O D L U K U o Izmjenama i dopunama Generalnog ... · B/ Organizacija prostora i namjena površina Članak 7. Generalnim urbanističkim planom određeno je da se na području grada

Temeljem članka 57. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94.) i članka 16. Statuta Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 1/94., 5a/95. i 1/96.) Gradsko vijeće donijelo je na 3. sjednici održanoj 10. srpnja 1997. godini

O D L U K U

o Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka

I. Temeljne odredbe

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana), kojom se vrše izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Općine Osijek broj 7/88.).

Članak 2.

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana sastoje se od Elaborata pod nazivom "Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka".

Članak 3.

Elaborat iz članka 2. sadrži tekstualni i grafički dio. Tekstualni dio I Uvod II Sadržaj Izmjena i dopuna GUP-a Grada Osijeka Grafički dio 1. Plan namjene površina 2. Zaštita prirode i spomenika kulture 3. Prometni plan - osnovna prometna mreža 4. Elektroenergetska mreža 5. Toplifikacija i plinifikacija

II. Odredbe za provođenje Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka

A/ Osnove i zadaci plana

Članak 4.

Generalni urbanistički plan zasniva se na pretpostavci da će na području grada Osijeka 2015. godine:

− prebivati oko 150.000 stanovnika, − raditi oko 95.000 radnika.

Članak 5.

Generalnim urbanističkim planom omogućuje se provođenje ciljeva i zadataka dugoročnog prostornog razvoja grada:

− racionalna organizacija osnovnih funkcija usmjerena prema skladnom razvoju cjelokupnog gradskog teritorija,

− dobro odabrani i dimenzionirani prostori za kontinuiran progresivni razvoj svih gradskih struktura i sistema,

− oblikovanje takve funkcionalne prostorne organizacije grada koja će koristiti sve potencijalne prirodne i lokacijske prednosti za razvoj grada u cijelosti,

− preispitivanje i usklađivanje cjelokupne izgradnje grada s društvenim i privrednim planovima razvoja,

− usmjeravanje ekspanzije grada prema prostorima u kojima će se razviti gradska komunalna infrastruktura uz pravilno i racionalno iskorištavanje zemljišta,

− oblikovanje prostora gradskih obilježja u predjelima što se razlikuju po vrijednosti postojećih ambijenata, opremljenosti, izgledu i položaju,

− unapređenje i daljnji razvoj ekološke sredine, zaštita kulturno-estetskih vrijednosti i kvaliteta grada.

Članak 6.

Generalnim urbanističkim planom određeno je da se organizacija i uređivanje gradskog

prostora planira organizacijom prostora, namjenom površina, mjerama zaštite i sanacije ugroženih dijelova čovjekove okoline, režimima uređivanja prostora, smjernicama za izradu lokacijskih dozvola i mjerama za provođenje plana.

B/ Organizacija prostora i namjena površina

Članak 7.

Generalnim urbanističkim planom određeno je da se na području grada omogućuje: − gradnja objekata, − uređivanje neizgrađenih površina.

Članak 8.

U Generalnom urbanističkom planu na grafičkom prilogu “Plan namjene površina” određena je namjena površina što je označeno brojem ili bojom:

1. Mješovita namjena 2. Područje urbaniteta 3. Objekti javne namjene 4. Radne zone 5. Komunalni objekti i uređaji 6. Prometni objekti i površine 7. Objekti i koridori željeznice 8. Posebna namjena 9. Park-šume i parkovi 10. Pejzažno i zaštitno zelenilo 11. Površine za rekreaciju i fizičku kulturu 12. Groblja 13. Vodene površine

U planu namjene površina označeni su i: − potezi urbaniteta, − tržnice, − kampovi, − privezi za plovila, − osnovne škole

Članak 9. Mješovita namjena U Generalnom urbanističkom planu su određene površine mješovite namjene koje mogu

sadržavati: − prostore za stanovanje, − prostore za rad, − prostore za javne namjene, − prostore za prateće sadržaje, − druge sadržaje, − prometne površine. Po jednom stanovniku potrebno je osigurati 25 m2 (neto) površine prostora za stanovanje. Na površinama mješovite namjene može se omogućiti izgradnja prostora za rad na

građevinskim parcelama ukupne površine do 1 ha te gradnja drugih prostora za rad. Na površinama mješovite namjene može se omogućiti gradnja prostora za javne namjene

na građevinskim parcelama ukupne površine do 1 ha, te gradnja drugih prostora za javne namjene.

Na površinama mješovite namjene mora se omogućiti izgradnja prostora za prateće

sadržaje, a posebno dječjih ustanova, osnovnih škola, dječjih igrališta, športsko-

rekreacijskih površina i objekata (prema “Mreži objekata fizičke kulture”) i manjih parkova.

Na površinama mješovite namjene omogućuje se gradnja dječjih ustanova primjenom

slijedećih normativa: − broj djece predškolske dobi do 6 godina - 9 % od broja stanovnika, − obuhvat djece u dječjim jaslicama (1-3 godine) - 30 % od broja dobne skupine, − obuhvat djece u dječjim vrtićima (3 - 6 godina) - 80 % od broja dobne skupine, − veličina parcele (ovisno o mogućnostima) - 15 - 30 m2 po djetetu. Na površinama mješovite namjene omogućuje se gradnja osnovnih škola na određenim

građevinskim parcelama. Na područjima gdje se primjenjuje oblik intervencije “izgradnja na novim prostorima” građevinske parcele odredit će se provedbenim planovima.

Gradnja osnovnih škola omogućuje se primjenom slijedećih normativa: − broj djece školske dobi - 10 % od broja stanovnika, − broj učenika u odjeljenju - 30, − broj turnusa nastave - 2, − veličina parcele (ovisno o mogućnostima) - 25 - 35 m2 po učeniku (izuzetno 15 m2). Na površinama mješovite namjene omogućuje se gradnja dječjih igrališta tako da se

osigura: a) po djetetu starosti do 6 godina 4 m2 b) po djetetu starosti od 7 - 14 godina 1 m2 Na površinama mješovite namjene omogućuje se uređivanje površina za fizičku kulturu i

rekreaciju. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se na površinama mješovite namjene

omogućuje gradnja ostalih pratećih sadržaja tako da se primjenjuju slijedeći normativi bruto razvijene površine:

a) za prodavaonice artiklima svakodnevne potrošnje - 0,20 m2 po stanovniku, b) za zanatske osobne usluge i usluge domaćinstvima - 0,10 m2 po stanovniku, c) za ugostiteljsku djelatnost - 0,10 m2 po stanovniku, d) za djelatnost primarne zdravstvene zaštite - 0,10 m2 po stanovniku, e) za djelatnost društveno-političkih i društvenih te kulturnih organizacija - 0,20 m2 po

stanovniku, f) za djelatnost pošte, banke i slično - 0,10 m2 po stanovniku. Na površinama mješovite namjene omogućuje se gradnja objekata drugih sadržaja: − komunalni objekti i uređaji i objekti posebne namjene na građevinskim parcelama do

1 ha. Članak 10.

