NOVINEHRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMI�ARASVIBANJ 2005.

BROJ 14

SADR ŽAJIz Uredništva - Zašto treba obljetnice obilježavati ?! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Osvrt predsjednice Hrvatske komore medicinskih biokemičara na proteklih 10 godina . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Osnivanje, organiziranje i rad Hrvatske komore medicinskih biokemičara za razdoblje od 1993.-2005. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Iz rada Povjerenstva za stručna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12Trajna edukacija - po čemu smo bolji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13Od registra članova do registra zvanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15Cjenik laboratorijskih pretraga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16Kodeks medicinske etike i deontologiju na putu prema kodeksu bioetike - mišljenje doc. Gosić s Katedre za društvene znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci . . . . . . . . .17Zanimljivosti - Kratka pouka o čuvanju zdravlja - Zagrebački srednjovjekovni rukopis . . . . . . . . . . . . . . . . .18

ZAŠTO TREBA OBLJETNICE OBILJEŽAVATI ?!Postoji dosta razloga zašto treba obljetnice obilje-žavati općenito u životu. Ako se radi o tužnim oblje-tnicama razlog je u zaustavljanju vremena sada-šnjeg u korist vremena prošlog i sjećanja na one i ono što nas je tada ispunilo tugom. Ako se radi o obljetnicama početka nečega, bilo života, spoznaje ili aktivnosti razlog je u mogućnosti osvrta na vri-jeme od početka do sadašnjeg i rijetko kada se ne može naći u tim osvrtima zadovoljstvo. Iz tih pobu-da treba prihvatiti i ovo obilježavanje deset godina rada naše Komore. Za sve nas koji smo se odlučili biti edukacijom i radom medicinski biokemičari osnivanje Komore značajan je doga�aj za struku i stalež. Stalno težeći usporedbama zaboravljamo da se dva zvanja zdravstvenih radnika - liječnici i apo-tekari nalaze u zdravstvenim propisima sačuvanim u statutima autonomnih dalmatinskih gradova 13. i 14 st. I možda da se malo našalimo na svoj račun, ima u tim statutima spomena i o trećem zvanju - vračevima, koji se kako se spominje kao vračarski rad koji je koncem 14. st. iz muških ruku potpuno prešao u ženske ruke. Svaka usporednica, rezultat je mašte čitaoca.

Povijest strukovnih komora vezana je uz povijest struke, pa iako spomenuto liječničko zvanje posto-ji zapisima utvr�eno više od šesto godina, Zagre-bačko liječničko društvo osnovano je 1850. g. a pra-vilnik Zbora liječnika u čijim prostorijama će se odr-žati obilježavanje obljetnice naše Komore odobren je 1874., a liječnička komora osnovana je 1923. Samo takav faktografski osvrt na trajanje pojedinih struka i njihovih strukovnih organizacija može biti relevantan pri procjeni koliko je naša struka, a sa-mim tim i organizacija “mlada”.

Prisjetimo li se da smo prije dvije godine obilježili 50 godina Društva medicinskih biokemičara- je-dnog od osnivača Hrvatske komore medicinskih bi-okemičara te da smo se kao struka razvijali istovre-meno kada se to zbivalo u zemljama sadašnje EU, uz istovremeno utemeljene i edukacije na Farma-ceutsko-biokemijskom fakultetu - drugog osnivaća Komore, možemo izraziti zadovoljstvo da smo brzo stigli do svoje strukovne organizacije. Strukovna organizacija je tokom ovih deset godina kroz rad svojih povjerenstava djelovala donošenjem čitavog niza pravilnika koji postaju s vremenom po-

dloga za zakonske akte koji se direktno tiču naše struke. I koliko god se suhoparnost pravilnika veći-ni nas činila sura i odbojna, valja prihvatiti hvale-vrijednu činjenicu da je u njihovo sastavljanje utkan veliki trud, znanje i strpljenje pojedinih članova kao i činjenicu da bez tih pravilnika nema mogućnosti pravnog pozicioniranja medicinskog biokemičara u sustavu zdravstva ali i društvene zajednice. Ne že-leći nikoga zapostaviti, ipak jedno ime spontano mi je pred očima čitavo vrijeme kad se spomene riječ pravilnik- prof. Dubravka Čvorišćec i mišljenja sam da dijelim sliku sa većinom naših članova.

Osvrt predsjednice Komore koji se nalazi u ovom broju Novina ima sigurno dodatnu dimenziju . To je kontinuitet. Kroz deset godina je predsjednica prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina bila izložena ogromnom broju pitanja i zahtjeva koje je valjalo adekvatno zakonski regulirati ili metaforički reče-no znati kontinuirano odgovor na pitanje “ Kud plo-vi ovaj brod ?”.

Kako smo ovaj broj Novina nazvali prigodnim, tako ćemo iskoristiti prigodu pa ćemo se kroz osvrte vje-rojatno hvaliti više nego uobičajno. Jedna od akti-vnosti kojom se možemo hvaliti je način na koji pro-vodimo trajnu edukaciju. Od prvog tečaja svaki put odlazili smo sa priručnicima, a to je u usporedbi sa tečajevima drugih udruga velika i bitna razlika. Taj pisani trag ostaje kao mogućnost trajnog praćenja naše stručne aktivnosti, ali i znanja.

Usprkos sveprisutnijeg skepticizma prema budućno-sti zvanja i struke sigurno je da će Komora biti klju-čni čimbenik u usaglašavanju struke i standarda kao i propisa koji nas vode u EU.Ni po ćemu različiti od ostalih zvanja u kojima samo pojedinac može trajno stvarati poštovanje prema toj struci društvene zajednice unutar koje djeluje svih nas 538 članova Komore pokušajmo i dalje biti zadovoljni što pripadamo upravo tom “cehu” jer drugog nemamo i ne posustajati u djelovanju jer ....” Milijuni života mogli bi biti spašeni primjenom znanja koje danas imamo. Izazov / problem je zna-nje pretvoriti u djelovanje. “ (WHO)

Urednica Novina Biserka Getaldić

3

IZ URED NIŠ TVA NOVINA

4

Doprinos Hrvatske komore medicinskih biokemičara razvoju medicinsko biokemijske struke

Obilježavanje desetgodišnjice rada Hrvatske komore me-dicinskih biokemičara je prigoda za promišljanje o radu Hrvatske komore medicinskih biokemičara i njenih ra-dnih tijela u tom proteklom razdoblju, dometima Hrvat-ske komore medicinskih biokemičara u razvoju struke te postavljanju realnih ciljeva za budućnost struke i stru-čnjaka. Temeljita analiza svega učinjenog do danas je u člancima koji slijede ovaj uvodnik i iz tog se materijala može pratiti proces organiziranja Komore, rada po poje-dinim godinama i područjima rada, te sažetka najvažni-jih doga�aja u radu i organiziranju Hrvatske komore me-dicinskih biokemičara. Već prvi pogled na opsežan desetgodišnji rad daje čita-ocu pravo da zaključi da je Hrvatska komora medicinskih biokemičara ključna i nezaobilazna strukovna institucija za zakonsko odre�enje medicinsko biokemijske djelatno-sti, provedbu zakonom odre�enih normi u priznavanju profesije, samostalnosti ove struke, njenoj ulozi u druš-tvu, zdravstvenom sustavu, organiziranju i financiranju djelatnosti, statusu medicinskih biokemičara, zastupanju djelatnosti pred državnim i ostalim institucijama kao i podizanju razine znanja i kvalitete u obavljanju poslova u struci.Ovaj zaključak temelji se na doprinosu Hrvatske komore medicinskih biokemičara u donošenju Zakona o medi-cinsko-biokemijskoj djelatnosti, donošenju i kvaliteti pra-vilnika koji proizlaze iz Zakona, primjeni Zakona i pravil-nika u obavljanju djelatnosti i radu medicinskih bioke-mičara kao i svim aktivnostima radnih tijela Komore. Hrvatska komora medicinskih biokemičara je otvaranjem svoje web stranice omogućila svim članovima da posta-nu sudionici kreiranja rada Komore i da svojim prijedlo-zima moduliraju rad radnih tijela Komore. Javnost rada

Hrvatske komore medicinskih biokemičara je važna kako za članove Komore, tako i za suradne institucije, zdrav-stvenu administraciju na državnoj i lokalnoj razini, zdrav-stvene fakultete, te druge komore. Javnost rada Hrvatske komore medicinskih biokemičara je u interesu gra�ana kojima je Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o medicin-sko-biokemijskoj djelatnosti i Zakon o zaštiti prava bole-snika osigurao pravo na sveobuhvatnu kvalitetnu dija-gnostičku zdravstvenu uslugu. Usporedno sa zakonskim normama niz donijetih pravil-nika osobito onih koji se odnose na podizanje kvalitete dijagnostičkih pretraga, trajnu edukaciju i stručni nadzor su dovele Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara na vodeći položaj me�u drugim komorama u zdravstvu. Ne samo da je Hrvatska komora medicinskih biokemičara prva registrirana, već je uz donošenje zakonskih normi osigurala vrlo kvalitetnu provedbu upravo onih normi koje su ključne odrednice kvalitete struke i stručnjaka (trajna edukacija, stručni nadzor, izdavanje i obnavljanje odobrenja za samostalan rad, normizacija i standardiza-cija). Brojni tečajevi trajne edukacije u organizaciji Ko-more popraćeni su izdavanjem recenziranih stručnih pri-ručnika oblikovanih u posebnoj ediciji koju zajedno izda-ju Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Medicin-ska naklada u Zagrebu.Ured Komore, prostor za rad ureda i radnih tijela komo-re se financiraju iz doprinosa članova a prilago�eni su tako�er potrebama članstva koji imaju mogućnost nepo-sredne komunikacije uz već navedenu elektronsku komu-nikaciju. Otvaranje ureda omogućilo je kvalitetnu sura-dnju članova komore, postupak ostvarivanja odobrenja za samostalni rad i relicenciranje. Hrvatska komora me-dicinskih biokemičara je postala članica Koordinacije ko-mora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i time ostvarila suradnju s komorama koje su izvan zdravstvenog susta-va. Uz ovdje naglašene osnovne uspjehe i posebno izvješće koje slijedi u drugom članku ovih novina, postoje akti-vnosti s kojima smo djelomično zadovoljni a odnose se u prvom redu na financiranje djelatnosti i sustavno pro-vo�enje zakonskih normi koje se odnose na medicinsko biokemijsku djelatnost u svim dijelovima zdravstvenog sustava.

