GODI

NA X

II •

BRO

J 112

• 1

5. IX

. 201

2.

T E M A B R O J A ( s t r . 1 7 )

Informatizacijau sluæbi zdravstvaInformatizacijau sluæbi zdravstva

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 1 2 • 1 5 . r u j n a 2 0 1 2 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5Tko Êe nas zastupati na sindikalnoj sceni?

IZ KOMORE ..... 6Deveta sjednica IO-a • OËitovanje Komore na prijedlog Mreæe

Izobrazba na WEB-u Komore • Vi pitate - Komora odgovara

INFORMATIZACIJA U SLUÆBI ZDRAVSTVA I ZDRAVLJA ..... 17©to je skriveno u hrvatskom zdravstvu? • Upravljanje temeljem dokaza • Informatizacija zdravstva

E-karton • Pravo pacijenta na uvid u dokumentaciju • eListe Ëekanja i eNaruËivanje • Srediπnji EZZ/e-karton

Nacionalni preventivni programi • Umjesto πirokih indikacija - πiroka komunikacija

Povjerenstvo za palijativnu skrb MZ-a • Zdravstveno-informacijski sustav u MORH-u

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 37Sjednica UV HZZO-a • Ugroæena isporuka lijekova • HZZO o aferi Pfeizer • Startao e-projekt • Svjetski dan hepatitisa

Meunarodni tjedan dojenja • Nuspojave prijaviti HALMED-u • Zdravstveni odgoj u πkolama • Gerontoloπka πkola

Muzikoterapija • Potroπnja droga • Iz hrvatske kardiologije

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 45

HRVATSKA ALERGOLOGIJA ..... 52Bez alergena nema dijagnostike i terapije

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 54Palijativna skrb

Meunarodni neuropsihijatrijski kongres u Puli

23. Summer Stroke School

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 56Polifarmacija u starijih pacijenata

TEHNOLOGIJA U MEDICINI ..... 60Quo vadis, kiborgizacijo Ëovjeka?

PSIHIJATRIJSKA TEMA ..... 68Terapija svjetlom u Bjelovaru

Iz AMZH-a ..... 70O naπoj Medicinskoj akademiji

PATOGRAFIJA ..... 72Bolest i smrt Ivana Merza • Uz Merzovu patografiju

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 78Prva dva lijeËnika konavoskog roda

ZANIMLJIVE LI»NOSTI ..... 82Prof. dr. Ivo MarinoviÊ

UREDNIKOV KUTAK ..... 87Sto brojeva Medixa

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 88

rijeË predsjednika

5

vrπena sudskim nagodbom uplatom velikekoliËine novaca. Jasno je da osuujemo sveπto se moæe nazvati korupcijom, ali to nikakone znaËi da je meu lijeËnicima korupcijaprisutna u velikom postotku nego drugdje.

Na æalost toga ima kao i svim dru-gim profesijama, a naπ je zadatak da obavlja-juÊi Ëasno svoj posao dovedemo percepcijukorupcije do minimuma.

Krajem srpnja na snagu je stupioZakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartit-nim tijelima i reprezentativnosti za kolektivnopregovaranje, kojim se odreuje tko moæe bitireprezentativan pregovaraË za kolektivni ugo-vor. Ovo je vrlo vaæno za naπu profesiju. Poz-nato je da je naπ cilj imati poseban kolektivniugovor samo za lijeËnike, ali nam to do sadanije uspjelo. Hrvatski lijeËniËki sindikat trebaobi biti naπ zastupnik u pregovorima s Vladom,ali to sukladno gore navedenom zakonu zavisisamo o tome hoÊe li imati dovoljan broj Ëlano-va. Nije nam u interesu da nas zastupa netkodrugi, stoga pozivam sve oni koji joπ nisuËlanovi naπega Sindikata da to postanu.

U ovom broju LijeËniËkih novinamoæete naÊi obrazac koji treba ispuniti i posla-ti ga na adresu HLS-a u ©ubiÊevu broj 9.

Hrvatska lijeËniËka komora uvijekje podræavala naπ Sindikat pa Êemo tako

nastaviti i u buduÊnosti.Izaπao je 100. broj Ëasopisa „Me-

dix", dvomjeseËnika koji izlazi veÊ18 godina.Ovaj Ëasopis nametnuo se svojim zanimljivimi korisnim sadræajem, a πto je Hrvatska lijeË-niËka komora prepoznala i sklopila s izdava-Ëem sporazum o meusobnoj suradnji.

Zadovoljni smo πto ovaj ËasopisrijeËju i slikom prati sve najvaænije dogaajeu naπoj struci, te posebice onim dijelom kojise tiËe trajne medicinske izobrazbe. U «Me-dixufl priznati struËnjaci iz pojedinih specijal-nosti objavljuju tekstove, na temelju kojih Ëi-tatelji mogu rijeπiti test, a to im donosi 7 bo-dova za obnovu licence. Ovaj stoti broj pos-veÊen je hematologiji i transfuzijskoj medicini,a gost urednik je prof. dr. sc. Ana PlanincPeraica, predsjednica Hrvatskog druπtva zahematologiju i transfuzijsku medicinu. Kaohematolog mogu pohvalit i objavl jenetekstove; sa zadovoljstvom sam rijeπio test,nadam se uspjeπno, i tako stekao bodove zaobnovu svoje licence. Kolegama iz „Medixa"joπ jednom Ëestitam, uz æelju da nastave svojrad.

Dana 20. srpnja zavrπena je javnarasprava o Nacionalnoj strategiji razvojazdravstva do 2020. godine. Vlada RH ju jeprihvatila i poslala u saborski postupak. Vese-li me πto su zakljuËci naπih simpozija i stavoviKomore uvrπteni u konaËnu verziju koju je Vla-da usvojila. Jedno je od vaænih pitanja obvez-no i kvalitetno osiguranje od profesionalneodgovornosti za sve lijeËnike, koji obavljajuzdravstvenu djelatnost. Kako je to rijeπeno udræavama srednje i istoËne Europe imat Êemopriliku saznati uskoro na ZEVA mitingu, kojiÊe se odræati u Zagrebu od 27. do 29. rujnaove godine. Osim o ovoj temi, na simpozijuÊemo govoriti o medijaciji kao naËinu rjeπa-vanja sporova bez sudskog procesa. Zani-manje za taj skup je veliko, a zakljuËci Êe joπsnaænije utjecati na rjeπavanje ovoga vaænogpitanja.

Nakon ljetne stanke sva naπa struË-na povjerenstva nastavljaju svoj rad i oËe-kujemo njihov doprinos kako bi lakπe obavljalinaπ teæak i vrlo odgovoran posao.

Vaπ predsjednik:Prim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

• Ljeto je na kraju. Oni koji su imalipriliku odmoriti se nastavit Êe svoj posao s viπeenergije, koja im je sigurno potrebna da bipruæali kvalitetnu zdravstvenu zaπtitu svojimkorisnicima u uvjetima kad to moraju Ëiniti sograniËenim sredstvima. Iz medija doznajemoda neke bolnice imaju poteπkoÊe u opskrbili jekovima zbog dugova dobavljaËima.Vjerujem da Êe se naÊi izlaz iz ovog stanja,koje sigurno predstavlja velik teret onima kojimoraju pruæiti zdravstvenu zaπtitu svojimpacijentima. Meutim, svi moraju biti svjesnida uz ograniËena sredstva trebaju biti ogra-niËene i moguÊnosti pruæanja zdravstvenezaπtite. Siguran sam da Êemo u okviru mo-guÊeg, kao i do sada, pruæati kvalitetnu uslugukorisnicima zdravstvenih usluga...

Ovo ljeto obiljeæeno je velikom su-πom i velikim brojem πumskih poæara u prioba-lju. UnatoË ovim nedaÊama turistiËka sezonabila je jako dobra. I zdravstveni radnici su dalivelik doprinos pruæajuÊi zdravstvenu zaπtituu uvjetima kada trebaju, osim svojim osigura-nicima, biti na usluzi i turistima.

Umjesto da se ponosimo svojimzdravstvenim radnicima, u medijima se velikapozornost posveÊuje tzv. aferi Pfizer, koja sedogodila u nekim dræavama, pa tako i u Hrvat-skoj od 1997. do 2004., a koja je u SAD-u za-

Tko Êe nas zastupatina sindikalnoj sceni?

iz komore

6

godine potrebno izraditi Plan rada Komoreza borbu protiv percepcije javnosti o korupcijilijeËnika i unaprjeenje statusa lijeËnika ujavnosti. Nastavno na zakljuËak Skupπtine ime-novana je radna skupina u sastavu; dopred-sjednik dr. Mario Malnar, predsjednica Povje-renstva za medicinsku etiku i deontologijuprof. dr. sc. Mirjana Sabljar MatovinoviÊ isavjetnik predsjednika za odnose s lijeËniËkimudrugama i Ministarstvom zdravlja prim. dr.Danijel Mrazovac.

Pripremnih sastanaka s HZZO-om nije bilo

Dogovoreni pripremni sastanci sHrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje(HZZO), koji su trebali biti prije svake sjedniceUpravnog vijeÊa HZZO-a radi razmatranja svihaktualnih pitanja, nisu odræavani pa suradnjatijekom ljeta s HZZO-om nije zadovoljavajuÊa,istaknuto je u raspravi o izvjeπÊima s priprem-nih sastanaka za sjednicu UV-a HZZO-a.

Sjednica UV-a HZZO-a odræana je18. srpnja, no pripremnog sastanka na kojemje trebala sudjelovati HLK nije bilo. BuduÊi daje Komora zaprimila materijale za sjednicu,oËitovala se na njih pisanim putem.

Premda je 29. kolovoza takoerodræana sjednica UV-a HZZO-a, na kojoj jeprva toËka dnevnog reda bilo razmatranjePrijedloga Povjerenstva za utvrivanje cijenaDTP-a u specijalistiËko konzilijarnoj zdrav-stvenoj zaπtiti Ëiji je Ëlan i Komora, Komoraopet nije bila pozvana na pripremni sastanak.

Prvi dopredsjednik Komore dr. Ma-rio Malnar upozorio je da se u dopisima ko-jima se na te sastanke pozivaju predstavnicidrugih sudionika traæi dolazak predstavnika,dok se u dopisu HLK-u izrijekom pozivapredsjednik Komore. SmatrajuÊi da je to nijeispravno, IO je zakljuËio da Êe Komora tomeprigovoriti jer je njeno pravo da sama odluËitko Êe je uz odreenu tematiku najbolje pred-stavljati.

Novosti iz rada stalnihpovjerenstava IO-a

Predsjednica Povjerenstva za javno-zdravstvenu djelatnost prof. dr. sc. Vesna Ju-reπa govorila je o intenzivnom radu Povjeren-stva u srpnju na Strategiji razvoja javnogzdravstva. Povjerenstvo se bavilo i Strategijomrazvoja zdravstva te primijetilo da ona viπegovori o struci javnog zdravstva, nego o sa-mom javnom zdravstvu. Stoga je Povjerenstvouputilo primjedbe i prijedloge Komori.

Povjerenstvo za medicinsku izo-brazbu lijeËnika odræalo je sastanak 3. srpnjas predstavnicima Hrvatske komore medicin-skih biokemiËara u vezi s vrednovanjem teËa-jeva trajnog usavrπavanja, izvijestila je pred-sjednica Povjerenstva prof. dr. sc. TatjanaJeren. ZakljuËila je da je dosadaπnja suradnjabila dobra te da su stvoreni preduvjeti za joπviπu razinu buduÊe suradnje.

Predsjednik Povjerenstva za primar-nu zdravstvenu zaπtitu dr. Senad MusliÊ za-molio je podrπku IO-a u pokretanju aktivnostia nastavno na izjavu ravnatelja HZZO-a prim.dr. Siniπe Varge da Êe LijeËniËka komora bitipartner u pregovaranju oko izrade novogUgovora o provoenju zdravstvene zaπtite naprimarnoj razini. MusliÊ je predloæio da seformira radna skupina koja Êe raditi na novimugovorima o provoenju zdravstvene zaπtiteiz obaveznog zdravstvenog osiguranja naprimarnoj razini. IO je zakljuËio da Êe se tajzahtjev uputiti HZZO-u. Prioriteti o kojima tre-ba raspravljati s HZZO-om, smatra Povjeren-stvo za PZZ, tiËu se razdvajanja indeksacijevezane na propisivanje lijekova i bolovanja teuputnica za specijalistiËke preglede, odnosno

• Kako zainteresirati mlade lijeËnikeda se viπe posvete primarnoj zdravstvenoj zaπ-titi raspravljalo se odmah na poËetku 9. sjed-nice Izvrπnog odbora 7. rujna.

Nastavno na zakljuËak s prethodnesjednice IO-a napravljena je dopuna i zaklju-Ëeno je da ovo pitanje treba sustavno obraditii predloæiti Ministarstvu zdravlja da ga rjeπavau okviru Nacionalne strategije razvoja zdrav-stva od 2012. do 2020. Da bi se mladi lijeËnicizainteresirali za rad u PZZ-u trenutno je mo-guÊe predloæiti i bolje vrednovanje tog radakroz odredbe Pravilnika o mjerilima za prijamspecijalizanata. Komora Êe nastojati da se topitanje rijeπi na najbolji naËin.

Osnovana radna grupaza borbu protiv percepcijejavnosti o korupciji lijeËnika

Na redovnoj godiπnjoj sjedniciSkupπtine Hrvatske lijeËniËke komore 16. lip-nja 2012. donijet je zakljuËak da je do kraja

S 9. sjedniceIzvrπnog odbora

Kako zainteresirati mladelijeËnike za rad u PZZ-u?

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo i prvi dopredsjednik dr. Mario Malnar

iz komore

7

svojim prostorima, MozetiË je izvijestio daraspolaæe samo nesluæbenom informacijomda svatko tko se æeli vratiti u dom zdravlja tomoæe uËiniti, ako ne u ovom onda u sljedeÊemugovornom razdoblju. Ujedno, svatko tko æeliostati zakupac moÊi Êe to ostvariti u dogovorus lokalnom samoupravom koja Êe ureivatipitanja zakupa.

©to se tiËe moguÊnosti rada uzdravstvenim ustanovama temeljem ugovorao djelu, koje je takoer kao temu spomenuoMozetiË u izvjeπÊu o radu Povjerenstva, uovom broju donosimo poseban Ëlanak.

Deklaracija European CardiacArrest Awareness Week

Na sjednici IO-a sudjelovala je ipredsjednica HD-a za reanimatologiju dr. InesLojna Funtak, koja je Ëlanovima IO-a prezen-tirala Deklaraciju European Cardiac ArrestAwareness Week, usvojenu 14. lipnja u Europ-skom parlamentu. Deklaracijom se nastojipotaknuti edukacija posebnih ciljanih skupinalaika iz kardipulmonalne reanimacije.

Edukacija bi trebala obuhvatiti va-trogasce, policiju, domaÊine na aerodromimai u avionima, osoblje æeljezniËkih i autobusnihkolodvora, stadiona, πkola, fakulteta, hotelskihi turistiËkih naselja, odnosno na svim mjestimakoja okupljaju ili kroz koja prolazi velik brojljudi.

Europske smjernice upozoravaju ina potrebu daljnjeg razvoja programa (PublicAccess Defibrillation) i postavljanje defibri-latora na javnim mjestima jer ranu defibrilacijumogu provoditi i laici. Edukacija o zbrinja-vanju bolesnika u kardio-raspiratornom zas-toju u izvanbolniËkim uvjetima ne smije bitiograniËena samo na zdravstvene djelatnikeveÊ treba ukljuËiti i stanovniπtvo.

uputnica za laboratorijske pretrage. Nuænoje takoer obuhvatiti i kvalitetniju regulativuu vezi s pisanjem putnih naloga pacijentima.

Zamjenica predsjednice Povjeren-stva za ostale lijeËniËke djelatnosti dr. sc.Vesna Sitar SreboËan izvijestila je IO o 3.sjednici Povjerenstva odræanoj 31. svibnja, nakojoj su sudjelovali HZZO i Hrvatski zavod zamirovinsko osiguranje (HZMO) te predstavilipoloæaj i status lijeËnika u tim ustanovama(viπe u LN od 15. lipnja 2012.). »lanovi Povje-renstva suorganizirali su i aktivno sudjelovaliu modulu Motovunske ljetne πkole unapree-nja zdravlja ''πto je skriveno u hrvatskomzdravstvu?'' (tema ovog broja LN-a).

Predsjednik Povjerenstva za privat-nu praksu i ugovornu specijalistiËku izvanbol-niËku djelatnost dr. sc. Vladimir MozetiËizvijestio je IO o glavnom problemu kojim sePovjerenstvo bavilo, tj. o izradi novog, dopu-njenog Cjenika zdravstvenih postupaka Ko-more kojim su utvrene najniæe cijene zdrav-stvenih postupaka i usluga. Povjerenstvo Êeu najkraÊem moguÊem roku izraditi novi pri-jedlog Cjenika kako bi se otklonio i privremenizastoj u ovjerama cjenika.

MozetiË je IO-u predloæio i da seodræi sastanak s predstavnicima Agencije zazaπtitu træiπnog natjecanja radi πto preciznijegodgovora na pitanje hoÊe li Komora i u bu-duÊnosti, nakon ulaska u Europsku uniju, mo-Êi zadræati svoju javnu ovlast utvrivanja mini-malnih cijena zdravstvenih postupaka. Od-govor na ovo pitanje u πirem kontekstu bu-duÊih ovlasti Komore zatraæit Êe se i od pred-sjednice saborskog Odbora za zdravstvo isocijalnu politiku i naπe predstavnice u Europ-skom parlamentu za segment zdravstva dr.Biljane Borzan.

O statusu privatnih ugovornihspecijalista, koji su se do 30. lipnja trebalioËitovati o tome hoÊe li prijeÊi u domovezdravlja ili Êe nastaviti obavljati djelatnost u

Inicijativu su podræali svi Ëlanovi IO-a pa Êe se na prijedlog prim. dr. Josipa JeliÊai Komora zaloæiti da se HD-u osiguraju formal-no pravne pretpostavke za provoenje oveedukacije.

PrihvaÊeni poslovnicio radu Izvrπnog odbora istalnih povjerenstava IO-a

IO je usvojio Poslovnik o radu Izvrπ-nog odbora HLK-a i Poslovnik o radu stalnihpovjerenstava IO-a HLK-a. Novi poslovniciomoguÊit Êe bolji rad IO-a i stalnih povjeren-stava IO-a, a bit Êe dostupni na mreænojstranici Komore www.hlk.hr.

MSD distribuirati πtoveÊem broju zainteresiranih

Temeljem Ugovora o dodjeli MSDpriruËnika Komora Êe se zaloæiti da se ovavrijedna knjiga distribuira πto veÊem brojuzainteresiranih. Predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo je predloæio a IO prihvatio iz-radu Aneksa postojeÊem Ugovoru kako bi seto ostvarilo. Na taj naËin omoguÊit Êe se dado PriruËnika dou i predstavnici ostalihzdravstvenih struka u Hrvatskoj, a ne samolijeËnici aktivni praktiËari kako je prvotno bilopredvieno.

Pripreme 19. Sastanka ZEVA

Komora je domaÊin 19. sastankaSimpozija lijeËniËkih komora centralne i is-toËne Europe (ZEVA), koji Êe se odræati od 27.do 30. rujna u Hotelu Westin u Zagrebu.

Teme su, a predloæila ih je Komorakao organizator, medijacija kao naËin rjeπava-nja sporova u zdravstvu i osiguranje lijeËnikaod profesionalne odgovornosti.

Predsjednik Povjerenstva za privatnu praksu i ugovornu specijalistiËku izvanbolniËku djelatnost dr. sc. Vladimir MozetiË , savjetnik predsjednika za odnose s lijeËniËkimudrugama i Ministarstvom zdravlja prim. dr. Danijel Mrazovac, predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat, savjetnik predsjednikaza struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Mirko Gjuraπin i predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ

iz komore

8

Ove godine Komora Êe biti i do-maÊin sastanka Liason Committeea Europskogforuma lijeËniËkih organizacija koji Êe seodræati u Zagrebu 25. i 26. listopada.

Ostale aktivnosti Komore

U nastavku donosimo pregledostalih aktivnosti Komore u razdoblju izmeudviju sjednica IO-a od 16. lipnja do 7. rujna.

• 16. lipnja 2012. - odræana je redovnagodiπnja sjednica Skupπtine Komore

• 25.-27. lipnja 2012. - u suorganizaciji ©NZ-a A. ©tampar i HLK-a odræana je u okviruMotovunske ljetne πkole unapreenja zdravlja radionica „Zdravstveni sustav i zdravstvenapolitika" s temom „©to je skriveno u hrvat-skom zdravstvu?"

• 27.-29. lipnja 2012. - na predstavljanjuNacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. u Groænjanu u sklopu teËaja Mediji izdravlje sudjelovali su predsjednik Komoreprim. dr. Hrvoje Minigo, rizniËar prim. dr.Vjekoslav MahovliÊ i predsjednik Povjerenstvaza PZZ dr. Senad MusliÊ

Financijske potporei pokroviteljstva

Akademija medicinskih znanostiHrvatske obratila se Komori sa zamolbom zafinancijsku potporu buduÊi da se naπla u ne-zavidnoj situaciji koja bi mogla, ne pronaeli se rjeπenje, imati za posljedicu prestanaknjenog djelovanja. UvaæavajuÊi znaËenjeAMZH-a i njen doprinos razvoju medicinskihznanosti, Komora joj je odobrila jednokratnunovËanu pomoÊ u iznosu od 10.000 kuna.

Komora Êe biti pokrovitelj TreÊegKongresa Hrvatske obiteljske medicine koji Êese odræati 4.-7. listopada u Bolu na otoku Bra-Ëu. Organizator je Koordinacija hrvatskeobiteljske medicine, kojoj je Komora odobrilafinancijsku potporu od 5.000 kuna da bi seπto veÊi broj polaznika mogao ukljuËiti u radovog skupa.

Komora Êe biti pokrovitelj Internogsimpozija iz kognitivne psihijatrije i neurozna-nosti Psihijatrijske bolnice Rab te Êe i daljefinancijski podræavati ZagrebaËku ligu protivraka. Pokroviteljski Êe podræati i Meunarodniposlijediplomski teËaj stalnog usavrπavanja iHrvatski poslijediplomski teËaj ginekoloπkekirurgije i endoskopije.

• 2. srpnja 2012. - u Komori je odræan pri-premni radni sastanak s predstavnicima te-hniËkog organizatora sastanka ZEVA

• 3. srpnja 2012. - prim. dr. Hrvoje Minigo iprof. dr. Tatjana Jeren sastali su se s predstav-nicima Hrvatske komore medicinskih biokemi-Ëara u vezi s vrednovanjem teËajeva trajnogusavrπavanja

• 17. srpnja 2012. - prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ i tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ nazoËile su sastanku u vezi s inozemnimobrazovnim kvalifikacijama steËenima u tre-Êim zemljama i u vezi s reguliranjem pristupatræiπtu rada u podruËju zdravlja u Ministarstvuznanosti

• 24. kolovoza 2012. - Ministarstvu zdravljadostavljen je pregled zaprimljenih oËitovanjaËlanova tijela Komore na prijedlog izmjena idopuna Mreæe javne zdravstvene sluæbe

• 7. rujna 2012. - u Komori je odræan sastanakuæeg Organizacijskog odbora sastanka ZEVA

Uredniπtvo LN-a•••••

timova u djelatnosti opÊe/obiteljske medicinena razini PZZ-a u RH DubrovaËko-neretvan-ska, Istarska, KoprivniËko-kriæevaËka, Mei-murska, Poæeπko-slavonska i Primorsko-go-ranska æupanija.

Poæeπko-slavonska, Primorsko-go-ranska, Splitsko-dalmatinska i Varaædinskaæupanija dale su primjedbe na prijedlog Mre-æe timova u djelatnosti zdravstvene zaπtitepredπkolske djece na razini PZZ-a u RH.

Na Mreæu timova u djelatnostizdravstvene zaπtite æena na razini PZZ-a u RHprimjedbe je dala samo SisaËko-moslavaËkaæupanija.

• Ministarstvo zdravstva u srpnjuje zatraæilo miπljenje Hrvatske lijeËniËke ko-more o prijedlogu Mreæe javne zdravstvenesluæbe. Komora je o Mreæi zatraæila oËitovanjesvojih æupanijskih povjerenstava, predsjednikai Ëlanova stalnih povjerenstava Izvrπnogodbora.

BuduÊi da u roku koje je Ministar-stvo zdravlja dalo Komori za oËitovanje nijebilo sjednica nadleænih tijela Komore, pregledoËitovanja sastavljen je od primjedbi i obra-zloæenja pristiglih u Komoru te je dostavljenMinistarstvu.

Primjedbe na prijedlog Mreæe jav-ne zdravstvene sluæbe dale su za Mreæu

Primjedbe na prijedlog Mreæe ti-mova u djelatnosti preventivno-odgojnihmjera za zdravstvenu zaπtitu πkolske djece istudenata u RH dale su LiËko senjska, Pri-morsko-goranska, OsjeËko-baranjska i Split-sko-dalmatinska æupanija te Grad Zagreb.

SisaËko-moslavaËka æupanija dalaje primjedbe na Mreæu specijalistiËko-kon-zilijarne i dijagnostiËke zdravstvene djelat-nosti, tj. potreban broj specijalistiËko-konzi-lijarnih i dijagnostiËkih timova prema utvr-enom standardu.

Na Mreæu bolniËke djelatnosti uGradu Zagrebu primjedbe je dala Klinika zapsihijatriju VrapËe, a na Mreæu bolniËke dje-latnosti u Primorsko-goranskoj æupaniji Psi-hijatrijska bolnica LopaËa.

OpÊa bolnica ''Dr. Ivo PediπiÊ'' Sisaki LjeËiliπte Topusko oËitovali su se na MreæubolniËke djelatnosti u SisaËko-moslavaËkojæupaniji.

•••••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

OËitovanje na prijedlogMreæe javne zdravstvenesluæbe

Borka Cafuk

iz komore

9

obavijest sa zaporkom i korisniËkim imenomna svoju e-adresu koju je naveo u prijavi, πtomu omoguÊava daljnji unos podataka vezanihuz struËni skup. Ukoliko organizator obavijestne dobije, to govori da prijava skupa nijedobro ispunjena i nuæno je skup ponovoprijaviti.

Nakon πto Povjerenstvo Komore zatrajnu medicinsku izobrazbu razmotri prijavui ukoliko odobri prijavljeni skup, organizatorstruËnog skupa na svoju e-adresu dobivaobavijest o odobrenju skupa, broju bodova ikategoriji skupa.

Organizator skupa u aplikacijuupravljanja struËnim skupom treba unijetipopis predavaËa i sudionika skupa nakonodræavanja struËnog skupa. Na temelju togpopisa aplikacija automatski dodjeljujebodove sudionicima skupa.

• Na mreænim stranicama HrvatskelijeËniËke komore (www.hlk.hr) veÊ je duæevrijeme aktivna aplikacija za trajno usavrπava-nje lijeËnika, odnosno za prijavu struËnih sku-pova i upravljanje struËnim skupovima za or-ganizatore. Smisao aplikacije je pojednostav-ljenje prijavljivanja struËnih skupova i omogu-Êavanje uvida lijeËnicima u broj sakupljenihbodova putem pristupanja kartici lijeËnika.Ovo je i jedinstveni program organizacije sku-pova i praÊenja sakupljenih bodova u naπojregiji.

Na mreænoj stranici nalaze se uputeza organizatore struËnih skupova o naËinuprijave i upravljanja struËnim skupom,odnosno naËinu unoπenja podataka vezanihuz struËni skup, kao i upute za koriπtenje tzv.kartice lijeËnika.

Po ispunjenoj prijavi struËnogskupa organizator struËnog skupa dobiva

S druge strane, svaki lijeËnik moæepristupiti svojoj kartici lijeËnika koja muomoguÊuje uvid u broj prikupljenih bodovate popis struËnih skupova na kojima je su-djelovao.

Upute za pregledkartice lijeËnika

Postupak pristupa kartici objaπnjenje i na mreænoj stranici Komore.

Autorizacija

U polje „KorisniËko ime" unesiteprezime.ime bez dijakritiËkih znakova, naprimjer: markovic.marko

Za osobe koje imaju dva prezimenaunesite prezime1.prezime2.ime, na primjer:juric. maric.snjezana. Pri tome se koriste toËke,a ne crtice.

U polje „Lozinka" unesite JMBG, naprimjer: 0506963123124 (slika 1.)

Pregled osobnih informacija

Klikom na „Osobne informacije" slijeve strane izbornika dolazimo do vaπihosobnih informacija (slika 2.).

Klikom na ikonu poveÊala poredvaπeg zapisa otvaramo detaljne informacije(slika 3.).

Prikaz kartice

Klikom na gumb „Prikaæi karticulijeËnika" otvara nam se konaËno sama kartica.Ispod detaljnih informacija nalazi se lista vaπihdosadaπnjih usavrπavanja koja takoer moæetepregledavati klikom na ikonu poveÊala poredæeljenog usavrπavanja (slika 4.).

Kod otvaranja kartice moæemo jeispisati a sam ispis moæemo ponovit iosvjeæavanjem stranice (pritiskom na tipku 5)(slika 5.).

Ako imate pitanja i nakon πto steprouËili uputu, a koja su vezana uz naËinkoriπtenja aplikacije, prijavu struËnog skupa,unos podataka o struËnom skupu ili pristupkartici lijeËnika, molimo vas da se obratiteadministratorici Povjerenstva Komore za trajnumedicinsku izobrazbu, gi Fulviji Akrap na e-adresu fulvia.akrap@hlk.hr.

Takoer, a s obzirom da je ovaj su-stav podloæan usavrπavanju, svoje eventualneprimjedbe ili prijedloge kojima bi se moglopoboljπati rukovanje aplikacijama molimo dapoπaljete na istu e-adresu.

•••••

Aplikacija za medicinskuizobrazbu lijeËnika namreænoj stranici Komore

Upute za prijavustruËnih skupova i uvid

u karticu lijeËnika

Borka Cafuk

(slika 1.)

iz komore

10

Vaæna obavijestorganizatorimastruËnih skupovai lijeËnicimasudionicima

Kratki podsjetniko pravima i obvezama

• Povjerenstvo skreÊe pozornost orga-nizatorima on-line prijavljenih struËnih skupovana obvezu upisivanja svih lijeËnika - sudionikaprijavljenog skupa, u informatiËku aplikaciju traj-nog usavrπavanja. Ulaz u aplikaciju svaki organi-zator ostvaruje putem korisniËkog imena (user-name) i zaporke (password) koji se dodjeljujeprilikom on-line prijave skupa. Upis lijeËnika uinformatiËku aplikaciju duænost je i obveza sva-kog organizatora. Ako organizator ne ispuni svo-ju obvezu upisivanja lijeËnika u informatiËku apli-kaciju, Komora ne moæe pripisati bodove u elek-troniËku karticu niti ih priznati u postupkuobnove odobrenja za samostalan rad (licence).

Isto tako, organizatore struËnih sku-pova prijavljenih putem obrasca podsjeÊamo naodredbu Ëlanka 21. stavka 4. Pravilnika o trajnojmedicinskoj izobrazbi kojom je propisano da jeorganizator kategoriziranog i vrednovanog struË-nog skupa duæan sudionicima struËnog skupapodijeliti potvrdnice. Organizatorima koji ne po-dijele potvrdnice sudionicima struËnog skupa,uskratit Êe se vrednovanje buduÊih struËnih sku-pova koje prijave. Za sva eventualna pitanja mo-æete se obratiti Tatjani BabiÊ, dipl. iur., tajniciPovjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnikana broj telefona: 01/4500 830 ili na e-mail:tatjana.babic@hlk.hr

Prof. dr.sc. Tatjana Jeren, dr. med.,predsjednica Povjerenstva

za medicinsku izobrazbu lijeËnika

(slika 2.)

(slika 3.)

(slika 4.)

(slika 5.)

iz komore

11

poliklinika i trgovaËkih druπtava za obavlja-nje zdravstvene djelatnosti, da se obrate Ko-mori, buduÊi da bi primjenom miπljenja Mini-starstva zdravlja bio doveden u pitanje njihovopstanak kao poslovnih subjekata.

Komora je o tome zatraæila miπlje-nje Ministarstva rada i mirovinskog sustava,istaknuvπi da se sukladno pozitivnim propi-sima privatne poliklinike i trgovaËka druπtvaza obavljanje zdravstvene djelatnosti moguregistrirati za veÊi broj zdravstvenih djelat-nosti. No, problem nastaje pri zapoπljavanjulijeËnika specijalista tih specijalnosti, a zbogopÊepoznatog manjka lijeËnika u Hrvatskoj,na πto je Hrvatska lijeËniËka komora viπe putaskretala pozornost i upozoravala javnost inadleæno ministarstvo. Takoer, naglasila jeKomora, privatne poliklinike i trgovaËka druπ-tva ne pruæaju sve svoje zdravstvene uslugesvaki dan u punom radnom vremenu, πto po-sebice dolazi do izraæaja u sluËaju dislocira-nih podruænica koje odreene usluge pruæa-ju, primjerice, jednom u tjedan dana.

Komora je skrenula pozornost Mi-nistarstvu rada na nekoliko situacija u kojimase ukazuje potreba za sklapanjem takvogugovora kakav u svojim bitnim odrednicamaodgovara sadræaju ugovora o djelu za obav-ljanje zdravstvene djelatnosti.

Tako se nerijetko dogaa kad sekao izvoaË ugovora o djelu pojavljuje umi-rovljenik. LijeËnici koji i poslije odlaska u miro-vinu æele biti radno aktivni moraju sklopitiugovor o radu te staviti svoju mirovinu u mi-rovanje kada æele za (novog ili starog) poslo-davca obavljati posao koji se po svojim obi-ljeæjima, naravi i vrsti rada obavlja u vidu rad-nog odnosa - dakle, ugovara se sam procesrada. No, ima umirovljenika koji posjedujuvaæeÊe odobrenje za samostalan rad i pone-kad bi obavili odreenu lijeËniËku uslugu, priËemu bi ugovorili s naruËiteljem doista samorezultat svog rada, a ne rad kao kontinuiraniproces.

• PopriliËnu pomutnju izazvalo jemiπljenje Ministarstva zdravlja o sklapanjuugovora o djelu za obavljanje zdravstvenedjelatnosti dostavljeno svim zdravstvenimustanovama krajem svibnja, u kojem se istiËeda zdravstvene ustanove ne mogu sklapatiugovore o djelu za pruæanje usluga zdrav-stvene zaπtite. Naime, Ministarstvo zdravljaje u svom dopisu istaknulo da je zatraæilomiπljenje Ministarstva rada i mirovinskog su-stava kako bi se u vezi sa sklapanjem ugovo-ra o djelu za obavljanje zdravstvene djelat-nosti i primjene odredbi Zakona o radu i za-kona o zdravstvenoj zaπtiti na zakonit naËinrijeπilo pitanje obavljanja rada u zdravstve-nim ustanovama.

Ministarstvo zdravlja je iz pribavlje-nog miπljenja Ministarstva rada istaknulo daproizlazi da se ugovor o djelu moæe sklopitisamo za obavljanje odreenog posla s izvo-aËem - fiziËkom osobom, i samo onda kadase obavljanjem takvog rada ne izvrπava sadræajradnog odnosa, odnosno kada se ne radi oposlovima koji s obzirom na narav i vrstu radate ovlasti poslodavca imaju obiljeæja poslovaiz ugovora o radu. Ako je poslodavac s rad-nikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovo-ra o radu) za obavljanje posla koji ima obiljeæjaposla za koji se zasniva radni odnos, smatratÊe se da je s radnikom sklopio ugovor o radu,osim ako poslodavac ne dokaæe suprotno,sukladno Ëlanku 8. stavku 2. Zakona o radu.Na temelju toga Ministarstvo je donijelo svojemiπljenje.

U pitanju je opstanakpoliklinika i trgovaËkihdruπtava za obavljanjezdravstvene djelatnosti

Ovo je ponukalo brojne Ëlanove Hr-vatske lijeËniËke komore - vlasnike privatnih

Potom, postoje i situacije kada li-jeËnici zaposleni u zdravstvenom sustavu radeizvan svoga punog radnog vremena skla-pajuÊi, uz odobrenje poslodavca, posao zaobavljanje zdravstvene djelatnosti u smislu Ël.125. b Zakona o zdravstvenoj zaπtiti („Na-rodne novine" br. br. 150/2008, 155/2009,71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 154-/2011, 12/2012). Poslodavac i zdravstvenaustanova u kojoj Êe zdravstveni radnik za svojraËun obavljati poslove iz djelatnosti poslo-davca sklapaju ugovor o meusobnim pra-vima i obvezama, a zdravstveni radnik (lijeË-nik) sklapa za svoj raËun posao s tom zdrav-stvenom ustanovom.

Takoer, postoji i potreba za ra-dom lijeËnika koji posjeduju vaæeÊe odobrenjeza samostalan rad i zaposleni su temeljemugovora na neodreeno vrijeme kod poslo-davca koji ne obavlja neposrednu zdravstvenudjelatnost (primjerice lijeËnici zaposleni u far-maceutici, Hrvatskom zavodu za zdravstvenoosiguranje i drugim dræavnim zavodima i mini-starstvima) - s obzirom da posjeduju licencumogu svoje znanje i struËnost upotrijebiti uobavljanju posla gdje se takoer ugovararezultat rada.

S obzirom na naprijed navedene si-tuacije gdje postoji potreba za obavljanjemposla - lijeËniËke djelatnosti - povremenog i/iliprivremenog karaktera, pri kojem se ugo-varasam rezultat rada (primjerice, oËitanje rend-genske snimke, davanje struËnog miπlje-nja,obavljanje dijagnostiËkog postupka), Komoraje od Ministarstva rada zatraæila od-govor napitanje: moæe li u takvim sluËajevima bitisklopljen ugovor o djelu s lijeËnikom koji imavaæeÊe odobrenje za samostalan rad, neovisnoo njegovom radnopravnom statusu.

Ministarstvo radasmatra da je najprimjerenijeradno pravne aspekteu pojedinoj djelatnostipropisati posebnim zakonom

Ministarstvo rada je u svom odgo-voru Komori istaknulo da osobe koje imajuodobrenje za samostalni rad i samostalno gaobavljaju, sukladno Zakonu u radu nisu radniciveÊ su samozaposlene osobe koje obavljajusamostalnu profesionalnu djelatnost, a ta nijepodruËje koje ureuje Zakon o radu.

Ponovo je naglasilo i da Zakon oradu propisuje niz ograniËenja i zabrana kojeonemoguÊavaju da se za primarnu svrhu radazakljuËuje ugovor o djelu kojem je primarnasvrha rezultat rada (Ëlanak 8. stavak 2. Zakonao radu). No, pitanje ocjene, istiËe Ministarstvo

Vi pitate - Komora odgovara

Ugovor o djelu- da ili ne?

Borka Cafuk

iz komore

12

specifiËne uvjete radnih odnosa u zdravstvu,Ministarstvo rada smatra da je najprimjerenijenormativno ureenje radnog vremena, radnihuvjeta ili drugih radno pravnih aspekata upojedinoj djelatnosti propisati posebnimzakonom, koji Êe u primjeni, u odnosu na opÊipropis, imati prioritet kao lex specialis.

Za sve subjektenuæno je odrediti koju vrstuugovora mogu sklapatis izvoaËima radova

BuduÊi da odgovorom Ministarstvarada nije rijeπen goruÊi problem u kojem setrenutaËno nalaze pojedini Ëlanovi Komore,Komora Êe ponovo zatraæiti sastanak s pred-

stavnicima Ministarstva zdravlja kojima dapokuπa upozoriti na sve manjkavosti posto-jeÊih akata u podruËju zdravstva koji (ne)odre-uju ovo pitanje i na potrebu njihove izmjenezbog promijenjenih okolnosti na træiπtu radate i stoga πto je Ministarstvo najavilo izradunovog Zakona o zdravstvenoj zaπtiti najesen.

Takoer Êe od Ministarstva zatraæitida detaljno odredi naËine postupanja u svakojsituaciji, odnosno da se toËno odredi za svesubjekte zdravstvenog sustava koju vrstu ugo-vora mogu sklapati (i na koji naËin) s izvoa-Ëima radova.

•••••

rada, ima li neki posao obiljeæja radnog odno-sa je faktiËno pitanje, koje Êe procjenjivati nad-leæan sud u svakom pojedinaËnom sluËaju.Takoer, odredbom Ëlanka 43. Zakona o raduzabranjena je kumulacija rada u ukupnom rad-nom vremenu koje bi trajalo duæe od Zako-nom propisanog najduæeg radnog vremenaod 40 sati tjedno.

No, istaknulo je Ministarstvo rada,s obzirom da je odredbom Ëlanka 1. Zakonao radu propisano da se taj Zakon primjenjujena radne odnose u Republici Hrvatskoj akodrugim zakonom nije drugaËije propisano,ostavljena je moguÊnost da se pojedini aspektirada i radnog odnosa ureuju i posebnim pro-pisima sukladno potrebama pojedinih sektoraili djelatnosti. BuduÊi da i sada postojeÊi pro-pisi u podruËju zdravstva ureuju pojedine

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Kontrolaposlovanja ordinacija

• BuduÊi da Komora redovito zapri-ma upite vezane uz moguÊnost i naËin provo-enja kontrole poslovanja ugovornih subje-kata Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osigu-ranja (HZZO), odnosno moguÊnost kontrolefinancijske dokumentacije ugovornih ordi-nacijaPZZ-a, u nastavku upozoravamo na pro-pise koji ureuju nu materiju.

MoguÊnost kontrole financijskogposlovanja ugovornih subjekata HZZO-autvrena je samim Zakonom o obveznomzdravstvenom osiguranju („Narodne novine"br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10,49/11, 22/12, 57/12) koji u Ëlanku 78. pro-pisuje da HZZO tijekom ugovornog razdobljaprovodi nadzor nad izvrπavanjem ugovornihobveza zdravstvenih ustanova, privatnihzdravstvenih radnika i ugovornih isporuËiteljapomagala, pri Ëemu se nazor provodi, izmeuostalog, i pregledom i provjerom financijske,medicinske i druge dokumentacije.

»lankom 80. Zakona propisano jekako Êe naËin, postupak i sadræaj provoenjanadzora nad izvrπavanjem ugovornih obvezazdravstvenih ustanova, privatnih zdravstvenihradnika te ugovornih isporuËitelja pomagala

HZZO propisati posebnim aktom, odnosnoutvrditi samim ugovorom.

Temeljem navedene zakonskomutvrene ovlasti donesen je Pravilnik o ovlas-tima i naËinu rada kontrolora HZZO-a („Na-rodne novine" br. 59/09, 48/11) kojim seutvruju ovlasti i naËin rada ovlaπtenih osobaHZZO-a za obavljanje nadzora.

Potrebno je naglasiti da kontroloriHZZO-a u obavljanju poslova vanjskog nad-zora nadziru izvrπavanje zakonskih obveza ipreuzetih ugovornih obveza zdravstvenih rad-nika privatne prakse, namjensko troπenjesredstava ugovorenih za provoenje zdrav-stvene zaπtite te zakonito i pravodobno ostva-rivanje prava osiguranih osoba HZZO-a nazdravstvenu zaπtitu iz obveznog osiguranja(Ël.10.st.1. Pravilnika).

Pored toga kontrolori nadziru je lipostupanje ugovornih izabranih doktora PZZ-a u skladu sa Zakonom i opÊim aktima HZZO-a u dijelu koji se odnosi na pravilno izdavanjeuputnica za bolniËku i specijalistiËko-kon-zilijarnu zdravstvenu zaπtitu, recepata za lije-kove utvrene osnovnom i dopunskom listomlijekova HZZO-a, putnih naloga radi koriπtenja

zdravstvene zaπtite za osigurane osobe HZZO-a te na utvrivanje prava na bolovanje osi-guranika HZZO-a. (Ël.10.st.2 Pravilnika).

Pravilnikom je izriËito istaknutokako u okviru gore spomenutih nadzora (nad-zora iz Ëlanka 10. st. 1. i 2. Pravilnika) kon-trolori HZZO-a imaju pravo pregleda i provje-re pravne, financijske, medicinske i druge do-kumentacije kao i pravo neposrednog uvidau naËin rada ugovornog subjekta.

Iz navedenog je vidljivo da se nad-zor financijskog poslovanja ordinacije odnosina moguÊnost pregleda financijske dokumen-tacije radi eventualne ocjene postupanja lijeË-nika sukladno odredbama Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti, Zakona o obveznim zdravstve-nom osiguranju odnosno preuzetim ugovor-nim obvezama iz ugovora o provoenjuzdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenogosiguranja.

•••••

Mijo Karaula, dipl.iur.

iz komore

13

• Zakonom o oruæju („Narodnenovine" br. 63/07, 146/08, 59/12) u Ëlanku11. propisana je duænost izabranog lijeËnikaPZZ-a, kao i svakog drugog lijeËnika koji imasaznanja o promjeni zdravstvenog stanja ilitijeku lijeËenja vlasnika oruæja, a koje utjeËena zdravstvenu sposobnost za dræanje i noπe-nje oruæja, da odmah po saznanju za takvupromjenu izvijesti nadleæno tijelo (nadleænupolicijsku upravu odnosno policijsku postajuMinistarstva unutarnjih poslova).

Neizvrπavanje spomenute obvezepredstavlja, sukladno Ëlanku 92. Zakona, pre-krπaj za koji je predviena novËana kazna od3.000,00 do 15.000,00 kuna.

Nadleæno tijelo ovlaπteno je poprimitku obavijesti o uoËenoj promjeni zdrav-stvenog stanja uputiti rjeπenjem na izvanrednizdravstveni pregled vlasnika oruæja za kojegse opravdano sumnja da viπe nije zdravstvenosposoban za dræanje i noπenje oruæja.

Ako se na izvanrednom zdrav-stvenom pregledu utvrdi da je vlasnik oruæjazdravstveno sposoban za dræanje i noπenjeoruæja, troπkove zdravstvenog pregleda snosinadleæno tijelo koje ga je uputilo na zdrav-stveni pregled (policijska uprava Ministarstvaunutarnjih poslova).

Vlasnik oruæja za kojeg se na izvan-rednom zdravstvenom pregledu utvrdi da nijezdravstveno sposoban za dræanje i noπenjeoruæja, sam snosi troπkove izvanrednog zdrav-stvenog pregleda (Ël. 45. Zakona).

Potrebno je naime istaknuti kakoje Zakonom o oruæju propisana moguÊnostizdavanja odobrenja za nabavu oruæja fiziËkojosobi ako ona ispunjava opÊe i posebneuvjete. Posebni uvjeti pritom, izmeu ostalog,obuhvaÊaju i zdravstvenu sposobnost fiziËkeosobe za dræanje i noπenje oruæja.

Postojanje zdravstvene sposobnostiza dræanje i noπenje oruæja dokazuje se uvje-renjem o zdravstvenoj sposobnosti donese-nim na temelju zdravstvenog pregleda.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposob-nosti za dræanje i noπenje oruæja izdaju zdrav-stvene ustanove, trgovaËka druπtva koja obav-ljaju djelatnost medicine rada i specijalistimedicine rada u privatnoj praksi koji su ovlaπ-teni za obavljanje takvih zdravstvenih pregle-da, uz prethodno pribavljeno miπljenje izabra-nog lijeËnikaPZZ-a.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposob-nosti izdaje se s rokom vaæenja od 5 godinate je fiziËka osoba kojoj je izdano odobrenjeduæna svakih pet godina pristupiti zdravstve-nom pregledu radi utvrivanja zdravstvenesposobnosti za dræanje i noπenje oruæja.

Sukladno zakonskim odredbama,ministar nadleæan za poslove zdravstva duæanje posebnim propisom utvrditi uvjete koje mo-raju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgo-vaËka druπtva koja obavljaju djelatnost medi-cine rada i specijalisti medicine rada u privat-noj praksi za obavljanje zdravstvenih pregledaradi utvrivanja zdravstvene sposobnosti zadræanje i noπenje oruæja, naËin i postupakobavljanja zdravstvenih pregleda, popis bo-lesti i zdravstvenih stanja koja osobu Ëine ne-sposobnom za dræanje i noπenje oruæja, naËinvoenja evidencije i medicinske dokumen-tacije, sadræaj uvjerenja o izvrπenom zdrav-stvenom pregledu kao i niz drugih pitanja.

BuduÊi da spomenuti propis do da-naπnjeg dana nije donesen, do donoπenja pro-vedbenih propisa za izvrπavanje Zakona ooruæju primjenjuje se Pravilnik o zdravstvenimpregledima za utvrivanje zdravstvenesposobnosti za dræanje ili dræanje i noπenjeoruæja („Narodne novine" br. 79/92).

Spomenuti pravilnik donijelo je Mi-nistarstvo unutarnjih poslova uz suglasnostministra nadleænog za zdravstvo, a u njemusu navedena zdravstvena stanja - ozljede ilimane koja osobu koja æeli dræati ili dræati i no-siti oruæje Ëine nesposobnom za dræanje ili dr-æanje i noπenje oruæja.

Pravilnik sadræi i primjerak obras-ca izvjeπÊa o promjeni zdravstvenog stanjaosobe koja dræi ili dræi i nosi oruæje, na kojembi zdravstvene organizacije, osnovom pri-kupljenih anamnestiËkih podataka i utvrenihdijagnoza, trebale obavjeπtavati nadleænatijela o uoËenim promjenama zdravstvenogstanja i dijagnozama.

Komora se u proteklom razdobljunekoliko puta bavila naËinom izvjeπtavanjanadleænih tijela o promjenama zdravstvenogstanja osigurane osobe, kako vezano uz po-jedine odredbe Zakona o oruæju tako i sliËneodredbe Zakona o sigurnosti prometa nacestama („Narodne novine" br. 67/08, 48/10,74/11).

Vezano uz odredbe Zakona o oruæ-ju viπekratno je upozoravala na zakonsku od-redbu prema kojoj je ministar nadleæan za po-slove zdravstva, uz suglasnost ministra unutar-njih poslova, duæan propisati naËin i postupakna koji Êe lijeËnik izvijestiti nadleæno tijelo opromjeni zdravstvenog stanja vlasnika oruæjakoje utjeËe na sposobnost za dræanje i noπenjeoruæja (Ël. 107.st.4.)

Komora je pritom od nadleænogministarstva zatraæila æurno donoπenje odgo-varajuÊeg podzakonskog akta koji Êe na jasannaËin propisati postupak izvjeπtavanja nad-leænih tijela o uoËenim promjenama zdrav-stvenog stanja osigurane osobe, uvaæavajuÊipritom i odredbe Zakona o lijeËniπtvu o obveziËuvanja lijeËniËke tajne.

Komora je nadleænom ministarstvusvojedobno takoer dostavila i svoje prim-jedbe na prijedlog novog obrasca izvjeπÊa opromjeni zdravstvenog stanja ili tijeku lijeËenjavlasnika oruæja, koji bi trebao biti sastavni dionovog pravilnika o zdravstvenim pregledimaza utvrivanje zdravstvene sposobnosti zadræanje i noπenje oruæja.

Komora je osim toga isticala kakoizabrani lijeËnici u samom postupku izdavanjauvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti zadræanje i noπenje oruæja sudjeluju na taj naËinda daju samo prethodno miπljenje te stoga neraspolaæu pouzdanim podatkom je li osobiopredijeljenoj za tim izabranog lijeËnika, akoja je zatraæila dozvolu za nabavu oruæjaovlaπteni specijalist medicine rada izdaouvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti odnosnoje li joj je nadleæna policijska uprava, nakonocjene ispunjavanja svih opÊih i posebnihuvjeta, doista izdala odobrenje za nabavuoruæja.

Istaknuto je ujedno kako podaci oizdanoj dozvoli za nabavu oruæja nisu sastavnidio medicinske dokumentacije osiguraneosobe niti je evidentiranje tih podataka pro-pisano vaæeÊim propisima koji ureuju opseg

PrimjenaZakona o oruæju

Mijo Karaula, dipl.iur.

iz komore

14

Gore spomenutim zakonskim iz-mjenama i dopunama propisana je i obvezafiziËkih osoba koje imaju registrirano oruæjeda u roku od 180 dana od dana stupanja nasnagu zakonskih izmjena i dopuna izvijestenadleæno tijelo o izabranom lijeËniku PZZ-a,odnosno da u roku od 60 dana od dana pro-mjene izabranog lijeËnika PZZ-a izvijeste na-dleæno tijelo o nastaloj promjeni.

FiziËkim osobama koje u propi-sanim rokovima ne dostave nadleænom tijelupodatak o izabranom lijeËniku PZZ-a, od-nosno o promjeni izabranog lijeËnika PZZ-a,ukinut Êe se oruæni list, a oruæje Êe se oduzeti.

Iz navedenog je vidljivo kako je za-konskim izmjenama i dopunama otklonjendio prigovora vezan uz izvrπavanje obvezeizvjeπtavanja o promjenama zdravstvenogstanja sukladno odredbama Zakona o oruæju.

Preostali dio prigovora odnosi sena potrebu donoπenja novog pravilnika ozdravstvenim pregledima za utvrivanjezdravstvene sposobnosti za dræanje i noπenjeoruæja, odnosno novog obrasca izvjeπÊa opromjeni zdravstvenog stanja ili tijeku lijeËenja

i naËin voenja osnovne medicinske doku-mentacije, odnosno individualnog zdrav-stvenog kartona osigurane osobe.

Takoer je ukazivano i na Ëinjenicuda su iskljuËivo nadleæna tijela Ministarstvaunutarnjih poslova raspolagala s pouzdanimpodacima o izdanim dozvolama za dræanje inoπenje oruæja te da je eventualno rjeπenjenastalog problema moguÊe ostvariti redovitimizvjeπtavanjem izabranih lijeËnika od stranenadleæne policijske uprave o izdanim odobre-njima za nabavu i dræanje oruæja.

Time bi se naime ostvarili uvjeti zauËinkovito provoenje zakonskih odredaba,pri Ëemu bi izabrani lijeËnici nedvojbeno ras-polagali sa svim potrebnim podacima nuænimza izvrπavanje zakonske obveze.

Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o oruæju („Narodne novine" br.59/12) u Ëlanku 11. dodana je stoga novaodredba koja propisuje obvezu nadleænogtijela (policijske uprave prema mjestu pre-bivaliπta, odnosno sjediπta podnositelja za-htjeva) da izvijesti izabranog lijeËnika PZZ-ao osobama kojima je izdan oruæni list.

vlasnika oruæja, na Ëemu Êe Komora i daljeinsistirati. U meuvremenu, do donoπenja od-govarajuÊih provedbenih propisa, smatramoda je zakonom propisanu obvezu moguÊeizvrπiti bilo putem obrasca (IzvjeπÊe o promjenizdravstvenog stanja osobe koja dræi ili dræi inosi oruæje) sadræanog u vaæeÊem Pravilnikuo zdravstvenim pregledima za utvrivanjezdravstvene sposobnosti za dræanje ili dræanjei noπenje oruæja bez navoenja pojedinih di-jagnoza, bilo putem naËelne obavijesti poli-cijskoj upravi o uoËenim promjenama zdrav-stvenog stanja koje utjeËu na zdravstvenusposobnost za dræanje i noπenje oruæja (op.na identiËan naËin kao πto je uostalom pred-vieno i Pravilnikom o zdravstvenim pregle-dima vozaËa i kandidata za vozaËe, „Narodnenovine" br. 1/11).

•••••

HZZO-a. Slaæem se s poπtovanim kolegom danaziv „smjernice" moæda nije sretno odabran,ali bila je bitna namjera objavljivanja Dopun-ske liste lijekova HZZO-a.

Tiskanje „Smjernica" bilo je dogo-voreno na sjednici Povjerenstva za bolniËkudjelatnost kojoj sam i ja prisustvovao ispredPovjerenstva za PZZ.

Kao πto je u uvodu „Smjernica" na-vedeno, lijeËnici PZZ-a su u svakodnevnomradu izloæeni riziku kaænjavanja zbog propi-sivanja na recept lijekova koje su predloæilibolniËki kolege, a dijagnoze nisu u skladu sindikacijama koje su navedene uz pojedinelijekove s Dopunske liste HZZO-a.

Kao πto svi kolege znaju, osigura-vajuÊa kuÊa je uz lijekove s Dopunske liste na-vela indikacije za koje je odobreno njihovopropisivanje. Svi ugovorni subjekti Zavoda (ilijeËnici PZZ-a i lijeËnici SKZZ-a) imaju ugovor-nu obavezu poπtivanja navedenih indikaci-ja, ali jedino lijeËnici PZZ-a podlijeæu financij-skom kaænjavanju u sluËaju nepoπtivanja.

U uvodu je navedeno i to da meukolegama konzilijarcima SKZZ-a nema dovolj-no informiranosti o HZZO-ovim „smjerni-cama" (napomenama, indikacijama, ...) veza-no uz predlaganje lijekova s Dopunske listeHZZO-a i naglaπeno je da se "Smjernice" tis-kaju "... radi poboljπanja suradnje lijeËnikaprimarne i sekundarne zdravstvene zaπtite,odnosno radi πto manjeg razmimoilaæenja inesporazuma na relaciji obiteljski lijeËnik -pacijent - bolniËki lijeËnik. "

©toviπe, u sljedeÊem broju LN-a(broj 107, stranica 13. i 14.) pozvao sam ko-lege bolniËke specijaliste da struËne komen-tare upute struËnim druπtvima, a naveo sami da struËna druπtva mogu (i trebaju) utjecatina Povjerenstvo za lijekove HZZO-a ako sma-traju da je sukladno medicinskim indikacijamapotrebno izmijeniti HZZO-ove Liste lijekova.

ZakljuËno, HLK dakle nije preuzeoHZZO-ove smjernice "kao svoje" kako to usvom Ëlanku navodi poπtovani prim. Kneæe-viÊ, veÊ je namjera tiskanja bila sasvim druga-Ëija. OËito se radi o potpunom nerazumi-jevanju.

Senad MusliÊ,dr.med.Predsjednik Povjerenstva za PZZ

Izgubljene iskaznice• Sukladno Ëlanku 23. Pravilnika o

javnim knjigama i evidencijama Hrvatske lijeË-niËke komore objavljujemo da su dr. NedaBjeliπ, dr. Antonija »avala Miljan, dr. Zden-ka PicukariÊ i dr. Milan Kos prijavili gubitaklijeËniËke iskaznice HLK-a.

U roku od 30 dana od objave gu-bitka lijeËniËke iskaznice u sluæbenom glasiluLijeËniËkim novinama Komora, odnosnoizdavatelj iskaznice, lijeËniku Êe izdati novuiskaznicu.

•••••

Joπ o„Smjernicamaza propisivanjelijekova"(„æuti" prilog broja106 LN-a)

• Na web stranici Hrvatskogkardioloπkog druπtva (http://www.kardio.hr/cardiologia-croatica/444-cardiologia-croatica-2012.html) naiπao sam na Ëlanak "Smjer-nice i medicina zasnovana na dokazima"prim.dr. sc. Aleksandra KneæeviÊa. BuduÊida se autor poziva na „Smjernice za propi-sivanje lijekova" priloæene broju 106 „LijeË-niËkih novina" od 15 veljaËe 2012. („æuti pri-log") i s negativnim predznakom proziva Ko-moru, smatram da je potrebno na taj Ëlanakodgovoriti, posebice stoga πto je takoer pre-nesen na web adresama http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/6876/Smjernice-i-medicina-zasnovana-na-dokazima.html#13832 kao i http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=126142. Naime, smatram da prim. KneæeviÊili nije proËitao uvodni tekst „Smjernica" i na-pomenu na 20. stranici tog broja LN-a ili nijerazumio razloge zbog kojih je uz „Smjernice"tiskan i popis lijekova s Dopunske liste lijekova

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

iz komore

15

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIX

Rezultati testiranja za broj 98/99 ( oæujak/ travanj 2012.)

