NOVO VIRTUELNO bojno polje

Sažeti pregled studije o kibernetičkoj sigurnosti (iradikalizaciji na internetu) na Zapadnom Balkanu

Kako spriječiti radikalizaciju na internetu u sklopu

kibernetičke sigurnosti Zapadnog Balkana?

NOVOVIRTUELNO bojno polje

finansira EU

Ovu publikaciju finansira Evropska unija i u njoj su izražena samo mišljenja autora. Vijeće za regionalnu saradnjui Evropska unija ne mogu se smatrati odgovornim za upotrebu informacija sadržanih u ovom dokumentu.

Brošura je zasnovana na studiji o kibernetičkoj sigurnosti (i radikalizacijina internetu) na Zapadnom Balkanu, koju je naručilo Vijeće za regionalnusaradnju, kao dio Regionalnog djelovanja na sprječavanju i borbi protivnasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu u sklopu instrumenta IPA II za2016. godinu. Glavni cilj studije na kojoj se temelji ova brošura je da se pružisveobuhvatan presjek i analiza situacije u pogledu kibernetičkesigurnosti i radikalizacije na internetu u Albaniji, Bosni i Hercegovini,Kosovu*, Crnoj Gori, Srbiji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji(šest ekonomija Zapadnog Balkana ili ZB6) te da se daju preporuke zaunaprijeđenje kibernetičke sigurnosti i spriječavanje radikalizacije nainternetu.

* Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog sudapravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.

UVOD

2015 2 Milijardebroj internetkorisnika u

2015.

2016

3.8 Milijardibroj internet

korisnika u svijetu u2017.što je

20226 Milijardi

očekivani broj internetkorisnika do 2022.

NOVO VIRTUELNO BOJNO POLJE Kako spriječiti radikalizaciju na internetu u sklopu kibernetičke sigurnosti Zapadnog Balkana?

51%svjetske populacije

Osvrt na globalno internetsko okruženje

20307.6 Milijardi

očekivani broj internetkorisnika do 2030.

stanovništva usvijetu će u. dobi6 i više godinakoristitiinternet.

90%

2017

2.28 Milijardikorisnika društvenih

medija u cijelomsvijetu 2016. godine.

VAŽNA NAPOMENA!Značajno povećanje

korištenja interneta naZapadnom Balkanu

zabilježeno između 2000. i2017. godine, sa brojem

korisnika interneta između66% i 81% stanovništva

n/a

80%

Kosovo * 81%

1.1%

Bosna iHercegovina

70%

18.4%

Crna Gora

76%

72%

2.5%

12.3%

Bivša JugoslovenskaRepublika

Makedonija

Srbija 66%

0.1%

Albanija

GODINA 2000

GODINA 2017

n/a2 5

80%81%

Bivša JugoslovenskaRepublika

Makp

ja

.korisnika interneta u regionu

Osvrt na regionalno internetsko okruženje


GODINA 2000

GODINA 2017

GODINA 2000

GODINA 2017

GODINA 2000

GODINA 2017

GODINA 2000

GODINA 2017

GODINA 2000

GODINA 2017

Savremeni koncepti kibernetičke sigurnosti,koji su u velikoj mjeri usmjereni na napade nainfrastrukturu i kinetičke napade, kao što sukibernetički napadi i kibernetički kriminal, a ukojima su izostavljeni internetski napadizasnovani na informacijama, kao što jeradikalizacija na internetu, govor mržnje ilažne vijesti, više ne odogovaraju svrsi.

Novo virtuelno bojno polje – Kako spriječitiradikalizaciju u sklopu kibernetičkesigurnosti Zapadnog Balkana ambicioznoproširuje poimanje kibernetičke sigurnostikoje sada obuhvata oboje, što proizilazi izsvjesnosti Vijeća za regionalnu saradnju dase uloga interneta u internetskim napadimazasnovanim na informacijama ne može i netreba shvatati odvojeno od drugih oblastikibernetičke sigurnosti.