OSVRT PREDSJEDNICE HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NA PROTEKLIH 10 GODINA

5

Na pitanje kako unaprijediti rad Hrvatske komore medi-cinskih biokemičara i osigurati status profesije i pojedi-naca članova Komore u društvu mora se odgovoriti na temelju sagledavanja kretanja u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji. Poznato je da po-litički i ekonomski čimbenici utječu na razvoj i obavlja-nje medicinsko biokemijske djelatnosti u našoj zemlji kao u svim drugim europskim zemljama. Tehnološke inova-cije u medicini, posebno laboratorijskoj dijagnostici, pro-mjene u edukacijskim programima i pristup cjeloživo-tnom učenju, priznavanje ekvivalenta diplome na pro-storu EU su vodeće smjernice u daljem razvoju struke. No one se zbivaju istodobno s racionalizacijom financi-ranja zdravstvenih sustava i utjecajem općih procesa glo-balizacije na zdravstvene sustave. Pod pojmom globali-zacije većina ljudi najprije podrazumijeva pojam općih političkih prava, rastuću ekonomsku liberalizaciju, porast razmjene kapitala, kretanje ljudi u potrazi za zaposle-njem, rast velikih multinacionalnih kompanija, te primje-nu informacijskih tehnologija u uspostavi sveukupnih odnosa ekonomije, razmjenu informacija i znanja u cije-lom svijetu. U suštini globalizacija je više od ekonomije; ona uz političke ima značajne socijalne i kulturološke po-sljedice koje uvelike utječu na zdravlje ljudi i razvoj zdravstvenih sustava. Rizici od odre�enih zaraznih bole-sti (HIV), promjena sadržaja ozona, promjene načina ži-vota, porast prekograničnih prijenosa bolesti hranom (BSE), širenje rezistencije na lijekove (antibiotici, tuber-kulostatici), zahtjevaju jačanje me�unarodne suradnje u zakonodavnoj regulaciji u cilju sveopće zaštite zdravlja ljudi koje ne poznaje granica. Poželjne i pozitivne promjene koje globalizacija donosi u području znanja, stjecanja profesionalnih vještina i opća edukacija zdravstvenih profesija, vodi općem po-kretu slobode profesionalnog rada u zdravstvu u svijetu. Zato prostorna dimenzija globalizacije predstavlja izazov zdravstvenim profesijama da djeluju širom svijeta, a ne samo unutar nacionalnog zdravstvenog sustava. Vremen-ska dimenzija globalizacije traži od zdravstva stalnu pri-lagodbu rada i institucionalne promjene koje odgovara-ju tehnološkim dostignućima vremena. Tehnološka do-stignuća uzrokom su porasta potreba trajne edukacije i stjecanja novih vještina u struci, organizaciji i upravlja-nju zdravstvenim sustavima. Informacijske i komunikacijske tehnologije su omogućile globalnu mrežu za izmjenu ideja i znanja omogućavaju brze promjene u liječenju i prevenciji bolesti. Potencijal-ni pozitivni učinci su upravo u tom dijelu od najvećeg

značenja za opće zdravlje ljudi širom svijeta. Stvaranje banki podataka, principi dobre kliničke prakse, teleme-dicina, upotreba inovativnih tehnologija, virtuelne insti-tucije za edukaciju i liječenje te mogućnosti edukacije opće populacije o zdravlju i bolesti su samo dio kogniti-vne dimenzije globalnog zdravlja.Medicinsko biokemijska djelatnost kao i mnoge druge dijagnostičke struke u medicini su pred novim izazovima: zahtjevi za smanjenjem troškova u zdravstvenom susta-vu uz veću efikasnost laboratorija, sve kraći vremenski slijed do dostupnosti rezultata pretraga su pokrenuli pro-cese integracije laboratorija, konsolidacije i harmoniza-cije djelatnosti. Ključna novina je orjentacija medicinsko-biokemijskih laboratorija prema području zdravlja i pre-venciji bolesti osobito vezano uz utjecaj globalizacije na zdravlje, a ne samo sudjelovanju u postavljanju dijagno-ze i praćenju procesa liječenja bolesnih. Slijedeći izazov za struku i medicinske biokemičare je u pogledu uključivanja u procese ukupnog upravljanja kva-litetom u zdravstvenom sustavu, umjesto osiguranja naj-veće kvalitete analitičkog i unutar-laboratorijskog proce-sa rada. Uključivanje u ukupno upravljanje kvalitetom, definiranje i provedba normi kvalitete te mjerila kvalite-te predanalitičke i postanalitičke faze rada kao i prihva-ćanje principa znanstvene procjene pretraga u odnosu na ishod prevencije ili liječenja su najvažniji izazovi pred strukom u slijedećih deset godina. Upravo kroz tu dimen-ziju stvoriti će se uvjeti za dalji razvoj medicinsko bioke-mijske djelatnosti u Hrvatskoj, veći ugled i prepoznatlji-vost struke u društvu te uključivanje u mrežu zdravstve-nih sustava drugih europskih zemalja. Zato je primarna zadaća Hrvatske komore medicinkih bi-okemičara da upoznaje članstvo s promjenama i stvara uvjete svojim članovima kako bi na najbolji mogući na-čin usvojili i primjenili rješenja koja će biti pravi odgovor na izazove budućnosti. Povodom obilježavanja deset go-dina našeg rada uz zahvalu svima koji su doprinjeli radu Hrvatske komore medicinskih biokemičara te ukupnom članstvu Komore završavam ovaj uvodnik naših Novina s pozivom:

Stvarajmo zajedno i doprinosimo odgovorno razvoju medicinsko biokemijske djelatnosti radi odgovornog odnosa prema potrebama ljudi koji od nas očekuju kvalitetnu i svrsishodnu pretragu u ostvarivanju zdra-vlja i liječenju bolesti. Ostvarimo našoj struci i medi-cinskim biokemičarima budućnost kakovu zaslužuju.

Prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina

6

IZ ŽIVOTOPISA

Prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina, predsjednica Hrvatske komore medicin-skih biokemičara je redoviti profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Za-grebu. Završila je studij medicinske biokemije 1963. godine na Farmaceutsko-bioke-mijskom fakultetu i studij medicine 1968. godine na Medicinskom fakulte-tu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplom-sko usavršavanje poha�ala je u Londo-nu, Bruggeu i Bethesdi. Doktorat medi-cinskih znanosti stekla je 1976. na Sve-učilištu u Zagrebu, a 1979. godine je položila specijalistički ispit iz medicin-ske biokemije. Od 1965. do 1979. godine radi u KB “Merkur”, a zatim u Zavodu za dijabe-tes, endokrinologiju i bolesti metaboli-zma “Vuk Vrhovac”. Od 1979. -2004. godine predstojnik je Kliničkoga zavo-da za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb, s prekidom od 2000.-2001. godine kada obnaša dužnost ministra zdravstva u Vladi RH. Od 2005 godine do danas radi u Zavodu za kemiju i bi-okemiju Medicinskog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu.Redoviti je profesor u dodiplomskoj na-stavi na Medicinskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištu u Trstu i Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu. U poslije-diplomskoj nastavi vodi kolegije na znanstvenom postdiplomskom studiju medicine u Zagrebu i Splitu , znanstve-nom postdiplomskom studiju farmacije i medicinske biokemije, me�unaro-dnom postdiplomskom studiju klini-čkog inženjerstva u Trstu i me�unaro-dnom postdiplomskom studiju mana-gementa u zdravstvu u Zagrebu (ŠNZ “A.Štampar”).Prof. Stavljenić Rukavina je u domaćoj i svjetskoj znanstvenoj publicistici obja-vila više od 250 radova, poglavito znanstvenih, koji su nastali kao rezultat

istraživanja provedenih u okviru brojnih (21) znanstvenih projekata. Područja znanstvenoga rada obuhvaćaju: pato-biokemiju i genetiku dijabetesa, atero-skleroze, kardiovaskularne bolesti i mo-lekularnu dijagnostiku nasljednih bole-sti, znanstvene temelje kvalitete u zdravstvu. U stručnom radu bavi se uvo�enjem sustava kvalitete u zdrav-stvenom sustavu i trajnom izobrazbom iz područja struke i kvalitete u zdrav-stvenim sustavima. Autor je šest knjiga i 28 priloga u 21-noj knjizi drugih au-tora. Autor je i/ili koautor 11 priručnika koji se pretežito koriste u nastavi i traj-noj izobrazbi na Medicinskom fakulte-tu.Mentor je brojnih diplomskih i magi-starskih radova te doktorskih disertaci-ja, mentor znanstvenim novacima na znanstvenim projektima, a specijalizan-tima iz medicinske biokemije u stru-čnom području rada. Pokrenula je izlaženje časopisa Bioche-mia Medica 1990 godine, jedinog ča-sopisa iz područja medicinske biokemi-je u Hrvatskoj i do 1998. bila njegova glavna urednica. Bila je gost urednik uglednoga me�unarodnog časopisa Eu-ropean Jounal of Clinical Chemistry and Biochemistry sa znanstvenim radovima hrvatskih autora 1995. godine, te član uredništva više nacionalnih i me�una-rodnih časopisa.Predsjednica je Hrvatske komore medi-cinskih biokemičara od osnutka 1994. godine, a u okviru tečajeva trajne edu-kacije HKMB koautor je i autor brojnih priručnika te organizator i predavač na istim tečajevima. Sudjelovala je u orga-nizaciji kao član ili predsjednik organi-zacijskog i/ili znanstvenog odbora te s predavanjima i pozvanim predavanji-ma u više od 80 domaćih i me�unaro-dnih kongresa, simpozija i radionica. Sudjeluje kao ekspert u evaluaciji znan-stvenih projekata Europske komisije u Brussels-u.