• Sukladno najavi, objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanjana temu « Osnove nadomjeπtanja bubreæne funkcije " objavljenih u Ëasopisu MEDIX broj 98/99, oæujak/travanj 2012.godine. Svi kandidati time su ostvarili 7 bodova, sukladno Pravilniku HLK. Napominjemo da posebne potvrdnice neÊebiti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljen u LijeËniËkim novinama za rujan 2012. »estitamosvim sudionicima koji su pravodobno odgovorili na postavljena pitanja. PreporuËamo Ëitateljima i ostale testove znanjakoje Êe MEDIX redovito objavljivati.

Uredniπtvo

• AdæiÊ Zoran AntoniÊ Æeljka AriÊ Ivana • BaËeliÊ Gabelica Ana BaËiÊ Gordana Bajrami Asip BakπiÊ Marta BalkoviÊ Vanda Balog Sandra

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a

BrozoviÊ Krijan Antonija BubiÊ FriπËiÊ Ruæica Bucko Ana BuÊan Smiljana Budimir Mario Bukπa Branimir BuleπiÊ LonËar Nerina • CeciÊ Sule Deana CeliπËak KoπtariÊ Irena

Bator Ivana BekiÊ Dragana BeleviÊ Dinka BenËiÊ Krunoslav BenkoviÊ Silvija Berger-Richter Snjeæana Biπkup Jadranka BiπkupiÊ Muæina Jasminka BiæiÊ Branka BlaæeviÊ Ivanka BojËiÊ Iva

BoriÊ Gordana Borko IvandiÊ Zdenkica Boπnjak Branimir BoæiÊ Kvaternik Gordana BoæiÊ-GrigiÊ Davorka BradiÊ-Hammoud Mirna Brisky Livia Brisky Tibor Briπki Ana BrliÊ Mirjana BrliÊ Tarbuk Brankica

Ban Jadranka BanËiÊ Bogoljub Banjac Dijana Banjan Ana Marija BaraÊ Katija BardaË ZeliÊ SunËica Bareta Radosna- Dome BariπiÊ Anita BariπiÊ Mirjana BartoliÊ Nina Bartulica Ita

U iduÊim brojevima

donosimo:

• Naπi lijeËnici u inozemstvu

(Josip Slipac u »eπkoj)

• Patografija

(Vincenzo Bellini)

• Iz povijesti medicine

(uroloπki bolesnici na

Nelsonovim brodovima)

• LijeËnici slikari

(Nada Paradovski)

• LijeËnici u slobodno vrijeme

(Fizijatrijsko druæenje)

iz komore

16

iz komore

Cezner - BaËiÊ Jasminka Cobenzl MilivojeviÊ Miriam CvitkoviÊ Mile • »akloviÊ Marija »apalija Davorka »iËmak Smirnjak Ljiljana • »oπiÊ Maja »rneli Marija »ubriÊ Eva »udina Nevia »ulina Æeljka • ΔoriÊ Æeljko ΔurkoviÊ Marica • DabanoviÊ Aleksandra DaniloviÊ Marija DaπiÊ Nada Daus ©ebeak Danijela DejanoviÊ Radomir DobriÊ Darko DobriÊ Mara DomoviÊ Zlata Dragoja Vesna • Dæaja Domagoj Dæodæo Biljana • –erek Petar –ogaπ Tina –oreviÊ Branko –uras Velimir –uriÊ Jelena • Emedi Vladimir Ercegovac Ivanka Ermacora Ratko Ezgeta Slavica • FajdiÊ Branka Farkaπ Vedran Forster Lidija FraniÊ Maja • GardaπaniÊ Jasna Gereπ Natko GiliÊ ©ipicki Lada Glavaπ Josipa Glavaπ VraæiÊ SreÊka GojËeta BurniÊ Sanda Golubovac - Rutar Milica Grbac RinËiÊ Gordana Gregov Miodrag GrgiÊ Tina • Hamπ Vera HatvaliÊ Zrinko Hofmann Jager Ozana Horvat –iko Ljiljana

HostiÊ Vedran Hruπkar Iskra HræiÊ Alisa • IliËiÊ Amila IvanËiÊ RavliÊ Iva IvankoviÊ Mladen IvekoviÊ-Prepolec ©tefanija • Jadrov ©panja Helena JagetiÊ Jelena Jakovac Marko JakπiÊ Jasna JanËiÊ Jelena JerbiÊ Boris JoviÊ Milena JoviÊ ZlatoviÊ Josipa JuraniÊ Tea JuriπiÊ Ivo JuriπiÊ Vesna JurkoviÊ Krolo Vesna Jurlina Hrvoje Jurlina Marija • KajganiÊ Ana KajiÊ Marina KajiÊ Violeta KajiÊ Zvonko Kalπan BrkiÊ Sanja KatiËiÊ Vladimira Kinach Inna KlaiÊ Slavica KlariÊ Dragan KneæeviÊ Mira Kocijan Sandra KokiÊ Marina KolaËko ©imiËiÊ Ljiljana KolariÊ BlaæiËko Tanja KolariÊ Mia Kolenda Dæevada KolundæiÊ Boæica KontiÊ Maπa KopriÊ Branko KoriËiÊ Sanja KosanoviÊ Radivoj KovaË Retih Brigita KovaË ©estan Valentina KovaË ©tefanija Kraljevski Davorka KranjËec JagiÊ Jasenka Krbot Veljka KretoniÊ Ksenija Kriæan Branka Kriæan Vladimir KrznariÊ NikolaπeviÊ Silva Kukec Ivana Kukurin Dajana Kunπtek KuËanda Tatjana KurtoviÊ Ivana Kustura Lea Kutleπa Dario • LakiÊ Mato •••••

©oπtariÊ OpaËiÊ Ivanka ©oπtariÊ ÆelaliÊ Vera ©tambuk Milivoj ©tanfel Ivanka ©tanfel Æeljko ©umberac ©aravanja Suzana ©unjara Dragutin ©uperina Branka ©upraha Biserka ©uπnjar Pjera • Tibljaπ Maura TonkoviÊ Zdenka Topolovec-Galic Biserka ToπiÊ Goran Tot - –er Terihaj Marijana Treska PintariÊ Jasenka TurkoviÊ Veljka Tuπek LonËariÊ Jasna • UrumoviÊ Sonja • Valek Ivan Verbanac Ira VidoπeviÊ Marin VidoviÊ ©ehoviÊ Heda VladisavljeviÊ Gordana Vogleπ Margareta Volf Maja Vrdoljak TrogrliÊ Marina VuËiËeviÊ Ivica Vuica Ana VujeviÊ Miona VujiËiÊ IgnjatoviÊ Marijana VukasoviÊ Merica VukeliÊ Dario VukeliÊ Ina VukiÊ Veljko VukoviÊ Anita VukoviÊ Dubravka Vulas Gordana VuliÊ Ante • Yahia Hanan Yahia Manal • Zadravec Tihana Zadro Ruæica ZavidiÊ Tina ZekiÊ Boæana Zlatar Mirna ZoriËiÊ Marina Zubak MariÊ Branka • ÆamiÊ Sanja ÆarkoviÊ Branimir Æeljeznjak Dubravka Æic Alemka ÆuliÊ SunËica ÆuriÊ Draæen

Piutti Sterija Romina PocrniÊ Marin PoliÊ Ivana PopiÊ Vlasta PopoviÊ Branka Prgomet Ivana Puljiz Marijana Puljiz Tina • RadakoviÊ Petar RadiÊ Mihael RaπiÊ Roso Blaæenka Rauπl MalagiÊ Danijela RenduliÊ Marija RoginiÊ Siniπa RojniÊ MatejËiÊ Roberta RosandiÊ Piasevoli Rosanda • Sabo Anica SankoviÊ Boæena Santinj DuπeviÊ Danijela Sarka Jasna Scagnetti Ksenia Schubert Mladen SikiriÊ Radmila Skopljak Vlasta SlaviËek Gordan SoftiÊ Jasmin Somoi Bernardica SoriÊ Maπa Srbelj DehliÊ Biserka Srpak Sabina SrziÊ Gojak Alenka Stakor Mirjana StaneËiÊ Kristina StaniÊ Marta StaniÊ Rikard StanimiroviÊ Ljeposava StanojloviÊ BotiÊ Ljiljana Staraj BajËiÊ Tanja Staver - Nikolov Elizabeta StipanoviÊ Milorad StipeË Karmen StipkoviÊ Snjeæana Sviben Damir Svilan Maja • ©akiÊ RadetiÊ Jelena ©aliÊ Herjavec Dubravka ©amarija Vladimir ©ebek Æeljko ©eremet Darka ©estan Katarina ©estan Mario ©etuπiÊ Karmen ©ikaniÊ Maja ©ikaniÊ Sonja ©imiÊ Spomenka ©ipicki Tinka ©kvariÊ Martina ©kvorc Marcus Ingrid ©lezak Tihana ©mider KnezoviÊ Jasminka

LakiÊ Teodosija Lambaπa Josip Lauπin Veronika Lemac Miljenka LesandriÊ Nedeljka Lipovac Mren Marija Lokin Branka LonËar Dalibor LukiÊ Marijan • LjubiËiÊ –ivo LjubiÊ Snjeæana • Macner Koren Zdenka MaleπeviÊ Jasenka MaleπeviÊ Vojislav Maras JurËiÊ Tatjana MaraviÊ Bravar Smilja MarËec Ivana Mareπ Bratko Vera Mariani PetroviÊ Ina MariÊ Veljko MariÊ Violeta Martinez Ivan MaπkoviÊ Senka MatovinoviÊ Stella MeedoviÊ Denis MiÊiÊ Josipa MikuliËiÊ Saπa Milek Kristina MilosavljeviÊ GaËiÊ Vesna Minigo Hrvoje Mintas Leo MiπiÊ Ivana MraËiÊ TomiËiÊ Maro Mrgan TomiËiÊ Biserka MujezinoviÊ Alija MurπiÊ Miroslav MuæiÊ Tamara • NeveπÊanin Marko NikoliÊ Ruæica • OjtoviÊ Verica OlujiÊ Irena OrπuliÊ Andreja Osman Salem OstojiÊ Iris • PaiÊ Nataπa PanËiÊ Slavica PavloviÊ Maja Pehar Maja Penko Emanuela PerekoviÊ Vladimir Permozer HajdaroviÊ Snjeæana PeruπiÊ PrpiÊ Singlida PetkoviÊ Tatjana PetroπeviÊ Ivan PetroviÊ Ana PetroviÊ Branimir PetroviÊ Gojko PetroviÊ Vanja PicukariÊ Zdenka

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

17

kojem su zapeli mnogi projekti u drugimdræavama. GovoreÊi o moguÊnostima finan-ciranja projekta informatizacije prikazao jepregled programa πto ih Europska unija raz-vija i nudi u podruËju informatizacije zdrav-stvenih sustava ili njihovih dijelova. U poseb-nom dijelu struËnog programa organiziran je

„DrHorvat - health forum" u kojem su pred-stavnici HZZO-a iznijeli svoje vienje prezenti-ranih tema te predstavili program rada zanaredno razdoblje. Ravnatelj HZZO-a prim.Varga govorio je o upravljanju znanjem kaonajzapostavljenijem dijelu zdravstvenogsustava, pomoÊnica ravnatelja TatjanaPrena Trupec, mag.ing.el., predstavila je sfunkcije koju obavlja u HZZO-u strategijuinformatizacije zdravstvenog sustava Repu-blike Hrvatske.

Dokumentacija iinformatizacija u zdravstvu

Tematsku cjelinu pod nazivom„Medicinska dokumentacija, e-karton" ot-vorila je Nikolina BudiÊ, dipl. iur., tajnica HLK-a. NavodeÊi temeljne propise Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti pokuπala je definirati πto je tomedicinska dokumentacija. Maja LackoviÊ,dipl. iur., tajnica Povjerenstva za ostale lijeË-niËke djelatnosti HLK-a, govorila je o medicin-skoj dokumentaciji kroz Zakon o zaπtiti pravapacijenata. Gospodin Darko GvozdanoviÊ,m.sc.e.e. manager Ericsson Nikola Tesla d.d.,odræao je izlaganje o elektroniËkim zdravstve-nim zapisima. O nacionalnim preventivnimprogramima ili prevenciji okrenutoj pojedincu

• Informatizacija i problemi uprav-ljanja zdravstvenim sustavom u Hrvatskoj bilisu i ove godine tema radionice „Zdravstvenapolitika i zdravstveni sustav" u Motovunu (od 26. do 28. lipnja). Na njoj se raspravljalo oaktualnim dogaanjima u zdravstvu i infor-matizaciji koja se provodi kao kljuËna aktiv-nost u sustavu. Kao i zadnjih pet godina, sudi-onici radionice svoja izlaganja predstavljajuu rujanskom broju LijeËniËkih novina.

Promjene i upravljanjezdravstvenim sustavom

Program radionice otvorili su mr.sc. Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdrav-lja, prim. Siniπa Varga, ravnatelj HZZO-a,prim. Katarina Sekelj KauzlariÊ, predsjednicaPovjerenstva za ostale lijeËniËke djelatnostiu Hrvatskoj lijeËniËkoj komori te prof. SonjaGroziÊ ÆivoliÊ, proËelnica odjela za zdravstvoIstarske æupanije. U svojem uvodnom izla-ganju mr. Cesarik je iskazao vaænost temeovogodiπnje radionice te njenu aktualnost ipunu povezanost s promjenama koje seprovode u zdravstvu. Takoer je izrazio zado-voljstvo da se na jednome mjestu okupljajui intenzivno rade predstavnici svih zaintere-siranih strana, te kroz trodnevnu diskusiju irad otvaraju nove dionice u razvoju zdravstva.

O stanju informatizacije zdrav-stvenih sustava u Europi govorio je doc. dr.Miroslav KonËar i prikazao razliËita iskustvai projekte koji se provode u europskim zdrav-stvenim sustavima. Upozorio je na vaænostkoordiniranog djelovanja svih dijelova sustavkao najvaænijeg strateπkog odreenja na

©to je skriveno uhrvatskom zdravstvu?

Menadæment,podaci i informatizacija

zdravstva u Hrvatskoj

Radionica odræana od 26. do 28. lipnja 2012. u Motovunu

Dr.sc. Aleksandar Dæakula, dr. med.Prim.Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr. med.Nikolina Domokuπ, dr.med.Sven ÆupaniÊ, dr.med.

Organizatori radionice prim. dr. Katarina Sekelj KauzlariÊ i mr. Aleksandar Dæakula s vrijednim pomoÊnicimatada studentima medicine koji su u meuvremenu diplomirali - u prvom redu ËuËe Nikolina Domokuπ i

Sven ÆupaniÊ, a Tea FriπËiÊ, Nikola BlaæeviÊ i Adis KeranoviÊ stoje

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

18

liko ciljanih pitanja za kolegu dr. Branka Po-poviÊa, lijeËnika obiteljske medicine iz Opa-tije, pokuπala prikazati stav lijeËnika u primar-noj zdravstvenoj zaπtiti prema uvoenju e-naruËivanja, njihovoj ulozi u tom procesu teprijedlozima za efikasnije rjeπenje za svesudionika zdravstvenog sustava.

Na skupu je tijekom tri dana tra-janja sudjelovalo viπe od 90 sudionika, pred-stavnika zdravstvenih ustanova, poslodavaca,lokalne i dræavne uprave, komora u zdravstvu,poslovnog sektora koji djeluje u zdravstvu teudruga pacijenata. U programu bio je kombi-niran plenarni rad svih sudionika s tematskimradionicama, a izvan redovitog programaodvijali su se radni sastanci, satelitski spon-zorski programi i konzultacije s ekspertima.

Osobitost je ove radionice da se veÊπestu godinu zaredom odræava s aktualnimtemama u zdravstvu, da se program razvija usuradnji sa sudionicima, te da se odvija spe-cifiËnim organizacijskim pristupom. Naime,broj sudionika je ograniËen, a sudionici vrloaktivno surauju i komuniciraju tijekom cije-

predavanje je odræala mr.sc. Danijela LazariÊ-Zec, dr.med. iz Zavoda za javno zdravstvoIstarske æupanije.

eListe Ëekanja i eNaruËivanje

Doc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ, dr.med., predsjednica Povjerenstva za bolniËkudjelatnost HLKa-a, odræala je predavanje o e-naruËivanju, koristeÊi primjere iz prakse.Istaknula je da su dugaËke liste Ëekanja za po-jedine zdravstvene usluge u nekim bolnicamadovele do loπe percepcije zdravstvenog susta-va u Hrvatskoj, πto je ponajviπe uzrokovanoneadekvatnom evidencijom i nadzorom, loπekoriπtenim postojeÊim kapacitetima, neuskla-enoπÊu i zanemarivanjem u pravilima iproceduri kao i mnogim drugim Ëimbeni-cima. Takoer je navela da se liste Ëekanjamogu poboljπati usklaivanjem i suradnjomizmeu ustanova i koordinatora koji rjeπavajuliste Ëekanja. Kao najvaænije navela je: dostup-nost na internetskim stranicama, ukidanje na-ruËivanje putem telefona, edukaciju osobljakoje radi na listama Ëekanja, bolju komunika-ciju s pacijentima, kvalitetniju suradnju unutarbolnice meu odjelima i djelovanje na proje-ktima za liste Ëekanja. ZakljuËila je da osnovnicilj treba biti uvoenje kvalitetnog postupkai pravila kojih Êe se pridræavati svi akteri kojidjeluju na liste Ëekanja te da svi podaci pacije-nta trebaju biti objedinjeni u jedinstven zapisu cilju povezivanja svih dogaaja vaænih zapacijenta.

Tatjana Prena Trupec, mag.ing.el., pomoÊnica ravnatelja HZZO-a za informa-tiËku tehnologiju, prezentirala je aktualneprojekte eLista Ëekanja i eNaruËivanje. Usklopu predavanja istaknuti su ciljevi eListeËekanja i eNaruËivanja. Prof. Karmen LonËa-rek zakljuËila je tematsku cjelinu „BolniËki su-stav - upravljanje, kvaliteta i e-liste", opÊenitose osvrnuvπi na problematiku e-naruËivanja.Prikazala je popis aktualnih problema koji jeskupila kroz razgovor s razliËitim sudionicimazdravstvenog sustava. Takoer je, kroz neko-

log trajanja programa, pa Ëak i kod predla-ganja i pripreme sadræaja koji Êe se obraivati.Osim toga, u programu se kombiniraju raz-liËite metode rada, tako da se izmjenjuju izla-ganja, seminari, okrugli stolovi, prezentacijeprojekata i iskustava s radnim objedima ilipauzama za neformalne konzultacije. Cilj jeovakvog naËina rada maksimalno iskoristitivrijeme provedeno u Motovunu. PotiËe sepovezivanje struËnjaka i razmjena informacijakroz neposrednu komunikaciju.

U zakljuËku, istaknimo da je ovogo-diπnja radionica organizirana kao partnerskiprojekt u kojem su sudjelovali Hrvatska lijeË-niËka komora (kroz redovitu aktivnost Povje-renstva za ostale lijeËniËke djelatnosti), Hrvat-sko druπtvo za javno zdravstvo HLZ-a, Hrvat-sko druπtvo za poboljπanje kvalitete zdravstve-ne zaπtite HLZ-a, Motovunska ljetna πkolaunapreenja zdravlja, Istarska æupanija i PINza zdravlje.

Koordinatori i moderatori ovogo-diπnje radionice bili su: Aleksandar Dæakula,Katarina Sekelj KauzlariÊ, Tatjana PrenaTrupec, Ivan Pristaπ, Karmen LonËarek i SonjaGroziÊ ÆivoliÊ.

U nastavku predstavljamo Ëlanke sizabranima temama ovogodiπnje radionice uMotovunu.

•••••

Tekst i fotografije u suradnji s Ëasopisom MedixS otvorenja radionice u Motovunu za koju se traæilo mjesto viπe

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

19

upravljanja znanjem. PoveÊana koliËina infor-macija (πto vizualnih, pisanih i zvuËnih) Ëiniih izrazito dostupnima svakom pojedincu ubilo kojem trenutku, istovremeno predstav-ljajuÊi rizik od filtriranja pravih informacija injihovog iskoriπtavanja u svrhu upravljanjaljudskim i ostalim potencijalima u sustavu.Ova pojava dobila je i svoj naziv, ''Infosmog'',termin koji predstavlja upravo paradoksalnostanje u kojem dostupnost svih moguÊihinformacija predstavlja potencijalnu preprekupri odluËivanju i donoπenju ispravnih odluka.

KoliËina informacija samo je jedanod trendova koji predstavljaju logiËan nasta-vak poslovne filozofije upravljanja znanjem.Globalizacija, kao drugi trend, podrazumijevabræe, jeftinije i kvalitetnije proizvodne procese,a znanje i upravljanje tim trendom kljuËna jestavka koja omoguÊava razvoj konkurentskeprednosti na træiπtu. Isto tako, znanje viπe ne

• Informacija je moÊna samo akoje pravilno upotrijebljena, odnosno ako jeiskoriπtena u svrhu stvaranja novih znanja. Utom kontekstu, Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje okreÊe novu stranicu u svom radui pristupu upravljanju zdravstvom, okreÊuÊise optimalnom koriπtenju informacija kao ala-tu za upravljanje znanjem. Pojam upravljanjaznanjem danas se uvelike razlikuje od onogaπto je taj termin podrazumijevao u prijaπnjimdesetljeÊima. Naime, nekada se smatralo daje znanje ''razmjenjiva'' roba kojom se moæeupravljati i koja je distribuirana iz jednog cen-tra. U danaπnjem modernom svijetu takvoshvaÊanje sve viπe se napuπta, te upravljanjeznanjem (engl. knowledge management)pretpostavlja jedan sasvim novi koncept.

Razvoj informacijske tehnologije istrelovit porast koliËine informacija u sustavuglavni su ''krivac'' za novi koncept poimanja

stoji pohranjeno u knjigama, veÊ se oËekujeprava informacija u pravom trenutku koji senajËeπÊe dogaa u kontekstu poslovnih ineformalnih druπtvenih mreæa.

U danaπnjem vremenu pravodobnainformacija Ëini okosnicu upravljanja znanjemi donoπenja ispravnih odluka. BuduÊi da æivi-mo u okruæenju izraæene træiπne konkuren-tnosti, sve zahtjevnijeg profila pacijenata (od-nosno klijenata), pravovremena i toËna infor-macija znaËi uspjeh, efikasnost, maksimizacijuprofita, te poboljπanje kvalitete zdravstvenezaπtite.

Proces isporuke informacija u vre-menu u kojem one nastaju naziva se Real-timebusiness intelligence, koji izbjegava skladiπte-nja informacija i podrazumijeva njihovu tre-nutnu isporuku, te koriπtenje u procesu odluËi-vanja. Koriπtenje informacija sukladno njiho-vom vremenu nastanka osnova je ovog proce-sa, odnosno alata za upravljanje poslovanjem.

Osim Real-time business intelligen-ce-a joπ jedan od novijih, Ëesto koriπtenih alatau poslovnom odluËivanju, zove se Digitaldashboard (Digitalna upravljaËka ploËa). Toje trenutni prikaz stanja organizacije gledaniz svih kutova, Ëime se olakπava proces odluËi-vanja. Ona se moæe prikazati putem razliËitihgrafikona i interaktivnih suËelja, koja omogu-Êavaju uvid u indikatore poslovanja temeljemkojih je moguÊe vizualizirati poslovanje i olak-πati donoπenje ispravnih odluka.

Kako ispravno upravljatiznanjem ?

U danaπnjem svijetu evidentno jeda se znanje viπe ne moæe Ëuvati, a niti se nji-me moæe upravljati u klasiËnom smislu uprav-ljanja iz centra. Kako onda upravljati znanjemi donositi ispravne odluke u okolini koja stalnoevoluira i na træiπtu u kojem vladaju nepredvi-divi uvjeti?

KljuË leæi u umreæavanju i pravil-nom iskoriπtavanju dostupnih informacija. Udanaπnjoj ekonomiji, kada je jedina sigurnastvar nepredvidljivost i nesigurnost træiπta,jedini siguran izvor konkurentske prednosti jeznanje.

Preduvjeti za uspjeπnoupravljanje znanjem

Upravljanje znanjem zahtijeva dabudu zadovoljeni odreeni kriteriji. Definira-nje prioriteta, kreiranje vizije i odreivanjesmjera bitni su s organizacijskog stajaliπta. Stehnoloπkog stajaliπta treba imati u vidu pot-rebne alate i infrastrukture (poput networ-

Upravljanje temeljemdokaza u HrvatskomzdravstvenomsustavuPrim. Siniπa Varga, dr.dent.med.Mr.Dubravka Pezelj Duliba, dr.med.Tatjana Prena Trupec, mag.ing.el.Nika PaviÊ, dipl.oec.

Upravljanje znanjemnekada i danas

Organizatorica radionice u Motovunu prim. dr. Katarina Sekelj KauzlariÊ i ravnatelj HZZO-a prim. Siniπa Varga

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

20

Naime, odgovornost se s financi-jera (platitelja) sve viπe usmjerava na pruæate-lje usluga/zdravstvene ustanove, koje se us-mjeravaju na pacijenta s tendencijom njego-vog aktivnog ukljuËivanja u sustav. U tu svrhusljedeÊi uvjeti moraju nuæno biti zadovoljeni:

• adekvatan ''alat'' u rukama pacije-nta, koji podrazumijeva ukljuËivanje u dru-πtvene mreæe pacijenata putem interneta,kontinuirani nadzor od strane lijeËnika tekontrolu æivotnog stila od strane pacijenta uzpomoÊ najnovije tehnologije

• transparentnost svih informacijau sustavu

• veÊa iskoriπtenost informacija usustavu

• bolja komunikacija meu sudio-nicima u sustavu.

Sve navedeno predstavlja moÊanalat koji pacijentu omoguÊava aktivno sudje-lovanje u zdravstvenoj zaπtiti i mijenjanju svogæivotnog stila.

Pojam upravljanja znanjem teme-ljenom na dokazima vuËe svoje korijene izmedicine temeljene na dokazima (engl. Evi-dence based medicine). Obje vrste ''manage-menta'' baziraju se na uporabi znanstvenihmetoda i dokaza u poslovnoj praksi. Uprav-ljanje znanjem temeljeno na dokazima pod-razumijeva donoπenje pravih odluka u kljuË-nim trenutcima koje maksimiziraju kvalitetuposlovanja organizacije, no za razliku od me-dicine temeljene na dokazima koja se prakti-cira veÊ dugi niz godina, upravljanje znanjemrazmjerno je novi termin. Temeljna je razlikaizmeu ovih dvaju termina u tome πto je me-dicina temeljena na dokazima vrlo egzaktnai podrazumijeva koriπtenje konkretnih kliniË-kih istraæivanja i studija u odluËivanju prilikomlijeËenja, dok je upravljanje znanjem joπ uvijeku povojima. Naime, upravljanje dokazima jemnogo zahtjevnije i teæe provedivo u klasiË-nom organizacijskom ''managementu'', budu-Êi da su dokazi mnogo apstraktniji nego umedicini.

Dokazi u ''managementu'' nisu Ëvr-sti poput onih u medicini, a pojam ''mana-gera'' danas se pretjerano iskoriπtava te senaziv dodjeljuje mnogim pojedincima koji gapo osnovnim kriterijima uspjeπnog upravljanjamoæda ne zasluæuju.

kinga, blogova, intraneta) koji zajedno Ëineplatformu za maksimalno iskoriπtenje organi-zacijskog potencijala. Posljednju, ali vjerojat-no najbitniju stavku, Ëine ljudi. Putem meu-sobne komunikacije i razmjene informacijapojedinci, neovisno o svom geografskom po-loæaju, stvaraju jedinstvenu mreæu koja pred-stavlja moÊan alat za postizanje maksimalneefikasnosti.

Upravljanje znanjemu zdravstvu

Uzmemo li u obzir podatak da jessamo 30% informacija danas u svijetu isko-riπteno na adekvatan naËin za donoπenjeispravnih odluka, a Ëak 70% ih ostaje neisko-riπteno, postaje jasno da je upravljanje zna-njem vrlo delikatno podruËje. Upravljanjezdravstvenim sustavom najmanje od svihgospodarskih grana koristi upravljanje zna-njem. To se reflektira dvojako: nedovoljnomukljuËenoπÊu pacijenta u sustav odluËivanja,kao i problemima s razmjenom informacijaunutar samog sustava.

©to se samog sustava tiËe prevla-davaju sljedeÊi problemi:

• i dalje prevladava vertikalnaupravljaËka struktura (engl. Top-down mana-gement), πto onemoguÊava podjednakudostupnost informacijama

• varijacije na razini upravljaËkogkadra

• adekvatna upotreba dostupnihinformacija slabo je kontrolirana

• slaba koordinacija bazama zna-nja.

Problem ukljuËenosti pacijenata:• vrlo ograniËena ukljuËenost pa-

cijenata u odluËivanje u zdravstvu• nerijetko siromaπna komunikacija

u smjeru lijeËnik-pacijent• pristup informacijama unutar

sustava za pacijenta vrlo limitiran.Novi pristup upravljanju znanjem

u zdravstvu ukljuËuje stvaranje znanja iz go-mile dostupnih informacija, kako za zaposle-nike sustava, tako i za pacijente. Cilj je omo-guÊiti mjerljivu uËinkovitost ishoda lijeËenja,lakπe i kvalitetnije donoπenje odluka l veÊeobostrano povjerenje na relaciji lijeËnik - pa-cijent.

KljuË danaπnjeg zdravstva je kreira-nje inicijativa koje potiËu razvoj inovativnihtehnologija, koje omoguÊavaju sustav foku-siran na pacijenta. Pacijent mora zauzimatisrediπnje mjesto u zdravstvenom sustavu. Izistog razloga danas sve viπe nailazimo na zao-kret u poslovnom modelu upravljanja zdrav-stvenim sustavom.

Implementacija najnovijih saznanjaiz upravljanja organizacijama i najboljih praksiu sustav odluËivanja nije uvijek lagana jerzahtijeva prije svega iskustvo i predan rad navlastitom usavrπavanju.

Manageri bi trebali prilikom pro-cesa upravljanja uzor traæiti u medicini teme-ljenoj na dokazima i lijeËnicima koji svoje umi-jeÊe odluËivanja stalno usavrπavaju novimznanjima i vjeπtinama. Isto tako bihevioral-na znanost i psihologija opÊenito Ëine dobrupodlogu za uspjeπno upravljanje zdravstve-nim organizacijama.

Mikroekonomija nas uËi da su ljudiracionalna biÊa koja funkcioniraju po principumaksimizacije vlastite koristi. Novija istraæi-vanja u okviru bihevioralne znanosti govorepak da smo svi iracionalna biÊa s vlastitim æi-votnim sklonostima i preferencijama, teme-ljem kojih je moguÊe predvidjeti ponaπanje,te ga automatski korigirati.

Sukladno tome, nameÊe se zaklju-Ëak da se pomoÊu predvidljivosti naπihsklonosti one mogu i korigirati i omoguÊitipacijentu da stekne veÊu kontrolu nad vla-stitim æivotom i zdravljem.

ZakljuËak

Moæemo zakljuËiti da platformuupravljanja znanjem Ëini umreæavanje ljudina razini druπtvenih mreæa, koje uz ispunjeniorganizacijski, tehnoloπki i kulturoloπki okvirgenerira uspjeπnu mreæu znanja koja je osnov-ni preduvjet za pravilno odluËivanje.

Tako zdravstveni sustav napuπtabirokratski princip upravljanja i okreÊe senovom naËinu voenja sustava temeljenomna znanju.

ZakljuËno, upravljanje znanjemtemeljeno na dokazima omoguÊuje u sklopuzdravstvenog sustava poboljπanje kvalitetezdravstvene zaπtite za krajnjeg korisnika -pacijenta.

•••••

Radionice na otvorenom

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

21

• U svakodnevnom radu u zdrav-stvenom sustavu nastaju podaci koji sluæe zaproizvodnju informacija neophodnih za argu-mentirano odluËivanje vezano za sigurno lije-Ëenje, uËinkovitost i upravljanje zdravstvenimsustavom. Valjan zdravstveni sustav je javniinteres za dræavu i druπtvo u cjelini. KoliËinuinformacija koja nastaje u zdravstvenomsustavu nije moguÊe obraivati bez uporabesuvremenih informacijskih i komunikacijskihtehnologija (IKT). OdluËivanje treba biti zas-novano na argumentima, Ëinjenicama i infor-macijama koje moraju biti raspoloæive, toËne,aæurne, pravovremene, sigurne i nepromje-njive. Javni interes za podacima i informaci-jama mora respektirati isto tako vaæan principda podaci u medicini i zdravstvu podlijeæu za-πtiti u smislu opÊih ljudskih prava te meuna-rodnih i nacionalnih zakonskih odredaba ozaπtiti podataka u sustavu zdravstva, a istotako treba Ëuvati etiËke principe u baratanjumedicinskim i zdravstvenim podacima.

U Hrvatskoj je u posljednjih 10 go-dina puno napravljeno na informatizacijizdravstvenog sustava. Primarna zdravstvenazaπtita je velikim dijelom informatizirana, ug-lavnom u onom dijelu koji se odnosi na pos-lovni proces u ordinacijama, Ëuvanje podata-ka o pacijentima u digitalnom obliku i razmje-ni podataka s Hrvatskim zavodom za zdrav-stveno osiguranje, ljekarnama, laboratoriji-ma u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti i izvan-bolniËkim specijalistima. Bolnice, kao i poli-klinike, neprekidno rade na razvoju vlastitihinformacijskih sustava, pa danas oko 45 bol-nica ima vlastite bolniËke informacijske susta-ve. Zavodi za javno zdravstvo (ali i drugi zavo-di) razvijaju podsustave, a oni se temelje napodacima koji velikim dijelom stiæu iz zdrav-stvenih ustanova.

Centralni zdravstveni informacijskisustav Hrvatske (CEZIH) s viπe od 17.000 ko-risnika i velik broj bolniËkih informacijskih su-stava Ëine dobru osnovu za informatizacijuËitavog zdravstvenog sustava RH. Na CEZIH

su u ovom trenutku spojene sve ordinacijeopÊe-obiteljske medicine (oko 2350), sve pe-dijatrijske ordinacije (oko 270), sve gineko-loπke ordinacije (oko 270), sve stomatoloπkeordinacije (viπe od 1900), sve ljekarne (viπeod 1150), laboratoriji u PZZ-u (oko 120), sveordinacije πkolske medicine (153), izvanbol-niËka specijalistiËko-konzilijarna zdravstvenazaπtita (oko 800) i informacijski sustav Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje. Svinavedeni sudionici sustava u realnom vre-menu πalju podatke u srediπnju bazu poda-taka. iz koje se dobivaju napredna izvijeπÊa oradu zdravstvenog sustava. Uvoenjem e-re-cepta 2. sijeËnja 2011. godine ostvarena jepuna nacionalna pokrivenost i napravljen zna-Ëajan iskorak prema „ordinaciji bez papira".Godiπnje se kroz CEZIH sustav izda viπe od 50milijuna e-recepata. Od 15. sijeËnja 2011.ostvarena je puna nacionalna pokrivenost e-uputnice u biokemijski laboratorij, od kadasu milijuni elektroniËkih uputnica i rezultatalaboratorijskih pretraga razmijenjeni u su-stavu. U Hrvatskoj je implementacijom me-hanizama elektroniËke razmjene informacija

(e-recept, e-uputnica, poruka poslije svakogpregleda u PZZ-u, izvjeπÊe o bolovanju te Ëe-tiri poruke za HZJZ: pompidou obrazac, pri-jave maligne neoplazme, prijave zarazne bo-lesti i prijave neæeljenih nuspojava prigodomobvezne imunizacije) postavljen dobar temeljza srediπnji elektroniËki zdravstveni zapis pa-cijenta u opsegu potrebnom razliËitim zdrav-stvenim profesionalcima, kako u Hrvatskoj ta-ko i u cijeloj Europi. Izrazito vaæan dio tih po-dataka je povijest lijeËenja koja u smislu in-formacije veÊ postoji u sustavu.

Javnozdravstveni informatiËki su-stav upravlja s viπe od 33 registra, koji, meu-tim, nisu ni povezani ni ujednaËeni prema mo-delu podataka i zajedniËkim dijelom infor-macija. Poruke poslane u CEZIH (pompidouobrazac, prijave maligne neoplazme, prijavezarazne bolesti i prijave neæeljenih nuspojavaprigodom obvezne imunizacije) zbog nerazvi-jenog sustava izvjeπÊivanja koriste se sa za-kaπnjenjem. Zdravstveni sustav u cijelosti imaviπe od 60 registara. Velik broj javnozdrav-stvenih izvijeπÊa joπ se uvijek radi ruËnomobradom podataka.

Informacijski sustav za æupanijskecentre hitne medicine postoji u Rijeci, Karlov-cu i Zagrebu, no u sklopu reforme hitne medi-cine, a veÊim dijelom sredstvima Svjetske ban-ke, trenutno je u tijeku priprema za izgradnjucentralnog informacijskog sustava za svih 21æupanijski centar hitne medicine sa srediπnjimpozivnim centrom i naprednom razmjenompodataka s vozilima hitne medicinske pomoÊi.

U Hrvatskoj se trenutno telemedi-cinske usluge, odnosno zdravstvene uslugekoje se pruæaju na daljinu uporabom informa-cijskih i komunikacijskih tehnologija, pruæajuna tri razine zdravstvene zaπtite: primarnoj,sekundarnoj tercijarnoj.

KonaËna je svrha informatizacijezdravstva:

• izravno pridonijeti poboljπanjukvalitete usluge i dosljednosti u njezi bolesnikate time i sigurnosti pacijenta

• osigurati bolju komunikaciju iz-meu svih sudionika u sluæbi zdravstvenezaπtite kroz srediπnje upravljanje podacimapacijenata, kako u primarnoj, tako i sekun-darnoj i tercijarnoj zaπtiti (elektroniËki zdrav-stveni zapis), centralizirano upravljanje proce-sima u zdravstvenom sustavu (npr. e-naru-Ëivanje) te povezivanje svih zdravstvenih re-gistara

• pacijentima omoguÊiti cjelovitudostupnost zdravstvene zaπtite kroz brz i si-guran pristup vlastitom zdravstvenom zapisu,kao i informacije o usluzi i kvaliteti zdravstvenezaπtite

• omoguÊiti uËinkovitiju admini-straciju i bolje upravljanje u zdravstvenom

Informatizacijazdravstva

Tatjana Prena Trupec

Mag. ing. el. Tatjana Prena Trupec,pomoÊnica ravnatelja HZZO-a,

informatiËka tehnologija

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

22

2. uspostavljanje informacijskihsustava za praÊenje zdravstvene statistike teza analizu podataka i izradu izvjeπÊa koji sluæekao potpora odluËivanju upravljaËkim tijelimau zdravstvu (engl. business intelligence)

3. funkcionalno unapreenje i mo-dernizacija postojeÊih te razvoj novih informa-cijskih sustava i aplikacija u zdravstvu

4. izgradnja sustava za podrπkuobjedinjenoj nabavi i ostalim zajedniËkimprocesima bolniËkog i Ëitavog zdravstvenogsustava

5. integracija telemedicine u sluæbuhitne medicinske pomoÊi i druge zdravstvenedjelatnosti

6. normizacija i certifikacija infor-macijskih sustava u zdravstvu, uz stalnu pro-vjeru funkcionalnosti, sigurnosti podataka isustava te interoperabilnosti

7. objedinjavanje nabave i ujedna-Ëavanje standarda za raËunalnu opremu, li-cence, komunikacijsku infrastrukturu, odræa-vanje i tehniËku podrπku

sustavu kroz izgradnju naprednog izvjeπtaj-nog sustava nad svim podacima u sustavuzdravstva, koji bi bio snaæna podrπka odluËi-vanju upravljaËkim tijelima zdravstva te omo-guÊio uËinkovitije troπenje sredstava

• u koordinaciji s ostalim tijelimadræavne uprave i u skladu sa strategijom Re-publike Hrvatske i eHrvatske uskladiti se s po-litiËkim ciljevima u vezi digitalizacije javnogsektora i pruæanja elektroniËkih usluga gra-anima.

Mjere kojima Êe se postiÊi navedeniciljevi predviene u okviru informatizacijezdravstva Republike Hrvatske su sljedeÊe:

1. ujednaËavanje informatiziranostiu zdravstvu, integriranje zdravstvenih infor-macija i uspostavljanje komunikacije izmeusvih razina zdravstvene zaπtite (primarna,sekundarna, tercijarna), izmeu zdravstvenogsustava i pacijenata te izmeu tijela dræavneuprave i europskih zdravstvenih sustava

8. izobrazba zdravstvenih djelat-nika i upravljanje promjenama pri uvoenjuinformacijsko-komunikacijskih tehnologija

9. poveÊanje sredstava za informa-tizaciju u ukupnom zdravstvenom proraËunu,u sinergiji sa sredstvima iz fondova EU-a

10. zakonsko reguliranje eZdrav-stva.

•••••(Tatjana.Prendja-Trupec@hzzo.hr)

Medicinskadokumentacija- e-karton

Graani, pacijenti,lijeËnik, sustav.....

• Jedno od pitanja koje je postav-ljeno u okviru ovogodiπnje Motovunske ljetneπkole unapreenja zdravlja u okviru radionice„Zdravstveni sustav i zdravstvena politika"pod temom: ©to je skriveno u hrvatskomzdravstvu? odnosilo se i na medicinskudokumentaciju, a podredno i na uvoenje e-kartona.

Gotovo da bi se moglo zakljuËitikako stalno vraÊanje na ovu temu samo do-voljno ukazuje da traæeni odgovori joπ nisudani, a njena je vaænost izuzetna za organi-zaciju sustava zdravstva i Ëini nezaobilaznimsegmentom i bitnom podlogom daljnjeg raz-voja sustava, pogotovu u primjeni informati-zacije.

©to je uopÊe medicinska dokumen-tacija? Iako se Ëini da je odgovor na ovo pita-nje sasvim jednostavan, zapravo to uopÊe nijetako.

S formalno pravnog aspekta u de-finiranju ovog pojma postoji pravna prazninai to stoga πto niti jedan zakon, a niti podzakon-ski propis, jasno ne daju odgovor na to pita-nje. Zapravo, velik broj propisa spominjemedicinsku dokumentaciju, pa tako:

• Zakon o zdravstvenoj zaπtiti uËlanku 127. stavak 3. propisuje da Êe naËinvoenja, Ëuvanja, prikupljanja i raspolaganjamedicinskom dokumentacijom pravilnikompropisati ministar;

• Zakon o zaπtiti prava pacijenatau Ëlanku 23. stavak 3. propisuje da Êe se me-dicinska dokumentacija koja s uruËuje paci-jentu po zavrπenom lijeËenju propisati pose-bnim zakonom kojim se ureuju vrste i sadræajte naËin voenja, Ëuvanja, prikupljanja i raspo-laganja medicinskom dokumentacijom;

• Zakon o lijeËniπtvu u Ëlanku 23.stavak 1. propisuje da je lijeËnik obvezan vo-diti toËnu, iscrpnu i datiranu medicinsku do-kumentaciju u skladu s propisima o eviden-cijama na podruËju zdravstva, koja u svakomtrenutku moæe pruæiti dostatne podatke ozdravstvenom stanju pacijenta i njegovu lije-Ëenju;

Pravilnik o standardima kvalitetezdravstvene zaπtite i naËinu njihove primjeneutvruje medicinsku dokumentaciju kao jedanod standarda kvalitete, a u vrlo opseænomËlanku 6 spominje i medicinski karton, no nijedan od ovih propisa ne kazuje jasno πto sesmatra medicinskom dokumentacijom!

Kad bismo primjenom tumaËenjapokuπali dati odgovor na ovo pitanje trebali

Nikolina BudiÊ

Tajnik HLK-a dipl. iur. Nikolina BudiÊ

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

23

zdravstvenih usluga s mnogobrojnih aspekata.Obrazloæenje ideje zasigurno sadræi velik brojpozitivnih efekata, no istodobno uvodi i nekanova otvorena pitanja na koja, oni kojih se pri-mjena tiËe, traæe konkretne i kvalitetne odgo-vore. U najπirem smislu rijeËi graani su za-interesirani za prave odgovore na pitanje zaπ-tite osobnih podataka i pravo na pristup po-datcima sadræanim u e-kartonu, dok pacijentepored toga zanima i vlasniπtvo nad medicin-skom dokumentacijom u e-formi. LijeËnici suu ovom novom sustavu zainteresirani i za jas-no definiranje propisane e-forme za voenjemedicinske dokumentacije kao i za rokovenjenog Ëuvanja, dok je za cjelokupni sustavsvakako od interesa postojanje propisa kojijasno definiraju odgovore na postavljenapitanja.

Jasno je da u tom kontekstu labavapodloga i rasprπenost odredaba o medicinskojdokumentaciji u postojeÊim propisima moæesamo dodatno komplicirati stanje ako se napostojeÊu priËu ponajprije nadoveæe i obvezaprimjene Zakona o zaπtiti osobnih podataka.

bismo se - gotovo nevjerojatno! - vratiti u vri-jeme samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova) i organizacija udruæenog rada (OUR-ova)jer, naime, iz tog vremena datira vaæeÊi Zakono evidencijama u oblasti zdravstva koji je joπuvijek na snazi., Kao zakon preuzet je iz SFRJ-a i svih ovih godina nije preveden u suvreme-niju inaËicu.

Niti taj zakon iz proπlog tisuÊljeÊane definira jasno pojam medicinske dokumen-tacije, ali kaæe: „Evidencija se vodi upisiva-njem podataka u osnovnu medicinsku doku-mentaciju (individualni karton, registar, knji-ga, povijest bolesti, sredstva za automatskuobradu podataka i dr.) i druga sredstva zavoenje evidencije odreena propisomnadleænog republiËkog odnosno pokrajinskogorgana", te „Voenje evidencija upisivanjempodataka u sredstva iz stava 1. ovog Ëlanasmatra se, prema ovom zakonu, sastavnimdijelom struËnog medicinskog rada."

Od donoπenja prvog zakona ozdravstvenoj zaπtiti davne 1991. godine po-jam medicinske dokumentacije prvi se putajasno pronalazi u zakonu iz 2003. godine.Njime je bilo predvieno da Êe se medicinskadokumentacija urediti (voenje, Ëuvanje, pri-kupljanje i raspolaganje) posebnim zakonom.Rok u kojem je taj posebni zakon trebaougledati svjetlo dana nije bio predvien, mo-gao je samo biti predvidiv, i to stoga πto je naovaj naËin iskazano znaËenje teme koja je timzakonom trebala biti regulirana.

Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o zdravstvenoj zaπtiti iz srpnja2006. mijenja se odredba koja govori o medi-cinskoj dokumentaciji te se donoπenje poseb-nog zakona pretvara u obvezu ministra nad-leænog za zdravstvo da ovu materiju uredi po-sebnim pravilnikom. Ovdje je zakonom jasnoi nedvojbeno utvreno da se ovaj pravilnikima donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stu-panja zakona na snagu, tj. pravilnik je trebaloizraditi najkasnije do kraja sijeËnja 2007.. Odtada pa do danas proteklo je 11 puta po πestmjeseci, obveza nadleænog ministra ostala jeslovo na papiru, a jedinstvenog propisa kojibi regulirao pitanja o medicinskoj dokumen-taciji - nema.

e-karton

Kontinuirana reforma zdravstve-nog sustava, tehniËka unapreenja koja jemoguÊe implementirati u cilju poboljπanjaorganizacije cjelokupnog sustava uvode nascenu novinu zvanu e-karton.

VeÊ ranije je ova novina svim sudio-nicima zdravstvenog sustava prezentirana kaosredstvo koje Êe unaprijediti kvalitetu pruæanja

Primjerice, uzevπi u obzir osjetljivost medicin-skih podataka svakog pojedinca, koji Êe s uvo-enjem e-kartona kolati virtualnim svijetomprotoka informacija, poπiljatelj informacijemora jamËiti da postoje dovoljno Ëvrsti zidovikoji Ëuvaju sigurnost tih podataka, a s drugestrane i svaki onaj Ëiji se podatci na taj naËintransferiraju morao bi to znati i iskazati osob-nu suglasnost s tim modalitetom. I pogreπnoje pretpostavljati da samo koriπtenje prednostinovog sustava istodobno znaËi i suglasnostpojedinca da se na njega primjene sva novaËuda tehnike.

Hrvatska kao pravna i socijalna dr-æava jamËi svojim graanima pravo na zdrav-lje i definira prava pojedinca zakonom ozdravstvenoj zaπtiti kao i zakonom o obvez-nom zdravstvenom osiguranju. Kako nigdjeniti jedno pravo ne postoji bez reciprocitetaobveza, moglo bi se, ali pogreπno, zakljuËitida korisnici prava iz obveznog/dopunskogosiguranja samom Ëinjenicom da je zdrav-stvena vlast odluËila unaprijediti sustav zdrav-stva uvoenjem e-kartona, moraju automatiz-mom prihvati njegovu primjenu.Naprotiv, akoto ne æele, hoÊe li im biti uskraÊeno pravo nazdravstvenu zaπtitu? Traæi se zapravo odgovorna pitanje: πto Êe u buduÊoj i veÊ odluËenojprimjeni e-kartona biti pravilo, a πto iznimka?S obzirom na veÊ do sada iznesene dileme,ova pitanja ne bi trebala ostati bez odgovora.A gdje bi se trebao nalaziti jasan i nedvojbenodgovor? Sigurno u propisu koji bi za poËetakdefinirao medicinsku dokumentaciju i svojimodredbama predvidio, kao i prastari Zakon oevidencijama iz oblasti zdravstva iz 1978.godine, πto se zbiva s medicinskom dokumen-tacijom koja se vodi u formi e-kartona.

Umjesto zakljuËka

• Tema: aktualna, vrlo zanimljiva iizazovna;

• Regu la t i va u pos to j eÊ impropisima: nedostatna, rasprπena i podloænarazliËitim tumaËenjima;

• Preporuka: u najskorijem rokuizraditi jasan propis koji bi definirao vrste isadræaj medicinske dokumentacije te naËinnjenog voenja, Ëuvanja, prikupljanja iraspolaganja.

Nastavimo li dalje, bez uvaæavanjaistaknutih konstatacija, moæe se predvidjeti dazbog loπih temelja niti krov neÊe biti stabilan,a zasigurno nije na odmet spomenuti da i ci-jena parcijalnih sanacija uvijek nadmaπi oËe-kivane troπkove, ako se uzmu u obzir sve mo-guÊe nepredviene komplikacije. Ova uspo-redba je sasvim namjerna i slikovita.

•••••

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

24

iz zdravstvenog osiguranja i postupcima zaostvarivanje tih prava. Jedno od pacijentovihprava koje proizlazi iz navedenog prava naobavijeπtenost o svom zdravstvenom stanjujest i pravo na pristup medicinskoj dokumen-taciji. »lankom 23. Zakona pacijentu je za-jamËen pristup cjelokupnoj medicinskog do-kumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku ilijeËenje njegove bolesti i on ima pravo o svo-me troπku zahtijevati presliku svoje medicinskedokumentacije. Dakako, ovo je strogo osobnopravo - pristup pacijentovoj dokumentacijizajamËen je pacijentu osobno jer su to pov-jerljivi osobni podaci koji podlijeæu obveziËuvanja profesionalne tajne - tajne koju suduæni Ëuvati svi zdravstveni radnici pa i πireod toga.

Valja skrenuti pozornost da niti ovajZakon niti drugi propisi iz podruËja zdravstvane spominju pojam vlasniπtva medicinskedokumentacije dakle, ne postoji izriËitaodredba kojom bi bilo reËeno je li medicinskadokumentacija vlasniπtvo pacijenta, lijeËnikakoji mu pruæa zdravstvenu uslugu ili zdrav-stvene ustanove u kojoj se ta usluga pruæa.

• Od prosinca 2004. godine u Re-publici Hrvatskoj je na snazi propis kojim seodreuju prava pacijenata prilikom koriπtenjazdravstvene zaπtite te naËin zaπtite i promi-canja tih prava - Zakon o zaπtiti prava pacije-nata (dalje u tekstu: Zakon; objavljen u „Na-rodnim novinama" br. 169/04 te 37/08).

Stupanjem na snagu tog Zakonapacijentima su, barem naËelno, zajamËenaodreena prava pri primanju zdravstvene us-luge, pa, iako u praksi postoje i odreena ne-zadovoljstva kako pacijenata tako i lijeËnikatim Zakonom, obje strane su suglasne o nuæ-nosti pravnog reguliranja ove problematike.

Prava pacijenata

U Glavi II. Zakona, Ëlancima 6. do29., odreena su prava pacijenata:1. pravo na suodluËivanje2. pravo na obavijeπtenost3. pravo na prihvaÊanje ili odbijanje pojedi-noga dijagnostiËkog, odnosno, terapijskogpostupka4. pravo na pristup medicinskoj dokumen-taciji5. pravo na povjerljivost6. pravo na odræavanje osobnih kontakata7. pravo na samovoljno napuπtanje zdrav-stvene ustanove8. pravo na privatnost9. pravo na naknadu πtete

Kako je navedeno, meu inim pra-vima, pacijent ima pravo na potpunu obavi-jeπtenost o svome zdravstvenom stanju i dru-gim aspektima koji se tiËu primanja zdravstve-ne zaπtite; pravo na medicinsku procjenu re-zultata i ishoda odreenog dijagnostiËkog iliterapijskog postupka, obavjeπtenost o prepo-ruËenim pregledima i zahvatima, o svomepravu na odluËivanje o njima; obavjeπtenosto moguÊim zamjenama za preporuËene po-stupke itd pa Ëak i obavjeπtenost o pravima

Medicinska dokumentacija

Nadalje, nedostatno je ureeno ikoja je to medicinska dokumentacija na kojupacijent ima pravo pristupa; Zakon Ëlankom23. stavak 3. odreuje da se medicinska do-kumentacija koja se uruËuje pacijentu po za-vrπenom lijeËniËkom pregledu, odnosno pozavrπenom lijeËenju, propisuje posebnimzakonom kojim se ureuju vrste i sadræaj tenaËin voenja, Ëuvanja, prikupljanja i raspo-laganja medicinskom dokumentacijom. Takavzakon ne postoji no na potrebu reguliranjamedicinske dokumentacije ukazuje i odredbaËlanka 127. stavak 3. Zakona o zdravstvenojzaπtiti („Narodne novine" br. 150-/2008, 155-/2009, 71-/2010, 139-/2010, 22-/2011, 84-/2011, 154-/2011, 12-/2012) koji odreujeda Êe naËin voenja, Ëuvanja, prikupljanja iraspolaganja medicinskom dokumentacijompropisati ministar pravilnikom (do ovogtrenutka nije donesen takav pravilnik).

Kako je navedeno, regulativa o me-dicinskoj dokumentaciji je manjkava pa takonedostaje i precizno ureenje naËina voenjai podataka koje takva dokumentacija obavez-no sadræava. Time se otvaraju i nove nejasnoÊepri voenju dokumentacije, πto pak ostavljanedoumice pri pitanju odgovornosti za pru-æenu zdravstvenu uslugu (ovo posebno u bol-niËkim zdravstvenim ustanovama gdje jepitanje sloæenije nego kad pacijent koristi uslu-gu npr. lijeËnika privatne prakse).

U Republici Hrvatskoj je, kao jedinitzv. poseban zakon (lex specialis) koji ureujepodruËje medicinske dokumentacije, na snaziZakon o evidencijama u oblasti zdravstvadonesen u travnju 1978. godine, a preuzet uhrvatsko zakonodavstvo Zakonom o preu-zimanju saveznih zakona iz oblasti zdravstva(„Narodne novine" broj 53/91, 26/93; Sl. list22/78 i 18/88). Osim πto je terminoloπki inomotehniËki veÊ poneπto zastario, niti spo-menuti Zakon ne donosi definiciju medicinskedokumentacije veÊ govori o nuænosti voenjaevidencije o posjetima, zdravstvenim usluga-ma, utvrenim bolestima, stanjima i ozljeda-ma s podacima o: datumu posjeta, vrsti uslu-ge, rezultatu pregleda, dijagnozi, terapiji,komplikacijama, rehabilitaciji, uzroku i trajanjunesposobnosti za rad te uzroku smrti.

UnatoË manjku jedinstvene zakon-ske regulative o medicinskoj dokumentacijikao jednom od standarda kvalitete zdrav-stvene zaπtite, dobre smjernice pruæa Pravilniko standardima kvalitete zdravstvene zaπtite inaËinu njihove primjene („Narodne novine"broj 79/11) koji odreuje (Ëlankom 6. i dalje)preporuke za zdravstvene ustanove i zdrav-stvene radnike o naËinu voenja i dræanja me-dicinske dokumentacije; primjerice, odreuje

Pravo pacijenata i drugihosoba na pristup podacima umedicinskoj dokumentaciji -pravni okviri

Maja LackoviÊ

Voditeljica sluæbe opÊih pravnih poslovaHLK dipl. iur. Maja LackoviÊ

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

25

uskratiti pacijentu uvid u dokumentaciju; pri-mjerice, ukoliko pacijent boluje od neizljeËivebolesti, a lijeËnik procjeni da Êe time bolesnikdoÊi u teæu zdravstvenu situaciju. Nadalje,lijeËnik bi mogao uskratiti pacijentu uvid usvoje biljeπke o subjektivnim dojmovima o pa-cijentu, o privremenoj dijagnozi i sl. πto po-sebice dolazi do izraæaja pri lijeËenju pacije-nata koji boluju od psihiËkih bolesti.

Dakako da u stvarnom æivotu po-stoji daleko πiri krug osoba koje, iz razliËitihopravdanih razloga, imaju pristup medi-cinskoj dokumentaciji pacijenta; prvenstvenotreba spomenuti zdravstvene radnike koji suukljuËeni u pruæanje zdravstvene zaπtite ili,sticajem Ëinjenice da su zaposleni u zdrav-stvenoj ustanovi, imaju kontakt, odnosno,uvid u medicinsku dokumentaciju. Detaljanuvid u medicinsku dokumentaciju danas traæei primjerice osiguravatelji (zbog procjenerizika na strani svojeg osiguranika - pacijenta),banke (iz sliËnih razloga procjene rizika klijen-tovog zdravstvenog stanja), poslodavci (npr.provjera bolovanja radnika), proizvoaËilijekova (u markentinπke svrhe) itd. Ovakoπiroke moguÊnosti pristupa neËijoj medicin-skoj dokumentaciji te brojnim zdravstvenim,ali i sasvim osobnim, podacima koji se u njojnalaze, povlaËe sa sobom i problematiku Ëu-vanja lijeËniËke, odnosno, profesionalne tajne.

LijeËniËka i profesionalna tajna

Sve πto je lijeËnik saznao o paci-jentu koji mu se obratio za lijeËniËku pomoÊmora Ëuvati kao lijeËniËku tajnu i moæe jeotkriti samo uz odobrenje pacijenta, roditeljaili skrbnika malodobne osobe - propisano jeËlankom 21. Zakona o lijeËniπtvu te Ëlankom2. toËka 14. Kodeksa medicinske etike i deon-tologije. Ova obveza proteæe se na sve πto jelijeËnik saznao obavljajuÊi svoj posao, a li-jeËnik je tajnu obvezan Ëuvati i pred pacijen-tovim bliænjima, a i nakon njegove smrti (osimako bi Ëuvanjem tajne ugrozio æivot i zdravljedrugih ljudi). »uvanje lijeËniËke tajne proteæese i na sve sustave kojima se podaci o pacijen-tu prenose, obrauju i pohranjuju, pa dakakoi na medicinsku dokumentaciju.