Područja urbaniteta Područjima urbaniteta smatraju se područja mješovite namjene u kojima je: − obavezna izgradnja lokala u prizemljima novih objekata osim u objektima javne

namjene, − prostori opremljeni odgovarajućom komunalnom i urbanom opremom tako da budu

ugodni za boravak ljudi.

Članak 11.

Objekti javne namjene U Generalnom urbanističkom planu određeni su prostori i građevinske parcele na kojima

se omogućuje izgradnja objekata za javne namjene i to u pravilu kada su veće od 1 ha. Pod objektima za javne namjene podrazumijevaju se objekti: a) za osnovne i srednje škole i đačke domove, b) za visoke škole i studentske domove, c) za znanost, insitute, zavod, poslovne zgrade, slične prostore radnih organizacija, d) za kulturu, e) za organe Državne uprave i organe jedinica lokalne samouprave i uprave, f) za političke stranke i udruženja građana, g) za zdravstvenu zaštitu, h) ustanove socijalne zaštite, i) za fizičku kulturu i rekreaciju u zatvorenim prostorima, j) za turističko-ugostiteljsku djelatnost, k) za trgovačko-uslužne centre, l) objekte vjerskih zajednica. U objektima iz stava 2.ove točke mogu se graditi i prostori za sadržaje koji upotpunjuju i

služe osnovnoj djelatnosti. Članak 12.

Radne zone U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje formiranje radnih zona

kao zona isključive namjene kad je njihova površina veća od 1 ha i kad su namjene za: a) industriju, b) servise, c) skladišta, d) ostale radne površine.

Radne zone iz stava 1.ove točke su: 1. veće: Istočna radna zona, radna zona “Čepinska cesta” 2. manje: radna zona “Vinkovačka cesta”, “Zapadna radna zona”, 3. radne zone veće od 1 ha koje su zadržane u stambenim rajonima grada. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da u radnim zonama izgrađenost

građevinske parcele ne bude veća od 60 %, te da najmanje 10 % građevinske parcele bude uređeno kao površina za šport i rekreaciju, park, pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ako je postojeća izgrađenost građevinske parcele iz stava 1.ove točke veća od 60 % prilikom rekonstrukcije izgrađenost se ne smije povećavati.

U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se u radnim zonama omogućuje i

gradnja: − prodajnog prostora (prodavaonica artiklima svakodnevne potrošnje, specijaliziranih

prodavaonica, prodajnih salona, robnih kuća i sličnih prostora i objekata), poslovnog prostora i ugostiteljskih objekata,

− komunalnih objekata i uređaja te prometnih objekata, − drugih sadržaja koji upotpunjuju sadržaj radnih zona (objekti za šport i rekreaciju,

dječje ustanove i sl.). Članak 13.

Komunalni objekti i uređaji U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja komunalnih

objekata i uređaja na posebnim prostorima i građevinskim parcelama većim od 1 ha za: − uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, − trafostanice 110/x kV i 35/10 kV, − toplane i elektrane, − mjerno-primopredajne plinske redukcijske stanice, skladišta plina te ispostave za

dežurne službe, − automatske telefonske centrale, − reciklaže otpada. Članak 14.

Prometni objekti i površine U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja prometnih

objekata i površina, trgova i ulica. Pored prometnih objekata i površina, trgova i ulica ucrtanih u prilogu “Plan namjene

površina” potrebno je omogućiti gradnju i drugih prometnih objekata i površina, trgova i ulica, neophodnih za ostvarivanje drugih funkcija u prostoru. Na prometnim površinama (trgovima) moguća je organizacija tržnica.

Članak 15.

Objekti i koridori željeznice U Generalnom urbanističkom planu određene su površine za gradnju željezničkih objekata

i pruga. Industrijski kolosjeci će se predvidjeti ovisno o potrebama. U površinama za gradnju željezničkih objekata i pruga moguće je locirati objekte koji su

funkcionalno i tehnološki vezani za ovu vrstu prometa. Članak 16. Posebna namjena U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se može omogućiti formiranje zona

posebne namjene kao zona isključive namjene: kad je njihova površina veća od 1 ha i kad

su namijenjene: − za potrebe Hrvatske vojske − za unutarnje poslove i organe pravosuđa.

Članak 17. Park - šume i parkovi U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogući uređenje park - šuma i

parkova na određenim prostorima. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se na prostorima na kojima se

primjenjuje oblik intervencije “Izgradnja na novim prostorima” treba omogućiti uređenje park - šuma i parkova u veličini 3 m2 po stanovniku.

Članak 18.

Pejzažno i zaštitno zelenilo U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje uređivanje pejzažnog i

zaštitnog zelenila na određenim prostorima kada to zahtijeva uređivanje pejzaža i zaštita čovjekovog okoliša.

U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se u park - šumama, parkovima i pejsažnim i zaštitnim zelenim površinama omogućuje uređivanje puteva, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, manjih objekata javne namjene i manjih pomoćnih objekata koji su u funkciji korištenja određenih površina.

Za zaštićene dijelove prirode primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti prirode.

Članak 19.

Površine za rekreaciju i fizičku kulturu U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje uređenje površina za

rekreaciju i fizičku kulturu (na određenim prostorima kad su veće od 1 ha) i izgradnja javnih objekata.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da je potrebno omogućiti uređenje

površina za rekreaciju i fizičku kulturu i manjih od 1 ha, u skladu s “Mrežom objekata fizičke kulture”.

Članak 20.

Groblja U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje uređivanje postojećih

groblja.

Članak 21.

Vodene površine U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje uređenje i održavanje

vodenih površina rijeke Drave i stajaćih voda. Omogućuje se i opremanje vodenih površina plutajućim objektima u funkciji športa, rekreacije i ugostiteljstva uz posebnu dozvolu Grada.

Članak 22.

