Makroekonomski pokazatelji kineskog gospodarstva

2015. 2016. 2107.* 2018.*

BDP (mlrd. €) 10.113,5 10.118,9 10.926,4 10.842,5

BDP per capita 7.432 7.405 7.964 7.867

Realni rast BDP- a (%) 6,9 6,7 6,8 4,8

Izvoz robe (mlrd. €) 1.930,5 1.792,3 1.952,5 1.998,3

Uvoz robe (mlre. €) -1.411,4 -1.347,2 -1.560,8 -1.532,3

Inflacija (%) 1,5 2,1 1,8 1,9

Nezaposlenost (%) 4 4 4,3 4,9

Izvor: Obrada autora prema: KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička

zajednica, Zagreb 2017., str. 4., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-

trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (09.05.2018.), ( *procjena za godinu)

Tablica 1. prikazuje neke od makroekonomskih pokazatelja Kine. Prema podatcima u tablici

1. vidljivo je da je kinesko gospodarstvo izloženo izazovima i turbulencijama uzrokovanim

ponajviše nastavkom procesa prilagođavanja na uvjete relativno visokog BDP-a, uz sve

istaknutije trendove kvalitetnijeg uravnoteženja prema povećanju udjela usluga, većoj domaćoj

potrošnji i višem stupnju inovativnosti.45

Model neumjerene ekonomske ekspanzije utemeljene na relativno nekvalitetnom izvozu,

iscrpljivanju resursa i prekomjernim ulaganjima. Ti resursi su potrošeni te ih je potrebno

mijenjati drugim, što će biti dugotrajan i složen proces. Ključan preduvjet gospodarske pri-

lagodbe je nastavak i produbljivanje reformskih procesa prioritetno u domeni ulaganja,

financijskih tržišta, državnih poduzeća i visokih tehnologija. Kina je zadržala oprezan pristup

44 Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31469 (09.05.2018.) 45 Kina, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 3.

15

u monetarnoj i proaktivan pristup u fiskalnoj politici. Nastavljeni su i ojačani trendovi

liberalizacije financijskih usluga.46

Vrste medija i načini oglašavanja u Kini su: 47

Televizija: nacionalne mreže (CCTV (16 kanala), CETV (6 kanala), CNC (2

kanala)), digitalne televizijske mreže (9 kanala), kabelske mreže (14 kanala),

Radio: 73 radio postaje ( od toga se 18 emitira putem interneta),

Nacionalni tisak sa 17 tiskovina.

4.1.2. Profil kineskog emitivnog turističkog tržišta

Kina je jedna od zemalja čiji su turisti jedni od najpoželjnijih među brojnim receptivnim

turističkim destinacijama svijeta. Nadalje kao najmnogoljudnija zemlja, logično je da posjeduje

i značajan broj turista koji putuju unutar zemlje ali što je važnije i u inozemstvo. Važno je i

istaknuti da profil samih kineskih turista ističe da su oni po svim karakteristikama moderni

turisti.

Profil kineskog putnika:48

Mlađi turisti – od 25 do 44 godine, učenje jezika, upoznavanje kulture iz prve ruke,

Stariji turisti – iznad 45 godina, motiv putovanja je prestiž u mogućnosti odlaska na

putovanja i posjećivanja poznatih mjesta, nisu iskusni u putovanjima zbog ograničenih

mogućnosti putovanja koje je bilo na snazi većinu njihovog života,

Izrazito bogati turisti – upoznavanje drugih kultura, traženje prilika za investicije,

kupovinu nekretnina, obilazak obrazovnih institucija za školovanje djece.

Za kineske turiste značajno je i to što ostvaruju velik broj inozemnih putovanja i visoku

ukupnu potrošnju u turizmu. Kineski turisti su u 2016. ostvarili 122 milijuna putovanja, što je

povećanje za više od 110 % u odnosu na 2010. kada je ostvareno 57,38 milijuna putovanja.

Prognoze rasta ovog emitivnog tržišta govore da će ono doseći 160 milijuna putovanja godišnje

do 2018. godine kineski turisti su među prvima na svijetu prema ukupnoj potrošnji u turizmu.

U prvoj polovici 2017. godine kineski turisti su ostvarili 62,03 milijuna inozemnih putovanja.49

46 Ibid. str. 4. 47 Kina, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 4.-6. 48 Ibid. str. 7. 49 Ibid. str. 7.

16

Grafikon 3. Broj inozemnih putovanja

Na grafikonu 3. prikazan je broj inozemnih putovanja u razdoblju od 2014. godine do 2016.

godine. Najveći postotak kineskih turista (47 %) zarađuje mjesečno između 700 i 1.300 eura.

Za putovanje u većinu europskih odredišta turističkim agencijama moraju dati polog u iznosu

od oko 6.000 eura, što im se vraća po povratku u Kinu. Dodatni trošak u novcu i vremenu ogleda

se u ishođenju viza za inozemna putovanja.50

Grafikon 4. Način organizacije putovanja kineskih turista

50 Ibid. str. 7.

107

117122

95

100

105

110

115

120

125

2014 2015 2016

Broj inozemnih putovanja (mil.)

Izvor: Obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska

turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 7., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-

HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (09.05.2018.)

40%

60%

Grupnja putovanja Individualna putovanja

Izvor: Obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska

turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 7., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-


17

Na grafikonu 4. prikazan je način organizacije putovanja kineskih turista. Procjenjuje se da

su kineske turističke agencije organizirale više od 50 milijuna putovanja u inozemstvo, od kojih

je 40 % bilo grupnih putovanja, a 60 % individualnih. Kineski turisti najviše vole organizirane

grupne ture ali se pretpostavlja da će individualna putovanja bit glavni trend u bliskoj buduć-

nosti. Izrazito bogati kineski turisti preferiraju individualno organizirana putovanja.51

Grafikon 5. Spol kineskih turista

Na grafikonu 5. prikazana je struktura kineskih turista prema spolu. Iz grafikona je vidljivo

da većinu turista koji dolaze iz Kine prevladavaju žene, njih 56 %. Isto tako, kod kineskih

turista, žene su sklonije prekomorskim putovanjima.

Glavne receptivne turističke destinacije koje posjećuju kineski turisti su one koje su u blizini

Kine. To su većinom zemlje Istočne i Jugoistočne Azije. To je pojava koja se javila zbog

realizacije kraćih shopping putovanja te mali broj dana godišnjeg odmora kod velikog broja

građana, naročito onih zaposlenih u javnom sektoru (prosječan broj dana godišnjeg odmora je

14 dana). Neke od najposjećenijih destinacija su: Tajland, Južna Koreja, Japan, Indonezija,

Singapur, SAD, Malezija, Maldivi, Vijetnam, Filipini, Kambodža, Rusija, Australija,

Mauricijus, Italija, UAE, Šri Lanka, UK, Egipat, i Njemačka.

51 Ibid. str. 7.

44%

56%

Muškarci Žene

Izvor: Obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička


trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (09.05.2018.)

18

Grafikon 6. Struktura noćenja kineskih turista

Na grafikonu 6. prikazana je struktura noćenja kineskih turista. Vidljivo je da se najviše

ostvaruje dva do tri noćenja u destinaciji, 58 posto, zatim jedno noćenje, 28 posto i najmanje

četiri do šest noćenja. Razlog tome je taj što kineski turisti na svom putovanju posjećuju više

destinacija u kratkom vremenu. Putovanje u nordijske zemlje često uključuje četiri zemlje u

osam dana, dok europska ruta može sadržavati čak šest do osam destinacija. Vidljiv je trend

smanjenja broja destinacija te se sve više odlučuju za „deep tours“ koje pokrivaju jednu ili dvije

zemlje.52

Grafikon 7. Brige kineskih turista prije inozemnog putovanja




52 Ibid. Str. 7.

71%

41% 40%29%

22% 21%

0%

20%

40%

60%

80%

Jezična

barijera

Sigurnost Kulturološke

razlike

Kvaliteta

usluge i

proizvoda

Oznake Medicinska

pomoć

Brige kineskih turista tokom putovanja

28%

58%

11%

Jedno noćenje Dva do tri noćenja Četiri do šest noćenja




19

Grafikon 7. prikazuje brige kineskih turista prije inozemnog putovanja. Kineske turiste

najviše zabrinjava jezična barijera, što je i razumljivo iz razloga što u udaljenim destinacijama

malo domicilnog stanovništva govori mandarinski ili jedan od ostalih dvanaest jezika koji se

govore u Kini. Ostale stavke koje zabrinjavaju Kineze su sigurnost, kulturološke razlike,

kvaliteta usluge i proizvoda, oznake i medicinska pomoć. Prema WTCF izvješću glavne brige

Kineza prije putovanja su prijevoz, smještaj i hrana, slijede jezična barijera, kulturološke razlike

i sigurnost. Kineske turiste u Europi brinu i visoke cijene, manjak informacija na kineskom

jeziku, nemogućnost plaćanja karticama kineskih banaka, loša hrana, plaćanje korištenja

toaleta, javni prijevoz, rano zatvaranje trgovina i loša usluga. Prema istraživanju Chinese

Tourism Academy, samo je šest od 20 najpovoljnijih odredišta za kineske turiste u Europi, a to

su: Italija, Francuska, Njemačka, UK, Rusija i Španjolska. Na vrhu popisa nalaze se Novi

Zeland, Singapur i Australija.53

Kako je već prije navedeno, Kinezi su turisti visoke platežne moći i tijekom svog boravka u

destinaciji očekuju kvalitetu za novac kao oblik smještaja biraju hotele srednje i visoke

kategorije. Nakon hotela biraju all-inclusive resorte, bed and breakfast, hostele, apartmane i

hotele niže kategorije.

