NOVI ZAKON O RAČUNOVODSTVU

Nar. nov., br. 78/2015

Jasminka Tolić-Balja

Rijeka, 07.12.2015.

Novosti koje primjenjujemo od 01.01.2015.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Mjesto oporezivanja elektroničkih usluga, telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i TV emitiranja koje seobavljaju osobama koje nisu porezni obveznici

Radi usklađivanja sa Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 1. siječnja 2015. propisuje se uvođenje posebnogpostupka oporezivanja za isporučitelje navedenih usluga sa sjedištem u EU i izvan Europske unije, odnosno bitće propisan način prijave za taj postupak, podnošenja prijava PDV-a, plaćanje PDV-a te isključenje iz navedenogpostupka, odnosno zabrana primjene.

2. Ukidanje obveze podnošenja konačnog obračuna PDV-a (PDV-K)

Porezni obveznici za 2014. godinu trebaju podnijeti konačni obračun PDV-a do 28. veljače 2015. godine.Međutim od 1. siječnja 2015. godine ukida se obveza podnošenja konačnog obračuna PDV-a, što znači daporezni obveznik primjerice za 2015. godinu neće podnijeti konačni obračun PDV-a, već će umjesto u konačnomobračunu PDV-a (obrazac PDV-K), usklađenja i ispravke za tu godinu iskazati u novoj prijavi PDV-a koju podnosiza posljednje razdoblje oporezivanja te kalendarske godine (prijava za prosinac ili četvrto tromjesečje).

3. Postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama

Svi porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu sami odlučiti hoće li ili ne primjenjivati postupak oporezivanja premanaplaćenim naknadama. Stoga svi porezni obveznici neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak iliporeza na dobit koji su u 2014. godini ostvarili isporuke u vrijednosti koja nije veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu nadležnoj ispostavi Porezne uprave

4. Obveza ispravka pretporeza za zalihe dobara

Osim ispravka pretporeza za gospodarska dobra, propisuje se i ispravak pretporeza za zalihe dobara u slučajuprelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike iobrnuto. Ispravak odbitka pretporeza porezni obveznik iskazat će u prijavi PDV-a koju podnosi za razdobljeoporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanjaza male porezne obveznike i obrnuto. Zalihama dobara smatrat će se zalihe u skladu s Hrvatskim standardimafinancijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

5. Proširenje odredbi o odgovornosti poreznog obveznika u cilju zaštite državnog proračuna kada će porezniobveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu biti odgovoran za plaćanje PDV-a

- jamcem platcem proglašava i porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu ako izobjektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnimaktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a

- porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovarati će za plaćanje PDV-a akoračun nije izdan (a trebao je biti) ili je u njemu netočno obračunan PDV te ako poreznom obvezniku koji mu jeobavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u ugovorenom roku ili u rokupropisanom posebnim propisom od dana izdavanja računa

- Porezna uprava proglasit će odgovornim za plaćanje PDV-a osobu koja je koristila pravo na pretporez, a kojaistovremeno račun koji sadržava navedeni pretporez nije platila dobavljaču

6. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja

Suspendiranjem PDV identifikacijski broj se ne ukida, već u razdoblju suspenzije neće viti valjan. Porezna upravaobavijestit će poreznog obveznika o suspendiranju PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava suspendirat ćeporeznom obvezniku PDV identifikacijski broj osobito kada:- ne podnese prijavu PDV-a za 3 uzastopna razdoblja oporezivanja,- za 3 uzastopna razdoblja oporezivanja ne plati PDV iskazan u prijavama PDV-a,- 2 uzastopna puta ne odaziva se na pisane pozive Porezne uprave,- nema otvoren poslovni račun u banci ….

7. Definicija građevinskog zemljišta i prvog nastanjenja te rekonstruiranih građevina

8. Snižena stopa za lijekove

Od 1. siječnja 2015. sniženom stopom PDV-a 5% oporezuju se svi lijekovi koji se izdaju na liječnički recept prema odobrenju nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijekovima smatraju se i lijekovi sa Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

9. Novi obrascia) Prijava PDV-a (Obrazac PDV)b) Prijava isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u okvirupostupaka 42 i 63 (Obrazac - PZ 42 i 63)c) Prijava za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavku 2. Zakona o PDV-u (Obrascu INO PPO)d) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO).

10. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomate u RH

POREZ NA DOHODAK

Izmjene s primjenom od 01.01.2015.:• povećanje mjesečnog osnovnog osobnog odbitka s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn i osobnog odbitka umirovljenika s3.400,00 kn na 3.800,00 kn te izmjena poreznih razreda (primjena: isplaćene plaće i mirovine od 1.1.2015.):mjesečna porezna osnovica stopado 2.200,00 kn 12% - 26.400,00 godišnjeod 2.200,00 do 13.200,00 kn (na idućih 11.000,00 kn) 25% - 132.000,00 godišnjeIznad 13.200,00 kn 40% - preko 158.400,00 kn godišnje

• povećanje mjesečnog osnovnog osobnog odbitka za porezne obveznike s potpomognutih područja i područja Grada Vukovara (korištenje u poreznoj prijavi za 2015. koja se podnosi u 2016.):- I. skupina potpomognutih područja i grad Vukovar - s 3.200,00 kn na 3.500,00 kn- II. skupina potpomognutih područja - s 2.700,00 kuna na 3.000,00 kuna

• oporezivanje kamata u okviru dohotka od kapitala - stopa 12% - mogućnost uključivanja u godišnju poreznuprijavu. Kamate obračunate do 31.12.2014. bez obzira kada se isplaćuju ili pripisuju ne oporezuju se

• mogućnost uključivanja primitaka po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine

• promjena načina oporezivanja primitaka ostvarenih pri otuđenju otpada - oporezivanje u okviru dohotka od imovine po stopi 12% - nova izmjena sa prosincem 2015. godine. Ne oporezuje se otuđenje ambalažnog otpada i otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija za zaštitu okoliša

• uvođenje posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koji se odnosi na porezne obveznike kojiimaju obvezu podnošenja porezne prijave (uz propisana izuzeća) te na porezne obveznike koji bi dobrovoljnimpodnošenjem ostvarili pravo na povrat. Porezna uprava preuzima obvezu izračuna godišnjeg poreza na dohodak(porezni obveznici ne moraju sami podnositi porezne prijave) – primjena za porezne prijave 2015. u 2016.

• ukidanje olakšice za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna (primjena: za porezne prijave u 2015. koje se podnose u 2016; u poreznim prijavama za 2014. koje se podnose do kraja veljače olakšica se i dalje priznaje)

• uvođenje mogućnosti neoporezivanja isplate stipendija studentima na poslijediplomskim studijima. Pravilnikom sepropisuju uvjeti, neoporezivi iznosi te način isplate i izvješća koja se primjenjuju na istovjetan način kao i za redovitestudente

• proširivanje uzdržavanih članova uže obitelji, u svrhe korištenja osobnog odbitka na: izvanbračnog druga, odnosnoživotnog partnera i neformalnog životnog partnera poreznog obveznika, roditelje izvanbračnog druga, odnosnoživotnog partnera i neformalnog životnog partnera, bivše izvanbračne drugove, odnosno životne partnere ineformalne životne partnere za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje te propisivanje uvjeta kojima se dokazujestatus navedenih članova

• promjene isplate primitaka po osnovi naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnimzakonom, ako se isplaćuje do 1.600,00 kuna po održanom izboru, na način da se mogu isplatiti fizičkim osobama,osim na žiro račun, i na tekući račun kod banke.

• propisuje se da se u darovanja na temelju kojih porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak mogu uključitidarovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, darujuhranu u humanitarne, socijalne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnimkatastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima o čemu je porezni obveznik dužanosigurati vjerodostojnu dokumentaciju sukladno propisima o poljoprivredi –

• Jedna od novosti koja proizlazi iz izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 130/15), akoja stupa na snagu 8. prosinca 2015. jest i neoporezivanje prometa dobara kada se daruje hrana za ljude i hrana zaživotinje isključivo neprofitnim pravnim osobama koje u svojim programima imaju humanitarnu djelatnost

• uvjeti za to su da je riječ o hrani kojoj je rok uporabe pred istekom trajanja čime se sprječava njeno uništavanje, avrijednost darovanja svodi se na 2% od ukupnog prihoda/primitaka prethodne godine, pa će time biti i poreznopriznan trošak i glede poreza na dobitak

• Postoji i iznimka za porezne obveznike koji započnu poslovati kojima se svota darovanja (doniranja) određujeprema 2% prihoda tekuće poslovne godine.

• vrijednost darovane robe/proizvoda određuje se po nabavnoj (proizvodnoj) cijeni• O vrijednosti darovanja izvješćuje se Porezna uprava na obrascu DONH• Prvo izvješće za darovanu hranu u 2015.podnijet će se do 20. lipnja 2016.

Izmjene s primjenom od 01.01.2016.:

• propisuje se način utvrđivanja predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje i plaćana temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak, a vrijede do podnošenja porezne prijave zaslijedeće porezno razdoblje, pod uvjetom da u tijeku poreznog razdoblja, nije došlo do izmjene visine predujmova

* OBRTNIK KOJI JE IMAO RADNI ODNOS UZ OBRT, SAM SE ZADUŽUJE ZA DOPRINOSE PO GODIŠNJOJ POREZNOJPRIJAVI

04. prosinca 2015. stupaju na snagu odredbe

Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom

kojima se, između ostalog, mijenjaju uvjeti za djelatnost trgovanja otpadom, osobito trgovanje otpadom na malo.Jedna je od najznačajnijih izmjena ukidanje odredbe kojom je bila dopuštena isplata u gotovini za otkup otpadagrađanima najviše do 100,00 kn po jednoj transakciji.