400Broj prijavljenih napada nakibernetičku sigurnost naZapadnom Balkanu u 2017.

U kojoj je mjeriregion spreman zaovakav pristup?

Kibernetička sigurnost


Anketa Eurobarometera iz 2015. godineo najčešćim brigama korisnika:

2015

zabrinuto zbogzloupotrebe ličnih

podataka

nema nikakvih briga ointernetskom

bankarstvu ili plaćanjuputem interneta

zabrinuto zasigurnosti plaćanjaputem interneta

43%

42%

18%

2007 - 2013 2014 -2020

334 miliona 450 miliona

Između 2007. i2013. EU je uložila334 miliona eura ukibernetičkusigurnost

Planirana dodatnaulaganja u perioduizmeđu 2014. i2020. iznose 450miliona eura

KIBERNETIČKASIGURNOST

TIMOVI ZA ODGOVOR NARAČUNARSKE SIGURNOSNEINCIDENTE (CSIRTs)

Funkcije svih timova za odgovor naračunarske sigurnosne incidente(CSIRT) u šest ekonomija ZapadnogBalkana su veoma slične; međutim,stepen njihove funkcionalnosti nijejednak u svim ekonomijama. Niti jedan nacionalni CSIRT u šestekonomija Zapadnog Balkana nijesamostalna agencija i imaju različitpoložaj u sklopu organa vlasti uregionu

CSIRT



Konvencija okibernetičkomkriminalu izBudimpešte

Nacionalni timza odgovor naračunarskeincidente (CIRT)

Zakon okibernetičkojsigurnosti

Strategija okibenetičkojsigurnosti

Tercijarnoobrazovanje oinformacionojsigurnosti

Strategija za borbuprotiv nasilnogekstremizma iterorizma sadržireference okibernetičkom prostoru,odnosno internetu

Glavni izazovi

Ratificirana2002.Mjesto za kontakt,raspoloživo 24 satana dan, sedam danau sedmici

2016.

Usvojen 2017.

Postoje dokumentipolitike, 2015-2017.

ALBANIJA


Veoma ograničenafunkcionalnost2017.

BOSNA IHERCEGOVINA

Mjesto zakontakt,raspoloživo 24sata na dan,sedam dana usedmici

Strategija i akcioniplan2016.

Tehnički, finansijski, stručni kao i dostupnost i zadržavanje kadrova

KOSOVO*


Strategija usvojenau julu 2018.

BIVŠAJUGOSLOVENSKAREPUBLIKAMAKEDONIJA


multidisciplinarno

Strategija i akcioniplan2018-2021. (drugastrategija)

CRNA GORA


Da, nemaakcionog plana2017.

SRBIJA

2016.

2016.

2016.

2012.

usvojen 2010.

usvojen 2010. usvojen 2016.


Pregled

relevantnih informacija i nalaza za svakuod šest ekonomija Zapadnog Balkana


Timovima za odgovor na računarske sigurnosneincidente (CSIRT) nedostaje sredstava, dovoljnoosoblja i tehnološkog kapaciteta

Izvještavanje o incidentima: firme se boje štetepo svoj ugled u slučaju da incidenti izađu ujavnost, nedostatak povjerenja u provedbuzakona, nedostatak kapaciteta da se napadiprepoznaju kada se dese

Istrage i postupci: nema dovoljno vještina isposobnosti

Javno-privatno partnerstvo (JPP): nedostataktradicije JPP u regionu, nepostojanje potražnjeza ovakvim inicijativama, vlasti ne prepoznajustručnjake iz oblasti informacionih ikomunikacionih iz šest ekonomija ZapadnogBalkana (prednost se daje stranim stručnjacima)

Obrazovanje: očigledan nedostatak obrazovnepolitike usmjerene na informacione ikomunikacione tehnologije i prateću sigurnost ušest ekonomija Zapadnog Balkana

Mediji: primjećeni nedostatak informisanogizvještavanja o kibernetičkoj sigurnosti u većiniekonomija ZB6

Odliv mozgova: visoke stope migracije iskusnihstručnjaka iz oblasti informacionih ikomunikacionih tehnologija iz regiona

Nedostatak svijesti o rizicima za kibernetičkusigurnost u regionu

Regionalni izazovi u provedbi strategije kibernetičke sigurnosti


Radikalizacija na internetu

Nasilni ekstremisti iteroristi...