Grafikon 8. Struktura oblika smještajnih kapaciteta kineskih turista




53 Ibid. str. 8.

29%

28%

17%

7%

6%

5%5% 3%

Hoteli 3* Hoteli 4* Hoteli 5* All-inclusive resotrB&B Hosteli Apartmani Hoteli niže kategorije

20

Na grafikonu 8. prikazana je struktura oblika smještajnih kapaciteta kineskih turista. Najveći

postotak nose hoteli sa 3*, zatim hoteli sa 4* i 5*. Kineski turisti najmanje odabiru hostele,

apartmane i hotele niže kategorije.

Grafikon 9. Dolasci i noćenja kineskih turista u Hrvatskoj




Na grafikonu 9. prikazani su dolasci i noćenja kineskih turista u Hrvatskoj u razdoblju od

2007. do 2016. godine. Vidljivo je da su i dolasci i noćenja u konstantnom porastu do 2013.

godine kada blago osciliraju. Nakon 2013. godine počinju opet rasti i taj trend se nastavlja.

Grafikon 10. Dolasci i noćenja kineskih turista u 2017. godini

Izvor: KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb

2017., str. 11., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-

trzistima/profili-trzista-2017 (10.05.2018.)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dolasci 6.000 6.375 7.534 13.195 22.459 43.249 41.973 61.215 87.884 102.04

Noćenja 15.000 12.018 15.479 23.143 34.578 64.092 63.066 89.462 129.70 154.39

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

180.000

21

Na grafikonu 10. prikazani su dolasci i noćenja kineskih turista u 2017. godini u razdoblju

od siječnja do studenog iste godine. Vidljivo je da najveći broj kineskih turista dolazi u lipnju i

listopadu.

Tablica 2. Top 10 gradova/općina po noćenjima 2017. godine

GRAD/OPĆINA NOĆENJA

Zagreb 54.959

Dubrovnik 46.771

Split 17.043

Plitvička Jezera 15.549

Zadar 14.699

Podstrana 8.641

Opatija 5.334

Rovinj 4.902

Dugopolje 4.050

Rakovica 3.696




Tablica 2. prikazuje top 10 gradova i općina u Hrvatskoj po broju noćenja kineskih turista.

Vidljivo je da je prvi, od 10 gradova/općina, Zagreb sa 54.959 noćenja, a zadnja je Rakovica sa

3.696 noćenja. Isto tako je vidljivo da kineski turisti putuju po svim dijelovima Hrvatske, ali

ipak većinom biraju primorske gradove.

Grafikon 11. Noćenja kineskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017. godinu

Izvor: KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb



22

Grafikon 11. prikazuje noćenja kineskih turista po klasterima prema vrstama smještaja. Iz

grafikona je vidljivo da kineski turisti tokom boravka u Hrvatskoj kao oblik smještaja najviše

biraju hotele. Među klasterima najveći postotak noćenja u hotelima ima grad Zagreb, najveći

postotak kampova Istra, objekata u domaćinstvu Lika-Karlovac, a ostalih oblika smještaja

Slavonija.

Tablica 3. Dolasci i noćenja po klasterima za 2017. godinu

KLASTER DOLASCI NOĆENJA

Dalmacija-Dubrovnik 30.986 57.339

Grad Zagreb 41.014 54.959

Dalmacija-Split 30.416 41.141

Lika-Karlovac 20.572 24.987

Dalmacija-Zadar 13.226 16.593

Istra 6.482 15.138

Kvarner 6.882 10.015

Dalmacija-Šibenik 4.186 5.123

Središnja Hrvatska 2.876 4.909

Nautika 225 1.371

Slavonija 231 481

Ukupno 157.096 232.056




U tablici 3. prikazani su dolasci i noćenja kineskih turista po klasterima za 2017. godinu.

Vidljivo je da je najviše dolazaka ostvario klaster grad Zagreb, a najviše noćenja klaster

Dalmacija-Dubrovnik. Kineska inozemna putovanja rastu, ne samo u obujmu već postaju sve

raznovrsnija. Interes Kineza za posjet Hrvatskoj vrlo je velik te Hrvatska za kinesko tržište

postaje sve poželjnija destinacija za odmor tijekom cijele godine. Hrvatska ima izuzetan

potencijal da primi veći broj kineskih turista koji u Hrvatsku najviše putuju u pred i posezoni,

ali potrebno je prilagoditi turističke usluge kineskim turistima, značajno povećati promotivnu

aktivnost u Kini te pojednostaviti proceduru pribavljanja viza.54 Hrvatska turistička zajednica

klasterima smatra povezivanje javnog i privatnog sektora, odnosno pravnih i fizičkih osoba koje

54 Ibid. str. 12.

23

se povezuju na određenom prostoru neke regije kako bi postali tržišno prepoznatljivi i

dominantniji.

4.2. Južna Koreja

U ovom poglavlju se govori o emitivnom turističkom tržištu Južne Koreje. Prikazane su

najvažnije značajke Južne Koreje kao zemlje, glavni pokazatelji kineskog gospodarstva te sam

profil emitivnog turističkog tržišta Južne Koreje.

4.2.1. Profil Južne Koreje kao nacionalnog gospodarstva

Slika 2. Položaj Južne Koreje u Aziji

Izvor: Hrvatska enciklopedija, dostupno na:

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33157 (11.05.2018.)

Službeno Republika Koreja/Daehan Minguk, država je u južnome dijelu poluotoka Koreje;

zauzima 99 313 km². Kopnenu granicu ima samo sa Sjevernom Korejom na sjeveru. Duljina

obale Žutog i Japanskoga mora te Korejskoga prolaza iznosi 2413 km. Ima oko 3580 otoka, od

kojih je najveći Jeju. Glavni grad je Seul, a službeni jezik korejski. Prema popisu stanovništva

iz 2015. Južna Koreja je imala 51 069 375 st. (od čega 1 363 712 stranih državljana), to jest dva

puta više u usporedbi s razdobljem pedesetak godina prije. S prosječnom gustoćom od

509 st./km² ubraja se u najgušće naseljene države svijeta. Gotovo polovica (49,5%) ukupnoga

stanovništva živi na sjeverozapadu zemlje, odnosno na širem području gradova Seoula i

Incheona i u pokrajini Gyeonggi. Stanovništvo je etnički homogeno; Korejci čine čak 99,9%

stanovništva. Južna Koreja mnogo ulaže u školovanje pa gotovo da nema nepismenih. Novčana

jedinica Južne Koreje je won. Prema Ustavu od 25. veljače 1988., Republika Koreja je republika

s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, biran izravno za

razdoblje od 5 godina, može biti biran samo jednom. Ima ovlasti poglavara države i izvršne

24

vlasti, imenuje predsjednika i članove vlade, zapovjednik je oružanih snaga. Državno vijeće

organ je izvršne vlasti kojemu članove imenuje predsjednik republike.55

Tablica 4. Makroekonomski pokazatelji južnokorejskog gospodarstva

2015. 2016. 2107.* 2018.*

BDP (mlrd. €) 1.245,9 1.271,2 1.397,3 1.354,0

BDP per capita 24.631 25.018 27.400 26.460

Realni rast BDP- a (%) 2,8 2,8 2,9 2,3

Izvoz robe (mlrd. €) 489,1 461,1 502,1 473,4

Uvoz robe (mlre. €) -378,9 -352,5 -407,6 -387,9

Inflacija (%) 0,7 1,0 2,0 1,7

Nezaposlenost (%) 3,6 3,7 3,6 3,7

Izvor: Obrada autora prema: JUŽNA KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017.,

Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 3., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-

HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (09.05.2018.),

(*procjena za godinu)

Tablica 4. prikazuje makroekonomske pokazatelje južnokorejskog gospodarstva. Početkom