Riječ je o izmjenama vezanim uz:

- određivanje postupka gospodarenja otpadom - uvođenje iznimke u vezi s uvjetima skladišta proizvođača otpada - načina određivanja postupka gospodarenja otpadom - popis vrsta otpada za čiju energetsku oporabu ne treba dozvola već se obavljaju na temelju upisa u

odgovarajući očevidnik- uvjete u vezi s obavljanjem postupka trgovanja otpadom na malo- izmjenu Elaborata o gospodarenju otpadom i broju primjeraka Elaborata - izmjenu Upute za ispunjavanje obrasca dozvole u skladu s izmjenama u Elaboratu - izmjenu obrasca Pratećeg lista i - izmjenu obrasca očevidnika o nastanku i tijeku otpada.

Postupak pri otkupu otpada

- zaprimanje otpada trgovac otpadom mora snimati videonadzorom,- videosnimku treba čuvati najmanje mjesec dana.- trgovac otpadom obvezan je zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument osobe od koje otkupljuje

otpad,- utvrđuje identitet osobe od koje namjerava otkupiti otpad,- uzima dokaz o podrijetlu otpada, odnosno izjavu o vlasništvu otpada koji namjerava otkupiti

(Novost je da trgovac otpadom može, osim Izjave o vlasništvu otpada koja se daje na obrascu propisanomDodatkom II PoGO-a, zaprimiti Izjavu o vlasništvu i na drugom dokumentu koji sadržava sve informacijenavedene tim obrascem)

- to mogu biti otkupni blok i druge isprave koje se u tom slučaju smatraju Izjavom o vlasništvu otpada

- trgovac otpadom treba čuvati Izjavu o vlasništvu otpada i dokument koji se smatra Izjavom o vlasništvuotpada 3 godine od dana preuzimanja otpada navedenog na toj izjavi ili dokumentu

- propisana je obveza trgovca otpadom da za preuzeti otpad mora izdati odgovarajuću potvrdu o preuzetom otpadu

- novost je također da se čl. 11. PoGO-a mijenja u cijelosti te da trgovac otpadom nema više obvezu vođenjaevidencije o otkupu otpada na malo u elektroničkom obliku niti izvještavati Agenciju za zaštitu okoliša opodatcima vezanim uz trgovinu otpadom na malo

- Od 1. siječnja 2015. došlo je do izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, štoje dovelo do promjene u načinu oporezivanja dohotka ostvarenog od otuđenja otpada

- Potrebno je utvrditi da li se radi o prodaji osobne imovine ili je riječ o prodaji otpada koji je oporeziv- Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj

primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući i to po stopi od 12 %bez priznavanja osobnog odbitka

- na obračunani porez zaračunava se još i prirez, ako je tako propisano za područje prebivališta odnosnouobičajenog boravišta, primatelja primitka

- isplata kod otkupa otpada građanima može se isplatiti ili na žiro-račun ili na tekući račun, ali ne više ugotovini

(ukinuta je odredba iz čl. 10. PoGO-a po kojoj je trgovac otpadom na malo mogao građaninu isplatiti najviše do 100,00 kn u gotovini po jednoj transakciji)

- Novosti su vezane i uz označavanje mjesta na kojem se otkupljuje otpad- prema izmijenjenom st. 10. čl. 10. PoGO-a, trgovac otpadom koji obavlja postupak trgovanja otpadom na malo,

obvezan je na lokaciji otkupa otpada imati na vidnom mjestu istaknut obavijest na kojoj se nalazi:

• naziv pravne ili fizičke osobe – obrtnika koja obavlja postupak trgovanja otpadom na malo • broj upisa u Očevidnik trgovaca otpadom iz odgovarajuće Potvrde o upisu u očevidnik trgovaca otpadom i • sljedeći sadržaj: „OTKUP OTPADA“

- trgovac treba na lokaciji otkupa otpada raspolagati odgovarajućim spremnikom za otpad označenim čitljivom oznakom koja sadržava:• ključni broj i naziv otpada• datum početka skladištenja otpada• naziv trgovca otpadom na malo• ako je riječ o opasnom otpadu, onda treba sadržavati i oznaku odgovarajućega opasnog svojstva otpada

DOPRINOSI

1. Oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme u trajanju do 5 godina

2. Promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa samostalnim obveznicima doprinosa Osiguranicima po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga i to:

− osiguranici po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,− osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja,− osiguranici po osnovi športaš,− osiguranici po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva,− osiguranici po osnovi ostale samostalne djelatnosti,− osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnika obiteljskog doma, obveza doprinosa, te mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu će se utvrđivati kao i do sada, odnosno rješenjem Porezne uprave.

Osobe koje će u 2016. godini biti osigurane po tim osnovama će obvezu doprinosa za razdoblje osiguranja od 1. siječnja2016. godine pa nadalje biti dužne same obračunavati i o tome podnositi Obrazac JOPPD. Odredbama Pravilnika oporezu na dohodak bit će propisane oznake za iskazivanje obveze doprinosa u Obrascu JOPPD za svaku od kategorijanavedenih osoba.

Osiguranicima po osnovi:− samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema paušalnom dohotku i to:o djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,o djelatnost poljoprivrede i šumarstva,− djelatnost slobodnog zanimanja i to: novinari, samostalni umjetnici i sportaši – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku,− član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i izvršni upravitelj zadruge,− svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,− zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije,− zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu,

zatečenima u osiguranju na dan 1. siječnja 2015. godine, kao i onima koji su to svojstvo stekli tijekom 2015. godine,Porezna uprava će rješenjem utvrditi obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi. Novostje da se od 1. siječnja 2015. ovim osiguranicima izdaje jedno („trajno“) rješenje koje će vrijediti kroz čitavo razdobljeosiguranja odnosno do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa ili dodonošenja novog rješenja.

Za osiguranike po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza doprinosa, te mjesečnaosnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu će se utvrđivati kao i do sada, odnosno rješenjem Porezne uprave, koje ćese donositi po utvrđenom statusu u osiguranju.

Osobama koje će u 2016. godini biti osigurane po tim osnovama obvezu doprinosa za razdoblje osiguranja od 1.siječnja 2016. pa nadalje rješenjem će utvrđivati Porezna uprava, a to će se rješenje donositi po isteku godine na kojuse odnosi, odnosno u 2017. godini za 2016. godinu. Do donošenja rješenja ovi osiguranici biti će u obvezi tijekom 2016.godine plaćati predujmove doprinosa.

Osiguranicima po osnovama:− poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva,− osiguranik po osnovi poljoprivrede,− produženo mirovinsko osiguranje,− osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,− osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,− član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,− stranac,− član obitelji stranca.

POREZ NA DOBIT1. Promjena načina oporezivanja – primjena novih kriterijaMijenjaju se kriteriji prema kojima poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtomizjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnogknjigovodstva.Obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. godinu utvrđuje se prema novim kriterijima.Obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. nastaje:1. ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili2. ako ispunjava dva od slijedeća tri uvjeta:- u prethodnom poreznom razdoblju ostvari dohodak veći od 400.000,00 kuna.- ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna.- u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika

Obveza plaćanja poreza na dobit poreznog obveznika obvezuje sljedeće tri godine. Nakon isteka roka od tri godinemoguća je promjena načina oporezivanja ili promjena poreznog razdoblja.

POREZ NA POTROŠNJU

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave(Narodne novine, broj 147/2014) koji stupa na snagu od 1. siječnja 2015. godine, a u dijelu koji se odnosi na porezna potrošnju, propisano je podnošenje obrasca PP-MI-PO nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištuporeznog obveznika (pravna osoba), odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika (fizičkaosoba) zbirno za sve poslovne prostore, na način da se na obrascu iskažu podaci za svaku općinu/gradpojedinačno, u općinama i gradovima koji su svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza prenijeli na Ministarstvofinancija, Poreznu upravu.U općinama i gradovima koji svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza nisu prenijeli na Ministarstvo financija,Poreznu upravu, obrazac PP-MI-PO se podnosi nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samoupravepojedinačno za svaki poslovni prostor.Plaćanje poreza na potrošnju sada se veže za rokove predaje mjesečne prijave PDV-a te se stoga porez napotrošnju plaća mjesečno.Obrazac PP-MI-PO predaje se do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec, za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. godine.Dakle, za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. godine primjenjuje se novi obrazac za prijavu poreza napotrošnju koji se može vidjeti ovdje, a dostavlja se putem elektroničkog servisa ePorezna.

Poticaji i potpore

Porezni obveznici pri nabavi dugotrajne imovine ne mogu iskazati izdatke, već dugotrajnu imovinu amortizirajuna način propisan Zakonom o porezu na dobit. Ako u tom poreznom razdoblju dobiju državnu pomoć, poticaj ipotporu za nabavu dugotrajne imovine, temeljem tih primitaka utvrđuje se veća obveza poreza na dohodak(zbog primjene načela blagajne kao temeljnog načela oporezivanja dohotka). Izmjenom Zakona, izjednačit će seiskazivanje takvih primitaka u iznosima obračunate amortizacije nabavljenog sredstva na način kako toobračunavaju obveznici poreza na dobit, primjenom računovodstvenih standarda.

Kada je riječ o primicima državnih pomoći, potpora i poticaja bitno je istaknuti da se isti dodjeljuju u skladu sposebnim propisima, uz poštivanje određenih uvjeta te se kao davatelj potpore pojavljuje središnje tijelodržavne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili svaka pravna osoba koja dodjeljujepotpore, a načelno se dodjeljuju s određenim ciljem i vezane su za pokrivanje određenih izdataka odnosnorashoda poduzetnika.