Osim lijeËnika i zdravstveni radnicite drugi radnici u zdravstvu, studenti i uËeniciπkola zdravstvenog usmjerenja obvezni su Ëu-vati profesionalnu tajnu, a nju predstavlja sveπto saznaju o zdravstvenom stanju pacijenta(Ëlanak 126. Zakona o zdravstvenoj zaπtiti).DapaËe, na Ëuvanje profesionalne tajne ob-vezne su i sve druge osobe koje u obavljanjusvojih duænosti dou do podataka o zdrav-stvenom stanju pacijenta. Za podsjetiti je daje povreda Ëuvanja profesionalne tajne teæa

da zdravstvene ustanove moraju imati doku-mentiran postupak za popunjavanje, prona-laæenje i arhiviranje medicinskih kartona; dase mora zapis na medicinskoj dokumentacijiosigurati, omoguÊiti identifikacija njegovaautora, ovjera i potpis; da podaci moraju bitipovjerljivi i sigurni od izmjena itd.

LijeËnike u pogledu medicinskedokumentacije obvezuje i „njihov" zakon -Zakon o lijeËniπtvu („Narodne novine" broj121/03, 117/08) da vode toËnu, iscrpnu idatiranu dokumentaciju u skladu s propisimao evidencijama na podruËju zdravstva, kojau svakom trenutku moæe pruæiti dostatnepodatke o zdravstvenom stanju pacijenta injegovu lijeËenju.

Pravo pacijentana pristup svojojmedicinskoj dokumentaciji

Osim veÊ spomenutog prava paci-jenta na uvid i preslike izvorne medicinskedokumenetacije koja se odnosi na dijagnos-tiku i lijeËenje njegove bolesti, pacijent imapravo i na obavijesti o bitnim aspektima me-dicinske usluge, pravo uvida u imena zdrav-stvenih radnika koji su sudjelovali u lijeËenju,pravo saznanja πto ta dokumentacija sadræiod osobnih podataka te gdje se nalazi,odnosno, Ëuva.

U sluËaju pacijentove smrti, pravona uvid u njegovu medicinsku dokumentacijuimaju (osim ako to pacijent za æivota nije izri-jekom zabranio pisanom izjavom solemnizi-ranom od javnog biljeænika), braËni, odnos-no, izvanbraËni drug pacijenta, punoljetnodijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te za-konski zastupnik, odnosno, skrbnik pacijenta.Navedene osobe imaju takoer, kao i sampacijent, pravo o svom troπku zahtijevati pre-sliku medicinske dokumentacije.

Pored navedenih fiziËkih osoba,lijeËnik je obvezan medicinsku dokumentacijupacijenta na zahtjev predoËiti ministarstvunadleænom za zdravstvo, tijelima dræavne up-rave u skladu s posebnim propisima, HrvatskojlijeËniËkoj komori te sudbenoj vlasti (Ëlanak23. stavak 1. Zakona o lijeËniπtvu). Kadaovlaπtena osoba sukladno posebnome zakonupreuzme medicinsku dokumentaciju obveznaje izdati lijeËniku, odgovornoj osobi zdrav-stvene ustanove, trgovaËkog druπtva, odnos-no pravne osobe koja obavlja zdravstvenudjelatnost, sluæbenu potpisanu potvrdu o pre-uzimanju s popisom preuzete dokumentacije.

Iako nije izrijekom propisano, me-dicinskopravna teorija ima stajaliπte da uodreenim situacijama lijeËnik ima pravo

povreda obveza iz radnog odnosa. Iz naprijednavedenoga proizlazi da pacijent ima pravona povjerljivost podataka koji se nalaze unjegovoj medicinskoj dokumentaciji, a odnosese na stanje njegova zdravlja te druge osobnepodatke.

LijeËnik ili odgovorna osoba zdrav-stvene ustanove, odnosno, trgovaËkog druπ-tva ili druge pravne osobe koja obavlja zdrav-stvenu djelatnost obvezni su osigurati medi-cinsku dokumentaciju koja se Ëuva na elek-tronskom mediju od mijenjanja, prijevreme-nog uniπtenja ili nedopuπtenog koriπtenja.

Odavanje podataka izmedicinske dokumentacije

LijeËnik je osloboen duænosti Ëu-vanja tajne o podacima iz medicinske doku-mentacije uz odobrenje pacijenta, roditelja,skrbnika pacijenta, a u sluËaju pacijentoveduπevne nesposobnosti ili smrti - uz odobrenjeuæe obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika;drugim rijeËima, pristanak na odavanjepodataka iz medicinske dokumentacije moæedati svjestan, punoljetan i duπevno zdravpacijent (Zakon o lijeËniπtvu, Ëlanak 21.).

Osim pobrojanih situacija u kojimase smiju odavati podaci iz pacijentove medi-cinske dokumentacije, postoje i druge objek-tivne æivotne situacije; primjerice u situacijamakada lijeËnik obznani podatke iz medicinskedokumentacije jer ga na to obvezuje drugipropis (primjerice propisi kojima je regulira-na zaπtita puËanstva od zaraznih bolesti), na-dalje - na zahtjev ovlaπtenih tijela - kako je veÊspomenuto - ministarstvu nadleænom zazdravstvo, tijelima dræavne uprave, HrvatskojlijeËniËkoj komori ili sudbenoj vlasti. Postojesituacije i kada bi lijeËnik Ëuvanjem lijeËniËketajne ugrozio zdravlje ili æivot druge osobe -npr. ne bi se moglo smatrati povredom ob-veze Ëuvanja lijeËniËke tajne ako lijeËnik oba-vijesti suprugu pacijenta da je njezin suprugzaraæen nekom spolno prenosivom boleπÊu.Nadalje, ne bi se moglo smatrati povredomobveze Ëuvanja lijeËniËke tajne niti kada lijeË-nik iznosi podatke iz medicinske dokumen-tacije pacijenta u znanstvenim publikacijama,predavanjima, struËnoj literaturi - uz uvjet daje onemoguÊio prepoznavanje tj. identifikacijupacijenta i uopÊe dovoenje u vezu s konkret-nim pacijentom. Osim navedenih, moguÊe sui druge opravdane æivotne situacije; primjericeu sluËaju sudskog postupka u zbog nezadovo-ljavajuÊeg ishoda zdravstvene usluge - lijeËnikima pravo u obrani vlastitih interesa, odnosno,dokazujuÊi da su njegovi postupci bili legelartis, otkriti treÊim osobama pojedinosti iz pa-c i jentove medicinske dokumentaci je.

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

26

-uskrati pacijentu pravo na obavijeπtenost;-uskrati uvid u medicinsku dokumentaciju;-povrijedi pravo na povjerljivost podataka.

Zakonom o lijeËniπtvu su pak zapri-jeËene novËane kazne u iznosu od 5.000,00do 10.000,00 kuna kojom se za prekrπaj moæekazniti lijeËnika ako, izmeu ostalih razloga,ne poπtuje obvezu Ëuvanja lijeËniËke tajne teako ne vodi i ne Ëuva medicinsku dokumen-taciju u skladu sa Zakonom o lijeËniπtvu.

Umjesto zakljuËka

Iako se iz naprijed navedenogamoæe steÊi (donekle i opravdan) dojam oinflaciji propisa u podruËju zdravstva, i daljevalja naglasiti nuænost πto æurnijeg detaljnogi sveobuhvatnog pravnog ureenja pitanjavoenja medicinske dokumentacije i to zbogsvih sudionika pruæanja zdravstvene usluge.

Pacijentu je ona materijalni trag oprimljenoj zdravstvenoj usluzi s uputom o da-ljnjem tijeku lijeËenja; lijeËniku je pacijentovadokumentacija uvid u njegovu „medicinskupovijest", a ujedno i smjerokaz daljnjeg po-stupanja.

»uvanje medicinskedokumentacije

LijeËnik ili odgovorna osoba zdrav-stvene ustanove, trgovaËkog druπtva ili drugepravne osobe koja obavlja zdravstvenu dje-latnost, obvezni su Ëuvati podatke o ambu-lantnom lijeËenju bolesnika deset godinanakon zavrπenog lijeËenja, a nakon toga rokaobvezni su postupiti prema propisima oËuvanju dokumentacije (propisi kojima jeureeno arhivsko gradivo i arhive).

Kaznene odredbe

Vaænost i znaËaj naprijed razma-tranih pravnih odredbi o pravima pacijenatas naglaskom na pristup pacijentovoj medicin-skoj dokumentaciji dodatno naglaπavaju izaprijeËene kazne u sluËaju nepoπtivanjazakonskih odredbi; Zakonom o zaπtiti pravapacijenata, Ëlankom 41, odreeno je da Êe senovËanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do50.000,00 kuna kazniti za prekrπaj zdrav-stvena ustanova ako:

Naravno, za naglasiti je da je u slu-Ëaju sudskog spora upravo medicinska doku-mentacija jedan od glavnih dokaza jer pred-stavlja materijalni trag i svjedoËanstvo o tijekuzdravstvene usluge, pa je od osobite vaænostinjena toËnost, iscrpnost, sadræaj i forma.

•••••(Maja.Lackovic@hlk.hr)

• Projekt eListe Ëekanja koji je za-poËeo 1. 8. 2012. i eNaruËivanje koji je zapo-Ëeo 1.9.2012. predstavljaju prvi korak u pove-zivanju bolniËkih sustava kako meusobnotako i s centralnim informacijskim zdravstve-nim sustavom. U ovom projektu prvi put seostvaruje izravna veza izmeu ordinacijaprimarne zdravstvene zaπtite i bolnica πiromHrvatske.

Ciljevi eListe Ëekanja jesu:• objediniti podatke o bolniËkim

listama Ëekanja na razini Republike Hrvatskes jedinstvenom listom usluga i jasno defini-ranim osnovnim setom podataka omoguÊitiusporedbe duljine Ëekanja po regijama,bolnicama i zahvatima

• javno dostupne informacije o pr-vom slobodnom terminu (objavnom na webstranicama Ministarstva zdravlja i HZZO-a,uz moguÊe usporedbe)

• omoguÊiti analizu i upravljanjeprocesom (poticanje bolnica, usmjeravanjepacijenata, dodatna sredstva usmjerena na"pravo" mjesto, nadzor rada ugovornih sub-jekata)

• ostvariti nuæne preduvjete za nad-zor i uËinkovito upravljanje.

Od 1. kolovoza centralni informa-cijski sustav eListi Ëekanja svakih 20 minuta izOB Karlovac, OB GospiÊ, OB Ogulin i SB DugaResa prikuplja podatke o prvim slobodnimterminima za 120 postupaka u zdravstvenomsustavu - prvi i kontrolni pregledi u specija-listiËko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaπtiti, dvijevrste dijagnostike (CT mozga i MR kraljeænice),te tri kirurπka postupka (ugradnja endoprotezekuka i koljena, te operacija katarakte), te ihobjavljuje na Internet stranicama Ministarstvazdravlja i HZZO-a. NoÊu se prikupljaju podacio svim narudæbama i nad njima se obavljaanaliza. Do kraja godine eListe Êe prikupljatipodatke iz svih zdravstvenih ustanova, te Êeliste Ëekanja postati transparentne i aæurne narazini Ëitave Hrvatske.

©to eListe ËekanjaznaËe za pacijente?

Pacijenti Êe moÊi, za postupak zakoji im je lijeËnik PZZ-a izdao uputnicu, od-mah provjeriti na Internetu (ili Êe za njih

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

eListe Ëekanjai eNaruËivanjaDunja Durut BeslaË

Mr. Dunja Durut BeslaË, rukovoditeljicaOdjela za nadzor CEZIH-a,Direkcija HZZO-a Zagreb

eListe Ëekanja eNaruËivanje

eListe ËekanjaeNaruËivanje

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

27

nim danom graani Donjeg Lapca u 5:00 satiu jutro imaju autobusnu liniju za GospiÊ, aautobus se iz GospiÊa za Donji Lapac vraÊa u15:00. Cijena karte u jednom smjeru iznosi69 Kn. Uvoenjem eNaruËivanja graani Êese moÊi iz ordinacije PZZ-a naruËiti na uslugu,bez gubitka novaca i vremena.

Objavljivanje listi Ëekanja veÊ od 1.kolovoza pokazuje pomake prema smanji-vanju listi Ëekanja. Nekoliko je razloga:

• bolnice su aæurirale stanje u svo-jim listama kao pripremu za ulazak u pilot pro-jekt

• spontano preusmjeravanje pa-cijenata uslijed bolje informiranosti o najkra-Êem terminu Ëekanja

• rjeπavanje problema duplo upisa-nih pacijenata (do kraja godine je u planuuvoenje eUputnice koja Êe potpuno onemo-guÊiti duplo naruËivanje, a do tada Êe se bol-nice obavjeπtavati o pacijentima koji su naru-Ëeni u viπe ustanova ili su pregled/dijagno-stiku veÊ obavili)

provjeriti unuk, neÊakinja ili susjed) gdje senajmanje Ëeka u ustanovama koje im po lo-kaciji odgovaraju, te se potom na odabranomjesto naruËiti faksom, e-mailom, telefonom,osobnim dolaskom na πalter bolnice ili kodlijeËnika PZZ-a kad se ukljuËe u eNaruËivanje.

eNaruËivanje omoguÊit Êe direktnonaruËivanje iz ordinacija PZZ-a kako bi sepacijenti u dogovoru sa svojim lijeËnikom najednostavniji i bræi naËin mogli naruËiti naprvi slobodan termin u ustanovu po vlastitomodabiru.

Ciljevi eNaruËivanja jesu:

• direktnim naruËivanjem iz ordi-nacija PZZ-a omoguÊiti pacijentima dobivanjeoptimalnog termina (pacijenti neÊe moratisami traæiti raspoloæive termine u razliËitimzdravstvenim ustanovama)

• pruæiti pacijentima moguÊnostda prilikom naruËivanja, u dogovoru sa svojimlijeËnikom, za mjesto pregleda odaberu bol-nicu koja im po lokaciji najviπe odgovara

• omoguÊiti bolju organizaciju,uËinkovitost te iskoriπtenost bolniËkih resursai bolniËkog osoblja

• sustavom izvjeπÊivanja dobititransparentan uvid u cjelokupno stanje na-ruËivanja u Republici Hrvatskoj

• znaËajno skratiti viπemjeseËnaËekanja za pojedine specijalistiËke pretragei medicinske postupke.

U KarlovaËkoj i LiËko-senjskoj æupa-niji u projekt se ukljuËilo 235 ordinacija i to:(vidi tablicu 1.)

©to eNaruËivanjeznaËi za pacijente?

Pacijenti mogu nakon pregledakod obiteljskog lijeËnika, a po izdanoj uput-nici, u ordinaciji skupa sa svojim lijeËnikomili medicinskom sestrom pogledati na Inter-netu koji je prvi slobodan termin za æeljenuuslugu u ustanovama koje im po lokaciji naj-viπe odgovaraju, te Êe medicinska sestra zanjih u ordinaciji PZZ-a napraviti i narudæbu.Narudæba se automatski upisuje u bolniËkiinformacijski sustav u prvi slobodan terminkoji je prikazan u sustavu eNaruËivanja. Paci-jenti ne moraju imati nikakva informatiËkaznanja.

NaruËivanje kod lijeËnika PZZ-apredstavlja velik pomak u dostupnosti zdrav-stvene zaπtite graanima Republike Hrvatske,naroËito u njenim ruralnim dijelovima. Jedanprimjer je grad Donji Lapac, koji je od bolniceu GospiÊu udaljen 85 kilometara. Samo rad-

• brisanje umrlih (u tijeku je pove-zivanje sa sustavom OIB-a pa Êe se automa-tikom brisati umrli s listi Ëekanja)

• nakon analize nedolazaka, paci-jenti Êe se naruËivati u iste termine kako ne bibilo neiskoriπtenih termina

• nakon analize postupka naruËi-vanja kod svih bolnica, prenijet Êe se najboljapraksa izmeu bolnica i optimizirati procesnaruËivanja.

Kad se analizom prikupljenih poda-taka identificiraju razlozi viπemjeseËnih Ëeka-nja, sustavno Êe se rjeπavati ti razlozi po pravi-lima kliniËkog menadæmenta, πto bi u kona-Ënici trebalo rezultirati znaËajnim skraÊenjemlista Ëekanja.

Informacije o projektu eListe Ëeka-nja i eNaruËivanja objavljene su na web stra-nicama: www.cezih.hr i www.zdravlje.hr.

•••••(Dunja.Durut-Beslac@hzzo.hr)

Djelatnost KarlovaËka æupanija LiËko-senjska æupanija

OpÊa obiteljska 76 32

Dentalna medicina 66 24

Zdravstvena zaπtita æena 10 5

Zdravstvena zaπtita

predπkolske djece 7 3

Ukupno 159 64

Tablica 1.

Æupanija eListe Ëekanja eNaruËivanje

LiËko-senjska i KarlovaËka 01.08.2012. 01.09.2012

Zadarska, Istarska

i Primorsko-goranska 15.09.2012. 01.10.2012.

ZagrebaËka 15.10.2012. 15.11.2012.

Sve ostale æupanije 15.11.2012. 15.12.2012.

Rokovi za ukljuËivanje bolnica u pilot projekt po æupanijama jesu:

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

28

U srediπnji dio se prenosi samo dioinformacija (otpusno pismo, miπljenje speci-jalista, podatak o izdanom lijeku...), koji sepotom u odgovarajuÊem obliku prikazuju au-toriziranim korisnicima. Nadogradnja EZZ-a

u ovom pristupu omoguÊuje da se uz osnovnuinformaciju poπalju i poveznice na podatke uizvoriπnom sustavu. To znaËi da Êe biti mo-guÊe da osim otpusnog pisma, lijeËnik u or-dinaciji opÊe obiteljske medicine na zahtjevpristupi i dodatnim podacima u bolniËkominformacijskom sustavu (poput laboratorijskihpretraga, rendgenskih, CT i ostalih snimaka).No osim dodatnih izazova prava privatnosti,ovakve funkcionalnosti zahtijevaju i dodatnepreduvjete u informacijskom smislu pa nisupredmet prve faze implementacije EZZ-a.

Sigurnost podataka- rizik integriranja u EZZ

No Ëak i u inicijalnoj fazi projekta,najveÊi izazov leæi u definiranju prava pristupapodacima. Ovo pitanje je uzrok problema kojisu prepreka uspjeπnom implementiranju EZZprojekata πirom svijeta.

Zapitajte se primjerice:• Treba li kirurg znati da je pacijent

pozitivan na hepatitis C? Ne nuæno zbog po-sebne pripreme za kirurπki zahvat (πto je ta-koer potrebno), veÊ radi odluke hoÊe li spe-cifiËnu bolest uopÊe lijeËiti kirurπkim zahva-tom ili konzervativno.

• Bi li lijeËnik isto popodne iz bol-nice otpustio pacijenticu nakon manjeg gine-koloπkog kirurπkog zahvata da je znao da uzi-ma lijekove protiv depresije. πto mu je onazatajila?

• Trebaju li ljekarnici uz podatke olijekovima koje pacijent uzima znati i podatkeo kroniËnim bolestima?

• Medicinski podaci su razasuti πi-rom zdravstvenog sustava Republike Hrvatske,ali nitko nema potpuno cjelovitu sliku (slika1). Prikupiti podatke iz razliËitih izvora i pri-kazati ih autoriziranom korisniku je informa-tiËki moguÊe. Izazov nije trivijalan ali nije nitinemoguÊ. Potrebno je standardizirati naËinzapisivanja podataka, standardizirati postupkeu zdravstvu, definirati suËelja...

Imati na raspolaganju sve potrebnepodatke kada vam trebaju i na bilo kojemmjestu gdje vam trebaju, svakako je Ëimbenikkoji podiæe kvalitetu obavljanja bilo koje aktiv-nosti, pa tako i aktivnosti pruæanja zdravstveneskrbi.

PromiπljajuÊi o razmjeni informacijau zdravstvu trebamo se primjerice zapitati:

• Zna li npr. pedijatar u Blatu naotoku KorËuli neπto o medicinskoj povijestidjeteta koje je na godiπnjem odmoru dobilo„upalu uha"?

• ©to toËno zna lijeËnik u bolniciprigodom uzimanja anamneze osim onogaπto mu pacijent kaæe ili πto je prikupljenoprigodom eventualnog proπlog prijama u istojbolnici?

• Ima li lijeËnik u ordinaciji πkolskemedicine medicinske podatke koje je prikupiodjetetov izabrani lijeËnik u ordinaciji opÊeobiteljske medicine?

• Zna li ljekarnik koje sve lijekovepacijent uzima osim onih za koje pacijent imaelektroniËki recept u trenutku izdavanja?

• Je li je pacijent preuzeo i dostaviolijeËniku opÊe obiteljske medicine sve nalaze,miπljenja specijalista / otpusna pisma?

• ©to o vama kao pacijentu znaju li-jeËnici hitne medicinske pomoÊi?

Od nekoliko moguÊih modela u iz-gradnji EZZ-a u informatiËkom smislu primi-jenit Êe se mjeπoviti distribuirani model. Nai-me, detaljne medicinske informacije uvijek os-taju u izvoriπnom sustavu (lijeËniËka aplikacija,bolniËki informacijski sustav, ljekarniËka apli-kacija, laboratorijski informacijski sustav...).

Srediπnji elektroniËkizdravstveni zapis(EZZ) / e-kartonDarko GvozdanoviÊ

Slika 1. Informacijskisustavi u zdravstvuRepublike Hrvatske

Darko GvozdanoviÊ, dipl. ing.

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

29

• mehanizam eUputnica u PZZ la-boratorije (podaci o svim zatraæenim pretra-gama u PZZ laboratoriju kao rezultatima pre-traga)

• mehanizam eUputnice u izvan-bolniËki SKZZ (podaci o svim zatraæenimpostupcima u izvanbolniËkom SKZZ-u kaomiπljenju specijalista

• mehanizam eUputnice u bolnice(pilot implementacija poËinje uskoro).

Iskoriπtavanjem postojeÊih podata-ka bez ikakve promjene u naËinu rada lijeËnikai ljekarnika, moguÊe je u CEZIH-u prikupljenepodatke transformirati i kroz novu aplikacijuprikazati u obliku srediπnjeg EZZ-a.

Stoga je u planu pilot implemen-tacija EZZ-a gdje Êe se tijekom priprema defi-nirati prava pristupa razliËitim djelatnostima,vodeÊi raËuna da se ne upadne u gore opisanezamke te se radi administrativnih razloga neodgode sve prednosti koje Êe jedan ovakavsustav donijeti prvenstveno pacijentima.

Pristup EZZ-u bit Êe, naravno, πti-Êen vrhunskim tehnoloπkim rjeπenjima (ana-logno danaπnjem eReceptu), dok Êe se paci-jentima omoguÊiti da daju pristanak pristupusvojem EZZ-u (svim podacima u njemu) ili dato zabrane. Vrlo je vaæno napomenuti da se usrediπnji dio CEZIH-a ne prenose svi medicinskipodaci iz lijeËniËkih ordinacija.

Ako lijeËnik ima neke „privatne" na-pomene koje su komunicirane samo njemukao izabranim lijeËniku, one uopÊe neÊe bititransferirane u srediπnji dio pa tako niti prika-zane u EZZ-u.

• Treba li ginekolog imati uvid usve medicinske podatke prikupljene u ordi-naciji opÊe obiteljske medicine?

Pacijent ima pravo raspolagatisvojim medicinskim podacima, ali je li do-voljno educiran da bira koje podatke Êe ot-kriti, a koje neÊe? Je li bolji pristup u kojem sedaje pristanak za pristup svim podacima ili sene daje pristup uopÊe, uz sve posljedice nakvalitetu skrbi koju Êe pacijent primiti?

Ukratko, pravo za privatnost poda-taka (tj. ograniËavanje prava pristupa medi-cinskim podacima) inherentno je u sukobu sakvalitetom skrbi koju je moguÊe pruæiti. AutorËlanka je na pitanje: „HoÊete li me kao pacije-nta moÊi kvalitetnije lijeËiti ako imate sve mo-je medicinske podatke?", dobio potvrdan od-govor od svih petnaestak prisutnih zdravstve-nih djelatnika razliËitih specijalnosti na jednojradionici u vezi s EZZ-om. No izazovi se niæujedan za drugim.

Naime, postoje mnogobrojna razli-Ëita miπljenja struËnjaka o tome koji bi dio EZZ-a trebao biti raspoloæiv kojoj struci. Postojemiπljenja da se pacijentu treba dopustiti„skrivanje" samo dijelova EZZ-a. Ova su miπ-ljenja potom praÊena zahtjevima da se u EZZ-u na neki naËin mora oznaËiti da postoje„skriveni" podaci kojima je pacijent zabraniopristup, itd.

Pristup izgradnji EZZ-ai razvoj sustava

„Big bang" pristup, u kojemu bi serijeπila sva pitanja za sve moguÊe medicinskepodatke, unaprijed je osuen na propast.

Stoga su Ministarstvo zdravlja Re-publike Hrvatske (MZRH) i HZZO odluËiliprimijeniti pragmatiËan pristup u kojem seminimiziraju sva prijeporna pitanja, a EZZnadograuju u fazama. Podsjetite se trenut-nog stanja u sustavu CEZIH, Ëiji mehanizmiuspjeπno rade veÊ nekoliko godina i kroz kojise medicinski podaci veÊ razmjenjujuelektroniËkim putom:

• IzvjeπÊe poslije svakog pregledaiz svih specijalnosti primarne zdravstvene zaπ-tite (Podaci o posjetu i svim obraenim sluËa-jevima, npr. dijagnoza, status, provedeni pos-tupci, podaci o bolovanju) te poveznice nasve kliniËke i ostale dokumente, npr. izdanirecepti, uputnice u SKZZ-u, uskoro uputniceu bolnicu.... Uz male izmjene mogu se dodatii podaci o statusu, anamnezi i miπljenjulijeËnika uz svaki posjet/sluËaj)

• mehanizam eRecepta (podaci osvim propisanim ali i izdanim lijekovima)

Implementacijasustava EZZ-a

Sustav EZZ-a u Hrvatskoj imple-mentirat Êe se u nekoliko faza. U prvoj Êe seiskoristiti podaci koji se veÊ razmjenjuju upostojeÊim mehanizmima CEZIH sustava.Naravno, u radionicama tijekom pripreme Êese zajedno sa struËnim druπtvima definiratikorisnici, naËin prikaza, prava pristupa i sl.Procesi rada lijeËnika u PZZ-u trebali bi sepromijeniti minimalno.

U paraleli s prvom fazom odmah Êese raditi na specifikacijama proπirenja srediπ-njeg EZZ-a u nekoliko podruËja:

• Stalni dio kartona (fiziËka mjere-nja, medicinske napomene, alergije...)

• Preventiva (preventivni programii nacionalni preventivni programi)

• Dodatni podaci o trudnicama• „Knjiæica djeteta" - podatci o dje-

tetu odmah nakon roenja, pa do 18. godine• Dodatni podaci o samim posje-

tima i sluËajevima (aæuriranje izvjeπÊa poslijesvakog pregleda ili uvoenje novih poruka)

• Dodatni podaci iz mehanizamapoput prijave neæeljenih nuspojava prigodomimunizacije, prijave maligne neoplazme i sl.

• Prijave nuspojava na lijekove• Uvoenje novih korisnika• Integracija srediπnjeg EZZ-a s

perifernim aplikacijama (uz osnovni pristupkroz web aplikaciju)

• Potencijalno davanje pristupadijelu medicinskih podataka za pacijente krozweb portal itd.

• Povezivanje s informacijskimsustavima zdravstva drugih europskih zemaljakroz razmjenu manje koliËine podataka (sa-æetak medicinskih podataka i podaci o pro-pisanim lijekovima)

Namjera je Ministarstva zdravlja iHZZO-a iskoristiti znanje naπih zdravstvenihdjelatnika i implementirati funkcionalnostikoje Êe najviπe pomoÊi njihovom svakodnev-nom radu, omoguÊiti im kvalitetniju dijagnos-tiku i skrb te maksimalno podiÊi kvalitetuzdravstvene skrbi naπim pacijentima.

•••••(darko.gvozdanovic@ericsson.com)

Dob 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74

Rak dojke (æ)

Rak debelog crijeva (m i æ)

Rak vrata maternice (æ)

Rak prostate (m)

Krvni tlak (m i æ)

Kolesterol i trigliceridi (m i æ)

©eÊerna bolest (m i æ)

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

30

odvojena programska rjeπenja razliËite kvali-tete, unutar programa postoji umreæenostmeu zavodima, mamografskim odnosnokolonoskopskim jedinicama. Postoje dvije od-vojene baze podataka o osobama koje nisu urealnom vremenu (neaæurirane su godinama).PZZ ima druga programska rjeπenja, koja nisuumreæena sa zavodima za javno zdravstvo.ZnaËi li uvoenje novog NPP-a za rak vratamaternice i novo programsko rjeπenje, novutreÊu bazu podataka o osobama koje trebapozivati?

Razni programi - iste osobe

Programi prevencije raznih bolestiobuhvaÊaju iste osobe. Tako npr. u dobi od50 godina osobe oba spola trebaju biti obuh-

• Tijekom Motovunske ljetne πkoleunapreenja zdravlja u sklopu radionice„Zdravstveni sustav i zdravstvena politika"odræane od 26. do 28. lipnja 2012.g. u Moto-vunu raspravljalo se o upravljanju nacional-nim preventivnim programima (NPP) s nag-laskom na ulozi informatike u tom procesu.

Prezentirali su dr.Danijela LazariÊ-Zec, æupanijska koordinatorica NPP-a izZavoda za javno zdravstvo Istarske æupanijePula te dr. Sran FrketiÊ iz tvrtke Lambdad.o.o. Rijeka koja pruæa informatiËku podrπkuNPP-u za rano otkrivanje raka dojke.

Nacionalni preventivniprogrami - sadaπnji, buduÊi?

Dr. Danijela LazariÊ-Zec podsjetilaje da se u RH provode putem æupanijskihzavoda za javno zdravstvo dva NPP-a: za ranootkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva;najavljuje se i program za rano otkrivanje rakvrata maternice, a postojao je i prijedlogprograma za rano otkrivanje raka prostate.Prevencija ostalih bolesti propisana je Planomi programom mjera zdravstvene zaπtite izobveznog zdravstvenog osiguranja i uglav-nom je u domeni PZZ-a (npr. rano otkrivanjevisokog tlaka, kolesterola i triglicerida, πeÊernebolesti i sl.).

Koliko nacionalnih programa- toliko programskih rjeπenja?

Æupanijski zavodi za javno zdrav-stvo za svaki od NPP-a koji provode imaju dva

vaÊene s nekoliko NPP-a:• æene - rano otkrivanje raka dojke,

debelog crijeva, vrata maternice, visokogkrvnog tlaka, kolesterola i triglicerida, πeÊernebolesti

• muπkarci - rano otkrivanje rakadebelog crijeva, prostate, visokog krvnog tla-ka, kolesterola i triglicerida, πeÊerne bolesti(vidi tablicu 1)

Trebaju li nam rascjepkani ili sveo-buhvatni programi prevencije? Razni NPP-i iliprevencija okrenuta osobi? Kako bi bilo da,ovisno o dobi, osoba u istom pismu dobijeviπe poziva na razne preglede odn. NPP-e?Moæemo li se u prevenciji okrenuti osobi, a neostati fiksirani samo na bolesti?

Izazovi u provedbi NPP-a- umreæavanje i razmjenapodataka

Screening program je, prema defi-niciji, usluga koja ukljuËuje sve korake u pro-cesu koji vodi do kontrole bolesti, ukljuËujuÊidijagnozu i lijeËenje.

U provedbi NPP-a vodeÊi su izazovis kojima se susreÊe javno zdravstvo:

• Osigurati dostupnost poziva naNPP svim dræavljanima - Kako omoguÊiti dapoziv dobiju svi unutar ciljane skupine (od-selili, doselili, nepoznati ili kriva adresa)? Sa-daπnjost: potragom za adresama preko obi-teljskih lijeËnika, HZZO-a, web portala... i uno-som u dvije odvojene aplikacije. BuduÊnost:Aæurnom bazom podataka o osobama koja semijenja u realnom vremenu uparivanjem spodacima HZZO-a i srediπnjeg populacijskogregistra.

• PoveÊati odaziv na NPP - Kako itko moæe pomoÊi i dodatno motivirati osobeda se odazovu na NPP? Sadaπnjost: zdravstve-ni djelatnici ovisno o afinitetu i trenutku, a po-nekad i na osnovi lista neodazvanih. BuduÊ-nost: Svi sudionici zdravstvene zaπtite, a po-sebno PZZ (obiteljska medicina, ginekolozi,patronaæa) koji mogu u realnom vremenuznati tko se odazvao, a tko nije te ga motiviratii upisati za pregled. Sadaπnjost: iako pojedineæupanije, gradovi i opÊine poduzimaju preven-tivne aktivnosti, podatke o uspjeπnosti (odaziv,

Nacionalni preventivniprogrami - upravljanjei umreæavanjeDanijela LazariÊ-Zec, Pula, i Sran FrketiÊ, Rijeka

Mr. sc. Danijela LazariÊ-Zec, dr. med.,Zavod za javno zdravstvo Istarske æupanije Pula

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

31

InformatiËki se moæe omoguÊiti ko-riπtenje takoer provjerene strategije podsjet-nika za sve provoditelje o tome da je doπlovrijeme da korisnika pozovu na pregled ili gapregledaju ili podsjete da se nije odazvao napregled.

Jesmo li kao zdravstveni djelatnicidovoljno svjesni uloge obitelji u motiviranjuna screening i daljnju obradu kod sumnje nabolest? Koristimo li Ëlanove obitelji kao par-tnere u dovoljnoj mjeri?

NPP-i nisu dizajnirani za osobe op-tereÊene obiteljskom ili osobnom anamne-zom koje poveÊavaju rizik od razvoja bolestiza koje se provodi probir - bimamo li drugedobre programe kojima omoguÊavamo daobiteljski lijeËnici preventivno misle o njima(raniji i ËeπÊi preventivni pregledi)? Moæemoli programirati podsjetnike za lijeËnike da teosobe pozovu ranije i ËeπÊe?

Æupanijski zavodi za javno zdrav-stvo (zdravstvena statistika i NPP), zbog sveganavedenog, trebaju biti sastavni dio CEZIH-a te umreæeni s drugim preventivnim i kura-tivnim djelatnostima.

Uloga informatikeu upravljanju NPP-ima

Dr. Sran FrketiÊ govorio je o uloziinformatike u upravljanju NPP-ima. NPP-i(aktualno ranog otkrivanja karcinoma) obu-hvaÊaju velik broj dræavljana RH koji u inter-valima od dvije ili tri godine, ovisno o projek-tu, moraju biti pozvani na preventivni pre-gled. Upravljanje tim procesom kao i praÊenjeuspjeπnosti pozivanja i praÊenje odaziva sukljuË uspjeπnosti projekta.

Dva su osnovna zadatka pozivanjana preventivne preglede:

• Pravodobnost - Sva ciljna po-pulacija mora biti pozvana unutar roka napreventivne preglede, jer u sluËaju prekora-Ëenja roka razmak izmeu dva preventivnapregleda postaje prevelik. Takoer je bitnoda se protokom vremena nova godiπta navrijeme ukljuËuju u projekte.

• Uspjeπnost - PraÊenje pozivanjai odaziva mora biti u realnom vremenu. To jepreduvjet pravodobnim intervencijama usluËaju neadekvatnih rezultata.

Navedene zadatke moguÊe jeadekvatno realizirati samo uz maksimalnuautomatizaciju procesa. Ljudski resursi u æu-panijskim pozivnim centrima - zavodima zajavno zdravstvo, kao i u PZZ-u su ograniËenii ovako velik administrativni posao ne smijeih ometati u svakodnevnom pruæanjuzdravstvenih usluga.

incidencija itd.) moguÊe je dobiti samo naæupanijskoj razini. BuduÊnost: omoguÊiti dai druge lokalne zajednice dobiju lokalnepodatke koji bi ih mobilizirali ali i stimuliraliza daljnje aktivnosti. Sadaπnjost: neodazvaneosobe nije moguÊe segmentirati na osnovisocio-ekonomskih obiljeæja. BuduÊnost: Pratise odaziv pojedinih grupa i poduzimaju seaktivnosti za njihovo osnaæivanje i ukljuËivanjena NPP-e.

• Osigurati daljnju obradu kodosoba sa sumnjom na bolest i informacijeo tome - Kako znati je li je poduzeta daljnjaobrada prema uputama iz NPP-a odnosno jeli se osoba sa sumnjivim nalazom javilaobiteljskom lijeËniku radi poduzimanja daljnjeobrade? Sadaπnjost: nazivanjem obiteljskihlijeËnika u cilju provjere je li se osoba javila.BuduÊnost: informatiËkim umreæavanjemPZZ-a, dijagnostike, kliniËara i javnozdrav-stvene medicine.

• Provesti evaluaciju NPP-a - Ko-liko je dijagnoza potvreno, u kojem je stadijubolest otkrivena, koje lijeËenje je poduzeto,preæivljavanje...? Sadaπnjost: prijave izvan-bolniËke neoplazme, nazivanjem obiteljskihlijeËnika s molbom za dodatnim podacima,dopisivanjem s patolozima po cijeloj RH... Bu-duÊnost: uvidom u Srediπnji elektronski zapispacijenata (eKarton)

ZajedniËka brigao zajedniËkim osobamau skrbi

Osobe koje su pozvane u NPP-ezajedniËka su briga javnog zdravstva (æupa-nijski zavodi), obiteljske medicine, patronaæe,ginekologa u PZZ-u. Jedna je od kljuËnihzadaÊa svih kako poveÊati odaziv. Neke do-kazane strategije za poveÊanje odaziva πire seprimjenjuju u NPP-ima (pozivna pisma s ter-minom i uputama, broπure, fiziËka dostup-nost, bez potrebe za naruËivanjem, besplatnipregledi i plaÊeni putni troπkovi i poπtarina,grupne edukacije), dok je neke nuæno os-naæiti. Vaæna je jedan-na-jedan edukacija sciljem informiranja, ohrabrivanja i motiviranjada pristupe preporuËenom screeningu - za tojavno zdravstvo u æupanijskim zavodima nijekapacitirano te treba partnerstvo s drugimzdravstvenim radnicima u PZZ-u.

Procjenjivanje svih ukljuËenih u NPP takoer je dokazana strategija koja bi, osimocjene provedbe (odaziva), mogla ukljuËivatii uspjeπnost ponude odnosno motiviranja zaukljuËivanje u program, naravno, uz povratnuinformacija o uspjeπnosti provoditelja u odno-su na druge.

Pozivanje

U upravljanju procesom pozivanjavaæan zadatak je:

1. izbjegavanje nepotrebnog po-zivanja osoba (πto uzrokuje stres), pri Ëemuje vaæna:

• Aæurnost i registriranje podatakao:

a) umrlimab) osobama koje veÊ boluju od

bolesti za koju se pozivac) tzv. oportunistiËkim pregledima.2. Kreiranje redoslijeda pozivanja

prema podacima o zadnjem pregledu priËemu je vaæna:

• Pravednost - Pravedno je prvopozvati osobe koje nikada nisu pozvane napregled, koje su davno obavile pregled kao iosobe koje su „pri kraju" ciljne dobne skupine(i koje Êe „izaÊi" iz programa pozivanja, npr.osobe sa 69 g. jer se u programu za ranootkrivanje raka dojke pozivaju æene u dobi od50-69 godina).

Kako moæe informatika pomoÊiobavljanju poslova pozivanja? Na prvomemjestu kroz automatizaciju procesa. Premaunaprijed odreenim kriterijima kreiraju seautomatske liste koje omoguÊuju korisnicimada uz minimum truda popune slobodne ter-mine pregleda i kreiraju pozive.

Druga je moguÊnost centralnomjesto slanja svih poziva za cijelu RH koje kla-siËne pismene pozive centralno (automatski)tiska, kuvertira i πalje.

SljedeÊi korak u informatizaciji pro-cesa pozivanja Ëine metode pozivanja kaoalternativa klasiËnoj poπtanskoj poπiljci. Da-naπnje stanje informatizacije omoguÊuje ovemetode:

• WEB Portal za samostalno uklju-Ëivanje zainteresiranih korisnika

• E-mail kao transportno sredstvoza dostavu poziva

• SMS pozivanje ili SMS podsjetnikna npr. termin

• WEB servis iz ordinacija PZZ-a.

PraÊenje odaziva

Æupanijski zavodi za javno zdrav-stvo zaduæeni su za organiziranje, provoenje,koordiniranje, praÊenje i evaluiranje programana razini æupanije. Za ostvarivanje te zadaÊeinformatika zavodima mora omoguÊitidostupnost izvjeπÊa i pregled trenutnog stanjau realnom vremenu. Takoer treba voditiraËuna da izvjeπÊa o odazivu za pojedineprograme prevencije budu standardiziranatako da se moæe usporeivati podatke izmeuprojekata.

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

32

ordinacijama da kroz svoje aplikacije:• imaju dostupan popis svih preventivnihprograma aktualnih za odreenog pacijenta• mogu naruËiti/pozvati osobu na pregled-postupak• mogu dohvatiti sve nalaze iz programa NPP-a• u sluËaju da se pojedina osoba ne odazovepozivu, izabrani lijeËnik moæe dobiti obavijestupitom centralnom sustavu. Vaæan su dioPZZ-a u procesu provoenja nacionalnih

Tim obiteljske medicinei patronaæne sestre -preventivna skrb za pacijente

Da bi provoenje programa bilouspjeπno, potrebna je integracija infor-matiËkog sustava projekata s informacijskimsustavomPZZ-a.

Ta integracija mora omoguÊiti iza-branim lijeËnicima i medicinskim sestrama u

programa prevencije patronaæne sestre, kojebi trebale imati pristup popisu neodazvanihosoba po opÊinama/gradovima, te naruËiti/pozvati osobu na pregled-postupak.

U raspravi su predstavnici HZZO-anaglasili da je u suradnji s Ministarstvomzdravlja i koordinatoricama NPP-a pokrenutoinformatiËko umreæavanje koje Êe ukljuËiti iPZZ.

•••••

niËkim obradama, πto uzrokuje rasipanjevremena svih dionika i materijalnih resursa.

Naime, kliniËar ima sve manje vre-mena za detaljnu anamnezu i fizikalni pregled,pa to Ëesto mora nadoknaivati preopseænompreoperativnom obradom, πtoviπe, prematipiziranom obrascu prilagoenom odree-nom zahvatu, a ne pojedinom pacijentu.Takav obrazac obuhvaÊa maksimum obrade,kojim kliniËar nastoji obuhvatiti πto πiri moguÊiopseg nalaza u æelji da „niπta ne propusti",πto anglosaksonski autori usporeuju sgaanjem iz saËmarice („shotgun approach").Naæalost, mnogi lijeËnici joπ uvijek pogreπnovjeruju da im maksimalno opseæne pretrage

• Iako se za duge liste Ëekanja upravilu okrivljava nedostatak skupih medicin-skih ureaja i nedostatak zaposlenika, to nisuni jedini, a niti glavni generatori izbjeæivogËekanja. Zato je Ministarstvo zdravlja zapo-Ëelo nekoliko pilotskih projekata koji Êe razvitibolju protoËnost pojedinih procesa medi-cinske skrbi:• Preoperativna obrada u jednom danu;• Ambulanta otvorenih vrata;• Upitnik za CT mozga i MR kraljeænice.

Preoperativna obradau jednom danu

Cilj projekta

Cilj je ovog projekta oblikovati cen-tar za preoperativnu pripremu gdje Êe se pra-vovremena optimalna obrada uËiniti u jed-nom danu, na jednom mjestu, te individua-lizirano - po algoritmu koji definira obraduoptimalnu za pojedinog pacijenta. Prvi takavcentar bit Êe u KB-u „Sveti Duh", a ispitat Êese u suradnji s njihovom dnevnom bolnicomza katarakte koja veÊ dugo prednjaËi svojomvisokom organiziranoπÊu. Puno provoenjeprojekta bit Êe 1. sijeËnja 2013.

Sadaπnje stanje

Sadaπnje stanje u preoperativnojobradi moæe se saæeti ovako: preuski komuni-kacijski kanali zamjenjuju se preπirokim kli-

osiguravaju medikolegalnu zaπtitu od tuæbi.Ponekad se desi da se patoloπki nalazi dobiveni„saËmaricom" otkriju tek uveËer prije kirurπkogzahvata, πto zna uzrokovati odgodu zahvata,ili da se usljed tih patoloπkih nalaza (labora-torijske pretrage, snimanja isl.) radi po hitnompostupku, Ëime se „proizvodi" urgencija i„izvanredno stanje".

Zbog preoperativne obrade kojanije rukovoena pacijent obiËno izgubi po ne-koliko dana pribavljajuÊi sve nalaze popisaneu tipskom obrascu.

Dodatan je problem πto ne postojikonsenzus PZZ-a i SKZZ-a o prijeanestezijskojprocjeni, zbog Ëega se ne priznavaju nalazi izdrugih ustanova ili od drugih kolega, pa sepretrage dupliraju. Time nastaje viπestrukaπteta: nepotrebno troπenje lijeËniËkog i paci-jentskog vremena, te nepotrebno troπenjenovca. U takvoj obradi nema pravog prostoraza uvaæavanje miπljenja LOM-a i njegoveprocjene riziËnosti kirurπkog zahvata, iakoupravo on najbolje poznaje svog pacijenta.

Naæalost, temeljni naËin komunici-ranja LOM-a i kliniËkog lijeËnika joπ je uvijekjedan πturi dokument, a to je uputnica. Zatoje potrebno proπiriti komunikacijski kanalizmeu lijeËnika, a ne kliniËku obradu pa-cijenta.

Proizvodi projekta

U suradnji s Povjerenstvom za ane-steziologiju MZ-a i timom za eZdravstvo izraditÊe se nacionalna kliniËka smjernica o prijeane-stezijskoj procjeni, upitnik za prijeanestezijskuanamnezu podesan za tzv. automatski inter-vju, te poseban softver za preoperativnu obra-du koji Êe biti dijelom eZdravstva (Slika 1).

Ambulanta otvorenih vrata

Cilj projekta

Uspostavit Êemo ambulantu „otvo-renih vrata za prvi pregled" u kojoj se pacijentineÊe naruËivati na prvi pregled, veÊ Êe se

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Umjesto πirokihindikacija - πirokakomunikacijaKarmen LonËarek

Prof. dr. sc. Karmen LonËarek

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

33

Pacijenti koji to æele, moÊi Êe pri-mati SMS obavijesti o tome kad Êe doÊi nared za pregled.

Tako pripremljenog pacijentasestra Êe smjestiti u jednu od dvije ordinacijei pomoÊi mu da se pripremi za pregled(skidanje odjeÊe, smjeπtanje na stol za pregledi sl.).

LijeËnik Êe prelaziti iz jedne u dru-gu ordinaciju, u kojima Êe ga Ëekati opseænopripremljen pacijenti i dokumentacija. Nakonpregleda i savjetovanja pacijenta, te odlukeo daljnjem lijeËenju, lijeËnik Êe ispisati nalaz.Dok lijeËnik piπe, sestra Êe pomoÊi pacijentuda se odjene, objasniti mu daljnje korake uobradi ili terapiji, te uruËiti edukativnubroπuru.

Proizvodi projekta

Osim samog modela organiza-cijskog rjeπenja, u projektu Êe se proizvestianamnestiËki upitnik, a potom i softver kojiÊe postati dijelom eZdravstva.

Takoer Êe se za pacijente izraditii pedesetak edukativnih broπura o najËeπÊimdermatoloπkim stanjima i bolestima, a sve ovos ambicijom da ih Povjerenstvo za dermato-logiju usvoji i uvede u uporabu na nacionalnojrazini.

Dermatoloπka ambulanta otvo-renih vrata poËet Êe s radom 1. listopada2012.

primati istog dana. Time Êe se Ëekanje od viπedana za veÊinu pacijenata smanjiti na Ëekanjeod par sati. Oni kojima je neophodno naruËi-vanje u toËan sat (zaposleni, roditelji s malomdjecom, njegovatelji nepokretnih - oni Ëineoko petine ukupnog broja pacijenata) moÊiÊe to uËiniti kao i dosad.

Prvu ambulantu otvorenih vrata os-novat Êemo u KBC-u Rijeka, na Klinici za der-matologiju, koja je veÊ i sad uzorno organi-zirana. U projektu Êe suraivati lijeËnici obi-teljske medicine iz cijele Primorsko-goranskeæupanije.

Organizacijske novosti

NajveÊe negodovanje pacijenataizaziva upravo Ëekanje na prvi pregled.Jednom kad pacijent dobije radnu dijagnozu,savjet lijeËnika, poËetnu terapiju i smjerniceza buduÊu obradu, s mnogo manje strepnjeËeka na iduÊi korak u procesu svog lijeËenja.Zato Êe pacijent u ambulanti PZZ-a uz uput-nicu dobiti i obrazac za dermatoloπku ana-mnezu, te Êe moÊi istog dana otiÊi na derma-toloπki pregled.

Ispunjeni obrazac predat Êe na πal-teru Klinike za dermatologiju gdje Êe medicin-ska sestra prije prvog kontakta s dermato-logom po posebnom trijaænom algoritmuuputiti pacijenta na dodatne pretrage (npr.pregled Woodovom svjetiljkom, uzimanjebrisa).

Upitnik za CT mozgai MR kraljeænice

Iako je broj MR snimanja kraljeæniceiz godine u godinu sve veÊi, a liste Ëekanjadulje, broj neurokirurπkih zahvata na kraljeænicine mijenja se, πto ukazuje da imamo sve viπeneindiciranih snimanja. SliËno je i s drugimskupim slikovnim pretragama.

Zato Êe se u rutinsku upotrebuuvesti posebni upitnici koji Êe radiologu omo-guÊiti dodatne informacije i svu potrebnu do-kumentaciju o pacijentovom stanju, kliniËarakoji naruËuje pretragu potaknut Êe da joπjednom razmisli o opravdanosti snimanja, aMinistarstvu Êe dati dragocjen izvor podatakaza analizu indikacija snimanja.

Takoer Êe se u suradnji s Povje-renstvom za radiologiju MZ-a razviti lista kri-terija kad lijeËnik obiteljske medicine moæeindicirati neku od skupih slikovnih pretragabez prethodnog pregleda bolniËkog lijeËnika.Iako za takvo ograniËenje ne postoji zakonskouporiπte, ono se primjenjuje praktiËno u cijelojzemlji.

Novost je u oba upitnika to πto lijeË-nik koji upuÊuje na snimanje mora jasnonaznaËiti kliniËko pitanje, primjerice: Ima liatrofije mozga? Ima li oæiljka? Kao i kod centraza preoperativnu pripremu, jedan je od ciljevaovog projekta pomoÊi lijeËnicima da bolje ilakπe komuniciraju, umjesto da se odluËuju na

Slika 1. Proces obrade kirurπkog pacijenta u centru za preoperativnu pripremu (CPP)

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

34

rava (koji otprije imaju proaktivni pristupkliniËkom upravljanju), a do kraja godine ina svim ostalim radioloπkim odjelima i kli

„indiciranje saËmaricom". Koriπtenje upitnikaza CT mozga i MR kraljeænice zapoËet Êe 1.lis-topada 2012. u KBC-u Rijeka i KB-u Dub-

BuduÊi da je nuæna i specifiËnaedukacija profesionalaca koji Êe se bavitipalijativnom medicinom i palijativnom skrbi,Povjerenstvo je podræalo da Centar za pali-jativnu medicinu, medicinsku etiku i komuni-kacijske vjeπtine Medicinskog fakulteta uZagrebu (CEPAMET) bude edukativna baza,odgovorna za izradu i provedbu edukativnihprograma na svim razinama i za sve profe-

Slika 2.Detalj upitnikaza MR kraljeænice

retiÊ - spec. onkolog, prof.dr.sc. KarmenLonËarek - spec. oftalmologije, dr.sc. Alek-sandar Dæakula - spec. javnog zdravstva,prim.dr.sc. Zoran LonËar - spec. anestezio-log, mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr.med.,Sanja Predavec, dr.med., Jasminka HlupiÊ,dr.med., i Marija Mihov, bacc.techn.

Naknadnom odlukom ministraprof. OstojiÊa, Povjerenstvu se pridruæila ipredstavnica Ministarstva socijalne politikei mladih Ana MlinariÊ, dipl.soc.radnica.

Povjerenstvo je od svog osnutkaodræalo pet sastanaka na kojima je raspravljaloo razvoju sustava palijativne skrbi te je izradiloStrateπki okvir i koncept razvoja palijativneskrbi u Republici Hrvatskoj, slijedeÊi smjerni-

• Odlukom ministra zdravlja Re-publike Hrvatske prof.dr.sc. Rajka OstojiÊadana 9. svibnja 2012. osnovano je Povjeren-stvo za palijativnu skrb pri tom Ministarstvusa zadaÊom obavljanja poslova vezanih uzorganizaciju, struËno praÊenje djelatnostipalijativne skrbi te drugih poslova koje odrediministar a u okviru provoenja djelatnostipalijativne skrbi. Za predsjednicu povje-renstva imenovana je doc.dr.sc. MarijanaBraπ, dr. med., a Ëlanove Povjerenstva Ëine:prof.dr.sc. Veljko –oreviÊ - spec. psihijatar,akademkinja Vida Demarin - spec. neuro-psihijatar, dr.sc. Lovorka BrajkoviÊ, kliniËkipsiholog, Branka KandiÊ Splavski - spec.obiteljske medicine, prof.dr.sc. Antonio Ju-

ce koje preporuËa Europsko druπtvo za pali-jativnu skrb, a koje je i izdalo tzv. „Whitepaper".

Taj dokument definira termino-logiju, organizacijske aspekte, kliniËke kom-petencije i edukaciju kadrova u palijativnojskrbi. Strateπki koncept i okvir razvoja prvi putje prezentiran na proπirenoj sjednici Savjetaza zdravlje Istarske æupanije 13. srpnja 2012.u Puli.

Povjerenstvo je istaknulo i nuænelegislativne promjene koje Êe omoguÊiti ade-kvatnu implementaciju palijativne medicinei palijativne skrbi u sustav zdravstva.

Prof. Karmen LonËarek i dr.sc. Alek-sandar Dæakula pripremili su hodogramaktivnosti razvoja palijativne skrbi u RH te jepokrenuta i web stranica (www.palijativna-skrb.hr) koja je srediπnje mjesto za informacijevezane za palijativnu skrb kako za struËnjake,bolesnike, tako i za πiru javnost.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Povjerenstvo zapalijativnu skrbMinistarstva zdravljaLovorka BrajkoviÊ

nikama u zemlji (Slika 2).•••••

(loncarek.karmen@gmail.com)

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

35

sionalce koji Ëine palijativni multidisciplinarnitim (lijeËnici, medicinske sestre, nutricionisti,ljekarnici, psiholozi, duhovnici, socijalniradnici, radni terapeuti, volonteri itd.).

Povjerenstvo je predloæilo daakademkinja Vida Demarin, prof. AntinioJuretiÊ i prof. Veljko –oreviÊ budu zaduæeniza izradu prijedloga modela programa zalijeËniËke struke, a dr.sc. Lovorka BrajkoviÊ jeizabrana za koordinatora za prikupljanjeprijedloga programa edukacije za ne-lijeË-niËke struke, πto je i velikim dijelom uËinjeno.

Povjerenstvo je u svom radu viπeputa istaknulo nuænost zapoËinjanja edukacijabez kojih kvalitetno provoenje palijativneskrbi neÊe biti moguÊe.

U cilju izrade Nacionalne strategijepalijativne skrbi u RH, pokrenuto je StruËnosavjetovanje æupanija pod nazivom „Kakvupalijativnu skrb u Hrvatskoj trebamo?", kojeje odræano 18. i 19. lipnja 2012. u CEPAMET-u, kako bi se u navedenu strategiju ukljuËilo

πto viπe specifiËnosti i modela dobre prakse uRH. Povjerenstvo je podræalo i prijedlog prof.Veljka –oreviÊa da se pri KBC-u Zagreb iCEPAMET-u osnuje hrvatski Centar izvrsnostiu palijativnoj medicini.

»lanovi Povjerenstva su jednoglas-no usvojili izraeni Strateπki okvir i konceptpalijativne skrbi te Êe ga zajedno s tzv. hrvat-skim „White paperom" dostaviti i ministruzdravlja prof. OstojiÊu te Êe navedeni doku-ment iÊi kao prijedlog za javnu raspravu uprocesu izrade Nacionalne strategije o pali-jativnoj skrbi.

Povjerenstvo je u svom radu viπeputa istaknulo primjere dobre prakse u RH kojisu nastali iskljuËivo entuzijazmom pojedinacai ukljuËivanjem lokalne zajednice u financiranjepojedinih programa: Ambulanta za palijativnumedicinu pri DZ-a Osijek koju vodi dr. BrankaKandiÊ Splavski, hospicij u osnivanju s kojimsurauje prof. Karmen LonËarek u Rijeci, Am-bulanta za palijativnu medicinu i Dnevni

Pukovnik Darko Dogan, dr. med. spec.

• Izgradnja i uspostava vojnogzdravstveno-informacijskog sustava (dalje utekstu: VZIS) neizbjeæan je proces koji pret-hodi stvaranju modernih Oruæanih snaga RHpo uzoru na ostale Ëlanice NATO saveza, aisto tako to je neminovan put koji vodi ka po-vezivanju vojnog i civilnog zdravstveno-infor-macijskog sustava u jedinstven zdravstveniinformacijski sustav RH.

Da bi sustav funkcionirao, oËito jeda mora postojati kompatibilnost meu svimsastavnicama informacijskog sustava, bilo dase radi o dijelu sustava koji obrauje podatkena relaciji lijeËnik/pacijent ili o pojedinimviπim razinama razmjene, protoka i obradedobivenih informacija.

Ne smije se nikada izgubiti iz vidada je najbolji onaj sustav koji svojim djelo-vanjem ne naruπava osnovne procese rada,koji se doslovno niti ne primjeÊuje, a pri tomiskazuje jednostavnost i znaËajno ubrzavanjesvih procesa unosa, obrade i prijenosa dobi-venih podataka.

SpecifiËnosti vojnogzdravstvenog sustava

Vojni zdravstveno-informacijski su-stav svoju djelotvornost mora dokazati i teme-ljiti unutar Ëetiri osnovne misije Oruæanih sna-ga RH:

• u zaπtiti suvereniteta RH i obraniRH i saveznika

• za vrijeme ratnih operacija nas-talih kao odgovor na krize u inozemstvu

• prilikom sudjelovanja OS RH umjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja

• u pruæanju pomoÊi civilnim insti-tucijama u zemlji.

To znaËi da niti u jednom od nabro-janih sluËajeva VZIS ne smije biti naruπen istavljen izvan funkcije.

OËito da se ovdje kao znaËajanËimbenik pojavljuje sigurnost i neprekinutostprotoka informacija bilo da one nastaju napodruËju RH ili daleko izvan njenih terito-rijalnih granica.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Zdravstveno-informacijski sustavu MORH-u i OS RHDarko Dogan

boravak u OB-u Koprivnica koju vodi dr. MatoDevËiÊ te brojne aktivnosti palijativnog timapri istarskim domovima zdravlja.

Povjerenstvo je jednoglasno dalopodrπku dr. Branki KandiÊ Splavski da uputizahtjev HZZO-u za nastavak financiranja radanjezine Ambulante, a za koju je sredstva dosada osigurala OsjeËko-baranjska æupanija.

Povjerenstvo je nekoliko puta ras-pravljalo i o odræavanju hrvatskog tjednapalijativne skrbi (7. 10. do 14.10. 2012) Ëijije cilj senzibiliziranje javnosti, okupljanje pred-stavnika svih struka koje Ëine multidisciplinarnitim palijativne skrbi te daljnje poticanjezakonodavne i izvrπne vlasti na svim razinamaza konaËnu implementaciju palijativne skrbiu zdravstveni sustav RH.