1960-ih Republika Koreja bila je značajan primatelj međunarodne razvojne pomoći, a BDP po

glavi stanovnika bio je u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Danas BDP po glavi

stanovnika iznosi oko 26.460 eura, što je iznad prosjeka Europske Unije. Politički život

Republike Koreje ponajviše opterećuje situacija na Korejskom poluotoku. U odnosima dvije

Koreje tijekom 2016. bilo je uspona i padova. Demokratska Narodna Republika Koreja

nastavila je započeta kontraverzna testiranja raketa i ostalih tipova oružanih provokacija te

ponovno narušila odnose do razine da je jedini zajednički ekonomski projekt, industrijska zona

„Kaesong“, ponovno zaustavljen.56

U Republici Koreji se, nasuprot iznimno razvijenog industrijskog i proizvodnog sektora

primarno orijentiranog na izvoz, nalazi relativno nerazvijen sektor usluga te malog i srednjeg

poduzetništva. Neki od glavnih društveno-ekonomskih izazova za trenutačna i buduća vodstva

u Republici Koreji uključuju preveliko oslanjanje gospodarstva na izvoz, nedovoljnu uklju-

čenost žena u radnu snagu, prilično nepovoljnu demografsku sliku društva, rastući jaz između

bogatih i siromašnih, relativnu nerazvijenost dijelova ekonomije usmjerenih na domaću

potrošnju te korupciju na najvišim razinama političke i ekonomske moći. Južna Koreja aktivno

55 Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33157 (11.05.2018.) 56 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 3.

25

razvija slobodno-trgovinske odnose s vodećim gospodarstvima svijeta i, između ostalih, ima

potpisan sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om i EU.57

Vrste medija i načini oglašavanja u Južnoj Koreji su:58

Televizija: Nacionalne TV mreže (4 kanala), komercijalne TV mreže (11 kanala),

kabelske mreže (2 kanala)

Tiskovine: nacionalne novine (11 tiskovina), vodeći ženski časopisi ( 15 tiskovina),

vodeći muški časopisi (3 tiskovine), specijalizirani časopisi o putovanjima i turizmu (9

tiskovina)

Internet i društvene mreže.

4.2.2. Profil južnokorejskog turističkog tržišta

U 2016. ukupno je putovalo 22.383.190 južnokorejskih turista . U prvih deset mjeseci 2017.

ostvareno je 21.863.758 putovanja u inozemstvo. Putovanja u Europu, koja čine 4,3 %

emitivnog turizma, teško je pratiti prema dolascima u pojedine zemlje jer južnokorejski turisti

na svom putovanju najčešće posjećuju niz zemalja. Prema procjenama ETC-a, 70 % putovanja

u Europu su kružna putovanja (organizirana ili samostalna), 15 % su kraće ili duže posjete

gradovima (city break), posjete plažama ili resortima 10 % te 5 % putovanja vezana uz posebne

interese. Putovanja u daleke destinacije planiraju se najmanje mjesec dana unaprijed, a prema

nekim istraživanjima i do šest mjeseci unaprijed.59 Na donošenje odluke o destinaciji najveću

ulogu ima mišljenje prijatelja i rodbine te drugih putnika/turista, odnosno promocijom od usta

do usta. S obzirom na visoku stopu korištenja internetom, društvenim mrežama i mobilnim

aplikacijama, sklonost pisanju i korištenju blogovima, korištenje internetom za odlučivanje i

planiranje putovanja također je vrlo važno korejskim turistima.60

Profil južnokorejskog putnika:61

Mladi u potrazi za kulturnim i lifestyle sadržajima - Obično do 30 godina starosti, samci

i željni istraživanja svijeta i učenja,

Obitelji u potrazi za kulturnim i lifestyle sadržajima - Oženjeni i imaju djecu, u potrazi

za kulturnim i edukativnim sadržajima koji će obogatiti njihov obiteljski stil života,

57 Ibid. str. 3. 58 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2013. - 2015., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2015., str.

3. i 4. 59 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 4. i 5. 60 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2013. - 2015., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2015., str.

8. 61 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2016., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2016., str. 6. i 7.

26

Ljubitelji aktivnosti na otvorenome u potrazi za avanturama - Svih dobi i oba spola, žele

sudjelovati u aktivnostima i sportovima u lijepoj i netaknutoj prirodi,

Wellness - Pasivni, traže odmor i relaksaciju, bijeg od stresne svakodnevice u sigurnom,

čistom i zdravom okruženju,

Status - Posjećuju mjesta koja posjećuju poznate korejske ličnosti, kupuju po

posljednjoj modi i odlaze na mjesta koja će impresionirati njihove prijatelje,

Hedonistička mladež - U nekim aspektima slični prvom segmentu, često putuju u

skupinama, traže bijeg od ograničenja obiteljskog i poslovnog života u inozemnim

metropolama.

Kao i sve kulture Dalekog istoka Južno Koreanci pridaju veliku pozornost načinu ponašanja

i međusobnom poštovanju. Fizički kontakt s nepoznatom osobom Koreanci smatraju i

doživljavaju vrlo negativno, kao povredu osobnog prostora te u ophođenju treba izbjegavati

dodirivanje, tapšanje i grljenje. Isto tako uperivanje prstom na osobu smatra se vrlo

nepristojnim. Korejci uče engleski jezik od osnovne škole i može se očekivati da će se s

korejskim turistima moći komunicirati na engleskom jeziku. Koreanci ne vole previše govoriti

za vrijeme jela te je tišina tokom jela uobičajena pojava. Pri posluživanju i dodavanju hrane

pristojnim se smatra dodavati desnom rukom pri čemu lijeva pridržava ruku kojem se poslužuje.

Osoba koja poziva na večeru plaća račun večere. Koreanci očekuju brzu i efikasnu uslugu.

Koreanci traže dobru vrijednost za novac tako da će na primjer štedjeti na smještaju kako bi

mogli trošiti na druge sadržaje. Niz istraživanja sugerira da su Korejci kao turisti osjetljivi na

cijene.62

Najvažniji čimbenici koji utječu na izbor destinacije kod južnokorejskih turista su: 63

Sigurnost,

dobar omjer cijene i kvalitete (smještaj, hrana, sadržaji),

destinacija pogodna za obiteljski turizam,

ljepota općenito,

prirodne ljepote destinacije,

autentična te kvalitetna i zanimljiva gastronomska ponuda,

romantičnost destinacije.

62Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2013. - 2015., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2015 str.

9. i 10. 63 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2016., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2016., str. 6.

27

Grafikon 12. Broj inozemnih putovanja južnokorejskih turista

Izvor: JUŽNA KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica,

Zagreb 2017., str. 11., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-


Na grafikonu 12. Prikazan je broj inozemnih putovanja južnokorejskih turista u razdoblju

od 2015. do 2017. godine. Vidljivo je da je najviše inozemnih putovanja ostvareno 2016.

godine.

Grafikon 13. Spol južnokorejskih posjetitelja

Izvor: Obrada autora prema podatcima od Korea turism organization, dostupno na:

https://kto.visitkorea.or.kr/eng/tourismStatics/keyFacts/KoreaMonthlyStatistics/eng/inout/ino

ut.kto (11.05.2018.)

Na grafikonu 13. prikazana je struktura južnokorejskih posjetitelja prema spolu. Od ukupnog

broja inozemnih posjetitelja, 47% su žene, 46,7% su muškarci, a 6,3% su djelatnici, pretežno

aviokompanija.

19

22

21

17

18

19

20

21

22

23

2015. 2016. 2017.

Broj inozemnih putovanja (mil.)

46,70%

47%

6,30%

Muškarci Žene Djelatnici

28

Grafikon 14. Dolasci i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj

Izvor: Obrada autora prema JUŽNA KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017.,



Na grafikonu 14. prikazan je broj dolazaka i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj.

Vidljivo je da trend rasta dolazaka i noćenja južnokorejskih turista počinje u 2009. godini i

nastavlja se kroz daljnja razdoblja. Nagli rast dolazaka i noćenja počinje već u 2012. godini.

Okidač za navalu Korejaca u Hrvatsku bio je 'The Romantic in Croatia'. Taj je serijal animirao

brojne grupe mladih Koreanaca da krenu u potragu za partnerima u više hrvatskih destinacija.

Reality show je vrlo kvalitetan oblik promocije za hrvatski turizam, a uz velik interes korejskih

producenata za snimanje u Hrvatskoj te pojačane akcije domaće turističke zajednice, rezultati

su brzo postali vidljivi.64

64 Tportal.hr, ttps://www.tportal.hr/biznis/clanak/evo-zasto-tisuce-korejaca-hrle-u-hrvatsku-20150812

(15.05.2018.)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dolasci 14.000 12.076 10.407 18.483 33.171 46.760 74.001 264.11 343.97 377.77

Noćenja 19.000 17.260 14.824 25.786 43.300 62.447 98.413 327.83 406.67 449.99

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

500.000

29

Grafikon 15. Dolasci i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini




Grafikon 15. prikazuje dolaske i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini.