Stoga, ukoliko se primici državnih pomoći, potpora i poticaja iskoriste u skladu s posebnim propisima i na načinkako je to utvrdio davatelj, a uzimajući u obzir da se dohotkom od samostalnih djelatnosti smatra razlika izmeđuposlovnih primitaka i poslovnih izdataka, ti primici u konačnici predstavljaju porezno neutralnu stavku.

Odgođeno priznavanje prihoda iz državne potpore – ako društvo posluje prema načelima HSFI-ja 15 i MRS-a 20, kojidopuštaju odgodu prihoda u slučaju primljene državne potpore, i na ovom računu ima evidentiran saldo, treba pazitina to koja se svota na osnovi nastalih troškova za te namjene ove godine treba prenijeti u prihod.

Preporučuje se za svaku potporu – investicijsku namjenu otvoriti poseban analitički račun kako bi se lakše pratilosučeljavanje pojavnosti troškova amortizacije s odgođenim prihodom koji se postupno oprihoduje.

Državnom potporom, u širem smislu, smatra se transfer sredstava (novca, materijalne imovine, otpust duga) koja suprenesena od Vlade, vladine agencije i sličnih tijela na lokalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini, koja nisu naknada zatrenutačni trošak razdoblja nego su u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom i sl.;

tada je primjereno protustavku toj imovini odnosno otpuštenim obvezama iskazati na odgođenim prihodima

ZAKON O RAČUNOVODSTVU

Osnovni cilj:

- pojednostaviti financijsko izvještavanje

- smanjiti troškove

osobito za male i srednje poduzetnike

Uvedena posebna kategorija poduzetnika – mikro poduzetnici – no, na žalost, u hrvatskom zakonodavstvu u svemusu izjednačeni sa malim poduzetnicima

Zakonom se uređuje:

- računovodstvo poduzetnika, - razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika,- knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, - popis imovine i obveza, - primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja,- godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, - izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, - revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, - javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, - Registar godišnjih financijskih izvještaja te - obavljanje nadzora.

Najbitnije promjene su ukratko sljedeće:

• Uveden je novi pojam

„subjekt od javnog interesa“

koji predstavlja

- poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima RH i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržištebilo koje države članice EU, zatim

- sve kreditne institucije i institucije za elektronički novac,- društva osiguranja,- leasing društva,- društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima te- druge subjekte od javnog interesa prema odluci Vlade RH.

RAZVRSTAVANJE PODUZETNIKA

Uvedena je nova kategorizacija poduzetnika na:

Mikro ne prelaze 2 od 3 sljedeća uvjeta– ukupna aktiva 2.600.000,00 kn,

- prihod 5.200.000,00 kn i- prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine 10 radnika

Male -oni koji nisu mikro i ne prelaze 2 od 3 sljedeća uvjeta: – ukupna aktiva 30.000.000,00 kn,- prihod 60.000.000,00 kn i - prosječan broj zaposlenih tijekom posl.godine 50 radnika

Srednje -oni koji nisu mali ni mikro i ne prelaze 2 od 3 sljedeća uvjeta– ukup. aktiva 150.000.000,00 kn,

- prihod 300.000.000,00 kn i - - prosječan broj zaposlenih tijekom posl. godine 250 radnika

Velike (su oni koji prelaze 2 od 3 uvjeta za srednje poduzetnike)

Uvodi se

licenciranje poduzetnika/fizičkih osoba

koji se bave poslovima vođenja poslovnih knjiga za druge (vanjsko računovodstvo/knjigovodstvo) i taodredba stupa na snagu 01.01.2018.godine.

Navedeno licenciranje se znači uvodi samo za vanjsko računovodstvo, dok će zaposlenici koji obavljajuračunovodstvene poslove kod svog poslodavca (interno računovodstvo) moći to raditi bez pribavljanjalicence.

Propisivanje

računskog plana

u ovlasti je Odbora za standarde financijskog izvještavanja (čl. 11. novog Zakona o računovodstvu). Idejni tvorcitakvog propisivanja nisu očekivali žestoku reakciju poduzetnika koji su se usprotivili novim i nerazumnimtroškovima promjene računalnih programa i dr.

Za odgodu primjene propisanog računskog plana zahvalna je Hrvatska udruga poslodavaca koja je izvršila pritisak na Ministarstvo financija koje je pak obećalo kako će s formiranjem nove Vlade pripremiti Uredbu o izmjeni Zakona o računovodstvu u vezi s odgodom propisivanja kontnog plana.

SADRŽAJ KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

1. naziv i broj knjigovodstvene isprave

2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja koja sadržava njihov naziv ili ime i prezime te sjedište ili adresu

3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa

4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja

5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave

6. potpis: a) osobe odgovorne za poslovni događaj, osim ako se radi o računu koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdan je od

strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime iprezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje

b) osobe odgovorne za kontrolu vjerodostojnosti isprava koja je prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave uposlovne knjige, provjerila ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisala, odnosno odobrila nanačin iz kojeg se može jednoznačno utvrditi njezin identitet

7. oznaku konta na kojima će knjigovodstvena isprava biti proknjižena, osim ako se takva oznaka ne kreira automatskiprimjenom softvera.

- Računi ne moraju biti potpisani

- potrebno je na računu navesti ime i prezime osobe odgovorne za njegovo izdavanje

- Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovim novcem zahtijeva navođenje oznake operatera, međutim s aspektaZakona o računovodstvu, ovo je potrebno proširiti punim imenom i prezimenom osobe ako je oznaka drugačija.

e - Račun

Propisali su ga

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (na snazi od 1. 7. 2013.), (čl. 80.)

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (čl. 161.)

„da se računom smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja zaprihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ilidogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.”

… iz Mišljenja PU ..

Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednogelektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućujepovezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija iliprocedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa.

Na tržištu se nude internetski servisi e-Računi koji predstavljaju servis za elektroničku razmjenu računa izmeđudobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja i arhiviranja računa.

Što nudi FINA e-račun:

- znatno smanjeni troškovi isporuke i obrade računa- trenutna dostava računa bez mogućnosti gubitka računa na putu do primatelja- automatska priprema naloga za plaćanje kupljenih roba i usluga zbog direktne povezanosti servisa s Internetbankarstvom banaka s kojima Fina ima ugovorenu suradnju- brža naplata- kontrola plaćanja- mogućnost povezivanja računovodstvenih sustava tvrtke sa sustavom e-Račun u smislu potpune automatizacije procesa fakturiranja- smanjenje troškova vezanih uz otklanjanje pogrešaka nastalih ručnim aktivnostima u procesu slanja i zaprimanja računa- mogućnost dodavanja priloga računima (narudžbe, ugovori, otpremnice, dopisi, reklamni materijali...)- olakšan pristup podacima za plaćanje primateljima računa- ugovaranje usluge samo s jednim pružateljem usluga, nema potrebe za bilateralnim ugovorima- mogućnost brzog pretraživanja izlaznih i ulaznih računa- sigurna e-Arhiva računa i priloga

* Jedinični trošak se i u klasičnom poslovanju smanjuje u odnosu na količinu ** Pretpostavka da se po računu u prosjeku troši minimalno 2 papira *** U kalkulaciju ulaze priprema, indeksiranje i validacija, fizička pohrana dokumentacije, mikrofilmiranje ifizička pohrana mikrofilmskih svitaka**** Prosječna vrijednost radnog sata za SSS***** Pretpostavka da 10% računa od ukupne količine se šalje preporučenom pošiljkom

https://www.moj-eracun.hr/en/home/sto-je-eracun

POSJEDOVANJE DIGITALNIH CERTIFIKATA

* korištenje metode EDI - nije nužno posjedovanje digitalnih certifikata i elektroničkog potpisa, obzirom da se EDI ugovorom i korištenjem sigurnih protokola zamjenjuje svrha potpisa

* Korištenje metode uporabe elektroničkog potpisa zahtijeva posjedovanje digitalnih certifikata. Poslovnidigitalni certifikati izdaju se na kripto uređaju (Smart kartica ili USB token) na kojem se nalaze dva certifikata(normalizirani i kvalificirani)

• Normalizirani certifikat je autentifikacijski certifikat putem kojeg se korisnik certifikata identificira, odnosno,predstavlja nekom servisu da je to zaista on.

• Kvalificirani certifikat služi za potpisivanje računa naprednim elektroničkim potpisom. Korištenjem digitalnihcertifikata, omogućuje se identifikacija potpisnika i potvrda vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog zapisate zaštita cjelovitosti računa.

• Elektroničkim potpisivanjem, korisnik je zaštitio cjelovitost računa, čime se dokazuje da podaci na račununakon potpisivanja nisu mijenjani. Napredni elektronički potpis se izrađuje korištenjem kvalificiranogcertifikata i kripto uređaja kojeg posjeduje osoba koja potpisuje (potpisnik).

• Napredni elektronički potpis je povezan isključivo s potpisnikom, nedvojbeno identificira potpisnika i sadržiizravnu povezanost s potpisanim podacima.

Uvedeni su novi rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga a oni su:

Trajno – za isplatne liste i analitičku evidenciju o plaćama

Najmanje 11 godine – isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu, te sami dnevnik iglavnu knjigu

Najmanje 11 godine – isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige, te same pomoćne knjige

KAKO ARHIVIRATI

Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografskeobrade.

Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju poslovnegodine zaštititi na način da

- u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova,- da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i- mora se potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis- ili se mora otiskati na papir i- uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i- mora ju potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

Prema novom zakonu društva u likvidaciji sastavljaju i godišnje financijske izvještaje od dana početka likvidacijedo dana završetka likvidacije

Novost je i potpisivanje godišnjih financijskih izvještaja.

Prema novom zakonu godišnje izvještaje moraju potpisati

* i predsjednik uprave* i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori.

Kod onih poslovnih subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore godišnje financijske izvještajepotpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

Obvezi revizije prema novom zakonu podliježu:

Godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji subjekata od javnog interesa te velikih i srednjih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa

Godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji dioničkih, komanditnih i društava s ograničenom odgovornošću čiji odvojeni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze pokazatelje u 2 od 3 sljedeća uvjeta:

Iznos ukupne aktive 15.000.000,00knIznos prihoda 30.000.000,00knProsječan broj radnika tijekom poslovne godine 25

Ako subjekti nisu obveznici revizije sukladno 2 navedena slučaja, obvezi revizije podliježu i odvojeni i konsolidiranigod.financ.izvještaji poduzetnika koji su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

Izmijenjeni su rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja za potrebe statistike i javne objave, od01.01.2016 onu su:

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za potrebe javne objave je 4 mjeseca od zadnjeg dana poslovnegodine

Rok za predaju konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja za po potrebe javne objave je 9 mjeseci odzadnjeg dana poslovne godine

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za potrebe statistike je 30.04. tekuće godine za prethodnukalendarsku godinu

Novost je i uvođenje novčanih kazni za poduzetnike koji nisu Fini dostavili financijske izvještaje za potrebestatistike i javne objave, i to od 10.000,00 – 100.000,00 kn za poduzetnike i 5.000,00 kn do 20.000,00 kn zaodgovornu osobu.

Što se tiče ispravka predanih god.financ.izvještaja, u novom zakonu je od sada definirano da

- kada poduzetnici utvrde da su u značajnoj mjeri, godišnji financijski izvještaji koje su već predali,

pogrešni te ih odluče promijeniti,

dužni su o tome dostaviti obavijest radi javne objave istih, te u razumnom roku dostaviti promijenjeneizvještaje zajedno sa revizorskim izvješćem ako su obveznici revizije.

SADŽAJ KONTA KARTICE

1. naziv odnosno ime i prezime, te sjedište odnosno adresu poduzetnika2. brojčanu oznaku konta3. naziv konta 4. razdoblje na koje se odnosi5. početno stanje ako postoji 6. za svaku knjiženu promjenu: a) redni brojb) datum knjigovodstvene promjenec) datum knjiženja d) opis sadržaja promjene e) dugovni ili potražni iznos f) oznaka pripadajuće knjigovodstvene isprave g) identifikacijske oznake za osobe koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu

7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet za razdoblje na koje se izvadak odnosi

8. stanje konta na kraju razdoblja.

Novi uvjeti za primjenuporezne olakšice za reinvestiranu

dobit od 2015. godine

Sukladno čl.6. st.1. t.6. Zakona o porezu na dobit, porezna osnovica može se smanjiti za reinvestiranu dobit,osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora.

Novost od 01.01.2015.godine je da bi trgovačko društvo moglo smanjiti poreznu osnovicu za reinvestiranidobitak, mora u iznosu za koji želi smanjiti osnovicu izvršiti

ulaganje u dugotrajnu imovinu

s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta i za tu nabavljenu dugotrajnu imovinu rashodi se u cijelosti morajuutvrđivati kao porezno priznati rashodi u skladu s odredbama Zakon o porezu na dobit.

Dugotrajnom imovinom za potrebe reinvestiranja se smatra:

- dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina utvrđena prema računovodstvenim standardima,- upisana u poslovnim knjigama i stavljena u uporabu te se- rashodi po osnovi korištenja te imovine moraju utvrđivati kao porezno priznati u skladu s odredbamaZakona.

Iznimka je da ukoliko dugotrajna imovina u koju je investirano u razdoblju za koje se podnosi poreznaprijava, nije stavljena u upotrebu na zadnji dan poreznog razdoblja ili do podnošenja porezne prijave zbogtoga što je investicija poreznog obveznika u tijeku, može se pod propisanim uvjetima priznati pravo naumanjenje porezne osnovice.

Porezni obveznik je tada dužan dostaviti svu dokumentaciju iz članka 12a. st.2. Pravilnika o porezu nadobit, a te investicije ne može uključiti u reinvestiranu dobit u idućem poreznom razdoblju.

Nekoliko je vrsta takve imovine:

• motorna vozila i druga sredstva za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.)poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih

• plovila, zrakoplovi i kuće za odmor.

Obrazloženjem je Porezna uprava definirala u kojim slučajevima se takva vrsta imovine može iskoristiti kaoporezna olakšica.

DA - Ukoliko je riječ o motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za izravnoobavljanje djelatnosti iz članka 25. stavka 2. Pravilnika o porezu na dobit (autoškole, taksi-službe, djelatnostiiznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih,vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služeisključivo za takvu djelatnost),

NE - ako je riječ o motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugihzaposlenih, investicija u takvu imovinu ne može biti predmetom reinvestiranja, neovisno o tome obračunava li seplaća u naravi i time priznaju rashodi u 100%- tnom iznosu.

Zakon o porezu na dobit propisuje posebne uvjete priznavanja rashoda amortizacije s osnove korištenja plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor.

Da bi trošak amortizacije bio porezno priznat, porezni obveznik mora biti registriran za djelatnost iznajmljivanjai prijevoza takvom vrstom imovine i mora ostvariti određenu razinu prihoda u odnosu na nabavnu vrijednost takve imovine (7% za plovila i zrakoplove, 5% za apartmane i kuće za odmor).

U Obrazloženju je navedeno da će porezni obveznik tek nakon što utvrdi mogućnost priznavanja rashodaamortizacije s osnove korištenja te imovine moći utvrditi mogućnost korištenja prava na reinvestiranu dobit.

Imovina može biti priznata u svrhe reinvestirane dobiti ako je u tom razdoblju ispunila uvjete propisane u svezi visine prihoda.

Zemljište

Zakon o porezu na dobit propisuje da se opravdanom investicijom smatra ulaganje u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, kako je definirano računovodstvenim standardima.

Zemljište je sukladno računovodstvenim standardima vrsta dugotrajne materijalne imovine i kao takva bi trebala predstavljati imovinu koja može poslužiti kao predmet za reinvestiranje, iako ne podliježe amortizaciji, no prestankom priznavanja zemljišta, rashod u potpunosti predstavlja porezno priznati trošak.

No, bez obzira na prethodno navedeno, u Obrazloženju su navedeni posebni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi ulaganje u zemljište predstavljalo investiciju koja može poslužiti kao osnovica za poreznu olakšicu.

Sukladno Obrazloženju, za potrebe utvrđivanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit investiranje u zemljište za neke buduće aktivnosti ne može biti temeljem za utvrđivanje iznosa porezne olakšice.

Iznimno, investicija u zemljište koje još nije u uporabi, može biti temelj za utvrđivanje porezne olakšice zareinvestiranu dobit ukoliko je zemljište sastavni dio određene investicije te je porezni obveznik na tomzemljištu započeo investiranje koje još nije dovršeno, odnosno ulaganja su u tijeku, npr. u tijeku je investiranje uzemljište koje će se koristiti za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili je porezni obveznik nabavio zemljište izapočeo izgradnju poslovnog objekta te investiciju prati usporedno s ulaganjem u poslovni objekt.

Imovina proizašla iz vlastite režije/ proizvodnje.

U Obrazloženju je posebno istaknuto da za potrebe korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobitimovina

ne može

biti stečena vlastitim izradom ili izgradnjom, odnosno mora biti kupljena od treće strane koja uključuje ipovezanog poduzetnika.

Obrazloženjem je dodatno pojašnjena odredba Zakona o porezu na dobit kojom je propisano da porezniobveznik tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava, te u trenutku podnošenja prijaveporeza na dobit ili podnošenja druge vjerodostojne dokumentacije, mora

zadržati broj radnika utvrđen na početku toga razdoblja.

Porezna olakšica za reinvestiranu dobit, usmjerena je na poticanje investicija, zapošljavanja ili zadržavanjapostojećih radnih mjesta.

Stoga je člankom 6. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit propisano kako je porezni obveznik koji je izvršioreinvestiranje dobiti, dužan zadržati broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja za koje se iskazujeumanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti, i to najmanje dvije godine nakon proteka togarazdoblja.

Kako je navedeno u Obrazloženju, za utvrđivanje prava na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, u obzir se uzima samo broj radnika s kojima je poslodavac sklopio pravovaljani

ugovor o radu na neodređeno vrijeme sukladno Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14.) i taj broj radnika morabiti zadržan u promatranom razdoblju.

Dodatno je pojašnjeno u Obrazloženju da se radni odnos zasniva ugovorom o radu sukladno članku 10. stavku1. i 2. Zakona o radu, radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor zaobavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji sezasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokažesuprotno.

Dakle, iz navedenoga proizlazi, ukoliko porezni obveznik temeljem izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu iskaže umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2015. godinu, dužan je broj radnika utvrđenih na dan 1. siječnja 2015. godine kontinuirano zadržati do kraja 2017. godine uz uvjet da s tim radnicima ima sklopljene ugovore o radu na neodređeno vrijeme sukladno Zakonu o radu.