...već neko vrijeme koristeinternet za komunikaciju, saradnjui pridobijanje pristalica, a to jeupravo i tema kojom se bavistudija o kibernetičkoj sigurnosti (iradikalizaciji na internetu) naZapadnom Balkanu. Uloga interneta u procesimaradikalizacije očigledna je u svihšest ekonomija Zapadnog Balkana,međutim, lični kontakt je i daljevažan.

...tvrde da se ‘radikalizacija’uglavnom povezuje sa nasilnimterorizmom džihadista dok jemnogo manje prisutna uraspravama o drugim oblicimanasilnog ekstremizma i terorizma,kao što je ekstremna desnica.

Sve osim dvije ekonomijeZapadnog Balkana...

Kritičari današnjegdiskursa o radikalizaciji...

...imaju nacionalne strategije zaborbu protiv radikalizacije i/ilinasilnog ekstremizma – alizaostaju u njihovoj provedbi.

a,

SvZ

...bonaza

Najznačajniji nedostaci vezani za provedbu strategijaza borbu protiv radikalizacije:

ograničenoodgovarajućeučešće civilnogdruštva

ograničena sredstvatijela kao što supolicija i tužioci upogledu kadrovskepopunjenosti,tehnologije i edukacije

potreba zapažljivijimmedijskimizvještavanjem

nedostatakznačajnih javno-privatnihpartnerstava

nepostojanje obrazovnihpolitika i programa outvrđivanju rizičnihsadržaja na internetu


Na vrhuncu svoje snage nainternetu 2015. godine, Islamska

država je mjesečno proizvodilaoko 1.200 primjeraka sadržaja,uključujući nizove fotografija,

infografike, časopise u PDFformatu i video zapise.

Islamska država nije, naravno,

jedini terorista aktivan nainternetu. Postoje brojni različiti

nasilni ekstremisti i terorističkegrupe i njihove pristalice koji

trenutno učestvuju u različitimaktivnostima na internetu.

2015

Infografike

1,200 mjesečno

PDF časopisi

Fotografijei video

materiajli

U periodu između 2012. i 2017.godine oko 1.000 pojedinaca(muškaraca, žena, djece, starijih)sa Zapadnog Balkana otputovaloje u Siriju i Irak, od kojih se oko300 vratilo, više od 200 jeubijeno, oko 400 je ostalo, dokse za neke smatra da su nestali.

2012-2017

Ubijenih200

Vratili se

300

Ostali su

400

70% je veća vjerovatnoća da se proslijedi lažna u odnosu na istinituinformaciju.

Lažna priča u prosjeku dopre do 1.500 osoba šest puta brže od istinitepriče.

1500 6x

70%


Radikalizacija na internetu

RADIKALIZACIJAna internetu


U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodi se da jeAlbanija umjereno spremna za informacionu sigurnost te da jeodređeni napredak ostvaren u vezi sa akcionim planom za digitalnuagendu i uslugama e-vlade

Posebne jedinice za kibernetički kriminal postoje u policiji iTužilaštvu

Većina slučajeva kibernetičkog kriminala odnosi se na prevaru,hakovanje, uhođenje na internetu i ometanje podataka

Nema strategiju kibernetičke sigurnosti kao takvu, ali u njenomnedostatku dovoljan je dokument o kibernetičkoj sigurnosti zaperiod 2015-2017. godina

Društveni mediji nisu najvažniji kanal za širenje ekstremističkogsadržaja u Albaniji

ALBANIJAINTERNET KORISNICI U DECEMBRU 2017.