Potezi urbaniteta U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se na području grada omogućuje

uređivanje određenih prostora kao poteza urbaniteta. Potezima urbaniteta smatraju se prostori u kojima je potrebno osigurati: − gradnju lokala u prizemlju novih objekata, − gradnju objekata javne namjene: hotela, robnih kuća, dvorana i sl., − određivanje građevinske linije objekata u pravilu na regulacijskoj liniji i gradnju

pločnika uz objekt, − određivanje ulaza u objekte s ulice odnosno trga, − uređivanje trgova, ulica i manjih parkova tako da budu ugodni za boravak ljudi. Članak 23.

Tržnice, kampovi i privezi za plovila U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se mogu uređivati tržnice, kampovi

i privezi za plovila. C/. Mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova čovjekove okoline

Članak 24.

U Generalnom urbanističkom planu su radi zaštite i unapređenja čovjekova okoliša utvrđena osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom.

Nepokretni spomenici kulture Arheološki lokaliteti REGISTRIRANI 1. “Zeleno Polje”

2. “Hermanov vinograd - Filipovica” 3. “Vijenac Ivana Meštrovića” 4. “Perivoj kralja Tomislava - Park kralja Petra Krešimira IV - Tvrđa”

EVIDENTIRANI 1. “Mursa”

2. “Ciglana” 3. “Pristanište” 4. “Retfala” 5. “Retfala - Frigis”

Etnološki objekti REGISTRIRANI 1. Kuća tršćara, M.Gupca 51

2. Kuća tršćara, Strossmayerova 197 3. Kuća tršćara, Šandora Petofia 72

Profani i sakralni objekti REGISTRIRANI 1. Župna crkva, Presvetog imena Marijinog

2. “Kuća na brigu” Steger - Axmann 3. Kapela sv. Roka, Donji Grad 4. Kuća Kragujević, J.Gotovca 1 5. Kuća Živanović, Krstova 20 6. Zgrada Glavne pošte 7. Crkva sv. Jakova s Kapucinskim samostanom 8. Kapela sv. Roka, Gornji Grad 9. Župna crkva sv Petra i Pavla - katedrala 10. Secesijski bunar 11. Palača Virovitičke županije 12. Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta 13. Krunska utvrda 14. Zgrada gostionice u Gradskom vrtu 15. Crkva Reformiranih, Retfala 16. Dvorac Pejačević, Retfala 17. Samostan Franjevaca, Tvrđa 18. Kuća Plemić, Tvrđa 19. Isusovački samostan, Tvrđa 20. Župna crkva sv Mihovila, Tvrđa 21. Kuća Franje Kuhača, Tvrđa 22. Zgrada, Kuhačeva 27 23. Filibejeva utvrda, Tvrđa 24. Historijski arhiv, Tvrđa 25. Zgrada Glavne straže, Tvrđa 26. General - kasarna, Tvrđa 27. Muzej Slavonije, Tvrđa 28. Kužni kip, Tvrđa 29. Crkva sv Križa s Franjevačkim samostanom, Tvrđa

EVIDENTIRANI Prema evidenciji spomenika kulture koji vodi Državna uprava

Urbanističke cjeline REGISTRIRANE 1. Urbanistička cjelina - Gornji Grad

2. Urbanistička cjelina - Tvrđa PREVENTIVNO ZAŠTIĆENE 1. Donji Grad

2. Gornji Grad Objekti - razdoblje 1941. - 1945. godine REGISTRIRANI 1. Spomenička kuća, Jovana Bertića, M.Gupca 55

2. Spomen kuća Franje Nola, Sarajevska 35 3. Spomen kuća Radnički dom, Ilirska 16 4. Koncentracioni logor, Kralja Zvonimira 5 5. Spomen kuća Krčma Bijeli Labud, Pejačevićeva 41 6. Spomen kosturnica, Perivoj kralja Tomislava 7. Spomen kuća Radnički dom, Strossmayerova 98 8. Mjesto streljanja Gradski vrt 9. Spomen zgrada - Društveni dom Podravlje 10. Spomen zgrada - “Zelena žaba”, Tvrđavica

U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite, uređenja i korištenja

dijela Parka prirode Kopački rit i posebnog zoološkog rezervata, te spomenika parkovne arhitekture upisanih u upisnik zaštićenih dijelova prirode, koji vodi Državna uprava.

Registrirani spomenici parkovne arhitekture 1. Perivoj kralja Tomislava 2. Park kralja Petra Krešimira IV Evidentirani spomenici parkovne arhitekture 1. Park kralja Držislava 2. Park kraljice Katarine Kosača 3. drvored platana od Čepina do Osijeka (s obje strane) 4. drvored platana od Josipovca - Višnjevca do Osijeka, 5. aleja lipa u Europskoj aveniji 6. hrast lužnjak u kutu Školske i Jagerove ulice, 7. tisa u Jagerovoj ulici 8. tisa na Gajevom trgu. Članak 25.

U Generalnom urbanističkom planu su utvrđeni prostori na kojima je ugrožen čovjekov okoliš.

Ugroženi vodotoci: 1. rijeka Drava Ugrožene stajaće vode: 1. bajeri Prostori u kojima je povećana buka i aerozagađenje: 1. prometnice s pojačanim prometom Mogući izvori požara i eksplozija: 1. INA - Brijest 2. INA - Vukovarska, 3. Elektroslavonija - toplana, 4. sve benzinske stanice, 5. “Saponia” - M.Gupca. 6. Tvornica žigica “Drava” 7. “Mobilia” 8. OLT - Brijest 9. Tvornica “Mara” 10. IMK “Slavonija” 11. “Tekos” 12. Skladište “Željezar” - Zeleno polje 13. “Analit” 14. Silosi “Croatie” 15. LIO - Osijek 16. Vodovod - kisikana. Članak 26. U Generalnom urbanističkom planu su određene mjere zaštite i sanacije ugroženih

dijelova čovjekove okoline: za vode u rijeci i stajaće vode: uređivanjem vodotoka, gradnjom uređaja za

pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, za prostore u kojima je zagađen zrak i povećana buka: prestankom rada tvornica,

plinifikacijom područja i unapređivanjem javnog gradskog prijevoza putnika, za prostore gdje je povećana opasnost od eksplozije, požara i zagađenja: - obaveznim

saniranjem štetnih utjecaja i planiranjem da se u gradu ne predviđa razvoj djelatnosti koje štetno utječu na čovjekov okoliš.