•••••(lovorka.brajkovic@yahoo.com)

Kako bi VZIS mogao odgovoriti napostavljene izazove i djelovati u definiranimmisijama, nuæno je razvijati sljedeÊe sposob-nosti:

• pravodobnu raspoloæivost snaga• sposobnost zapovijedanja i nad-

zora• sposobnost iskoriπtavanja infor-

macijskog prostora• sposobnost razmjeπtanja snaga i

mobilnost u podruËju operacija• uËinkovitost u angaæiranju snaga• odræivost i sposobnost izvoenja

dugotraj-nih operacija• sposobnost preæivljavanja i zaπtite

snaga.Upravo je razvoj sposobnosti isko-

riπtavanja informacijskog prostora bitan pred-

informatizacija u sluæbi zdravstva i zdravlja

36

kidno praÊenje zdravstvenog stanja svih pri-padnika i postrojbi OS RH kako na teritorijuRH tako i onih upuÊenih izvan granica RH,postavlja nove izazove pred vojni zdravstvenisustav.

Sudjelovanje naπih pripadnika imedicinskih timova OS RH u meunarodnimmirovnim misijama i meunarodnim vojnimoperacijama postala je naπa svakodnevnica,a zdravstvena zaπtita toga specifiËnog dijelapopulacije izuzetno je znaËajna u odræavanjuvisoke razine morala i borbene spremnosti.Svakodnevni dogaaji upuÊuju na potrebu zabrzom i efikasnom intervencijom, razmjenominformacija o svakoj iole znaËajnijoj promjenizdravstvenog stanja pojedinaca i/ili postrojbiOS RH te zahtijeva promptnu reakciju vojnogzdravstvenog sustava u tretmanu, lijeËenju iprevenciji svih zdravstvenih problema bilo dase radi o pojedinaËnom ili masovnom klasiË-nom ranjavanju, odnosno obolijevanju odzaraznih i nezaraznih bolesti.

Razvoj novih komunikacijskihtehnologija u OS RH

Informatizacija vojnog zdravstvapostaje neupitna u svim vojnim ordinacijamai vojnim zdravstvenim ustanovama. UvoenjeelektroniËkih zdravstvenih kartona i formira-nje virtualnih, samo su neki od pokazateljauspjeπne integracije raËunala i zdravstva.

Od postojeÊih tehnologija koje sesada koriste za potrebe OS RH, a mogu bitiznaËajne za buduÊi razvoj VZIS-a, su sljedeÊe:• video link• telemedicina• mobilne aplikacije

Vojni zdravstveni sustav tu vidi svo-ju buduÊnost i perspektivu, a daljnji razvoj bitÊe pospjeπen sve boljom suradnjom nositeljavojnog zdravstvenog sustava u RH sa svimËlanicama NATO saveza. Ne manje znaËajnoje i povezivanje s civilnom komponentomzdravstvenog sustava RH putem postojeÊeginformacijskog sustava CEZIH.

Sigurnost prijenosapodataka kao osnovnipreduvjet razmjeneinformacija u VZIS-U

Prilikom izgradnje aplikacije zapotrebe VZIS-a u OS RH, jedna je od vodeÊihËinjenica zajamËena sigurnost prijenosapodataka. Taj osnovni i nezaobilazni zahtjevpostavljaju sve sigurnosne sluæbe zemaljaËlanica NATO saveza.

uvjet u izgradnji stabilnog VZIS-a. On se zas-niva na najnovijim informacijskim dostig-nuÊima i na koriπtenju naprednih komuni-kacijskih tehnologija, o Ëemu govori Dugo-roËni program razvoja Oruæanih snaga RH2006. - 2015. gdje se navodi sljedeÊe: „OSRH Êe u buduÊnosti sve viπe paænje davatisposobnosti iskoriπtavanja informacijskogprostora."

Brz razvoj i napredak na podruËjuinformacijske tehnologije otvara moguÊnostprikupljanja, prijenosa, obrade i distribucijeogromne koliËine informacija, posebno onihvezanih za zdravstvenu zaπtitu pripadnika OSRH. Na temelju toËnih, pravodobno obra-enih i dostavljenih informacija, moguÊe jeu znatnoj mjeri poveÊati uËinkovitost zdrav-stvene potpore te uspjeπno izvrπiti zadaÊe sdaleko manjim snagama.

Izazovi nastali ulaskom RHu Ëlanstvo NATO saveza

Ulaskom RH u NATO savez sve viπejaËa uloga zdravstveno-informacijskog su-stava.

NajznaËajniju ulogu u oruæanimsnagama u pogledu iskoriπtavanja komunika-cijskog prostora imaju dakako zapovjedno-informacijski i komunikacijski sustav te vojno-obavjeπtajni sustav. »injenica da je VZIS us-lijed ubrzanog razvoja prepoznat kao vaæanËimbenik u cjelovitom informacijskom sustavuoruæanih snaga, dovelo je do toga da danasvisoko kotira u komunikacijskom prostoru OSRH.

Paralelno s razvojem VZIS-a provo-di se i njegovo usklaivanje s NATO standar-dima, tzv. Standardization Agreementom iliskraÊeno STANAG-om. Pravilnik o normizacijiu Ministarstvu obrane i Oruæanim snagamaRH (NN 139/2003) propisuje sustav normi-zacije, postupak izrade, izdavanja i objavehrvatskih vojnih normi te utvruje strukturui oblik hrvatskih vojnih normi (HRVN) po uzo-ru na ostale Ëlanice NATO saveza. To se u pr-vom redu odnosi na procese razvoja konce-pata, doktrina i procedura kako bi se dostiglei odræale najuËinkovitije razine kompati-bilnosti i meusobne zamjenjivosti u opera-tivnim, proceduralnim, tehniËkim i admini-strativnim podruËjima, a dakako i na podruËjuinformacijske tehnologije i VZIS-a.

SpecifiËnosti okruæenjau kojem djeluju snagezdravstvene potpore

Kontinuirana zdravstvena potporau stacionarnim i terenskim uvjetima, nepre-

Sve koriπtene aplikacije u startu mo-raju biti osigurane od neovlaπtenog pristupa.

Vojni lijeËnik prilikom prijave i iden-tifikacije u sustav, kao i svi uneseni podaci kojise πalju preko mreæe, moraju se podvrÊi si-gurnosnom protokolu koji propisuju visokivojni standardi, a posluæiteljski programprilikom pokretanja i povezivanja na bazupodataka mora se „predstaviti" imenom i lo-zinkom koji definiraju korisnika u skupu ko-risniËkih profila. Dakle, mora biti ostvarenaminimalno trostruka zaπtita od neovlaπtenogpristupa i zlouporabe podataka.

Problem sigurnosti razmatra se ikroz dodjeljivanje dodatnih dozvola za rad nadbazom podataka i unaprjeivanjem perfor-mansi same baze. MoguÊnosti su razne, a nji-hova realizacija ovisi o buduÊim sigurnosnimzahtjevima te potrebama za razvoj elektro-niËkog zdravstva.

ZakljuËak

Vojni zdravstveno-informacijski su-stav (VZIS) ne moæe se promatrati izdvojenoizvan cjelovitog informacijskog sustava OS RHjer je on njegov sastavni dio te podlijeæepropisanim protokolima i prihvaÊenim vojnimnormama (HRVN) koje ratificiraju sve zemljeËlanice NATO-a pa tako i Republika Hrvatska.

S druge strane, s obzirom na Ëinje-nicu da je vojni zdravstveni sustav dio jedin-stvenog, integriranog zdravstvenog sustavaRH, svi postojeÊi propisi iz podruËja zdravstvaodnose se i na vojnu komponentu OS RH, πtopodrazumijeva zakonsku obvezu ukljuËivanjaVZIS-a u CEZIH.

Iskustvo sudjelovanja naπih pri-padnika i medicinskih timova OS RH u meu-narodnim mirovnim misijama i meunarod-nim vojnim operacijama otvara niz novih pi-tanja, ali isto tako i nudi moguÊnosti razvojaprimjene novih informacijskih tehnologija iunaprjeenje postojeÊih poglavito na pod-ruËju razvoja telemedicine i mobilnih apli-kacija.

Pri tom se ne smije zanemariti vojniaspekt razvoja VZIS-a, a to je Ëinjenica kako seu svakom trenutku mora saËuvati zajamËenasigurnost i tajnost podataka.

•••••(ddogan@morh.hr)

37

treba za oboljele od bulozne epidermolize iveÊa koliËina pomagala za urogenitalni sustav.

PoveÊana je i dostupnost ortoped-skih i drugih pomagala odlukom da se s do-sadaπnjim isporuËiteljima pomagala sklopeugovori za osam novih lokacija i da se sklopeugovori s pet novih isporuËitelja.

U laboratorijima PZZ-aHbA1c i CRP

Upravno vijeÊe je odluËilo da Êe seu laboratorijima PZZ-a provodit dva nova dija-gnostiËka postupka i to HbA1c - pretraga zapraÊenje protokola oboljelih od πeÊernih bo-lesti, te CRP - pretraga za rano otkrivanjeupalnih procesa u organizmu.

Te Êe postupke laboratoriji dodat-no naplaÊivati od HZZO-a, troπak samih pre-traga bit Êe manji nego u bolnicama pa seoËekuje uπteda u zdravstvenom proraËunu.

Izmjene Statuta HZZO-a,VijeÊe za razvoj i poveÊanjeefikasnosti

Upravno vijeÊe je izmijenilo StatutHZZO-a pa Êe taj Zavod od sada djelovati krozËetiri regionalna ureda i to - Zagreb, Osijek,Rijeka i Split, koji Êe upravljati svojim podruË-nim sluæbama. Svaki od Ëetiri regionalna ure-da obavljat Êe struËne poslove iz djelokrugarada HZZO-a, poput poslova zdravstvenezaπtite, nadzora i kontrole nad ugovornimpartnerima, meunarodne suradnje, knjigo-vodstvene i financijske poslove plaÊanja ra-Ëuna, te pravne poslove i zastupanje.

PodruËne sluæbe bavit Êe se samoprovedbom prava iz obveznog zdravstvenogosiguranja te prijavama i odjavama zdrav-stvenog osiguranja.

Oformljeno je i novo tijelo HZZO-a. Zadatak VijeÊa za razvoj bit Êe unapreenjerada i uvoenje tehnoloπkih novina u redov-nom provoenju poslova, te briga o razvojnimprojektima HZZO-a.

Upravno vijeÊe je donijelo i strateπkiplan poveÊanja efikasnosti koji predvia us-postavu cjelovitog sustava uredskog poslo-vanja s digitalnom arhivom, analizu i katalogi-zaciju poslovnih procesa, edukaciju djelatnika,osiguranje svih preduvjeta za uspjeπnu prim-jenu Zakona o fiskalnoj odgovornosti, uspo-stavu cjelovitog sustava nabave, uspostavupomoÊne evidencije u HZZO-u i interopera-bilnost s evidencijama u drugim tijelima dr-æavne i javne uprave, unapreenje i pobolj-

πanje funkcije upravljanja ljudskim resursima,informatizaciju HZZO-a i uspjeπnu primjenuinformatiËkih tehnologija.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Zbog nepodmirenihdugova ugroæenaisporuka lijekova

DugoroËno rjeπenjepodrazumijeva javnu nabavu,reviziju proraËuna i jaËanjenadzora nad bolniËkimupravama

• Predstavnici Ministarstva zdravljai veledrogerija sastali su se 23. kolovoza radirjeπavanja dugova zdravstvenih ustanova zalijekove i medicinske proizvode.

S ovim su se problemom susretali idrugi bivπi ministri zdravstva i on do danas ni-je dugoroËno rijeπen, veÊ je vatra gaπena fina-ncijskim injekcijama kratkog daha.

Ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ susreo se s time joπ u travnju, kada jeMinistarstvo zdravlja OB-u Varaædin platilo 35milijuna kuna dospjelih dugovanja, no bolnicase nastavila zaduæivati pa se tako sada ponovonaπla, u druπtvu s ËakoveËkom, pulskom, vin-kovaËkom i bjelovarskom bolnicom, u kritiËnojsituaciji.

Bolnice, s jedne strane, tvrde da spostojeÊim proraËunima ne mogu funkcio-nirati bez zaduæivanja buduÊi da financije kojesu im na raspolaganju ne pokrivaju sve troπ-kove bolnice.

S druge strane, predstavnici vele-drogerija istiËu da je kap prelila Ëaπu i da viπene namjeravaju financirati zdravstveni sustav,u kojem neke od bolnica svoje dugove plaÊajuu roku od 690 dana, a dugovanje je naraslona pet milijardi kuna.

Da bi se to pitanje rijeπilo i da bi seizbjegla financijska sanacija svakih nekolikomjeseci, Ministarstvo zdravlja razmatra du-goroËno odræiva rjeπenja za financijsku stabil-nost sustava, koja ukljuËuju objedinjenu javnunabavu, reviziju postojeÊih bolniËkih prora-Ëuna ali i jaËanje nadzora i uËinkovitosti bol-niËkih uprava.

Borka Cafuk••••

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-aUgovorena prva grupnapraksa u djelatnosti opÊemedicine

• U Varaædinskoj æupaniji Hrvatskizavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ugo-vorio je pilot projekt grupne prakse u djelat-nosti opÊe medicine u koji su udruæena trilijeËniËka tima.

Grupna praksa Êe omoguÊiti 14-satnu dostupnost, odnosno dostupnost odsedam do 21 sat: zdravstvene zaπtite za pa-cijenta; struËne podrπke pacijentu telefonom;doktora za kuÊne posjete; skrbi pacijenta uvrijeme godiπnjih odmora i odsutnosti iza-branog doktora radi edukacije, bolovanja idrugog. Osim toga, ona Êe omoguÊiti reorga-nizaciju aktivnosti medicinskih sestara krozpoveÊanje medicinskih uz smanjenje admini-strativnih aktivnosti u ordinaciji, naruËivanjepacijenata (moguÊnost centralnog naruËi-vanja za sve doktore) i usmjeravanje pacije-nata po hitnosti, istiËe HZZO. Prednost grup-ne prakse je i dostupnija dokumentacijapacijenata zahvaljujuÊi obveznoj informa-tizaciji ordinacija koje obavljaju grupnupraksu.

ZajedniËka nabavaza 22 javne ustanove

Na Upravnom vijeÊu 13. srpnja od-luËeno je i da Êe HZZO kao srediπnje tijelo zajavnu nabavu provoditi postupke zajedniËkenabave elektriËne energije, fiksne i mobilnetelefonije, Interneta i uredskog materijala zajavne ustanove.

ZajedniËka javna nabava obuhvatitÊe 22 javne ustanove, meu kojima su kliniËkibolniËki centri, opÊe bolnice i HZZO.

Nova ortopedska i drugapomagala

Na Popis ortopedskih i drugih po-magala HZZO-a uvrπtena su nova istovrsnapomagala iz podruËja ortoza, πeÊerne bolesti,pomagala za disanje, oËna, tiflotehniËka, sluπ-na i surdotehniËka pomagala.

OmoguÊena je regulacija koliËinezavojnog materijala po stvarnom stanju po-

iz hrvatskog zdravstva

38

obvezne, uz sve potrebne dokumente, HZZO-u dostaviti i popis dræava u kojima lijek imaodobrenje za stavljanje u promet, status lijekau zdravstvenom osiguranju u najmanje 15dræava Europske unije i kliniËko-farmakoloπkomiπljenje s farmakoekonomskom analizom,ali i najmanje pet znanstvenih radova kojimase dokazuju prednosti predloæenog lijeka uindikaciji za koju se lijek predlaæe.

ZahvaljujuÊi tome, Povjerenstvo zalijekove HZZO-a ne moæe pogodovati farma-ceutskim tvrtkama. Takoer, postupak stav-ljanja lijekova na liste HZZO-a objavljen je namreænoj stranici HZZO-a www.hzzo-net.hrna kojoj su objavljena i imena Ëlanova Povje-renstva, datumi i dnevni redovi sjednica Povje-renstva.

S druge strane, upozorava HZZO,kliniËke studije za ispitivanje lijekova koje seprovode u zdravstvenim ustanovama odo-brava dræavno bioetiËko povjerenstvo i nije unadleænosti HZZO-a. No, HZZO smatra da biga se o tome trebalo informirati te Êe od ugo-vornih zdravstvenih ustanova zatraæiti popissvih projekata i kliniËkih studija Ëije je provo-enje u tijeku kako bi se izbjegle situacije ukojima bi isti lijeËnik provodio kliniËku studijufarmaceutske tvrtke, a istovremeno bio po-taknut da propisuje lijekove iste te tvrtke.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Startao pilot projekteListe Ëekanja ieNaruËivanjaU prvoj fazi obuhvaÊene opÊebolnice Duga Resa, GospiÊ,Karlovac i Ogulin

• Pilot projekt eListe Ëekanja i eNa-ruËivanje startao je 1. kolovoza. To je zajed-niËki projekt Ministarstva zdravlja i HZZO-a,koji Êe se u svojoj prvoj fazi primjenjivati ubolnicama u Dugoj Resi, GospiÊu, Karlovcu iOgulinu, a do kraja godine zaæivjet Êe narazini Ëitave zemlje.

•••••••••••••••••HZZO o aferi PfizerUgovori o etiËkomoglaπavanju onemoguÊujukorupciju

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) oglasio se u jeku aferePfizer koja je brujala hrvatskim medijimaistaknuvπi da je sadaπnja praksa odobravanjalijekova na neusporedivo viπem stupnju trans-parentnosti i znatno stroæe regulirana te daÊe HZZO suraivati u svim potrebnim istra-ænim radnjama vezanim uz sluËaj Pfizer, kojise odnosi na razdoblje od 1997. do 2001.godine.

U priopÊenju od 8. kolovoza HZZOnaglaπava da otkako je prije dvije godine sfarmaceutskim tvrtkama potpisan Ugovor oetiËkom oglaπavanju lijekova viπe ne postojimehanizam kojim farmaceutske tvrtke mogupotkupljivati lijeËnike u ugovornim ordina-cijama i ustanovama.

Ugovorom se tvrtkama brani poti-canje lijeËnika na propisivanje lijeka uznagraivanje u novcu ili drugim oblicima imo-vinsko-materijalne koristi, brane se promocijelijekova koje ukljuËuju tvrdnje nedokazaneznanstvenim istraæivanjima te ih se obvezujeda struËni skupovi koje organiziraju imajuprimarno struËni karakter. Ugovor ograniËavareprezentacijski iznos koji svaki nositelj odo-brenja moæe potroπiti na pojedinog doktorana 1000 kuna godiπnje, te ograniËava brojpromotivnih posjeta lijeËnicima. Sankcije zanepoπtivanje ugovora mogu biti i brisanjelijekova odreene tvrtkee s listi lijekova HZZO-a, istiËe se u priopÊenju HZZO-a.

Pooπtreni kriteriji zapredlaganje lijekovaza uvrπtenje na liste

Sve farmaceutske tvrtke koje dajuprijedloge lijekova za uvrπtenje na liste lijekovamoraju s HZZO-om potpisati taj ugovor, a dabi lijek bio uvrπten na listu lijekova tvrtke, tj.nositelji odobrenja za stavljanje gotovog lijekau promet u Hrvatskoj, moraju uputiti zahtjevPovjerenstvu za lijekove HZZO-a. KonaËnuodluku o stavljanju lijeka na Osnovnu iliDopunsku listu lijekova donosi Upravno vijeÊaHZZO-a.

HZZO je pooπtrio i kriterij za pod-noπenje dokumentacije uz prijedlog za uvr-πtenje novih lijekova pa su farmaceutske tvrtke

Projekt bi trebao omoguÊiti da listeËekanja u svim zdravstvenim ustanovamapostanu transparentne i aæurne ali i da se mo-gu usporeivati izmeu razliËitih ustanova,regija i prema zahvatima. SkraÊivanje listi Ëe-kanja i elektronsko naruËivanje pacijenata naspecijalistiËke preglede prioritet su Vlade.

Pokretanju projekta prethodile suπestomjeseËne pripreme. Planirani zavrπetakpilot projekata eListe Ëekanja je 15. prosinca2012., a za eNaruËivanje 1. sijeËnja 2013.

Objedinjeni podaci o bolniËkim lis-tama Ëekanja na razini Hrvatske s jedinstve-nom listom usluga Ëine eListe Ëekanja. Cen-tralni sustav eListi Ëekanja od 1. kolovoza, sva-kih sat vremena, prikuplja podatke o prvimslobodnim terminima za ukupno 120 postu-paka u zdravstvenom sustavu iz OB Karlovac,OB GospiÊ, OB Ogulin i OB Duga Resa. NakonpoËetka projekta, informacije o prvomslobodnom terminu bit Êe javno dostupne naportalu HZZO-a www.cezih.hr i Ministarstvazdravlja www.zdravlje.hr.

Prikupljeni podaci Êe se analiziratii iz njih Êe se identificirati razlozi viπemjeseËnihËekanja na listama, te Êe se oni sustavno rje-πavati po pravilima kliniËkog menadæmenta.Zdravstveni postupci obuhvaÊeni eListamaËekanja i eNaruËivanjem postupno Êe se πiritidok se ne obuhvate svi oni postupci za koje sepacijenti naruËuju. Na poËetku projekta obuh-vaÊeno je: 120 postupaka, odnosno prvi i kon-trolni pregledi u specijalistiËko-konzilijarnojzdravstvenoj zaπtiti, dvije vrste dijagnostike(CT mozga i MR kraljeænice), te tri kirurπka po-stupka (ugradnja endoproteze kuka i koljena,operacija katarakte), koji Êe u narednom raz-doblju biti poveÊni na 2000 postupaka.

Projekt eNaruËivanja omoguÊit Êeizravno izravno naruËivanje iz ordinacija obi-teljskih lijeËnika, πto predstavlja velik pomaku dostupnosti zdravstvene zaπtite za svehrvatske graane. Dio projekta „eNaruËivanje"bit Êe pokrenut 1. rujna u Donjem Lapcu.

Liste po hitnosti

Podsjetimo! Projekt smanjenja listaËekanja Ministarstva zdravlja sluæbeno jezapoËeo 22. svibnja i tada je ministar zdravlja

Æupanija eListe Ëekanja eNaruËivanje

LiËko-senjska i KarlovaËka 01.08.2012. 01.09.2012

Zadarska, Istarska

i Primorsko-goranska 15.09.2012. 01.10.2012.

ZagrebaËka 15.10.2012. 15.11.2012.

Sve ostale æupanije 15.11.2012. 15.12.2012.

Rokovi za ukljuËivanje bolnica u pilot projekt po æupanijama jesu:

iz hrvatskog zdravstva

39

Povjerenstvo je utvrdilo da je 27.travnja ove godine na neku pretragu ili opera-ciju Ëekalo 580.000 pacijenata, a tome trebadodati i 57.500 neispravnih narudæbi bez po-dataka o osobi i pretragama. Na prvi pregledkod bolniËkog lijeËnika Ëekalo je 106.000pacijenata, a njih 242.000 Ëekalo je na kon-trolni pregled.

Povjerenstvo je analiziralo viπe od500.000 zapisa o pacijentima koji Ëekaju.Samo je 48 bolnica dostavilo podatke o svojimlistama Ëekanja, od njih samo 41 bolnica imaliste na svojim mreænim stranicama dok sepreostale liste Ëekanja ruËno upisuju.

Elektronske liste Ëekanja na orto-pedske operacije kuka i koljena ima samo 15od 31 bolnice u kojoj se takvi zahvati pro-vode, a za oËnu mrenu 13 od 24 bolnica.

Kao najËeπÊi razlozi stvaranja dugihlista Ëekanja pokazali su se: loπa organizacijasustava zdravstvene zaπtite i nejasno defini-rane odgovornosti MZ-a, HZZO-a i bolnice,a ulogu u stvaranju kaosa igraju i pacijenti iPZZ. Nejasno su definirana prava pacijenatana dobivanje zdravstvene skrbi u odreenomroku i prioriteti prema kojima se naruËuju pa-cijenti. Postoji nedostatak toËnih i aæurnihpodataka o listama Ëekanja, zbog kojeg je biloteπko donositi odluke o organiziranju sustava.Menadæment bolnica je loπ i to se ogleda u iz-razitim razlikama u nabavnim cijenama ugrad-benog materijala i lijekova te u izrazitim raz-likama u produktivnosti bolnica. Nejasno jedefiniran i odnos javnog i privatnog sustava.

Primjetan je nedovoljan broj medi-cinskih ureaja i njihova dotrajalost zbog Ëegase oni uËestalo kvare, ali je prisutno i nedovolj-no i neracionalno koriπtenje tih ureaja.Pacijenti se viπestruko naruËuju na istu pre-tragu u viπe bolnica, takoer ne dolaze na za-kazane termine ili se ne odjavljuju s listi nakonπto pregled obave u nekoj drugoj ustanovi.

prof. dr. sc. Rajko OstojiÊ na konferenciji zanovinare istaknuo da Êe se zdravstvene uslugesvesti u medicinski prihvatljive rokove te daÊe se uvesti pravila i postupci voenja listiËekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenogstanja pacijenta.

Tri su stupnja hitnosti, tj. hitnogpostupka gdje usluge treba pruæiti odmah,odnosno u roku od 24 sata; brzi postupci kojetreba obaviti za tri mjeseca i redovni postupciu kojima se zdravstvena usluga treba pruæitiza πest mjeseci. Kod malignih bolesti stupanjhitnosti je dva tjedna do mjesec dana, a kodortopedskih operacija i operacija mrene okas ugradnjom umjetne leÊe on iznosi 12 do 18mjeseci. Prednost na listama imat Êe trudnicei dojilje te pacijenti koji zbog bolesti ne moguraditi ili kojima prijeti pogorπanje zdrav-stvenog stanja.

Ministar je tada najavio i da Êe sena jesen prezentirati master plan, da Êe bol-niËki sustav doæivjeti znaËajne promjene usustavu upravljanja i da Êe se one znaËajnorekonstruirati.

Stvaranju dugih lista kumovaliloπa organizaciju sustavazdravstvene zaπtite i nejasnodefinirane odgovornost, pravai prioriteti

Povjerenstvo Ministarstva zdrav-stva za liste Ëekanja analiziralo je u hrvatskimbolnicama 16 dijagnostiËkih i terapijskihpostupaka u 48 bolnica te je utvrdilo da jeosnovni razlog velikih listi Ëekanja popriliËankaos u sustavu a ne guæva, jer ne postoji jedin-stven postupak naruËivanja i jedinstven naËinraËunanja prosjeËnog Ëekanja.

Osim toga, vidljivo je grupiranje pa-cijenata u popularnim bolnicama i kod pozna-tih doktora. Posljednje, vidi se da postoji pre-komjerno upuÊivanje na pretrage koje nisumedicinski opravdane, i to iz samih bolnica alii iz PZZ-a.

Povjerenstvo je detektiralo i uskagrla pa je, primjerice kod ortopedskih zahvata,to nedostatak lijeËnika, opreme, neodjav-ljivanje pacijenata s lista Ëekanja, premalenbroj setova alata potrebnih za operacije tenedostatak operacijskih lampi ili buπilica i sit-nog instrumentarija. S druge strane, kod ope-racije oËne mrene uska su grla nedostataksitne opreme poput rotatora ili pinceta te ne-postojanje dnevne bolnice i Ëinjenica da nisusvi operateri jednako vjeπti.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Svjetski danhepatitisaNacionalna strategija za borbuprotiv virusnih hepatitisa

• Okruglim stolom ''Razvoj Nacio-nalne strategije za borbu protiv virusnih he-patitisa'', koji je odræan 6. srpnja u Zagrebu,zapoËelo je obiljeæavanje Svjetskog danahepatitisa u Ëemu je sudjelovalo viπe od 280udruga pacijenata iz 75 zemalja. Na okruglomstolu je formirana radna skupina za izraduNacionalne strategije i Akcijskog plana za bor-bu protiv virusnih hepatitisa i upuÊena pisanapreporuka lijeËnicima obiteljske medicinekoga testirati.

Takoer, to je i nastavak aktivnostiiz 2008. kada je na okruglom stolu „Iniciranjenacionalne strategije za borbu protiv virusnihhepatitisa" postignut konsenzus predstavnikazdravstvenog i nevladinog sektora o potrebidonoπenja Nacionalne strategije te Rezolucijeo borbi protiv virusnih hepatitisa, usvojene uHrvatskom Saboru 2009.

Okrugli stol su organizirali Hrvatskaudruga Hepatos i Savez oboljelih od hepatitisapod pokroviteljstvom MZ-a i Ureda SZO-a uHrvatskoj, a na njemu su sudjelovali kreatoripolitike, struËnjaci, udruge pacijenata i meu-narodni gosti.

Ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ istaknuo je vaænost prevencije hepa-titisa i lijeËenja u ranoj fazi bolesti, zbog Ëeganam je potreban Akcijski plan borbe protivvirusnih hepatitisa. Predsjednica HULOHHepatos, Saveza oboljelih od hepatitisa RH iEuropean Liver Patients' Associationa mr. sc.

Dijagram iz prezentacije HZZO-a i MZ-a koja je objavljena na mreænoj stranici www.hzzo-net.hr

iz hrvatskog zdravstva

40

Hrvatskoj manja od 0,5 posto. Neke skupinestanovniπtva imaju poveÊan rizik za hepatitisB i C infekciju, stoga je prevalencija infekcijeu riziËnim skupinama znaËajno viπa nego uopÊoj populaciji. Zato je nuæan pojaËannadzor nad riziËnom populacijom kako bi seπto viπe kroniËno oboljelih otkrilo i lijeËilo, Ëi-me se sprjeËava razvoj komplikacija nelijeËenebolesti, daljnje πirenje zaraze te Êe se dugo-roËno Êe ostvariti znaËajne uπtede hrvatskomzdravstvenom sustavu, poruËeno je s okrug-log stola. Procjenjuje se da je u Hrvatskojizmeu 80.000 i 100.000 graana koji sukroniËni nositelji virusa hepatitisa B ili C.

No, nije takvo stanje samo u Hrvat-skoj jer podaci govore da od ukupno 23 mi-lijuna oboljelih Europljana njih oko 80 postone zna da su kroniËno zaraæeni nekim od vi-rusnih hepatitisa pa samim time i nemaju pri-liku izlijeËiti se ili dræati svoju bolest pod kon-trolom.

Prema procjenama SZO-a, u kon-taktu s hepatitis B virusom (HBV) bilo je okodvije milijarde ljudi, oko 400 milijuna nositeljisu kroniËnog HBV-a, a svake godine od ovebolesti umire milijun ljudi. Izmeu 150-170milijuna ljudi ima kroniËni hepatitis C, a pro-cjenjuje se da osam od 10 nositelja hepatitisC virusa nije svjesno infekcije pa nesvjesnoπire zarazu i stoga broj novo HCV inficiranihosoba diljem svijeta iznosi oko tri do Ëetirimilijuna godiπnje.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Meunarodnitjedan dojenjaKvaliteta skrbi u rodiliπtima ipodrπka majkama u uspostavidojenja po izlasku iz bolniceznaËajno je poboljπana

• Hrvatska je bila jedna od prvih ze-malja koje su se prikljuËile globalnoj inicijativi„Rodiliπta - prijatelji djece", i to veÊ 1993., aujedno Meunarodni tjedan dojenja, koji trajeod 1. do 8. kolovoza, obiljeæava i 10. roen-dan Globalne strategije UNICEF-a i SZO-a zaprehranu djece i novoroenËadi.

Prema UNICEF-ovom Izvjeπtaju ostanju djece u svijetu iz 2011., samo 32,6 po-sto od ukupno 136,7 milijuna novoroenedjece u svijetu godiπnje je iskljuËivo dojenou prvih πest mjeseci æivota. Prema podacimaiz Hrvatskog zdravstveno-statistiËkog ljetopisaHZJZ-a, zahvaljujuÊi aktivnostima u promi-canju dojenja sve veÊi broj majki u Hrvatskoj

Tatjana ReiÊ naglasila je vaænost veÊe su-radnje zdravstvenog sektora i ostalih podruËjajavnog djelovanja, prvenstveno nevladinogsektora, te pozvala na otvaranje nezavisnihrasprava o zdravstvenoj skrbi oboljelih od vi-rusnih hepatitisa.

Preporuke lijeËnicimaobiteljske medicine

PojaËan nadzor nad virusnim hepa-titisima najbolje se postiæe ukljuËujuÊi sve li-jeËnike PZZ-a pa su na okruglom stolu done-sene preporuke o tome koga testirati na virus-ne hepatitise i upuÊene su lijeËnicima obitelj-ske medicine. Prenosimo preporuke u cije-losti.

• Ako to veÊ nije uËinjeno, uputitina seroloπko testiranje (markeri na virusnehepatitise), sve osiguranike iz riziËnih skupinakoje ukljuËuju:

• bivπe i sadaπnje ovisnike o opoj-nim drogama, prvenstveno intravenozne ko-risnike;

• sve osobe koje su primale krv i kr-vne pripravke prije 1993. godine;

• osobe riziËnog spolnog ponaπa-nja (promiskuitetne osobe neovisno o spolnojorijentaciji);

• osobe koje se jave na pregledzbog spolno prenosivih bolesti;

• osobe Ëiji partneri boluju od vi-rusnih hepatitisa;

• bolesnike na hemodijal iz i ;HIV pozitivne osobe;

• osobe liπene slobode (bivπe i sa-daπnje zatvorenike);

• djecu Ëiji roditelji imaju kroniËnivirusni hepatitis;

• osobe koje su se podvrgavaleinvazivnim kozmetiËkim zahvatima (tetovaæii piercingu) u nekontroliranim uvjetima;

• osobe koje zahtijevaju imuno-supresivnu terapiju, ukljuËujuÊi kemoterapiju,imunosupresiju povezanu s transplantacijomorgana te imunosupresivnu terapiju za reu-matske i gastroenteroloπke bolesti;

• veterane Domovinskog rata;• sve osobe s kliniËkim i/ili labora-

torijskim znakovima oπteÊenja jetara (pose-bice patoloπkim ALT-om)

U Hrvatskoj je izmeu80.000 i 100.000 graanakoji su nositelji kroniËnogHBV-a ili HCV-a

Sluæbeni epidemioloπki podaci HZJZ-a pokazuju da je prevalencija hepatitisa u

doji svoju djecu, pa je postotak iskljuËivo do-jene djece u dobi od roenja do dva mjeseca2010. bio 66,3 posto. No, postotak iskljuËivodojene djece se smanjuje s poveÊanjem dobidjece pa je svega 15,9 posto djece u dobi doπest mjeseci iskljuËivo dojeno.

Ti podaci ukazuju na potrebu da secijela zajednica, a ne samo zdravstvo, u veÊojmjeri angaæira oko dojenja, istaknuto je nakonferenciji za novinare odræanoj 31. srpnjau UNICEF-u povodu Meunarodnog tjednadojenja.

Kvaliteta skrbi u hrvatskim rodiliπ-tima i podrπka majkama u uspostavi dojenjapo izlasku iz bolnice znaËajno je poboljπanau proteklih 20 godina. Sva su se rodiliπta uHrvatskoj ukljuËila u inicijativu „Rodiliπta-pri-jatelji djece", te ih je do sada 22 od ukupno31 steklo taj naziv. Danas su gotovo u svimrodiliπtima u hrvatskoj stvoreni uvjeti za zajed-niËki boravak majki i djece, a joπ prije 15godina u svim je rodiliπtima uobiËajena praksabila da se djeca i majke odvajaju odmah nakonporoda. U hrvatskim ''Rodiliπtima-prijateljimadjece'' godiπnje na svijet dolazi viπe od 30tisuÊa djece, πto je dvije treÊine ukupnog brojanovoroene djece u Hrvatskoj.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prijavljivanje sumnjina nuspojave prekomreæne straniceHALMED-a

• Hrvatska agencija za lijekove imedicinske proizvode (HALMED) 17. kolovozaje poËela koristiti aplikaciju koja omoguÊujepacijentima prijavljivanje sumnji na nuspojaveputem mreæne stranice Agencije. HALMED Êedo kraja godine omoguÊiti i zdravstvenim rad-nicima on-line prijavljivanje sumnji na nuspo-jave putem posebne aplikacije, a do tada semogu koristiti verzijom namijenjenom paci-jentima.

Aplikacija pod imenom ''On-lineprijava sumnje na nuspojavu'' dostupna je namreænim stranicama HALMED-a, u rubrici ''Li-jekovi'', podrubrici ''Za pacijente''. AgencijaistiËe da su osobni podaci koje je potrebnounijeti prilikom prijavljivanja nuspojave strogopovjerljivi i koriste se iskljuËivo sa svrhomutvrivanja sigurnosti primjene lijekova te sene prosljeuju treÊim osobama bez izriËitogodobrenja prijavitelja nuspojave.

Isti obrazac prijave nuspojave nalazisu u rubrici ''Farmakovigilancija'', u kojoj senalaze i upute za prijavu nuspojave, novi

iz hrvatskog zdravstva

41

meu djecom, vrπnjaËko nasilje u vezama, na-silje na stadionima, nasilje koriπtenjem infor-macijsko-komunikacijskih tehnologija, sigur-nost na Internetu, druπtvene mreæe - rizici iopasnosti), spolna i rodna ravnopravnost iodgovorno spolno ponaπanje.

Prijedlog kurikuluma zdravstvenogodgoja napravljen je u suradnji Agencije zaodgoj i obrazovanje i struËnog povjerenstvau sastavu:

• prof. dr. sc. Vesna Jureπa, dr.med. spec. πkolske medicine, MEF u Zagrebu;©NZ ''Andrija ©tampar'', ZJZJ,

• prof. dr. sc. Marina Kuzman, Hr-vatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb,Sluæba za πkolsku i adolescentsku medicinu iprevenciju ovisnosti),

• doc. dr. sc. Dubravko LepuπiÊ,SveuËiliπna bolnica «Sestre milosrdnicefl,Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodniπtvo,

• dr. sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ,dr. med. spec. epidemiolog, HZJZ - voditeljicaOdjela za promociju zdravlja, MEF u Zagrebu

• prof. dr. sc. Aleksandar ©tul-hofer, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zag-rebu, Odsjek za sociologiju - katedra zaseksologiju.

Sadræaji zdravstvenog odgoja obra-ivat Êe se u skladu s dobi, interesima i potre-bama mladih te izazovima s kojima se oni sus-reÊu. Agencija za odgoj i obrazovanje provestÊe struËna usavrπavanja uËitelja, predmetnihnastavnika, struËnih suradnika i razrednika,a prema potrebi angaæirat Êe se i lijeËniciπkolske medicine.

UËenici prvaπi tako Êe uËiti o zdra-vim prehrambenim navikama, vaænostiredovite tjelesne aktivnosti, higijeni, vrstamalegalnih i ilegalnih droga te prepoznavati iizraæavati osjeÊaje. UËenici drugih razredabavit Êe se veliËinom, brojem i raznolikoπÊuobroka, strukturom kretanja, higijenom odije-vanja, te takoer o vrstama ilegalnih i legalnihdroga i prepoznavati i izraæavati osjeÊaje. UtreÊem razredu uËit Êe se o porijeklu i pro-izvodnji hrane, motoriËkom gibanju, higijenitijela, obitelji, kako uËiti, te o nastanku novogæivota, razlikama izmeu æene i muπkarca itd.»etvrtaπi Êe se baviti ljudskim tijelom, zdravimnavikama i brigom za zdravlje ali i spolnimstereotipima, seksualnim razliËitostima teprimjerenim ponaπanjem u πkoli i dr. Neke odosnovnih tema zdravstvenog odgoja za uËe-nike petog razreda ukljuËuju: pubertet i pro-mjene, izradu jelovnika po godiπnjim dobima,utjecaj droga na zdravlje, odolijevanje pritiskuvrπnjaka te nenasilno ponaπanje, poπtovanjerazliËitosti i sigurnost na Internetu.

©estaπi Êe, izmeu ostalog, uËiti oprivlaËnosti i razvoju emocionalne poveza-nosti, spolnim stereotipima, pornografiji te

podaci o sigurnoj primjeni lijekova itd. Dokpacijenti imaju pravo i moguÊnost prijavljivatinuspojave, lijeËnici i ostali zdravstveni radniciimaju obvezu prijavljivanja nuspojava HALMED-u sukladno Zakonu o lijekovima.

Premda Agencija ulaæe velike napo-re u edukaciju zdravstvenih radnika o obveziprijavljivanja sumnji na nuspojave, uoËila jeda dio lijeËnika joπ uvijek ne prijavljuje svesumnje na nuspojave.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Zdravstveni odgojna jesen starta usvim πkolama

• PoËetkom πkolske godine startazdravstveni odgoj u svim osnovnim i srednjimπkolama. Zdravstveni odgoj provodit Êe seeksperimentalno i to u Ëetiri modula, Ëiji susadræaji i teme integrirani u nastavu priro-de i druπtva, biologije, psihologije, tjelesnei zdravstvene kulture te satove razredne za-jednice.

Ministar znanosti, obrazovanja isporta doc. dr. sc. Æeljko JovanoviÊ, dr. med.,najavio je program i module zdravstvenogodgoja joπ 29. lipnja na teËaju ''Mediji izdravlje'' u Groænjanu te naglasio da nije pita-nje treba li nam zdravstveni odgoj u πkolamaveÊ zaπto nam treba zdravstveni odgoj u πko-lama.

Istaknuo je tada da je zdravstveniodgoj medicinsko pedagoπka disciplina kojase bavi unapreenjem zdravstvene kulturenaroda i da je to najbolji odgovor na sve kri-tike koje dovode u pitanje zdravstveni odgoju πkolama.

Zdravstveni odgoj u πkolama nijesamo seksualni odgoj veÊ neπto puno viπe.

Kroz zdravstveni odgoj se na teme-lju medicinskih saznanja i znanosti u πkolamausvajaju odreena znanja koja postajuvjeπtine, a iz njih proizlaze vrijednosti i stavovikoji Êe omoguÊiti duæi i kvalitetniji æivot, iz-javio je JovanoviÊ.

»etiri modulazdravstvenog odgoja

Kurikulum zdravstvenog odgojasastoji se od ovih modula: æivjeti zdravo (pra-vilna prehrana, osobna higijena, tjelesna ak-tivnost i mentalno zdravlje), prevencija ovis-nosti (problem ilegalnih i legalnih droga, tj.alkoholizma, kockanje i klaenje), prevencijanasilniËkog ponaπanja (nasilje nad djecom i

okoliπu i zdravlju. Sva lica seksualnosti, samo-poπtovanje, diskriminacija seksualnih manjina,spavanje, odmor i stres, samokontrola, nasiljena stadionima i odgovorno ponaπanje u vezineke su od tema kojima Êe se baviti uËenicisedmih razreda. Osmaπe Ëeka uËenje o raz-liËitim pogledima na seksualnost, rizicima(pre)ranih seksualnih odnosa, odgovornomspolnom ponaπanju, prehrambenim potre-bama, problemima u razliËitim okolnostimai dr.

Srednjoπkolci Êe uËiti o odgovor-nom seksualnom ponaπanju, konzistentnojuporabi zaπtite, intimnosti, povjerenju, poπ-tovanju, vjernosti i krizi u vezi, rodnoj ravno-pravnosti, toleranciji spram seksualnih raz-liËitosti, legalnim i ilegalnim drogama i me-dijima, alkoholu i drogama te njihovu utjecajuna pojedinca i okolinu, klaenju i kockanju,mladim vozaËima, alkoholu i prometu, odoli-jevanju pritisku vrπnjaka, primjerenom i odgo-vornom ponaπanju, kulturi navijanja, te opas-nostima pirotehnike i sigurnosti na Internetu.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Hrvatskagerontoloπka igerijatrijska πkola

• Hrvatska gerontoloπka i gerija-trijska πkola, teËaj I. kategorije s meuna-rodnim sudjelovanjem, odræana je u Zagrebu19. i 20. travnja na ©NZ-u „A. ©tampar" u or-ganizaciji Referentnog centra MZRH za zaπtituzdravlja starijih osoba - Centar za geron-tologiju ZJZ „Dr. A. ©tampar" s voditeljicomprim.dr.sc. Spomenkom Tomek-RoksandiÊ,©NZ-a „A. ©tampar s direktoricom prof.dr.Jadrankom Boæikov, MEF-om u Zagrebu,Razreda za medicinske znanosti HAZU-a, HZJZ-a, HD-a za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, AMZH-a, Ureda SZO-a u RH, Gradskog ure-da za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba -Zagreb zdravi grad i Gradskog ureda za soci-jalnu zaπtitu i osobe s invaliditetom.

Skup je zapoËeo s predavanjem mi-nistra zdravlja prof.dr. Rajka OstojiÊa. Slijedilasu predavanja naπih najistaknutijih struËnjaka,a neki su doπli i iz inozemstva: prof.dr. Ivan–ikiÊ iz NjemaËke, dr.sc. Ivanka Radman iz©vicarske, prof.dr. Nenad BogdanoviÊ iz©vedske, prof.dr. Paolo Orlandoni iz Anconei prof.dr. Miroslav Radman iz Francuske.

NazoËni su bili i prof.emeritus dr.Silvije VuletiÊ, dekan MEF-a u Zagrebuprof.dr. Davor MiliËiÊ, akademici ZvonkoKusiÊ i Vida Demarin.

iz hrvatskog zdravstva

42

Iako u Hrvatskoj ne postoji sustavnaedukacija iz muzikoterapije, njome se bave uzdravstvenim ustanovama, edukacijskim irehabilitacijskim ustanovama te u ustanovamasocijalne skrbi akademski muziËari, profesoriglazbene kulture, rehabilitatori, logopedi,socijalni radnici/pedagozi, psiholozi i radniterapeuti. Upravo iz ovog kliniËkog iskustvate razgovora sa struËnjacima uoËena je pot-reba za sveobuhvatnim, struËnim stjecanjemznanja i praktiËnih vjeπtina iz podruËja muzi-koterapije.

O tome kolik je bio interes govoriËinjenica da je nazoËilo 430 sudionika.

ZakljuËak skupa je izradba Smjer-nica za zaπtitu zdravlja starijih osoba, rea-lizacija poslijediplomskog studija iz geron-tologije na MEF-u u Zagrebu i specijalizacijeiz gerijatrije po UEMS-u.

Svi sudionici dobili su II. dopunjenoizdanje knjige »etiri stupnja gerijatrijskezdravstvene njege". Istaknimo da je sloganovog prestiænog znanstvenog skupa bio „Namladima svijet ostaje a na starijima opstaje",koji je predloæio akademik Marko PeÊina.

Marica LukiÊ, dipl. med techn.,Centar za gerontologiju ZJZ „Dr. A. ©tampar"

•••••••••••••••••Primjenamuzikoterapijekod razvojnihteπkoÊa

• U okviru Centra za cjeloæivotnoobrazovanje, koji djeluje pri Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ERF) SveuËiliπtau Zagrebu, u listopadu 2012. zapoËinjeedukacija prvog stupnja Primjena muziko-terapije u radu s osobama s razvojnim teπko-Êama. Edukaciju Êe provesti meunarodni imultidisciplinarni tim struËnjaka iz Hrvatske,Poljske, Velike Britanije i Izraela.

radnim terapeutima, uËiteljima i odga-jateljima. Informacije na web stranici ERF-awww.erf.hr i na ksenijaburic@yahoo.com

Mr. sc. Ksenija BuriÊ Sarapa,voditeljica edukacija

Doc. dr. sc. Neven Ricijaπ, voditeljCentra za cjeloæivotno obrazovanje

•••••••••••••••••Analizomkomunalnihotpadnih vodado podataka opotroπnji drogau Europi

Stopa potroπnje svih drogau Zagrebu razmjerno je niska

• Analizom komunalnih otpadnihvoda utvrena je potroπnja droga u 19 europ-skih gradova, Ëiji su rezultati potom uspo-reeni. Istraæivanje su potaknuli Norveπkiinstitut za istraæivanje voda iz Osla i InstitutMario Negri iz Milana, a u njemu je sudje-lovalo 13 znanstvenih ustanova iz 11 europ-skih zemalja, meu kojima i Institut RuerBoπkoviÊ.

Muzikoterapija se uËinkovito koristiu radu s djecom i odraslim osobama s razvoj-nim teπkoÊama veÊ viπe od pedeset godina.Usporedno s razvojem identiteta profesije,razvija se i njena znanstvena utemeljenost uradu s ovom populacijom klijenata, πto potvr-uje sve veÊa zastupljenost dobro razraenihmetodoloπkih istraæivanja u literaturi.

Primjena muzikoterapije u radu sosobama s razvojnim teπkoÊama pruæit ÊemoguÊnost postizanja mnogih teorijskih ipraktiËnih kompetencija potrebnih struËnja-cima u svakodnevnom radu na ovom pod-ruËju.

Edukacija je koncipirana u 9 temat-skih cjelina s 90 sati predavanja i radionicate 18 sati intervizijskog/supervizijskog rada,koji Êe biti raspodijeljeni kroz 9 vikenda odlistopada 2012. do lipnja 2013. petkom i su-botom. Namijenjena je profesorima glazbenekulture, akademskim glazbenicima, edu-kacijskim rehabilitatorima, logopedima, soci-jalnim radnicima/pedagozima, psiholozima,

Na slici (s lijeva):

Ivan –ikiÊ,

Ljubica –ukanoviÊ,

Mirjana RaenoviÊ,

Ivanka Radman,

Darko Ledinski,

Rajko OstojiÊ,

Zvonko KusiÊ,

Pavao Rudan...

iz hrvatskog zdravstva

43

lipanj 2012. godine zove Cardiologia Croatica. U prethodnom razdoblju od 2006. godinepa do danas izdana su ukupno 53 broja. SviËlanci objavljuju se dvojeziËno (hrvatski iengleski), a pored tiskane inaËice postoji i ele-ktroniËko izdanje Ëasopisa koje ima slobodnodostupne sve Ëlanke (otvoreni pristup) namreænoj adresi http://www. kardio.hr/cardiologia-croatica/arhiva.html.

Pored zanimljivih kardioloπkih Ëla-naka hrvatskih autora i novosti iz podruËjakardiologije, periodiËki se objavljuju i pre-gledni Ëlanci koji su dobiveni aktivnostimaMreæe urednika nacionalnih kardiovaskular-nih Ëasopisa zemalja Ëlanica Europskog kar-dioloπkog druπtva. NajznaËajnija meuna-rodna indeksna baza u kojoj se pojedinaËniËlanci indeksiraju je EBSCO.

Uredniπtvo Ëasopisa oËekuje Ëlankeiz podruËja kardiologije na adresu elektro-niËke poπte kardio@kardio.hr. Nakladnik jeHKD, za nakladnika Davor MiliËiÊ; urednikMario Ivanuπa; izlazi dvomjeseËno, u boji;Naklada 1100.

Na Europskom kardioloπkom kon-gresu koji je odræan od 25. do 29. kolovozau Münchenu predstavkljene su nove Europskesmjernice za prevenciju kardiovaskularnih bo-lesti prema kojima Êe iduÊe godine postupatisvi lijeËnici. Njima je bilo posveÊeno nekolikosjednica kongresa i one su 27. kolovoza objav-ljenje u European Heart Journalu.

Stopa potroπnje svih droga najviπaje u Antwerpenu, Barceloni, Amsterdamu,Eindhovenu i Utrechtu. Iz usporedbe stanjau 19 europskih gradova proizlazi da je stopapotroπnje droga u Zagrebu razmjerno niska,za razliku od veÊine zapadnoeuropskihgradova.

Ukupna dnevna potroπnja kokainau Europi je oko 356 kilograma, πto prema pro-cijeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge ikriminalitet predstavlja izmeu 10 i 15 postoukupne svjetske potroπnje. Stopa potroπnjekokaina znatno je viπa u zapadnoj nego u sje-vernoj i istoËnoj Europi, dok je u Zagrebu onaznatno niæa nego u veÊini gradova ukljuËenihu istraæivanje.

NajveÊa potroπnja marihuane za-biljeæena je u nizozemskim i πpanjolskim gra-dovima, a po potroπnji metamfetamina pred-njaËe gradovi sjeverne Europe Oslo, Helsinkii Turku, i ona je tamo tridesetak puta viπanego u veÊini ostalih gradova. Iako je stopapotroπnje amfetamina u Zagrebu viπestrukoporasla u odnosu na 2009., joπ je uvijek izra-zito niska nego u gradovima koje karakteriziranjegova visoka potroπnja. Primjerice, u Ams-terdamu je potroπnja amfetamina 25 putaveÊa nego u Zagrebu.

U neobraenim komunalnim ot-padnim vodama analizirani su odabrani uri-narni biomarkeri kokaina, amfetamina, ecta-syja, metamfetamina i marihuane, te je izra-Ëunan njihov dnevni unos u kanalizacijski sus-tav uzastopno tijekom sedam dana.

Rezultati istraæivanja objavljeni su26. srpnja u Ëasopisu Science of the TotalEnvironment.

Kontakt za dodatne informacije:Senka TerziÊ, Institut Ruer BoπkoviÊ (terzic@irb.hr); Marijan Ahel, Institut RuerBoπkoviÊ (ahel@irb.hr); Kevin Thomas,Norwegian Institute for Water Research(kevin.thomas@niva.no); Malcolm Reid,Norwegian Institute for Water Research(malcolm.reid@niva.no); Sara Castiglioni,Mario Negri Institute (sara.castiglioni@marionegri.it). Poveznice: www.niva.no/drugmon; http://www.emcdda.europa.eu/wastewater-analysis.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Iz hrvatskekardiologije

• Hrvatsko kardioloπko druπtvo(HKD) promijenilo je naziv svojega Ëasopisa.Tako se Kardio list koji je izlazio tijekom pro-teklih sedam godina od dvobroja za svibanj-

U dvogodiπnjem stvaranju smjer-nica sudjelovao je predsjednik Hrvatskogdruπtva za aterosklerozu i predstojnik Klinikeza unutarnje bolesti KBC-a Zagreb akademikÆeljko Reiner.

Prof. Reiner je pozvan i za Ëlana Sa-vjeta Ëasopisa „Nature - Reviews Cardiology".Skupina Ëasopisa „Nature" najznaËajniji suËasopisi na svijetu iz podruËja biomedicinskihznanosti, a Ëasopis „Nature - Reviews Cardio-logy" prema podacima iz 2010. najvaæniji jekardioloπki mjeseËnik i peti po vaænosti Ëaso-pis iz podruËja kardiologije uopÊe.

Vjerojatno je jedan od poticaja zataj izbor bilo i to πto ga je Ëasopis „Circulation"dva put u dvije godine intervjuirao, ubrajajuÊiga meu najuglednije europske kardiologe.

Reiner je jedini hrvatski struËnjakkoji je istodobno i redoviti Ëlan HAZU-a, AMZH-a, Kraljevskog lijeËniËkog zbora VelikeBritanije, AmeriËkog kardioloπkog koledæa ipoËasni Ëlan Akademije medicinskih naukaBiH.

•••••Prof. dr. Æeljko Poljak

iz hrvatskog zdravstva

novosti izmedicinske literature

Utjecaj prehrane na gene - od primjera pËele do primjera Ëovjeka•

Pametni telefoni primjereni za konzultacije s udaljenim specijalistima•

MoguÊ preventivni uËinak statina kod adenokarcinoma jednjaka•

Primarna profilaksa hepatalne encefalopatije kod ciroze•

Laparoskopska kolecistekomija: dobri rezultati iz nesveuËiliπne bolnice•

Je li antibiotska profilaksa u dijagnostiËkoj histeroskopiji opravdana ili nije?•

Sigurnost primjene nisko molekularnih heparina u trudnoÊi•

Laparoskopske resekcije jetre kod malignih bolesti onkoloπki su sigurne•

Ne-kirurπko lijeËenje sigurna je opcija kod veÊine tupih ozljeda jetre•

Usmjerenost na dob i dalje je vaæna kod terapijskih odluka lijeËenja karcinoma bronha•

ParalitiËki lijekovi ubrzavaju intubaciju izvan operacijske sale•

Razine glukoze mogle bi predvidjeti rizik smrti od pneumonije•

Brzi protokol za iskljuËivanje bolesnika sa sumnjom na kardijalne bolove u prsima•

Laktuloza i probiotici uËinkovito sprjeËavaju rekurentne hepatiËke encefalopatije•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

46

Pojedinci zaËeti u vrijeme Drugogasvjetskog rata i Nizozemske gladi tijekom1944./1945. godine pokazuju promijenjenumetilaciju gena ukljuËenih u razvoj πeÊernebolesti i debljine, kao i viπu incidenciju shizo-frenije i srËanih bolesti nego u njihove braÊei sestara zaËetih u drugo vrijeme. Jesu li takveepigenetske promjene zaista i odgovorne zauËestaliju pojavu tih bolesti u ovih pojedinacajoπ uvijeknje sigurno. Danas se pretpostavljada se tu ne radi samo o pitanju prijenosa me-tilacijskog obrasca od majke na njezino dijete,veÊ o transgeneracijskom epigenetskomnasljeivanju.

Prema tome, umjesto zakljuËka dasmo mi rezultat onoga πto su tijekom trudno-Êe jele naπe majke, uskoro bismo mogli tvrditida smo mi ishod onoga πto su tijekom trud-noÊe jele naπe bake.(Proc Natl Acad Sci USA. 2012 Mar 27;109(13):4968-73. Epub 2012 Mar 13.; BioMol Concepts DOI: 10.1515/bmc-2011-0052.)

Prof. dr. Ljiljana ©erman, dr. med.

•Pametni telefoniprimjereni za konzultacijes udaljenim specijalistima

• Velike moguÊnosti i sve πira pri-mjena takozvanih pametnih telefona sa za-slonima visoke rezolucije razlog je njihovomsve uËestalijem koriπtenju u telemedicini. Umedicinskoj literaturi od ranije je poznatokoriπtenje ovih telefona za pregled kliniËkihfotografija u radiologiji i dermatologiji.

Skupina istraæivaËa sa SveuËiliπtaEmory iz SAD-a pod vodstvom dr. ValerieBiousse odluËila je usporediti kvalitetu slikaoËnog fundusa na popularnom Iphone 3Gtelefonu i na klasiËnom raËunalu s pripada-juÊim velikim zaslonom.

U istraæivanje su ukljuËili 150 bo-lesnika koji su se javili u hitnu sluæbu s neuro-loπkim i vidnim simptomima te poviπenimkrvnim tlakom. Slike oËne pozadine napraviloje tehniËko osoblje koristeÊi automatiziranukameru, a slike su snimljene u standardnomJPEG formatu. Dvoje neurooftalmologa prvoje procijenilo kvalitetu slika na standardnomraËunalnom zaslonu na temelju ranije testira-ne skale od 5 stupnjeva, pri Ëemu je 1. stupanjoznaËavao fotografije neadekvatne za dijag-nozu, a 5. stupanj iznimno kvalitetne foto-grafije.

Nakon πest tjedana fotografije sunasumiËno prenesene na telefonske zaslonei ocijenili su ih isti neurooftalmolozi, a isti

postupak ponovljen je nakon godinu dana.StatistiËka podudarnost izmeu ocjena dvajurecenzenata bila je odliËna, kao i ponovljivostdobivenih rezultata. Rezultati su pokazali kakoje 53 % fotografija dobilo identiËne ocjene zakvalitetu prikaza, a Ëak 46 % fotografija dobiloje bolje ocijene ako su bile prikazane na za-slonu pametnog telefona.

Autori su veÊ najavili kako Êe u na-rednom istraæivanju provjeriti moæe li konzul-tacija uz pomoÊ pametnih telefona pomoÊibræoj i toËnijoj trijaæi hitnih pacijenata u sluæ-bama koje nemaju stalno zaposlene oftalmo-loge. Jasno je kako i najkvalitetnije slike nemogu zamijeniti kliniËki pregled oftalmologa,no sigurno je kako Êe nove tehnologije nalazitisve viπe mjesta u svakodnevnoj lijeËniËkojpraksi.(Arch Ophthalmol. 2012 Jul 1;130(7):939-40.)

Adrian Lukenda, dr. med.