Trajno je uz svoj znanstveni, stručni i nastavni rad djelovala i djeluje u svim oblicima rada Hrvatskog društva medi-cinskih biokemičara.Tako izme�u osta-log prof. Ana Stavljenić- Rukavina traj-no i uspješno radi na povezivanju sa srodnim institucijama u europskim ze-mljama na području stručnog rada, izo-brazbe i znanstvenih projekata. Sudje-luje u radu me�unarodnih profesional-nih i znanstvenih udruga (IFCC, FESCC, EDESG, ESHG). U okviru me�unarodnih udruga je pred-stavnik Hrvatskog društva medicinskih biokemičara u IFCC-u, predstavnik i je-dan od pokretača osnivanja FESCC-a u čijem je upravnom odboru član od 2004. godine. Član je Savjeta Europ-skog društva za kvalitetu zdravstvene zaštite od 2004. godine i radne grupe za kardiovaskularne bolesti EC4 organi-zacije od 2005. godine. Član je brojnih strukovnih i znanstvenih udruga: Hrvatski liječnički zbor, Hrvat-sko društvo za humanu genetiku (pred-sjednica 1997-2005), Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara (predsjednica u dva mandata), Hrvatska komora me-dicinskih biokemičara (predsjednica), Njemačko društvo za kliničku kemiju, Američko društvo za kliničku kemiju, Europsko društvo za humanu genetiku. Podpredsjednica je i pokretač osnivanja Hrvatskog društva za poboljšanje kvali-tete zdravstvene zaštite HLZ. Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.Prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina dopri-nosi svojim radom ne samo u struci, već u stvaranju općeg zadovoljstva zdra-vljem ljudi. U razdoblju 2002-2005 je član pododbora za javno zdravstvo fon-dacije Instituta Otvoreno Društvo u New Yorku (Soros Foundation).. Akti-vno sudjeluje u radu udruga civilnog društva koje se bave javnozdravstvenim problemima, posebno zdravljem žena. Predsjednica je Udruge za zaštitu zdra-vlja žena.

Predsjednica Hrvatske komore medicinskih biokemičara

prof. dr. sc. Ana Stavljenić- Rukavina

7

Komore su nezaobilazne strukovne organizacije koje ima-ju dugu tradiciju. Od zdravstvenih su komora prve osno-

vane liječnička i ljekarnička komora. Nakon drugog svjet-skog rata komore su ukinute. Jedino su ostale odvjetnička i obrtnička komora. Donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1993. godine, stvoreni su preduvjeti za ponovno osnivanje zdravstvenih komora. Zakon je odredio da će se osnovati četiri komore i to Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka ko-mora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvat-ska ljekarnička komora čiji su osnivači zdravstveni fakulteti i stručna društva.Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara osnovali su Far-maceutsko-biokemijsi fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hr-vatsko društvo medicinskih biokemičara.

Zakonom je komora definirana kao stručna organizacija što je kasnije dopunjeno te je Komora definirana kao struko-vna i stručna, samostalna i neovisna organizacija koja zastu-pa i štiti interese svojih članova odnosno svojeg staleža. Zakon je nadalje odredio obvezu svih zdravstvenih djelatni-ka visoke stručne spreme koji rade u struci da moraju biti članovi komore. Bitna odredba Zakona iz 1993. je obveza da svaki zdrav-stveni djelatnik visoke stručne spreme koji radi u struci mora imati odobrenje za samostalni rad tj. licencu te da ima pra-vo i obvezu trajno se usavršavati.Komore su dobile u nadležnost izradu kodeksa etike i de-ontologije te praćenje njegovog poštivanja, izdavanje, obna-vljanje i oduzimanje licence, organizaciju trajnog usavrša-vanja, zastupanja interesa svojih članova, davanja mišljenja

OSNIVANJE, ORGANIZIRANJE I RAD HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA

za razdoblje od 1993. - 2005. godine

OSNIVANJE HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA

Osnivači HKMB

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Hrvatsko društvo Sveučilišta u Zagrebu medicinskih biokemičara

imenujuKOORDINCIJSKO TIJELO:

Prof. dr. sc. Elizabeta Topić – predsjednikMr. sc. Olga Borčić

Goran Bulatović, spec. med. biokemijeProf. dr. sc. Mirna Flögel-Mršić

Mr. sc. Anita IlićProf. dr. sc. Dubravka Juretić

Prof. dr. sc. Krešo LipovacMr. sc. Blanka Petres

Doc. dr. sc.Vlatko RumanjakProf. dr. sc. Ana Stavljenić-RukavinaDunja Turner, spec. med. biokemije

Dr. sc. Jadranka Wagner

8

prilikom izrade propisa iz područja zdravstva kao i druge ovlasti koje su bile utvr�ene u Zakonu i Statutima komora na koje suglasnost daje ministar zdravstva, a kojom sugla-snošću državna vlast potvr�uje ovlasti komora propisanih njihovim Statutima.Komore su danas partneri dogovaranja s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno ugovaranje. Posebno su pozicije komora učvršćene nakon donošenja profesionalnih zakona. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara kao osnivači Hr-vatske komore medicinskih biokemičara imenovali su zaje-dničko tijelo koje je imalo zadatak izraditi potrebne akte za osnivanje komore i provesti postupak osnivanja.Rad na aktima trajao je gotovo dvije godine što pokazuje s kolikom se ozbiljnošću pristupilo njihovoj izradi. Treba na-glasiti da u Hrvatskoj nije bilo iskustva iz ovog područja pa je i to otežavalo rad na izradi potrebnih akata. Na slične probleme naišli su i osnivači drugih komora.Nakon što su izra�eni akti o osnivanju, prijedlog Statuta i Odluka o izboru tijela Komore, provedeni su prvi izbori za Skupštinu komore, predsjednika Komore i druga tijela Ko-more. Izbori su provedeni 26. lipnja 1994. godine, a osni-vačka Skupština održana je 29. studenog 1994. godine. Na-kon toga je podnesena prijava za upis Komore Trgovačkom sudu u Zagrebu koji je donio rješenje o upisu 11. rujna 1995. godine pod brojem Tt-95/365-2 s matičnim brojem: 080003414. Upisom u sudski registar Komora je postala pravna osoba i od tada se mogla u potpunosti posvetiti oba-vljanju poslova zbog kojih je osnovana.

Hrvatska komora medicinskih biokemičara prva je donijela niz pravilnika i općih akata kojima je reguliran rad Komo-re, koji su poslužili i drugim komorama u izradi njihove re-gulative. Primjeri su Pravilnik o sadržaju, rokovima i postu-pku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih biokemičara i Pravilnik o stručnom nadzoru, a sada i Pra-vilnik o arbitraži. Jedan od vrlo važnih poslova koje je obavila Hrvatska ko-mora medicinskih biokemičara je izrada Zakona o medicin-sko-biokemijskoj djelatnosti. Treba naglasiti da je zvanje medicinskih biokemičara najmla�e me�u zdravstvenim stru-kama koje su nositelji zdravstvene djelatnosti. Stoga je tre-balo puno napora i stručnog rada da se ovo zvanje prizna i prihvati u zdravstvenom sustavu i da se shvati značaj i va-žnost medicinsko-biokemijske djelatnosti bez koje danas u zdravstvu nema postavljanja ispravne dijagnoze i odre�iva-nja potrebne terapije. Status medicinskih biokemičara i de-finicija medicinsko-biokemijske djelatnosti konačno su utvr-�eni posebnim Zakonom.Osim što je definirao djelatnost, Zakon je utvrdio njena na-čela, odredio vrste i razine medicinsko-biokemijskih labo-ratorija, regulirao način osnivanja i organiziranja medicin-sko-biokemijske djelatnosti, odredio uvjete za voditelje me-dicinsko-biokemijskih laboratorija, predvidio specijalizacije i subspecijalizacije za medicinske biokemičare, regulirao sva pitanja vezana uz licence i trajno usavršavanje, odredio sa-držaj i način vo�enja laboratorijske dokumentacije te vrlo

detaljno regulirao nadležnosti Komore i njen unutrašnji ustroj. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti je tako�er vrlo detaljno regulirao stručni nadzor. Komora je i prije donoše-nja Zakona izradila Pravilnik o stručnom nadzoru i počela provoditi stručni nadzor nad radom medicinsko-biokemij-skih laboratorija. Provo�enjem stručnog nadzora Komora je medicinskim biokemičarima stručno pomogla, a posti-gnuti vrlo dobri rezultati pokazali su koliko je takav nadzor potreban i da ga treba regulirati i zakonom. Važno je istaknuti da je provo�enje stručnog nadzora u Hr-vatskoj komori medicinskih biokemičara potaknulo zakono-davca da stručni nadzor unese u sve zakone zdravstvenih struka i da bude u nadležnosti komora. Danas je stručni nadzor saživio u svim komorama, a sredstva za njegovo pro-vo�enje osigurana su iz državnog proračuna.

Popis svih akata koji su danas na snazi u Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara

STATUT HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIČARA

(pročišćeni tekst) 10. rujna 2004.

P r a v i l n i c i

- Pravilnik o kvalitativnim sustavima i dobroj laborato-rijskoj praksi, 1995.

- Kodeks etike i deontologije medicinskih biokemičara, 1996

- Pravilnik o radu, 1996- Pravilnik o financijskom poslovanju, 1996- Pravilnik o načinu oglašavanja rada medicinskih bioke-

mičara privatne prakse, 1998- Pravila o ponašanju i odgovornosti u struci članova Hr-

vatske komore medicinskih biokemičara, 1998- Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-

biokemijski laboratoriji („Narodne Novine” 197/20-03)

- Pravilnik o stručnom nadzoru nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskim biokemičarima („Narodne Novine” 8/2004)

- Pravilnik o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usa-vršavanja i provjere stručnosti medicinskih biokemiča-ra, 2005.

- Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama („Narodne No-vine” 34/2005)

- Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika („Narodne Novine” 34/2005)

- Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju Odo-brenja za samostalni rad (pročišćeni tekst), 2005

- Pravilnik o vo�enju registra članova Hrvatske komore medicinskih biokemičara, 2005

- Pravilnik o arbitraži, 2005

9

T i j e l a K o m o r e

- Skupština,- Izvršni odbor,- Predsjednik i zamjenik predsjednika,- Područna vijeća,- Sud Komore,- Tužitelj Komore,- Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju,- Povjerenstvo za stručna pitanja,- Povjerenstvo za trajnu edukaciju,- Povjerenstvo za staleška pitanja,- Povjerenstvo za privatnu praksu,- Povjerenstvo za stručni nadzor MBL- Povjerenstvo za ekonomska pitanja.