D/ . Režimi uređivanja prostora

Članak 27.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se pri uređivanju prostora primijenjivati slijedeći oblici intervencije:

A U urbanistički pretežno dovršenim predjelima: A-1 zaštita, održavanje, uređenje i revitalizacija povijesnih cjelina, A-2 zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja povijesnih cjelina, A-3 zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja posebno vrijednih urbanih cjelina, A-4 zaštita, održavanje, uređenje, dogradnja i nova izgradnja prostora niske izgradnje, A-5 održavanje, uređenje, dogradnja i nova izgradnja pretežno dovršenih prostora niske

izgradnje. B U urbanistički pretežno nedovršenim predjelima: B-1 urbana obnova, B-2 urbana afirmacija B-3 urbana rekonstrukcija. C U prostorima urbane sanacije: C-1 sanacija bez širenja (legalizacija), C-2 sanacija do preseljenja. D Izgradnja na novim prostorima Granice predjela, odnosno prostora iz stava 1.ove točke ucrtane su na grafičkom

prilogu “Plan oblika intervencije” Urbanistički pretežno dovršeni predjeli Članak 28. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se u urbanistički pretežno

dovršenim predjelima oblik intervencije (A-1) zaštita, održavanje, uređenje i revitalizacija povijesnih cjelina primjenjivati:

− zaštitom, održavanjem, uređenjem predjela kao cjeline i posebno vrijednih objekata i komunalne opreme,

− onemogućavanjem promjena morfološke strukture uz mogućnost interpoliranja i obnove pojedinačnih objekata po detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima i drukčije organizacije prostora manjih cjelina ili u okviru određene parcele uz postupak rekonstrukcije,

− mješovitom namjenom u cilju ostvarivanja uvjeta za što aktivniji život ovog prostora kroz uređenje javnih sadržaja, ali ne na račun stambenog fonda koji se mora obnoviti i zadržati.

Članak 29. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da će se u urbanistički pretežno

dovršenim predjelima oblik intervencije (A-2) zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja povijesnih cjelina primjenjivati:

− zaštitom, održavanjem i uređenjem predjela kao cjeline i posebno vrijednih

objekata, parkova i komunalne opreme, − omogućavanjem interpolacije, rušenja i zamjene dotrajalih objekata po detaljno

utvrđenim uvjetima uz osiguranje usklađenosti s okolnim objektima u pogledu oblikovanja, građevinske linije i visine objekta,

− omogućavanjem uređivanja neizgrađenih površina u unutrašnjosti bloka, − mješovitom namjenom uz mogućnost izgradnje i uređivanja potkrovlja za

stanovanje (osim u baroktnim objektima) te promjenu namjene podruma, prizemlja i I kata u prostor za lokale.


dovršenim dijelovima oblik intervencije (A-3) zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja posebno vrijednih urbanih cjelina primjenjivati:

− zaštitom, održavanjem i uređenjem predjela kao cjeline i pojedinih vrijednih objekata i parkova,

− omogućavanjem intervencije od uređenja do izgradnje novih objekata u sklopu rubne blokovske izgradnje ali u skladu s postojećim karakteristikama pojedinih blokova. Pri tom treba zadržati morfološku osnovu i građevinske linije,

− zadržavanjem mješovitosti sadržaja uz pretežno stambenu funkciju i promjene u pravcu osiguranja cjelodnevne aktivnosti u prostoru,

− omogućavanjem izgradnje i aktiviranja potkrovlja za stanovanje i promjene namjene podruma i prizemlja u lokale,

− prostornim osmišljavanjem unutrašnjosti bloka i ograničavanjem izgradnje u dvorištu,

− obnovom i održavanjem javnih površina i parkova. Članak 31. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da će se u urbanistički pretežno

dovršenim dijelovima oblik intervencije (A-4) zaštita, održavanje, uređenje, dogradnja i nova izgradnja posebno vrijednih prostora niske izgradnje primjenjivati:

− zaštitom, održavanjem i uređenjem predjela kao cjeline i posebno vrijednih objekata,

− omogućavanjem interpolacije i zamjene dotrajalih objekata uz uvažavanje ulične mreže, građevinskih pravaca, postojećih mjerila i gabarita,

− zadržavanjem pretežno stambene funkcije uz izmjene namjene u pojedinačnim objektima ukoliko to neće promijeniti stambeni karakter okoline.


nedovršenim dijelovima oblik intervencije (A-5) održavanje, uređenje i dogradnja i nova izgradnja pretežno dovršenih prostora niske izgradnje primjenjivati:

− omogućavanjem intervencije na objektima (uređenje, adaptacija, rekonstrukcija) uz mogućnost promjene namjene i katnosti,

− omogućavanjem interpolacija i rekonstrukcija blokova uz izmjenu morfoloških karakteristika predjela uz novu organizaciju prostora i novu namjenu,

− ograničavanjem visine objekata niske izgradnje na P + 2 + M a visoke izgradnje na P + 4 + M,

− potenciranjem mješovitosti namjene i omogućavanjem izgradnje i pretvaranja potkrovlja na postojećim objektima u stambeni prostor,

Urbanistički pretežno nedovršeni predjeli Članak 33. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da će se u urbanistički pretežno

nedovršenim predjelima oblik intervencije (B-1) urbana obnova primjenjivati: − postepenom transformacijom prostora, očuvanjem dijela ulica, rušenjem

pojedinačnih dotrajalih objekata, njihovom zamjenom, gradnjom na raspoloživim neizgrađenim prostorima, oblikovanjem na osnovi postojećih trgova, ulica i zelenila, uređenjem potkrovlja za stanovanje,

− uređenjem parkova, opremanjem prostora lokalnom mrežom infrastrukture, očuvanjem dijela objekata i urbane opreme koji su tradicijski znakovi u tom prostoru.


nedovršenim predjelima oblik intervencije (B-2) urbana afirmacija primjenjivati: − izgradnjom pratećih sadržaja prema planovima koji su poslužili za izgradnju

novih naselja u sklopu kojih su ovi sadržaji uglavnom bili predviđeni ali nisu realizirani,

− izgradnjom pratećih sadržaja na bazi revidiranih provedbenih planova i lokacijskih dozvola,

− osiguravanjem pratećih sadržaja putem adaptacija i promjena namjene postojećih prostora,

− paralelnim korištenjem svih ovih mogućnosti, − dopuna sadržaja će se ostvariti adaptacijom, dogradnjom i interpolacijama u

sklopu postojeće strukture, − pri rekonstrukciji stambenih objekata i izgradnji kosih krovova isti se mogu

koristiti kao stambeni prostor u potkrovlju. Članak 35. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da će se u urbanistički pretežno

nedovršenim predjelima oblik intervencije (B-3) urbana rekonstrukcija primjenjivati:

− zamjenom postojećeg dotrajalog građevinskog fonda novom izgradnjom u skladu s konzervatorskim smjernicama za pojedine prostore u gradu,

− izgrađenost prostora do 12000 m2 bruto razvijene površine na 10000 m2 zemljišta,