1,932,024

a prevvvvvaaru,

Društveni mediji nisu najvažsadržaja u Albaniji

ka al za širenjanal za š enje ekstremkstr

Pregled za svaku ekonomiju ZB6 - Kibernetička sigurnost i Radikalizacija na internetu


Do širenja ekstremističkih poruka je u 70% slučajeva došlo krozdirektnu komunikaciju i u oko 30% slučajeva posredstvom interneta

U Bosni i Hercegovini još uvijek nema kulture informacione sigurnosti –nepostojanje svijesti i razumijevanja o potencijalnim uticajima

U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodi se da Bosni iHercegovini nedostaje strateški okvir [na državnom nivou] da bi sepozabavila pitanjem kibernetičkog kriminala i prijetnjamakibernetičkoj sigurnosti. Istrage kibernetičkog krinimala su navodnoveoma rijetke

BIRN je 2017. godine locirao više od 60 internet stranica na ZapadnomBalkanu na kojima se promovira ideja etnički čistih nacionalnih država,neonacizma, nasilne homofobije i drugih radikalnih desničarskih politika

Glavni oblici kibernetičkog kriminala obuhvataju DoS[1] i DDos[2]napade, prevaru na internetu, neovlašten pristup računarskimsistemima, prevare sa kreditnim karticama, zloupotrebu bežičnemreže, aktivnosti vezane za seksualno zlostavljanje djece nainternetu, kršenje prava intelektualnog vlasništva na internetu,zloupotrebu društvenih mreža, distribuciju štetnih softvera, poticanjena mržnju, neslaganje ili netoleranciju, javno poticanje na terorizam iterorističku propagandu

Opšteprihvaćeno je da je internet olakšao uspostavljanje i širenjevelikog broja različitih transnacionalnih mreža, uključujući mrežeselefista i džihadista. Velika bosanskohercegovačka dijaspora, saznačajnim kontigentima selefista u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj,Sloveniji i Švedskoj, povezana je putem interneta.

Međutim, veze u zajednici i kontakti uživo su važniji

Uloga interneta u povećanoj nacionalističkoj retorici očiglednoj u BiH jetakođer sugerisana

[1] U računarstvu, uskraćivanje servisa (DoS) je kibernetički napad gdje izvršilac nastoji da mašinu ili mrežni resurs uskrati najmenjenimkorisnicima na način što se privremeno ili neograničeno ometaju usluge onoga ko je povezan na internet.[2] Distribuirani napad uskraćivanja servisa (DDoS) je zlonamjeran pokušaj da se omete normalan saobraćaj ciljanog servera, servisa ilimreže tako što se oni ili infrastruktura oko njih preopterete internetskim saobraćajem.

BOSNA IHERCEGOVINA 2,828,846


INTERNET KORISNICI U DECEMBRU 2017.


KIBERNETIČKASIGURNOST RADIKALIZACIJAna internetu

Nema krovnog zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ali je u julu 2018.godine usvojena strategija kibernetičke sigurnosti

U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodi se da jekrivični zakon Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije generalno uskladu sa standardima EU, i u njemu se, između ostalog, seksualnozlostavljanje djece na internetu i računarski kriminal određuju kaokrivična djela. Digitalizacija ove ekonomije brzo napreduje.

Jednostavan pristup ekstremističkom i terorističkomsadržaju putem interneta, a naročito društvenih medija

Tim za odgovor na računarske sigurnosne incidente (CSIRT) formiran2016. godineDoS napadi i krađe identiteta činili su većinu kibernetičkih napada, uzpovećnu distribuciju štetnih softvera iako kod većine korisnika nepostoji svijest o ovoj prijetnji

.

euoo

zabilježeno

kibernetičkihnapada u

2017.

75

BIVŠAJUGOSLOVENSKAREPUBLIKAMAKEDONIJA 1,583,315





RADIKALIZACIJAna internetu

Najčešći oblik kibernetičkog kriminala čine prevare sa kreditnimkarticama, lažne vijesti (npr. putem krivotvorenih elektronskihporuka medijima), upad u računare, DDoS napadi, krađeidentiteta, itd.