ZAKLJUČAKSredišnji ured Porezne uprave izdao je obrazloženje kojim se preciznije definiraju novi uvjeti koje porezniobveznici moraju zadovoljiti kako bi ostvarili pravo na umanjenje porezne osnovice putemreinvestirane dobiti:• investicije u motorna vozila i druga sredstva za javni prijevoz mogu se koristi kao osnovica za poreznuolakšicu isključivo ako se takva vozila koriste za obavljanje djelatnosti navedene u članku 25. stavku 2.Pravilnika o porezu na dobit• ulaganje u plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor isto tako mogu predstavljati poreznu olakšicu, alisamo ako su u poreznom razdoblju u kojem je korištena porezna olakšica ispunjeni uvjeti propisani u svezivisine prihoda• zemljišta mogu predstavljati investiciju koja se priznaje za reinvestiranje dobiti isključivo ako predstavljajusastavni dio određenog projekta (koriste se u poljoprivredne svrhe ili izgradnju objekta)• imovina izgrađena ili izrađena u vlastitoj režiji ne može biti predmetom umanjenja porezne olakšice• za utvrđivanje prava na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, u obzir se uzima samo brojradnika s kojima je poslodavac sklopio pravovaljani ugovor o radu na neodređeno vrijeme sukladno Zakonu oradu i taj broj radnika mora biti zadržan u razdoblju od 2 godine.

Određene informacije iz Obrazloženja porezni obveznici nisu imali na početku 2015. godine, temeljem čegatreba biti oprezan pri odlučivanju o reinvestiranju dobiti, ali se isto tako očekuje da Porezna uprava za tečinjenice ima razumijevanja.

Na kraju svega se uistinu postavlja pitanje radi li se o poreznoj olakšici ili samo o odgodi plaćanja poreza.

Izmjene Zakona o trgovačkim društvima, sudskom registru i javnobilježničkim pristojbama

Dana 1. studenoga 2015. godine na snagu su stupili:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima,Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru,Zakon o dopunama Zakona o sudskim pristojbama i

Zakon o izmjeni Zakona o javnobilježničkim pristojbama.

Zakonske promjene prvenstveno će dovesti do smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću, ali i drugih upisa u sudski registar.

Bitna novina koju nam donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 110/15) je ta

da se napušta objava oglasa u Narodnim novinama te sezamjenjuje objavom oglasa na internetskoj stranicisudskog registra, kao jednakoučinkovitim, ali znatno jeftinijim načinom oglašavanja (budući tekst članka 64. ZTD-a:

„(1) Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudskiregistar.(2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudskiregistar.“; članka 174. stavak 1.: „Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenjadruštva, oni se objavljuju na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.“ i članka 368. stavak 3.: „Odlukao prestanku društva objavljuje se u na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.“).

Budući da se do stupanja na snagu predmetnih izmjena svi upisi u sudski registar objavljuju u Narodnim novinama, ta promjena dovest će do znatnog smanjenja troškova prilikom izmjena u društvu kapitala.

Nadalje, Odluka o prestanku društva u obliku javnobilježničke isprave moći će sadržavati

izjavu likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njegovu imenovanju, te

izjavu da je upoznat s time da o svemu mora uredno izvještavati sud, kao i

potpis likvidatora koji se pohranjuje u sudski registar,

a što su do sada bile zasebne isprave koje su stvarale dodatni trošak.

Doduše, kao što i Vlada RH navodi u obrazloženju Prijedloga zakona, navedeno se odnosi na članove uprave koji ćeprovoditi likvidaciju jer su oni tražene obveze već ispunili kao članovi uprave.

Dakle, ako se za likvidatora imenuje osoba koja nije član uprave, i dalje će se sačiniti zasebna izjava likvidatora i njegovovjereni potpis koji se pohranjuje u registru.

Pojednostavljuje se postupak likvidacije društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva sograničenom odgovornošću.

Umjesto do sada tri obvezne objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine u Narodnim novinama,propisana je obveza samo jedne objave, i to na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Postupak likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću ubrzava se i skraćivanjem razdoblja ukojem vjerovnici mogu prijaviti tražbine sa šest mjeseci na dva mjeseca od objave poziva, a razdoblje nakonkojeg likvidatori mogu podijeliti imovinu društva s jedne godine na šest mjeseci.

U cilju smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, dopunjena je iodredba članka 10. točke 9. Zakona o javnobilježničkim pristojbama na način da se omogućava oslobođenje odplaćanja javnobilježničkih pristojbi članovima jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za sveisprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

Dana 1. studenoga 2015. na snagu stupaju i dopune Zakona o sudskim pristojbama.

Dopunjenom odredbom Zakona o sudskim pristojbama na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošćuprestaje se primjenjivati Tar. br. 26. st. 2. prema kojem se za promjenu podataka plaća pristojba u visini od 150,00kuna, te se smanjuje pristojba za upis promjene podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću naiznos od 30,00 kuna.

Također, sudska pristojba za podnesak kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja trgovačkihdruštava radi objave na internetskoj stranici sudskog registra plaćat će se u visini od 100,00 kuna, umjestodosadašnjih objava u Narodnim novinama za koje se plaćalo ovisno o vrsti oglasa, i to u višestruko većimiznosima.

S obzirom na izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se napušta obveza objave u Narodnimnovinama te se zamjenjuje objavom na mrežnoj stranici sudskog registra, nužne su bile i izmjene Zakona osudskom registru

. Sukladno tome, podaci o upisu u registar i podaci o prestanku subjekta, po pravomoćnosti rješenja o upisuobjavit će se bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar.

Prilikom podnošenja podneska kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja radi objave nainternetskoj stranici sudskog registra, predlagatelj je dužan platiti sudsku pristojbu u visini određenoj Zakonomo sudskim pristojbama.

Zbog, kako je obrazloženo – efikasnije objave, predlagatelj je ujedno dužan podatke i priopćenja čiju objavutraži dostaviti na papiru i u elektroničkom obliku na mediju pogodnom za prijenos podataka.

Još jedna novina koju donosi dopuna Zakona o sudskom registru je ta da

- se uvodi mogućnost javno dostupnih upisanih podataka o fizičkim osobama u registru (podaci o članovimauprave, zamjenicima članova uprave, predsjednicima i članovima nadzornih odbora društva, odnosno izvršnimdirektorima, predsjednicima i članovima upravnih odbora, prokuristima, članovima društva), i to premanjihovom OIB-u na način da je vidljiv popis subjekata upisa, razdoblja i svojstvo u kojem je osoba upisana uregistar, uključujući i podatke o tim osobama koji su brisani. Podaci će biti dostupni kao informacija uelektroničkom obliku za koje registarski sud ne izdaje prijepis, presliku, izvadak ili potvrdu.

Kao razlog svih ovih izmjena navodi se olakšavanje članovima društva pravovremeni izlazak s tržišta, odnosno,potiče ih se da ne izbjegavaju donošenje odluke o prestanku poslovanja zbog toga što im je postupak likvidacijepreskup, čime se smanjuje opterećenje na cijeli sustav.

Odlukom o pokretanju likvidacije članovi društva koji više neće ili ne mogu obavljati gospodarsku djelatnost putemdruštva kojeg su prethodno osnovali, oslobađaju sudske kapacitete jer svoju obvezu brisanja trgovačkog društvane prebacuju na državne institucije, koja je u suprotnom, pod pretpostavkama propisanim zakonom, dužnadruštvo ukloniti s tržišta nakon provedenoga postupka stečaja ili brisanja iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima

(obrazac OPZ-STAT-1)

Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (Nar. nov., br.78/15.) koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine, propisana je obveza sastavljanja statističkih izvješća odospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima.

Obveznici sastavljanja izvješća jesu;

- porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a- koji na dan sastavljanja izvješća imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja po osnovu isporuke

dobara i usluga.

Izvješće se dostavlja elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1.

Prvo statističko izvješće o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima u 2015. godini sastavit će se za stanjepotraživanja na dan 31. prosinca 2015. godine, a koja ne budu naplaćena do 31. siječnja 2016. godine.

Ovo izvješće porezni su obveznici dužni dostaviti Poreznoj upravi na Obrascu OPZ-STAT-1 najkasnije do 20.veljače 2016. godini.

U 2016. godini obveznici PDV-a statistička izvješća dostavljat će Poreznoj upravi elektroničkim putem u sljedećimrokovima:

1. do 20. svibnja tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 30. travnja tekuće godine,

2. do 20. kolovoza tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. lipnja tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. srpnja tekuće godine,

3. do 20. studenoga tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. rujna tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. listopada tekuće godine,

4. do 20. veljače tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prošle godine, a koji nisu naplaćeni do 31. siječnja tekuće godine

uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od 6 godina.

– oznaka broja (pod II.2.),

oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca,oznaka 2 ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj,oznaka 3 ukoliko se unose ostali porezni brojevi

– porezni broj (pod II.3.),

– PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca – ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznimbrojem nije podmirio više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve račune

– naziv/ime i prezime kupca (pod II.4.), – ukoliko pojedini kupac nije podmirio više od jednog dospjelogračuna, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve račune

– redni broj računa (pod II.5.),– broj izdanog računa (pod II.6.),– datum izdanog računa (pod II.7.),– valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospijeća plaćanja računa (pod II.8),

– broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj dana od dana valute plaćanja do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća (uključujući i taj dan) (pod II.9),

– iznos računa bez PDV-a (pod II.10.),– iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na računu, sukladno odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.),

– ukupan iznos računa sa PDV-om (pod II.12.),

– plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos plaćenog dijela računa koji je naplaćen do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća – uključujući i taj dan (pod II.13),

– neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog dijela računa koji je ostao nenaplaćen do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća, uključujući i taj dan (pod II.14),

Na isti se način mogu iskazati i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su sastavljeni sukladnoodredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani

osobama koji nisu porezni obveznici PDV-a,

odnosno nisu pravne osobe,

te potraživanja od kupaca koji imaju sjedište izvan Europske unije.