− gradnjom objekata do visine podrum, prizemlje, mezanin, 8 katova i potkrovlje. Prostori urbane sanacije

Članak 36. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se na prostorima urbane

sanacije oblik intervencije (C - 1) sanacija bez širenja (legalizacija) primjenjivati: − onemogućavanjem proširenja naselja, − odobravanjem rekonstrukcije i zamjene postojećih objekata, − odobravanjem izgradnje nužnih pratećih sadržaja putem promjene namjene

stambenog prostora ili uvođenjem druge namjene prilikom izgradnje novih objekata,

− regulacijom prometa i izgradnjom infrastrukture. Članak 37. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se na prostorima urbane

sanacije oblik intervencije (C - 2) sanacija do preseljenja primjenjivati: − sprečavanjem bilo kakvog širenja naselja u prostornom i sadržajnom smislu, − poboljšanjem uvjeta stanovanja do preseljenja stanovnika i uklanjanja objekata

(izgradnja cesta, vodovoda i kanalizacije, plinovoda, elektro i telefonske mreže, kablovske TV i sl.)

− davanjem prioriteta u dodjeli gradilišta radi preseljenja uz obavezu uklanjanja postojećeg objekta.

Izgradnja na novim prostorima Članak 38. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se oblik intervencije (D)

izgradnja na novim prostorima primjenjivati: − naselje JUG IV - namjena je mješovita a planirana je izgradnja objekata do

visine podrum, prizemlje, mezanin, 4 kata i potkrovlje. Odnos individualne i kolektivne stambene izgradnje je približno 40 % : 60 %. Izgrađenost prostora može biti najviše 10000 m2 bruto - razvijene površine na 10000 m2 zemljišta,

− naselje “Uske njive” - namjena je mješovita a planirana je izgradnja objekata do visine podrum, prizemlje, mezanin, 4 kata i potkrovlje. Odnos individualne i kolektivne stambene izgradnje je približno 50 % : 50 %. Izgrađenost prostora može biti najviše 10000 m2 bruto - razvijene površine na 10000 m2 zemljišta,

− naselje “Industrijska četvrt - jug” namjena je mješovita a planirana je izgradnja objekata do visine podrum, prizemlje, mezanin, 4 kata i potkrovlje. Odnos individualne i kolektivne stambene izgradnje je približno 4000 m2 bruto - razvijene površine na 10000 m2 zemljišta,

− naselje “Retfala Jug” - namjena je mješovita, a planirana je izgradnja objekata do visine podrum, prizemlje, mezanin, 4 kata i potkrovlje. Odnos individualne i kolektivne stambene izgradnje je približno 4000 m2 bruto - razvijene površine na 10000 m2 zemljišta,

− naselje “Novi Osijek” na lijevoj obali - namjena je mješovita a planirana je izgradnja objekata u pravilu do visine podrum, prizemlje, mezanin, 4 kata i potkrovlje, a iznimno podrum prizemlje, mezanin, 8 katova i potkrovlje. Odnos individualne i kolektivne stambene izgradnje je približno 25 % : 75 %.

Izgrađenost prostora može biti najviše 10000 m2 bruto - razvijene površine na 10000 m2 zemljišta. Izgradnji prethode odgovarajući pripremni radovi (selektivno nasipanje, drenaža, izgradnja infrastrukture itd.).

Članak 39. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje gradnja i

uređenje osnovne ulične mreže, sekundarne ulične mreže, parkirališta i garaža, mreže tramvajskih pruga, mreže željezničkih pruga, mreže biciklističkih staza, pješačkih zona, putova i dr.

Članak 40. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje gradnja i

uređenje osnovne ulične mreže ovisno o broju stanovnika, različitosti mjesta stanovanja od mjesta rada i stupnju motorizacije i to kao:

1. Glavna gradska magistrala što služi pretežno za smanjenje potreba prolaza

vozila kroz područja grada, za povezivanje udaljenih područja grada i povezivanje gradske sa zemaljskom cestovnom mrežom;

2. Glavne gradske ulice što služe u pravilu za povezivanje predjela grada; 3. Gradske ulice što služe za povezivanje prostora unutar predjela grada.

Članak 41. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje gradnja cesta i

ulica iz točke 10.1. tako da: 1. za glavne gradske magistrale bude osiguran prostor posebnog režima širine

najmanje 25 m obostrano od osi, − budu projektirane za računsku brzinu 80-100 km/h sa širinom provozne trake

min. 3,50 m, − imaju u poprečnom profilu dva suprotna jednosmjerna kolnika s razdjelnim

pojasom širine 4-5 m, − sva raskrižja budu denivelirana s tim da promet u skretanju može na poprečnom

pravcu nižeg ranga biti ukršten u nivou i da razmak između raskrižja ne može biti manji od 700 m,

− pješački i biciklistički promet bude u uzdužnom smjeru deniveliran. 2. za glavne gradske ulice bude osiguran prostor posebnog režima širine najmanje

15 m obostrano od osi, − budu projektirane za računsku brzinu 50-70 km/h sa širinom provoznih traka od

min 3,50 m, − imaju u poprečnom profilu u pravilu 4 (izuzetno 2) provozne trake razdvojene

razdjelnim pojasom ili horizontalnom signalizacijom. − sva raskrižja budu u nivou, a izuzetno poludenivelirana, sa obaveznim

izdvajanjem za lijevo skretanje koje se u slučaju češćih raskrižja provodi kao kontinuirana treća traka. Mogući su i svi tipovi proširenih raskrižja,

− minimalni razmak raskrižja bude, u načelu, veći od 200 m, − pješački i biciklistički promet bude na uzdužnim trasama u pravilu izdvojen od

kolnika zelenilom, a poprečni uključen u rješenje križanja, − za ulice uključene u mrežu javnog gradskog i prigradskog prometa bude za

tramvajski promet osigurana uz rub kolnika traka minimalne širine3,0 m, a za autobusni promet ugibališta van kolnika. Izuzetno se dopušta da se u slučaju tramvajskog prometa krajnje trake kolnika koriste kao mješovite (automobilsko-tramvajske) i to za kolnike s četiri provozne trake sa stajalištem u kolniku, a za kolnike s manje od 4 trake sa obaveznim izdvajanjem stajališta van kolnika i sa smještajem stajališta u oba slučaja iza raskrižja.