U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodi se da jeKosovo* ostvarilo veoma pozitivan napredak u oblasti kibernetičkesigurnosti te da ima veoma dobre zakonske propise. Najvažnijepitanje se, međutim, odnosi na njihovo provođenje, koje jošuvijek nije na potrebnom nivou.Vlasti su u sklopu policijske jedinice za kibernetički kriminalimenovale mjesto za kontakt koje je dostupno 24 sata na dan,sedam dana u sedmici

Osim značajne uloge medija, u brojnim izvještajima o aktivnostimaIslamske države na Kosovu* pominje se važnost tradicionalnih masovnihmedija u procesima radikalizacije i regrutacije

Odnosi između javnog i privatnog sektora su dobri, naročito upogledu pružalaca internetskih usluga. Međutim, saradnja jošuvijek nije na nivou na kome bi trebala biti.

Internet je odigrao značajnu ulogu u procesu radikalizacijestranih boraca sa Kosova*

Sadržaj na internetu na albanskom jeziku kojeg je pripremila Islamskadržava bio je usmjeren na osobe koje govore albanski jezik u Albaniji,na Kosovu* i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, sa posebnimnaglaskom u kontekstu Kosova*

KOSOVO *

1,523,373





zabilježeno

kibernetičkihnapada u

2017. godini

2013

2014

2015

2016

2017 (do 01.sept.)

TOTAL

NAPADI NAINTERNETSTRANICE i IS

PREVARAPUTEMINTERNETA

ZLOUPOTREBAPROFILA NADRUŠTVENIMMREŽAMA

NEPRIKLADANSADRŽAJ NAINTERNETU

ŠTETNISOFTVER(MALVER)

OSTALO

5

5

6

18

90

124

3

6

17

20

13

59

10

20

37

36

25

128

-

5

19

14

4

42

1

-

17

50

245

313

3

6

36

25

8

78

385

Privatni sektor u Crnoj Gori je veoma napredan u oblasti kibernetičkesigurnosti, sa nekim od pružalaca usluga informacionih ikomunikacionih tehnologija koji u ovom području djeluju najmanje 15godina

U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodi se da CrnaGora nije obuhvatila značajniju procjenu u vezi sa kibernetičkimprostorom i kibernetičkom sigurnosti

2017. godine vlada je formirala Savjet za informacionu bezbjednost

Crna Gora brzo napreduje u oblasti kibernetičke sigurnosti sazakonodavnog stanovišta, ali i sa stanovišta politika

nenasilini selefizam

nasilni tekfirizam (u izvještaju se koristi pojam ‘nasilnidžihadizam’)

i panslavizam i pravoslavni ekstremizam

na kf

U Crnoj Gori postoje triglavna oblikaekstremizma:

#3 Što se tiče trećeg

oblika, neki

Crnogorci su se

priključ i l i kontigentu

stranih boraca u

istočnoj Ukrajini.

MONTENEGRO

439,624





Statistički podaci po godinama i vrsti napada

Tim za odgovor na računarske sigurnosne incidente (CSIRT)je ograničene funkcionalnosti zbog problema sakadrovskom popunjenošću

2017. godine BIRN je locirao 30 i više ekstremno desničarskihinternet stranica na srpskom jeziku

U procjeni EU za 2018. godinu za poglavlja 10 i 24 navodise da Srbija tek treba da usvoji strategiju o kibernetičkomkriminalu

Nalazi ispitivanja javnog mnijenja provedenog među mladima saSandžaka pokazali su da je više od polovine ispitanika (52,6%)smatralo internetske platforme ključnima za širenje ekstremističkihstavova i sadržaja

Skoro polovina ispitanika (46,7%) istog ispitivanja smatrala je da suza širenje ekstremističke propagande na internetu najvažniji alatibile platforme društvenih medija

Znatno manji broj ispitanika smatrao je da su „vjerski objekti“značajni za širenje ekstremističkih poruka (7,1%) ili da su takveporuke široko raspostranjene „u zajednici“ (8,3%)