Druge novosti u 2016. godini

Novi način prijave turista u turističkoj zajednici od 01.siječnja 2016.god.

U Narodnim novinama br. 126/15 objavljen jePravilnik o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici, koji

stupa na snagu 1. siječnja 2016.

Popis turista vodi se, a prijava i odjava turista obavljaju se putem sustava eVisitor, kao središnjegelektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obveznici prijave i odjave turista turističkoj zajednici su:

1. pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu;2. pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter, crusing);3. fizičke osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu;4. vlasnik kuće ili stana za odmor;5. stanovnici turističke općine ili grada.

Obveznici prijave i odjave turista turističkoj zajednici prijavu i odjavu turista obavljaju putem izravnog pristupasustavu eVisitor, a iznimno osobe pod 3., 4. i 5. prijavu, odnosno odjavu turista mogu izvršiti neposredno umjesno nadležnoj turističkoj zajednici, za što je turistička zajednica tu svrhu dužna osigurati najmanje jedanterminal eVisitor sustava i stručnu pomoć obveznicima prijave odnosno odjave turista.

Novi Zakon o ugostiteljstvu (NN 85/15)

Stručna sprema – ugostitelj je dužan ispunjavati uvjete odgovarajućeg stupnja i vrste obrazovanja, stručneosposobljenosti ili mjastorskog ispita, potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ovisno o vrstamaugostit.objekata, odnosno imati zaposlenu osobu koja ispunjava te uvjete.

Ministar će pravilnikom propisati stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispitapotrebnih za obavljanje ugostit.djelat.prema vrstama ugost.objekata a rok za uskladbu sa ovim uvjetima je 2 godineod dana stupanja na snagu Pravilnika o ugostiteljskoj djelatnosti koji još nije donesen, a rok za njegovo donešenje jegodinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

Radno vrijeme ugost.objekata – zakonom se propisuje osnovno radno vrijeme većine ugostiteljskih objekata,međutim predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave:

propisuje radno vrijeme „catering objekata“ i „objekata jednostavnih usluga“,

daje mu se mogućnost da svojom odlukom, uz mišljenje turističkog vijeća turističke zajednice tog područja, produži propisano radno vrijeme objekata „restorani“ i „barovi“

Pružanje usluga smještaja u objektima stambene namjene

– ugostitelju će se izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta u prostorustambene namjene za ugostiteljski objekt vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, s tim da je zaobjekte koji se nalaze u zgradi čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m² prethodno potrebno ishoditipozitivno mišljenje tijela nadležnog za zaštitu od požara.

Privremeno rješenje za objekte u postupku legalizacije

– ako je za zgradu u kojoj će se obavljati ugostiteljska djelatnost u roku podnesen zahtjev za pokretanjepostupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine nadležnom upravnom tijelu za izdavanje rješenja oizvedenom stanju, sukladno posebnom propisu kojim je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenimzgradama, ugostitelju će se, ako ispunjava uvjete:

da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti,

da ugostiteljski objekt u kojem će se obavljati ugostiteljsku djelatnost ispunjava uvjete propisne zaodređenu vrstu, odnosno kategoriju ugostiteljskog objektadruge uvjete propisane Zakonom i propisima na temelju Zakona o ugostiteljstvuizdati privremeno rješenje o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta,do izvršnosti rješenja kojim će se odlučiti o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a najduljedo 31. prosinca 2016.

Obvezan izgled cjenika –

u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je dužan vidno istaknuti cijene usluga koje se nude nahrvatskom i najmanje jednom svjetskom jeziku, na način dostupan gostima i pridržavati se istaknutihcijena, a kod pružanja usluga smještaja u cjenicima istaknuti i iznos boravišne pristojbe te cjenike (jelovniki/ili karta pića) staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka

Usluživanje osoba mlađih od 18 godina:

ugostitelj ne smije uslužiti gosta, odnosno dopustiti mu konzumiranje alkoholnih pića, drugih pića i/ilinapitaka koji sadržavaju alkohol ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a gost dobrovoljno ne dokaže daje stariji od 18 godina davanjem na uvid neke od osobnih isprava.

U ugostiteljskom objektu u kojem se uslužuju alkoholna pića, druga pića i/ili napitci koji sadržavajualkohol, mora na vidljivom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani njihovog usluživanja, odnosnokonzumiranja osobama mlađim od 18 godina.

Osniva se Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu –

Središnji registar je javan jedinstveni elektronički sustav koji sadržava podatke koji se upisuju na temeljurješenja, kojima se usvaja zahtjev ili kojima se ukidaju rješenja, koja izdaje Ministarstvo, odnosno nadležniured na temelju ovoga Zakona i posebnog propisa kojim se uređuju usluge u turizmu.

Ministar pravilnikom propisuje podatke koje sadržava Središnji registar, oblik, način vođenja i unosapodataka te mogućnost korištenja. Ministarstvo može podatke iz Središnjeg registra učiniti javnodostupnim na mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način.

Normativ utroška namirnica –

ugostitelj mora utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge ukoličinama i kakvoći sukladno normativima, normativ za vrijeme rada imati u ugostiteljskom objektu te nazahtjev normativ predočiti gostu

Obavljanje djelatnosti izvan ugostiteljskog objekta:

Ugostitelj može povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i slično) izvansvoga ugostiteljskog objekta pružati ugostiteljske usluge, sukladno već ishođenom rješenju nadležnogureda, odnosno Ministarstva, uz odobrenje jedinice lokalne samouprave.

Sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednicei/ili jedinice lokalne samouprave ili drugi organizator uz odobrenje jedinice lokalne samouprave, moguna tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka.

Sudionici proslava i manifestacija, pored ugostitelja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, mogubiti i pravne osobe, trgovci pojedinci i fizičke osobe – obrtnici, koji nisu ugostitelji, uz obvezu isticanja ipridržavanja istaknutih cijena te izdavanja čitljivog i točnog računa za pruženu uslugu.

Obavijest o radnom vremenu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva –

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dužno je na ulazu u objekt u kojem pruža ugostiteljske uslugevidno istaknuti obavijest o radnom vremenu, koje mora biti određeno unutar radnog vremenaodređenog odlukom iz stavka 1. ovoga članka, radnim, odnosno neradnim danima i pridržavati seistaknutog radnog vremena.

Podnošenje prigovora kod pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu –

pružatelj ugostit.usl.u domaćinstvu dužan je omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora u objektu i bezodgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora putempošte, telefaksa ili elektroničke pošte, u objektu vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanogprigovora, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora te voditi ičuvati evidenciju prigovora gostiju godinu dana od dana primitka pisanog prigovora

Obvezno osiguranje i primitcičlanova uprave u 2016. godini

Članove uprave treba sa socijalnog i poreznog motrišta razlikovati prema nekoliko njihovih mogućih statusa:

- članovi uprave u sustavu obveznog osiguranja (u radnom odnosu ili u sustavu obveznog osiguranja na načinpropisan za samostalne osiguranike),

- članovi uprave u radnom odnosu, ali u nekom drugom društvu (u kojemu možebitno nisu članovi uprave),

- članovi uprave izvan sustava socijalnog osiguranja,

- članovi uprave stranci te

- članovi uprave umirovljenici

Kada govorimo o tuzemnim obveznicima, obvezno se osiguravaju članovi uprave koji imaju status:

- umirovljenika (osim umirovljenika koji su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti zarad ako su zaposleni)

- nezaposleni odnosno osoba koje ostvaruju samo primitke oporezivane u skladu s drugim dohotkom

- učenici i studenti u svojstvu članova uprave bez obzira na to što već imaju status osigurane osobe putemmajke ili oca kao uzdržavani članovi.

OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Mjesečna osnovica za obračunavanje doprinosa je statistički utvrđena prosječna plaća, prema objavljenimpodatcima (čl. 90. Zakona o doprinosima).Prosječna mjesečna bruto-plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj –kolovoz 2015. (Nar. nov., br. 121/15.) je za 2016. 8.037,00 kn.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici plaćaju se sljedeći doprinosi:

doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20 % (ako je osoba osiguranik samo I. stupa), odnosno po stopi od 15 % za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, te doprinos za mirovinskoosiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5 %

doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15 %,

doprinos za zapošljavanje 1,7 %

doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu – po stopi od 0,5 %.

S obzirom na to da su članovi uprave (i izvršni direktori te upravitelji zadruga bez uređenog obveznog osiguranja)prema čl. 90. st. 1. Zakona o doprinosima obvezni osigurati se, sami su obveznici obračunavanja i plaćanjadoprinosa na propisanu osnovicu, stoga prijavu na obvezna osiguranja podnose sami za sebe.

Plaćeni doprinosi po ovoj osnovi nisu troškovi društva, već je obveznik plaćanja doprinosa član uprave / izvršni direktor / upravitelj zadruge te ih podmiruje samostalno.

Ako bi društvo podmirilo doprinose umjesto obveznika (člana uprave), plaćeni bi doprinosi predstavljali oporezivineto-primitak. Na ovaj način ostvareni primitak člana uprave oporezivao bi se na način propisan za drugidohodak.