Vidljivo je da južnokorejski turisti počinju dolaziti u Hrvatsku već u veljači, a odlaziti tek u

listopadu. Najveća koncentracija južnokorejskih turista je od svibnja do srpnja te u listopadu

kada broj počinje opadati.

Tablica 5. Top 10 gradova/općina po noćenjima u 2017. godini

GRAD/OPĆINA NOĆENJA

Zagreb 126.912

Dubrovnik 82.434

Split 36.555

Zadar 32.758


Seget 22.561

Otočac 19.535

Dugopolje 15.179

Šibenik 11.849

Biograd na Moru 11.757




30

Tablica 5. prikazuje top 10 gradova/općina po noćenjima u 2017. godini. Vidljivo je da

južnokorejski turisti najviše noćenja ostvaruju u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu, a najmanje u

Dugopolju, Šibeniku i Biogradu na Moru. Isto tako je vidljivo da južnokorejski turisti posjećuju

i unutrašnjost Hrvatske kao i Primorsku Hrvatsku.

Grafikon 16. Noćenja južnokorejskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017.

godinu




Grafikon 16. prikazuje noćenja južnokorejskih turista po klasterima prema vrstama smještaja

za 2017. godinu. Iz slike je vidljivo da, kao vrsta smještaja, hoteli su najzastupljeniji u klasteru

Slavonija, a najmanje u klasteru Dalmacija-Šibenik. Kampovi su najzastupljeniji u klasteru

Istra, dok je u ostalim klasterima postotak neznačajan. Objekti u domaćinstvu najzastupljeniji

je oblik smještaja u klasteru Dalmacija-Dubrovnik, a najmanji u klasteru Slavonija. Ostali oblici

smještaja najzastupljeniji su u klasteru Središnja Hrvatska, a najmanji postotak je u klasteru

Kvarner. Najveći postotak hotela u strukturi odabranog oblika smještaja može se tumačiti time

što su južnokorejski turisti, turisti visoke platežne moći, koji traže vrijednost za novac te

određeni komfor kod boravka u destinaciji. Stoga biraju hotele srednje i visoke kategorije kao

oblik smještaja.

31



Grad Zagreb 108.143 126.912





Kvarner 32.191 33.317

Dalmacija-Šibenik 16.053 17.832

Istra 6.559 9.582

Središnja Hrvatska 9.036 9.571

Nautika 42 212

Slavonija 47 83

Ukupno 429.561 516.615




Tablica 6. prikazuje dolaske i noćenja južnokorejskih turista po klasterima za 2017. Vidljivo

je da prema dolascima i noćenjima prvi je Grad Zagreb, zatim Dalmacija-Split i Dalmacija-

Dubrovnik. Razlog tomu je taj što je proteklih godina u Hrvatskoj snimano nekoliko korejskih

reality emisija. Samim time stvorena je dobra promocija Hrvatske na korejskom turističkom

tržištu. Bitan faktor je reality emisija „Romantic“ u kojem su mladi Korejci i Korejke putovali

od Zagreba, preko Plitvica do Dubrovika, a i činjenica da je jedan Korejac odlučio otvoriti

hostel za Korejce usred Zagreba pod nazivom „Love Hostel Croatia“.65 Najmanje dolazaka i

noćenja ostvarili su klasteri Nautika i Slavonija.

Od 2007. do 2016. godine broj dolazaka i noćenja korejskih turista povećao se oko 27 puta,

s time da rast broja dolazaka i noćenja ubrzano raste nakon 2010. godine. Prema podatcima

sustava eVisitor u razdoblju od siječanja do studenog 2016. godine, južnokorejski turisti

ostvarili su ukupno 429.561 dolazaka i 516.615 noćenja. Korejski turisti Hrvatsku posjećuju u

sklopu organiziranih putovanja ali i individualnih tura. U Hrvatskoj najčešće posjećuju Zagreb,

Plitvice, Zadar, Split i Dubrovnik tijekom touring putovanja. Najveći broj noćenja bilježi se u

Zagrebu, Dubrovniku, Splitu te Lici i Karlovcu, a najčešće borave u hotelima u kojima se

ostvari 77 % noćenja.66

65 Sta putovanja, https://www.staputovanja.com/sve-o-putovanjima/q/vodici/821/Juzna-Koreja:-Po-cemu-je-

Seul-slican-Zagrebu (14.11.2018.) 66 Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 10.

32

4.3. Japan

U ovom poglavlju se govori o emitivnom turističkom tržištu Japana. Prikazane su najvažnije

značajke Japana kao zemlje, glavni pokazatelji kineskog gospodarstva te sam profil emitivnog

turističkog tržišta Japana.

4.3.1. Profil Japana kao nacionalnog gospodarstva

Slika 3. Položaj Japana u Aziji

Izvor: Hrvatska enciklopedija, dostupno na

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28729 (16.05.2018.)

Japan (Nihon ili Nippon), otočna je država u istočnoj Aziji, između Tihog oceana na

jugoistoku i Japanskoga mora na sjeverozapadu. Sastoji se od četiriju velikih otoka (Hokkaido,

Honshu, Shikoku i Kyushu) i mnoštva manjih (službeno 6852), koji se pružaju u duljini od 3200

km; obuhvaća ukupno 377 960 km². Duljina obale svih otoka iznosi 33 889 km, od toga obala

četiriju najvećih otoka iznosi 19 240 km. Planine obuhvaćaju 61% površine Japana. Glavni grad

je Tokio, a službeni jezik japanski. Od sveukupnoga japanskog teritorija na ravnice i kotline

otpada tek 20%. Zbog položaja zapadno od dubokomorskih jaraka, Japan je geološki vrlo

nestabilno područje („cirkumpacifički vatreni krug“). Na području Japana nalazi se

osamdesetak aktivnih i mnogo ugaslih vulkana. Velik je broj mineralnih i termalnih vrela, njih

oko 12 000. Prema popisu 2014. godine u Japanu živi 127 136 000 stanovnika. Gustoća

naseljenosti je 343,4 st./km². Od nizine Kanto preko Nagoye i Osake do Kitakyushua pruža se

gospodarski najvažniji dio Japana s metropolitanskim područjima Tokyja s Yokohamom,

Nagoye i Osake, u kojima živi 51% stanovništva zemlje.67

Osim državljana Japana, 2010. popisano je i 1 648 037 stranaca, od čega je najviše Kineza,

Korejaca, Brazilaca i Filipinaca. Prema Ustavu od 3. V. 1947., Japan je ustavna monarhija s

67 Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28729 (16.05.2018.)

33

parlamentarnim sustavom vlasti. Car je simbol države i nacionalnog jedinstva, ima neke ovlasti

poglavara države, ali uglavnom reprezentativne i protokolarne dužnosti. Vlast mu je strogo

ograničena Ustavom. Izvršna vlast pripada vladi, koja je za rad odgovorna parlamentu.68

Tablica 7. Makroekonomski pokazatelji japanskog gospodarstva

2015. 2016. 2107.* 2018.*

BDP (mlrd. €) 3.945,9 4.446,8 4.520,0 42542,5

BDP per capita 30.831 34.813 35.453 35,718

Realni rast BDP- a (%) 1,1 1,0 1,5 1,0

Izvoz robe (mlrd. €) 560,4 572,0 615,7 662,4

Uvoz robe (mlre. €) - 567,0 - 525,7 - 556,7 - 597,3

Inflacija (%) 0,8 -0,1 0,5 0,4

Nezaposlenost (%) 3,4 3,1 2,9 2,5

Izvor: Obrada autora prema: JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska

turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 3., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-

o-trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (16.05.2018.), (*procjena za godinu)

Tablica 7. prikazuje makroekonomske pokazatelje japanskog gospodarstva. Nakon 2008.

godine i početka globalne financijske krize, japanska ekonomija nekoliko puta pada u recesiju.