•MoguÊ preventivniuËinak statina kodadenokarcinoma jednjaka

• Karcinom jednjaka vaæan je javno-zdravstveni problem, povezan sa loπim isho-dom. Tijekom 2008. godine je diljem svijetaregistrirano 482 000 novih sluËajeva karcino-ma jednjaka te 400 000 smrtnih sluËajeva odovebolesti. Posljednjih desetljeÊa incidencijaadenokarcinoma jednjaka znatno je poraslau zemljama zapadnoga razvijenog svijeta, dokje incidencija planocelularnog karcinoma uznatnom padu ili je ostala na prijaπnjim ra-zinama. VeÊina sluËajeva adenokarcinomajednjaka dijagnosticira se u uznapredovalomstadiju kada jedino preostaje palijativna te-rapija s loπim ishodom.

Kolega L. Alexandre sa suradnici-ma publicirao je pregledni Ëlanak na temu po-tencijalno preventivnih uËinaka statina kodadenokarcinoma jednjaka koristeÊi eksperi-mentalne i epidemioloπke podatke. Podaci suskupljani iz elektronske baze podataka PUBMED i EMBASE. Rezultati istraæivanja su po-kazali sljedeÊe: tri eksperimentalne studijeizvijestile su o inhibitornom uËinku statina naproliferaciju, indukciji apoptoze te limitira-juÊem metastatskom potencijalu na staniËnelinije ovog tipa malignoma.

Pozitivan uËinak statina su pokazaledvije prospektivne kliniËke studije s 1382 is-pitanika koji su bolovali od Barrettovog jed-njaka, a pozitivan uËinak statina je pokazantakoer na ispitnoj skupini opÊe populacije.Ovim preglednim Ëlankom autori su pokazali

•Utjecaj prehranena gene - od primjerapËele do primjera Ëovjeka

• Godine 2006. sekvenciran je ge-nom pËele. To je posebno vaæno zbog Ëinje-nice da pËele, kao i ljudi, posjeduju cijeli kom-plet enzima DNA metiltransferaza (DNMT-a,prema engleskom izrazu DNA methyltrans-ferases), za razliku od vinske muπice i nema-toda, koji inaËe veÊ desetljeÊima sluæe kaoklasiËni eksperimentalni modeli u ovom znan-stvenom podruËju. Razmjerno maleni genompËele, pa time i mali broj metiliranih citozina,Ëine pËelu dobrim eksperimentalnim mo-delom.

Veza izmeu prehrane i epigene-tike moæe objasniti pojavu da dvije pËele sidentiËnim genomom mogu preuzeti potpu-no drugaËiju ulogu u druπtvenom æivotu koπ-nice. IstraæivaËi pod vodstvom Stevena Ja-cobsena sa SveuËiliπta UCLA iz SAD-a iRyszarda Maleszkaba s Australskog nacional-nog sveuËiliπta iz Cambere uoËili su kako sularve pËela koje su bile hranjene matiËnommlijeËi postale dugoæivuÊe matice spremneza reprodukciju, za razliku od sterilnih kratko-æivuÊih radilica, koje nisu dobivale takveprehrambene poslastice. Poslije je dokazanoda prehrana matiËnom mlijeËi ima isti uËinakkao i utiπavanje jednog od DNMT enzima, πtoposljediËno omoguÊava razvoj jajnika u ma-tica. Ista skupina znanstvenika otkrila je dapostoji preko 550 gena koji pokazuju razliËitstupanj DNA metilacije u mozgu pËela radi-lica za razliku od matica. Ovi rezultati poka-zuju da je upravo prehrana matiËnom mlijeËiutjecala na razliku u DNA metilaciji te takodeterminirala razvojnu sudbinu pËela ukoπnici.

Mnoge danaπnje studije nastojeobjasniti vezu izmeu prehrane i epigenetike,odnosno utjecaj prehrane na genetsku struk-turu, i to posebno za vrijeme embrionalnograzvoja kada se uspostavlja DNA metilacijskiobrazac. Danas se zna da prehrana tijekomtrudnoÊe moæe utjecati na obrazac DNA me-tilacija u potomaka. Tako majke koje su tije-kom trudnoÊe uzimale premalo ugljikohidratamogu raati djecu koja Êe postnatalno imatiproblema s debljinom. Isto tako, uzimanjefolne kiseline u razdoblju zaËeÊa ima zaposljedicu promjenu metilacijskih obrazacau male djece. Na æalost, neki tuæni dogaajiiz recentne proπlosti ukazali su na sliËneutjecaje i uËinke.

novosti iz medicinske literature

47

Broj ispitanika koji su razvili mini-malnu HE bio je sliËan u obje skupine (Gp-Lvs Gp-NL, 32:36, P= 0,29). Autori zakljuËujuda je laktuloza uËinkovita u primarnoj pre-venciji kod izraæene HE.(J Gastroenterol Hepatol. 2012;27(8):1329-1335.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Laparoskopskakolecistekomija:dobri rezultati iznesveuËiliπne bolnice

• Laparoskopska kolecistektomijase smatra zlatnim standardom u lijeËenju ko-lelitijaze, meutim, kada se radi o komplika-cijama i ishodu ovog lijeËenja podaci su vrlonekonzistentni s obzirom da se radi o rezul-tatima razliËitih skupina kirurga iz razliËitihbolnica ili veÊeg broja kirurga iz jedne usta-nove tijekom duæeg vremenskog razdoblja.

Takoer nisu poznati podaci okomplikacijama nakon laparoskopske koleci-stektomije komparirajuÊi sveuËiliπne i nesve-uËiliπne bolnice. Rezultati ovog istraæivanjaproizlaze od jedne kirurπke skupine djelatnikakoji rade u nesveuËiliπnoj medicinskoj usta-novi u Turskoj.

Da bi odgovorili na gore navedenenejasnoÊe, u ovo istraæivanje ukljuËeni su po-daci u razdoblju od 2000-2010. godine, aishod zahvata je praÊen prema sljedeÊimparametrima: zahvat zavrπen otvorenom la-parotomijom, trajanje zahvata, duljina hospi-talizacije i komplikacije. U istraæivanje jeukljuËeno 1557 ispitanika (n=1222 æenskogspola), prosjeËne dobi 54, ± 12,3 godina, 90% zahvata bila su elektivna, 12 % ispitanikaimalo je prethodno ataku akutnog koleci-stitisa, a 2 % ispitanika u anamnezi akutnibilijarni pankreatitis.

Trajanje zahvata bilo je od 10-100minuta (prosjeËno 43 minute), prosjeËnaduljina boravka u bolnici je 1,2 dana (1-19dana), a 93 % pacijenata je otpuπteno nakonjednog dana. Otvoreni kirurπki zahvat zabi-ljeæen je u 2,5% sluËajeva, a najËeπÊi razlogje bio teπka upala povezana s prethodnom ilisadaπnjom atakom kolecistitisa, potom ozlje-da bilijarnog trakta i adhezije.

Komplikacije su zabiljeæene kod 3,7% pacijenata, a odnosile su se na upalu, istje-canje æuËi, krvarenje, retenirane æuËne ka-mence, postoperativni ascites i paralitiËkiileus. VeÊa stopa konverzije iz laparoskopskogu otvoreni zahvat uoËen je kod muπkog spola

potencijalno preventivni uËinak statina kodadenokarcnoma jednjaka, ali su joπ potrebnarandomizirana kliniËka istraæivanja koja bi pot-krijepila dosadaπnje zakljuËke glede pove-zanosti statina i karcinogeneze.(Alimentary Pharmacology & Therapeutics. 2012;36(4):301-311.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Primarna profilaksahepatalne encefalopatijekod ciroze

• Hepatalna encefalopatija ili por-talna encefalopatija (HE) reverzibilan je sin-drom koji je karakteriziran poremeÊenom fun-kcijom mozga kod pacijenata s uznapredo-valom cirozom jetre. HE je Ëesta komplikacijabolesnika s cirozom jetre, a njen razvoj je po-vezan s loπom prognozom te uvelike posku-pljuje troπkove lijeËenja. VeÊina lijekova kojase koristi u lijeËenju portalne encefalopatijeprimarno je usmjerena na eliminaciju povi-πene razine neurotoksiËnog amnonijaka.

LijeËenje izraæene HE se sastoji odizbjegavanja precipitirajuÊih Ëimbenika, re-strikcije unosa proteina te primjene razliËitihsupstancija u svrhu smanjenja razine amoni-jaka poput neapsorbilnih disaharida i antimi-krobnih lijekova. U debelom crijevu se laktu-loza i laktitol razgrauju pod utjecajem bak-terijske flore do mlijeËne i octene kiseline, kojesniæavaju pH debelog crijeva oko 5,0.

Redukcija pH pogoduje stvaranjuamonijevog iona koji se ne moæe apsorbiratite se na taj naËin posredno smanjuje koncen-tracija amonijaka u plazmi. Laktuloza je tera-pija izbora kod pacijenata s HE. Do sada nijebilo studije na temu uloge laktuloze u preven-ciji HE kod bolesnika koji ranije nisu imali en-cefalopatiju.

Kolega Praveen Sharma sa surad-nicima ukljuÊio je u istraæivanje cirotiËne pa-cijente koji nikada ranije nisu imali HE te ihrandomizirao u skupine, jednu koja je dobi-vala laktulozu i drugu koja je uzimala placebo,a svi obje su praÊene adekvatnim psihome-trijskim testiranjima.

Ukupno je ukljuËeno n=250 is-pitanika, od kojih je 120 zadovoljilo inkluzijskekriterije te je n=60 ispitanika uzimalo lak-tulozu, a preostalih n=60 nisu. 11 % ispitanikau laktuloza skupini i 28 % u skupini bezlaktuloze (Gp-NL) razvili su HE (P= 0,02). 9% ispitanika u laktuloza skupini i 20 % is-pitanika u skupini bez laktuloze zavrπili suletalno.

i starije æivotne dobi, hitnog zahvata i ranijihataka kolecistitisa. Drugi autori navodili sustopu komplikacija od 1,5-17 %, stoga je re-zultat od 3,7% u ovoj studiji dobar i zadovo-ljavajuÊi.(J Laparoendosc Adv Surg Tech. 2012;22: 527-532.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Je li antibiotskaprofilaksa udijagnostiËkojhisteroskopijiopravdana ili nije?

• U radu Gregorioua i suradnika,objavljenog u European Journal of Obstetrics& Gynecology and Reproductive Biology ukolovozu opisano je vrlo zanimljivo istraæi-vanje o svrsishodnosti antibiotske profilaksetijekom dijagnostiËke histeroskopije.

Naime, vrlo je dobro poznato kakoje kirurπka infekcija najËeπÊa komplikacijaoperacije. Procjenjuje se da Êe 5 % pacijenatapodvrgnutih operativnom lijeËenju razvitiposljediËnu infekciju, πto Êe prolongirati bol-niËko lijeËenje i povisiti troπkove lijeËenja. Sdruge strane, nekontrolirana primjena anti-biotika rezultirala je nastankom rezistentnihantibiotika.

Kolege su provele retrospektivnu,kontroliranu, randomiziranu kliniËku studijuu trajanju od osam godina. U istraæivanje suukljuËene ukupno 364 pacijentice, koje su svepodvrgnute dijagnostiËkoj histeroskopiji.Indikacije za zahvat bile su: menometroragije,vaginalno krvarenje u postmenopauzi, hiper-plazija endometrija i, u indiciranim sluËa-jevima, eksploracija materiπta prije IVF/ICSIpostupaka.

Tijekom osmogodiπnjeg razdoblja,176 pacijentica primilo je antibiotsku profi-laksu, a preostalih 188 nije. Nije bilo statistiËkiznaËajnih razlika u prevalenciji postopera-tivnih infekcija izmeu æena koje su primileantibiotsku profilaksu (0,57%) i onih koje supodvrgnute postupku bez antibiotske pro-filakse (0,53%).

S obzirom na vrlo nizak rizik infek-cije, autori zakljuËuju kako nema opravdanjaza antibiotsku profilaksu kod dijagnostiËkehisteroskopije.(EJOG. 2012;163:190-192.)

Ingrid Márton, dr. med.••

novosti iz medicinske literature

48

operaciji tumora jetre, osobito kod komplek-snih operacija i velikih resekcija, objaπnjavajuAbu Hilal i sur. (University Hospital Southam-pton NHS Foundation Trust, Southampton,Velika Britanija). Oni su analizirali periopera-tivne rezultate i preæivljenje kod 128 bolesnikalijeËenih u njihovom centru izmeu 2003. i2010. Njihova analiza ukljuËivala je ukupno133 operacije jer su dva bolesnika podvrgnutaoperaciji u dva akta, a kod tri bolesnika suponovljenje resekcije zbog recidiva.

Osamdeset i tri bolesnika se lijeËilozbog metastaza kolorektalnog karcinoma.Ostale indikacije za operaciju ukljuËivale suhepatocelularni karcinoma (HCC, 18 boles-nika), metastaze neuroendokrinih tumora(NET, 17 bolesnika), metastaze ne-kolorektal-nog karcinoma (11 bolesnika) i po dva boles-nika s limfomom i intrahepatiËnim kolan-giosarkomom. ProsjeËno trajanje operacijebilo je 210 minuta, a srednja duljina boravkaËetiri dana.

Kod sedam pacijenata bila je pot-rebna konverzija u otvorenu operaciju, a kodËetiri laparoskopski asistirana operacija.©esnaest bolesnika imalo je veÊe postope-rativne komplikacije, a jedan pacijent je umrou bolnici. Nitko od pacijenata nije razvio me-tastaze na mjestu postavljanja troakara (portsite metastasis) a takoer nije dokazana peri-tonealna diseminacija. Dvogodiπnje preæivlja-vanje iznosilo je 80 % kod bolesnika s meta-stazama debelog crijeva, 77 % kod pacijenatas HCC-om, te 92 % kod bolesnika s pri-marnim NET-om. VeÊina NET bolesnika lije-Ëena je odstranjenjem πto veÊeg dijela tumora(debulking) i citoreduktivnim operacijama.©est od 17 je imalo mikroskopski pozitivneresekcijske rubove. Od preostalih 116 rese-kcija bili su mikroskopski resekcijski rubovinegativni u 112.

Neki strahuju da kod NET-a mani-pulacija tijekom laparoskopske operacijemoæe izazvati prekomjerno ispuπtanje hor-mona i po æivot opasne karcinoidne krize, na-pomenuli su istraæivaËi. Kaæu da su svi paci-jenti u njihovoj seriji dobili perioperativnu in-fuziju somatostatina (oktreotida) i da nije bilokarcinoidne krize. Izvrsno 2-godiπnje preæiv-ljavanje od 92 % u NET skupini opravdavaagresivnu terapiju i potvruje djelotvornostlaparoskopskog pristupa, potvruju autori.U svom kritiËkom osvrtu na studiju, Krige iKahn (SveuËiliπte u Cape Town, Juæna Afrika)poruËuju da, za sada, laparoskopske resekcijejetre imaju jednako dobar rezultat kao iotvorena tehnika.

Je li to bolja metoda odgovorit Êese u prospektivnim randomiziranim kontro-liranim studijama.

•Sigurnost primjenenisko molekularnihheparina u trudnoÊi

• Studija Galambosija i suradnikaispitivala je sigurnost primjene nisko mole-kularnih heparina (NMH) u trudnoÊi i njihovutjecaj na majku i plod.

Koncipirana je kao kontrolirana,retrospektivna studija; ispitivanu skupinu sa-Ëinjavalo je 648 pacijentica, a kontrolnu 626ispitanica.

Incidencija razliËitih komplikacijau trudnoÊi nije bila statistiËki znaËajna izmeupromatranih skupina: 1,56 % (NMH) vs 1,1% (kontrola) za trombocitopeniju, 8,7 %(NMH) vs 6,5 % (kontrola) za prijevremniporod, 0,7 % (NMH) vs 0,3 % (kontrola) zamrtvoroenËe, 1,4 % (NMH) vs 1,0 %(kontrola) za teπku preeklampsiju, 2,7 %(NMH) vs 2,2% (kontrola) za intrauterinizastoj u rastu ploda, 10,7 % (NMH) vs 7,8 %(kontrola) za antenatalno krvarenje. Jednovrlo ozbiljno antenatalno krvarenje dijagno-sticirano je u skupini koja je primala NMH, alinije bilo povezano s uzimanjem preparata.

UËestalost carskih rezova, kao i gu-bitak krvi tijekom poroaja bili su podjednakiu dvije promatrane skupine (21 % vs 19 % i500 vs 450 ml). Incidencija koænih alergijskihreakcija bila je 0,3 % u skupini NMH, meu-tim nije uoËen niti jedan sluËaj heparinom in-ducirane trombocitopenije ili simptomatskeosteoporotiËne frakture.

RekurirajuÊi tromboembolijski inci-denti u pacijentica tretiranih NMH-om imalisu incidenciju od 2,5 %. Autori u zakljuËkuapostrofiraju kako je njihova studija dokazalasigurnost primjene NMH-a u trudnoÊi.(EJOG. 2012;163:154-159.)

Ingrid Márton, dr. med.

•Laparoskopske resekcijejetre kod malignih bolestionkoloπki su sigurne

• Laparoskopske resekcije jetrekod malignih bolesti onkoloπki su sigurne iuËinkovite, s postotkom preæivljavanja sliËnimotvorenim operacijama u najmanje jednomcentru Velike Britanije, tvrde autori studijeobjavljene u Archives of Surgery. Stalno se ras-pravlja je li laparoskopija alternativa otvorenoj

No, upozoravaju da bi, za sada,laparoskopska tehnika kod velikih resekcijajetre trebala biti ograniËena na one centrekoji imaju iskustva s velikim resekcijama jetrekao i naprednim laparoskopskim operacijskimvjeπtinama. Takoer dodaju da vrlo vjerojatnolaparoskopske tehnike neÊe biti izvedive kodsvih bolesnika.(Arch Surg. 2012;147:42-48.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Ne-kirurπko lijeËenjesigurna je opcija kodveÊine tupih ozljeda jetre

• VeÊina pacijenata sa znaËajnimozljedama jetre mogu se lijeËiti ne-kirurπkimtehnikama, navodi se u multicentriËnoj retro-spektivnoj studiji provedenoj u 11 traumacentara u sjeveroistoËnom dijelu SAD-a i ob-javljenoj u Archives of Surgery.

Tijekom posljednjih desetljeÊa, ne-kirurπko lijeËenje (nonoperative management- NOM) tupih ozljeda jetre (blunt liver injuries- BLIS) postao je standard skrbi za hemodi-namski stabilne bolesnike, koji Ëine 85 % svihukupnog broja tupih traume jetre.

Meutim, Velmahos i sur. (Depar-tment of Surgery, Massachusetts GeneralHospital and Harvard Medical School, Boston,USA) kaæu da treba biti oprezan, jer podacio koriπtenju NOM-a kod tupih ozljeda jetreËesto ukljuËuju bolesnike s niskim stupnjemozljede, πto uspjeh tih pristupa u bolesnika steæim ozljedama moæe krivo prezentirati srezultatima boljim nego πto u stvari jesu.

Do danas, se samo jedna studijaodnosi iskljuËivo na ozljede jetre visokogstupnja kod koje je NOM uspjeπan u 41 % bo-lesnika, ali je ograniËena na samo nekolikoozljeda 5. stupnja (10 % od ukupno analizi-rane skupine s ozljedama), navode autori. Dabi saznali viπe o tome kako je uËinkovit NOMkod bolesnika s teæim ozljedama, autori suproveli retrospektivnu studiju 393 odraslabolesnika sa stupnjem 4 ili 5 tupih jetrenihozljeda u 11 trauma centara u razdoblju od2000 i 2010.

Pacijenti koji su bili hemodinamskinestabilni ili su imali jasne znakove peritoni-tisa bili su podvrgnuti trenutnoj kirurπkoj in-tervenciji. Pacijenti kod kojih je provedenoNOM lijeËenje kao i oni kod kojih su operacijezakazane viπe od 3 sata nakon dijagnoze tupetraume jetre se smatraju da je kod njih zapo-Ëeta NOM terapija. Pacijenti koji su imalistupanj ozljede 6 (avulzija jetre) iskljuËeni su

novosti iz medicinske literature

49

•Usmjerenost na dobi dalje je vaænakod terapijskihodluka lijeËenjakarcinoma bronha

• KliniËari se i dalje Ëesto viπe foku-siraju na dob nego na komorbiditete prilikomodluËivanja hoÊe li se nastaviti lijeËenje starijihbolesnika od raka pluÊa. U studiji objavljenoju Journal of Clinical Oncology na viπe od20.000 bolesnika od 65 godina i starijih, snovodijagnosticiranim karcinomom bronhane-malih stanica (non small-cell lung cancer- NSCLC), istraæivaËi su otkrili da je veÊa vjero-jatnost da mlai bolesnici budu podvrgnutitretmanu od starijih pacijenata, bez obzira nacjelokupno bolesnikovo zdravlje i prognozu.

Stope lijeËenja se znatnije smanjujus porastom dobi bolesnika nego kod po-gorπanja pristunih komorbiditeta kaæu Wangi sur. (San Francisco VA Medical Center, Uni-versity of California, San Francisco, USA).

"Jasno je da se i kao ljudska biÊa ikao lijeËnici fiksiramo na dob u odluËivanjuhoÊe li se nastaviti lijeËenje raka, ukljuËujuÊii rak pluÊa. Umjesto toga, trebali bismo seusmjeriti na ukupno zdravstveno stanje naπihpacijenata". Autori su u studiji primijenilismjernice National Comprehensive CancerNetwork, koje preporuËaju razmatranje ko-morbiditeta kod preporuka za lijeËenje karci-noma bronha starijih pacijenata.

Autori su analizirali provoenjepreporuËenog lijeËenja prema smjernicamakod 20 511 bolesnika s dijagnozom NSCLC,u dobi od 65 godina i starijih, od 2003. do2008. g. Stratificirali su pacijente po dobi,rezultatom Charlson-ovog indeksa komorbi-diteta i American Joint Committee on Cancer(AJCC) stadijem. Kaæu da je terapiju premapreporuËenim smjernicama primilo 51 %bolesnika s lokalnom bolesti (3549 od 6986),35 % s regionalnim bolesti (1599 od 4635),a 28 % s metastazama (2464 od 8890). Dobje najjaËi prediktor primitka lijeËenja premasmjernicama, bez obzira na stadij, objaπ-njavaju autori.

Postotak bolesnika s lokalnom bo-lesti koji su podvrgnuti operaciji pao je sa 61% onih od 65 do 74 godina na 44 % za oneod 75 do 84 godine, te na 18 % za one od85 godina i starije (P <,001). Kod metastatskebolesti smanjila se stopa kemoterapije s 34 %u dobi od 65 do 74 godine na 23 % u bo-

iz studije, jer takvi bolesnici Ëesto umiru prijenego πto stignu u bolnicu ili ubrzo nakon do-laska. IstraæivaËi navode da je od 393 pacije-nta, treÊina (33,3 %) odmah podvrgnutaoperaciji, obiËno zbog hemodinamskihnestabilnosti. Meu preostala 262 bolesnikapodvrgnuta NOM-u, tretman nije uspio usamo 23 bolesnika (8,8 %).

Neuspjeh NOM-a (definiran kaopotreba za operacijom nakon neuspjeha sNOM-om) najËeπÊe se pripisuje recidivukrvarenja u jetri ili bilijarnom peritonitisu. Is-traæivaËi tvrde da su identificirali dva neovisnaËimbenika koji predviaju neuspjeh NOM-a:sistoliËki tlak od 100 mm Hg ili manje u vri-jeme prijema (omjer ishoda, 2,70; 95 % in-terval pouzdanosti [CI], 1,07-6,77, P = 0,03)i prisutnost ozljeda drugih trbuπnih organa(omjer ishoda, 2,92; 95 % CI, 1,10 do 7,76,P = .03). Gotovo Ëetvrtina (22,6 %) bolesnikakoji su imali oba od tih kliniËkih karakteristikaNOM terapija nije uspjela, a samo 3,5 % bo-lesnika koji nisu imali niti jedno obiljeæje NOMpristup nije uspio.

Nitko od bolesnika koji nisu odgo-vorili na NOM nisu razvio æivotno ugroæa-vajuÊe stanje, a mortalitet je izmeu pacije-nata kod kojih NOM nije uspio i onih koji suodgovorili bio sliËan (8,7 % prema 5,4 %,odnosno, P = 0,52).

Otprilike 10 % pacijenata koji supodvrgnuti uspjeπnom NOM-u razvilo je spe-cifiËne probleme vezane za jetru, kaæu istra-æivaËi, ali oni su uglavnom rijeπeni bez kasnijihozbiljnih poteπkoÊa.

U pozvanom kritiËkom osvrtu kaæePaul Kispert (Dartmouth Hitchcock MedicalCenter, Lebanon, New Hampshire, USA) dastudija nudi vaæne i praktiËne pouke. S ob-zirom na izuzetno visok mortalitet povezans hitnom operacijom smatra da je odgoenaoperacija uspjeh jer nije poveÊala smrtnost.Kispert nastavlja: "Neuspjeh NOM-a Ëini seda gotovo uvijek pobjeuje neodgodivuoperaciju i da na kraju svega moæda neuspjehnije tako loπ rezultat kako moæe na poËetkuizgledati.(Arch Surg. 2012;147:423-428.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.•••••••••••

lesnika od 75 do 84 godine, te na 10 % zaone starije od 85 godina (P <0,001). Nasuprottome, pogorπanje komorbiditeta povezanoje sa samo malim padom u stopi provoenjapreporuËenih smjernica za lijeËenje svih fazakarcinoma. U bolesnika s lokalnom bolestistopa operacije u rasponu je od 59 % kod bo-lesnika bez komorbiditeta do 46 % kod paci-jenata s teπkim komorbiditetom (P <0,001).Kod metastatske bolesti imali su pacijenti bezkomorbiditeta stopu kemoterapije od 30 %,u usporedbi s 23 % kod onih s teπkim komor-biditetom (P <0,001).

Za sve faze bolesti se stopa lijeËenjaviπe smanjivala sa starenjem nego s pogor-πanjem komorbiditeta pa su stariji pacijentibez komorbiditeta imali niæe stope negomlai bolesnici s teπkim komorbiditetom,navode autori. Na primjer, 50 % bolesnika slokalnom bolesti u dobi od 75 do 84 godinebez komorbiditeta podvrgnuto je operaciji,u usporedbi s 57 % pacijenata u dobi od 65do 74 godine s teπkim komorbiditetom (P<0,001).

U multivarijantnoj analizi su dob ihistologija i dalje snaæni negativni prediktorilijeËenja za sve faze bolesti, dok komorbiditetii nekliniËki Ëimbenici imaju neznatan uËinak.Autori napominju da je posljednje desetljeÊedonijelo "priljev" i retrospektivnih i prospek-tivnih podataka u prilog lijeËenja starijih pre-ma NSCLC smjernicama. Meutim, unatoËpodacima koji pokazuju poboljπanje preæiv-ljavanja i prihvatljivu toksiËnost lijeËenja,stope lijeËenja u starijih osoba nisu mnogorasle u proteklih desetak godina. Dr. Wang isur. sada rade studiju praÊenja vezanu uzishode preæivljavanja u istoj skupini bolesnika.(J Clin Oncol. 2012;30:1447-1455.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•ParalitiËki lijekoviubrzavaju intubacijuizvan operacijske sale

• NeuromiπiÊna blokada (NMB)rutinski se koristi u hitnim sluæbama, no ne udrugim okolnostima, izvan operacijske sale.U prospektivnom opservacijskom istraæivanjuskupina istraæivaËa istraæila je 454 bolesnikakoji nisu bili u kardiorespiratornom arestu alisu hitno intubirani izvan operacijske sale.Ukupno je 287 bolesnika primilo NMB (ro-curonium 70 % i sukcinylkolin 30 % bo-lesnika).

Napredni tim za diπne puteve, usastavu specijalista intenzivista, anesteziologa

novosti iz medicinske literature

50

kod prijama, u usporedbi s ne-dijabetiËarimas normalnim razinama glukoze.

IstraæivaËi su analizirali podatkeNjemaËke mreæe CAP kompetencije (CAPcompetence network (CAPNETZ) 6891bolesnika (srednja dob, 59,8 godina; 55,2 %muπkaraca; 16,2 % dijabetiËara) primljenihu bolnice i privatne prakse u NjemaËkoj, ©vi-carskoj i Austriji, koji su imali izvanbolniËkupneumoniju u od 2003. do 2009. godine.

Prikupljeni su podatci o dobi, spo-lu, puπaËkom statusu i komorbiditetu te jeprocijenjena teæina pneumonije na temeljuprisustva konfuzije, tahipneje, poviπene vrije-dnosti arterijskoga tlaka i dobi od 65 godinaili viπe (CRB-65 skor; raspon 0 - 4).

Dok su ne-dijabetiËari s normalnimvrijednostima glukoze imali najniæu stopu 90-dnevne smrtnosti (3 %), oni s hiperglikemi-jom imali su stopu smrtnosti od 10 % (HR,1,72; 95 % CI, 1,33 - 2,23). Bolesnici s dija-betesom imali su najviπu stopu smrtnosti, 14% (HR, 1,88; 1,42 - 2,47) bez obzira na razineglukoze kod prijama (P = ,18).(BMJ. 2012;344:e3397.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Brzi protokolza iskljuËivanje bolesnikasa sumnjom na kardijalnebolove u prsima

• U prospektivnom opservacijs-kom istraæivanju provedenom na 1975 bo-lesnika koji su se prezentirali bolovima u pr-sima, a koji bi mogli biti akutni koronarni sin-drom, istraæivaËi su ispitivali moæe li brzi dija-gnostiËki protokol prepoznati bolesnike nis-koga rizika za veliko neæeljeno kardijalnozbivanje unutar 30 dana. Bolesnici sa ST ele-vacijom na inicijalnom EKG-u bili su iskljuËeni.Bolesnici su dobivali uobiËajenu terapiju,ukljuËujuÊi i serijsko odreivanje troponina,u skladu s meunarodnim smjernicama.

Protokol se sastojao od TIMI skora(Thrombolysis in Myocardial Infarction, koddolaska, inicijalnog EKG-a i koncentracijatroponina I kod dolaska i nakon dva sata; bo-lesnici s TIMI skorom nula, bez nove ishe-miËne promjene u inicijalnom EKG-u i nega-tivnih rezultata troponina u oba mjerenjasmatrani su nisko-riziËnima.

Veliki neæeljeni kardijalni dogaaji(akutni infarkt miokarda, smrt, kardijalni arest,kardiogeni πok, hitna revaskularizacija i ventri-kularna disritmija koja zahtijeva intervenciju)

i respiratornog terapeuta, provodio je intu-bacije s propofolom (70 % primatelja NMB-a i 58 % ne-primatelja) ili etomidatom (23 %i 29 %). Opioidi ili midazolam primijenjeni suu 18 % i 7 % primatelja NMB-a i 8 % i 11 %ne-primatelja.

Cormack-Lehane stupanj i broj po-kuπaja intubacije bili su znaËajno niæi u prima-telja NMB-a. Bolesnici koji su primili NMBimali su takoer znaËajno niæu prevalencijuhipoksemije (definirane kao desaturaciju do<80 % tijekom intubacije ili nakon prvih 5minuta; 10,1 % naspram 17.4 %) i manjekomplikacija vezanih za zahvat (3,1 % nas-pram 8,3 %). Navedene razlike su ostale i na-kon korekcije za broj pokuπaja intubacije,laringoskopsku preglednost i koriπtenje se-dativa.

Postoje izraziti dokazi da je intu-bacija uz koriπtenje neuromuskularne blokadeuspjeπnija i sigurnija nego samo uz koriπtenjeindukcijskih lijekova. BolniËki timovi za in-tenzivnu njegu koji se pozivaju na takve do-gaaje trebaju ukljuËivati dobro treniranoosoblje koje je vjeπto u naprednom odræa-vanju diπnih puteva, pogotovo u neuromu-skularnoj blokadi i odgovarajuÊim tehnikamaspaπavanja.(Crit Care Med. 2012; 40:1808.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Razine glukoze moglebi predvidjeti rizik smrtiod pneumonije

• Veliko Europsko istraæivanje po-kazalo je da ne-dijabetiËki bolesnici koji imajuakutnu hiperglikemiju pri prijamu radi izvan-bolniËke pneumonije imaju znaËajno poveÊanrizik smrti i mogla bi im koristiti pojaËana skrb.

Skupina njemaËkih istraæivaËa po-kazala je da je postupno poviπenje razine glu-koze u krvi povezano s porastom smrtnosti usvih bolesnika nakon 90 dana (P za trend <,001).

U usporedbi s bolesnicima koji ima-ju normalne glikemije (4 - 5,99 mmol/L), sto-pa 90-dnevne smrtnosti rasla je postupno zabolesnike s razinama glukoze od 6 do 10,99mmol/L (omjer rizika, hazard ratio [HR], 2,89;95 % CI, 2,27 - 3,69), od 11 do 13,99mmol/L (HR, 4,01; 95 % CI, 2,78 - 5,81) i 14mmol/L ili viπe (HR, 6,04; 95 % CI, 4,18 -8,74).

Bolesnici s dijabetesom imali sunajviπi rizik smrti (HR, 2,47; 95 % CI, 2,05 -2,98; P < ,001) bez obzira na razine glukoze

dogodili su se u 302 bolesnika (15 %), obiËnou prvih 10 dana. Protokol je prepoznao 392bolesnika (20 %) kao nisko-riziËne; jedan odtih bolesnika (0,25 %) imao je veliko kardi-jalno zbivanje (infarkt miokarda dijagnosti-ciran na temelju poviπenja troponina nakon12 sati). Osjetljivost i negativna prediktivnavrijednost protokola za preporznavanje boles-nika s velikim neæeljenim kardijalnim zbiva-njem bile su obje 99,7 %-tne, a specifiËnost23,4 %-tna.(J Am Coll Cardiol 2012;59:2091.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Laktuloza i probioticiuËinkovito sprjeËavajurekurentne hepatiËkeencefalopatije

• HepatiËka encefalopatija (HE)Ëesta je komplikacija ciroze jetre. Laktuloza jeuËinkovita za lijeËenje bolesnika s akutnim iliponavljajuÊim HE-om, no nedostaju podatcikoji govore tome u prilog. Probiotici bi tako-er mogli biti od koristi za takve bolesnikepromjenom crijevne flore, smanjujuÊi stva-ranje amonijaka, iako je tek nekoliko istra-æivanja evaluiralo uporabu i uËinak probiotikau HE-u.

Skupina istraæivaËa je provela otvo-reno, randomizirano, kontrolirano istraæivanjeda bi ispitala uËinak laktuloze i probiotika u235 bolesnika s cirozom jetre koji su se opo-ravili od HE-a i joπ nisu primili nikakav lijek zaHE. Bolesnici su bili randomizirani na laktulozu(30 mL 3 puta dnevno), probiotik (1 kapsulakoja sadræava 112,5 bilijuna viabilnih liofili-ziranih bakterija, 3 puta dnevno) ili placebo.Primarni krajnji cilj bio je razvoj ponovnog HE-a, prema West Haven kriterijima.

Tijekom 12 mjeseci praÊenja razviose ponovni HE u viπe bolesnika koji su primaliplacebo (37) nego laktulozu (18; P=0,001) iliprobiotike (22; P=0,02). Stope hospitalizacijei smrti zbog drugih razloga, ne HE-a, bili susliËne izmeu skupina.

Iako istraæivanje nije bilo slijepo,dobro je bilo izvedeno i dovoljno veliko. Poka-zalo je da su laktuloza i probiotici sliËno uËin-koviti u sekundarnoj profilaksi HE-a.

Nije jasno bi li svi probiotici bili jed-nako uËinkoviti, no sada postoji potencijalnaopcija spreËavanja rekurentnog HE-a, uz rifa-mpicin i laktulozu.(Am J Gastroenterol 2012;107:1043.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.•••••

novosti iz medicinske literature

51

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

• U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u ugledniminozemnim znanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Vuk T, BariπiÊ M, OËiÊ T, DogiÊ V, Bingulac-PopoviÊ J, Sarlija D, Balija M, JukiÊ I. Management of complaints in bloodestablishments: thirteen years of experience at the Croatian Institute of Transfusion Medicine. Blood Transfus. 2012 Mar29:1-9.Croatian Institute of Transfusion Medicine, Zagreb, Croatia.

Simurina T, Mraovic B, SkitareliÊ N, Andabaka T, Sonicki Z. Influence of the menstrual cycle on the incidence of nausea andvomiting after laparoscopic gynecological surgery: a pilot study. J Clin Anesth. 2012 May;24(3):185-92.Department of Anesthesiology and Intensive Care Unit, Medical High School, University of Zadar; General Hospital, Zadar, Croatia

Pikija S, Cvetko D, MalojËiÊ B, Trkanjec Z, PavliËek I, LukiÊ A, Kopjar A, Hajduk M, AndroviÊ A, BiliÊ-Genter M, Trkulja V. APopulation-Based Prospective 24-Month Study of Stroke: Incidence and 30-Day Case-Fatality Rates of First-Ever Strokesin Croatia. Neuroepidemiology. 2012 Mar 29;38(3):164-171.Department of Neurology, Varaædin General Hospital, Varaædin, Croatia.

Velepic M, Starcevic R, Ticac R, Kujundzic M, Velepic M. Cartilage palisade tympanoplasty in children and adults: Long termresults. Int J Pediatr Otorhinolaryngol. 2012 May;76(5):663-6.Clinic of Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery, Clinical Hospital Center Rijeka, Rijeka, Croatia.

BaædariÊ K, BiliÊ-Zulle L, Brumini G, PetroveËki M. Prevalence of plagiarism in recent submissions to the Croatian MedicalJournal. Sci Eng Ethics. 2012 Jun;18(2):223-39.Department of Medical Informatics, Rijeka University School of Medicine, Rijeka, Croatia.

Pavic T, Ljubicic N, Stojsavljevic S, Krznaric Z. Nutritional Screening Model in Tertiary Medical Unit in Croatia. Ann NutrMetab. 2012 Jul 24;61(1):65-69.Division of Gastroenterology and Hepatology, Department of Internal Medicine, Clinical Hospital Center Sisters of Mercy, Zagreb,Croatia

Boban M, MalojËiÊ B, Mimica N, VukoviÊ S, ZriliÊ I, Hof PR, SimiÊ G. The Reliability and Validity of the Mini-Mental StateExamination in the Elderly Croatian Population. Dement Geriatr Cogn Disord. 2012 Jul 17;33(6):385-392.Department of Cognitive Neurology, University Hospital Centre, Zagreb, Croatia.

Vukojevic K, Kero D, Novakovic J, Kalibovic Govorko D, Saraga-Babic M.Cell proliferation and apoptosis in the fusion ofhuman primary and secondary palates. Eur J Oral Sci. 2012 Aug;120(4):283-91.Department of Anatomy, Histology and Embryology, School of Medicine, University of Split, Split, Croatia.

Leppée M, Boskovic J, Culig J, Eric M. Pharmacy claims data as a tool to measure adherence. Curr Med Res Opin2012;28(8):1389-93.Department of Pharmacoepidemiology, Andrija Stampar Institute of Public Health, Zagreb, Croatia.

Ispravak. U prethodnom broju LijeËniËkih novina (broj 111, stranica 40) greπkom je objavljeno u naslovu i u tekstu „SubkliniËka hipotireoza poveÊava rizik smrtnosti i kardijalnih dogaanja". Ispravno u naslovu i u tekstu Ëlanka treba biti „SubkliniËka hipertireozapoveÊava r iz ik smrtnost i i kardi ja ln ih dogaanja" . I spr iËavamo se Ë i tate l j ima na nenamjernom previdu.

52

oblika skrbi za oboljele, a niti razvoja preven-tivnih mjera, znanstveno-istraæivaËkog radai prijenosa generacijskog znanja na mladestruËnjake. Lani su objavljena dva vaænadokumenta kojima se æeli skrenuti pozornostsvjetske javnosti na pandemijske razmjerealergijskih bolesti u suvremenom druπtvu:European declaration of allergy i White AllergyBook Svjetske alergoloπke organizacije. I ovegodine biljeæi se porast pobola od alergijskihbolesti izazvanih sezonskim porastom koncen-tracije alergena u zraku, dok meteoroloziizvjeπtavaju o promjenama klime u svim kraje-

vima svijeta, πto rezultira ranijim poËetkompolenske sezone cvjetanja zbog toplih zimate duljeg boravka ljudi na otvorenom.

Prevalencija alergijskihbolesti u Hrvatskoj

I u Hrvatskoj se, usporedbom pre-valencija alergijskih bolesti kroz tridesetakgodina (1978 - 2009), zapaæa salan rast obo-ljelih u djeËjoj populaciji. Do danas je nekolikohrvatskih æupanija standardiziranim epidemio-loπkim ISAAC-ovim postupkom (ISAAC, odengl. International Study of Allergy and Asth-ma in Children) dobilo podatke o prevalen-cijama alergijskih bolesti (rinitisa, astme, ato-pijskog dermatitisa) (tablica 1) u djeËjoj popu-laciji, zahvaljujuÊi nesebiËnom zalaganju klini-Ëara alergologa, a bez sluæbene institucio-nalne podrπke (Tablica 1.).

Novo doba: alergeni okoliπanadvladavaju genetskesposobnosti prilagodbe

Porast oboljevanja od alergijskihbolesti posljedica je utjecaja iz okoliπa, koji seu suvremenoj civilizaciji mijenja, a ne pro-mjena gena novih generacija. Suvremena ci-vilizacija zbunjuje imunoloπki sustav pa nastajekompleksna interakcija izmeu epigenetskeregulacije, varijabilnih vanjskih Ëimbenika irazliËitih kombinacija parova utjecaja: gena,antigena i æivotnih razdoblja. Osobito vaæanje utjecaj na gene kod izloæenosti organizmau specifiËnim vremenskim razdobljima kaoπto su intrauterino, rano djetinjstvo ili adoles-cencija.

Utjecaj alergijskih bolestina zdravstvenu ekonomiku imakroekonomiku

Direktni troπkovi lijeËenja astme uEuropi iznose za medikamentnu terapiju 3,6milijarde eura godiπnje a za zdravstveneusluge 4,3 milijardi; izgubljeno je 100 milijunaradnih dana i izostanaka iz πkole te stotinemilijuna eura zbog prezentizma. U traæenjunaËina smanjenja troπkova lijeËenje napori seusmjeravaju prema preventivnim naËinimalijeËenja (Tablica 2.).

Od 2007. do 2011. godine troπkoviza lijeËenje alergijskih bolesti porasli su u Hr-vatskoj s 278 na 338 mil. kn, odnosno za 21%. Usporedba s ukupnim troπkovima lijekovapropisanih na recept, koji su u navedenomrazdoblju rasli svega 12%.

• Pod tim je naslovom u Zagrebu30. lipnja odræan simpozij u organizacijiHrvatskog druπtva za alergologiju i kliniËkuimunologiju (http://hdaki.kbsd.hr) HLZ, Refe-rentnog centra za kliniËku alergologiju KB-a„Sveti Duh" i Odbora za alergologiju, kliniËkuimunologiju i bioloπke preparate HAZU-a.

Namjera sastanka je bila ujedinitisve institucije odgovorne za razvoj alergoloπkestruke, kao i sve kliniËare koji skrbe za boles-nike, da bi se naπla rjeπenja za kontinuiranuopskrbu alergenima medicinskih ustanova iambulanti koje provode dijagnostiku i terapijualergijskih bolesti jer one u razvijenim zemlja-ma doseæu epidemijske razmjere. Sudionicisu jedinstveni u pogledu opasnog nerazumi-jevanja vaænosti alergenskih pripravaka zanacionalnu medicinu, posebice alergologijui u tome da je dosadaπnji stupanj razvijenostihrvatske alergologije dovoljan i neprijeporanargument za tvrdnju da Hrvatska treba, moæei mora nastaviti s vlastitom proizvodnjom aler-gena za dijagnostiku i terapiju. Hrvatske alergoloπke institucijepridruæuju se inicijativama Europske akade-mije za alergologiju i kliniËku imunologiju,Svjetske alergoloπke organizacije, GA2LEN-a,Kanadske vlade i drugih udruæenja u svijetu,koje se svojim deklaracijama ili nacionalnimstrategijama u obliku partnerstva znanosti iprivrede zalaæu za prevenciju i lijeËenje. Bezalergenskih pripravaka ne moæe biti nijednog

Prof. dr. sc. Asja StipiÊ MarkoviÊ

„Bez alergena nemadijagnostike i terapijealergijskih bolesti"

hrvatska alergologija

Tablica 1. Studije 12-mjeseËne prevalencije simptoma alergijskog rinitisa i polinoze u pedijatrijskojpopulaciji Hrvatske (tamnije osjenËeno su ISAAC studije)

53

nastavak imunoterapije za bolesnike koji suveÊ bili u tijeku kao i za one koji tek trebajuzapoËeti lijeËenje. Takoer je postalo kom-plicirano i neizvjesno nabaviti Ëak i alergeneza koæni test, koji se izvodi u svim alergo-loπkim ambulantama, od visokospecija-liziranih kliniËkih do perifernih, rutinskih, kojisu prvi dijagnostiËki korak. Ministarstvozdravstva kontaktiralo je Imunoloπki zavod apotom dalo preporuku da se alergeni uvozeinterventnim uvozom. Ovakvo je rjeπenje du-boko zabrinulo sve hrvatske alergologe jer jerutinski rad koji se mora temeljiti na interven-tnom uvozu moguÊnost dovoenja u opas-nost njihova zdravlja. Alergeni su temelj radau alergologiji, „kruh svagdaπnji"! Poslano jei pismo predsjedniku HLZ-a, HZZO-u i Mini-starstvu zdravlja RH, a prim.dr.sc. BoæicaKanceljak Macan izvijestila je Senat Akademi-je medicinskih znanosti Hrvatske u Zagrebu,koji je uputio pismo direktoru IZ dr. DarkuDvorniku.

O Ëinjenicama navedenim u prvomdijelu ovog izvjeπtaja skup je informirala prof.A. StipiÊ MarkoviÊ. Prije toga, skup je zapo-Ëeo prof. Sran Banac koji je u predavanju„Usporedba rezultata ISAAC studija iz godine2003. i 2010." govorio o epidemiologiji aler-gijskih bolesti u Hrvatskoj. O kompetencijamakliniËkog alergologa govorila je prim. B.Kanceljak Macan a dr.sc. B. Pevec je upredavanju „Procedura nabave alergenskihpripravaka u praksi" prikazao poteπkoÊe urutinskom kliniËkom radu te dug, skup, spor,

iscrpljujuÊi administrativni postupak dok sene nabavi alergen za svakodnevni rad.

PredavaËi su joπ bili dr. M. Artuko-viÊ („Izbor alergenskih pripravaka u svijetu iu Hrvatskoj"), dr. Blaæenka KljaiÊ BukviÊprikazala je mreæu alergoloπke sluæbe u RH.

Predavanje pod naslovo dr. JelenaMatuzoviÊ (Stavljanje lijekova na liste HZZO-a), dr. Jelena KrajaËiÊ BuciÊ (HALMED), dr.sc.Ana TreπËec (Alergenski pripravci Imuno-loπkog zavoda: znanje i moguÊnosti proizvod-nje) i prim. dr. sc. Irena IvkoviÊ-JurekoviÊ,koja je prikazala je Europsku deklaraciju oimunoterapiji i Bijelu knjigu o alergiji.

Simpozij je zavrπio zakljuËcima:Potrebno je staviti alergene na listu lijekovaHZZO-a.Time bi se izbjegli troπkovi maræedobavljaËa, maræa veledrogerija i PDV. Osimuπtede novaca, izbjeglo bi se i Ëekanje te neiz-vjesnost za terapiju koja mora imati konti-nuitet.

Postupak odobravanja alergenadogovoriti s HALMED. Niti jedna europskazemlja nema registrirane alergenske pripravkeod strane centralne Europske agencije veÊimaju svoje, razliËite regulative (NjemaËka,©panjolska registrira kao NPP, name patientproduct, itd). Jedan od modela treba odabratii za Hrvatsku i meusobnim priznavanjemizmeu dviju zemalja prihvatiti propis zaodobrenje.

Financirati alergene otrova insekataiz fonda za „orphan drugs" jer se radi o rijet-kim bolestima. Grupa bolesnika Ëeka na naba-vu alergena. Radi se o preteæno mladim i ina-Ëe zdravim, te radno sposobnim ljudima, kojisu svakodnevno u æivotnoj opasnosti od po-novljenog anafilaktiËkog πoka nakon ubodainsekta, unatoË postojanju izuzetno uËinko-vite metode lijeËenja.

NaÊi zakonski okvir da bolesnicikoji æele mogu sami financirati lijek. VeÊinabolesnika je spremna sama financirati lijek zahiposenzibilizaciju ako je administrativnipostpak dug.

Podræati razvoj proizvodnje aler-gena domaÊeg proizvoaËa koji je u teπko-Êama.

Zbrinjavanje veÊih skupina obo-ljelih u sezonskim ciklusima, kao i cjelogo-diπnje lijeËenje alergijskih bolesti ne moæe seimprovizirati, nego pripravljati i neprestanoobnavljati i produbljivati. Suvremeno dobatraæi prikladne metode djelovanja koje se na-dograuju na postojeÊe iskustvo. To se od-nosi na lijeËenje, prevenciju i obrazovanje sta-novnika koji su izloæeni sve veÊoj paleti vanj-skih okoliπnih alergena.

•••••

Hrvatska tradicija u alergologiji

Alergologija u Hrvatskoj ima 59-godiπnju stalnu tradiciju znanstvenog i kli-niËkog rada viπe generacija specijalista raz-liËitih podruËja (internista, pedijatara, derma-tologa, ORL), a takoer i bogato publicistiËkonasljee. U Imunoloπkom zavodu u ZagrebupoËela je proizvodnja alergenskih pripravaka(N.Köler-Kubelka) koji su registrirani 1959.god. Godine 1983. prof. Branimir »voriπËecpokreÊe rad na standardizaciji alergena, a1986. uvode se RAST inhibicija (N. Sket Jan-koviÊ i sur.) i bioloπka standardizacija (A.StipiÊ MarkoviÊ i sur.). Godine 1993. izraujuu Imunoloπkom zavodu u Zagrebu A. TreπÊeci sur. s alergolozima iz bolnice „Sveti Duh"nacionalni standard za alergen D. pteronissi-nus. M. KljaiÊ-Turkalj i sur. iz bolnice „SvetiDuh" i Imunoloπkog zavoda 1996. uspored-bom s internacionalnim standardom izraujukuÊni standard za Ambrosiu elatior.

Alergeni u Hrvatskoj danas:opasno nerazumijevanje

Godine 2010. poËinju poteπkoÊe uproizvodnji alergena u Imunoloπkom zavodui proizvoaË je najavio je da Êe se proizvodnjai isporuka odræati samo do kraja 2011. Na lis-tama HZZO-a bili su ti alergeni jedini registri-rani. Nakon toga nastale su poteπkoÊe u rutin-skom kliniËkom radu jer je trebalo osigurati

hrvatska alergologija

novosti sa struËnih skupova

54

•••••••••••••••••Kakvu palijativnuskrb trebamo?

Savjetovanje æupanija odræanou Zagrebu 18. i 19. lipnja

• U sklopu procesa izrade novihstrateπkih dokumenata u zdravstvenom sus-tavu koji je zapoËeo poËetkom 2012.

Ministarstvo zdravlja pokrenulo jei postupak izrade strategije razvoja palijativneskrbi u Republici Hrvatskoj. Kako bi u procesizrade strateπkih dokumenata bilo ukljuËenoi πto viπe specifiËnosti, (potreba i modeladobre prakse) iz svih dijelova Hrvatske, 18. i19. lipnja 2012. organizirano je u Centru zapalijativnu medicinu, medicinsku etiku i komu-nikacijske vjeπtine (CEPAMET) MEF-a u Zagre-bu struËno savjetovanje æupanija „Kakvu pali-jativnu skrb u hrvatskoj trebamo?"

Savjetovanje je organizirano kaomjesto susreta i konzultacija predstavnikauprave, struËnjaka i politiËara svih æupanija,na kojem su predstavljene specifiËne potrebete uspjeπna iskustva u pruæanju palijativneskrbi (PS). Cilj je ovoga skupa bio kroz zajed-niËku raspravu prepoznati kljuËne elementekoji moraju biti ugraeni u buduÊi sustavorganizacije i regulacije PS-a u Hrvatskoj.

Suorganizator i skupa bi l i suCEPAMET MEF-a u Zagrebu, Ustanova zazdravstvenu njegu u kuÊi Zagreb, Hrvatskodruπtvo za palijativnu medicinu HLZ-a te PINza zdravlje.

Savjetovanje su otvorili akademikDavor MiliËiÊ, dekan MEF-a u Zagrebu, prim.Zoran LonËar, zamjenik ravnatelja HZZO-a teprof. dr. Veljko –oreviÊ, predstojnik CEPAMET-a. O stanju PS-a u Hrvatskoj govorile su

doc. dr. Marijana Braπ, predsjednica Hrvat-skog druπtva za palijativnu medicinu te Dub-ravka Pezelj Duliba, pomoÊnica ravnateljaHZZO-a.

Program je bio podijeljen u blo-kove koji su specifiËno obraivali PS u bolniË-kim ustanovama, izvanbolniËkim uvjetima(patronaæa, kuÊna njega, volonterski progra-mi) i ustanovama socijalne skrbi. Svoja is-kustva u modele dobre prakse prikazali su ko-lege dr. Juliana FraninoviÊ MarkoviÊ iz Pule,dr. Branka KandiÊ iz Osijeka, dr. Vlasta VuËe-vac iz Zagreba i dr. Mato DevËiÊ iz Kopriv-nice.

Projekt aktivnosti novoosnovanogCentra za koordinaciju PS-a u Zagrebu kojivodi Ustanova za njegu u kuÊi prikazala jeravnateljica Andrea Miπkulin. Iskustva o PS-u u Velikoj Britaniji prikazala je mag. RenataMaretko, medicinska sestra, koja je u VelikojBritaniji magistrirala na specijalistiËkom stu-diju za PS, a trenutno je zaposlena u Ustanoviza njegu u kuÊi Grada Zagreba.

U radu savjetovanja posebno suvrijedan doprinos dali pioniri PS-a u naπemsustavu koji su od 1993. s prof. dr. AnicomJuπiÊ sustavno πirili ideju i praksu PS-a uHrvatskoj. Naæalost, iako najavljena, prof. dr.Anica JuπiÊ nije mogla sudjelovati u pro-gramu.

Da je problem PS-a ne samo obi-man nego i vrlo kompleksan (te i regionalnospecifiËan) pokazala su izlaganja kolega izopÊih i specijalnih bolnica (u Novom Marofu,Kninu, Duga Resi, Krapinskim Toplicama...)koji se veÊ sada skrbe o velikom broju palija-tivnih pacijenata iako ne postoje jasni stan-dardi niti pravila koja reguliraju ovaj oblikskrbi.

Koordiniranu raspravu i izradu za-kljuËava vodili su prof. dr. Karmen LonËareki Ante IvanËiÊ, dr. med. Iz zakljuËaka izdva-jamo:

• PS u RH predstavlja integrirani

model skrbi Ëiji su temeljni nositelji postojeÊisustavi zdravstvene zaπtite (LOM, pedijatar,patronaæa, zdravstvena njega u kuÊi, ljekar-nici...) i socijalne skrbi

• PS kontinuirano i partnerski uklju-Ëuje djelovanje drugih sektora koji mogu pri-donijeti boljoj skrbi za korisnike usluga PS-a(civilno druπtvo, obrazovni sustav, religijskezajednice, profitni sektor...)

• Kriteriji za odreivanje potrebeza PS moraju biti jedinstveni u cijeloj Hrvat-skoj

• Standardi i normativi za rad spalijativnim pacijentima moraju biti dru-gaËiji nego skrb za ostale pacijente

• Odluka o obliku PS-a koja Êe seosigurati donosi se temeljen viπe kriterija. Tosu potreba bolesnika, moguÊnosti lijeËenja ukuÊi/dnevnoj bolnici/ustanovi, postojeÊimuslugama, potrebama obitelji...

SljedeÊe savjetovanje æupanija pla-nira se za studeni 2012. kada Êe skup biti pos-veÊen izradi normi za edukaciju, organiziranjei plaÊanje vezano za usluge u PS-u.

Dr. sc. Aleksandar DæakulaSven ÆupaniÊ. dr. med.

Dekan Medicinskog fakulteta SveuËiliπtau Zagrebu akademik Davor MiliËiÊ

Predsjednica Hrvatskog druπtva zapalijativnu medicinu doc. dr. Marijana Braπ

Predstojnik CEPAMET-aprof. dr. Veljko –oreviÊ

novosti sa struËnih skupova

55

•••••••••••••••••52. Meunarodnineuropsihijatrijskikongres u Puli

• Od 20.-23. lipnja odræan je 52.Meunarodni neuropsihijatrijski kongres kojise tradicionalno odræava u Punta Verudeli(hoteli Brioni i Park Plaza Histria). Organizatorisu: INPC Kuratorium, KBC "Sestre milosrd-nice" Zagreb i, po prvi puta ove godine, Raz-red za medicinske znanosti HAZU-a. Glavnisponzori su Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i sporta RH, Grad Graz, Grad Zagreb i Is-tarska æupanija. Bilo je viπe od 350 sudionikaiz Hrvatske, Austrije, BiH, Crne Gore, »eπke,Italije, Maarske, Makedonije, NjemaËke,Poljske, Rumunjske, Rusije, SAD-a, Slovenije,Srbije, ©panjolske, ©vedske, ©vicarske, Turske,Ukrajine i Velike Britanije.

Glavne teme bile su Nova dostig-nuÊa u restorativnoj neurologiji, Nova dostig-nuÊa u psihopatologiji - interakcija bioloπkihi psiholoπkih Ëimbenika. Na zajedniËkoj sjed-nici raspravljalo se, zajedno sa Sekcijom zaneuroznanost Alpe Adria, o razliËitim terapij-skim postupcima.

Najzastupljeni dio bile su moguÊ-nosti restorativne neurologije, neuroplastiË-nost mozga i regeneracija neurona u najËeπ-Êim neuroloπkim bolestima. Pod naslovomNovosti u neuroplastiËnosti govorio je i prof.Michael Chopp iz SAD-a je predstavio naj-novije spoznaje o neuroplastiËnosti mozga iregeneraciji neurona, te naËine kako bi ta saz-nanja u najskorije vrijeme mogla naÊi prim-jenu u praksi. O povezivanju pruæatelja uslugau neurorehabilitaciji govorilo se na izdvoje-nom simpoziju, gdje je pokazano da neuro-plastiËnost, regeneracija æivËanih stanica istvaranje novih sinapsi imaju znaËajnu uloguu oporavku i rehabilitaciji bolesnika i da seprimjenom novih kompjutorskih metoda uneurorehabilitaciji mogu postiÊi velik uspjehkod teπkih neuroloπkih bolesti.

Tijekom ovogodiπnjeg kongresaodræani su okrugli stol Uvod u Cochrane su-stavne preglede na kojem su predstavljeni:Cochrane Collaboration, naËin njezina rada,nastajanje i objavljivanje sustavnih pregleda,rad Hrvatskog ogranka talijanskog Cochranecentra u Splitu, primjena medicine temeljenena dokazima u svakodnevnoj praksi zbrinja-vanja najËeπÊih neuroloπkih bolesti, a poka-zano je da medicina temeljena na dokazimai personalizirana medicina nisu u opreci, negoda se nadopunjuju.

Tijekom zajedniËkog sastanka INPC-a i Sekcije za neuroznanost Alpe-Adriaraspravljalo se pokatkad i æestoko, a sudionicisu izrazili æelju da se i iduÊih godina organi-ziraju sliËne rasprave. Na kraju se predsjednicapulskih neuropishijatrijskih kongresa akadem-kinja Vida Demarin svima zahvalila te progla-sila najbolje postere i pozvala sve da dou ina 53. kongres 19.-22. lipnja 2013.

Kongres je ponovno pokazao pot-rebu i interes za odræavanjem ovakvih kongre-sa veÊ viπe od pola stoljeÊa pa ne Ëudi πto supostali poznati i kao "Pulska πkola znanosti ihumanizma", kako Ëesto naglaπavaju gosti isudionici ovoga najstarijeg meunarodnogkongresa na podruËju neurologije, psihijatrijei neuropsihijatrije.