PRIMITCI ČLANOVA UPRAVE I NJIHOV POREZNI POLOŽAJ

Pri utvrđivanju statusa obveznog osiguranja te oporezivanja primitaka članova uprave treba razlikovati nekoliko slučajeva:

- Članovi uprave u radnom odnosu sa ugovorom o radu za članstvo u upravi,- Članovi uprave sa ugovorom o radu za neko drugo radno mjesto i posebnim ugovorom za članstvo u upravi,

- Članovi uprave zaposleni u nekom drugom društvu- Članovi uprave u sustavu socijalnog osiguranja- Članovi uprave ujedno i članovi društva bez statusa obveznog osiguranika- Članovi uprave bez statusa obveznih osiguranika- Članovi uprave umirovljenici

Treba razlikovati:

• članove uprave koji za obnašanje svoje funkcije imaju sklopljen ugovor o radu te • članove uprave zaposlene u društvu u statusu, primjerice, direktora marketinga, prodaje i dr., a ujedno s

dodatnim statusom člana uprave.

U slučajevima kada član uprave obnaša funkciju članstva u upravi i za to ima sklopljen ugovor o radu, po toj osnovi ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaću.

No, ako pored poslova svoga radnog mjesta (za koje ima sklopljen ugovor o radu) obnaša i funkciju članstva u upravi, za članstvo u upravi prema čl. 32. st. 3. t.1. ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak.

Jednak način oporezivanja primitaka ostvaruju i članovi uprave samostalni osiguranici (koji plaćaju doprinose na osnovicu od 8.037,00 kn).

Prema čl. 32. st. 3. t.1. Zakona o porezu na dohodak, članovi uprave za obnašanje funkcije članstva u upravi ostvarujuprimitke koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak.

Dakle, bez obzira na činjenicu jesu li članovi uprave samostalno obvezno osigurani, prema čl. 94. Zakona odoprinosima, ako trgovačko društvo članu uprave, odnosno izvršnom direktoru toga društva, u kojemu osiguranik potoj osnovi obnaša dužnost člana uprave, odnosno izvršnog direktora (i upravitelja zadruge), isplati primitak podložanobvezi poreza na dohodak, obveza doprinosa prema tom primitku utvrđuje se na način propisan čl. 111. - 117.Zakona o doprinosima, odnosno na način kako je to propisano za drugi dohodak (čl. st. 1. t. 4. Pravilnika odoprinosima).

Stoga, bez obzira na činjenicu što je član uprave možebitno samostalni osiguranik, pri isplati primitka koji seoporezuje na način propisan za drugi dohodak isplatitelj je obvezan obračunati doprinose za obvezna osiguranja

UMIROVLJENICI U SVOJSTVU ČLANOVA UPRAVE ILI PROKURISTI

Član društva često je u praksi i član uprave, odnosno često se u praksi događa da član uprave odlazi u mirovinu,a svoju dužnost želi obavljati i dalje, odnosno želi biti prisutan u društvu te nastaviti obavljati sve poslove onakokako ih je obavljao prije odlaska u mirovinu.

Članovi uprave koji se spremaju u mirovinu trebaju voditi računa o čl. 99. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,prema kojemu se umirovljeniku koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje se mora obveznoosigurati, obustavlja isplata mirovine.

S obzirom na to da se članovi uprave u skladu s čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju, moraju obvezno osigurati, umirovljenicima s tim statusom dolazi u pitanje isplata mirovine.

Iznimno se ova odredba ne odnosi na korisnike starosne mirovine koji su nastavili raditi do polovine punoga radnogvremena uz izmijenjeni ugovor o radu te umirovljenike koji su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalnenesposobnosti za rad te korisnicima mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti.

Da se umirovljeniku (nekad članu uprave) koji i dalje želi obavljati poslove u društvu isplata mirovine ne biobustavila, mogu obavljati upravne poslove u svome društvu na način propisan za prokuriste.

S obzirom na to da prokurista nije obvezni osiguranik prema niti jednom od spomenutih propisa koji propisuju teobveze, isplata mirovine ne dolazi u pitanje jer s ove osnove ne postoji ni obveza obveznog osiguranja

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupatiga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim iizbranim sudovima u skladu s dobivenim ovlastima. Prokuristi potpisuju dokumentaciju svojim imenom iprezimenom uz koje dodaju oznaku „p.p.“ iz koje se može vidjeti njihov položaj u društvu.

U skladu s navedenim, prokuristu, odnosno u ovom slučaju umirovljeniku, omogućeno je široko područje djelovanjai obavljanja poslova u poduzeću bez rizika obustave mirovine.

Da se umirovljeniku (nekad članu uprave) koji i dalje želi obavljati poslove u društvu isplata mirovine ne bi obustavila,mogu obavljati upravne poslove u svome društvu na način propisan za prokuriste.

S obzirom na to da prokurista nije obvezni osiguranik prema niti jednom od spomenutih propisa koji propisuju te obveze, isplata mirovine ne dolazi u pitanje jer s ove osnove ne postoji ni obveza obveznog osiguranja

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga upostupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim i izbranimsudovima u skladu s dobivenim ovlastima. Prokuristi potpisuju dokumentaciju svojim imenom i prezimenom uz kojedodaju oznaku „p.p.“ iz koje se može vidjeti njihov položaj u društvu.

U skladu s navedenim, prokuristu, odnosno u ovom slučaju umirovljeniku, omogućeno je široko područje djelovanja i obavljanja poslova u poduzeću bez rizika obustave mirovine.

Stoga prokurist koji je ujedno i umirovljenik može za svoj rad ostvarivati primitak koji se oporezuje na načinpropisan za drugi dohodak. No, primitci koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak, a isplaćuju seumirovljeniku, izuzeti su od obveze obračunavanja i plaćanja doprinosa (čl. 209. st. 1. t. 15. Zakonao doprinosima).

Jednako tako, obavljajući poslove prokuriste mogu nastati i određeni troškovi (troškovi službenog putaprimjerice, noćenje, troškovi prijevoza, nadoknada za kilometražu i sl.), da bi bili porezno priznati trebaju seoporezivati u skladu sa primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

Pritom je treba naglasiti da troškovi koji nastaju isključivo u službene svrhe kupnja materijala, robe i usluga nijepotrebno oporezivati porezom na dohodak već je potrebno osigurati dokumentaciju koja će potvrditi njihovuposlovnu opravdanost.Primjerice, troškove reprezentacije potrebno je opravdati računima na kojima je potrebno upisati nazivpoduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni, pri korištenju službenim automobilom u službene svrhe potrebno jevoditi propisnu evidenciju prema Uputi o evidenciji pri korištenju prijevoznih sredstava

ISPLATA PUTNIH TROŠKOVA ČLANU UPRAVE KOJI NIJE ZAPOSLEN U DRUŠTVU

Ako član uprave društva nije u radnom odnosu s društvom isplata troškova nastalih na službenom putu, smatra seoporezivim primitkom člana uprave.

Budući da se osobama koje nisu zaposlene u društvu troškovi službenog puta ne mogu podmiriti neoporezivo,nastale troškove treba smatrati neto-primitkom te ih treba preračunati u bruto-svotu. Iz bruto-svote trebaobračunati sve doprinose i poreze na način propisan za drugi dohodak

Ako je društvo već podmirilo troškove člana uprave (koji nije u radnom odnosu u društvu) nastale na službenomputu, ali ne želi snositi trošak doprinosa i poreza za navedene troškove, za ukupan trošak treba teretiti članauprave.

Ako član uprave podmiri nastale troškove, društvo će navedenom uplatom zatvoriti potraživanje od člana uprave ievidentirati primitak novca na žiro-račun te neće biti obveze obračuna poreza i doprinosa. Pri obračunu isplatiteljitrebaju razlikovati:

- naknadu troškova prijevoza, noćenja, dnevnica čija je isplata nastala za vrijeme boravka na službenom putu, alije nastanak tih troškova uvjetovan potrebama fizičke osobe (spavanja, noćenja, prehrane i prijevoza u mjestuslužbenog puta)- od naknade troškove koji nastaju isključivo u službene svrhe − kupnja materijala, robe i usluga, čašćenjeposlovnih partnera, parkiranje vozila, najam opreme itd.

Naime, troškovi koji su nastali za službene namjene, isključivo za potrebe obavljanja posla, a da pritom nije riječ oosobnim potrebama fizičkih osobe, ne smatraju se dohotkom fizičke osobe te i ne podliježu porezu na dohodak.

Za opravdanje tih troškova potrebno je osigurati dokumentaciju koja će potvrditi njihovu poslovnu opravdanost,neovisno o tome jesu li nastali u mjestu gdje je sjedište društva ili za vrijeme obavljanja službenog puta.

Tako će se, primjerice, kupnja ili najam opreme potrebne za obavljanje posla na službenom putu opravdatiračunom za opremu.

Jednako je tako troškove reprezentacije potrebno opravdati računima na kojima je potrebno upisati nazivpoduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni, a pri uporabi službenog automobila u službene svrhe potrebno je voditipropisnu evidenciju prema Uputi o evidenciji pri korištenju prijevoznih sredstava

Članovi uprave koji nemaju uređeni status osigurane osobe obvezni su osigurati se i plaćati doprinose na propisanu osnovicu; suprotno tome, osobe koje taj status već imaju, nisu obvezne to učiniti.

Primitci članova uprave oporezuju se na način koji je propisan za vrstu primitka koji ostvaruju.