Dolazi do oštrog pada u investicijama i potražnji za japanskom robom na svjetskoj razini. U

posljednjih nekoliko godina, s usporavanjem gospodarskog rasta susjedne Kine, japansko gos-

podarstvo dodatno slabi. Kao zemlja koja je visoko ovisna o izvozu, Japan snažno osjeća

posljedice smanjene gospodarske aktivnosti i potražnje na svjetskoj razini. U veljači 2016.

potpisan je TPP (Transpacifičko partnerstvo) između Japana, SAD-a i deset azijsko-pacifičkih

država. Navedeni sporazum tek će pokazati svoju gospodarsku dimenziju nakon nekoliko

godina. S dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a sudbina sporazuma je upitna. Japan s

Europskom Unijom pregovara o Ugovoru o slobodnoj trgovini (FTA/EPA), ali u 2015.

pregovori su bili praktički u potpunosti obustavljeni i stavljeni na čekanje sve dok se TPP nije

ispregovarao i sve dok se isti ne ratificira.69

Vrste medija i načini oglašavanja u Japanu su: 70

Televizija: javna televizija (2 kanala), privatne mreže (5 kanala)

Radio: 8 radio postaja

68 Ibid. 69 Japan, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 3. 70 Ibid. str.

34

4.3.2. Profil japanskog emitivnog turističkog tržišta

Japan slovi kao visoko razvijena zemlja. Samim time Japanci ostvaruju vrlo visok prosječan

dohodak, a on je preduvjet za odvajanje viška sredstava potrebnih za planiranje i odlazak na

odmor. Kao i svi turisti Dalekog Istoka, japanski turisti za vrijeme svog boravka u inozemnim

destinacijama izdvajaju značajan dio budžeta za smještaj, hranu i pića i dokolicu. Isto tako kao

i većina azijskih turista vode se krilaticom vrijednost za novac. To znači da očekuju kvalitetnu

uslugu za novac koji plaćaju. To se može prepoznati i po tome što se japanska kultura zasniva

na međusobnom poštovanju i razumijevanju.

Karakteristike prosječnog japanskog putnika su: 71

- vrlo dinamičan,

- putuje tijekom cijele godine,

- ne štedi na hrani i suvenirima,

- odsjeda u hotelu,

- jede u lokalnim restoranima,

- želi putovanje od tjedan dana.

Profil japanskog putnika:72

Oni koji uživaju u doživljaju: pretežno žene, između 50. i 79. godine života, posjeduju

automobil, putuju u inozemstvo, putovanja organiziraju individualno ili preko turističke

agencije, na odmoru ostaju 2 do 6 dana, prosječno troše između 230 € i 380 €,

Tipični obiteljski turisti: pretežno muškarci, između 50. i 69. godine života, posjeduju

automobil, putuju unutar zemlje, pretežno u rodna mjesta ili inozemno u Europu,

putovanja organiziraju individualno, na odmoru ostaju u prosjeku 2 do 3 dana i

prosječno troše manje od 230 €,

Oni koji putuju radi partnera: pretežno žene, između 30. i 49. godine života, ne

posjeduju automobil, putuju unutar zemlje ili u azijske destinacije, putovanja

organiziraju individualno, ostaju kod obitelji u rodnim mjestima, na odmoru ostaju u

prosjeku 2 do 4 dana i prosječno troše između 230 € i 770 €,

71 Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/after5/vodic-za-japance-po-hrvatskoj-ne-odvajajte-ih-ne-klanjajte-

im-se-i-ne-mijesajte-s-kinezima-60050 (17.05.2018.) 72 Kamata, H., Misui, Y., Tourist segmentation by the motivation–A Case of Japanese tourists, University of Massachusetts Amherst, Massachusetts 2013., dostupno na https://scholarworks.umass.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1939&context=ttra (11.06.2018.)

35

„Prisilni“ putnici: pretežno muškarci, između 30. i 59. godine živote, putuju radi posla

i u rodne gradove, u prosjeku borave 2 do 3 dana i troše manje od 230 €.

U 2016., 17.116.420 japanskih turista otputovalo je u inozemstvo, odnosno putovalo je oko

13,5 % ukupnog stanovništva. Jedne od najposjećenijih inozemnih destinacija na japanskom

tržištu su Havaji i azijske zemlje s ostalim državama na području Pacifičkog oceana, a najpo-

sjećenije europske destinacije su Španjolska i Njemačka. Putovanja u Koreju, Tajvan i Vijetnam

bilježe velik porast. Zbog trenda rasta broja individualnih putovanja turističke agencije sve više

nude različite usluge kako bi zadržale povjerenje japanskih turista koji sve češće sami

rezerviraju i zrakoplov i smještaj u destinaciji koju posjećuju, odnosno individualno

organiziraju svoja putovanja. Prosječna potrošnja po putovanju iznosi oko 2.216 eura. Vodeće

europske destinacije po broju japanskih turista su Njemačka i Španjolska, zatim Italija,

Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Austrija, dok su najbrže rastuće destinacije Turska,

Španjolska, Hrvatska i Slovenija. Najviše putuju u ožujku, srpnju, kolovozu i rujnu, pretežito

avionom. Među populacijom od 20 do 30 godina i starijima od 60, popularni su touring odmori,

dok su city break putovanja popularna među Japancima između 30 i 60 godina. Tri četvrtine

japanskih putovanja u Europu su touring putovanja, 15 % city break, a 10 % ostale vrste

putovanja.73

Grafikon 17. Broj inozemnih putovanja japanskih turista

Izvor: Obrada autora prema JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska


o-trzistima/informacije-o-trzistima/profili-trzista-2017 (17.05.2018.)

73 Japan, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 4. i 5.

15,6

15,8

16

16,2

16,4

16,6

16,8

17

17,2

2014. 2015. 2016.

Broj inozemnih noćenja (mil.)

36

Grafikon 17. prikazuje broj inozemnih putovanja japanskih turista u razdoblju od 2014. do

2016. godine. Vidljivo je da je broj inozemnih putovanja pao u 2015. godini.

Grafikon 18. Spol japanskih posjetitelja

Izvor: obrada autora prema UNWTO, Ountbound Turism Statistics,

http://statistics.unwto.org/sites/all/files/pdf/japan_outbound.pdf (18.05.2017.)

Grafikon 18. prikazuje spol japanskih posjetitelja. Vidljivo je da, od ukupnog broja putnika,

putuje 46,80% žena i 53,20% muškaraca.

Grafikon 19. Dolasci i noćenja japanskih turista u Hrvatskoj




53,20%

46,80%

Muškarci Žene

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dolasci 86.404 143.70 163.17 147.11 131.63 155.08 159.11 176.84 159.80 120.97

Noćenja 131.12 201.29 221.00 204.42 185.74 220.49 220.61 246.76 227.39 182.55

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

37

Grafikon 19. prikazuje dolaske i noćenja japanskih turista u Hrvatskoj za razdoblje od 2007.

godine do 2016. godine. Vidljivo je da i dolasci i noćenja doživljavaju kontinuirane oscilacije.

Od 2007. godine do 2009. godine i dolasci i noćenja rastu, zatim u 2010. godini padaju da bi u

2011. godini dostigli svoj minimum. Nakon 2011. obje stavke ponovno rastu sve do 2014. kada

opet opadaju, a negativni trend se nastavlja.

Grafikon 20. Japanski turisti u Hrvatskoj prema spolu




Grafikon 20. prikazuje postotak japanskih turista u Hrvatskoj prema spolu. Iz grafa je

vidljivo da u strukturi turista prema spolu prevladavaju žene sa ukupno 60,70%. Od ukupnog

broja japanskih turista u Hrvatskoj, u 2016. godini, muškaraca je bilo 39,30%. Postotak žena

japanskih turista je veći zbog toga što što mlade japanske žene putuju kako bi se zabavile i

„živjele“ prije braka. Japansko vjerovanje u budizam nalaže da žena u braku mora biti poslušna,

brižna i radišna, stoga mlade Japanke putuju puno više od muškaraca.

Grafikon 21. Dolasci i noćenja japanskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini

Izvor: JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb



39,30%

60,70%

Muškarci Žene

38

Grafikon 21. prikazuje dolaske i noćena japanskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini.

Vidljivo je da se prvi veći porast japanskih turista bilježi između travnja i svibnja. Ista situacija

je i s noćenjima. Kroz turističku sezonu ne bilježe se veće oscilacije u dolascima japanskih

turista, ali je vidljivo da broj noćenja između kolovoza i rujna. Broj dolazaka i noćenja

japanskih turista značajno opada između listopada i studenog.

Tablica 8. Top 10 gradova/općina po noćenjima u 2017. godini

Grad/općina Noćenja

Dubrovnik 64.129

Zagreb 39.154


Split 21.526

Opatija 11.893

Dugopolje 6.591

Konavle 5.774

Župa dubrovaćka 4.707

Poreč 3.619

Podstrana 3.463




Tablica 8. prikazuje top deset gradova/općina po broju noćenja japanskih turista u 2017.

godini. Vidljivo je da najviše noćenja ostvaruju Dubrovnik, Zagreb i Plitvička Jezera, a

najmanje Župa dubrovačka, Poreč i Podstrana. Isto tako je vidljivo da, osim Zagreba i Plitvičkih

Jezera, svi ostali gradovi/općine su na Jadranu. Može se zaključiti da japanski turisti u Hrvatsku

prvenstveno dolaze u morske destinacije.