PRIKAZ RADA TIJELA KOMORE

► Skupština Hrvatske komore medicinskih biokemičara odr-žala je sedam sjednica na kojima su donešeni Statut Komo-re, izmjene i dopune Statuta te opći akti iz nadležnosti Skup-štine, utvr�eni godišnji planovi rada, razmatrani i usvajani financijski izvještaji kao i izvještaji o radu Izvršnog Odbora i stalnih Povjerenstva.► Izvršni odbor kao operativno i izvršno tijelo Komore odr-žao je 37 sjednica. Na svojim sjednicama provodio je ime-novanja članova Povjerenstava, razmatrao izvještaje i koor-dinirao rad Povjerenstava, donosio opće akte iz svoje na-dležnosti, izra�ivao prijedloge Statuta i općih akata koje donosi Skupština, zauzimao stavove u vezi ugovaranja s Hr-vatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i drugim osi-guravateljima, razmatrao i donosio odluke vezane uz pro-bleme primarne zdravstvene zaštite, probleme medicinsko-biokemijskih laboratorija u zakupu, zauzimao stavove u vezi standarda i normativa u primarnoj, sekundarnoj i tercijar-noj zdravstvenoj zaštiti, utvrdio prijedlog osnovne mreže medicinsko-biokemijskih laboratorija, zauzimao načelne sta-vove o kriterijima za popunjavanje mreže, odnosno za utvr-�ivanje opravdanosti otvaranja pojedinih kategorija medi-cinsko-biokemijskih laboratorija, oblikovao financijsku i po-slovnu politiku Komore, obavljao i druge poslove iz svoje nadležnosti, odnosno rješavao pojedinačne probleme koji su se pojavljivali u provo�enju medicinsko-biokemijske dje-latnosti, te napokon davao stručna mišljenja na nacrte pro-pisa iz područja zdravstva koji su bili dostavljeni na mišlje-nje od Ministarstva zdravstva.► Hrvatska komora medicinskih biokemičara prva je zapo-čela s organizacijom i provo�enjem trajnog usavršavanja za razliku od drugih komora koje su u pravilu trajno usavrša-vanje prepustile fakultetima ili drugim organizatorima. Ko-mora je stručno osmislila trajno usavršavanje, te utvrdila način njegovog provo�enja i organiziranja uz sustav provje-re znanja. Svaki tečaj trajnog usavršavanja organiziran od Komore ima svoj priručnik. Kao posebnu potvrdu dobro provedenog trajnog usavršavanja treba istači da su svi čla-novi Komore bez ikakvog problema obnovili svoju licencu i to na temelju dokaza o provedenom trajnom usavršava-

nju. Budući da je trajno usavršavanje jedna od najvažnijih zadaća Komore može se s ponosom istaknuti da je Hrvat-ska komora medicinskih biokemičara uspješno i u potpu-nosti obavila ovaj zadatak, te da se trajno usavršavanje me-dicinskih biokemičara i dalje uspješno provodi. Detaljan pri-kaz tečajeva trajnog usavršavanja dat je u izvještaju Povje-renstva.► Već je u ovom prikazu naznačen značaj stručnog nadzora koji provodi Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Stručni nadzor je tako�er jedan od važnijih zadataka Komo-re. Danas se provodi temeljem donesenog plana kao redo-viti stručni nadzor. Provedeni su i izvanredni stručni nadzo-ri u svim slučajevima kada se za to ukazala potreba.Hrvatska komora medicinskih biokemičara jedina je od Ko-mora izradila posebni priručnik Stručni nadzor nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskim bioke-mičarima. Zagreb: Medicinska naklada i Hrvatska komora medicinskih biokemičara, 2005. Priručnik sadrži prikaz odredbi o stručnom nadzoru - Zakon o medicinsko-bioke-mijskoj djelatnosti i Pravilnik o stručnom nadzoru nad ra-dom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskim biokemičarima koji je donio ministar zdravstva na prijedlog Komore, a objavljen je u “Narodnim Novinama” 8/2004. Priručnik nadalje sadrži protokol za provo�enje stručnog nadzora kojim se utvr�uje način imenovanja provoditelja stručnog nadzora, postupak provo�enja stručnog nadzora i popis specijalista medicinske biokemije koji su na posebnim tečajevima osposobljeni za provo�enje stručnog nadzora. Priručnik sadrži i pravila za provoditelje stručnog nadzora. Ovim pravilima utvr�uje se stručna kvalifikacija i imenova-nje provoditelja stručnog nadzora, zahtjevi i dužnosti pro-voditelja stručnog nadzora, vještine provoditelja i taktika pregleda medicinsko-biokemijskog laboratorija. Bitan dio priručnika je zapisnik o stručnom nadzoru koji uz obrazac za opće podatke i stručno mišljenje uključuje Upitnik za sa-moprocjenu. Priručnik na kraju sadrži kriterije za ocjenu stručnog rada medicinsko-biokemijskih laboratorija te obra-sce za ocjenu samog postupka stručnog nadzora/provodite-lja. ► Od svog osnutka, Hrvatska komora medicinskih biokemi-čara aktivno sudjeluje u pregovorima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Pregovori nisu lagani, ali svake se godine ipak uspio postići napredak i ostvariti pojedine zahtjeve koje je Komora postavljala zastupajući interese me-dicinskih biokemičara i medicinsko-biokemijske djelatnosti. Tako je ostvaren zahtjev da se na pojedinim područjima pri-zna posebni status medicinsko-biokemijskim laboratorijima koji imaju manje od 16 250 osiguranika, a koji su potrebni, ali ne mogu financijski poslovati sustavom glavarine. Za te medicinsko-biokemijske laboratorije Komora je izradila ka-drovski normativ i posebnu kalkulaciju, temeljem koje je utvr�en prijedlog paušalnog iznosa potrebnog za osigura-vanje funkcioniranja tih medicinsko-biokemijskih laborato-rija. Isti je prihvaćen od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.► Hrvatska komora medicinskih biokemičara se tako�er ne-koliko godina zauzimala da se medicinsko-biokemijskim la-boratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti priznaju žene

10

kao poseban broj osiguranika što je i prihvaćeno od Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje. Komora nadalje go-dinama ističe da bi uputnica za medicinsko-biokemijske la-boratorije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebala biti vre-dnovana kao i recept. Premda Zavod ne prihvaća ovaj pri-jedlog, postignut je dogovor da se provode kontrole rada liječnika koji prekomjerno upućuju pacijente u medicinsko-biokemijske laboratorije. Ova kontrola se provodi u suradnji s Hrvatskom komorom medicinskih biokemičara. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kadrovskom timu priznat je specijalist medicinske biokemije i Hrvatska komora me-dicinskih biokemičara poduzeti će aktivnosti kako bi se me-dicinskim biokemičarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućila specijalizacija iz medicinske biokemije. Tako�er će izraditi programe uže specijalizacije koje su potrebne za rad medicinsko-biokemijskih laboratorija sekundarne i ter-cijarne zdravstvene zaštite, odnosno kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku. Vrste užih specijalizacija i njiho-ve programe Komora će dostaviti Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom da se dopuni Pravilnik o specijalizacijama i užim specijalizacijama. Uže specijalizacije predvi�ene su Zako-nom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti te je to temelj za ovaj zahtjev.► U pregovorima sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osi-guranje postigluto je da se u ugovorima poštuje raspored medicinsko-biokemijsih laboratorija primarne zdravstvene zaštite i broj osiguranika koji tim laboratorijima pripadaju. Hrvatska komora medicinskih biokemičara postigla je da se odustalo od zamisli da se osiguranici vežu za korištenje uslu-ga prema mjestu stanovanja. Zadržano je načelo da osigu-ranici koriste medicinsko-biokemijski laboratorij prema lo-kaciji izabranog liječnika što je i logično s obzirom da je me-dicinsko-biokemijskom laboratoriju trebalo osigurati glava-

rinu za one osiguranike koji u njima ostvaruju svoje usluge prema traženju izabranog liječnika.► Hrvatska komora medicinskih biokemičara je u pregovo-rima sa Zavodom postigla da se u kalkulaciju za glavarinu uračunaju troškovi potrebni za uzimanja krvi čime je stvo-rena i materijalna podloga da medicinsko-biokemijski la-boratoriji koriste isključivo epruvete s podtlakom.U Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti regulirana je disciplinska odgovornost medicinskih biokemičara. Ko-mora je općim aktima regulirala pitanje odgovornosti me-dicinskih biokemičara kao i način provo�enja disciplinskog postupka. Sa zadovoljstvom treba istaknuti, da od osnutka Komore nije podnesena niti jedna prijava zbog kršenja Ko-deksa etike i deontologije ili zbog učinjenih prekršaja koji za sobom povlače disciplinsku odgovornost. To pokazuje da su članovi Hrvatske komore medicinskih biokemičara na za-vidnoj stručnoj i etičkoj razini te da medicinski biokemičari stručno i odgovorno obavljaju svoj posao.► Danas je Hrvatska komora medicinskih biokemičara admi-nistrativno potpuno ure�ena, ima svoje prostorije, opre-mljena je računalima i ostalim sredstvima za rad te kadro-vima prema financijskim mogućnostima.► Komora ima svoju internet stranicu na kojoj je postavljen prikaz organizacije i navedeni opći akti i na kojoj se obja-vljuju sve važnije odluke, rad Povjerenstava, stručna mišlje-nja, stručni standardi i ostalo. Na natječaju, koji redovito organizira “International Association of Webmasters and Designers Organizations”, naša je Komora za svoje internet stranice osvojila prestižnu “Zlatnu” nagradu za 2004. go-dinu.

PripremioMiroslav Radić, dipl. iur.Pravni savjetnik Komore

Broj članova Izdano licenci Bez licence UmirovljeniciI Područno vijeće

Predsjednica: Mirjana Radin, dipl. ing. med. biokemije1. Grad Zagreb 2312. Županija Zagrebačka 253. Županija Krapinsko-zagorska 74. Županija Sisačko-moslavačka 12 5. Županija Karlovačka 246. Županija Varaždinska 167. Županija Koprivničko-križevačka 48. Županija Bjelovarsko-bilogorska 129. Županija Me�imurska 5

Ukupno 336 336 22

II Područno vijećePredsjednica: Božena Krmek Helfrih, spec. med. biokemije

PRIKAZ ORGANIZACIJE KOMORE - PODRUČNA VIJEĆAHrvatska komora medicinskih biokemičara organizirana je u četiri Područna vijeća i to:

11

■ Predsjednica Hrvatske komore medicinskih biokemičara prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina na izborima održanim 26. lipnja 1994. izabrana je prvi puta na mandatno razdo-blje od četiri godine. Nakon provedenih izbora 1999. i 2003. ponovno je izabrana za predsjednicu Komore.■ U radu Izvršnog odbora 1994. - 1999. godine sudjelo-vali su: prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina - predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), mr. sc. Jadranka Wagner - zamjenik predsjednika HKMB, mr.sc. Ajka Hammer Plećaš (mr. sc. Branka Rekić) - tajnik, Danie-la Kralj, dipl. ing. med. biokemije - rizničar, prof. dr. sc. Eli-zabeta Topić - predsjednik I Područnog vijeća, Ljerka Brija-ček, dipl. ing. med. biokemije - predsjednik II Područnog vijeća, Ivana Dujmov, spec.med. biokemije - predsjednik III Područnog vijeća, Goran Bulatović, spec.med.biokemije, Predsjednik IV Područnog vijeća, prof. dr. sc. Ivana Čepelak, predsjednik Povjerenstva za trajnu edukaciju, Maja Zadro, spec. med. biokemije (dr. sc. Danijela Vrhovski Hebrang)-predsjednik Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologi-ju, prof. dr. sc. Dubravka Čvorišćec - predsjednik Povjeren-stva za stručna pitanja, dr. sc. Štefica Dvornik (dr. sc. Vlatko Rumenjak) - predsjednik Povjerenstva za staleška pitanja, Dunja Turner, spec. med. biokemije - predsjednik Povjeren-stva za ekonomska pitanja, prof. dr. sc. Dubravka Juretić (prof. dr. sc. Elizabeta Topić) - predstavnik Farmaceutsko-biokemijskog Fakulteta, dr. sc. Branka Kunović - predstavnik Hrvatskog društva medicinskih biokemičara a od 1999. - predsjednik Povjerenstva za privatnu praksu, dr. sc. Zlata - Flegar Meštrić - predstavnik Hrvatskog društva medicinskih biokemičara u mandatnom razdoblju od 1999. -2003.