Prof. dr. Zlatko Trkanjec

•••••••••••••••••23rd SummerStroke School- Healthy Lifestyleand Preventionof Stroke

• Od 4. do 8. lipnja odræana je uDubrovniku 23. tradicionalna Ljetna πkolamoædanog udara s meunarodnim sudjelo-vanjem. Vodili su je akademkinja Vida De-marin (Hrvatska), prof. Roman Haberl (Min-hen), prof. Kurt Niederkorn (Graz), prof.Tanja Rudek (Miami, SAD) i prof. ZlatkoTrkanjec (Zagreb) i ponovno dokazali da jeHrvatska jedan od europskih centara znanja.

TeËaj je okupio vrhunske struËnjakeiz Hrvatske i svijeta koji su cijeli tjedan nese-biËno dijelili svoja kliniËka i znanstvenaiskustva.

Cilj je teËaja joπ bio joπ jednompodræati suradnju i promovirati razmjenuznanja i iskustva meu sudionicima iz cijelogsvijeta koji se bave moædanim udarom. Zem-lje zapadne i istoËne Europe imale su prilikuzajedno rjeπavati probleme vezane za moæ-dani udar, medicinske, ekonomske ili nekedruge prirode.

Bogati znanstveni program obu-hvatio je rasprave o "mirror" neuronima kojisu buduÊnost uspjeha u rehabilitaciji, novimËimbenicima rizika, znaËenju moædanogudara u javnom zdravstvu, o prehospitalnimpostupcima kod moædanog udara, nestabil-nom plaku u karotidnoj arteriji, detekciji cere-bralnih embolusa transkranijskim Dopplerom,razlikama u spolovima, vaænosti cerebralnevenske cirkulacije, cerebralnoj vazoreaktiv-nosti u inzulin neovisnom dijabetesu.

Prikazane su i novosti iz podruËjaultrazvuËne dijagnostike, mitohondrijske me-dicine u cerebrovaskularnim bolestima, vas-kularnoj demenciji, zbrinjavanja tranzitorneishemijske atake, endovaskularnom lijeËenjumoædanog udara, karotidnoj bolesti cere-bralnoj hemodinamici, slikovnom prikazu ustanjima deterioracije moædanog paren-hima,starenju i ishemiji.

Imali smo i dan za znanost! Sudio-nici su imali jedinstvenu priliku diskutirati opisanju, Ëitanju i publiciranju znanstvenihradova te priliku korak po korak prodiskutiratisvoje vlastite prikaze sluËajeva.

Marljiv rad sudionika tijekom danabio je nagraen bogatim popratnim druπtve-nim sadræajima tijekom veËernjih sati. Aka-demkinja Vida Demarin govorila je o priznatojvaænosti mediteranske prehrane kao hrane zamozak i njeno je predavanje bilo idealan uvodu prekrasnu i ukusnu mediteransku veËeru usrcu Dubrovnika. Sve u svemu, joπ jednomsmo pokazali i dokazali zaπto se veÊ sadaveselimo sljedeÊoj Ljetnoj πkoli.

Dr. sc. Sandra MoroviÊ, dr med.

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••

56

Pitanje

Kako postiÊi ravnoteæu izmeu li-jekova koji su pacijentu nuæni, nuspojava,nepotrebnih lijekova, moguÊih meudjelo-vanja lijekova, utjecaja lijeka koji lijeËi jednubolest na druge bolesti od kojih pacijent bo-luje? Postoji li kakva intervencija koja bi moglapomoÊi lijeËniku u propisivanju viπestrukihlijekova starijim osobama?

Kontekst

Propisivanje lijekova starijim paci-jentima vrlo je sloæeno zbog promjena u tijelukoje se dogaaju tijekom starenja i brojnihpatoloπkih stanja. Teπko je tu postiÊi ravnoteæuizmeu agresivnog lijeËenja bolesti i izbjega-vanja nuspojava lijekova. Polifarmacija imaniz definicija koje se odnose na primjenu viπe-strukih lijekova, ali nema standardne defini-cije.

Jednostavna definicija „primjena vi-πe lijekova nego πto je kliniËki indicirano" pod-razumijeva da je polifarmacija nepotrebnauporaba viπe lijekova, ali za potrebu ovog sus-tavnog preglednog Ëlanka polifarmacija jedefinirana kao uzimanje Ëetiri ili viπe lijekova.Polifarmacija je Ëesta u starijih osoba, dobneskupine koja se obiËno definira kao starija od65 godina, jer su u ovoj dobi uËestali komor-biditeti, primjerice srËane bolesti i dijabetes,koje zahtijevaju viπestruke lijekove za lijeËenjei profilaksu. Prevalencija polifarmacije u SAD-u, definirana kao uzimanje 5 ili viπe lijekova,je u starijih osoba 7%. Osobe starije od 65 go-dina, koje Ëine manje od 15% ameriËke popu-lacije, kupuju 33% svih lijekova koji se propi-suju receptom i 40% svih bezreceptnih lije-kova. U populaciji Ujedinjenog kraljevstvaosobe starije od 65 godina Ëine 16% popu-lacije, a konzumiraju 43% sredstava namije-njenih zdravstvu.

ProsjeËan broj recepata propisanihosobama starijim od 60 godina u Engleskojse udvostruËio tijekom zadnjeg desetljeÊa, od21,2 do 40,8 recepata po osobi godiπnje.Neprimjereni lijekovi za starije osobe moglibi se definirati kao „lijekovi ili skupine lijekovakoje opÊenito treba izbjegavati u osoba starijihod 65 godina jer nisu uËinkoviti ili predstav-ljaju nepotrebno velik rizik za starije osobe teza njih postoje sigurnije alternative".

Naziv „neprimjereno propisivanje"takoer obuhvaÊa uporabu lijekova koji imajuznaËajan rizik od nuspojava zbog naËina nakoji se propisuju, primjerice produljivanjeterapije duæe vrijeme nego πto je potrebno,uz nepotrebnu polifarmaciju.

Razlozi polifarmacije u starijih osobaopÊenito su u literaturi podijeljeni u tri sku-pine: demografski Ëimbenici kao πto su bije-la rasa i obrazovanje, zdravstveni ËimbeniciukljuËujuÊi depresiju, hipertenziju, anemiju,astmu, anginu, divertikulozu, osteoartritis,giht, dijabetes, loπija percepcija vlastitogzdravlja i nezadovoljstvo æivotom, te na koncuËimbenici povezani s pristupom zdravstvenojskrbi kao πto je broj posjeta lijeËniku, dodatnoosiguranje i viπestruki pruæatelji zdravstveneskrbi.

Promicanje koriπtenja kliniËkihsmjernica utjecalo je na propisivanje lijekova,jer se u njima Ëesto preporuËuje uzimanje viπeod jednog lijeka za lijeËenje Ëestih bolesti.Brojne smjernice za prevenciju i lijeËenje bo-lesti koje se javljaju u starijoj dobi Ëesto prepo-ruËuju davanje lijekova za sekundarnu preven-ciju. Meutim, neke kliniËke smjernice nemijenjaju ili ne uzimaju u obzir primjenu svojihpreporuka za starije pacijente s viπestrukimbolestima, ne uzimaju u obzir æelje pacijenata,a Ëesto niti ne navode dokaze na kojima senjihove preporuke temelje. Stoga slijepo ko-riπtenje kliniËkih smjernica moæe dovesti dopolifarmacije i poveÊati rizik od nuspojava,neæeljenih meudjelovanja lijekova i utjecajalijekova na komorbiditete. Polifarmacija jestoga povezana s negativnih zdravstvenihishodima, ukljuËujuÊi nuspojave lijekova, loπijepridræavanje propisanoj terapiji i gerijatrijskesindrome kao πto su urinarna inkontinencija,kognitivna oπteÊenja i poremeÊaji ravnoteæekoji mogu uzrokovati padove. MoguÊnostnastanka problema uzrokovanih lijekovimapoveÊava se u starijoj dobi jer procesi starenjasmanjuju uËinkovitost kojom tjelesni organiodstranjuju lijekove iz organizma. Rizik odnuspojava je 13% kad se koriste dva lijeka, alise poveÊava na 58% kad pacijent uzima 5lijekova. Ako se koristi 7 ili viπe lijekova, rizikod nuspojava raste na 82%. Osim toga, brojpropisanih lijekova prediktor je broja inter-akcija lijekova koje se mogu pojaviti.

Nedovoljno propisivanje lijekovadefinira se kao izostanak propisivanja lijekovaza bolest za koju su lijekovi indicirani premakliniËkim smjernicama. Kao i polifarmacija,nedovoljno propisivanje moæe biti problem ustarijih osoba. Nedovoljno propisivanje lije-kova povezano je s polifarmacijom - vjerojat-nost nedovoljnog propisivanja lijekova pove-Êava se s brojem lijekova koje pacijent uzima.Ovaj se fenomen moæe objasniti nevoljkostil i jeËnika da propisuju dodatne li jekovepacijentima koji veÊ uzimaju mnogo lijekovajer ih je strah sloæenosti terapije, nuspojava,meudjelovanja lijekova i nepridræavanja te-rapije. Ovaj paradoks uoËen je u bolesnika kojiimaju najveÊi rizik od komplikacija, a najmanju

Intervencijeza primjerenijupolifarmaciju ustarijih pacijenata

Scenarij

Imate mnogo starijih pacijenatakoji uzimaju gomilu lijekova.

Kad im propisujete sve te silne li-jekove Ëesto se pitate kako Êe ti lijekovi meu-sobno djelovati i kako Êe utjecati na drugebolesti koje pacijent ima. Osobito kad je rijeËo nekim akutnim stanjima, pribojavate se pa-cijentu propisati joπ jedan lijek, Ëak i ako muje potreban, jer on veÊ uzima pet, πest ili se-dam lijekova zbog svojih kroniËnih bolesti.

Svjesni ste i da organizam starijeosobe nije isti kao organizam mlade osobe pase pitate kako se svi ti lijekovi metabolizirajui uklanjaju iz organizma.

Osim toga, viπe lijekova znaËi viπerecepata i veÊe troπkove zdravstvene skrbi.

cochrane zanimljivosti

57

Rezultati

Pretraæivanjem literature Pattersoni suradnici naπli su 2200 potencijalno relevan-tnih Ëlanaka, od kojih su ukljuËili u detaljnijuanalizu, a na koncu u sustavni pregled ukljuËili10 randomiziranih kontroliranih pokusa kojisu odgovarali na postavljeno kliniËko pitanje.Mnogi su pokusi iskljuËeni iz sustavnog pre-gleda zbog loπeg ustroja istraæivanja ili nepri-kladnih mjera ishoda, ili zbog oba razloga.Sve analizirane intervencije bile su organi-zacijskog tipa; nijedna nije bila definirana kaoprofesionalna, financijska ili regulacijska.Jedna se intervencija temeljila na raËunalnomprogramu koji pruæa pomoÊ u odluËivanju oterapiji. U ostalih devet pokusa bili su uklju-Ëeni farmaceuti koji su se na viπe naËina bri-nuli da pacijenti dobiju prikladan lijek, u pri-kladnoj dozi i za prikladnu indikaciju.

U pokusima provedenima u bol-nici, farmaceut je bio ukljuËen u multidiscipli-narni tim dnevnih bolnica, tim na odjelu ili jebio ukljuËen u proces otpusta bolesnika izbolnice. U jednoj je studiji farmaceut bio uk-ljuËen u rad ambulante lijeËnika obiteljskemedicine. Meu studijama provedenima udomovima za starije osobe, intervencija sesastojala od multidisciplinarne analizepacijenata kombinirane s edukacijom osobljakoju je provodio farmaceut i uslugom koja sesastojala od pomoÊi u propisivanju lijekova.

NaËin na koji je farmaceut bioukljuËen u odluËivanje o lijekovima sastojaose od neovisne analize propisanih lijekova,rasprava s ostalim Ëlanovima tima ili razgo-vora s pacijentom. U Ëetiri pokusa farmaceutje educirao pacijente te im davao naputke zauzimanje lijekova kako bi im pomogao da sebolje pridræavaju terapije.

Primjerenost propisivanja lijekovau sedam pokusa ispitana je Knightovim indek-som primjerenosti medikacije (engl. medica-tion appropriateness indeks - MAI), a u Ëetiripokusa Beersovim kriterijima. StatistiËkimanalizama utvreno je da su intervencije uk-ljuËene u ovaj sustavni pregled bile uspjeπneu smanjenju neprimjerene uporabe lijekova.Problemi povezani s lijekovima, kao πto je brojnuspojava, smanjio se za 45% nakon inter-vencije u tri analizirana pokusa. »etiri pokusaispitivala su broj hospitalizacija nakon inter-vencije, ali njihovi rezultati nisu bili jedno-znaËni - u jednom pokusu nije bilo razlika, au ostala tri pokusa utvreno je malo smanje-nje broja hospitalizacija. Meutim, analizasvih pokusa utvrdila je da u ukupnom brojupacijenata ukljuËenih u pokuse nije bilo razlikeu broju hospitalizacija u intervencijskim i kon-trolnim skupinama.

U jednom je pokusu intervencijapoboljπala suradljivost pacijenata. Dva pokusaistraæivala su kvalitetu æivota i nisu utvrdilarazlike izmeu intervencijske i kontrolneskupine.

Intervencije opisane u 10 analizi-ranih pokusa bile su ograniËene. Ni jednaintervencija nije propitala znanje osoba kojepropisuje lijekove. Intervencije su bile hetero-gene i nisu imale jednak uËinak.

ZakljuËak autora

Intervencije u kojima se raËunalniprogrami i farmaceuti ukljuËuju u propisivanjelijekova mogu smanjiti neprimjerenu polifar-maciju i broj nuspojava, ali nije jasno da li touvijek rezultira kliniËkim poboljπanjima.

Odgovor na pitanje

Postoje intervencije za postizanjeprimjerenije polifarmacije. Iako iz analiziranihstudija nije jasno koliki je kliniËki znaËaj tihintervencija, ipak su bile uspjeπne u smanjenjuneprimjerenog propisivanja lijekova, smanje-nju broja nuspojava, poticanju pravilne upo-rabe lijekova te u opÊenitoj promociji zdravljai edukaciji.

LiteraturaPatterson SM, Hughes C, Kerse N, Cardwell CR,Bradley MC. Interventions to improve the appropriateuse of polypharmacy for older people. CochraneDatabase of Systematic Reviews 2012, Issue 5. Art.No.: CD008165. DOI: 10.1002/14651858.CD008165.pub2.

•••••

cochrane zanimljivosti

vjerojatnost da Êe im potreban lijek biti pro-pisan. ZakljuËno, polifarmacija se moæe opi-sati kao propisivanje viπe lijekova (primjereno)ili previπe lijekova (neprimjereno). ©to Ëini'viπe', a πto 'previπe' dilema je koju lijeËnikmora rijeπiti. A definiranje intervencija kojimaÊe se osigurati primjerena polifarmacija izazovje i za zdravstvene radnike i za zdravstveneustanove.

Intervencijeza primjerenu polifarmaciju

Primjerena polifarmacija moæe seosigurati razliËitim intervencijama koje semogu opisati kao profesionalne - primjericeedukacijski programi za lijeËnike i pacijente,organizacijske - klinike za reviziju lijekova,posebne provjere propisivanja benzo-diazepina, ili financijske - razliËiti poticaji iregulacijske intervencije. Razmatranje inter-vencija kojima se moæe smanjiti rizik proble-ma povezanih s lijekovima vrlo je vaæno.Takve intervencije mogu provoditi zdrav-stveni radnici, edukatori, zdravstvena admi-nistracija i politiËari.

Tradicionalni pristup rjeπavanjapolifarmacije temeljio se na smanjenju nepri-mjerene medikacije. Prepoznavanjem riziËnihËimbenika za polifarmaciju moguÊe je sma-njiti povezane bolesti, smrtnost i zdravstvenetroπkove. Metode preporuËene za postizanjeprimjerene polifarmacije ukljuËuju raËunalniunos podataka, povratnu informaciju, vizu-alnu identifikaciju lijekova, trajnu reviziju pro-pisanih lijekova i opseænu edukaciju pacije-nata.

Patterson i suradnici su u sustav-nom preglednom Ëlanku objavljenom uCochrane knjiænici u svibnju 2012. istraæi-li postoje li dokazi za uËinkovitost intervencijanamijenjenih poboljπanju primjerene polifar-macije. MoguÊi uËinak tih intervencija jedvojak - poboljπanje primjerene polifarmacijekroz uklanjanje neprimjereno propisanihlijekova te poveÊanje primjerene polifarmacijekroz populariziranje terapije utemeljene nadokazima.

RaËunalni programi za lijeËnike kojisadræe elektroniËka upozorenja koja vodelijeËnika prema pravilnom odabiru lijekovapokazali su se kao uËinkovita pomoÊ u propi-sivanju lijekova starijim osobama. Intervencijekoje vode farmaceuti, a ukljuËuju revizijulijekova, takoer su se pokazale kao dobraideja.

Multidisciplinarni sastanci na ko-jima se prikazuju pacijenti i njihova terapijatakoer su rezultirali manjom neprimjerenommedikacijom stanovnika domova za starijeosobe.

Hrvatski ogranak Talijanskog Cochrane

centra dva puta godiπnje prireuje

Glasnik u kojemu moæete pronaÊi

Ëlanke o raznim Cochrane aktivnostima

vezanim za naπ ogranak. I u ovom

broju moæete Ëitati o zanimljivostima

koje su se odvijale u proteklih nekoliko

mjeseci: http://croatia.cochrane.org

/sites/ croatia.cochrane.org/files

/uploads/HOTCC-glasnik-07.pdf

60

Druga je iz 2012. prema kojoj Êe sena Ljetnim olimpijskim igrama 2032. promije-niti paradigma. flGlavna bit Êe natjecanjakiborga, a umjesto paraolimpijskih igra, uvodese igre prirodnih ljudi.«

Za drugu prognozu kreativna iskrapotjeËe iz rasprava o nastupu O. Pistoriusa,kiborgiziranoga juænoafriËkog atletiËara, sostalim natjecateljima.

I to vrlo uspjeπno, πto svjedoËinedavno odræana Olimpijada.

»lanak ©to moraju znati svi, pa imedicinari objavljen u 106. broju LijeËniËkihnovina3 posluæio je kao uvod u temu o kibor-giziranju Ëovjeka, temu koja veÊ desetljeÊeprivlaËi pozornost prvog autora i suradnika.4-

8 Meutim, iskaz nije precizan, poËetno je usrediπtu interesa bila informacijska kiborgi-zacija, potaknuta radovima K. Warwicka oËipiranju ljudi.9 No, sintagma informacijskakiborgizacija rezultat je istraæivanja u okviruprojekta Primjena sustavnosne teorije u opÊojtehnici.10

Osnovna je svrha ovoga tekstaupoznavanje naπih Ëitatelja sa stanjem u kibor-gizaciji. To ukljuËuje pronalaæenje korijenâ,prikaz sadaπnjeg stanja i projekciju buduÊ-nosti. Suvremeni Ëovjek, pa i znanstvenici,preoptereÊeni su informacijama. Sve se teæenose s tom pojavom i sve teæe uoËavaju zako-nitosti. Povijesni razvoj struke se zanemaruje.Pojavljuju se razne marketinπke smicalice,poput onih o svemu prirodnom. A radi se oproizvodima iz uzgoja ili, toËnije, proizvodima

• Sastavljane su dvije prognoze.Prva potjeËe s kraja 2010. i glasi: flIndustrijaanorganskih i organskih polimera odluËila je,putem industrijâ Ëipova, plastike i gume, omo-guÊiti kiborzima da donesu odluku o zabranipostojanja prirodnih ljudi. Rok je 31.12.2049.«1,1a Je li ta prognoza frankenπtajnskafantazija ili je ËovjeËanstvo bliæe tome negoπto se misli?2

tehnologija u medicini

Quo vadis,kiborgizacijo Ëovjeka?

Igor »atiÊ, SveuËiliπte u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, ZagrebIvana Greguric, Visoka poslovna πkola, Zagreb

Slik

a 1.

Sta

nje

kibo

rgiz

iranj

a lju

dsko

g bi

Êa (I

. Gre

guric

,13,

7)N

eki p

rimje

ri us

aiv

anja

1a Razjareni »atiÊ poslije sajma plastike i gume u Düsseldorfu, listopad 2010. S. Pacitti u.12b Opisano umjetno srce u kliniËku fazu trebalo bi uÊi 2015. Trajalo bi 5 godina ili oko 200 milijuna otkucaja srca uz protok krvi od 13 milijuna L.15

61

Alati za analizukiborgizacije

Iz Ëlanka3 valja preuzeti neke Ëinje-nice. Materijali mogu biti polimeri i nepoli-meri. Obje skupine mogu biti organske i anor-ganske. U sustavnosnoj teoriji barata se poj-movima informacija, energija i masa.

Ne sluËajno i ovaj tekst moæe se ub-rojiti u rezultate sintezologijskih istraæivanja.RijeË sintezologija prvi je upotrijebio tübin-genπki profesor anatomije Martin Heiden-hain.16 S tom je rijeËju pokuπao sustavnosnimnaukom opisati ËovjeËji organizam (1920.).16

Kategorije kiborga

Razlikuju se Ëetiri kategorije kibor-ga, odnosno Ëetiri skupa tehnika:5,11,13

• prva kategorija (tehnike nado-mjeπtanja) obuhvaÊa fiziËko nadomjeπtanjeudova, organa i ostalih dijelova ËovjeËjegtijela koji nedostaju, uz djelomiËno ili potpunovraÊanje njihovih funkcija

• druga kategorija (tehnike nor-malizacije) obiljeæava dodavanje ili poja-Ëavanje odreenih funkcija organizma, priËemu se on dovodi u stanje koje se smatranormalnim za ljudska biÊa

• treÊa kategorija (tehnike po-boljπanja) obuhvaÊa proπirenje veÊ postojeÊihfunkcija organizma - stvaranje bolje verzijeËovjeka

• Ëetvrta kategorija (tehnike pre-oblikovanja) oznaËuje dodavanje organa ilifunkcija koje nisu karakteristiËne za ljudskuvrstu s ciljem da joj se omoguÊi egzistencijau inaËe nepovoljnom okruæenju.

»etiri skupine kiborga omoguÊujujednu opÊenitiju podjelu: na biomedicinskekiborge (homo kiborg, e. Homo Cyborg) i

na osnovi uzgojenih proizvoda. Posebno jeopasno πto se u visokom πkolstvu zanemarujeopÊi pogled na struku, i teæi se rjeπavanjuznanstvenih problema veÊ tijekom studija,bez sagledavanja konteksta. Poseban jeproblem nekritiËko preuzimanje stranih rijeËii neprecizne definicije pojmova.

Od kada postoji kiborgizacija?

Odgovori na to jednostavno pita-nje bit Êe vrlo razliËiti, ovisni o definiciji kibor-ga. U ovom tekstu rabit Êe se jednostavnadefinicija iz viπe radova πto smo ih objavili:kiborg je prirodno ljudsko biÊe kojem suugraeni umjetni dijelovi, hibrid æivoga ineæivoga.11,12 Svrha ugradnje moæe biti nado-mjeπtanje ili normaliziranje postojeÊeg stanja,odnosno ugradnja dijelova koje Ëovjek izvor-no ne posjeduje. Ugradnja bilo kojeg umjet-nog dijela ili sastojka oznaËuje kiborgiziranjeprirodnog biÊa. Prema stvarnom stanju sveje viπe kiborga meu puËanstvom, razliËitekiborgiziranosti. Postavlja se pitanje od kada?

»ovjek se raa kao prirodno biÊe,premda umjetna oplodnja poneπto remeti tutvrdnju. Meutim, ugradnja zubarske ispune,umjetnog kuka, radiofrekvencijskoidenti-fikacijskog Ëipa u tijelo ili najjednostavnijedrvene noæne proteze, primjeri su kiborgi-zacije. Stoga odgovor glasi, otkada je Ëovjekuugraeno neπto πto zamjenjuje neπto izgub-ljeno (npr. umjetna noga) ili neπto πto izvornone posjeduje (npr. Ëipovi). Datiranje poËetkakiborgizacije u tom sluËaju valja ostavitipovjesniËarima medicine.

Motivi za pojaËanukiborgizaciju

Medicina nastoji produljiti ljudskiæivot, premda nisu sasvim jasne sve posljedicetakvoga trenda.8 Meu tim naporima su ipostupci presaivanja s donora te postupciugradnje umjetnih di je lova, k iborgi-ziranje.13,12,7

Nedvojbena je uspjeπnost presai-vanja, uz jedan veliki nedostatak. To je Ëe-kanje na donaciju. Pomalo πaljivo, glasovitifrancuski filozof tehnike J. Ellul opisao je ujednom predavanju 1992. tu situaciju rijeËimajednog kirurga: fl©to viπe unesreÊenih mladihljudi, to su bolji rezultati presaivanja.«14

Stoga je razumljivo da se nastojinpr. transplantaciju srca zamijeniti umjetnimsrcem.15,2b S obzirom na nedostatak transplan-tata, pribjegava se proizvodnji i ugradnjiumjetnih organa i dijelova tijela.

digitalne kiborge (e. Cyber Cyborg).13,7 Sinte-zologijski promatrano, a na temelju zako-nitosti sustavnosne teorije, moguÊa je podjelana tvarne kiborge i informacijske kiborge.Primjer tvarnog kiborgiziranja je ugradnjaumjetnog kuka, a Ëipiranjem se postaje in-formacijskim kiborgom. Ovom podjelom æelise naglasiti na Ëemu je teæiπte.

©to je danas moguÊekiborgizirati ili nadomjestitiumjetnom tehnikom?

U radu Ivane Greguric13 je na te-melju dostupnih podataka naËinjena slikakiborgiziranog ljudskog biÊa. Pritom jenaglasila πto je do sada postignuto i πto seoËekuje da Êe se postiÊi u kiborgiziranju (slika1).

Od 30 moguÊih umjetnih usa-ivanja veÊ je do 2010. ostvareno njih 23.Znatno viπe nego πto to doæivljava, ne samonajπira javnost.

Neki primjeri usaivanja

Prelazi granicu opsega ovog tekstaopisivanje svih ostvarenih moguÊnosti usa-ivanja. Stoga se navode samo neki primjeritvarnog i informacijskog kiborgiziranja.

Tvarno kiborgiziranjeumjetnim kukom

Vrlo je popularna ugradnja umjet-nih kukova, πto je tvarno kiborgiziranje (slika2).17 VeÊ je 2005. samo u SAD-u izvrπeno oko480 tisuÊa operacija, od Ëega 235 tisuÊa po-tpune zamjene kuka, a ostatak otpada nadjelomiËnu zamjenu ili popravak.18 Umjetnikuk zanimljiv je s viπe motriπta. Prvo, radi seo kombinaciji polimera (plastike) i nepolimera(metala). Traæi se vrhunsko znanje izraivaËatih dijelova, a potrebni instrumenti zaugradnju traæe vrlo tijesnu suradnju kirurgasa struËnjacima za izradbu dijelova (Slika 2.).

No, s umjetnim kukovima pove-zana je jedna potencijalno nova duænostmrtvozornika.19

Nova duænost mrtvozornika

Trajno raste udio kremiranja uzbrinjavanju ljudskih preostataka.19,20 Boyd iHugh-Jones u svom Ëlanku2 raspravljaju ogospodarenju usatcima kiborgiziranogljudskog biÊa, implantanata, preostalih po

tehnologija u medicini

Slika 2. Umjetni kuk17

62

Sporno informacijskokiborgiziranje

Interes za ovo podruËje prvog au-tora pobudio je K. Warwick sa svojim radovi-ma na ugradnji Ëipova 1998.9 To je potakloodræavanje televizijskog suËeljavanja o etiË-nosti ideje prijenosa misli raËunalom.4 Prvivaæniji rezultat ostvario je K. Warwick u oæujku2002. kada je prenio raËunalom seksualnouzbuenje na svoju æenu, najavljeno u pismuprvom autoru.24 U tom trenutku joπ nijednaosoba u svijetu nije imala ugraeni RFID Ëip(slika 4).25 Ovo informacijsko kiborgiziranjemoguÊe je nazvati radiofrekvencijskom identi-fikacijom Ëovjeka.26

S tom identifikacijom zapoËelo sekod ljudi 10. svibnja 2002. Tada su trojici Ëla-nova obitelji Jacobs iz Floride ugraeni RFIDËipovi.27,6 Osnovni razlog bio je πto je otac Jeffjako ovisan o brojnim lijekovima, a pogrjeπkau njihovu uzimanju bi bila katastrofalna.26,7

VeÊ je 2005. viπe od sedam tisuÊa ljudi imalougraeno takve Ëipove.26,7

AmeriËka Food and Drug Admini-stration (FDA) odobrila je ugradnju takvih Ëi-pova.28 VeÊ u rujnu 2004. posjetitelji noÊnogkluba Baja Beach u Barceloni mogli su koristititakve Ëipove za plaÊanje usluga.29 U srpnju2006. pokazala su dva hakera na konferencijiu New Yorku da mognu skinuti sve podatkes ugraenog RFID Ëipa.28 I kirurπka ugradnjaËipova nije bez rizika.27

Potencijalno negativne posljediceugradnje RFID Ëipova pojavljuju se sve ubrza-nije.30,31 FDA je odobrila Ëipiranje lijekova (npr.pilula) te se time pridruæila veÊ ranije done-senoj odluci Europske unije (2010. godine) oËipiranju lijekova. RijeË je o Ëipu veliËine zrnepijeska koji Êe iz ljudskog probavnog traktaslati podatke o stanju tijela na raËunalo ordina-riusa.

zavrπetku kremiranja (slika 3).20 Kremiranjepostaje sve uËestalije. U Japanu se u 2010.kremiralo 99 % preminulih. Slijedi VelikaBritanija sa 73 %, πto je porast s obzirom na1995. od 7 %. Nisko su SAD (40 %), ali uzporast gotovo dva puta i Francuska (30 %)uz porast od 2,75 puta. ©to su preostatcikremiranja, koji su veÊ sada privukli pozornostoporabljivaËa, njih πest, preteæno u SAD-u?

To su skupi metali, ËeliËni klinovi,titanski kukovi ili kobaltno-kromna koljena.Vjerojatno prvi u svijetu bila je jedna oporab-ljivaËka tvrtka iz Nizozemske, osnovana 1997.Ona danas sakupi godiπnje oko 250 tonametala iz preostatka kremiranja koji se moguupotrijebiti za izradbu automobila, zrakoplovaili vjetroturbina. Sve se dulje æivi i sve je viπeugraenih usadaka. Samo umjetnih puænicado sada je ugraeno oko 200 tisuÊa. ©to je selektrostimulatorima srca ili s RFID-Ëipovima?Tu ne bi trebalo biti etiËkih problema, jerusatci nisu nikada bilo æivo. A zadaÊamrtvozornika u buduÊnosti? Odrediti stupanjkiborgiziranja pokojnika i dopustiti ukop uzemlju ili zahtijevati kremiranje.

Poæeljno informacijskokiborgiziranje

VraÊanje vida slabovidnima ili sli-jepima velik je pozitivni doprinos kiborgi-zacije. Zbog ograniËenosti teksta navodimosamo neke literaturne izvore.21,22 Treba spo-menuti jedno sasvim novo rjeπenje za one kojipate od staraËke dalekovidnosti.23 Poznato jeda femtolaseri u okulistici omoguÊuju narazli-Ëitije korekcije vida. Sada je A. Scharrer, pos-lije pet godina uspjeπnog ispitivanja, predsta-vio novo rjeπenje: ugrauje se u roænicu, nafemtolaserom pripremljeno mjesto, usadakveliËine 3,8 mm.23 Time je postalo nepotreb-no noπenje naoËala, samo u SR NjemaËkoj za18 milijuna ljudi.

To ima, navodno, za svrhu boljukontrolu zdravlja pacijenta i njegov svako-dnevni kontakt s lijeËnikom, naroËito kod bo-lesti koje moraju biti pod dnevnim nadzoromspecijalista. Koristi li ili πteti ljudskom orga-nizmu taj Ëip i naËin njegova rada (premaFDA moguÊi su zdravstveni rizici - negativnereakcije tkiva, kvar elektronskih skenera, neus-pjeπno implantiran transponder, elektriËneopasnosti itd.)30, o tome se ne govori.

To πto posebno zabrinjava prikoriπtenju ovog Ëipa jest Ëinjenica da je onjedna varijanta RFID Ëipa, tehnike s kojom jeveÊ eksperimentirao K. Warwick, a koja u sebisadræi velike opasnosti od moguÊe zloupo-trebe, pa i krae identiteta. Zastupnici glo-balizacije nastoje dovrπiti koncept jedinstvai uniformnosti zemaljske kugle i uspostavitipotpunu kontrolu kretanja, miπljenja i dje-lovanja graana putem RFID Ëipova. Na kojinaËin to planiraju izvesti? Potenciranjemstraha i stvaranjem osjeÊaja nesigurnosti.

Strah je, kao πto je istaknuo socio-log F. Furedi, postao sila koja Êe se koristiti zaopravdanje mnoπtva stvari: od obveznihbiometriËkih dokumenata do globalne bazepodataka. Na taj naËin globalizatorska elitaæeli upravljati ËovjeËanstvom pod izlikom daÊe RFID Ëipovi omoguÊiti bolje praÊenje zdrav-stvenog stanja svakog pojedinca i njegovopoboljπanje. No, to uistinu predstavlja uvo-enje centraliziranog nadzora graana ireduciranje njegove slobode. PomoÊu RFIDËipova u tijelu moÊi Êe se daljinski upravljatiljudima, njihovim emocijama, te izazvatiodreene bolesti, pa i smrt.

Osim mentalnog, emocionalnog,pa i fiziËkog programiranja naπe svijesti i per-cepcije stvarnosti, bit Êe moguÊe daljinskomkontrolom zaustaviti neke fizioloπke proceseu tijelu, πto moæe imati pogubne posljedicepo zdravlje. »ip prikljuËen na nervni sustavËovjeka ukljuËenog u mreæu moæe usporavatiili ubrzavati rad srca, usmjeravati i kontroliratinjegove misli, fiziËke reakcije itd.31 Kada bi sekirurπki uklonio, mala kapsula bi puknula iosoba bi bila kontaminirana litijem i kemika-lijom u mikrobateriji, GPS bi detektirao ukla-njanje i obavijestio bi policiju. Postojat Êe mo-guÊnost da se daljinskom kontrolom dovededo otpuπtanja litija iz kapsule mikroËipa, πtoÊe dovesti do trovanja, te Êe se tako eliminiratineæeljena populacija ili nepoæeljni pobu-njenici.31

Neophodnost mikroËipiranja mo-gla bi dosegnuti globalne razine ljudskih ak-tivnosti i zahtijevati obaveznu upotrebu mi-kroËipova u svakodnevnici graana, bez kojihneÊe biti u moguÊnosti pristupiti odreenimdruπtvenim segmentima.

tehnologija u medicini

Slika 3 Preostatci kremiranja20

63

• pojaËano Ëipiranje s pomoÊuRFID Ëipova

• funkcionalni umjetni mozakuzgajanje vlastitih zamjenskih dijelova12,13

prividni seks12,13

• proπirenje Ëovjekovih mentalnihi fiziËkih sposobnosti - vid u infracrvenompodruËju, pisanje knjige za nekoliko minuta;sprint trËanje bez udisanja, ronjenje satimabez kisika12,13

• æivot u digitalnom mjehuru -sprjeËavanje primanja, po miπljenju naredbo-davaca nepoæeljnih informacija (futurist I.Pearson).33,6

EtiËki problemi kiborgiziranja- kiborgoetika

Treba samo upozoriti da postojebrojni etiËki problemi vezani uz kiborgiziranjeËovjeka. Nije moguÊe ukratko se osvrnuti nato vrlo komplicirano i kompleksno podruËje.Ono πto zabrinjava jest stvaranje ljudi s ciljempojaËanja ili Ëak uklanjanja odreenih karakte-ristika. Joπ nije jasno odreena granica izmeukorekcije i poboljπanja ni do koje je graniceetiËno kiborgizirati ljudsko biÊe. Postavlja sepitanje kada umjetno poboljπana osoba pre-staje biti Ëovjek, no za to je potreban poseban

Umjetni mozak

IstraæivaË H. Markram sa πvicarskeÉcole Polytechnique Fédérale de Lausanne,veÊ dulje vrijeme radi na razvoju umjetnogmozga. Kao nastavak dosadaπnjih istraæivanja,odobren mu je 2011. projekt Human BrainProject s rokom zavrπetka u 2023. Na projektuÊe raditi istraæivaËi iz devet zemalja, od togaoko tisuÊu doktoranada s podruËja medicine,kemije, fizike i informatike, a vrijednost pro-jekta je jedna milijarda eura.32 Umjetni mozakbit Êe napravljen od silicija, zlata i bakra, aimat Êe sposobnost razvijanja misli nezavisnood ulaza (inputa) s drugih strana, i moguÊ-nost osjeÊanja. Meu znanstvenicima pre-vladava strah da bi taj mozak mogao biti viπezao nego dobar. Stoga se otvaraju brojne etiË-ke dileme vezane uz ovaj projekt.

©to nas oËekuje u buduÊnosti?

Navest Êemo samo neke oËekivanetrendove, od kojih neki nisu razraivani uovom tekstu. Za one koji se po prvi puta ovdjespominju, bit Êe naveden literaturni izvor. UbuduÊnosti nas oËekuje:

• nastavit Êe ugradnja tvarnih dije-lova, poput umjetnih kukova ili umjetnog srca

tekst. Primjer, profesionalni i etiËki izazovivezani uz umjetnu krv, dio su jednog pro-jekta.35 Stoga je nuæan posebni tekst o kibor-goetici.

ZakljuËak

Poæeljno i nepoæeljno kiborgiziranjeljudskog biÊa nezadræivo napreduje. Uz objekategorije kiborgiziranja javljaju se dva vaænapodruËja. Prvo je materijalstvo kiborgiziranja,dakle materijali za umjetne dijelove ljudskogbiÊa i njihova proizvodnja. Biomaterijalimaza umjetne dijelove bit Êe posveÊen posebantekst na stranicama ovog mjeseËnika.

Istodobno postoje ozbiljne etiËkedvojbe kiborgizacije. U nastavku ove serijeËlanaka o kiborgizaciji, jedan od iduÊih teksto-va bit Êe posveÊen upravo etiËkim proble-mima.

Na temelju prethodnog3 i ovogteksta preporuËa se Medicinskoj akademijiHrvatske, Hrvatskom lijeËniËkom zboru,Medicinskom razredu HAZU te medicinskimfakultetima osnivanje dvaju tijela, i to obainterdisciplinarna. Prvo bi se tijelo bavilo me-dicinsko-tehniËkim problemima kiborgiziranjaËovjeka. Drugo, bi razmatralo etiËke dvojbekiborgiziranja, pitanja kiborgoetike.

•••••

tehnologija u medicini

Slik

a 4

RFID

Ëip2

5

65

13. Greguric, I.: Presaivanje i kiborgiziranje,neobjavljen rad naËinjen u okviru projekta Primjenasustavnosne teorije u opÊoj tehnici, Projekt financiraoMZOπ (2007. - 2012.), voditelj I. »atiÊ.14. http://en.wikipedia.org/wiki/Jacques_Ellul,pristupljeno 7.8.2012.15. https://www.google.com/search?q=%22Vollimplantierbares+Kunstherz+wird+erprobt%22&hl=hr&sourceid=gd&rlz=1D1GGLD_hrHR378HR379,pristupljeno 30.3.2012.16.Yoshikawa, H.: Synthesiology as sustainabilityscience, Sustain Sci (2008) 3:169-170 DOI 10.1007/s11625-008-0060-2, Received: 11 August 2008 /Published online: 25 September 2008.17. Pescovitz, D.: Spare Parts for the Human BodyShop, http://coe.berkeley.edu/labnotes/ 0505/pruitt.html, pristupljeno 17.5.2012.18. Lysaght, M., Webster T..J.: Biomaterials for artificialorgans, Woodhead Publishing in Materials, s. 38.19. »atiÊ, I.: Kiborg kao poveznica izmeu umjetnikai mrtvozornika, Vjesnik, 1. oæujka 2012.20. Boyd, C., Hugh-Jones, R.: Melting down hips andknees: The afterlife of implants, http://www.bbc.co.uk/news/magazine-16877393, pristupljeno 25.2.2012.21. Hanlon, M.: The Bionic Eye approaches: the nextgeneration of Retinal Implants,http://www.gizmag.com/go/6855/, pristupljeno 9.12. 2009.22. Borghino, D.: Neuroscientists could help peoplesee with their mind's eye, http://www.gizmag.com/visual-prosthetic-device/22832/, pristupljeno6.6.1012.23. N. N.: Implantant macht die Leserbrille künftigüberflüssig, VDI-N, 31-32(2012), 3. August, S.13. 24. E-pismo K. Warwicka I. »atiÊu 17. prosinca 2001.25. Ver iChips V io late Pr ivacy, ht tp:// r f id-chips.blogspot.com/2009/11/verichips-violate-privacy.html, pristupljeno 27.7.2012

26. http://en.wikipedia.org/wiki/Radio-frequency_identification#Human_implantation, pristupljeno9.8.2012.27. Weiss, H.: US-Parlament gegen Chip - Implantatebeim Menschen, VDI-N (16)17, 22, April 2005.28. Greene, T. C.: Feds approve human RFID implants,http://www.theregister.co.uk/2004/10/14/human_rfid_implants/. Retrieved 2007-03-01, pristupljeno9.8.2012.29. BBC News: Barcelona clubbers get chipped,http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3697940.stm, pristupljeno 29. 9. 2004.30. CASPIAN Special Report: FDA Letter RaisesQuestions about VeriChip Safety, Data Security,http://www.spychips.com/devices/verichip-fda-report.html CASPIAN Special Report, October 19,2004: FDA Letter Raises Questions about VeriChipSafety, Data Security, pristupljeno 13.8.2011.31. KramariÊ, D.: Odobreno Ëipiranje ljudi: Elite Êe nadaljinski upravljati milijunima, a moÊi Êe ih i iskljuËiti,http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/odobreno_cipiranje_ljudi_elite_ce_na_daljinski_upravljati_milijunima_a_moc i_ce_ ih_ i_ i sk l juc i t i /958651.html ,pristupljeno 14.8.2012.32. http://www.vdi-nachrichten.com/artikel/Mission-kuenstliches-Hirn/53459/1/homepage, pristupljeno6.6.2011.33. Marson, I.: Futurologist predicts need for digitalbubble, http://www.zdnet.com/futurologist-predicts-need-for-digital-bubble-3039199800/, pristupljeno29.5.2005.34. GosiÊ, N.: Umjetna krv - profesionalni i etiËkiizazovi (rad u tisku), dio znanstveno-istraæivaËkogprojekta Bioetika i kultura, privatno priopÊenje, 2012.

Referencije

1. Pacitti, S.: Cutt of the Roots, Plastics in Packaging,February 2011.2. »atiÊ, I., Greguric, I., RujniÊ-Sokele, M.: Mit derKunststoffindustrie auf dem Weg zum Cyborg,DeviceMed, 7(11)90-91(2011).3. »atiÊ, I.: Uvod u kiborgiziranje - ©to moraju znatisvi, pa i medicinari, LijeËniËke novine 12(106)52-54(2012).4. EtiËke dvojbe o kiborzima i androidima, ZnanstvenosuËeljavanje, HT, I. program, 3. sijeËnja 2002. (zajednos T. MatuliÊem, D. MikuliËiÊem i J. Paladinom, voditeljS. GovediÊ).5. »atiÊ, I., Domazet-Loπo, S.: Preoblikovanje Ëovjekazahtjeva argumentiranu etiËku raspravu, Vjesnik, 29.lipnja 2002.6. »atiÊ, I., BariÊ, G., RujniÊ-Sokele, M.: Jedinstvenaetika Ëovjekove (umjetne) tehnike, 4. loπinjski danibioetike, Hrvatsko bioetiËko druπtva i Hrvatskofilozofsko druπtvo, M. Loπinj, 13. lipnja 2005.7. Greguric, I., »atiÊ, I.: Kiborgoetika - presjeciπte ilipoveznica bioetike i tehnoetike, 9. loπinjski danibioetike, M. Loπinj, 16.-19. svibnja 2010., s. 63-65.8. »atiÊ, I., RujniÊ-Sokele, M.: Metamedicinskaprovjera opravdanosti ciljeva u suvremenoj medicini,LijeËniËke novine 90, 70-72(2010).9. Warwick, K.: I, Cyborg, University of Illinois Press,Urbana and Chicago, 2002. 10. Primjena sustavnosne teorije u opÊoj tehnici,Projekt financirao MZOπ (2007. - 2012.), voditelj I.»atiÊ. 11. »atiÊ, I., MaliËki, M., RujniÊ-Sokele, M., Greguric,I: Ugradnja organa i udova - stanje i buduÊnost, 10.loπinjski dani bioetike, Mali Loπinj, 16.-18. svibnja2011, s. 173-174.12. »atiÊ, I., Greguric, I., Maskalan, A.: EtiËka pitanjapresaivanja organa, estetskog preoblikovanja ikiborgiziranja Ëovjeka, Europski dom Zagreb, 7.prosinca 2011.

tehnologija u medicini

tehnologija u medicini

66 MZOS, ali su istraæivanja u 2012. prekinutazbog formalnih razloga.

»atiÊev interes za medicinu rezultatje dviju Ëinjenica. On je dokazani kulturolog,πto znaËi da povezuje rezultate materijalne iduhovne kulture. Moæda ga najbolje opisujeova njegova reËenica: flDjelatnost i njezinagospodarska djelotvornost uvijek su u funkcijidruπtveno-humanistiËkih ciljeva, koje odre-uje politika.« Ona tumaËi i njegov pristuppodruËju kiborgiziranja Ëovjeka. Ako medi-cinari i tehniËari æele ostvariti svoje druπtveno-humanistiËke ciljeve, moraju u njih uvjerilipolitiËare pri donoπenju zdravstvenih zakonai propisa (npr. odobravanje lijekova, pa injihovo Ëipiranje).

Prof. »atiÊ (1936.) veÊ je tijekomstudija konstruirao kalupe, alate i strojeve zapreradbu plastike, a kao asistent je radio naZavodu za materijale FSB-a (kratak CV uprilogu). VeÊ je u svom prvom Ëlanku u LijeË-niËkim novinama upozorio da se morajuprouËavati i izabrati ne samo optimalni ma-terijali za odreenu svrhu, neovisno o vrsti(metali, plastika itd.), nego i postupci njihoveproizvodnje.

Meu materijalima za umjetneorgane velika je zastupljenost anorganske i or-ganske plastike i gume, Ëime je moguÊe ob-jasniti »atiÊev interes da se i u medicini ciljanoprouËavaju materijali za te svrhe, kao i plastikai guma u medicini opÊenito. Da zaokruæi te-mu, najavio je u jednom od iduÊih brojeva pri-kaz kapitalnog djela Biomaterials for artificialorgans.

Jedna od »atiÊevih suradnica je imagistra politologije Ivana Greguric (1982.),sada predavaËica na Odsjeku za komunikacijena Visokoj poslovnoj πkoli u Zagrebu. PodruËjanjezina interesa su bioetika, filozofska antro-pologija, filozofija tehnike, ali i glazba (skla-dateljica je i sviraËica) te sport.

Zbog svog predavanja BestjelesniËovjek u virtualnom prostoru na skupu Filo-zofija i mediji (2009.) u okviru manifestacijeDani Frane PetriÊa, pozvana je da radi naprojektu Primjena sustavnosne teorije u opÊojtehnici. U okviru projekta obradila je temuPresaivanje organa i kiborgiziranje Ëovjeka,πto je rezultiralo veÊim brojem radova.

Velik broj radova citiranih u Ëlankuna str. 60. potaknut je odræavanjem Loπinjskihdana bioetike koje 11 godina za redom za-jedniËki organiziraju Hrvatsko bioetiËkodruπtvo i Hrvatsko filozofsko druπtvo.

©teta je da na njemu rijetko susre-Êemo lijeËnike premda bi bioetika trebala bitimisao vodilja u humanoj medicini (uspjeπnostitog skupa nemjerljivo je pridonio prof. dr.Ante »oviÊ).

ZakljuËimo! Kiborgiziranje je iznim-no vaæno podruËje vezano uz buduÊnostmedicine. Naæalost, u praÊenje tog podruËjau Hrvatskoj su se dosad premalo ukljuËililijeËnici premda su, uz tehniËare, nezaobilazniËinitelji kiborgizacije.

• U nedavnoj velikoj anketi o Ëi-tanosti LijeËniËkih novina i zadovoljstvu Ëi-tatelja, rubrika Tehnologija u medicini nijedobro proπla, πto zabrinjava jer je u njoj bu-duÊnost medicine svidjelo se to nama ili nesvidjelo.

BuduÊi da meu lijeËnicima nismomogli naÊi nekoga tko bi naπim Ëitateljimaodπkrinuo pogled u buduÊnost punu slutnjai nepoznanica, nije nam preostalo drugo ne-go angaæirati prominentne autore izvanmedicinske struke.

Rubriku je zapoËeo prije dvijegodine prof. Ratko MadjareviÊ s Fakultetaza elektrotehniku i raËunarstvo Ëlankom Bio-medicinsko inæenjerstvo u svijetu (broj 93),a nastavio ju je prof. dr. Igor »atiÊ s Fakultetastrojarstva i brodogradnje (FSB) Uvodom ukiborgiziranje - ©to moraju znati svi, pa imedicinari (broj 106).

Zar nije simptomatiËno da je nesamo u LijeËniËkim novinama nego i u SenatuAkademije medicinskih znanosti Hrvatske prvio kiborgizaciji Ëovjeka progovorio jedantehnolog (prof. »atiÊ), a ne lijeËnik? Stogamu se zahvaljujemo πto se odazvao da o tojtemi u nekoliko nastavaka iznese «ono πtomoraju znati svi, pa i medicinarifl.

Posebno mu moramo zahvaliti πtoje, u dogovoru s urednikom, pristao pisati nalijeËnicima razumljiv naËin, ipak pritom nezapostavljajuÊi znanstvenu ozbiljnost.

»lanak Quo vadis, kiborgizacijoËovjeka? na str. 60. ovog broja zapravo je nas-tavak spomenutog Uvoda koji je napisao natemelju rezultata istraæivanja u okviru pro-jekata povezanih s proizvodnjom dijelova odanorganskih i organskih polimera, osnovnimpodruËjem svoga djelovanja. Te znanstveneprojekte financirao je od 2000. do 2011.

Osvrt na temu kiborgiziranje Ëovjeka

Uz Ëlanak«Quo vadis...fl

Prof. dr. Æeljko Poljak

»atiÊevasuradnica magistra

politologijeIvana Greguric

Prof. dr. Igor »atiÊ

tehnologija u medicini

67

International Education Award (1998.). »lanje viπe udruga, meu ostalim doæivotni je Ëlansa statusom Fellow of Institute of Materials,Minerals and Mining.

Osim na uæem podruËju, objavio jeviπe izvornih znanstvenih i struËnih radova spodruËja jezika, filozofije i etike te viπe rjeËnikâ.

•Prof. dr. IGOR »ATIΔ (1936.) umirovljeni jeredoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje SveuËiliπta u Zagrebu (FSB).

Usporedo je zavrπio gimnaziju i izu-Ëio alatniËarski zanat. Diplomirao je i magi-strirao na danaπnjem FSB-u. Doktorirao je1972. na TehniËkom sveuËiliπtu u Aachenu.

Radio je u alatniËarskoj radionici©tanca (1955.-1960.), tvornicama ME GA(1960.-1963.) i TOZ (1963.-1965.) te na FSB-u (1965.-2006.).

Predavao je predmete s podruËjaproizvodnje plastiËnih i gumenih tvorevinana dodiplomskim ili postdiplomskim studijimau zemlji i inozemstvu. Predavao je studentimaarheologije, ekonomije, filozofije i sociologije.

Pokrenuo je osnivanje prethodnicâdanaπnjeg Druπtva za plastiku i gumu.

U Ëasopisu Polimeri je urednik zainozemstvo (1982.-). Primio je Nagradu Ni-kola Tesla za znanost (1977.), za promicanjetehniËkih znanosti (2000.), Nagradu gradaZagreba za znanost (2002.) i Nagradu zaæivotno djelo Faust VranËiÊ (2005).

Posebno se istiËe nagrada Societyof Plastics Engineers (SAD) pod nazivom

Posebno treba istaknuti nekolikonjegovih radova koji su povezani s medici-nom. Problemom nanoËestica bavi se veÊdesetljeÊe. Bolest koju izazivaju te Ëesticenazvao je 2008. nanoozom i pronaπao prvubolesnicu. Godine 2001. postavio je pitanjeTreba li vrednovati medicinu poput tehnike iliekosustava?

Nedavno je objavljen njegov radkoji je napisao sa svojim obiteljskim lijeËnikomdoc. dr. Hrvojem Tiljkom te ostalim surad-nicima. Rad Process of Human Reproduction -The Natural Model of Injection Moulding ofLiving and Non-Living Substances, objavljen jeu jednoj njemaËkoj knjizi.

Brojni su njegovi radovi i javni istupipovezani s tehniËkim i osobito etiËkim proble-mima kiborgizacije. Objavio je dva rada i uLijeËniËkim novinama. Dio tih znanja i spoznajasadræaj su njegovih predavanja.

•••••

68

godinama æivi i uspjeπno radi u Nizozemskoj,a osim vlastitih sredstava, u tu je edukacijudjelomiËno uloæila i OpÊa bolnica Bjelovar.

PredavaËi su bili potvreni struË-njaci za to podruËje: dr. M. Verschuur iz Cen-tra za akutnu i socijalnu psihijatriju RIAGG Ri-jnmond iz Rotterdama, prof. Ybe Meesters izogromnog Rijksuniversiteit Groningen/UMCG(Universitair Medisch Centrum Groningen) -Department Chronobiology, koji se poËeo ba-viti svjetlosnom terapijom joπ prije 1990. go-dine i u tom je podruËju jedan od najveÊih au-toriteta, te njegova bliska suradnica dr. Ma-

rijke Gordijn u Institutu primijenjene znanostiMarie KamphuisBorg u Groningenu, kojaprovodi humana kronobioloπka istraæivanja,trenutno na projektima za tvrtku Philips.

Razlog za organiziranje ove speci-fiËne edukacije, bio je odluka o osnivanju am-bulante za terapiju svjetlom, zbog potrebe zaπto kvalitetnijim holistiËkim lijeËenjem pore-meÊaja raspoloæenja u Odsjeku za lijeËenjeafektivnih poremeÊaja i Odsjeku socijalnepsihijatrije Jedinice djelatnosti psihijatrije OpÊebolnice u Bjelovaru.

Terapija svjetlom odnosi se na dvijerazliËite kategorije lijeËenja, koje se primje-njuju u medicinskoj praksi od 1950., odnosnood 1980. godine, a u zemljama njemaËkoggovornog podruËja do danas se gotovoutrostruËila.

Primarna uporaba je tzv. fototera-pija ultra-ljubiËastim svjetlom - za lijeËenjekoænih promjena, posebice psorijaze, ikterusai raznih osipa. Drugu kategoriju predstavljauporaba punog spektra svjetlosti (terapijasvjetlom, light therapy) - za lijeËenje sezon-skog afektivnog i drugih vrsta poremeÊajaraspoloæenja depresivnog tipa, bipolarnog iporemeÊaja vezanih uz demencije, premen-strualnog sindroma, postpartalnih depresija,a posebno razliËito uzrokovanih nesanica.

• Dr. Iva Manestar Hlebec i prim.mr. sc. Elvira KoiÊ, specijalisti psihijatriJedinice djelatnosti psihijatrije OpÊe bolniceu Bjelovaru, bile su u lipnju 2012. tjedan danana studijskom boravku u psihijatrijskim kli-nikama u Rotterdamu i Groningenu, radi pra-ktiËne i teorijske edukacije u svjetlosnoj te-rapiji.

Upravo tako im je to podruËje pre-zentirano na suvremeni naËin, s najnovijimpodacima konkretnih istraæivanja i svjetske li-terature. Ove susrete je organizirala naπa re-nomirana kolegica dr. Ljiljana BamburaË koja

Terapija svjetlomi na bjelovarskojpsihijatriji

Elvira KoiÊ, Iva Manestar-Hlebec, Ljiljana BamburaË,Vinko »atipoviÊ

psihijatrijska temaIn

stitu

t za

kron

obio

logi

ju G

roni

ngem

Preporuka je ne gledati direktno u izvorsvjetla, veÊ da se neπto Ëita ili radi, npr.doruËkuje. LijeËenje obiËno poËinje u jesenkada su dani kraÊi, a zavrπava u proljeÊe.

PoËetak terapije varira u odnosu napojavu simptoma, uobiËajeno kontinuiranotijekom zimskog perioda, a diskontinuiranou vremenu prirodne remisije u proljeÊe i ljeto.

Mnogima je od tih poremeÊaja za-jedniËko to πto su uzrokovani utjecajem mo-dernog druπtva koje nameÊe raspored spa-vanja i budnosti, a koji nije usklaen s prirod-nim vremenom za spavanje πto ga diktiraunutraπnji ciradijanski sat (jet-lag sindrom,problemi vezani uz smjenski rad, poremeÊajkaπnjenja faze spavanja, kroniËni umor...).

PraktiËki se primjenjuju lampe zasvjetlosnu terapiju opremljene izvorom svjetlakoje emitira UV zrake ili koje ga ne emitira, tj.vidljivim spektrom. VeÊina lampi emitira lje-kovito, umirujuÊe ili stimulirajuÊe jarko svjetlood 2.500 do 10.000 luxa. Koriste se i viziripoput kapa, koji ispod „πilta" a iznad oËiju,imaju izvor svjetla, tako da se s njima moæekretati.

Doza svjetlosti koja se preporuËujeje 5.000 luxa tijekom 45 minuta do jednogsata dnevno ili kao 10.000 luxa 10 minuta dopola sata svakog jutra. Za usporedbu, sunËevasvjetlost ljeti je oko 100.000 luxa, a prosjeËnaunutarnja rasvjeta oko 300-500 luxa.

Nekim se pacijentima aplicira i ponekoliko seansi svjetlosne terapije svaki dan.Vaæno je da se terapija ne prekida ni tijekomvikenda. Optimalan je rani jutarnji tretman,prije osam sati. Terapija se najËeπÊe provodiu ambulantama ili ordinacijama, ali je mogu-Êa i samo-primjena kod kuÊe ili na radnimmjestima.

Pacijent sjedi oko 40 cm (16 inËa)ispred svjetlosne lampe ili kutije (light box),postavljene u blizini stola, pod kutom, svako-dnevno, ovisno o teæini poremeÊaja raspo-loæenja.

Takoer se provodi tzv. „simulacijazore i sumraka" (Dawn Dusk Simuation, DDSterapija) - do 300 luksa intenziteta. Rasvjetnoje tijelo programirano za ukljuËivanje npr. oko4,30 ili 5 sati u jutro dok pacijent joπ spava,pa se postupno pojaËava simulirajuÊi izlazaksunca.

Za pomicanje kasne faze spavanjakreÊe se u ponoÊ s ekspozicijom svjetlu od2000, 4000 ili 8000 luxa tijekom tri sata, alampe se postave pored kreveta.

Subjekti tada gledaju TV programili Ëitaju u krevetu, a faza spavanja se moæepomaÊi i do 2 sata.