Grafikon 22. Noćenja japanskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017.

godinu

Izvor: JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb



39

Grafikon 22. prikazuje noćenja japanskih turista po klasterima po vrstama smještaja za 2017.

godinu. Najveći postotak hotela kao oblika smještaja ima klaster Kvarner, a najmanji klaster

Središnja Hrvatska. Najveći postotak kampova ima klaster Dalmacija-Šibenik, a najmanji Lika-

Karlovac. Najveći postotak objekata u domaćinstvu ima klaster Dalmacija-Šibenik, a najmanj

Kvarner. Najveći postotak ostalih oblika smještaja ima klaster Središnja Hrvatska, a najmanji

Lika-Karlovac.





Grad Zagreb 26.775 39.154


Kvarner 12.421 16.845

Istra 2.477 8.239


Središnja Hrvatska 448 1.345

Dalmacija-Šibenik 627 1.035

Nautika 127 900

Slavonija 130 258

UKUPNO 139.330 216.581




Tablica 9. prikazuje dolaske i noćenja japanskih turista po klasterima za 2017. godinu.

Najveći broj noćenja u 2017. godini ostvario je klaster Dalmacija-Dubrovnik, a najmanji klaster

Slavonija. Hrvatska se nalazi među popularnijim europskim destinacijama koju japanski turisti

doživljavaju kao zemlju s lijepim pejzažima, bogatom kulturom i tradicijom, vrhunskom

gastronomijom i odličnim vinima. Uz, kako ih japanski turisti karakteziraju, srdačne i

prijateljski raspoložene domaćine i sveukupna slika vrlo je pozitivna.74

S obzirom na visoku osjetljivost japanskih turista u domeni sigurnosti, tijekom prošle i

tekuće godine zabilježen je snažan pad broja putovanja prema Europi, odnosno nakon niza te-

rorističkih napada. To se odrazilo i na rezultat hrvatskog turizma. Što se tiće dolazaka u

Hrvatsku primjećuje povećanje individualnih putovanja, ali većinu ćine organizirana putovanja.

74 Japan, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 9.

40

Hrvatska posljednjih nekoliko godina postaje priznata destinacija na japanskom tržištu i

predstavljena je u svim brošurama vodećih turističkih agencija.75

4.4. Komparativna analiza podataka odabranih zemalja Dalekog istoka

U ovom poglavlju komparativnom analizom prikazane su glavne točke te sličnosti i razlike

između Japana, Južne Koreje i Kine. Podatci su birani prema različitim kriterijima koji

karakteriziraju profil odabranih emitivnih tržišta i boravak turista u Hrvatskoj.

Odabrani su sljedeći kriteriji:

1. Profil putnika,

2. Broj inozemnih putovanja,

3. Dolasci turista u Hrvatsku,

4. Ostvarena noćenja turista u Hrvatsku,

5. Ostvareni dolasci i noćenja po klasterima.

Podatci odabrani uz pomoć ovih kriterija objašnjavaju sve najvažnije točke tržišta koje su

neophodne za kreiranje ponude, sličnosti i razlike emitivnoh tržišta te navike turista tokom

boravka u Hrvatskoj.

4.4.1. Profil putnika

U nastavku slijedi tabelarni prikaz segmenata putnika odabranih zemalja Dalekog istoka. U

tabelarnom prikazu biti će navedeni su svi segmenti putnika zajedno sa njihovim obilježjima za

pojedine zemlje Dalekog istoka. Iz navedenih obilježja moguće je uvidjeti glavne sličnosti i

razlike među putnicima zemalja Dalekog istoka. Kod stvaranja kvalitetne turističke ponude za

pojedine putnike pa je tako ovo svojevrsna baza za kvalitetno razumijevanje ovih segmenata

putnika. Segmentacija putnika koristi se ponajviše u marketinške svrhe kako bi se proizvod

pravovaljano i kvalitetno predstavio na određenom emitivnom turističkom tržištu, u ovom

slučaju emitivnom turističkom tržištu odabranih zemalja Dalekog istoka.

75 Ibid. str. 9.

41

Prikaz 1. Segmenti putnika odabranih zemalja Dalekog istoka

U tabelarnom prikazu 1. prikazani su segmenti putnika odabranih zemalja Dalekog istoka.

Prema podatcima napisanima u tablici vidljivo je da svaka zemlja ima drugačije segmente

putnika. Isto tako je vidljivo da se karakteristike nekih segmenata jedne zemlje potpuno ili

djelomično podudaraju sa karakteristikama nekih segmenata druge zemlje. Tako na primjer

segment putnika Kine „Mlađi turisti“ u prosjeku su stari od 25 do 44 godine i putuju zbog

učenja jezika i upoznavanja novih kultura, segment putnika Južne Koreje „Mladi u potrazi za

kulturnim i lifestyle sadržajima“ stari su do 30 godina i putuju radi upoznavanja kultura,

Kina Južna Koreja Japan

Mlađi turisti

– od 25 do 44 godine, učenje

jezika, upoznavanje kulture

iz prve ruke

Stariji turisti

– iznad 45 godina, prestiž u

mogućnosti odlaska na

putovanja i posjećivanja

poznatih mjesta, nisu iskusni

u putovanjima

Izrazito bogati turisti

– upoznavanje drugih

kultura, traženje prilika za

investicije, kupovinu

nekretnina, obilazak

obrazovnih institucija za

školovanje djece

Mladi u potrazi za

kulturnim i lifestyle

sadržajima

- do 30 godina starosti, samci

i željni istraživanja svijeta i

učenja,

Obitelji u potrazi za

kulturnim i lifestyle

sadržajima

- Oženjeni i imaju djecu, u

potrazi za kulturnim i eduka-

tivnim sadržajima

Ljubitelji aktivnosti na

otvorenome u potrazi za

avanturama

- različite dobi i spola, žele

sudjelovati u aktivnostima i

sportovima u lijepoj i

netaknutoj prirodi

Wellness

- Pasivni, traže odmor i

relaksaciju, bijeg od stresne

svakodnevice u sigurnom,

čistom i zdravom okruženju

Status

- Posjećuju mjesta koja

posjećuju poznate korejske

ličnosti

Hedonistička mladež

- često putuju u skupinama,

bijeg od obiteljskog i

poslovnog života

Oni koji uživaju u

doživljaju

- pretežno žene u dobi od 50

do 79 godina, putuju radi

upoznavanja novih kultura i

doživljaja na putovanju

Tipični obiteljski turisti

- pretežno muškarci u dobi od

50 do 69 godina starosti koji

putuju unutar zemlje ili

inozemno u Europu, putuju s

obitelji

Oni koji putuju radi

partnera

- pretežno žene u dobi od 30

do 49 godina, putuju u

azijske destinacije, putuju s

partnerom ili radi

upoznavanja partnera

„Prisilni“ putnici

- pretežno muškarci u dobi od

30 do 49 godina, putuju

unutar zemlje radi posla ili u

rodne gradove

Izvor: Obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JUŽNA KOREJA,

Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 8., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-


42

odnosno istraživanja svijeta i učenja, a Japanski segment „Oni koji uživaju u doživljaju“ stari

su od 50 do 79 godina te isto tako putuju zbog upoznavanja novih kultura. Vidljivo je da u ova

3 segmenta putnici putuju prvenstveno zbog upoznavanja novih kultura i to im je glavna

sličnost. Isto tako su i slični segmenti „Izrazito bogati turisti“ u Kini i „Status“ u južnoj Koreji

jer posjećuju poznata mjesta općenito ili poznata mjesta koja su posjetili njihovi poznati

sunarodnjaci.

Hrvatska, kao turistička destinacija, ima mogućnost privlačiti sve segmente kineskih turista

prvenstveno iz razloga što je Hrvatska s njihovog gledišta atraktivna destinacija. Nadalje,

Hrvatska ima vrlo razvijenu ponudu tokom ljetne sezone na Jadranskom dijelu hrvatske, a

tokom post sezone, odnosno zimske sezone ima razvijenu ponudu u Gradu Zagrebu i okolnim

gradovima u unutrašnjosti. To se naročito primjećuje tokom Adventa i Nove godine. Hrvatska

isto tako ima mogućnost privlačiti sve segmente južnokorejskih turista iz istih razloga kao i

kineske turiste. Što se japanskih turista tiče, Hrvatska je u mogućnosti privlačiti segmente „Oni

koji uživaju u doživljaju“ i „Tipični obiteljski turisti“ iz razloga što oba segmenta putuju u

inozemne destinacije, naročito u Europu.

Hrvatska svake godine sve više prilagođava svoju turističku ponudu turistima iz azijskih

zemalja jer je primijećen značajan broj dolazaka upravo tih turista. Nadalje, većina azijskih

turista dolazi iz visokorazvijenih zemalja u kojima ostvaruju velike mjesečne prihode koji su

neophodni za odvajanje potrebnih slobodnih sredstava za odlazak na putovanje. Značajan dio

hrvatskog turističkog prometa ostvaruje se upravo od potrošnje azijskih turista. To je jedan od

glavnih razloga zbog kojih se treba dalje razvijati ponuda prilagođena upravo tim turistima.