Nakon provedenih izbora 2003. godine članovi Izvršnog odbora su:• Prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina, predsjednik HKMB • Dr. sc. Jadranka Wagner, zamjenik predsjednika • Mr. sc. Branka Rekić, tajnik• Dr. sc. Lorena Honović, rizničar• Mirjana Radin, dipl. ing. med. biokemije, predsjednik I

Područnog vijeća• Božena Krmek-Helfrih, spec. med. biokemije, predsjednik

II Područnog vijeća• Ana Valčić, spec. med. biokemije, predsjednik III Podru-

čnog vijeća• Slavoljub Wagner, dipl. ing. med. biokemije, predsjednik

IV Područnog vijeća• Prof. dr. sc. Ivana Čepelak, spec. med. biokemije, predsje-

dnik Povjerenstva za trajnu edukaciju• Prof. dr. sc. Dubravka Čvorišćec, spec. med. biokemije,

predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja• Dr. sc. Vlatko Rumenjak, spec. med. biokemije, predsje-

dnik Povjerenstva za staleška pitanja• Dr. sc. Nada Vrkić, spec. med. biokemije, predsjednik Po-

vjerenstva za ekonomska pitanja• Doc. dr. sc. Slavica Dodig, spec. med. biokemije predsje-

dnik Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju• Dr. sc. Branka Kunović, spec. med. biokemije predsjednik

Povjerenstva za privatnu praksu• Prof. dr. sc. Karmela Barišić, predstavnik Farmaceutsko-

biokemijskog fakulteta• Prof. dr. sc. Elizabeta Topić, spec. med. biokemije, pred-

stavnik Hrvatskog društva medicinskih biokemičara Mr. sc. Branka Rekić

Tajnik HKMB

Broj članova Izdano licenci Bez licence Umirovljenici1. Županija Virovitičko-podravska 8 12. Županija Požeško-slavonska 83. Županija Brodsko-posavska 134. Županija Osječko-baranjska 285. Županija Vukovarsko-srijemska 10

Ukupno 67 66 10

III Područno vijećePredsjednica: Ana Valčić, spec. med. biokemije

1. Županija Zadarska 212. Županija Šibensko-kninska 93. Županija Splitsko-dalmatinska 414. Županija Dubrovačko-neretvanska 14 1

Ukupno 85 84 4

IV Područno vijećePredsjednik: Slavoljub Wagner, dipl. ing. med. biokemije

1. Županija Primorsko-goranska 262. Županija Ličko-senjska 23. Županija Istarska 22 1

Ukupno 50 49 3

V Ukupno HKMB 538 535 3 39

12

1994-1999► Povjerenstvo za stručna pitanja: D. Čvorišćec, A. Hammer-

Plećaš (K. Đurić), Z. Flegar-Meštrić, A. Nazor, A. Valčić ► Pravilnik o kvalitativnim sustavima i dobroj laboratorij-

skoj praksi u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (1995)

► Priručnik o kvaliteti: Model (1995)► Priručnik o kvaliteti: Unutarnja kontrola kvalitete medi-

cinsko-biokemijskog laboratorija (1995)► Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih labo-

ratorija (1996)► Pravila dobre laboratorijske prakse u liječničkoj ordinaci-

ji, dislociranom laboratoriju i uz bolesnički krevet (1996)

► Odluka o obveznom sudjelovanju u nacionalnoj vanjskoj procjeni kvalitete (1997)

► Prijevod EC4 dokumenata: Osnovni kriteriji za sustave kvalitete u medicinskim laboratorijima i Dodatni osnovni kriteriji za sustave kvalitete u medicinskim laboratorijima (1998)

► Kompjutorski predložak Priručnika o kvaliteti (1998)► Priručnik o preporučenim metodama u medicinsko-bio-

kemijskim laboratorijima (1998)► Nacrt Pravilnika o akreditaciji medicinsko-biokemijskih

laboratorija (1999)

2000-2003► Povjerenstvo za stručna pitanja: D. Čvorišćec, J. Wagner,

POVJERENSTVO ZA STRUČNA PITANJA

IZ RADA POVJERENSTVA ZA STRUČNA PITANJA1994-2004-2005

IZ ŽIVOTOPISA

Godina i mjesto ro�enja: 1947., Za-greb, HrvatskaFunkcije: Redoviti profesor medicinske biokemi-je, Medicinski fakultet Sveučilišta u Za-grebu; pročelnik Zavoda za specijalnu i molekularnu biokemiju, Klinički za-vod za laboratorijsku dijagnostiku Me-dicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvat-skaObrazovanje:1970 - Tehnološki fakultet, Sveučilište

u Zagrebu - poslijediplomski studij bioke-

mije u Centru za poslijedi-plomski studij Sveučilišta u Za-grebu

1982 - stručni ispit iz medicinske bio-kemije

1985 - specijalistički ispit iz med. bi-okemije

Znanstvena i nastavna zvanja:1974 magisterij znanosti1984 doktorat znanosti1987 znanstveni suradnik1990 viši znanstveni suradnik1990 docent1996 izvanredni profesor2003 redoviti profesorČlanstva:Odbor za endemsku nefropatiju Hrvat-ske; Hrvatsko društvo medicinskih bio-kemičara; Hrvatsko društvo za bioke-miju; Hrvatsko društvo za toksikologi-ju; Urednički odbor časopisa Bioche-mia Medica; Urednički odbor hrvat-skog izdanja časopisa Dialyse-Journal; Hrvatska komora medicinskih biokemi-čara; Akademija medicinskih znanosti HrvatskeZnanstveni interesi:Kontrola kvalitete, evaluacija novih bi-

okemijskih i imunokemijskih instrume-nata te novih reagencija; provedba su-stava osiguranja kvalitete i sustava upravljanja kvalitetom u kliničkom la-boratoriju; akreditacija i kategorizacija medicinskih laboratorija; endemska nefropatija, monoklonska gamapatija, biokemija transplantacije tkiva i orga-na, Tamm-Horsfallov glikoprotein.Znanstvena i stručna djelatnost87 znanstvena i stručna rada te 103 kongresna sažetka; koautor 1 stručne knjige i 2 priručnika te autor ili koau-tor 13 poglavlja u knjigama drugih au-tora i 19 tekstova u priručnicima traj-nog usavršavanja; jedna od urednika znanstvene monografije o endemskoj nefropatiji u Hrvatskoj i urednica Pri-ručnika o preporučenim metodama u medicinsko-biokemijskim laboratoriji-ma; urednica monografije o Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku; mentor 10 magistarskih radova i 3 do-ktorska rada.

Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja

prof. dr. sc. Dubravka Čvorišćec (Wintersteiger)

13

A. Valčić, K. Đurić, B. Getaldić-Švarc► Prijevod Nacrta norme ISO 15189:19-

98, Upravljanje kvalitetom u medicin-skom laboratoriju (2000)

► Revizija Pravilnika o kategorizaciji me-dicinsko-biokemijskih laboratorija (2000)

► Arhiviranje laboratorijske dokumenta-cije (2001)

► Nacrt Pravilnika o stručnom nadzoru (2001)

► Pravilnik o vrstama pretraga koje oba-vljaju medicinsko-biokemijski laborato-riji (NN 197/03.)

► Program specijalističkih pretraga u općem medicinsko-biokemijskom labo-ratoriju (2003)*

2004-2005► Povjerenstvo za stručna pitanja: D. Čvo-

rišćec, Z. Flegar-Meštrić, A. Valčić, J. Matica, T. Bobetić Vranić

► Nacrt novog Pravilnika o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih laboratorija (2004)

► Pravilnik o stručnom nadzoru nad ra-dom medicinsko-biokemijskih labora-torija i medicinskih biokemičara (NN 8/04.)

► Nacrt Pravilnika o stručnom nadzoru nad obavljanjem medicinsko-biokemij-ske djelatnosti uz bolesnika i u liječni-čkim ordinacijama (2004)*

► Prijevod norme EN ISO 15189:2003, Medicinski laboratoriji – Posebni zahtje-vi za kvalitetu i kompetenciju (2004)*

► Popis hitnih pretraga i stupnjevi hitno-sti (2004)*

► Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije (2004)*

► Dodatak Harmonizaciji laboratorijskih nalaza u području opće medicinske bi-okemije (2005)*

► Opći standardi dobre stručne prakse (2005)*

► Pravilnik o načinu obavljanja medicin-sko-biokemijske djelatnosti uz bolesni-ka (NN 34/05.)

► Pravilnik o načinu obavljanja medicin-sko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama (NN 34/05.)

► Priručnik: Stručni nadzor nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskih biokemičara. Zagreb: Me-dicinska naklada i HKMB, 2005.