•••••

psihijatrijska tema

Dr. Iva Manestar-Hlebec, prof. Ybe Meesters, dr. Marijke Gordijni prim. mr. sc. Elvira KoiÊ u Groningemu

Primjenasvjetlosne terapije

69

iz amzh-a

70

• Kolegij stomatoloπkih znanosti• Kolegij veterinarske medicine• Kolegij farmaceutskih znanostiVelik dio rada odvija se preko njiho-

vih odbora. Akademija je organiziranjem iprovedbom brojnih simpozija (od 1973. odr-æano ih je 247), znanstvenih sastanaka (od1976. odræano ih je 92; neki se tradicionalnoodræavaju svake godine), kongresa (od 1984.njih 70), tribina, poslijediplomskih teËajeva(onih I. kategorije od 1989. odræano je 43),πkola (od 1981. godine 47), radionica (od1990. godine 13), seminara (od 2001. 8) kon-ferencija (od l990. 10), tribina (do sada 37)i brojnih drugih sastanaka i skupova dokazalasvoj doprinos medicinskoj znanosti. Akade-mija je bila i pokrovitelj 93 znanstvena skupa

i kongresa. Neki su njezini odbori osobitoaktivni. Primjerice, Odbor za apoptozu od1996. organizira svake godine znanstveniskup pod nazivom „Apoptoza - programiranasmrt stanica". Odbor za telemedicinu preime-novan je 2010. u Odbor za e-zdravlje i izradioje Deklaraciju o e-zdravlju kao strateπki do-kument za buduÊi razvitak toga vrlo vaænogpodruËja zdravstvene zaπtite u Hrvatskoj.

Deklaraciju je usvojio i Kolegij jav-nog zdravstva 2009. kada je obiljeæen svjetskiTjedan soli, kojim je simboliËno obiljeæen po-Ëetak aktivnosti hrvatske inicijative za sma-njenje unosa soli - CRASH (Croatian Action onSalt and Health) koja okuplja niz struËnihdruπtava i graanskih organizacija, a dio jemeunarodne inicijative WASH (World Actionon Salt and Health).

Nagrade Akademije „Ante ©ercer"i „Borislav NakiÊ" dodjeljuju se od 1993. zanajbolje znanstvene radove objavljene uprethodnoj godini. Akademija je u zadnjevrijeme bila nositelj triju velikih znanstvenihprojekata: Smanjenje unosa soli u organizami PraÊenje rezistencije bakterija na antibiotike(financira Ministarstvo zdravlja) i Maligni epi-dermalni koæni tumori u Hrvatskoj (financiraMinistarstvo znanosti).

AMZH je treÊa po starosti medi-cinska akademija u svijetu i istaknuti je ËlanIAMP-a (International Academy Medical Pa-nel) u kojem vrlo aktivno sudjeluje. Predsjed-nica Akademije, prof.dr.sc. LipozenËiÊ,predsjednica je i meunarodnog kongresa„Update in Dermatologic Drug Therapy" kojiAMZH organizira od 18. do 20. listopada

• Akademija medicinskih znanostiHrvatske (Academiia scientiarum medicarumcroatica; AMZH) vrhunska je ustanova me-dicinskih znanosti u Hrvatskoj i promicateljnacionalnog doprinosa svjetskoj medicinskojznanosti. Razvitak medicinske znanosti uHrvatskoj bio je cilj i svrha uspjeπnog rada AMZH-a tijekom proπlih 51 godine koliko postoji.

U proπlosti se AMZH prilagoavalanaglom razvoju medicinske znanosti pa od1994. godine djeluje u 8 znanstvenih kolegija:

• Kolegij internistiËkih znanosti• Kolegij kirurπkih znanosti• Kolegij temeljnih medicinskih znanosti• Kolegij psihijatrijske znanosti• Kolegij javnog zdravstva

O Akademijimedicinskih znanostiHrvatske

Ban JelaËiÊ

pokazuje upravo

na sjediπte AMZH-a

Foto: Æeljko Poljak

iz amzh-a

71

Senat i kolegiji Akademije, te znanstvenimedicinski djelatnik uz pismenu potporupetero redovitih Ëlanova Akademije. Temeljniuvjeti za izbor Ëlana su doktorat znanosti idokazi o znanstvenoj aktivnosti. Suradni i re-dovni Ëlanovi mogu biti samo hrvatski dræav-ljani, a dopisni i poËasni i strani dræavljani.

NaroËito zasluænim Ëlanovima Aka-demija dodjeljuje poËasni naslov laureata naposebnoj sveËanosti - Dies Academicus.

Akademija dodjeljuje dvije godiπnjenagrade za najvrednije znanstvene radove,jednu od njih mladom znanstveniku do 35godina æivota. Zajedno sa svojim ËlanovimaAkademija je dosad izdala preko 150 knjiga,a osim toga redovno izdaje izdaje:

2012. u Opatiji na engleskom jeziku. Tom Êeprigodom biti predstavljena i knjiga Updatein Dermatologic Drug Therapy s 40 poglavlja,znanstvenih rukopisa pozivnih predavaËa, odkojih su 8 Ëlanovi AMZH-a.

Akademija ima velik potencijal zaznanstveni rad u buduÊnosti koji nije, meu-tim, do sada bio odgovarajuÊe financiran takoda je, osobito proπle godine, Akademijadobila tek beznaËajna sredstva iz Ministarstvaznanosti.

Akademiju u ovom Ëasu Ëini 405Ëlanova (292 redovita, 50 suradnih, 43 poËas-na Ëlana strana dræavljana, 5 poËasnih Ëlanovadræavljana RH, 15 dopisnih Ëlanova). SenatAkademije najviπe je savjetodavno tijelo, kojebroji 35 osobito zasluænih redovitih Ëlanova.Izbor u Ëlanstvo AMZH-a i sva tijela odvija setajnim glasovanjem.

»lanom Akademije mogu postatilijeËnici i drugi djelatnici na podruËju medi-cine i zdravstvene zaπtite koji su znaËajno una-prijedili medicinsku struku i znanost. »lanovimogu biti redoviti, suradni, dopisni i poËasni.Oni se biraju na Izbornoj skupπtini Akademijena temelju natjeËaja u izbornom postupkuprema znanstvenim kriterijima. Prijedlogepodnose medicinske i srodne znanstveneustanove, zdravstveni fakulteti, medicinskadruπtva uËlanjena u Hrvatski lijeËniËki zbor,

• "Ljetopis" - godiπnji izvjeπtaj osvom radu

• "Acta Medica Croatica" - Ëasopisna hrvatskom jeziku

• "Socijalna psihijatrija" - Ëasopis• "Croatian Medical Journal" - novi

Ëasopis, indeksiran u CC (Current Contents)• "Rezistencija bakterija na anti-

biotike u RH - godiπnje izvjeπÊe" - sluæbenoizdanje

Sadaπnje vodstvo Akademije saËi-njavaju: Jasna LipozenËiÊ, predsjednica; Me-lita ValentiÊ PeruzoviÊ, prva dopred-sjednica; Davor ©timac, drugi dopredsjednik;Inge Heim, glavna tajnica; Svjetlana »ala,druga tajnica, i Ilija Kuzman, financijski tajnik.

Kontakt i adrese: AMZH, Praπka2/III kat, Zagreb; tel +385 (0)1 4640 586;01/4828 662; fax: 01/4828 038; e-mail:amzh@zg.t-com.hr; office@amzh.hr; Web:

•••••

72

bolest, koja mu je podgrizala æivotnu snagu,nije mirovala.

Joπ se kao desetogodiπnji djeËaktuæio na oËi: vidio je dvostruko. Brzo k tomudooπe zubi. Roditelji su doduπe sve Ëinili, damu se pomogne, bio je kod najuvaæenijih lije-Ënika specijalista, neprestano je lijeËio i oËi izube, ali je bez vidljiva uzroka i oËima i zubimabivalo sve gore. U Parizu je gotovo posve iz-gubio vid tako da je jedva mogao zavrπitistudij. Premda je nosio naoËale, ipak je mogaoËitati samo iz velike blizine i nekako koso.

Od 1927., upravo u doba njegovanajveÊeg i najvaænijeg rada, neprestano je po-bolijevao. Najprije je bolovao od upale duπ-nika i vrata, onda pluÊnih vrπaka i porebrice.Prvih dana veljaËe 1927. piπe prijatelju DragiMaroπeviÊu: "Dragi Dragoπe! Malo prije do-oh od dr. D. Bio sam na röntgenu i ustanovioje na lijevom pluÊnom vrhu proces. Non estad mortem. Mali æig teπke orlovske godine.Fiat voluntas Dei! "

Nikako se nije mogao posve opo-raviti uza svu roditeljsku paænju i njegovo oso-bno nastojanje. Ljeti 1927. nije mogao prisus-tvovati aËkom orlovskom teËaju na Koπljunu.O Uskrsu 1927. bio je na oporavku u KranjskojGori. Kad je prebolio upalu porebrice, ciosrpanj i kolovoz oporavljao se u Sv. Kriæu nadJesenicama. Zatim je otiπao na Hvar, a ondase vratio i nastavio svoj profesorski rad. Bio jepromukao, teπko je govorio i slabo izgledao.IduÊi od lijeËnika do lijeËnika konaËno je saz-nao pravu svoju bolest. U dnevniku 10. veljaËe1928. biljeæi: "Dobio sam akutnu upalu Ëeljus-ne πupljine... Blago onima, koji s radoπÊu izruku Gospodinovih primaju svaku bol i sje-dinjeni s Isusom doprinose je za πirenje CrkveIsusove u duπama..." Na rtg snimci otkriπe ko-naËno i granulome u Ëeljusti. Sve je to, vjero-jatno, preπlo veÊ u kroniËni stadij i tu se imaotraæiti pravi uzrok svim njegovim bolestima.Savjetovali su mu da si dade izvaditi prednjezube iako su izgledali zdravi, πto je i uËinio.

Operacija

Bolest je sve viπe napredovala izadavala Ivanu sve viπe teπkoÊa. LijeËnici mupreporuËiπe operaciju koju je prihvatio. Dr.Dragutin Kniewald (1889-1979), Ivanovbliski prijatelj i svjedok njegove bolesti i smrti,ovako opisuje posljednje Merzove dane: „UpredveËerje onoga dana, kad je trebao poÊina kliniku, naπao sam ga u njegovoj sobi kakoslaæe fascikle svoje opseæne korespondencije.Rekao mi je, da æeli pomno sve urediti prijenego ode na operaciju. Pripisivao sam to nje-govom smislu za rad i njegovoj savjesnosti.Ivan je predosjeÊao da neÊe viπe dugo æivjeti.On se potpuno spremio za smrt i htio je da iznjegovih biljeæaka i iz njegove koresponden-cije nestane sve πto je moglo nekoga osobnoteretiti. Oprostivπi se s roditeljima javio se 24.travnja 1928. u odreeno vrijeme na klinici.Tamo mu rekoπe, da doe sutradan, oko 8 satiizjutra, jer nije bilo slobodnog kreveta. Ivanse vratio kuÊi, molio je, mnogo radio i dugobdio u noÊ. U obliku oporuke sastavio je svojnadgrobni natpis na latinskom jeziku.

Drugo je jutro, 25. travnja, poπao,kao obiËno, k sv. misi i sv. priËesti, a onda,oprostivπi se od roditelja, poπao je ponovnona oto-rino-laringoloπku kliniku u Draπkovi-Êevoj ulici. Tamo mu je u I. katu, u sobi br.23, "Kutvirt", doznaËen krevet u dnu sobe,desno od prozora. Na kliniku je sa sobom uzeosvoj nerazdruæivi veliki Misal, razmatranja P.Meschlera, odluke svojih zadnjih duhovnihvjeæbi i krunicu.

patografija

Kratka biografijadr. Ivana Merza

• Ivan Merz roen je 16. XII. 1896.u Banjoj Luci gdje je 1914. zavrπio gimnaziju.Nakon tromjeseËnog boravka u Vojnoj aka-demiji zapoËinje studij u BeËu koji prekidazbog Prvog svjetskog rata. Pozvan je u vojskui poslan 1916. na bojiπte u Italiji gdje ostajedo kraja rata. Nakon rata nastavlja studij knji-æevnosti u BeËu (1919.- 1920.) i dovrπava gau Parizu (1920.-1922.).

Dolazi u Zagreb gdje postaje profe-sor francuskog jezika i knjiæevnosti na gimna-ziji. Doktorirao je 1923. na Filozofskom fakul-tetu u Zagrebu radom o utjecaju liturgije nafrancuske pisce. Slobodno vrijeme posvetioje tadaπnjoj katoliËkoj organizaciji Orlovstva.

Uveo je KatoliËku akciju u Hrvatskukoju je pokrenuo Papa Pio XI. Kao laik i kato-liËki intelektualac, s pozavanjem desetakeuropskih jezika, æivio je svetaËkim æivotom.Ostavio je veliku pisanu baπtinu koja se od2011. objavljuje u osam svezaka Sabranihdjela. Premda mlad i svjetovnjak, smatran je"stupom Crkve" u Hrvatskoj. Umro je u Zag-rebu 10. svibnja 1928. na ORL klinici u 32.godini æivota. Papa Ivan Pavao II. proglasioga je blaæenikom u Banjoj Luci, 22. lipnja2003. Sve o Merzu moæe se naÊi na njegovojweb stranici (www.ivanmerz.hr).

Merzova bolest

Dr. Merz bio je njeæne tjelesne kon-strukcije, no njegova sklonost πportu, ratnapregaranja na fronti te tvrd i isposniËki æivotu BeËu, Parizu i Zagrebu uËinili su da je biotjelesno otporan. Njegove su se tjelesne siletako reÊi potpuno pokoravale duhu, no tajna

Bolest i smrtbl. Ivana Merza(1896.-1928.)

Prof. dr. Boæidar Nagy, SJ, postulator za kanonizaciju bl. I. Merza

73

Upitao sam ga da li je kod opera-cije trpio. Odgovorio je: 'Injekcija nije potpu-no djelovala, pa sam osjeÊao udarce lijeËniË-kog ËekiÊa. Ali - nadodao je - ja sam tom zgo-dom stalno mislio kako Êe u nebu biti lijepo.'"

U nedjelju, 6. svibnja, opet je za-molio i primio svetu priËest. To je bio posljed-nji razgovor, πto ga je vodio na zemlji i pos-ljednja njegova sveta priËest. Tog je dana veÊranim jutrom svima postalo jasno, da se Ivannalazi u æivotnoj opasnosti. Upala Ëeonihπupljina prouzrokovala je upalu mozgovneopne, koja je postajala sve viπe difuznom.Naπem je dragom Ivanu bolest uzela najprijegovor, onda uopÊe cijelu desnu stranu tijela.

LijeËnici su uËinili sve, πto je bilo unjihovoj moÊi, da ga uzdræe na æivotu i da gaspasu. No nisu viπe tajili, da samo Ëudo moæe

Sutradan, 26. travnja operirao gaje prof. dr. Dragutin Maπek (1866.-1951.),koji mu je, zajedno s ostalim lijeËnicima, pos-vetio svu paænju i brigu. Dr. Kniewald u svo-me opisu Ivanove bolesti u Ivanovoj biografijinije meutim spomenuo sve pojedinosti ope-racije. Autoru ovoga Ëlanka usmeno je rekaoπto je Ëuo od osoblja koje je prisustvovalooperaciji. Navodim po sjeÊanju kako mi je dr.Kniewald pripovijedao: „Dr. Maπek je tadaveÊ bio star i ruke su mu drhtale.

Kod operacije je nehotice zarezaoviπe nego je bilo potrebno i nastupilo je krva-renje. Svjestan svoje pogreπke noæ kojim jeoperirao i koji mu je joπ bio u rukama ljutitoje bacio na pod i popratio rijeËima: 'Baπ mi seto sada moralo dogoditi!'" Prema Kniewaldo-vim rijeËima bila je to ujedno i posljednja Ma-πekova operacija.

Nakon operacije rana je tako jakokrvarila, da je Merzu pozlilo. Na klinici su biliuvjereni da Êe krvarenje prestati i rana doskorazacijeliti, ali nije prestalo pa je zaustavljenoumjetnim sredstvima. Bolesnik je sve viπe sla-bio, jer je mogao uzeti samo neπto mlijekacjevËicom. Kada su mu skinuli ovoj Ëinilo seda bolest kreÊe svojim normalnim tokom. Uto mu je iznenada poËela rasti temperaturai on je priznao da ga boli glava. Tako je opetproπlo nekoliko dana, a da se nije opaæaloposebnih razloga ozbiljnoj bojazni. Koji putse Ëinilo da teπko govori i da je vrlo umoran,ali to nije bilo ni Ëudo uz tolik gubitak krvi,visoku temperaturu i tolike dane gotovo bezhrane.

»asna sestra, koja je Merza dvorilana klinici, pripovijeda da je poslije operacijei za vrijeme cijele bolesti Merz bio uzor strp-ljivosti i finoÊe bolesnicima.

Nekoliko dana nakon operacije,kad je Merzu ozbiljno pozlilo, vidjevπi bolesni-kovo slabo stanje, prof. Maπek nije dao da ganose u dvoranu za operacije, nego mu je izva-dio ostatak tampona u bolesniËkoj sobi. Dr.Kniewald, neposredni svjedok Ivanove bolesti,ovako dalje opisuje tijek zbivanja: „U Ëetvrtak3. svibnja bio je umoran i malo je govorio.Mislio sam, da ga umaraju brojni posjeti. Su-tradan, na prvi petak primio je svetu priËest.Cio je dan umorno leæao i ljubazno primaomnoge posjete."

Meu brojnim posjetiteljima bio jei njegov bliski prijatelj i suradnik student Mili-voj Mostovac. On nam je opisao taj posjet itako saËuvao nekoliko dojmljivih reËenica kojeje Ivan izrekao prije svoje smrti a iz kojih izbijanjegova duboka vjera: fl»im sam doznao daje operiran, pojurio sam na kliniku. Naπao samga mirnog, uravnoteæenog kao i kad je biozdrav. Niπta nije odavalo na licu da trpi teπkeboli u glavi.

ovdje promijeniti prirodni tok bolesti kako serazvila kod Ivana. Dræali su, da Êe preminutiveÊ u nedjelju 6. svibnja, ali njegovo zdravosrce i Ëistim i strogim æivotom izvanrednosaËuvani organizam dugo se borio protiv takonagle smrti."

Posljednjih dana Ivan je podnosiovelike boli i teπke patnje takvim mirom, strp-ljivoπÊu i obzirnoπÊu, da su se svi prisutni di-vili. »asna sestra, koja ga je dvorila, rekla je,da nikada nije imala takvog bolesnika, da jojse Ëinio kao svetac. Uza svu veliku lijeËniËkubrigu bolesniku se viπe nije moglo pomoÊi.Stanje besvjestice i straπnih grËeva bivalo jesve ËeπÊe i trajnije. Pri potpunoj svijesti razgo-varao je joπ jednom s ispovjednikom. U nedje-lju poslije podne, oko Ëetiri sata, podijelio muje njegov ispovjednik bolesniËku pomast uprisustvu oca i najbliæih prijatelja. Ivan je biopri potpunoj svijesti, iako nije mogao go-voriti.

Ulazak u vjeËnost

„Prema lijeËniËkoj odredbi moralisu se sada ograniËiti mnogobrojni posjeti" -opisuje dr. Kniewald posljednje dane i trenut-ke ovozemnoga Merzova æivota i nastavlja:„Ivan je bio pri svijesti, i sve je zapaæao, ali ni-je mogao reagirati drugaËije, nego samo ki-manjem glave, a kasnije samo joπ oËima.»esto su ga znali teπko muËiti grËevi. Kad jeopazio oca uza se, znao je uzeti njegovu ruku,stisnuti je i pribliæiti svome licu pokazujuÊi takosvoju njeænost prema ocu i moleÊi ga da semoli za nj. Posljednje je dvije noÊi uza nj bdjela

patografija

Bolnica i soba u kojoj je umro dr. Merz (danas osnovna πkola u ul. RaËkoga)

74

prvog razreda na Mirogoju. Poærtvovni suorlovi-akademiËari u petak, subotu i nedjeljunaizmjence dræali poËasnu straæu uz njegovodar.

Merzov pogreb bio je u nedjelju13. svibnja i odræan je na veoma sveËaninaËin. Vodio ga je zagrebaËki pomoÊni biskupDominik Premuπ. Na pogrebu je sudjelovalooko pet tisuÊa ljudi. Od brojnih vijenaca snatpisima koji su krasili Merzov odar izdva-jamo samo jedan natpis πto su ga s vijencemdonijeli Ivanu na grob mladi iz Vinkovaca:"Hvala Ti, Orle Kristov, πto si nam pokazaoput k suncu!"

Iz cijele Hrvatske, iz svih tadaπnjihorlovskih druπtava, doπli su delegati na pos-ljednji oproπtaj. BuduÊi da obitelj joπ nije ima-la grobnicu, Ivan je najprije pokopan nedale-ko od arkada. Nakon dvije godine, u svibnju1930., njegovo je tijelo preneseno u obiteljskugrobnicu koju je u meuvremenu Ivanov otacdao izgraditi na jugoistoËnom dijelu Mirogo-ja. S otvaranjem postupka za njegovu beatifi-kaciju Ivanovo tijelo je 1977. preneseno u Ba-ziliku Srca Isusova u Zagrebu, gdje se i danasnalazi.

ZakljuËak

Na temelju dokumenata i svjedo-Ëanstava koja su nam se saËuvala moæe se reÊida je Merzova smrt uzrokovana najprije ne-hotiËnom nepaænjom lijeËnika tijekom ope-racije (velik rez koji je prouzroËio krvarenje) ijoπ viπe nemarom bolniËkog osoblja koje nijena vrijeme izvadilo tampone iz Ëeone πupljinekojima je zaustavljano krvarenje. Tamponi suprouzroËili gnojenje, od Ëega je nastupila upa-la moædane opne.

Ljudski govoreÊi, velika tragedija daje jedan mladi æivot koji je puno obeÊavao natakav naËin brzo zavrπio.

Meutim kada se na bolest i smrtIvana Merza gleda iz vjersko-teoloπke per-spektive, onda moæemo ustvrditi sljedeÊe: IvanMerz je umro u onoj æivotnoj dobi prema Boæ-jem planu, tj. na granici, na prijelazu kada jebio joπ dovoljno mlad da svojim svetaËkim æi-votom postane uzor mladeæi, a s druge stra-ne bio je veÊ dovoljno odrastao i zreo da svimodraslim vjernicima krπÊanima moæe biti uzorsvojim velikim ostvarenjima postignutim usvega 32 godine æivota.

Zato nas i ne Ëudi πto je Papa IvanPavao II. u govoru na njegovoj beatifikaciji uBanjoj Luci 22. VI. 2003. g. rekao ove rijeËi:„Ivana Merza dajem vam danas kao svjedokaKristova i zaπtitnika, ali istodobno i suputnikana putu u vaπoj povijesti. On Êe od danas bitiuzor mladeæi, primjer vjernicima svjetovnja-cima... Ime Ivana Merza za Ëitav jedan naraπtajmladih katolika znaËilo je program æivota idjelovanja. Ono to mora biti i danas!"

•••••

Ëasna sestra, a kroz dan je bio uvijek po jedansveÊenik prisutan.

Posljednje je noÊi uza nj bdio naiz-mjence msgr dr. Milan Beluhan, P. AmbrozVlahov, Ofm Conv i P. Milan PaveliÊ, SJ. UËetvrtak 10. svibnja ujutro opet se naπao uzIvanovu smrtnu postelju neumorni msgr dr.Beluhan, koji mu je u ruku utisnuo i smrtnusvijeÊu, dok smo mi drugi sa suzama u oËimai drhtavim glasom molili. Prisutni su bili, uzlijeËnika i Ëasne sestre, njegov otac, msgr dr.M. Beluhan, dr. D. Kniewald i dr. Ivo Protu-lipac. Ivanovo je disanje bivalo sve polaganije,bìlo sve slabije; leæao je mirno, zatvorenihoËiju. U to πirom otvori velike oËi, iz kojih muje potekla smrtna suza. Pogled je upro tamodaleko u visinu, miran, pouzdan, siguran, joπjedan uzdah, joπ jedan mali, jedva primjetljivtrzaj, i dr. Ivo Merz je predao Sveviπnjemusvoju plemenitu duπu. A mi smo kleknuli, dokje msgr dr. Beluhan molio: Pokoj vjeËni darujmu, Gospodine, i svjetlost vjeËna neka musvijetli. PoËivao u miru. Amen." Bilo je 10,15sati prije podne. Ivan je bio u 32. godini æivota(31 godinu i 5 mjeseci.)

U predveËerje smrti primio je Ivani od samog Pape Pija XI. brzojavni blagoslov:„Sv. Otac blagoslivlja bolesnog dr. MerzazazivajuÊi na njega Boæansku pomoÊ!" Takoje Ivan, koji je toliko poπtivao Papu i promicaonjegovo uËenje primio na samrti i ovu rijetkuutjehu i zadovoljπtinu.

Koliko je Crkva Ivana cijenila poka-zuje i Ëinjenica da je zvono zagrebaËke kate-drale u 11,30 sati zazvonilo javljajuÊi Zagrebuda je umro Ivan Merz.

U njegovom sluËaju naËinjen je izu-zetak, jer katedralno zvono obznanjuje smrtsamo kad umre biskup ili koji od kanonika.

Nakon smrti izvrπena je obdukcija.Ustanovljeno je da je Ivanov mozak bio izvan-redno razvijen a æivËani sustav uπËuvan. SaËu-vala nam se i povijest Ivanove bolesti dok jeboravio na klinici i zapisnik o njegovoj obduk-ciji. Posebnu zanimljivost donosi o. JosipVrbanek u svojoj knjizi "Vitez Kristov IvanMerz" (Zagreb, 1943.)

Na str. 248, pod brojem 18 donosiovu biljeπku: „I poslije smrti Ëuvali su profesorimedicinskog fakulteta na klinici Ivanov mozakkao izvanredno zdravi i savrπeni uzorak." UArhivu Postulature Ivana Merza saËuvana jefotografija njegovog mozga.

Ivan je sahranjen u orlovskoj odorikoju mu je ustupio njegov bliski suradnik uOrlovskoj organizaciji Jerolim Malinar. Iva-novu orlovsku odoru Ëuvala je obitelj Malinarkao dragocjenu relikviju sve do 1945. g. kadaje zbog komunistiËkih progona morala bitiuniπtena. Ivanovo tijelo bilo je stavljeno u dvo-struki lijes od cinka i bilo izloæeno u mrtvaËnici

Dr. Merz na odru

Sprovod dr. Merza na Mirogoju

patografija

75

s vrha Apenina i u njoj pozdrav dr. Nagyja iRimljanina Duilija Fiorinija. Ovo spominjemradi ilustracije Nagyjeve upornosti i komuni-kativnosti, a sada evo kratak izvod iz njegovaæivotnog kurikuluma, kratak zato jer bi se onjegovom bogatom æivotu moglo napisatiknjigu.

Roen je 30. lipnja 1941. u Bede-kovËini, maturirao je u Slav. Brodu, studiraonjemaËki i latinski na Filozofskom fakultetu uZagrebu, filozofiju na Filozofsko-teoloπkominstitutu D.I. u Zagrebu i na Gregorijani uRimu. Posebno je za istaknuti njegova organi-ziranja hodoËaπÊa, npr. u Rim 1975. za 250mladih, zatim u Irsku, Lurd itd. Nadbiskup

KuhariÊ imenuje ga 1972. postulatoromkauze za beatifikaciju dr. Merza i tu sluæbuobnaπa veÊ Ëetrdeset godina. Godine 1978.doktorirao je u Rimu na Salezijanumu diserta-cijom (na talijanskom) o Ivanu Merzu. Godine1981. imenovan je docentom, 1982-1988. jeu Rimu glavni urednik Hrvatskog programaRadio Vatikana, gdje je Ëesto pomagao PapiIvanu Pavlu II. u pripremi Ëitanja i izgovorahrvatskih pozdrava i govora upuÊenih Hrvati-ma. U Rimu 1987. g. utemeljuje Dom hrvat-skih hodoËasnika koji je do sada ugostio preko40.000 hodoËasnika i desetak hrvatskih stu-denata na rimskim uËiliπtima.

Od 1988. do 1993. djeluje u Parizu,gdje je ureivao hrvatski list «Naπ glasfl,organizirao otvaranje Hrvatske πkole, pokre-nuo list «ZaviËajfl i 1990. suorganizirao Pred-stavniËko vijeÊe Hrvata Francuske. Angaæiraose u prikupljanju pomoÊi za domovinu koja jetada bila u ratu, te u πirenju istine o agresijina Hrvatsku kontaktirajuÊi uredniπtva raznihfrancuskih listova i dræeÊi predavanja. Od1991. je Ëlan druπtva «Solidarité France-Croa-tiefl za pomoÊ domovini. Od 1990. angaæiranje i na pariπkom sveuËiliπtu Sorboni (tema:Znanstvena epika za istraæivanje hrvatskekulture u kontekstu meunarodnih intelektu-alnih razmjena), a danas je njezin dopisni Ëlan.

U jesen 1993. dolazi u Osijek gdjedræi predavanja na Pedagoπkom fakultetu, a2010. postaje redovnim profesorom naFilozofskom fakultetu D.I. u Zagrebu. Osno-

• U svojoj autobiografiji, pisanoj naanegdotski naËin («Tri rinologafl, Zagreb,2003.), zabiljeæio sam na 118. stranici podnaslovom «Kako sam pomogao beatifikacijiIvana Merzafl sljedeÊu anegdotu.

«Isusovac prof. dr. Boæidar Nagy,koji je godinama radio na tom zadatku u Za-grebu i Vatikanu, zamoli me da smije pre-gledati Merzovu povijest bolesti jer je umrona naπoj klinici 1928. godine. Zatraæim od πe-fa klinike dozvolu, ali je odgovor bio negati-van:

- Nije naπa duænost da podupiremokojekakve klerikalce - bio je odgovor.

Od toga ne moæe biti nikakva zla,pomislim, pa za vrijeme deæurstva potajnodadem patru Nagyju da pregleda Merzovupovijest bolesti. Nekoliko godina poslijezavrπila je Merzova povijest bolesti u loæionicicentralnog grijanja, zajedno sa svima koje subile starije od trideset godinafl.

E, ipak nije bilo tako!No najprije nekoliko rijeËi o prof.

Nagyju, piscu Merzove patografije na str. 72.,koji samozatajno i nenametljivo veÊ deset-ljeÊima pridonosi hrvatskoj znanosti i kulturi.Upoznao sam ga poËetkom sedamdesetihgodina kad je pisao knjigu o mojem planinar-skom prijatelju, mladom zagrebaËkomstudentu Ratku »apeku (1931-1951), koji jenesretno poginuo penjuÊi se u jednoj stijeniJulijskih Alpa. Nagyja je zanimala etiËka oprav-danost penjaËkog rizika i tome je u knjizi po-svetio posebno poglavlje. I sam se bavio plani-narenjem, pa kad je odlazio u Rim, gdje jedoktorirao, te kroz πest godina bio urednikhrvatskog programa Radio Vatikana i ustano-vio Hrvatski hodoËasniËki dom, preporuËimmu da u Rimu potraæi jednoga vrlo dobrogplaninara koga sam upoznao na najviπemvrhu Apenina; znam samo kako se zove, aline znam ni gdje stanuje ni gdje radi. Dvamjeseca poslije toga dobio sam razglednicu

Uz Merzovupatografiju i misterijnjegove povijestibolestiProf. dr. Æeljko Poljak

patografija

Dio operacijskog protokola (operator: prof. dr. Dragutin Maπek): Operatio sin. maxillaris sin. sec.Dencker, Evacuatio sinus ethmoid. et sphen. sin.Indicat. gnojenje i bol.Anaesth. Cocain tonogen, Novoc. tonog. Pantop. Atrop.Zarez od 2 do 4 u forniksu. Periost se lahko ljuπti.Nakon odklesanja fossae caninae raskrije se crvena soËna sluznica sinusa, u sinusu gusti gnoj. Coc.tonog. odklesanja ruba aperturae piriformis. Odstranjenje elev. i cochleom sluznice sinusa, koja jeodebljana oedematozna ...

76

patografija

vno je podruËje njegova zanimanja dr. IvanMerz, o kome je napisao nekoliko knjiga i1996. pokrenuo izdavanje njegovih sabranihdjela (do sada su objavljena tri od osam pred-vienih svezaka). Organizirao je Ëetiri meu-narodna simpozija posveÊena Merzu u Rimu,Parizu i Zagrebu. Ureuje i Merzov web-portalna Internetu: www.ivanmerz.hr. Objavio jetridesetak knjiga (jedna je tiskana u 20.000primjeraka!). Cjelovita Nagyjeva bibliografijanalazi se na Internet adresi: www.ffdi.unizg.hr/bnagy No vratimo se Merzovoj povijestibolesti. Pri nedavnom susretu prof. Nagy meupozorio da ona nije spaljena kao πto samnapisao jer su je u posljednji Ëas spasile Ëasnesestre koje su radile na klinici i ona je danasneke vrste relikvija. Pa kad je tako, zamolimprof. Nagyja, koji je najuporniji istraæivaË Mer-zova æivota i postulator za njegovu kanoniza-ciju, da mi pokuπa objasniti misterij Merzovepovijesti bolesti te da za LijeËniËke novineopiπe Merzovu bolest i smrt. Oboje je uËinioi za to mu velika hvala. Patografiju koju jenapisao tiskana je na 72. stranici, a o misterijupovijesti bolesti uputio mi je ovo pismo:

„Nakon πto smo se upoznali prili-kom pisanja biografije Ratka »apeka i nakonπto je ona 1975. g. tiskana, bio sam vam seobratio za pomoÊ da pokuπamo pronaÊi po-vijest bolesti Ivana Merza ako je saËuvana navaπoj klinici. Obavijestili ste me da je saËuvana

nima izrekli ste vaænu reËenicu koju sam svedo danas veoma dobro zapamtio: „Pa, kakosu mogli ovako otvoreno pisati! Ovo je sluËajza sudsku medicinu!" Koliko se sjeÊam, najviπezamjerki ste imali na bolniËko osoblje koje nijena vrijeme vadilo tampone jer su prouzroËilignojenje.

Potom sam vas zamolio da smijemfotokopirati povijest bolesti, πto ste vi vrlo su-sretljivo omoguÊili. Ne sjeÊam se sada jeste livi to na klinici dali fotokopirati ili ste mi posu-dili pa sam ja iπao u grad u najbliæu fotokopir-nicu, no svakako je fotokopija napravljena, aoriginal uredno vraÊen. Kako je fotokopija po-malo poËela blijedjeti, nakon po prilici dese-tak godina poπao sam opet na kliniku na ©alatu(vi niste tada bili ondje) i zamolio jednu Ëasnusestru da mi ponovno pronae Merzovu povi-jest bolesti. Nakon nekoliko dana priopÊila mije æalosnu vijest da je viπe nema jer je 1928.godiπte zavrπilo u loæionici. Dakle, bio sam za-kasnio i nisam si tada mogao oprostiti to svojekaπnjenje.

I onda se dogaa neπto, rekao bihmisteriozno, πto do danas ne mogu objasniti,pravo Ëudo! Prije desetak godina sluËajno mireËe jedan kolega u isusovaËkom Kolegiju naJordanovcu u Zagrebu da je u ladici starog ve-likog stola kuÊne krojaËnice, koja je bila upravou razdoblju rasformiranja pa su se sve starestvari likvidirale, pronaena velika koverta i unjoj neki dokumenti o Ivanu Merzu.

i pozvali me da doem na kliniku na ©alati ionda ste mi je ne samo pokazali nego ste mii tumaËili pojedina nejasna mjesta. Kad stedoπli do onog mjesta gdje se govori o tampo-

Naslovnica povijesti bolesti

Dio zapisnika obdukcije

patografija

77

Usput! Merz je na ORL klinici ope-riran u isto vrijeme kad i ja (1928. godine), jasreÊom samo tonzilektomijom, no Ëasne se-stre (s pravom) nisu dræale vaænim da se spasii moja povijest bolesti. A itekako bi me zani-malo tko me je operirao jer sam, za razliku odMerza, svoju operaciju preæivio, makar mi je- oËito neki poËetnik - masakrirao farinks i za-jedno s desnom tonzilom oderao nepËani luk.No, bilo je to doba kad se naπa otorina tekrazvijala i osim toga bila podloæna modi! Potadaπnjoj doktrini bile su tri angine dovoljnaindikacija za tonzilektomiju, tako da je malodjece izbjeglo operaciju. To je i bio jedan odrazloga zaπto sam se na ZagrebaËkom MEF-u posvetio ne samo otorini nego i imunologiji,

Za svaki sluËaj nisu je bacili negosu mene obavijestili da vidim πto je. »im samdoπao, nisam mogao vjerovati svojim oËima:imao sam u rukama original povijesti bolestiIvana Merza! Kako je onamo doπao i joπ k to-me „Ëuvan" (odnosno ne-Ëuvan na neprimje-renom mjestu, kamo ne spada), ostaje dodanas velik upitnik i tajna.

Pokuπao sam rekonstruirati πto sedogodilo, ali to je samo hipoteza u kojoj bimoglo biti nekih realnih momenata.

Dakle, kod prvog pronalaæenja po-vijesti bolesti, kad smo je zajedno gledali,pretpostavljam da je moæda niste vratili namjesto nego je ostala u nekom arhivu, naposebnom mjestu ili Ëak krivo odloæena i tako„sluËajno" izbjegla spaljivanje. Kao πto rekoh,kad sam drugi puta doπao traæiti original, Ë.sestra nije ga mogla naÊi jer je to godiπtespaljeno. Pretpostavljam da je Ë. sestra ipakposlije pronaπla povijest bolesti, a kako menenije mogla naÊi jer sam 1982. otiπao u Vatikani zatim u Pariz, dokument je predala biskupu©kvorcu koji je vodio proces beatifikacije bl.Ivana Merza (na koverti se naime bilo saËu-valo njegovo ime).

Nakon smrti biskupa ©kvorca 1989.godine njegove su knjige i spisi prebaËeni naJordanovac u naπu Biblioteku. Kako je, meu-tim, upravo taj spis zavrπio u ladici onogastarog stola - ostaje misterij. No, Bogu hvala,glavno je da je dokument saËuvan i to mogus punim uvjerenjem reÊi upravo na ËudesannaËin. OËito je Bog æelio da se tako vaæandokument ne uniπti pa se posluæio i neobiË-nim naËinima da bude saËuvan. Sada galjubomorno Ëuvamo u Arhivu Postulature bl.Merza nakon πto smo ga i fotokopirali iponovno i skenirali."

pa organizirao dvogodiπnji postdiplomskistudij alergologije i kliniËke imunologije te gavodio sedam godina. Po slobodnoj procjeni,danas se tonzilektomira desetak puta rjeenego u Merzovo (i moje) doba.

ZahvaljujuÊi Ëasnim sestrama iprof. Nagyju, imao sam nedavno opet prilikuproËitati ne samo Merzovu povijest bolestinego i zapisnik obdukcije, pa eto nekolikodojmova.

Operacija i decursus morbi opisanisu tako πkrto da je teπko dobiti pravu sliku do-gaanja i mora se Ëitati meu retcima. OËitoje da je operator «ËisteÊifl kohleom etmoidalnilabirint probio njegovu tanku gornju stjenkukoja ga dijeli od endokranija (oËevidci kaæuda mu je u to doba drhtala ruka); posljedicaje bila smrtonosna rinogena endokranijskakomplikacija. Pospjeπila ju je preduga tam-ponada operativne πupljine, no, izgleda da jetakva hemostaza bila nuæna zbog obilnog idugotrajnog krvarenja.

ZakljuËimo zajedno s prof. Nagy-jem: «Velika tragedija da je jedan mladi æivotkoji je puno obeÊavao na takav naËin brzo za-vrπiofl, ali dodajmo da se to dogaalo uvrijeme kad nije bilo antibiotika, a niti FESS-a i CIRAS-a* kojima Zagreb danas prednjaËiu svijetu.

•••••

* CIRAS - Croatian International RhinosurgicalAdvanced Surgery; FESS - Functional Endoscopic SinusSurgeryRazglednica prof. Nagyja s Gran Sasso d'Italia 1977. g.

Prof. dr. Boæidar Nagy

78

• Podrijetlo - iz istog su kraja, djecaautohtonih seljaka koja su kao odrasla napu-stila svoje rodne kuÊe i obitelji, te se odselilau najbliæi grad - Dubrovnik.

• Profesija i podrijetlo roditelja.Zapravo ni roditelji ni djeca nisu imali nikakveprofesije osim zemljoradniËkog zanimanja.

• Njihov boravak i æivot, kao i zani-manje u Dubrovniku, bili su tradicionalnoidentiËni.

• Kada su stizali i naseljavali grad,æivot je bio tradicionalno identiËan. PrihvaÊalisu se raznih vrsta poslova, a najËeπÊe su to bilinekvalificirani radnici (nosaËi-bremenari) isliËno, dok su mlade æene (djevojke) od ranihdana bile kuÊne pomoÊnice i u mnogim obite-ljima ostajale cijeli æivot.

U 18. i 19. stoljeÊu rijetki su bili in-telektualci podrijetlom iz radniËkih obitelji, apogotovo onih sa sela. Visoko πkolovanje ifakultetsko obrazovanje bilo je iskljuËivo omo-guÊeno djeci iz dobro situiranih obitelji ili akoje netko imao nekog "mecenu".

Visoko πkolovanje bilo je gotovonezamislivo i nedostiæno djeci sa sela. Pasivnei siromaπne obitelji s velikim brojem djece vid-jele su spas u novo otkrivenoj Americi, ali tuse opet postavljao kao velik problem visokiputni troπkovi. Roditelji ih obiËno nisu moglipriskrbiti pa su bili primorani na zaduæivanje.

Oni kojima je bila tuda zemlja ne-dostiæna i neostvariva æelja, zadovoljavali suse zaposlenjem u najbliæem gradu, obiËno kaonosaËi ili manualni radnici bilo kojeg posla.To je bila sudbina veÊeg broja seljaka iz pasiv-nih krajeva, a posebno Dalmacije i Dubrovnikagdje su vladali kmetski odnosi. Tek iz onihobitelji koje su se formirale i osamostalile ugradu, poneko talentirano dijete uspjelo jezavrπiti visoku πkolu.

Ovdje navodimo dva takva svijetlaprimjera, a to su bile obitelji Hidæa i Banac izKonavala., Hidæa iz Komaja i Banac iz Popo-viÊa. Dva susjedna sela koja su bila u kmetskimodnosima s dubrovaËkom vlastelom.

–uro Hidæa- lijeËnik iknjiæevnik(1752 - 1833)

Njegov otac Antun bio je kmet ple-miÊke obitelji Saba Ranjine. Antun je kaomlad, zdrav i promuÊuran seljak otiπao iz svogsela Komaja u Dubrovnik, gdje se zaposlio ikao vrijedan i inteligentan brzo stekao povje-renje svog gospara pa je kao takav pratiodubrovaËke trgovce na njihovim putovanjimapo turskim pokrajinama u dubrovaËkom zale-u. DubrovaËka vlada, stekavπi u njega povje-renje, slala ga je kao iskusnog putnika nekolikoputa i u obavjeπtajnu misiju. Zbog steËenogpovjerenja i kao iskusnog i uglednog graa-nina izabrala ga je 1752. za Ëlana Lazarina.Bila je to bratovπtina uglednih graana poputbratovπtine Antunina, koji su bili u prvomredu. Antun, otac –ura Hidæe, oæenio se izugledne graanske porodice Dubravica iz Za-tona kraj Dubrovnika, a koja se talijaniziranozvala Arboscelli. Tamo su imali imanje koje jedr. –uro obilno koristio naroËito pod staredane, intenzivno baveÊi se pjesniπtvom i pre-voenjem. Iz tog braka Antuna Hidæe rodiose dana 7. veljaËe 1752. sin –uro koji je odra-stao i zavrπio osnovno i srednje obrazovanjeu Dubrovniku u jezuitskom kolegiju (Collegi-um ragusium). Nakon uspjeπno poloæenihispita, i on je kao i otac primljen u bratovπtinuLazarina i sa æeljom da studira medicinu.

• Naslovno navedena dva lijeËnikapodrijetlom su iz istog kraja, iz dva razliËitadoba i iz susjednih sela - Hidæa spada u dobaromantizma (druga polovica 18. i prva polo-vica 19. stoljeÊa). Hidæa je æivio u tri razliËitedræave. Rodio se i najprije æivio u doba Dubro-vaËke republike, zatim u doba Francuskeokupacijske vlasti te doËekao novu dræavuAustrougarsku monarhiju. Dakle, ne samo πtoje promijenio tri vlasti, veÊ i tri kulture. Dokje Hidæa umro 1833., Banac se rodio tek 33godine poslije (1866.) te je odrastao i πko-lovan u novoj dræavi Austriji. Svakako da suu toj novoj dræavi ekonomske i politiËke prilikebile sasvim drukËije. U ranijim vjekovima, ka-da je æivio i djelovao Hidæa, dalmatinski i dub-rovaËki studenti πkolovali su se najËeπÊe uPadovi i u drugim talijanskim sveuËiliπtima,a u BanËevo doba veÊ se neki studenti radijeπkoluju na austrijskim sveuËiliπtima (BeË, Prag,Graz i dr.).

Kad govorimo o njima postavlja sepitanje πto im je ipak bilo zajedniËko.

iz povijesti hrvatske medicine

Prva dva lijeËnikakonavoskog roda

Sociokulturni uvjetidubrovaËkog okruæja

u 18. i 19. stoljeÊuProf. dr. Ivo MarinoviÊ

Stare kuÊe sa kaminatama nedaleko od Hidæine kuÊe u Komajima

iz povijesti hrvatske medicine

79

samostana ''Male braÊe" fra Inocent »uliÊ zva-ni "gluhi fratar", smatrajuÊi da je Hidæa kriv zanjegovu gluhoÊu. –uro je u jednoj elegiji iska-zao da nije bio previπe oduπevljen medici-nom, pa ga s toga bolje poznajemo kao pjes-nika, a nadasve prevoditelja.

Istaknuo se kao vrstan poznavateljpovijesti i klasiËne filologije. "Njegovo djeloje presvuËeno patinom njegova vremena". Unizu dubrovaËko-dalmatinskih prevoditelja,Hidæa je zasebno i veliko ime, premda danassamo s literarno-historijskog stajaliπta.

Poznato je da se posebno bavioprevoenjem rimskih klasika kao πto su biliVergilije, Horacije, Tibul, Katul, Ovidije i drugi,te prevoenjem grËkih epigrama. U 18. st.Dubrovnik je pored Hidæe imao priliËan brojznaËajnih latinista, pisaca i pjesnika (R. Boπ-koviÊ, Stay, KloviÊ, Zamanja, RestiÊ, FeriÊ idr.). Tako Hidæa u svojoj elegiji govori da mulijeËniËko zvanje nije priraslo srcu. I. A. Kazna-ËiÊ, koji je bio profesor na zadarskoj gimnaziji,posebno istiËe da je u πkolskoj godini 1851/52., a i poslije, Hidæin prijevod Horacija bioobavezna literatura u viπim razredima nastav-nog hrvatskog (ilirskog) jezika. Tako u Progra-mu za gimnaziju u Zadru za 1856. godinunaslov Ëlanka glasi: A. Casali: "Traduzione

delle Ode di Orazio in illirico". U Dalmaciji, anajviπe u Dubrovniku, joπ se od renesansnihvremena prevode latinski pjesnici. Sjetimo sesamo Bruna KaæotiÊa (1515-1572). Najviπeih je zanimao Publije Ovidije Nason sa svojimprivlaËnim lirskim epizodama i Metamor-fozama.

Tako se istiËu: Petar HektoroviÊ(1487-1572), Hanibal LuciÊ (1515-1572) iDinko ZlatariÊ (1555-1613). A Hidæa je viπeprepjevao latinske pjesnike, parafrazirao viπeslobodnih prijevoda. U Dalmaciji se najviπeprevodi Vergilijeva Enejida. –uro Hidæa viπeprepjeva nekoliko elegija iz treÊe knjige - Tri-stia. Vergilije se u Dubrovniku prevodi i u 17.,a Horacije u 16. stoljeÊu, joπ i prije –ure Hidæe(BuniÊ i drugi). Hidæini prepjevi po unutarnjimkvalitetama mogu se mjeriti s onim najboljimsvih njegovih prethodnika (©imun ©onje).

Uzevπi u cjelini samostalno knjiæev-no stvaralaπtvo na latinskom i talijanskom, aprvenstveno na hrvatskom jeziku, kao i velikprevodilaËki opus, opravdano je kazati da jeHidæa pjesnik. Knjiæevni kritiËari ga stavljajuu red osrednjih pjesnika na kraju stvaralaπtvastarije dubrovaËke knjiæevnosti, ali nisuobraene autografske zbirke pjesama. PrepjevHoracijeve lirike, zamaπan prevodilaËki opusdo danas je ostao samo u rukopisu. O Hidæikao prevoditelju postoji viπe vrijednih radova,od koji valja posebno istaknuti rad dr. ©imuna©onje publiciran 1986. u reæiji Ëasopisa „Du-brovnik" prigodom 150. obljetnice Hidæinesmrti. O Hidæinom prevodilaËkim sposobno-stima Vladimir VratoviÊ kaæe da on ne slijedisvoje prethodnike, ali je vjernije i sistematiË-nije prevodio iako nije dao moderan prijevodkakav bi odgovarao Ëitateljima naπeg doba.Dao je prijevod onako kako mu je omoguÊa-vala domaÊa retoriËka forma rimovanihstihova. Poslije Hidæe nema znaËajnijih pre-voditelja iz Dubrovnika i ostalih krajeva joπjedno puno stoljeÊe, ali on ne predstavljaprekretnicu u povijesti prijevodne knjiæevnosti.

U doba renesanse od 14. do 16.stoljeÊa javlja se i izraæava nova druπtvena kla-sa, razvija se golemo zanimanje za knjiæevnosti umjetnost stare GrËke i Rima koje su bile za-boravljene u Srednjem vijeku, pa nastajeprocvat znanosti, knjiæevnosti i umjetnosti.

Romantizam kao smjer u knjiæev-nosti i umjetnosti nastaje poËetkom 19. sto-ljeÊa najprije u NjemaËkoj i Francuskoj, da bise proπirio diljem Europe.

GovoreÊi o Hidæinom knjiæevnomradu znamo da je malo objavio na hrvatskomjeziku i da su bili veÊinom prijevodi. Na hrvat-skom su objavljene dvije zbirke izvornih pje-sama. lzvorna lirika na hrvatskom odnosi sena oko 160 kraÊih ili duæih pjesniËkih sastava.

DubrovaËka republika nije imalasvojih πkolovanih lijeËnika, a strance je moralaskupo plaÊati, pa je –uro odluËio studiratimedicinu, nakon πto mu je vlada odobrilastipendiju od 50 cekina godiπnje. Tako ga jeput 1771. godine sa svojim roakom odveona studij medicine u Bolonju, gdje je i diplo-mirao 1777. Nakon toga se u Italiji zadræaona usavrπavanju joπ tri godine, i to u Firenci,Rimu i Napulju. U svoj rodni grad vratio senakon toga, s tim da bi 1783. bio izabran zagradskog lijeËnika s plaÊom od 300 dukatagodiπnje. –uro je kao vrstan i savjestan lijeËniki s mnogo struËnog znanja ubrzo stekao ugledu gradu. Kao takvoga vlada ga veÊ 1784. do-djeljuje bosanskom paπi za lijeËnika. Za vrije-me svog kratkog boravka u Bosni posjetio jeviπe bosanskohercegovaËkih mjesta i po svojojduænosti izvjeπtavao dubrovaËku vladu otamoπnjim prilikama. Iz toga je vremena saËu-vano i njegovo pismo u kojem izvjeπtava du-brovaËku vladu o sukobu bosanskog i skadar-skog paπe te o neraspoloæenju bosanskoherce-govaËkog puËanstva prema svom paπi. No -uro je bio viπe sklon literaturi i knjiæevnostinego medicini, pa je stoga imao nesporazumas nekim svojim pacijentima. NaroËito se pre-ma njemu negativno odnosio bibliotekar

Konavosko polje

Sv. Luka uKomajima

81

Moæe se postaviti pitanje zaπto sedr. Ivo Banac odluËio da ide na sluæbu u Pod-goricu, koja je u to doba bila druga dræava.Mogu se navesti sljedeÊi razlozi: Podgorica)je razmjerno, Crna Gora nije imala svojih lijeË-nika, a i ono malo πto ih je bilo bili su preteæitostranci, veÊinom ruski aci i poneki Austrija-nac, beËki ili praπki ak. Dubrovnik i Dalma-cija, kao i njihovi intelektualci, uæivali su stano-vit ugled u Cmoj Gori i tamo bili rado vieni.Spomenimo samo neke. Tako je npr. BraËanindr. Valerije TomiÊ viπe godina bio lijeËnik naCetinju. On je bio na Ëelu crnogorskog druπ-tva Crvenog Kriæa, a radio je i na bojiπtu. Takoje za vrijeme rata 1875. kao dobrovoljac pru-æao lijeËniËku pomoÊ jer Crnogorci nisu imalisvojih lijeËnika. Takoer je na Cetinju kaolijeËnik djelovao i poznati dalmatinski lijeË-nik dr. Roko MiπetiÊ od 1880. do 1886. Onje radio i u bolnici koja je bila osnovana 1872.u jednoj privatnoj zgradi, a nosila je ime „Da-nilo I". Svojom lijeËniËkom vjeπtinom i osob-nim ugledom osvojio je i kneza Nikolu i

PrevodilaËki rad najviπe se izraziona materinjem jeziku. Na talijanskom jezikubio je samostalan pjesnik, jer je izvrsno poz-navao talijanski jezik joπ od ranog djetinjstva.ZahvaljujuÊi studiju i boravku u Italiji (oko 10godina), usvojio je ne samo talijansku knjiæev-nost veÊ i kulturu. Po sadræaju se Hidæina tali-janska lirika ne razlikuje od hrvatske (ljubavnepjesme). S hrvatskog on je prevodio i na tali-janski. Latinski - izvorne pjesme svrstavaju gau red posljednjih dubrovaËkih latinista. Poe-zijom na latinskom Hidæa se bavio gotovo ci-jelog æivota. Pisao je elegije, ekologe, epita-lame, pjesniËke poslanice (epistole), satire,ode i epigrame. Tako u jednoj od satira istiËenezadovoljstvo svojim lijeËniËkim zvanjem.Poznavanje talijanskog jezika i literature udoba Hidæina æivota smatralo se odlikomsvakog obrazovanijeg Ëlana dubrovaËke kuÊe.U zakljuËku, analizirajuÊi Hidæinu biografiju,moramo je podijeliti na dva dijela. Prvi se od-nosi na Hidæu lijeËnika, a drugi, veÊi dio pripa-da Hidæi knjiæevniku, pjesniku, a nadasve pre-voditelju (prevoenje latinskih pjesnika, teprepjevi na latinski i talijanski jezik). Doktor–uro Hidæa preminuo je 17. studenog 1833.u Dubrovniku.

Dr. Ivo Banac(1865-1917)

Dr. Ivo Banac roen je u Dubrov-niku 1865. kao treÊi sin Boæa Banca iz Popo-viÊa (Konavle) i Ane KolendiÊ (rodom s Brga-ta). Imali su osmero djece, i to tri sina i petkÊeri. Prezime Banac raπireno je diljem devethrvatskih æupanija, u 18 opÊina i u 21 naselju,podjednako u gradskim i seoskim podruËjima.Tako se oni starinom nalaze i u Konavlima(PopoviÊi) kao kmetovi dubrovaËke vlastele- Ranjina. To je svakako utjecalo da se Ivinotac Boæo kao mlad odselio u Dubrovnik idobro se snaπao. To je bio razlog da je i poredvelikog broja djece uspio πkolovati sina Iva.Ivo je pohaao dubrovaËku gimnaziju, matu-rirao u listopadu 1885., a potom se upisao naMedicinski fakultet SveuËiliπta u Grazu gdjeje i diplomirao 1897. U Grazu se oæenio s Jo-hanom Steiner rodom iz πtajerskog mjestaMarija Lankowitz, te je s njom imao sedmerodjece, dva sina i pet kÊeri. Po povratku u Du-brovnik koncem stoljeÊa radio je kao opÊinskilijeËnik u Janjini na Peljeπcu, a potom u Pod-gorici (Crna Gora). U to doba vladala je uCrnoj Gori nestaπica stranih lijeËnika, ali i loπeekonomske i socijalne prilike, pa Êemo s timu vezi podsjetiti na dotiËno razdoblje (konac19. i poËetak 20. st.).

crnogorski narod. Da ne izgubi austrijskodræavljanstvo MiπetiÊ je bio primoran vratitise u Dalmaciju.

Godina 1880. takoer je znaËajnapo tome πto je u Crnu Goru doπao pozvani dr.Milan JovanoviÊ Batut iz Beograda organi-zirati zdravstvenu sluæbu u Crnoj Gori.

On je proputovao cijelu Crnu Gorui upoznao se s ekonomskim, socijalnim izdravstvenim prilikama te predloæio organi-zaciju zdravstvene sluæbe, ali naæalost nije bioshvaÊen pa se poslije dvije godine vratio uSrbiju. U to doba bila su u Crnoj Gori samodva lijeËnika (dr. Petar MiljaniÊ) i drugi,podrijetlom Poljak, koji je nakon nedjelju dananapustio Crnu Goru. Dakle, nedostatak lijeË-nika i loπe zdravstvene prilike ponukale suBanca da iz Dubrovnika doe na sluæbu uPodgoricu. Krajem 19. i poËetkom 20. st. do-lazi do naglog razvoja ekonomije, industrijei porasta gradova, kako kod nas u Europi takojoπ viπe u Americi, pa je i lijeËniËki staleæ po-kazao svoj nagli napredak. Tako je 1898.osnovana prva ljekarna u Podgorici.

Koliko dugo se Banac zadræao uPodgorici nemamo toËnih podataka, ni o to-me zaπto se odselio u Juænu Ameriku, i to najug Brazila u mjesto Sao Borja, dræava RioGrande de Sul. Tamo je tamo i umro i poko-pan 1917. godine u dobi od 52 godine zbognepoznate bolesti. U to doba bilo je u Braziludosta njemaËkih i austrijskih podanika, jer suse privreda i industrija brzo razvijale, pa jeBanac vjerojatno i time bio motiviran, on ilinjegova supruga Austrijanka. Ipak, ona senakon Prvog svjetskog rata (1918.) s cijelomobitelji vratila u Dubrovnik gdje je i umrla1925. AnalizirajuÊi BanËevu biografiju mo-æemo zakljuËiti da je imao trnovit put. Sa sluæ-bom se nekoliko puta selio i skonËao u dalekojtuem Brazilu, u naponu snage (52) ostavivπinezbrinutu brojnu obitelj.

•••••

LiteraturaI. V. StanojeviÊ: Istorija medicine, str.1 055. Medicinskaknjiga Beograd-Zagreb, 19552. ©. ©onje: –uro Hidæa, Sarajevo - Dubrovnik 19853. ©. ©onje: –uro Hidæa, Hrvatski biografski leksikon,Zageb, 20024. F.M. Appendini: Appendice Gazzeta di Zara, br.97,98-1833, Zadar 5. I. Banac: Osobna saopÊenja, Du-brovnik 20116. S. Stojan: Ivan Augustin KaznaËiÊ - Dubrovnik 1993

Zaton danas

Dr. Ivo Banac

iz povijesti hrvatske medicine

82

od kojih su novija bila kromirana. Pri vaenjuzuba asistirala je svome "ÊaÊi" njegova kÊi,hrabra i snaæna Nane, i tako "nauËila" tu vjeπ-tinu. U njegovo doba Konavosko polje nijebilo isuπeno, poplavljivalo je i svake godinepo viπe mjeseci bilo pod vodom, pa su gazbog toga zvali i Blato. Na ovo "jezero" slijetalasu mnoga jata ptica (patke, guske i dr.) i stogaje lov bio jedini i omiljeni sport. Nije bilo kuÊei muπke glave bez lovaËke puπke, a nije bioizuzetak da ih je pojedini vlasnik i sam imaoviπe komada. Vrlo pismen, ali i posebno na-daren za glazbu, volio je zabavu i ples.