43

4.4.2. Broj inozemnih putovanja

U ovom poglavlju iskazan je broj inozemnih putovanja putnika odabranih zemalja Dalekog

istoka te su ti podatci komparirani.

Grafikon 23. Broj inozemnih putovanja putnika odabranih zemalja Dalekog Istoka (mil.)

Izvor: Vlastita obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JUŽNA

KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje

2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 8., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-


Grafikon 23. prikazuje broj inozemnih putovanja putnika odabranih zemalja Dalekog istoka.

Prema grafikonu vidljivo je da su, kroz tri promatrane godine, najveći broj inozemnih putovanja

ostvarili putnici Kine. Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta te iz tog razloga njeni stanovnici

ostvaruju značajan broj inozemnih putovanja.

2014. 2015. 2016.

Kina 107 117 122

Južna Koreja 19 22 21

Japan 16,9 16,2 17,1

0

20

40

60

80

100

120

140

44

Grafikon 24. Udio inozemnih putovanja pojedine odabrane zemlje Dalekog Istoka u 2016.

godini

Izvor: Vlastita obrada autora prema KINA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JUŽNA

KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JAPAN, Profil emitivnog tržišta - izdanje

2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 8., dostupno na: https://www.htz.hr/hr-


Grafikon 24. prikazuje udio inozemnih putovanja pojedine odabrane zemlje Dalekog Istoka

u 2016. godini. Vidljivo je da od ukupno oko 160 milijuna najveći udio ostvarila Kina i to

76,25%, zatim slijedi Južna Koreja da 13,13% i posljednji je Japan sa 10,26%.

76,25%

13,13%

10,62%


45

4.4.3. Dolasci turista u Hrvatsku

U ovom poglavlju prikazani su dolasci turista odabranih zemalja Dalekog istoka. Podatci su

komparirani.

Grafikon 25. Dolasci turista odabranih zemalja Dalekog Istoka u Hrvatsku

Izvor: Vlastita obrada autora prema Vlastita obrada autora prema KINA, Profil emitivnog

tržišta - izdanje 2017., JUŽNA KOREJA, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., JAPAN,

Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb 2017., str. 8.,

dostupno na: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-


Grafikon 25. prikazuje dolaske turista odabranih zemalja Dalekog istoka u Hrvatsku. Prema

podatcima vidljivo je da su najveći rast u broju dolazaka ostvarili turisti Južne Koreje. Nagli

rast južnokorejskih posjetitelja počinje u 2013. i trend rasta se nastavlja i dalje. Južnokorejski

turisti u 2016. godini ostvarili su ukupno 377.779 noćenja, a razlog tome je popularizacija

Hrvatske kao destinacije na južnokorejskom tržištu zbog snimanja reality emisija u Hrvatskoj.

Japanski turisti su drugi po ostvarenom broju dolazaka u Hrvatsku i u 2016. godini ostvarili su

ukupno 120.971 dolazaka. Za razliku od južnokorejskih turista, broj dolazaka japanskih turista

počinje padati u 2104. godini i taj negativni trend se i dalje nastavlja. Kineski turisti su treći po

ostvarenom broju dolazaka. Nakon blagog pada 2013. godine broj njihovih dolazaka počinje

rasti. U 2016. godini ostvarili su ukupno 102.044 dolazaka.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


46

4.4.4. Ostvarena noćenja turista u Hrvatskoj

U ovom poglavlju prikazani su podatci o boju noćenja turista odabranih zemalja Dalekog

istoka. Podatci su komparirani.

Grafikon 26. Ostvarena noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka u Hrvatskoj






Grafikon 26. prikazuje ostvarena noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka u

Hrvatskoj. Može se uočiti da grafikon noćenja i grafikon dolazaka izgledaju vrlo slično. Razlog

tome je taj što noćenja rastu proporcionalno broju dolazaka. Najviše noćenja u 2016. ostvarili

su južnokorejski turisti i to 449.991 noćenja. Slijede ih japanski turisti sa 182.557 noćenja i na

posljetku kineski turisti sa ukupno 154.391 ostvarenih noćenja u 2016. godini.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

500.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


47

4.4.5. Ostvareni dolasci i noćenja po klasterima

U ovom poglavlju analizirani su podatci dolazaka i noćenja turista odabranih zemalja

Dalekog istoka prema klasterima. Podatci su komparirani.

Grafikon 27. Usporedba broja dolazaka turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih

po klasterima u 2017. godini






Grafikon 27. prikazuje broj dolazaka turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih

po klasterima u 2017. godini. Iz grafikona je vidljivo da su južnokorejski turisti ostvarili najveći

broj dolazaka u klasterima „Grad Zagreb“ i „Dalmacija-Split“, a najmanje u klasterima

„Nautika“ i „Slavonija“. Kineski turisti ostvarili su najveći broj dolazaka u klasterima „Grad

Zagreb“ i „Dalmacija-Dubrovnik“, a najmanje u klasterima „Nautika“ i „Slavonija“. Japanski

turisti najveći broj noćenja ostvarili su u klasterima „Dalmacija-Dubrovnik“ i „Dalmacija-

Split“, a najmanje u klasterima „Nautika“ i „Slavonija“.

0 20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000

Dalmacija-Dubrovnik

Dalmacija-Split

Grad Zagreb

Lika-Karlovac

Kvarner

Istra

Dalmacija-Zadar

Središnja Hrvatska

Dalmacija-Šibenik

Nautika

Slavonija

Japan Južna Koreja Kina

48

Grafikon 28. Usporedba broja noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih po

klasterima u 2017. godini





trzistima/profili-trzista-2017 (21.05.2017.) (21.05.2017.)

Grafikon 28. prikazuje broj noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih po

klasterima u 2017. godini. Iz grafikona je vidljivo da su južnokorejski turisti ostvarili najveći

broj dolazaka u klasterima „Grad Zagreb“ i „Dalmacija-Split“, a najmanje u klasterima

„Nautika“ i „Slavonija“. Kineski turisti ostvarili su najveći broj dolazaka u klasterima „Grad

Zagreb“ i „Dalmacija-Dubrovnik“, a najmanje u klasterima „Nautika“ i „Slavonija“. Japanski

turisti najveći broj noćenja ostvarili su u klasterima „Dalmacija-Dubrovnik“ i „Dalmacija-

Split“, a najmanje u klasterima „Nautika“ i „Slavonija“. Razlog tome što su dolasci i noćenja

skoro pa jednaki u oba grafa je taj što noćenja rastu proporcionalno broju dolazaka.

0 20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000 140.000

Dalmacija-Dubrovnik

Dalmacija-Split

Grad Zagreb

Lika-Karlovac

Kvarner

Istra

Dalmacija-Zadar

Središnja Hrvatska

Dalmacija-Šibenik

Nautika

Slavonija

Japan Južna Koreja Kina

49

5. ZAKLJUČAK

Daleki istok je geopolitički naziv kojim se označuje istočna i jugoistočna Azija i obuhvaća

sljedeće zemlje: Kina, Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Taiwan, Japan, Mjanmar (Burma),

Tajland, Laos, Kambodža, Vijetnam, Malezija, Indonezija i Filipini. U svrhu pisanja ovog rada

obrađeni su podatci za emitivna turistička tržišta Kine, Japana i Južne Koreje. Podatci upućuju

na sljedeće važne činjenice koje su potrebne za bolje razumijevanje ovih tržišta.

Zemlje Dalekog istoka nalaze se u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Povezuje ih Žuto more,

Istočno kinesko more i Japansko more te se međusobno reljefno razlikuju. Zemlje Dalekog

istoka su stabilnog ekonomskog i gospodarskog rasta i ekonomski i gospodarski su vrlo

razvijene. Turisti zemalja Dalekog istoka ostvaruju velik broj inozemnih putovanja te visoku

turističku potrošnju, kraće se zadržavaju u turističkoj destinaciji, a najčešće putuju mladi turisti,

obitelji s djecom i mladež.

Turisti zemalja Dalekog istoka najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruju tokom ljetnih i

jesenskih mjeseci, odnosno od svibnja do listopada, a najmanje dolazaka ostvaruju u zimskim

i proljetnim mjesecima, odnosno od siječnja do travnja. Što se organizacije putovanja tiče

preferiraju paket aranžmane specifično dizajnirane za azijske turiste. To su organizirana

putovanja koja obuhvaćaju različite ture po različitim zemljama u relativno kratkom roku.