3. za gradske ulice bude osiguran prostor posebnog režima širine najmanje 11,5 m obostrano od osi za slučaj kada su uključene u mrežu javnog gradskog i prigradskog prometa, a najmanje 9,00 m kada se njima ne vrši javni masovni prijevoz,

− budu projektirane za računsku brzinu od 50 km/h sa širinom provoznih traka 3,50, a izuzetno 3,0 m,

− imaju u poprečnom profilu u pravilu dvije provozne trake razdjeljene horizontalnom signalizacijom,

− sva raskrižja budu u nivou uz mogućnost proširenih križanja i s minimalnim razmakom od 100 m,

− pješački i biciklistički promet bude u uzdužnom smjeru odvojen ili uz kolnik, a poprečni uključen u rješenje križanja,

− javni gradski i prigradski prijevoz za tramvajski podsistem bude obavezno van kolnika, a za autobusni sa stajalištima van kolnika i smještajem stajališta iza raskrižja.

4. kada su i glavne gradske ulice namijenjene za tramvajski prijevoz moraju biti ispunjeni propisi za javni prijevoz tramvajem.

− Kada su gradske i glavne gradske ulice namijenjene za promet biciklima, a bez posebnih biciklističkih staza u profilu se mora odvojiti prostor za taj promet od ostalog prostora na kolniku horizontalnom signalizacijom.

5. za sabirne, stambene i druge ulice bude osiguran prostor od najmanje 4,5 m obostrano od osi ulice, a izuzetno, u već izgrađenim područjima grada i manje.

− imaju za dvosmjerni promet dvije provozne trake širine po 3,0 m, a za jednosmjerni jednu provoznu traku širine 4,5 m i izuzetno za prilaze dužine do 100 m, jednu traku širine 3,5 m sa obaveznom okretnicom u slučaju slijepog završetka,

− pješački promet u kolniku. U poprečnom su pravcu prelazi uključeni u rješenje križanja.

6. GUP-om je određeno da se kod trasiranja prometnica kroz poljoprivredne površine osiguraju kontrolirani (denivelirani) prelazi za poljoprivrednu mehanizaciju i neophodne paralelne trase iste namjene.

7. GUP-om je određeno da se kod trasiranja prometnica kroz poljoprivredne površine osigura odgovarajuća preinaka kanalske i drenažne mreže potrebna za nesmetano funkcioniranje hidromelioracione mreže.

8. U cilju osiguranja fazne izgradnje prometne mreže Generalnim urbanističkim planom određuje se da su moguća prelazna rješenja prometnica i čvorova tako da:

− Glavne gradske magistrale i glavne gradske ulice kao i gradske ulice kada su planirane s kolnikom sa više od dvije trake mogu biti u skladu s početnim prometnim opterećenjem građene sa suženim kolnikom od najmanje dvije trake koje obavezno moraju biti dio budućeg definitivnog rješenja, a raspored instalacija i ostale komunalne infrastrukture koja se gradi u prometnom koridoru mora odmah odgovarati definitivnom rješenju.

− Čvorovi i križanja koja su predviđena za polu ili potpunu denivelaciju mogu biti

u skladu s početnim prometnim opterećenjem građene u nivou tako da raspored pojedinih elemenata omogućuje kasniju denivelaciju.

Članak 42.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se mora osigurati gradnja i uređenje parkirališta odnosno mjesta u garažama, ovisno o vrstama i namjeni objekata za potrebe kojih se grade odnosno uređuju parkirališta, odnosno garaže i to:

Broj mjesta (na 1000 m2 bruto izgrađene površine objekata)

Vrsta objekta

Normalna vrijednost Lokalni uvjeti

Objekti za stanovanje 11 8-14 Industrija, skladišta i sl. 6 4-8 Trgovine 30 20-40 Hoteli 25 10-30 Drugi objekti za rad 15 10-20 Fakulteti, zanst.ustanove 10 5-15 Ugostiteljski objekti 40 30-60

Iznimno od stava 1. ovog članka po jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na

parkiralištu ili u garaži potrebno je osigurati: a) u prostorima gdje je predviđena gradnja niskih objekata - za svaki stan i to na

građevinskoj parceli, b) za sportske objekte, kazališta, kina, koncertne dvorane - na 10 posjetilaca i za

jedan autobus na 100 posjetilaca, c) za bolnice - na 5 kreveta i 4 zaposlena, d) za domove zdravlja - na 4 zaposlena, e) za radne zone - na 3 zaposlena i to na građevinskoj parceli. Članak 43.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se kod određivanja broja parkiranja po kriterijima iz članka 42. vodi računa o statusu prostorne cjeline tako da se:

− u povijesnim i zaštićenim cjelinama ovisno o mogućnostima, oblicima intervencije i određenim režimima prometa primjenjuju minimalni kriteriji ili, ovisno o konzervatorskim uvijetima, da se potreban broj parkirališta (minimalni) izmjesti iz cjeline u okviru pješačkog dometa.

− u ostalim dijelovima grada s pretežno višeetažnom izgradnjom i u slučaju da se isto parkiralište namjenjuje objektima za koje ne postoji mogućnost korištenja u različitim vremenskim periodima primjenjuju maksimalni kriteriji.

Članak 44.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se parking - mjesta iz točke članka 42. i 43. mogu graditi

A) u okviru lokacije B) na javnoj površini pripadajućoj frontu lokacije C) u organiziranim parkiralištima ili garažama na pješačkoj udaljenosti od lokacije. Obaveza izgradnje parkirnih mjesta je obaveza investitora iz vlastitih sredstava ili iz

sredstava uplaćenog komunalnog doprinosa. Članak 45.

U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se za parkiranje osobnih vozila omogućuje korištenje i kolnika ulica, kad njegova širina to omogućuje i kad to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći i zaštite od požara.

Članak 46. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se onemogućuje parkiranje

teretnih vozila s više od 5 tona nosivosti na svim ulicama, te na parkiralištima za parkiranje osobnih vozila.

Članak 47. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje gradnja i uređenje

željezničkog čvora Osijek tako da se: 1. rekonstruira i dogradi s ciljem da se razdvoji promet putnika od prometa roba,

te da se određeni dijelovi željezničkih pruga koriste kao gradska željeznica za javni gradski promet putnika;

2. grade lokoteretni kolodvori te uz njih stanice s mogučnošću pretovara roba; 3. grade industrijski kolosjeci. Članak 48. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da postojeća željeznička stanica

Osijek - Gornji grad ostaje na istoj lokaciji kao glavna putnička stanica s pratećim funkcijama (ugostiteljstvo, turizam, PTT i sl.), a da se svi ostali njeni sadržaji dislociraju i da nivelete HŽ pruga kroz grad ostanu na sadašnjoj razini.

Članak 49. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se omogućuje gradnja i uređenje

biciklističkih staza tako da im širina bude najmanje 2,25 m, a uzdužni nagib u pravilu ne veći od 4%.