Obitelj

• Roen je 23. rujna 1920. u Miku-liÊima u Konavlima. Bio je prvo dijete u obiteljiRade roene Bronzan i Andra MarinoviÊa, anakon njega slijedili su sestra Ane (Nane) ibrat Vlaho. MarinoviÊi su bili zemljoradniËkaobitelj, no Ivin djed je u potrazi za boljim æi-votom proveo nekoliko godina u svijetu.

Najprije je radio na ureivanju Su-eskog kanala, a poslije se otisnuo u Ameriku.Tako je i 18-godiπnji Andro MarinoviÊ, radeÊina izgradnji pruge Sarajevo - Zelenika (zadnjadionica Gabela-Zelenika sveËano je puπte-na u promet 15. srpnja 1901.), odluËio otiÊiu Ameriku. Majka je posudila novac potre-ban za kartu, koja ga je odvela u kalifornijskerudnike. Neko je vrijeme radio u ugostitelj-stvu. Upisao se u veËernju πkolu i temeljitonauËio govoriti, Ëitati i pisati engleski. Nakon9 godina vratio se na poziv svojih roditelja uKonavle jer je njegovu ocu, koji je ostao sams dvije kÊeri, bilo sve teæe obraivati zemlju.

O svome djedu po majci VlahiBronzanu, zemljoradniku, kovaËu, glazbeniku,ali i "zubaru", u prigodnom je tekstu zapisao:"u svojoj sredini bio je zaista istaknuta liËnost.Osim πto se bavio zemljoradnjom on je, jediniu PopoviÊima, imao svoj kovaËki viganj pa jepopravljao ne samo motike, pumpe za polije-vanje loze i sl. nego i puπke. Ljudi su mu seËesto obraÊali za pomoÊ i savjet i zbog zubo-bolje jer je potkraj 19. stoljeÊa posredstvomsvoga strica kapetana Luke, a kasnije i bratakapetana Ive, nabavio dvoja zubarska klijeπta,

Imao je "mijeπnice", ali i sviralu odkosti, skroz izrezbarenu. Ovim instrumentima,jedinim prije pojave tamburica, uveseljavaoje svako kolo koje se nedjeljom odræavalo uPopoviÊima".

©kolovanje

U osnovnoj πkoli u PloËicama biloje u Ivino doba oko 80 uËenika. Do πkole, uda-ljene od rodne kuÊe oko tri kilometra, pjeπaËioje svakodnevno, i po kiπi i po hladnom vreme-nu. Po povratku iz πkole slijedile su svakodnev-ne obveze oko stoke, a pomagao je i u polju,posebice tijekom πkolskih praznika. No, biloje tu i zadovoljstva, jahanje konja bio mu je vr-hunski sport kojega se nije odricao ni kad jenakon pet razreda osnovne upisan 1931. u gi-mnaziju u Dubrovniku. Oni koji nisu nastavljalisrednju πkolu morali su iÊi u πesti razred dokompletno zavrπene osnovne πkole.

U Dubrovniku je stanovao i hraniose u sjemeniπtu. Prva Ëetiri razreda zavrπio jeu Dræavnoj realnoj gimnaziji (mjeπovitoj), a V-VIII razred nastavio je u franjevaËkoj gimnazijis pravom javnosti koju su vodili franjevci reda"Male braÊe". Pored njih bili su uËenici u no-vicijatu koji su prethodne razrede zavrπili ugimnaziji na Badiji i u Bolu na BraËu. Meugradskom djecom nije se osjeÊao ugodno jerje bio drugaËije odjeven i obuven, Ëesto noseÊiprekrojena odijela svojih roaka. No uspjeh uπkoli izgraivao mu je samopouzdanje. U ve-ljaËi 1938. objavio je osamnaestogodiπnji Ivo,uËenik 7. razreda gimnazije, u broju 2. zagre-baËkog mjeseËnika "Napredni gospodar" tekstpod naslovom "SeljaËe, ne napuπtaj svoje za-nimanje!". To "struËno glasilo za maloga gos-podara" pokrenuo je i ureivao Stjepan»melik, jedan od najuglednijih Ëlanova HSS-a, a odgovorni urednik Ivan Keszler nalazio seu Osijeku. U lipanjskom broju "Naprednagospodara" iste godine izlazi Ëlanak koji je usvibnju napisao u MikuliÊima pod naslovom"Kako naπe majke odgajaju djecu". BoraveÊi uroditeljskom domu u MikuliÊima napisao je,s nadnevkom 27. kolovoza 1938., Ëlanak "Ka-da Êemo naprijed?" koji je objavljen u listo-padu iste godine. Nakon tih Ëlanaka njegovuje ocu godinu dana besplatno stizao primjerak"Naprednog gospodara".

Studij medicine

U gimnazijskom razdoblju zanimalaga je najprije agronomija. Maturu je poloæio1939., a studij medicine upisao u Zagrebu1940. Ispunio je time svoju odluku iz VI razre-da. Tijekom studija izdræavali su ga roditelji

Prof. dr. IvoMarinoviÊ, kirurg,ortoped, povjesniËar,publicist

Uz Ëestitkuza 92. roendan

"Parentibus et magistris nunquam satis"

Ivica VuËak

zanimljive liËnosti

Dr. Ivo MarinoviÊ

83

zanimljive liËnosti

Nije mogao ostati ni u svojoj kuÊi,u zoni talijanske okupacije, u ozraËju punomsumnjiËavosti zbog ljeviËarstva, pogotovo na-kon odbijanja ponuenog nastavka studija uItaliji. Ipak, pronaπao je rjeπenje. Prijavio se i,premda joπ student, primljen je za pomoÊnogasistenta u OpÊoj bolnici u Risnu. LijeËnici subili Talijani, a ostalo osoblje i bolesnici bili sudomaÊi ljudi iz okolnih mjesta, pa su im Mari-noviÊ i njegov kolega Jan Krasni, takoer stu-dent medicine, sluæili kao prevoditelji jer sudobro vladali talijanskim jezikom. ©ef bolnicebio je Talijan dr. Ricci, spretan kirurg, ali veo-ma neugodan kao πef i kao Ëovjek, veoma bu-Ëan i "nepristojan i divlji prema podËinjenomosoblju, ali i bolesnicima". Na svakom je ko-raku naglaπavao pripadnost faπistiËkom pok-retu te rado pripovijedao o svojemu sudje-lovanju u aktivnostima faπistiËke organizacije.Trudio se biti vien u druπtvu lokalne faπistiËke"kreme" te bio neugodan prema svojim zem-ljacima za koje je znao da nisu faπistiËki orijen-tirani. MarinoviÊ i Krasni bili su jedini asistenti,glavni pri operacijama. Jedan je uvijek bio asi-stent, a drugi narkotizer. Stoga su uæivali statuspravih svrπenih lijeËnika, πef im je odmjeriostanoviti honorar, a jeli su u posebnoj pros-toriji, izdvojeni od ostalog osoblja. No i Mari-noviÊ je doæivio nemilih scena. U jednoj jeprigodi razljuÊeni dr. Ricci udario starijeg por-tira bolnice i izbio mu zub, a kad ga je Marino-viÊ pokuπao zaustaviti, on mu je viknuo "©uti,ti si najgori od svih!".

Nakon pada faπistiËke Italije i odlas-ka Talijana, bolnicu je preuzeo opÊinski lijeËniku Risnu dr. Ludvik Krasni koji je u Boki bio od1918. godine. Dolaskom njemaËke vojske ilokalnih Ëetnika MarinoviÊ je postao politiËkisumnjiv u Risnu. »ak je dobio napisanu odluku

o izgonu pod optuæ-bom "ustaπtva".

Spasio ga jedr. Krasni interven-cijom kod proËetni-Ëki opredijeljeno-ga naËelnika mjestadr. Mitra ΔatoviÊa,lijeËnika.

Njegov odgo-vor dr. Krasnom bioje "Gospodin pred-sednik se uverio daje MarinoviÊ dobarËovek, pa moæe os-tati". To je bilo dobasvakodnevnih stra-hota. U ljeto 1944.strijeljali su u Risnuskupinu talaca, aMarinoviÊa odredilida ustanovi njihovu

dicinskog fakulteta u Zagrebu, a u Sarajevose sklonio zbog supruge Æidovke, napisao jenakon zavrπene prakse MarinoviÊu u karakte-ristiku "bio je vrlo marljiv".

I slijedeÊeg je ljeta, 1943. godine,putujuÊi iz Zagreba preko Sarajeva za Dal-maciju posjetio prim. KovaËeviÊa koji ga je,pamteÊi MarinoviÊevu marljivost, htio primitiza rad na odjelu, jer je lijeËnika bilo malo. Utome ga je cilju uputio tadaπnjem voditeljubolnice dermatologu dr. Konstantinu Stopi(1891. - 1955.) koji ga je odbio kratkim od-govorom "Ne moæe". Pri izlasku iz bolniËkeupravne zgrade pokuπao je razoËaranog Mari-noviÊa zadræati jednako razoËarani dr. Kova-ËeviÊ: "Vrati se. Doi, primit Êu te ja, makarkao bolesnika". No MarinoviÊ nije posluπao.

prihodima sa zemlje, a u radu su im pomagalimlai brat i, do udaje, sestra. Na πkolovanjeje mogao raËunati samo jedan u obitelji. Od40 uËenika upisanih 1931. u I razred Dræavnerealne gimnazije u Dubrovniku njih sedmoricapostali su lijeËnici.

Svrπetak drugog semestra medicineobiljeæilo je izbijanje rata, rasulo stare dræave,nastanak tzv. „NDH" i talijanska okupacijaDalmacije i Boke kotorske. Dva mjeseca ljetnihpraznika 1941. Ivo je proveo na Kirurπkom od-jelu MornariËke bolnice u Meljinama gdje jeπef bio major talijanske vojske dr. FrancescoPitzura, vjeπt kirurg i uglaen gospodin, uzkojega je dosta nauËio. Pruæao mu je prigodeprevijati rane te i sav ostali asistentski rad ukirurπkoj ambulanti, bolniËkom odjelu, ali i uoperacijskoj sali. Najviπe je nauËio uz izrazitovrijednu medicinsku sestru koja ga je prozvala"Janez". Poticala je iz ugledne liËke obiteljiNjegovan, u Beogradu je zavrπila πkolu za nu-dilje. Ponovno su se sreli mnogo godinaposlije u Splitu gdje je æivjela nakon drugogsvjetskog rata. Zbog prijeloma potkoljenicalijeËena je na njegovom ortopedskom odjelui on se trudio uzvratiti joj ljubaznost iz njihovaprvog susreta.

Tijekom ljeta 1942. proveo je trimjeseca ljetnih praznika na obvezatnoj stu-dentskoj praksi na Kirurπkom odjelu u OpÊojbolnici u Sarajevu. Uz odobrenje πefa zami-jenio se s kolegom Æ. LeπiÊem, koji je izbjegaokirurgiju te otiπao na Zarazni odjel. Previjaoje sve moguÊe rane, asistirao pri operacijama,u nedostatku lijeËnika davao anesteziju sOmbredaneovom maskom, zabijao Steinma-nnove Ëavle te po preporuci primariusa zavi-jao Kirschnerove æice. Povremeno je i deæuraona glavnom ulazu ondaπnje velike sarajevskebolnice, pomaæuÊiu trijaæi bolesnika.UËio je uz prim. dr.Blagoja KovaËe-viÊa (1900.-1959.)koji svome studentupriredio veliko izne-naenje i Ëast: ob-zirno, pazeÊi da tonitko drugi ne pri-mijeti, gurnuo je udæep 22-godiπnjem,uvijek viπe gladnomnego sitom Marino-viÊu, za ono dobaznaËajnu sumu, on-daπnjih 100 kuna.Voditelj odjela doc.dr. Hugo GjankoviÊ(1893.-1981.) kojije do 1941. bio naKirurπkoj klinici Me-

Ivo (11 g.) i brat Vlaho(7 g.) 1931. godine

Ivo MarinoviÊ s majkom

84

zanimljive liËnosti

godina i koji je od 1946. bio redovitiprofesor kirurgije i πef Kirurπke kli-nike, a poslije Êe postati i Ëlan Aka-demije NiUBiH. MarinoviÊ je speci-jalizirao opÊu kirurgiju te 1955. do-bio i drugu specijalizaciju. RadeÊi uSarajevu objavio je nekoliko radovau "Medicinskom arhivu" pokrenu-tom 1947., kojemu je prvi urednikbio dr. Vladimir »avka (1900.-1981.), svjetski poznati okulist, rani-je asistent Klinike za oËne bolesti uZagrebu. I prof. dr. Blagoja Kova-ËeviÊ bio je u uredniπtvu Ëasopisa.Radi usavrπavanja MarinoviÊ je upu-Êivan i u inozemstvo i duæe vremenaboravio u ortopedskim klinikama uParizu (1954.) u Oslu (Stavern1957., 1958. i 1962.) i u NjemaËkoj(Cuxhaven 1962.).

Na MEF-u u Sarajevu ha-bilitirao se 1958. temom "Uæljebnemetode kod resekcije koljena". Go-dine 1961. uspjeπno je lijeËio svojumajku nakon prijeloma vrata bed-rene kosti metodom ameriËkog or-topeda Royala Whitmana (1857. - 1946.). Nakon skidanja gipsa poslije

viπemjeseËne imobilizacije zapoËela je sfizikalnim postupcima, najprije na krevetu, uzpostupno ustajanje uz pomoÊ hodalica i πtaka.Rezultat je bio odliËan jer je prijelom urednozarastao. Pokretljivost kuka bila je pot-puna,hod normalan i bez bolova. LijeËenje irehabilitacija trajali su oko godinu dana. Onaje sve to stoiËki podnijela, ali je zbog nepokret-ljivosti i leæanja na leima trpjela jake duπevneboli.

U Splitu

Doc. MarinoviÊ preuzeo je 15. rujna1963. mjesto πefa Ortopedskog odjela Bolniceu Splitu od dr. Igora Zlatara (1926.-1998.),koji je bio v.d. πefa nakon odlaska prim. dr.Duπana VlaπiÊa (1898. - 1985.) u mirovinu1962. godine. Zajedno s njim je iz Sarajevadoπla Ivina supruga dr. Desanka –ekiÊ-Mari-noviÊ. Ona je bili prva anesteziologinja u Op-Êoj bolnici u Splitu. Roena je u Sarajevu 4.sijeËnja 1930., u rodnom gradu je zavrπila os-novno, srednjoπkolsko i medicinsko obrazo-vanje. Nakon pripravniËkog staæa poloæila jedræavni struËni ispit (1959.) i zavrπila teËaj izsocijalne pedijatrije. Kao lijeËnica opÊe medi-cine radila je u ambulanti Doma zdravlja i uDijagnostiËkom centru u Sarajevu. Zatim jeod 1960. do 1. oæujka 1963. specijaliziralaanesteziologiju na Kirurπkoj klinici u Sarajevu(specijalistiËki ispit poloæila je 4. travnja

1983.). Dio specijalizacije proveo je u Orto-pedskoj bolnici u Kraljevici u kojoj su tada bilidr. Zdenko ©porn i dr. Aleksandar Manzoni.Tijekom specijalizacije upuÊen je 1950. u Spe-cijalnu bolnicu za lijeËenje koπtano-zglobnetuberkuloze u Biogradu na moru. Bio je tamoprvi specijalizant i radio uz dr. Niku CareviÊa(1909. - 2003.), mladog, ambicioznog speci-jalista ortopeda koji je studij medicine zapo-Ëeo u Ljubljani, a zavrπio u Grazu 1935.

CareviÊ je ortopediju specijaliziraou Zagrebu te od 1937. bio asistent prof. Boæi-dara ©piπiÊa (1879. -1957.). Uz Ëovjeka kojise usavrπavao 1938. u Institutu "Rizzoli" u Bo-logni, a od 1946. vodio je bolnicu u Biogradu,MarinoviÊ je mnogo nauËio. Sudjelovao jepotkraj 1952. u Celju na godiπnjem struËnomsastanku kirurga i ortopeda Hrvatske i Slo-venije. Imao je prigodu sluπati lijeËniËke uspo-mene iz razdoblja prvog svjetskog rata umi-rovljenog prof. dr. Vatroslava Florschütza(1879.-1967.) i njegovo uspjeπno suprotstav-ljanje opÊeprihvaÊenoj kirurπkoj doktrini. Spe-cijalizaciju iz ortopedije zavrπio je MarinoviÊ1953. u Zagrebu.

U Sarajevu

Po odlasku u Sarajevo MarinoviÊ jedobio mjesto na Kirurπkoj klinici Medicinskogfakulteta. Ponovno je radio uz dr. BlagojaKovaËeviÊa s kojim se poznavao joπ iz ratnih

smrt. U posljednji se Ëas izvukaoupozorivπi da on nije joπ ni diplo-mirao. Tu je zadaÊu morao prihvatitidr. Krasni. MarinoviÊ je pobjegaoiz Risna koncem listopada 1944. udanima odmazde i strijeljanja Kadsu strijeljali svih osam stanara ujednoj kuÊi, on je ostao æiv skoËivπis krova na Smokovcu iznad Risna.

Uspio je jer je Ëuo jednognjemaËkog vojnika koji je doviknuoostalima "Joπ jedan leæi gore!" Ra-njen je, ali se uspio sakriti i preæivjetitaj straviËni dan.

Stjecajem okolnosti Mari-noviÊ je 6. prosinca 1944. opet dos-pio u Slano kao ispomoÊ dr. IvanuTrifunovu, ruskom emigrantu kojije tu bio opÊinski lijeËnik niz godina,vrlo cijenjen i poπtovan. Ostao je uSlanom i Dubrovniku do kraja rataobnaπajuÊi funkciju referenta sani-teta NOO-a do jeseni 1945. Priznatomu je sudioniπtvo u NOP-u od1943., a u NOB-i od 1944.

Nastavak studijamedicine

Po zavrπetku rata vratio se u Zagrebi u jesen 1945. nastavio studij medicine. UZagrebu je ponovno susretao i doc. dr. Gjan-koviÊa koji se takoer vratio u Zagreb na svojestaro mjesto na Kirurπkoj klinici u Draπko-viÊevoj. Strog, vrijedan i dragi profesor i prin-cipijelan Ëovjek, pozvao je studenta u svojuradnu sobu i ponudio mu svoj nedjeljni ruËakna koji je on imao pravo kao deæurni lijeËnikKlinike toga dana.

Bio je demonstrator te se ukljuËiou Sekciju demonstratora na Medicinskom fa-kultetu utemeljenu radi ukljuËivanja studenatau znanstveni i nastavni rad te unaprjeenjastruËnog znanja buduÊih lijeËnika. Sastajalisu se svakih deset dana u predavaonici Za-voda za fiziologiju prof. Rikarda Hauptfelda(1902. - 1988.). Meu studentima koji su iz-nijeli svoje radove na sastanku odræanom 12.oæujka 1947. obrazloæio je apsolvent Ivo Mari-noviÊ pod naslovom "Terapeutski znaËaj mor-ske klime" glavne elemente talatoterapije. Radmu je objavljen u Ëasopisu "Medicinar". Pro-moviran je na MEF-u u Zagrebu 5. srpnja1947.

Nakon promocije

Nakon diplomiranja zapoËinjespecijalizaciju iz ortopedije na klinici koju jeod 1947. vodio dr. Ferdo GrospiÊ (1893.-

S bratom Vlahom (desno) na dan promocije 6. srpnja 1947.

85

zanimljive liËnosti

Sudjelovao je sa suradnicima na 4.Nacionalnom skupu talijanskih struËnjaka zaosteoartikularnu tuberkulozu u Cortini d'Am-pezzo 1-3. srpnja 1967. Izvijestio je, skupa sdr. Arsenom IvaniπeviÊem i dr. AntunomMlikotom, o sveukupno 284 bolesnika opera-tivno lijeËenih u tri godine (1964. - 1967.)zbog koπtano-zglobne tuberkuloze, najËeπÊekoksitisa i spondilitisa. MarinoviÊ je Ëlan viπedomaÊih struËnih udruæenja, te Akademijemedicinskih znanosti Hrvatske. Od 1966. jeËlan Meunarodnog kirurπkog, ortopedskogi traumatoloπkog druπtva (SICOT) utemelje-noga 1929. te Austrijskog druπtva traumatolo-ga od 1967.

Poslijediplomska se nastava pro-vodila na Ortopedskom odjelu od 1965., anastava za studente medicine zapoËela je1975. Za izvanrednog profesora, za predmetOrtopedija na MEF-u u Zagrebu (za nastavnubazu u Splitu) izabran je 1976. Naslov viπiznanstveni suradnik dodijeljen mu je 1981.

I iz Splita je viπe puta na duæe vri-jeme odlazio na usavrπavanje u inozemne kli-nike i bolnice, pa tako u BeË (Zwetl 1966.,1969. i 1976.), Bolognu (1972., 1978. i 1981.)i Oslo (Stavern 1980.), a kraÊe je vrijeme bo-ravio u ortopedskim ustanovama u Oslu,Stockholmu, Göteborgu, Kopenhagenu, Mün-chenu, BeËu, Salzburgu, Parizu, Berck sur mer,Rimu, Frankfurtu i Pragu. Aktivno je sudjelovaona meunarodnim kongresima u inozemstvu:BeË (1963. i 1969.), Brno (1977.), Venezia -Mestre (1979.), Rim (1982.) i PeËuh (1982.).Bio je predsjednik organizacijskog odbora VIKongresa ortopeda i traumatologa Mediteranai Bliskog Istoka odræanog u Splitu 2. do 4.listopada 1980., na kojem je bilo viπe od 700sudionika (355 aktivnih).

No istodobno je dio posteljnogfonda prebaËen OpÊoj kirurgiji jer je traumalokomotornog sustava izuzeta od ortopedijei pridruæena opÊoj kirurgiji.

Naslov primariusa MarinoviÊ je ste-kao 1967. godine.

Godine 1978. prvi je put na Orto-pedskom odjelu u Splitu usaena proteza zarame (operater I. MarinoviÊ) kako bi se iz-bjegla egzartikulacija Ëitave ruke zbog zloÊud-nog procesa. U nedostatku originalne protezeadaptirana je proteza koja je sluæila za kuk!

Prije i nakon operacije bolesnik jebio podvrgnut terapiji radioaktivnim radijem.U 15-godiπnjem razdoblju (1966. - 1980.)ukupno je operativno lijeËeno 248 bolesnikas prijelomom vrata bedrene kosti. NajËeπÊesu to bile æene starije dobi (190), dok je muπ-karaca bilo manje (58).

Doktorsku disertaciju "Trauma-tizam na podruËju bivπeg sreza Visoko pos-matran sa aspekta hirurga" MarinoviÊ je obra-nio 1967. u Sarajevu. Za izvanrednog profe-sora kirurgije na MEF-u u Sarajevu izabran1968.

Od samog dolaska u Split, kao ha-bilitirani nastavnik za ortopedsku kirurgiju itraumatologiju, sudjelovao je u teorijskoj ipraktiËnoj nastavi za dodatnu izobrazbulijeËnika opÊe i πkolske medicine te medicinerada i urgentne medicine, organiziranoj podokriljem ©NZ-a "Andrija ©tampar" iz Zagreba.

U Splitu je 1964. utemeljio Kirur-πko-ortopedsku sekciju za Dalmaciju. Dr.MarinoviÊ je 1965. godine, skupa s dr. Antom»atipoviÊem (1927. - 1994.) te prof. dr. Mi-rom JuretiÊem (1919. - 2000.), izrazio miπ-ljenje o potrebi osnutka Medicinskog fakultetau Splitu, no tada za to joπ nije bilo sluha.

1964.). U vrijeme njezina dolaska u OB Splitnabavljen je tada suvremeni aparat za aneste-ziju tipa "Sutjeska" te se zapoËelo s rutinskomprimjenom endotrahealne anestezije. Do1967. bila je jedini anesteziolog te vodilaanesteziju na kirurgiji, ortopediji, ginekoloπko-porodiljskom odjelu i bila u stalnoj sluæbipripravnosti. Radi usavrπavanja je boravila uAustriji i Norveπkoj. Zbog bolesti je u prijevre-menoj mirovini od 1978. godine.

Godine 1964. nabavljen je za Orto-pedskog odjela pokretni rendgen aparat tipa"Neretva" kojim su se sluæili za snimanje nepo-kretnih bolesnika na Odjelu te u operacijskojdvorani. Iste se godine zapoËelo sa saniranjemprijeloma natkoljeniËne kosti osteosintezom,Ëavlom po metodi Smith-Petersena (1886. -1953.).

Nakon uspostave kontakta s orto-pedskim zavodom "Rizzoli" u Bologni, veÊ suπkolske godine 1964/1965. trojica lijeËnikadobila stipendiju te provela dvomjeseËnousavrπavanje. ZahvaljujuÊi tim vezama u Splitje stigla veÊa narudæba suvremenog instru-mentarija te suvremeni operacijski stol tipa"Putti". Koncem 1967. odjel je dobio pokretnirendgen-aparat s TV ekranom.

Ortopedski odjel je 1962. imao 50postelja, a poveÊan je na 59 postelja 1974.useljenjem dijela ortopedije u lijevu stranuprizemlja Stare bolnice Grad, i nakon prese-ljenja Psihijatrijskog odjela na Firule. DaljnjepoveÊanje na 67 postelja uslijedilo je u pro-ljeÊe 1977. preseljenjem u novu zgradu bol-nice na Firulama.

Osoblje ortopedskog odjela OpÊe bolnice u Splitu 1980. g. U prvom redu (s slijeva): dr. MatutinoviÊ, dr. RuiÊ, prim. SilobrËiÊ, prim. Bujas, prof. MarinoviÊ, prim. IvaniπeviÊ,

prim. Zlatar, dr. BraliÊ i dr. MariËeviÊ

86

zanimljive liËnosti

padne Bosne iz koje su potjecali NezetaMuslimanka i Duπko Srbin.

Poslije osloboenja Dubrovnika iKonavala MarinoviÊ se sa suprugom vratio,obnovio svoju kuÊu i sada uæiva u neposrednojblizini mora. Nakon 80 struËnih i znanstvenihpublikacija te brojnih priloga na kongresimau zemlji i inozemstvu tijekom svoje karijere,MarinoviÊ se okrenuo korijenima i povijestimedicine. Potaknuo je i predsjedao organiza-cijskim odborom koji je 13. listopada 2001.do uspjeπnog zavrπetka doveo skup pod naslo-vom "100 godina zdravstvene sluæbe u Konav-lima". Uredio je "Zbornik" u kojem su, poredradova osmero autora proËitanih na skupu(sam je MarinoviÊ napisao dva priloga), joπ ikratki æivotopisi lijeËnika i stomatologa koji suradili u Konavlima. Zbornik sadræi i kronoloπkeprikaze djelovanja lijeËnika, stomatologa teostalog zdravstvenog osoblja u Konavlima,Grudi i Cavtatu te saæetak na engleskom je-ziku. U Ëasopisu "Medica Jadertina" objavioje 2006. Ëlanak o svojim prethodnicima dr.Duπanu VlaπiÊu i dr. Niki CareviÊu, koje jedræao svojim uËiteljima.

Bio je jedan od urednika knjige "Or-topedija u Splitu 1940. do 2005." objavljene2007. u nakladi MEF-a u Splitu. U monografiji"odliËno koncipiranoj, pisanoj jednostavnimi lijepim hrvatskim jezikom, koja se Ëita lakoi vodi Ëitatelja kroz povijest u sadaπnjost, a izkoje se nazire joπ svjetlija buduÊnost", porediscrpnih priËa o glavnim protagonistima,nositeljima struËnog i znanstvenog rada dirljivje tekst o ortopedskom tehniËaru Jozi Burma-zu koji je u splitskoj bolnici najprije bio paci-jent, a zatim radio od 1930. do 1943. te biopouzdan i gotovo nezamjenjiv suradnik dr.

Na njemu je dræao predavanje podnaslovom "Osteomyelite hematogene aiguie,probleme medicale et social" te u suradnji sdr. Igorom AljinoviÊem "Osteomyelitis andCarcinoma".

U mirovini

Premda je sluæbeno umirovljen1985., prof. MarinoviÊ nakon toga ne miruje.Bio je mentor dr. Antunu MariËeviÊu pripisanju magistarskog rada na MEF-u uZagrebu.

U naletu ËetniËkih bandi na Konav-le poËetkom agresije na Hrvatsku 1991. Mari-noviÊu je zapaljena kuÊa. Pored ostalih stvariizgorio je i nepovratno nestao dokumentarnifilm pod naslovom "Duπko i Nevzeta", prika-zan uz referat "Prilog rehabilitaciji (polio)kontraktura zglobova" na Prvim fizijatrijskimdanima odræanim u Herceg-Novom 1970.

Napravio ga je MarinoviÊ uz pomoÊdipl. ing. i profesora Mladena Noæice. Bila jeto æivotna priËa dvoje bolesnika mlae æivotnedobi koji su nakon preboljele djeËje paralizeimali toliko teπke kontrakture nogu da su semogli kretati samo "Ëetveronoπke".

Operativnim lijeËenjem, nastav-ljenim dugotrajnim, strpljivim konzervativnimpostupcima, postupno su se uspravili te su,uz πtake, i prohodali. Dugotrajno leæanje ubolnici i svakodnevna πetnja na kolicima krozaulu stare splitske bolnice rodila je ljubav, πtoim je uljepπalo sumornost bolniËkog æivota,olakπalo patnje, omoguÊilo zaborav bolesti ipodizalopouzdanje. Po izlasku iz bolnice ostalisu zajedno usprkos nerazumijevanju patrijar-halne sredine zabitnih i siromaπnih sela za-

VlaπiÊu, a skupa su bili i u partizanskom sani-tetu. Njegovo originalno i osobito vrijednodjelo, nastalo dugotrajnim skupljanjem poda-taka, nosi naslov "LijeËnici dubrovaËke bolnice1840-1940." (Zagreb, 2006,). U ovom broju"LijeËniËkih novina" (str. 78) tiskana je nje-gova najnovija povijesno-medicinska raspravau kojoj se pozabavio dvojicom Konavljana,nepravedno zapostavljenim lijeËnikom i pjes-nikom dr. –urom Hidæom (1752. - 1833.) tedr. Ivom Bancem (1865. - 1917.).

Za uspjehe u struËnom radu odli-kovan je veÊ daleke 1957. Ordenom rada IIIstupnja. Prigodom proslave 25 godina Medi-cinskog fakulteta u Sarajevu 1971. dodijeljenamu je poËasna Diploma u znak priznanja zauspjeπnu nastavniËku djelatnost, a plaketaMedicinskog fakulteta u Sarajevu 1976.

Diplomu Udruæenja ortopeda i trau-matologa Jugoslavije dobio je 1972., a nag-radu "Dr. Pavao ΔulumoviÊ" Akademije ZLHdobio je 1973. Diploma Jugoslavenskog udru-æenja ortopeda i traumatologa (JUOT) dodije-ljena mu je 1974. u Beogradu, a plaketa JUOT-a 1980. u Splitu. Zahvalnicu HLZ PodruæniceDubrovnik primio je 2009.

•••••

Dr. Ivo MarinoviÊ sa suprugom

Dr. Ivo MarinoviÊ

87

urednikov kutak

Stotinu brojeva „Medixa" tijekom18 godina izlaæenja znaËajan je uspjeh, osobi-to u naπoj zemlji, u kojoj su tijekom zadnja dvadesetljeÊa okolnosti u svim oblastima druπtva,pa tako i u izdavaËkoj djelatnosti, bile osobitoizazovne. „Medix" je, eto, stigao do „puno-ljetnosti" (18 godina izlaæenja) te izboromzanimljivih i aktualnih tema, vjerodostojnoπÊuinformacija i jedinstvenim dopisnim testomznanja postao s vremenom prepoznatljivimbrandom. U posljednjih osam godina objav-ljena su 32 dopisna testa, Ëime je „Medix" po-tvren i kao struËno edukacijsko πtivo naπihlijeËnika.

Temeljni mu je cilj informiranje li-jeËnika o najnovijim dostupnim znanjima ismjernicama za njihovu primjenu u svako-dnevnom radu, a autori Ëlanaka su priznatihrvatski struËnjaci koji znaju principe „dobrekliniËke prakse". Odabirom i obradom zanim-ljivih i za svakodnevni rad vaænih tema, „Me-dix" je postao i izvozni hrvatski brand u nekeod susjednih zemalja, a veÊ Ëetiri godine imasvoje predstavniπtvo u Bosni i Hercegovini, sasjediπtem u Sarajevu.

NeÊemo ovdje nabra-jati brojne redovne ru-brike na njegovim stra-nicama, samo Êemo re-Êi da lijeËnici svih pro-fila, u svakom broju,mogu uvijek naÊi neπtozanimljiva i korisna. I joπneπto! Sve brojeve od travnja1998. pa do danas mo-guÊe je pretraæivati ponaslovima i autorima uelektroniËkom obliku namreænim stranicama Ëa-sopisa (ww w.medix.com.hr).Ujedno, „Medix" je me-u 37 hrvatskih medicin-skih Ëasopisa koji su ucijelosti ili dijelom sadr-æaja dostupni na HrËku,portalu znanstvenih istruËnih Ëasopisa Hrvat-ske koji je korisnicima do-stupan bez plaÊanja na-knade. „Medix" je pritomjedan od najËitanijih na-slova, odnosno Ëasopis snajviπe downloada u od-nosu prema broju na por-talu dostupnih izdanja. U zavrπnici su pripremenove Medixove mreænestranice koje Êe omoguÊitislobodan pristup dijelu sa-dræaja, odnosno pretplatu

na cjelokupan sadræaj ili pojedine dijelove sa-dræaja Ëasopisa u on-line izdanju.

©to drugo reÊi na kraju nego crescatet floreat na mnogaja ljeta!

•••••

• Kad mi je prije 18 go-dina g. Dragan BraliÊ, danaπnjiurednik „Medixa", «specijalizira-nog medicinskog dvomjeseËnikafl(tako glasi njegov podnaslov) na-javio izlaæenje prvoga broja, sum-njiËavo sam to komentirao: «Ah,opet jedan pokuπaj osuen na br-zo odumiranje!fl Pogotovo stogaπto glavni urednik neÊe biti lijeË-nik nego medicinski laik - pritomsam pomislio.

Ali sam se prevario jer,eto, ovih je dana izaπao sveËanistoti broj na 308 stranica, ljepπii deblji nego ikada do sada. I dokveÊina od naπih 37 medicinskihËasopisa vegetira s liliputanskimnakladama od jedva par stotinaprimjeraka, a malobrojni ih pret-platnici Ëesto bacaju u koπ ni neproËitavπi ih, „Medix" ima im-pozantnu nakladu od πest tisu-Êa, Ëime se uvrstio meu naπevodeÊe medicinske periodike.

„LijeËniËke novine"imaju, doduπe, nakladu od18.000, ali su u biti preteænostaleπko glasilo i „Medix" im ni-malo nije konkurent, dapaËe,pogledate li na 15. straniciovoga broja popis lijeËnika sbodovima za relicenciranje kojisu steËeni Medixovom akci-jom, vidjet Êete da su oba glasila komple-mentarna. „Medix" danas objektivno i aæurnoinformira, trajno educira i povezuje sve dje-latnike ukljuËene u brigu za zdravlje, a u tzv.namjenskim brojevima okuplja kao suradnikenaπe najprominentnije struËnjake.

Kako protumaËiti taj Medixov us-pjeh? Moæda je tajna u tome πto je Medixo-va misao vodilja «ono πto zanima i koristi Ëita-teljufl, dok neki drugi medicinski Ëasopisi - re-Ëeno bez rukavica - Ëesto sluæe samo kao poli-gon ambicioznim kolegama za «πtancanjeflradova radi uspjeπne karijere.

Uz stotinu„Medixovih" brojeva

Æeljko Poljak

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223, e-mail:fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

kalendar struËnog usavrπavanja

88

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije ianksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

kalendar struËnog usavrπavanja

89

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr.Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Suvremeni pristup lijeËenju osteoporozeon-line, 11.11.2011.-15.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Suvremeni pristup lijeËenju alergijskog rinitisaHD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata HLZ-aZagreb, Karlovac, Pula, Rijeka, »akovec, Koprivnica, Krapina, Split, Dubrovnik,Makarska, MetkoviÊ, Buzet, Poæega, Bjelovar, Zadar, ©ibenik, Virovitica,Varaædin, Sl. Brod, Vukovar, Vinkovci, Osijek, GospiÊ - VeljaËa-svibanj 2012.Mia LuliÊ, tel.: 01/6051-943

Novosti u lijeËenju upalnih bolesti crijevaHD za kliniËku prehranuPoæega, Rijeka, Osijek, Split, Zagreb istok, Zagreb zapad - travanj - listopad2012.Jana Würth, tel.: 01/4650-950

Save Sight Years - SaËuvajte vid tijekom godinaEwopharma d.o.o.Osijek, Split, Rijeka, Zagreb - 24.04. - 15.06.2012.Zvonimir »aiÊ, tel.: 01/7787-346

Hematolgoija i transfuzijska medicina - Nove spoznaje udijagnostici i lijeËenjuC.T. - Poslovne informacije d.o.o., »asopis „Medix"Lipanj - kolovoz-rujan 2012.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819,medix@ct-poslovneinformacije.hr, www.medix.com.hr

RUJAN

I znanstveni simpozij iz psihoonkologijeKBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 19.09.2012.Vjekoslav Peitl, mob.: 091/2111-385

Funkcijska dijagnostika upalnih bolesti lokomotornog sustavaDjeËja bolnica SrebrnjakZagreb, 19.09.2012.Aida BegoviÊ, tel.: 01/6391-206

Kvalitetnija skrb onkoloπkih bolesnikaKoordinacija hrvatske obiteljske medicineRijeka, 19.09.2012.Tea RosoviÊ, mob.: 099/2439-132

kalendar struËnog usavrπavanja

90

Temelji medicinskog vjeπtaËenjaHD sudskih vjeπtakaZagreb, 21.09.2012.Zdenka KvaËica Restek, mob.: 098/446-223700,00kn

Neinvazivna mehaniËka ventilacija u teoriji i praksiKB „Sveti Duh"Zagreb, 21.09.2012.Doc.dr.sc. Dinko TonkoviÊ, dr.med., tel.: 01/3712-359500,00kn

Primjena ultrazvuËne dijagnostike u infektologiji odrasle dobiHLZ, HD za ultrazvuk u medicini i biologijiZagreb, 21.-22.09.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-1912.500,00kn

Simpozij o neuromuskularnim bolestimaKBC Split, Klinika za djeËje bolesti, Klinika za neurologiju, HD za djeËjuneurologiju HLZSplit, 21.-22.09.2012.Anita UrsiÊ, tel.: 021/556-303, fax.: 0217556-590, e-mail:nmdsplit2012@gmail.com350,00 - 750,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 22.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

Sustavni pristup korekciji keratokonusa uz Rose K2 kontaktneleÊeHrvatsko oftalmoloπko druπtvoZagreb, 22.09.2012.Ksenija Δuruvija OpaËiÊ, tel.: 01/4811-654, mob.: 098/578-079

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.09.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Novosti u lijeËenju πeÊerne bolesti tipa 2: Galvus (vildagliptin)i Eucreas (vildagliptin/metformin)Novartis Hrvatska d.o.o.Osijek, 25.09.2012.Iva KovaËiÊ, mob.: 091/4550-779

PraÊenje sigurnosti bezreceptnih lijekova i dodataka prehraniAgencija za lijekove i medicinske proizvode RHZagreb, 26.09.2012.Viola MacoliÊ ©ariniÊ, tel.: 01/4884-101, 4884-103500,00kn + PDV

X kongres Hrvatskog druπtva medicinskih vjeπtaka zdravstvenogosiguranjaHD medicinskih vjeπtaka zdravstvenog osiguranja HLZ-a©ibenik, 27.-29.09.2012.Marija IvankoviÊ, mob.: 098/9585-030750,00kn

Aesculap Akademija - Osnovni teËaj laparoskopske kirurgijeAesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 19.-21.09.2012.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7483.000,00kn+PDV - specijalizanti, 3.500,00kn+PDV - specijalisti

4. meunarodno struËno znanstveni skup- Zaπtita na radu i zaπtita zdravljaHrvatski zavod za zaπtitu zdravlja i sigurnost na raduZadar, 19.-22.09.2012.Jasna Krainz, prof., tel.: 01/6558-703/231

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 19.09. - 17.11.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

Uvoenje inzulinske terapije u lijeËenje dijabetiËaraRH, Hrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 20.09.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Glucophage - zlatni standard u lijeËenju πeÊerne bolestitip 2"Merck" d.o.o.Zagreb, 20.09.2012.Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.: 01/4864-111, 4864-127

Enteralna nutricijska potpora za vaπeg pacijentaFresenius Kabi d.o.o.Zagreb, 20.09.2012.Dajana MartiniÊ, tel.: 01/2333-242

Ortopedska pomagala 2012Kl. zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb i MEFSveuËiliπta u Zagrebu i Druπtvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia©ibenik, 20.-22.09.2012.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2362-349, e-mail: btominic@kbc-zagreb.hrdo 31.07.2012. - 1.000,00kn (900,00kn Ëlanovi ISPO i specijalizanti, pratnja700,00kn, jednodnevna kotizacija samo za struËni skup 500,00kn; nakon31.07.2012. kotizacija za sve sudionike i pratnju iznos 1.100,00kn

TORAKS 2012 - 2. kongres Hrvatskog torakalnog druπtva sme.sud.Hrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 20.-23.09.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609,fax.. 01/4553-284, www.penta-pco.com/toraks2012500,00-2.000,00kn

2nd International Conference on regenerative Orthopaedicsand Tissue EngineeringCroatian Academy of Sciences and Arts, Department of Medical Sciences,University of Rijeka, Department of BiotechnologyOpatija, 20.-22.09.2012.Depol d.o.o., Ivana ©abanoviÊ-Uzelac, tel.: 01/8892-361,www.depol.org/icro20121.250,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 21.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

91

7. hrvatski internistiËki kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko internistiËko druπtvo HLZ-aOpatija, 27.-30.09.2012.Prof.dr.sc. Izet AganoviÊ, tel.: 01/2420-517, e-mail: info@ik-2012.com1.200,00kn

TeËaj fakoemulzifikacije - osnovni koraci i komplikacijeHLZ Podruænica KoprivnicaKoprivnica, 28.-29.09.2012.Dr. J. PaviËiÊ Astaloπ, tel.: 048/251-000

TeËaj za dispeËere medicinske prijavno-dojavne jediniceHrvatski zavod za hitnu medicinuStarigrad Paklenica, 28.-30.09.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-362

Osnove nadomjeπtanja bubreæne funkcijeMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 29.09.2012.Doc.dr.sc. Draπko PavloviÊ, tel.: 01/3787-526350,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHLZ, HD za akupunkturuZagreb, 29.09.2012. - 15.09.2013.Dalibor Veber, mob.: 091/4748-493, e-mail: dr.thew@yahoo.com15.000kn

37th European Congress of CytologyHrvatsko druπtvo za kliniËku citologiju HLZ i Europe an Federation ofCytology Societies (EFCS)Cavtat, 30.09. - 03.10.2012.Doc.dr.sc. Ika Kardum Skelin, mail: ika.kardum-skelin@zg.t-com.hr, prim.dr.sc.Vesna MahovliÊ, mail: vesna.mahovlic@zg.t-com.hrPenta d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609, fax.:01/4553-284, www.cytology2012.com100,00-650,00EUR

LISTOPAD

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 01.-05.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Poslijediplomski teËaj - gastroenterologijaHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 03.-04.10.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-398500,00kn specijalisti i lijeËnici obiteljske medicine, 300,00kn specijalizanti

9. hrvatski kongres plastiËne, rekonstrukcijske i estetske kirurgijes meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 03.-06.10.2012.Studio HRG, Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4493.000,00kn

Hipostatski ulkus - kliniËka slika, procjena rane i principilijeËenjaRH, Hrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis,04.10.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

4. internacionalni simpozij iz psihijatrije i kognitivneneuroznanostiPsihijatrijska bolnica RabRab, 04.-05.10.2012.Anamarija Vidas, tel.: 051/776-344350,00kn, 250,00kn, 100,00kn, 50,00kn

XII kongres hrvatskih obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 04.-06.10.2012.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, tel.: 052/846-878, mob.: 098/224-900»lanovi 800,00kn, pratnja 200,00kn, ostali 1.000,00kn

International School on Headache and Related DisordersHLZ, HD za neurovaskularne poremeÊajeZagreb, 04.-06.10.2012.Barnarda NikiÊ, Vlasta VukoviÊ CvetkoviÊ, tel.: 01/3787-7401.000,00kn

6. gastroenteroloπki kongres s me.sud.Hrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 04.-06.10.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-3981.000,00kn specijalisti i lijeËnici obiteljske medicine, 500,00kn specijalizanti

European transplant coordinators organisation annual meetingEuropean society for organ transplantation, European transplant coordinatorsorganizationDubrovnik, 04.-07.10.2012.ETCO-EOS Secretariat: Jane Lewis, e-mail: etco-eedc@esot.org„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com100,00-500,00EUR

3. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineKoordinacija hrvatske obiteljske medicine, Conventus Credo d.o.o.Bol na BraËu, 04.-07.10.2012.Anja AleksiÊ, Conventus Credo d.o.o., mob.: 099/4406-728,tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: info@conventuscredo.hrRana kot. - za Ëlanove KOHOM-a 1.300,00kn, za neËlanove KOHOM-a1.500,00knRana kotizacija - za staæiste 500,00kn, za specijalizante 1.000,00knKasna kotizacija 1.600,00kn

3. hrvatski kongres psihodermatologije s meunarodnimsudjelovanjemHrva.dermatoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 04.-07.10.2012.Dr.sc. M.Vurnek ÆivkoviÊ, tel.: 01/3787-823,e-mail: psychodermatology2012@gmail.com

Alkoholizam kod mladih - prevencijaKLO GromaËe KrkKrk, 05.-06.10.2012.Marijan MarkiË, mob.: 091/5278-781

24th ETCO Congress, European organ donation congressHrvatska donorska mreæaDubrovnik, 05.-07.10.2012.Nikola ÆgrabliÊ, tel.: 052/376-351290,00 - 510,00EUR

kalendar struËnog usavrπavanja

92

Suvremena i racionalna primjena viπestruke farmakoterapijeu intenzivnoj mediciniMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Katedra za anesteziologiju i reanimatologiju,Kl. za anesteziologiju, reanimatologiju i int.lijeËenje KB „Sveti Duh"Zagreb, 05.-06.10.2012.Davorka StoπiÊ, tel.: 01/3712-359, e-mail: dstosic@kbsd.hr800,00kn specijalisti, 400,00kn specijalizanti

15th Croatian International Rhinosurgical Advanced School(CIRAS)HD za ORL, kirurgiju glave i vrata, PENTA d.o.o.Zagreb, 09.-12.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, „Penta" d.o.o.e-mail: ines.rosandic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-608,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com500,00/280,00EUR

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Palijativna medicina - izazovza hrvatsko zdravstvoZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 10.10.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

11. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s me.sud.HLZ, HD za endoskopsku kirurgijuSlavonski Brod, 10.-13.10.2012.Josip SamardæiÊ, tel.: 035/201-101Kotizacija A do 01.09.2012. 2.500,00kn; od 01.09.2012. 2.800,00kn; na dankongresa 3.000,00knKotizacija X (specijalizanti/studenti) do 01.09.2012. 1.250,00kn; od01.09.2012. 1.300,00kn; na dan kongresa 1.500,00knKotizacija N (medicinske sestre) do 01.09.2012. 1.250,00kn; od 01.09.2012.1.300,00kn; na dan kongresa 1.400,00knKotizacija E (predstavnici tvrtki) do 01.09.2012. 2.500,00kn; od 01.09.2012.2.800,00kn; na dan kongresa 1.400,00knKotizacija P do 01.09.2012. 1.250,00kn; od 01.09.2012. 1.300,00kn; na dankongresa 1.400,00knKotizacija D (za 1 dan) do 01.09.2012. 700,00kn; od 01.09.2012. 700,00kn;na dan kongresa 700,00kn

1st Congress of Hepatobiliary and Pancreatic surgeryConventus Credo d.o.o.Dubrovnik, 10.-14.10.2012.Anja AleksiÊ, mob.: 099/4406-728

11. hrvatski kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko druπtvo za endoskopsku kirurgijuSlavonski Brod, 10.-13.10.2012.Prim. Josip SamardæiÊ, dr.med., endokongrs@bolnicasb.hr2.500,00kn

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolest i s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za kliniËku psihijatrijuPrimoπten, 10.-13.10.2012.Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4501.600,00kn

1. hrvatski kongres o zbrinjavanju diπnog puta s me. sud.HLZ, HD za zbrinjavanje oteæanog diπnog putaZagreb, 11.-12.10.2012.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-194700,00kn specijalisti, 305,00kn specijalizanti

CME course title: Kidney transplantation: Croatian experienceHLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuOpatija, 12.10.2012.www.diatransplant.org

Znanstveno-istraæivaËki rad u obiteljskoj mediciniMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 12.10.2012.Dr.sc. Davorka Vrdoljak, tel.: 021/557-925500,00kn

1. kongres Hrvatskog druπtva ortodonata HLZ sa me. sud.HD ortodonata HLZ-aZagreb, 12.-13.10.2012.Ivana ©abanoviÊ-Uzelac, tel.: 01/8892-361, www.361events.hr/orto20121.200,00kn

3D/4D VISUS ultrazvuËni teËajSpecijalna bolnica PodobnikZagreb, 12.-13.10.2012.Petra Podobnik BrleËiÊ, tel.: 01/6398-0022.000,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 12.-14.10.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - Prsna i lumbalnakraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 13.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Multidisciplinarni pristup u terapiji osoba starije dobiStomatoloπki fakultet SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.10.2012.Lada PriπliÊ, tel.: 01/4802-170650,00kn

Dijagnostika i lijeËenje karcinoma debelog crijevaSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaabdominalnu kirurgiju, Odjel gastroenterologije, Odjel radiologije i OdjelonkologijeDubrovnik, 13.10.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

Sindrom iritabilnog crijeva: Od proljeva do opstipacije- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i lijeËenjeMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB Sveti Duh, Klinika za unutarnje bolesti, Zavodza hepatogastroenterologijuZagreb, 13.10.2012.Saπa GuliÊ, dr.med., mob.: 091/3713-366, e-mail: sasa.gulic@yahoo.com;Karolina MajstoroviÊ, dr.med., mob.: 091/3713-425, e-mail:majstork@gmail.com450,00kn

Simpozij Dia Transplant 2012 s me.sud.HLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuOpatija, 13.-14.10.2012.www.diatransplant.org1.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

93

9. kongres hrvatskoga kardioloπkog druπtva s me. sud.Hrvatsko kardioloπko druπtvoOpatija, 13.-16.10.2012.Spektar putovanja d.o.o., Ana HadjiÊ, tel.: 01/4862-6052.200,00kn

Ciklus predavanja: ManiËna depresijaUdruga MedikusZagreb, 15.10.2012.Dr. Vesna VuËiËeviÊ, tel.: 0173865-445

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaZagreb, 15.-19.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Neuspjeh kirurπkih postupaka na slabinskoj kraljeπnici - uzrocii rjeπenjaHrvatsko vertebroloπko druπtvo u suradnji s Hrvatskim druπtvom za spinalnukirurgiju, Kl. Za neurokirurigiju i Kl. Za reumatologiju, fizikalnu medicinu irehabilitaciju KBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 16.10.2012.Kl. za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC „Sestremilosrdnice", tel.: 01/3787-248, e-mail: marijana.bregni@kbcsm.hr;Kl. za neurokirurgiju KBC „Sestre milosrdnice", tel.: 01/3787-522,e-mail: neuroklinika@iskon.hr200,00kn, za Ëlanove druπtva besplatno

Dileme u neurologijiKBC Zagreb, Klinika za neurologiju©ibenik, 17.-21.10.2012.Aleksandra Novosel, tel.: 01/2388-3101.800,00kn specijalisti, 1.000,00kn specijalizanti

Update in dermatologic drug therapyAkademija medicinskih znanosti HrvatskeOpatija, 18.-20.10.2012.„Spektar putovanja", Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4819-3001.140,00; 530,00kn

X. kongres Hrvatskog pedijatrijskog druπtvaHrvatsko pedijatrijsko druπtvoPula, 18.-21.10.2012.Prof.dr.sc.Julije MeπtroviÊ, dr. Mirna Milevoj-Raæem, mob.: 098/440-692,www.hpd.com.hr, mirna.razem@gmail.comDo 15.09.2012. - 1.200,00kn, nakon 15.09.2012. - 1.300,00kn, specijalizanti700,00kn, znanstveni novaci 500,00kn, umirovljenici - osloboeni

XVI kongres Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinskepomoÊi s me.sud.Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoÊiNovi Vinodolski, 18.-21.10.2012.Jasminka PeriÊ, mob.: 099/8847-466500,00kn

VIII Adriatic Vascular Ultrasound Society - Meeting aboutVascular UltrasonographyJadransko vaskularno ultrazvuËno druπtvoOpatija, 19.-21.10.2012.Javor VuËiÊ, mob.: 091/5075-1341.500,00 - 1.850,00kn

Zbrinjavanje medicinskog otpada - zakonska regulativa ipravilno postupanjeEkoplanet d.o.o.Zadar, 20.10.2012.Karmen VirË, tel.: 052/214-457

MehaniËka respiracijska potporaMEF SveuËiliπta u ZagrebuDubrovnik, 20.-22.10.2012.Jadranka RadniÊ Salijevski, mob.: 091/5097-1541.000,00kn

Miopija danasHLZ, Hrvatsko oftalmoloπko druπtvoStarigrad Paklenica 21.-22.09.2012.Prof.dr.sc. Zdravko MamiÊ, tel.: 01/3787-359

Vaænost dojenjaHrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenjeSplit i Zagreb, 04-05.10.2012.Anita PaviËiÊ-Boπnjak, dr.med., tel.: 01/3712-316

AtipiËne raneHrvatska udruga za ranePrimoπten, 24.-26.10.2012.Dunja Hudoletnjak, mob.: 095/3777-1751.300,00 - 1.600,00kn

1st Croatian Head and Neck Course on Cranial Base SurgeryKBC Zagreb, Kl. za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 25.-26.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, tel.: 01/2367-610150,00/100,00/50,00 EUR

14. godiπnji kongres Hrvatskog reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHrvatsko reumatoloπko druπtvo HLZ-a©ibenik, 25.-28.10.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155, e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com1.000,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 25.10. - 15.12.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestimaHrvatska akademija znanosti i umjetnostiZagreb, 26.-27.10.2012.Prof.dr.sc. Jelena Aurer-Koæelj, mob.: 099/2333-071

IV. hrvatski kongres πkolske i sveuËiliπne medicine s me. sud.:Javnozdravstveni izazovi πkolske i adolescentne medicineHD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu HLZ-aSplit, 26.-28.10.2012.Dr. Æeljka Karin, tel.: 021/315-958, e-mail: info@hdssm-kongres2012.com,www.hdssm-kongres2012.comRana kotizacija (do 01.06.2012.) za Ëlanove HDSSM 1.500,00kn, ostali1.900,00kn, specijalizanti 750,00kn; kasne kotizacije uveÊane za 350,00kn

2. kongres prirodne medicineUdruga „Prirodna medicina"Zagreb, 27.10.2012.Ines VujnoviÊ, tel.: 01/4556-467160,00kn

Radionica manualne medicine - Trriger toËkeHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 27.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth, mob.: 095/8300-766800,00kn

STUDENI

Advanced paediatric life supportKBC Split i KBC Rijeka, Jedinice intenzivnog lijeËenja djeceOpatija, 02.-04.11.2012.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mob.: 098/432-5902.500,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 05.-09.11.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - Selektivnimutizam kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 06.11.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Hemoragijska vruÊica s bubreænim sindromom - izazov zalijeËnike i znanstvenikeSekcija za imunologiju infektivnih bolesti, HD za infektivne bolesti HLZ-aZagreb, 07.11.2012.Nena JakopoviÊ, oec., e-mail: njakopovic@bfm.hr100,00kn

Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju 2012MEF SveuËiliπta u SplituSplit, 07.11. - 08.12.2012.Irena Zakarija-GrkoviÊ, tel.: 021/557-8232.000,00kn

CEEA (Committee for European Education in Anaesthesiology)- TeËaj kontinuirane edukacije iz anesteziologijeHLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno lijeËenjeZagreb, 08.-09.11.2012.Davorka StoπiÊ, tel.: 01/3712-3591.500,00kn

Od baziËnih istraæivanja do klinikeHrvatsko druπtvo za istraæivanje rakaZagreb, 08.-09.11.2012.Sonja Levanat, mob.: 099/4571-292, fax.: 01/4561-010, e-mail: info@hdir.hr,levanat@irb.hrZa Ëlanove HDIR: studenti 25EUR, istraæivaËi/lijeËnici 50EUR, za neËlanove:studenti 50EUR, istraæivaËi/lijeËnici 75EUR, za prijave nakon 15.09. svi iznosikotizacija poveÊani su za 25EUR

45. struËno-znanstveni skup hrvatskih pulmologa s me. sud.Hrvatsko pulmoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 08.-11.11.2012.Dr. Neven MiculiniÊ, tel.: 01/2385-242, mob.: 091/7923-0851.800,00kn

Nuspojave cijepljenja u djeceHLZ, Hrv. pedijatrijsko druπtvo - sekcija za alergologiju i kl. imunologijuZagreb, 09.11.2012.Darko Richter, tel.: 01/2376-521

©kola manualne medicine (radionica) - Vratna kraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 10.11.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

94

Pedijatrijski ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 10.-11.11.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-0311.800,00kn

Ciklus predavanja: Multipla inteligencijaUdruga MedikusZagreb, 12.11.2012.Dr. Vesna VuËiËeviÊ, tel.: 01/3865-445

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - Opsesivnokompulzivni poemeÊaj kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 13.11.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 14.11.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Adverse factors influencing early child developmentHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatrijuZagreb, 15.-17.11.2012.Giovana Armano, mob.: 098/708-1751.500,00kn

2. hrvatski kongres ginekoloπke onkologije s me.sud.Hrvatsko ginekoloπko onkoloπko druπtvo (HGOD)Zagreb, 15.-17.11.2012.Prof.dr. Vlastimir Kukura, tel./fax.: 01/2431-391,e-mail: vlastimir.kukura@zg.t-com.hr, www.hgod2012.orgdo 15.09.2012. za Ëlanove HGOD-a 1.000,00kn, za ostale 1.200,00knod 16.09.2012. za Ëlanove HGOD-a 1.300,00kn, za ostale 1.500,00knSpecijalizanti, umirovljeni lijeËnici i medicinske sestre 800,00kn a osobe upratnji i izlagaËi 500,00kn

Anoreksija nervoza u djece i adolescenataKlinika za pedijatriju KBC Sestre milosrdniceZagreb, 16.11.2012.Tatjana Lesar, dr.med., mob.: 099/7330-794300,00; 200,00kn

6. hrvatsko-talijanski simpozij o psorijaziKBC Rijeka, MEF Rijeka, Druπtvo za poboljπanje kvalitete æivota bolesnika sapsorijazomRijeka, 16.-17.11.2012.Janja KomljenoviÊ, tel.: 051/658-283, e-mail: janjakm@medri.hr250,00kn specijalisti, 100,00kn ostali

MERCK AKADEMIJA: Pristup bolesniku s kroniËnom nezaraznomboleπÊu u ordinaciji lijeËnika opÊe medicineMerck d.o.o.Zagreb, 17.11.2012.Dr. Elizabert BaloeviÊ, tel.: 01/4864-111, 4864-117, 4864-127

TeËaj trajne edukacije: Novosti u dijagnostici i lijeËenju solidnihtumoraHrvatska komora medicinskih biokemiËaraZagreb, 17.11.2012.Sandra BuriÊ, tel.: 01/4572/927875,00kn