Oblast informacione sigurnosti smatra se relativno novimpodručjem podizanja svijesti za Vladu, i to područjemkoje se vidi kao novi sigurnosni izazov

Nacionalni Tim za odgovor na računarske sigurnosneincidente (CSIRT) smješten je u Republičkoj agenciji zaelektronske komunikacije i poštanske usluge, ali je u Srbijiprisutan i veliki broj drugih CSIRT-ovaPostoji Posebno tužilaštvo za borbu protiv kibernetičkogkriminala

Uglavnom postoji dobra saradnja između privatnog sektorai vlade, i poboljšava se

zabilježeno

kibernetičkihnapada u 2017

20

SRBIJA

6,325,816

m




KIB

ERN

ETIČK

ASIGU

RN

OST

RA

DIK

ALIZA

CIJAn

a intern

etu

Izraditi troškovno učinkovite strategije i akcione planovetokom faze planiranja i takve planove poduprijetiodgovarajućim sredstvima

Uspostaviti i/ili poboljšati strukture za izvještavanje okibernetičkim incidentima

Podizati svijesti

Iskoristiti postojeću stručnost kroz stvaranje mrežazainteresovanih strana

Utvrditi i razviti javno-privatna partnerstva (JPP) iuspostaviti sinergije

Revidirati obrazovni pristup informacionim i komunikacionimtehnologijama i kibernetičkoj sigurnosti

Razviti strateški pristup regionalnoj saradnji u sklopupostojećih okvira

Dobiti podršku međunarodne zajednice strategiji regiona

Uspostaviti regionalni centar izvrsnosti

Nacionalninivo

Regionalninivo

e

ni pristup informacioniim ibernetičkoj sigurnosti

pristup regionalnoj sar

Preporuke za poboljšanje kibernetičke sigurnosti


Uvrstiti kritičko razmišljanje u obrazovanje okibernetičkoj sigurnosti

Revidirati i pripremiti odgovore kojima bi seriješili društveni problemi koje grupe ilipojedinci mogu iskoristiti za zadobijanjepodrške

Revidirati postojeće odnose sa firmama izprivatnog sektora, organizacijama civilnogdruštva i medijima kako bi se pripremilekonkretne aktivnosti da se ti odnosiunaprijede

Revidirati strategije i zakonske propise uoblasti borbe protiv terorizma kako bi seosiguralo da su njima obuhvaćeni i napadina informacione sisteme

Revidirati strategije za borbu protiv terorizmai nasilnog ekstremizma kako bi se osiguralausklađenost i komplementarnost sastrategijama kibernetičke sigurnosti

Revidirati strategije borbe protiv nasilnogekstremizma kako bi se osigurala većausklađenost sa strategijom EU za borbu protivradikalizacije i regrutovanja terorista

Uspostaviti Mrežu za podizanje svijesti oradikalizaciji za Zapadni Balkan

Pripremiti i usvojiti program sigurnostiZapadnog Balkana

Uspostaviti jedinicu Zapadnog Balkana zapostupanje u slučajevima prijavljenoginternetskog sadržaja

Uspostaviti bolji odnos sa vodećimvisokotehnološkim firmama i forumima zaborbu protiv terorizma

Zauzeti pristup zasnovan na podacima idokazima kako bi se pristup terorističkomsadržaju učinio što težim i skupljim

Osigurati usklađen pristup ekstremizmu iekstremističkom sadržaju na internetu

Regionalninivo

Nacionalninivo


Preporuke za sprječavanje radikalizacije na internetu

rcc.int RegionalCooperationCouncil @rccint RCCSec

Vijeće za regionalnu saradnju

Trg Bosne i Hercegovine 1/V

71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

+387 33 561 700 +387 33 561 701 [email protected]

Regional Cooperation Council

https://www.rcc.int/

https://www.facebook.com/RegionalCooperationCouncil/

https://twitter.com/rccint

https://www.youtube.com/user/RCCSec

https://www.linkedin.com/company/regionalcooperationcouncil/

Documents

NOVO VIRTUELNO bojno polje