*http://www.hkmb.hrProf. dr. sc. Dubravka Čvorišćec

POVJERENSTVO ZA TRAJNU EDUKACIJU

Prvo desetljeće djelovanja Povje-renstva za trajnu edukaciju Hr-

vatske komore medicinskih biokemi-čara označilo je niz početnih orga-nizacijskih aktivnosti u smislu fun-kcioniranja Povjerenstva s glavnim ciljem razvoja i unapre�enja medi-cinsko-biokemijske djelatnosti u zdravstvenom sustavu.U tom razdoblju u prvom sastavu Povjerenstva (od 16. prosinca 1994.) kroz dva mandata aktivno su sudjelovali članovi Komore: prof. dr. sc. Dubravka Čvorišćec, prof. dr. sc. Elizabeta Topić, prof. dr. sc. Ernest Suchanek, dr. sc. Blaženka Graho-vac, doc. dr. sc. Renata Zadro i prof. dr. sc. Ivana Čepelak. U radu Povje-renstva od ožujka 2004. godine su-djeluju: prof. dr. sc. Elizabeta Topić, doc. dr. sc. Renata Zadro, dr. sc. Du-nja Rogić, doc. dr. sc. Jozsef Petrik i prof. dr. sc. Ivana Čepelak.Aktivnosti Povjerenstva obuhvaćale su sve Pravilnikom Komore zacrtane zadaće: ► Donošen je Pravilnik o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usa-

vršavanja i provjere stručnosti me-dicinskih biokemičara. Na temelju iskustava iz prakse u dosadašnjem razdoblju načinjene su i izmjene i dopune istog Pravilnika u tri navra-ta (zadnje izmjene i dopune u 2005. godini).► Organizirano je ukupno 35 teča-jeva trajne edukacije, u prosjeku 3-4 godišnje, što je iznad broja pre-dvi�enog Pravilnikom Komore. Naj-češće zastupljene problematike bile su hematologija i koagulacija (10) i organizacija i upravljanje u medicin-sko-biokemijskom laboratoriju, a za-tim ostale teme koje su obuhvaćale laboratorijsku dijagnostiku malignih bolesti, bolesti srca, jetre, bubrega, štitnjače, reumatoloških bolesti, še-černu bolest, alkoholizam i droge, analizu mokraće i druge teme.Slike priručnika► Premda je temeljem anketa svrho-vitost i organizacija tečajeva od stra-ne polaznika medicinskih biokemi-čara ocijenjena vrlo visokom ocje-nom, Povjerenstvo je nezadovoljno ograničenim odazivom i dobrom su-

TRAJNA EDUKACIJAPO ČEMU SMO BOLJI

14

Predsjednica Povjerenstva za trajnu edukaciju

prof. dr. sc. Ivana Čepelak

IZ ŽIVOTOPISA

Prof. dr Ivana Čepelak ro�ena je 16. pro-sinca 1946. godine u Suhopolju. Osnovno školovanje i Gimnaziju završila je u Vin-kovcima 1965. godine. Diplomirala je 1970. godine na Farmaceutsko-biokemij-skom fakultetu, (FBF) Sveučilišta u Zagre-bu, smjer Medicinska biokemija magistri-rala 1976. te doktorirala 1982. godine.Položila je državni ispit 1985. godine, te specijalistički ispit iz Medicinske biokemi-je pri Republičkom komitetu za zdravstvo i socijalnu skrb 1990. godine. Tijekom 1983 godine bila je na studijskom borav-ku (područje enzimologije) na Martin-Lut-her Universitat Halle-Wittenberg u Nje-mačkoj. U znanstvenog asistenta je izabra-na 1978. godine; znanstvenog suradnika i docenta 1985. godine; u znanstveno-na-stavno zvanje izvanrednog profesora iza-brana je na FBF 1993. godine, u zvanje redovitog profesora 1998.god., a u traj-no zvanje redovitog profesora 2003. god. Zaposlena je na Zavodu za medicinsku bi-okemiju i hematologiju, FBF, Sveučilišta u Zagrebu.Od početka svoje znanstveno-istraživačke aktivnosti prof. dr. Ivana Čepelak radi na području enzimologije, praćenju i odre�i-vanju učinaka lijekova, ksenobiotika i to-ksina na biokemijske pretrage u humanim i životinjskim uzorcima te u novije vrije-me na biokemijsko i molekulsko-biolo-škim istraživanjima učinaka oksidacijskog stresa, kao čimbenika nastanka komplika-cija u kroničnim bolestima. Objavila je oko 90 znanstveno-stručnih radova, i akti-vni učesnik na većem broju domaćih i me-�unarodnih znanstveno-stručnih skupova. Autor je i suautor tri sveučilišna udžbeni-ka, suautor 6 internih priručnika za stu-dente FBF i jednog za studente Medicin-skog fakulteta u Mostaru. Bila je mentor 7 magistarskih radova, dva doktorska rada i oko 50 diplomskih radova. Aktivno sudjeluje (predavanja, pisanje priručnika, organizacija i sl.) u organizaciji i izvo�e-nju tečajeva trajne edukacije medicinskih

biokemičara, farmaceuta i liječnika u or-ganizaciji Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), FBF i Medicinskog fakulteta.U okviru rada Fakulteta i Sveučilišta u Za-grebu prof. dr. Ivana Čepelak aktivna je kao član Povjerenstva za studentsku pra-ksu FBF; predsjednik Povjerenstva za znanstveni rad FBF i prodekan za znanost FBF u nekoliko mandata (1991-1995 i 1999-2003 god.), član Nastavnog povje-renstva, predstojnik Odsjeka za biomedi-cinske znanosti, FBF. Bila je član Matičnog povjerenstva za Biomedicinu i zdravstvo, polje temeljnih medicinskih znanosti, kli-ničkih medicinskih znanosti, javnog zdrav-stva i zdravstvene zaštite, stomatologije i farmacije, Sveučilišta u Zagrebu Republi-ke Hrvatske (od 1996 god.) i član Nacio-nalnog vijeća za znanost Republike Hrvat-ske (od 1998 god); član Područnog znan-stvenog vijeća iz Biomedicine i zdravstva (od 2005.).Stručna djelatnost obuhvaća pretrage tje-lesnih tekućina i tkiva osoba s nasljedno uvjetovanim greškama, poglavito u meta-bolizmu galaktoze, poslove u okviru Ko-misije za vanjsku kontrolu kvalitete rada u medicinsko biokemijskim laboratorijima u RH, organizaciju tečajeva, održavanje stručnih predavnja, sudjelovanja u raznim komisijama u okviru Hrvatskog društva medicinskih biokemičara (HDMB) i HKMB.Dr. Ivana Čepelak je aktivan član HDMB, predsjednik Komisije za trajnu edukaciju HKMB; Predsjednik Komisije za dodjelu odličja HDMB; član ekspertne skupine za enzime, HKMB; član ispitnog Povjerenstva Ministarstva zdravstva RH za specijalisti-čke ispite iz Medicinske biokemije; član Upravnog odbora Društva prijatelja FBF. Sudjeluje u organizaciji kongresa i simpo-zija medicinskih biokemičara, član je Sa-vjeta časopisa Biochemia Medica, HKMB, član Izdavačkog savjeta časopisa Medicus, Pliva, Zagreb a bila je i član redakcijskog odbora časopisa Farmaceutski Glasnik, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Zagreb.

radnjom s ostalim Komorama u zdravstu. Cilj je stoga i nadalje poticati takovu suradnju na do-brobit organizacije zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, ali pri tome uvažavajući specifičan položaj i znančenje svake struke i Komore.► Prire�eno je 39 različitih pro-grama 6-dnevnog usavršavanja u laboratorijima Kliničkih bolničkih centara i Kliničkih bolnica, koje je poha�ao veći broj članova Komo-re.► Na zahtjev članova Komore kontinuirano je organizirano do-datno usavršavanje zbog prošire-nja djelatnosti do 2003. godine prema članku 6. Pravilnika o ka-tegorizaciji medicinsko biokemij-skih laboratorija, a zatim prema dokumentu Program specijalisti-čkih pretraga u općem medicin-sko-biokemijskom laboratoriju. ► Organiziran je i održan veći broj skupnih ispita (32) u svrhu izdavanja Odobrenja za samosta-lan rad.► Kontinuirano se radilo na obli-kovanju i izgledu potvrdnica, an-keta te priručnika tečajeva Komo-re. Godine 2004. priručnici Ko-more su standardizirani i uvršteni u CIP-katalogizaciju u publikaciji, Nacionalna i sveučilišna knjižni-ca, Zagreb. Iste godine tekst pri-ručnika se upućuje na recenziju.► Kontinuirano su verificirani i vrednovani prema Pravilniku Ko-more i drugi oblici (seminari, kongresi, stručni sastanci, radio-nice i sl.) usavršavanja medicin-skih biokemičara u organizaciji dugih organizatora (HDMB, HLJK, razna stručna društva, fa-kulteti i dr.).► Ostala organizacijska pitanja ve-zana su uz funkciju Povjerenstva.► Sve aktivnosti Povjerenstva kon-tinuirano su objavljivane u Novi-nama HKMB, te u novije vrijeme na web-stranici Komore.Ovom prilikom Povjerenstvo za-hvaljuje svim članovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara koji su svojim primjedbama i su-gestijama na bilo koji način pri-donijeli kvaliteti rada ovog Povje-renstva.

15

Djelatnost Povjerenstva za staleška pi-tanja odre�ena je Statutom Hrvat-

ske komore medicinskih biokemičara. U radu Povjerenstva u razdoblju 1994. - 1999. - 2003. sudjelovali su: doc. dr. sc. Štefica Dvornik - predsjednica (1994-1999), dr.sc. Vlatko Rumenjak - predsje-dnik (2000.-2003.), Slavoljub Wagner, dipl .ing. med. biokemije, mr. sc. Anka Zubčić, spec. med. biokemije, Branka Pauković Sekulić, spec. med. biokemije, mr. sc. Blanka Petres, spec. med. bioke-mije, mr. sc. Zoran Šiftar, spec. med. bi-okemije, a nakon provedenih izbora 2003. mr. sc. Blanka Petres, prof. dr. sc. Željko Romić, Vatroslav Šerić, spec. med. biokemije, Mira Kevo, dipl. ing. med. bi-okemije, doc. dr. sc. Vlatko Rumenjak - predsjednik.Prvi veliki ali i delikatan zadatak ovog Povjerenstva bio je ustroj registra člano-va Komore i izdavanje Odobrenja za sa-mostalan rad (licenci) za medicinske bi-okemičare. Budući da su u medicinsko biokemijskim laboratrijima pored medi-cinskih biokemičara radili i stručnjaci koji su diplomirali i na drugim fakultetima ( biotehnolozi, kemijski tehnolozi, kemi-čari, biolozi pa čak i agronomi), posao oko izdavanja licenci bio je vrlo složen. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, samo medicinski biokemičari imaju sta-tus zdravstvenog djelatnika i pravo na rad u medicinsko-biokemijskim labora-torijima, odnosno na neposrednim po-slovima zdravstvene zaštite. Prevladao je stav da se licenca izda svima, bez obzira na završeni fakultet, koji su položili stru-čni ispit za rad u medicinsko biokemij-skom laboratoriju (odnosno završili po-slijediplomski studij iz područja medicin-ske biokemije). Nažalost, ostao je mali broj kolegica i kolega koji nisu ispunili te zahtjeve i njima se nije mogla izdati li-cenca za samostalni rad u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ipak i nji-ma je ostavljena mogućnost da nastave rad u laboratoriju, ali uz nadzor medi-cinskog biokemičara s tim da ako su bili zaposleni u primarnoj zdravstvenoj za-štiti nisu mogli ići u zakup laboratorija u domovima zdravlja. Pravilan upis medicinskih biokemičara u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja na-žalost još uvijek nije priveden kraju zbog