Članak 50. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se za promet biciklima

omogućuje gradnja i uređenje biciklističkih staza i to: 1. odvojeno od ulice, 2. kao fizički odvojeni dio ulice,

3. prometnim znakom odvojeni dio ulice. Članak 51. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se za kretanje pješaka

osiguravaju, pored pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stube i prečaci te prolazi kao i šetališta.

Članak 52. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se za kretanje pješaka osigurava

prostor širine što ovisi o pretpostavljenom broju korisnika koja je u načelu višekratnik širine od 0,75 m (jedna pješačka traka), dakle u pravilu ne uži od 1,5 m, a izuzetno i minimalno 1,00 m.

Članak 53. U koridorima prometnica sa širinom određenom u članku 41. i većom Generalnim

urbanističkim planom se omogućava izgradnja podzemnih infrastrukturnih instalacija i njihovih nadzemnih dijelova zaštitnog i pejsažnog zelenila, objekata i koridora javnog masovnog prijevoza, objekata za promet u mirovanju, te privremenih objekata namjenjenih trgovini i pružanju usluga pod uvjetom da su locirani van slobodnih prometnih profila i van koridora i trokuta preglednosti.

Članak 54. Na području za koje ne postoji detaljan plan uređenja ispunjavanje odredbi

Generalnog urbanističkog plana dokazuje se za svaku građevinu izradom Prometnog projekta kojim se daju elementi tehnološko - prometnih zahtjeva i elementi prostornog korištenja prometnog koridora za sve njegove sadržaje. Prometni projekt pribavlja podnositelj zahtjeva za lokacijsku dozvolu.

Članak 55. Generalnim urbanističkim planom omogućuje se razvoj u svim područjima PTT

djelatnosti, a to su: − poštanski promet, gdje se predviđa osnivanje novih poštanskih jedinica u Retfali,

MO "Đuro Đaković", željezničkom kolodvoru, Tenjskoj cesti, te dvije u Novom Osijeku, što znači da će s postojećim ukupno biti 15 poštanskih jedinica.

− telegrafski promet, gdje se predviđa omogućiti telex priključak svim privrednim

i neprivrednim organizacijama, te izgradnja suvremene komunikacijske mreže. Razvojem telegrafskog prometa također se omogučuje uvođenje novih oblika telegrafskog prometa kao što su videotex, telex, faksimil i prijenos podataka,

− telefonski promet, gdje se predviđa povećanje kapaciteta postojećih telefonskih centrala, te izgradnja 6 novih rajonskih centrala (Industrijska četvrt, Čepinska cesta, Istočna industrijska zona, V rajon, Novi Osijek). Razvojem telefonskog

prometa također se omogučuje uvođenje novih oblika telefonije kao što su videotelefonija i pretplatnička radio telefonija.

Članak 56. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja i

uređivanje objekata komunalne infrastrukture kao što su objekti i uređaji za opskrbu vodom, za odvodnju voda, objekti, uređaji i površine za otpad i objekti za opskrbu energijom.

Članak 57. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje opskrba vodom iz

podzemnih resursa i iz rijeke Drave: 1. vodom za piće, 2. tehnološkom vodom. Članak 58. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se za opskrbu vodom za piće

omogućuje gradnja i uređenje: 1. glavnih crpilišta: Vinogradi, Madarinci, Orlovnjak, Nemetin i Lanka, 2. pomoćna crpilišta: postojeća u krugu radnih organizacija Pivovare, Mljekare,

“Slobode”, tvornice keska, Šećerane, Frigisa, Opeke, Tvornice žigica, Panonije, nove luke “Tranzit” i novih u istočnoj i južnoj industrijskoj zoni,

3. crpilišta tehnološke vode: iz rijeke Drave uz postojeća HŽ-a, OLT-a, Saponije, Elektroslavonije (Toplane u Ulici cara Hadrijana i EL-TO na Zelenom polju), IPK-Šećerane i nove buduće industrije u Istočnoj industrijskoj zoni.

Članak 59. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se prostori u okolici glavnih

crpilišta zaštićuju: šira vodozaštitna zona, uža vodozaštitna zona i zona neposredne zaštite na samom crpilištu, s tim da se istovremeno određuju režimi zaštite što se moraju provoditi na tim područjima u pogledu gradnje, uređivanja i korištenja objekta, obrade tla i posebne mjerne opreme.

Zone i režimi iz stava 1. ovog članka uređuju se posebnim odlukama o vodozaštitnim područjima.

Članak 60. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje izgradnja sustava

za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda na području grada Osijeka tako: 1. da se na području grada grade objekti i uređaji mješovite javne kanalizacije, a

objekti i uređaji separatne i polurazrijeđene kanalizacije u gradu na lijevoj obali rijeke Drave, istočnoj industrijskoj zoni i prigradskim naseljima Brijest, Višnjevac, Josipovac, Livana, Brešće, Čepin, Tenja,

2. da se otpadne vode prije upuštanja u recipijent pročišćavaju na centralnom uređaju na lokaciji istočna industrijska zona - Nemetin,

3. da se svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade kao zatvoreni,

4. da se oborinske vode kod separatnog sistema i polurazrijeđene kanalizacije odvode zatvorenim i otvorenim cestovnim i meliracionim kanalima,

5. da se meliracioni kanali na području grada i u prigradskim naseljima urede da mogu primiti oborinsku vodu iz naselja.

Članak 61. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se otpadne vode grada na lijevoj

obali rijeke Drave prepumpavaju u sjeverni kolektor na desnoj obali na mjestu budućeg pješačkog mosta kod Huttlerove ulice. Rješenje može biti preko mosta ili tlačni vod ukopan u dno korita rijeke Drave.

Članak 62. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja i

uređivanje objekata i uređaja za reciklažu i odlaganje otpada tako da se osigura: − za komunalni i kućni otpad odvajanje korisnih otpadaka (staklo, papir i dr.) od

ostalih otpadaka te reciklaža ili neki drugi oblik konačnog disponiranja otpada s mogućnošću odlaganja ostataka na kontroliranu deponiju,

− za koristan otpad više malootkupnih stanica za sakupljanje, otkup i sortiranje otpada.