Turisti Dalekog istoka vole putovati u Europu iz razloga što je jedna od glavnih njihovih

karakteristika želja za učenjem i upoznavanjem novih kultura. Kao primarni oblik smještaja

biraju hotele srednje ili visoke kategorije gdje za novac koji troše očekuju kvalitetu (vode se

krilaticom „Vrijednost za novac“). Kada dolaze u Hrvatsku najčešće odsjedaju u hotelima i

objektima u domaćinstvu. Najviše dolazaka ostvaruju u Dalmaciji, Primorju, Lici, Karlovcu i

Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i klasteru Nautika. Najviše noćenja ostvaruju na navedenim

područjima. Gradovi, odnosno općine, koji su najposjećeniji od strane turista Dalekog istoka su

Dubrovnik, Zagreb, Split i Plitvička jezera.

Turisti Dalekog istoka su turisti željni učenja i upoznavanja novih kultura, traže bijeg od

svakodnevice i za to su spremni platiti. Vrlo su mobilni turisti koji se ne zadržavaju u jednoj

destinaciji dulje od 3 dana te njihove turističke ture obuhvaćaju velik broj zemalja u kratkom

vremenu. Preferiraju organizirana putovanja, ali se bilježi trend rasta popularnosti individualnih

putovanja.

Prema podatcima temeljem komparativne analize vidljivo je da putuju ljudi svih dobnih

skupina, ali se turisti razlikuju po motivima putovanja. Turisti Kine, Japana i Južne Koreje su

50

djelomično slični po motivima putovanja, sva tri segmenta putuju radi upoznavanja kultura,

posjećivanja poznatih lokaliteta, pasivnog odmora i obrazovanja. Razlike među segmentima

izrazito su vidljive između kineskih i japanskih turista. Dok Kinezi putuju primarno zbog

kulture i obrazovanja, Japanci putuju djelomično zbog kulture, a djelomično zbog obitelji i

partnera. Kod broja inozemnih putovanja prednjače kineski turisti obzirom da je Kina

najmnogoljudnija zemlja svijeta. Prema broju dolazaka i broju noćenja prednjače južnokorejski

turisti, dok trend pada broja dolazaka i noćenja bilježe japanski turisti. Ista pojava zabilježena

je i kod broja dolazaka i noćenja po klasterima. Najveći broj noćenja u gotovo svim klasterima

ostvaruju južnokorejski turisti, dok najmanji broj ostvaruju japanski turisti.

Hrvatski hotelijeri i ugostitelji uvidjeli su potencijale rastućeg segmenta turista zemalja

Dalekog istoka. Hrvatski djelatnici u turizmu počeli su prilagođavati svoju ponudu navedenim

segmentima posjetitelja. Važnije prilagodbe turističke ponude ovim segmentima su uvrštavanje

kuhala za vodu u sobe radi običaja brzog pripremanja tjestenine, posluživanje kineskog čaja u

hotelskim barovima te za putovanja u dvoje obavezno razdvojeni kreveti umjesto bračnih. Osim

ovih promjena, djelatnici u turizmu zapošljavaju izvorne govornike iz Kine i Južne Koreje kako

bi boravak navedenih putnika učinili što ugodnijim.

51

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Galičić, V., Laškarin, M., Principi i praksa turizma i hotelijerstva, Fakultet za

menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Rijeka, 2015.

2. Japan, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb,

2017.

3. Jurišić, M., Šerić, N., Istraživanje tržišta za turističe subjekte, Redak, Split, 2014.

4. Južna Koreja, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2015., Hrvatska turistička zajednica,

Zagreb, 2015.


Zagreb, 2015.


Zagreb, 2017.

7. Kamata, H., Misui, Y., Tourist segmentation by the motivation –A Case of Japanese

tourists, University of Massachusetts Amherst, Massachusetts, 2013.

8. Kina, Profil emitivnog tržišta - izdanje 2017., Hrvatska turistička zajednica, Zagreb,

2017.

9. Marušić, M., Prebežac, D., Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb, 2004.

10. Ozretić Došen, Đ., Previšić, J., Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007.

11. Pirjevec, B., Turizam - jučer, danas, ….., Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008.

12. Sikavica, P., Hunjak, T., Begičević Ređep, N., Hernaus, T., Poslovno odlučivanje,

Školska knjiga, Zagreb, 2014.

13. Vukonić, B., Čavlek, N. (ur.), Riječnik turizma, Masmedia Zagreb, Zagreb, 2001.

14. Wasserbauer, B., Varičak, I., Znanstveni i stručni rad načela i metode, II. Dopunjeno i

izmijenjeno izdanje, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2009.

Internet stranice:

1. Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr

2. Korea Tourism Organisation, https://kto.visitkorea.or.kr

3. Sta putovanja, https://www.staputovanja.com

4. Tportal.hr, ttps://www.tportal.hr

5. UNWTO, Ountbound Turism Statistics, http://statistics.unwto.org

52

POPIS TABLICA

Popis tablica

Tablica 1. Makroekonomski pokazatelji kineskog gospodarstva ............................................. 14

Tablica 2. Top 10 gradova/općina po noćenjima 2017. godine ............................................... 21

Tablica 3. Dolasci i noćenja po klasterima za 2017. godinu .................................................... 22

Tablica 4. Makroekonomski pokazatelji južnokorejskog gospodarstva .................................. 24

Tablica 5. Top 10 gradova/općina po noćenjima u 2017. godini ............................................. 29


Tablica 7. Makroekonomski pokazatelji japanskog gospodarstva ........................................... 33

Tablica 8. Top 10 gradova/općina po noćenjima u 2017. godini ............................................. 38


POPIS ILUSTRACIJA

Popis grafikona

Grafikon 1. Odlučivanje i menadžment ..................................................................................... 9

Grafikon 2. Prikaz djelaovanja turističkog tržišta .................................................................... 11

Grafikon 3. Broj inozemnih putovanja ..................................................................................... 16

Grafikon 4. Način organizacije putovanja kineskih turista ...................................................... 16

Grafikon 5. Spol kineskih turista .............................................................................................. 17

Grafikon 6. Struktura noćenja kineskih turista ......................................................................... 18

Grafikon 7. Brige kineskih turista prije inozemnog putovanja ............................................... 18

Grafikon 8. Struktura oblika smještajnih kapaciteta kineskih turista ....................................... 19

Grafikon 9. Dolasci i noćenja kineskih turista u Hrvatskoj ..................................................... 20

Grafikon 10 Dolasci i noćenja kineskih turista u 2017. godini ................................................ 20

Grafikon 11. Noćenja kineskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017. godinu

.................................................................................................................................................. 21

Grafikon 12. Broj inozemnih putovanja južnokorejskih turista ............................................... 27

Grafikon 13. Spol južnokorejskih posjetitelja .......................................................................... 27

Grafikon 14. Dolasci i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj ......................................... 28

Grafikon 15. Dolasci i noćenja južnokorejskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini ................. 29

53

Grafikon 16. Noćenja južnokorejskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017.

godinu ....................................................................................................................................... 30

Grafikon 17. Broj inozemnih putovanja japanskih turista ....................................................... 35

Grafikon 18. Spol japanskih posjetitelGrafikon 19. Dolasci i noćenja japanskih turista u

Hrvatskoj .................................................................................................................................. 36

Grafikon 19. Dolasci i noćenja japanskih turista u

Hrvatskoj...................................................................................................................................36

Grafikon 20. Japanski turisti u Hrvatskoj prema spolu ............................................................ 37

Grafikon 21. Dolasci i noćenja japanskih turista u Hrvatskoj u 2017. godini ......................... 37

Grafikon 22. Noćenja japanskih turista po klasterima prema vrstama smještaja za 2017. godinu

.................................................................................................................................................. 38

Grafikon 23. Broj inozemnih putovanja putnika odabranih zemalja Dalekog Istoka (mil.) .... 43

Grafikon 24. Udio inozemnih putovanja pojedine odabrane zemlje Dalekog Istoka u 2016.

godini ........................................................................................................................................ 44

Grafikon 25. Dolasci turista odabranih zemalja Dalekog Istoka u Hrvatsku ........................... 45

Grafikon 26. Ostvarena noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka u Hrvatskoj ........ 46

Grafikon 27. Usporedba dolazaka turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih po

klasterima u 2017. godini ......................................................................................................... 47

Grafikon 28. Usporedba noćenja turista odabranih zemalja Dalekog Istoka ostvarenih po

klasterima u 2017. godini ......................................................................................................... 48

Popis slika

Slika 1. Položaj Kine u Aziji .................................................................................................... 13

Slika 2. Položaj Južne Koreje u Aziji ....................................................................................... 23

Slika 3. Položaj Japana u Aziji ................................................................................................. 32

Popis prikaza

Prikaz 1. Segmenti putnika odabranih zemalja Dalekog istoka ............................................... 41

Documents

Obilježja emitivnih turističkih tržišta odabranih zemalja