sporosti administracije. Naime, medicin-ski biokemičari kao struka nisu uvedeni u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja kao zdravstveni djelatnici, nego su svrstani u kemijsku struku. To smo pokušali ispra-viti podnošenjem zahtjeva Vladi Repu-blike Hrvatske putem Državnog zavoda za statistiku za pokretanje postupka iz-mjene i dopune Nacionalne klasifikacije zanimanja, a kojim bi se diplomirani in-ženjeri medicinske biokemije svrstali u podvrstu u kojoj su sve zdravstvene stru-ke. Paralelno sa iznešenim zahtjevom u postupku je rješavanje statusa i nazivlja struke pri Ministarstvu znanosti, prosvje-te i športa.Prijedlog kadrovskih standarda za medi-cinsko biokemijske laboratorije u bolni-cama završen je u ožujku 2005. godine

i predan Povjerenstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za medicinsku biokemiju i laboratorijsku dijagnostiku na mišljenje i usvajanje. Povjerenstvo za staleška pitanja razma-tralo je i donosilo odluke i o drugim pi-tanjima iz svoje nadležnosti. Sudjelovalo je u donošenju osnovne mreže medicin-sko biokemijskih laboratorija u Republi-ci Hrvatskoj i izradilo prijedlog mreže za specijalističke laboratorije. Povjerenstvo je razmatralo i davalo mišljenja za otva-ranje laboratorija u poliklinikama kao i privatnih laboratorija.Sve su ovo ozbiljni i odgovorni zadaci koje su svi članovi Povjerenstva kako sa-dašnji, tako i oni u prethodnom sazivu, vrlo odgovorno i savjesno prihvaćali i na njima radili.

POVJERENSTVO ZA STALEŠKA PITANJA

OD REGISTRA ČLANOVA DO REGISTRA ZVANJA

Predsjednik Povjerenstva za staleška pitanja

doc. dr. sc. Vlatko Rumenjak

IZ ŽIVOTOPISA

1975. diplomirao na Farmaceutsko-bi-okemijskom fakultetu (medicinsko-bi-okemijski smjer), Sveučilišta u Zagre-bu.1975.-1976. pripravnički staž u Medi-cinskom centru (danas Opća bolnica) Pula.1977. diplomirao na Tehnološkom fa-kultetu (kemijsko-tehnološki odjel) Sveučilišta u Zagrebu.1977.-1978 - Dom zdravlja Slunj, me-dicinsko-biokemijski laboratorij.1978.-1986. Dom zdravlja Dugo Selo - radno mjesto voditelja dijagnostičkog laboratorija.1983. akademski stupanj magistra zna-nosti 1986. specijalistički ispit iz medicinske biokemije.1986.-1994., Stanica za Hitnu medi-cinsku pomoć, Zagreb, na radnom

mjestu voditelja laboratorija.1994.-Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb, Zavod za hi-tnu laboratorijsku dijagnostiku; do 2001. kao voditelj laboratorija, 1996. ovlašteni sudski vještak za po-dručje medicinske biokemije (ponovno imenovanje lipanj 2001.),1999. doktorat znanosti iz područja me-dicinske biokemije pod naslovom “Ra-zvoj i primjena potenciometrijskih sen-zora u odre�ivanju elektrolita u slini”.rujan 2001. - v.d. pročelnika Zavoda za hitnu laboratorijsku dijagnostiku, Kliničkog zavoda za laboratorijsku di-jagnostiku, KBC Zagreb.kolovoz 2002. - predstojnik Zavoda za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku OB “Sveti Duh”travanj 2005 - nastavno zvanje docen-ta u Katedri za medicinsku kemiju, bi-okemiju i kliničku kemiju Medicinskog fakulteta u Osijeku

16

U radu Povjerenstva za ekonomska pitanja u razdoblju 1994. - 1999.

- 2003. sudjelovali su: Dunja Turner, spec. med. biokemije - predsjednica (1994-1999-2003.), Nada Zdilar-For-tuna, dipl. ing. med. biokemije, Meli-ta Mateš, spec.med.biokemije, mr. sc. Marija Pauro, spec. med. biokemije, Nada Čavlović Preis, spec. med. bio-kemije, mr. sc. Mirjana Zoran, spec. med. biokemije, Mira Jović, spec. med. biokemije, Blanka Petres, spec. med. biokemije, a nakon provedenih izbora 2003. dr. sc. Dunja Rogić, spec. med. biokemije, mr. sc. Mirjana Fija-čko, spec. med. biokemije, Božena Kr-mek Helfrik, spec. med. biokemije, Goran Bulatović, spec. med. biokemi-je, dr. sc. Nada Vrkić - predsjednica.

Pišem u ime Povjerenstva u kojem radim nepunih godinu dana. Što

bismo i imamo li nas petoro članova pravo išta reči u ovom trenutku kada obilježavamo 10 godina rada Hrvat-ske komore medicinskih biokemičara?

Pa ipak možemo. Često “nasljednici” iskazuju ogorčenje onim poznatim izri-čajima: Našli smo potpuni nered… Sve smo morali ispočetka… Krš…Morali smo reorganizirati iz temelja …Mi mo-žemo baš obratno ustvrditi i pohvaliti se da smo “uklizali” u potpuno ure�en sustav. Stoga nam je jednostavno i lako bilo nastaviti ono što su naši pret-hodnici, ne samo započeli, već priveli završnici. Pri tom poglavito mislim na Cjenik laboratorijskih pretraga, jer ostale dužnosti Povjerenstva za eko-nomska pitanja koje se odnose na rad same Komore ili poneke usputne eko-nomske aktualnosti nisu toliko u žari-štu interesa cjelokupnog članstva.Dobro ustrojen Cjenik temelj je našeg poslovanja a predmet je ne samo po-slovanja već i interesa nesrodnih stru-ka, pa usudimo se reči i cjelokupnog pučanstva. Budući da je objavljen na web stranicama Komore svakom je gra�aninu lako dostupan.Izradom Cjenika rukovodilo je Povje-renstvo. Poticalo i osmišljavalo, obje-

dinjavalo izra�ene cijene i odabiralo one najpovoljnije za preporučene ana-litičke metode, no isto toliko mara i rada u izračunavanju utrošenog rada, kadrova, materijala, amortizacije, izboru dobavljača za svaku pojedna-čnu analizu, uložilo je nebrojeno kole-gica i kolega izvan sastava Povjeren-stva. Gotovo da možemo reći da je ci-jela Komora = svi medicinski bioke-mičari izradili Cjenik. A tu ne možemo prešutiti i ne istaknuti prof. dr. Dubrav-ku Čvorišćec čije se goleme zasluge na-prosto ne mogu izmjeriti, premda je mjeriteljstvo naš i njezin poziv.S Cjenikom u ruci novo je Povjerenstvo moglo lako nastaviti dalje. Povezali smo se s ostalim srodnim Komorama (liječnička, stomatološka i ljekarnička) ostvarivši vrlo dobru suradnju na pla-nu zajedničkih interesa kontrole cijena zdravstvenih usluga. Ujedno smo do-bili i podršku Hrvatske gospodarske komore koja nas je okupila na zajedni-čkom sastanku s privatnim Osigurava-jućim društvima. Način je to na koji

CJENIK LABORATORIJSKIH PRETRAGA

IZ ŽIVOTOPISA

Ro�ena sam 29. prosinca 1953. u Puli, gdje sam zavšila osnovnu školu i gi-mnaziju. Farmaceutsko-biokemijski fa-kultet, Sveučilišta u Zagrebu upisala sam 1972. godine i diplomirala 1976. na smjeru medicinske biokemije.Od 1977. do 1980. radila sam na Re-bru u laboratorijima Kirurške i Dječje klinike, te Zavodu za patofiziologiju. Od 1980. do 1995. radim u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu i KBC Zagreb. Od 1995. zaposle-na sam u Kliničkom zavodu za kemiju

Medicinskog fakulteta KB Sestre Milo-srdnice na dužnosti voditelja Odsjeka za specijalnu biokemiju.Postdiplomski studij iz kliničko-labora-torijske dijagnostike pri Medicinskom fakultetu upisala sam 1988. godine, a obranom magistarskog rada 1993. go-dine stekla naziv magistra znanosti s po-dručja medicine. Specijalizaciju iz me-dicinske biokemije provela sam u Klini-čkom zavodu za laboratorijsku dijagno-stiku, KBC Zagreb, a 1991. stekla naziv specijaliste medicinske biokemije.Magistarski rad sam izradila u Klini-čkom zavodu za laboratorijsku dijagno-stiku na Rebru, pod nazivom “Procjena

metoda za evaluaciju analizatora u kli-ničko-biokemijskom laboratoriju”.Doktorsku disertaciju izradila sam u Kli-ničkom zavodu za kemiju KB Sestre mi-losrdnice pod nazivom “Oksidirani LDL u patofiziologiji kardiovaskularnih bo-lesti” i obranila ga na Farmaceutsko-bi-okemijskom fakultetu 2000. godine. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakul-tetu u studenom 2004. pozitivno je ri-ješen zahjev za izbor u znanstveno zva-nje znantvenog suradnika. U očekiva-nju sam potvrde s Rektorata Sveučilišta čiji je postupak još uvijek u tijeku.