Članak 63. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje opskrba grada

Osijeka energijom: 1. Električnom energijom − koja će se koristiti iz elektroenergetskih izvora sa područja grada, odnosno iz

elektroenergetskog sustava zemlje, − koja će se dovoditi postojećim i novim 110 kV zračnim dalekovodima do 5

trafostanica, od kojih će 110/x kV trafostanice u Nemetinu, Novom Osijeku i Retfali biti novoizgrađene,

− koja će se u gradu distribuirati podzemnom 35 kV kabelskom mrežom i zračnim dalekovodima 35 kV, Novoplanirane 35/10 kV trafostanice predviđene su u Nemetinu, Novom Osijeku (tri),

− distributivna mreža na 10 (20) kV naponskoj razini planira se uglavnom izvesti s podzemnim dalekovodima kako na uređenom građevinskom zemljištu tako i na onom građevinskom zemljištu koje je planom uređenja prostora predviđeno za uređenje. Na dijelovima grada u pravilu rubnim gdje zadovoljavaju postojeće i buduće stupne trafostanice (STS) moguća je i izvedba zračnih 10 (20) kV dalekovoda.

2. Toplinskom energijom iz toplana centralnog, toplinskog sistema i posebnih toplana te uređaja za prijenos i distribuciju toplinske energije.

3. Plinom iz sistema opskrbe zemnim plinom, te uređaja za prijenos i distribuciju plina.

Članak 64. U Generalnom urbanističkom planu određene su mjere za zaštitu područja grada od

elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Članak 65. U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja objekata i

uređaja za odbranu područja grada Osijeka od poplava rijeke Drave uređivanjem nasipa i korita rijeke.

E/ Smjernice za izradu lokacijskih dozvola

Članak 66.

U Generalnom urbanističkom planu određeno je da se lokacijske dozvole mogu utvrđivati za interpolacije na građevinskim parcelama što se nalaze na prostorima grada koji su pretežno uređeni, odnosno kad su namjena i drugi uvjeti za građevinsku parcelu već određeni Generalnim urbanističkim planom, ukoliko za takvo područje nije obavezna izrada detaljnog plana uređenja.

Članak 67. Provedbene odredbe koje služe za izradu detaljnih planova uređenja i drugih

prostornih planova te utvrđivanje lokacijskih dozvola sastavni su dio Prostornog plana općine Osijek.

F/ . Mjere za provođenje plana

Članak 68.

Generalni urbanistički plan realizirati će se preko detaljnih planova uređenja i drugih prostornih planova u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Prostori na kojima će se u pojedinoj etapi realizirati gradnja odabrat će se putem slijedećih kriterija:

− visina troškova pripreme zemljišta za izgradnju komunalnih objekata i uređaja te pratećih sadržaja stanovanja,

− utjecaj planirane izgradnje na poboljšanje uvjeta života stanovništva, − utjecaj planirane izgradnje na kvalitetu čovjekove okoline, − doprinos planirane gradnje urbanitetu grada.

Članak 69. Generalnim urbanističkim planom određeno je da se na području grada ne može

predvidjeti razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i koje bi štetno djelovale na čovjekovu okolinu.

Članak 70.

U Generalnom urbanističkom planu određeno je da će se prvenstveno: − graditi objekti i uređaji za opskrbu vodom, plinom, odvodnju i prečišćavanje

otpadnih voda, − širiti mrežu tramvajskih pruga u prostore u kojima ih danas nema, a povećana

je potreba za sredstvima javnog gradskog prijevoza putnika, − ukloniti negativan utjecaj postojeće industrije koja ugrožava čovjekovu

okolinu, − uređivati predio povijesne cjeline Tvrđe, − provoditi planirane oblike intervencija na prostorima sanacije, urbane

rekonstrukcije i afirmacije, − uređivati zemljište za gradnju niskih objekata za stanovanje, − uređivati postojeće i novoplanirane parkove, drvorede i ostale zelene površine. Članak 71. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da će se prvenstveno izraditi

detaljni planovi uređenja za: − zaštitu, održavanje i uređenje povijesne cjeline osječke Tvrđe, − prostore na kojima je predviđen oblik intervencije “Sanacija bez širenja”,

“urbana rekonstrukcija” i “izgradnja na novim prostorima”. Članak 72. U Generalnom urbanističkom planu je određeno da se zastupljenost i odnos

pojedinih sadržaja u zonama mješovite namjene određuje detaljnim planom uređenja ili drugim prostornim planom na osnovi osobitosti prostora i u skladu sa sadržajima koji su u tom prostoru potrebni.

Članak 73. Za potrebe ostvarivanja plana provest će se slijedeća istraživanja: − nastavak istraživanja na izvorištima pitke vode, − racionalno planiranje rasporeda i dimenzija glavnih opskrbnih vodova s

centralnim nadzorno - upravljačkim sistemom, − praćenje kvalitete otpadnih voda pojedinih zagađivača i gradskog kolektora u

cjelini, − praćenje podataka o registriranim vozilima: − ukupno registriranih (po zonama) − novoregistriranih, − prosječna starost voznog parka, − brojanje prometa na prigradskom koridoru, − brojanje prometa na važnijim raskršćima, − praćenje podataka o sigurnosti, − praćenje podataka iz oblasti JGPP, − brojanje prometa na vanjskom koridoru, − anketiranje prometa na vanjskom koridoru, − anketiranje tereta po skladištima, − praćenje rada luke HŽ i teretnih terminala, − urbosociološka istraživanja,

− istraživanja povijesnih cjelina.

Članak 74. U Generalnom urbanističkom planu je određen je sistem kontinuiranog praćenja

stanja u prostoru i provođenja prostornih planova kroz: − izradu karata u mjerilu 1:5000 i 1:10000 i unošenjem promjena nastalih nakon

izgradnje, − praćenje gradnje evidencijom lokacijskih dozvola i građevnih dozvola te toka

gradnje i dozvola za upotrebu, − praćenje detaljnih planova uređenja i drugih planova, − istraživanje prostornog razvoja, − utvrđivanje potrebe i društvenog interesa za dopunu i izmjenu Generalnog

urbanističkog plana, − predlaganje izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana.

III ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 75.

Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se van snage Odredbe za provođenje Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka ("Službeni glasnik" Općine Osijek broj 7/88.).

Članak 76.

Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se van snage grafički prikazi Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka broj 12. i 13. Grafički prikazi br. 1, 5, 7, Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka ostaju na snazi u dijelu koji nije obuhvaćen Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka.

Članak 77.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku" grada Osijeka. Klasa: 350-01/96-01/77 Urbroj: 2158/01-01/9-96 Osijek, 10. srpnja 1997. Predsjednik Gradskog vijeća Marija Medić, prof., v.r.

Documents

O D L U K U o Izmjenama i dopunama Generalnog ... · B/ Organizacija prostora i namjena površina Članak 7. Generalnim urbanističkim planom određeno je da se na području grada