Predsjednica Povjerenstva za ekonomska pitanja

dr. sc. Nada Vrkić

17

ćemo polagano ali sigurno ostvarivati isključivu nadležnost Komora kao nad svim stručnim pitanjima tako i nad ci-jenama svojih usluga.Zakonska odredba koja obvezuje Osi-guravajuća društva da cijene ovjerava-ju kod nadležne Komore počinje zaži-vljavati, a time će biti onemogućena nelojalna konkurencija i potplaćivanje zdravstvenih usluga. Cjenik Hrvatske komore medicinskih biokemičara sa-drži najniže cijene koje Komora odo-brava. Ambiciozni plan Povjerenstva da Cje-nik prihvati i Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje složenije je naravi i ovisi o nizu vanjskih čimbenika. Za sada, Cjenik je upućen na uvid Hrvat-skom zavodu za zdravstveno osigura-nje, kao dokument iz kojeg mogu isči-tati strukom utemeljene realne radne normative i materijalne troškove. Hr-vatski zavod za zdravstveno osiguranje kao državna institucija obveznog osno-vnog zdravstvenog osiguranja ima ek-skluzivna prava u odnosu na ostala os-guravajuća društva, što je razumljivo, a povezano je sa socijalnom politikom države na najširem planu. Baš zato neće biti jednostavno izboriti ingeren-ciju stručnih Komora nad cijenama Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje.Gledajući Cjenik koji ujedno sadrži po-pis svih laboratorijskih pretraga u na-šoj zemlji, nameće mi se ideja (koja nije neposredno vezana za ekonomska pitanja) koliko bi bilo korisno znati gdje se sve mogu i napraviti. Sigurna sam da ste svi nebrojeno puta bili u si-tuaciji da tragate za laboratorijem koji radi stanovite pretrage. Takva pitanja svima nama svakodnevno stižu iz lije-čničkih ordinacija, a i od gra�ana koji se pogotovo ne znaju snaći u labora-torijskoj mreži. Poglavito se to odnosi na specijalističke i visokodiferentne pretrage. Usu�ujem se izgovoriti tu ideju naglas premda znadem koliko bi njezino ostvarenje bilo teško, dugo-trajno, organizacijski i informatizacijski zahtjevno. No, pomisao na višestruku korist i lakoću dostupa tih informacija na način kako su nam danas dostupne cijene pretraga na web stranici Komo-re daje vjeru da ideja nije utopistička. Za sljedeće desetljeće...

Dr. sc. Nada Vrkić

Sastavljanje prvog kodeksa etike i deontologije naše Komore predsta-

vljalo je prvi pokušaj da se definira eti-čki kodeks općenito u struci. Pri tome smo konzultirali pravnike, iščitavali li-ječnički kodeks i pokušavali sastaviti tekst kao ispravno shvaćanje profesio-nalne etike u medicinskoj biokemiji. U proteklom razdoblju napredak biome-dicinske znanosti pogotovo na podru-čju genetike ne mjeri se više godinama nego danima ili satima i bez obzira na skeptike čini se da je medicinska revo-lucija na pomolu, a kako kaže jedan od vodećih znanstvenika prof.dr. Kre-šimir Pavelić u knjizi “Čuda moderne medicine – nadanja i strepnje” razdo-blje genocentricizma zahtjeva i revizi-ju prošlih moralnih sustava. Uz pojam etike uvodi se i bioetika pa je intere-santno što našem novom kodeksu koji se još oblikuje misli doc. dr Nada Go-stić s Katedre za društvene znanosti Medicinskog fakulteta u Rijeci koja je na primjeru našega kodeksa pokušala objasniti razlikovnost etike i bioetike, te moguće nadopune novog kode-ksa.

“Bioetika je kao novo etičko vi�enje na medicinu i sve ono što se oko me-dicine doga�a, uputila medicinske i zdravstvene djelatnike na potrebu do-nošenja etičkih dokumenata kojima bi svaka medicinska i zdravstvena djela-tnost svjedočila kako uz stručno znanje i vještine posjeduje i znanje o etičkom odnosu prema pacijentima, i svim dru-gim osobama s kojima dolazi u kon-takt. Uvidi u brojne me�unarodne i ra-zličite nacionalne etičke dokumente pokazuju da postoje dva pristupa na-činu reguliranja etike i etičnosti. Nai-me, jedan broj profesionalnih udruže-nja etičnost svojih djelatnika odre�uje kroz navo�enje njihovih dužnosti u

odnosima prema pacijentima, kolega-ma i društvenoj zajednici, dok jedan broj takvih udruženja uz jasno nazna-čene dužnosti svojih profesionalaca etičnost “širi” i u područja koja su na-stala s nastankom bioetike. Uopćeno se može reći da su to sva ona podru-čja u kojima se naglašava briga za pa-cijenta, za sve ono što mu se kao oso-bi može dogoditi u dijagnostičkom po-stupku, medicinskom tretmanu i bio-medicinskim istraživanjima. Za prvi pristup možemo reći da je okrenut medicinskim i zdravstvenim profesio-nalcima, dok je drugi okrenut čovjeku, pacijentu koji se zbog bolesti, odre�e-nog stanja, nesposobnosti, ranjavanja i sl., upravo tom profesionalcu s po-vjerenjem prepušta.

Naslov kodeksa Vašeg udruženja upu-ćuje nas na to da je on deontološke naravi što će reči da je nastao na crti prvog pristupa. Da bi bio bioetički u tom kodeksu valjalo bi jasnije nazna-čiti upravo ono što se u njemu često ponavlja: etičko ponašanje, dobrobit i interes bolesnika (i korisnika), etička načela, ono što struka smatra neeti-čkim (najavljeno u čl. 7., zatim neeti-čko obavljanje zdravstvene djelatnosti u čl.,12) te posebice u kodeks treba ugraditi razinu informiranosti bolesni-ka i korisnika, zaštitu podataka, priva-tnosti i povjerenja te jasno proglasiti sve ono što se smatra profesionalnom zdravstvenom tajnom medicinskog bi-okemičara. Taj dio kodeksa zaslužuje sintezu u posebnom podnaslovu.”

KODEKS MEDICINSKE ETIKE I

DEONTOLOGIJU NA PUTU PREMA

KODEKSU BIOETIKE

18

Da savjeti za sačuvanje zdravlja nisu novovjeki potvrditi će nam ovaj prevod latinskog teksta prof. dr. Grmeka pro-na�en me�u metropolitskim medicinskim djelima koji datira iz 14.st.Preuzeto iz “Iz hrvatske medicinske prošlosti”.

Kratka pouka o čuvanju zdravlja(zagrebački srednjevjekovni rukopis)

O bu�enjuKada se probudiš, potrebno je, da se malo prošetaš i isto tako da udove svoje protegneš i glavu iščešljaš, jer protezanje jača tijelo, a češljanje izvlači pare, koje se uzdižu iz želuca u glavu za vrijeme spavanja. (…)

O hraniDa bi ti došla volja za jelo u običajni čas, vrši primjereni tjelesni napor, krećući naime tijelom ili jašući ili nešto tome slično radeći, jer je to korisno. I neka pred tebe stave mnoga jela i jedi ih po izboru i prema želji s kruhom dosta dignutim, kome je dakako prije toga dano dosta kvasca. I moraš dići ruku, to jest prestati jesti, dok još ostaje volje odnosno želje za jelom, jer višak hrane steže prsa i duh te hra-na zaostaje u dubini želuca. Isto tako uzdrži želju od istodobnog pijenja i jedenja, da ti ne postanu običaj, jer istodobno pijenje i jedenje sapinje želudac te utrnjuje žarku želju za jelom i brka hranu i stvara zapreke, ako bi se mnogo pilo, a ni-šta nije gore za tijelo od toga. Ako se pak ne može biti bez toga, da se voda pije, te bi tako bilo potrebno ili zbog topline vremena ili zbog topline želuca ili hrane, neka je bude malo i neka je vrlo hladna. (…)I čuvaj se od ponovnog jedenja, dok ne spoznaš zasigurno, da ti je želudac prazan, to jest očišćen od prve hrane. A to ćeš spoznati, kada ti do�e ponovna želja za jelom i po mekoći sline, što nadolazi u usta. A kad staneš osjećati želju za jelom, moraš odmah jesti, jer ako ne budeš odmah jeo, želudac će se odmah napuniti najgorim vlagama, koju će oduzeti tijelu pod viška, te će mozak zamutiti najgorom parom, a kad poslije budeš uzimao hranu, želudac će biti mlak i hrana neće ko-ristiti tijelu.

O spavanjuI kada si se okrijepio, legni na veoma finu i mekanu postelju. Zatim umjereno spavaj, a spavaj prvi sat na desnoj strani, pa se potom okreni na lijevu stranu i tako dovrši spavanje. I znaj, da spavanje prijepodnevno čini tijelo tromim te suši i troši njegovu vlagu, a poslije okrepe obnavlja i zadovoljuje.

O godišnjim dobimaMoraš marljivo obdržavati četiri godišnje dobi. Proljeće je naime vrijeme toplo i vlažno, te ugrijava zrak. Pa se stoga u njem burka krv i u to vrijeme koristi sve, što je jednakog sastava, to jest toplo, kao pilići i prepelice i jaja i divlje loćike, koje puk zove sarriglia, i kozje mlijeko. Isto tako nije nijedno vrijeme bolje ni korisnije za puštanje krvi. U to vrijeme korisno općiti sa ženama i tjelesno se kretati i puštati vjetrove i kupati se i znojiti se i pijenje napitaka za erekciju kao i uzimanje sredstava za čišćenje. Štogod naime zla do�e od medicine, liječenja ili probave ili puštanja krvi, ovo doba svojom jakošću popravi.Ljetno je vrijeme toplo ali i suho. I nek se u njem jede sve što je hladno, kao teletina s octom i krastavci i pilići ugojeni je-čmenim brašnom, a od plodova štogod je kiselog okusa i kisele jabuke i mogranji, isto tako kiseli, i ostalo. A sa ženama neka se opći malo i neka se ne pristupa nikako puštanju krvi, osim ako ne bi bila velika potreba. I neka se malo kreće i malo kupa. Jesen je hladna i suha. U to je vrijeme potrebno uzimati od hrane, sve što je suhog i vlažnog sastava kao što su pilići i ja-njad i slatko grož�e te staro i fino vino, i ostalo. I neka se čuva svega što stvara crnu koleru. A neka se mnogo kreće i neka se sa ženama mnogo opći, kao ljeti. Neka se uzimaju kupke i čišćenje ako je potrebno.Zimsko doba hladno je i vlažno. U to doba treba promijeniti način života, to jest treba se povratiti uzimanju tople hrane i lijekova, kao što su mladi golubi i ovnujsko meso i pečenje na žaru i svi topli napici, isto tako smokva i orasi i veoma do-bro crveno vino. A neka se ne pristupa čišćenju utobe i puštanju krvi osim ako ne bi bilo velike potrebe. Tada treba ugri-javati zrak, to jest činiti ga vrućim. kanimo se u to doba općenja sa ženama i kretanja tijelom.

ZANIMLJIVOSTI

Ured ni ca: Bi ser ka Ge tal dićUred ni štvo: I. Če pe lak, D. Čvo ri šćec, S. Do dig,

B. Ku no vić, B. Re kić, V. Ru me njak, N. Vr kićPriprema i tisak: GIPA d.o.o.

Naklada: 600 komada

Svibanj 2005., No vi ne HKMB, br. 14.