U skladu sa svime navedenim, pregled plaćanja doprinosa i oporezivanja nadoknade za njihov rad saželi smo u sljedećoj tablici:

- članovi uprave i izvršni direktori visinu svoje plaće odnosno osnovice za obračun doprinosa mogu urediti premaprethodno navedenim aktima, vodeći računa da ona iznosi najmanje visinu minimalne plaće utvrđene za punoradno vrijeme (koja je za 2015. utvrđena u svoti od 3.029,55 kn, a za 2016. tek očekujemo podatak) te

- da visinu njihove plaće ne može određivati osnovica propisana za slučaj kada nisu uopće u sustavu obveznihosiguranja (8.038,00 kn).

- Jednako tako, ako je to u interesu društva te člana uprave, i na pokazan se način može smanjiti utvrđena osnovicazasnivanjem radnog odnosa na nepuno radno vrijeme.

- Tada se plaća (osnovica za plaćanje doprinosa) utvrđuje razmjerno broju sati na koje se zasniva radni odnos.

- No, kako saznajemo iz tiskovnih medija te iz prakse, u javnosti se pojavila problematika vezana za obveznaosiguranja članova uprave i izvršnih direktora. Naime, Porezna je uprava tim fizičkim osobama, ovisno o slučaju,poslala rješenja (na osnovicu od 7.943,00 kn za 2015.) za dodatnim podmirivanjem doprinosa za obveznaosiguranja. Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja obveznihosiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba s osnove obveznog osiguranja za koju jepropisana obveza doprinosa.

- članovi uprave ili izvršni direktori koji su u radnom odnosu u nekom drugom društvu (ostvaruju dohodak odnesamostalnog rada, plaću) ili obavljaju samostalnu djelatnost (obrt, slobodno zanimanje, osobe koje obav-ljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, bilo da su obveznici poreza na dohodak ili dobitak), imaju već uređenoobvezno osiguranje i plaćaju doprinose pa se prema ovoj osnovi nisu obvezne osigurati.

U skladu s navedenim, neprimjerena je obveza koja proizlazi iz nespretno napisanih odredaba Zakona ozdravstvenom osiguranju, a na temelju koje bi članovi uprave i izvršni direktori koji su u radnom odnosu udruštvu u kojem obavljaju navedenu funkciju, osim doprinosa za obvezna osiguranja koji se podmiruju natemelju njihove plaće, još dodatno trebali podmirivati i doprinos za zdravstveno osiguranje jer nisu zdravstvenoosigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u RH ili drugoj državi članici (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona ozdravstvenom osiguranju).

Prema neslužbenim saznanjima, pri Ministarstvu financija započele su procedure na temelju kojih bi se trebalaukinuti već dostavljena rješenja odnosno trebali bi se uskladiti propisi iz mirovinskog i zdravstvenogosiguranja.

Porezna nagodbaPorezno tijelo i porezni obveznik mogu (ali nisu obvezni), za novoutvrđene obveze u

postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu.

Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi

(Nar. nov., br. 78/15) u primjeni je od 25. srpnja 2015.

Cilj:

• ujednačena, pravilna i učinkovita primjena propisa iz nadležnosti Porezne uprave,

• poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno podmirivanje novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru

• smanjenje administrativnog opterećenja poreznog nadzora te

• izbjegavanje dugotrajnoga upravnog i sudskog postupka.

Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.), čije su izmijene i dopune stupile na snagu 17. ožujka2015., a najznačajnije promjene odnose se na:

- mogućnost sklapanja upravnog ugovora radi namirenja dospjeloga poreznog duga u cijelosti ili

- mogućnost poreznog tijela da na temelju pisanog zahtjeva i uz podmirivanje određenih troškova izda poreznomobvezniku obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnihdogađaja

- mogućnost ispravka porezne prijave na poziv i u roku koji odredi porezno tijelo

- mogućnost sklapanja porezne nagodbe između poreznog tijela i poreznog obveznika u postupcima poreznognadzora, i to do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru te, iznimno, i nakon uručenja zapisnika, akopo obvezi utvrđenoj rješenjem nije obavljena uplata

- dostavu poreznih akata elektroničkim putem bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke

- obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi (dalje: PU) za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih zaoporezivanje, pri čemu se prvo statističko izvješće sa stanjem dospjelih, a neplaćenih potraživanja na 31.prosinca 2015. dostavlja PU putem novog obrasca OPZ-STAT-1 najkasnije do 20. veljače 2016.

ŠTO SE SMATRA NOVOUTVRĐENIM OBVEZAMA

- novoutvrđene porezne obveze i zatezne kamate koje su utvrđene u postupku poreznog nadzora za razdoblje oddana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe

- zatezne kamate koje su predmet smanjenja porezne nagodbe odnose na novoutvrđene porezne obveze upostupku poreznog nadzora

- Novoutvrđene obveze mogu se u postupku poreznog nadzora utvrditi na dva načina:

a) procjenom, a prema odredbama čl. 82. st. 2. OPZ-a i

b) na temelju vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije o poslovanju za određeno razdoblje prema kojoj jeporezni obveznik propustio obračunati i uplatiti određena javna davanja.

ROKOVI PODNOŠENJA PRIJEDLOGA ZA SKLAPANJE POREZNE NAGODBE

- u pisanom obliku nadležnom područnom uredu PU koji je obavio porezni nadzor, i to u sljedećim rokovima:

• do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru (čl. 91.e. OPZ-a );

• iznimno i nakon uručenja zapisnika o provedenom poreznom nadzoru ako obveza utvrđena rješenjem nijeizvršena odnosno ako po izdanom rješenju nije obavljena uplata (čl. 29.st.4. i 5. Pravilnika) (izvršenim serješenjem smatra rješenje prema kojem je izvršena uplata, iz čega proizlazi da se po izdanom rješenju premakojemu je izvršena uplata ne može ni podnijeti prijedlog za sklapanje porezne nagodbe)

• najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna OPZ-a (čl. 29. st. 2. Pravilnika)(zaključno do 17. rujna 2015.).

ŠTO MOŽE BITI PREDMET POREZNE NAGODBE I PRIMJENA NAČELA OPORTUNOSTI

Predmet sklapanja porezne nagodbe između PU i poreznog obveznika može biti:

- novoutvrđena porezna obveza u postupku poreznog nadzora, a do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru - rok plaćanja novoutvrđenih obveza

- smanjenje obveze po osnovi utvrđene zatezne kamate i

- odricanje poreznog tijela od prekršajnog progona ako su u skladu s odredbama Prekršajnog zakona ispunjeniuvjeti za primjenu načela oportunosti, odnosno ako iz okolnosti slučaja postoji mogućnost da se u prekršajnompostupku protiv počinitelja primijeni odredba o oslobođenju od kazne.

(Načelo oportunosti propisano je čl. 37. Zakona o izmjenama i dopunama prekršajnog zakona (Nar. nov., br.107/07., 39/13. i 157/13.), prema kojem porezno tijelo može ne pokrenuti prekršajni postupak, ako je porezniobveznik do donošenja odluke o pokretanju prekršajnog postupka otklonio ili smanjio posljedice prekršaja, npr.podnošenjem obrazaca, ili nadoknadio štetu koju je prouzročio plaćanjem propisane obveze zbog čijeg jeneplaćanja odnosno neispunjenja i pokrenut prekršajni postupak, u kojem slučaju prekršajni sud može počiniteljaprekršaja osloboditi od kazne.)

KADA SE NAGODBA NE MOŽE POTPISATI

- kada bi sklapanje porezne nagodbe bilo protivno propisima, javnom interesu ili pravima trećih osoba ( čl. 91.e. st. 5. OPZ-a)

- ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje sumnje o počinjenju kaznenog djela (čl. 91.e. st. 6. OPZ-a)

- za obveze koje su utvrđene prema izdanim poreznim rješenjima po kojima je izvršena uplata Iznimno, porezna senagodba može sklopiti iako je porezni obveznik po drugostupanjskom rješenju uplatio novoutvrđene obveze i zateznekamate, ako je protiv drugostupanjskoga poreznog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu, koji je na temelju presudetužbu poreznog obveznika uvažio i poništio drugostupanjsko rješenje te predmet vratio na ponovni postupak. (čl. 30.st. 2. OPZ-a)

- za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora koje se odnose na porez na dohodak, prirez porezu nadohodak i doprinose za obvezna osiguranja (čl. 25. st. 3. Pravilnika)

- za obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplatedoprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje odnosno REGOS-a. (čl. 26. st. 4.Pravilnika)

Prije sastavljanja zapisnika, treba obaviti

zaključni razgovor

s poreznim obveznikom ili osobom koju je on imenovao te raspraviti sve sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke injihove učinke na utvrđivanje porezne obveze vezane za porezni nadzor, o čemu se sastavlja službena zabilješka.

Kada kod poreznog obveznika porezno tijelo provodi porezni nadzor radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih zaoporezivanje, porezni obveznik ima pravo na

obavijest o ishodu poreznog nadzora,

a prije sastavljanja zapisnika, radi čega se i poziva na zaključni razgovor.

Uz poziv na zaključni razgovor u pisanom obliku, i to najmanje 15 dana prije datuma održavanja zaključnograzgovora, poreznom se obvezniku dostavlja i

pisana obavijest o visini novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru,

s opisom činjenica i pravnih ocjena koje su bile od utjecaja pri određivanju visine novoutvrđenih obveza.

Pozivom na zaključni razgovor porezni se obveznik poziva da dostavi i

dodatnu knjigovodstvenu dokumentaciju

vezanu za predmetni porezni nadzor, ako je ima i koja nije bila dostavljena u postupku nadzora, a koja možeznačajno utjecati na visinu utvrđene porezne obveze, o čemu se može zajedno raspraviti na zaključnom razgovoru.

U pozivu na zaključni razgovor porezni se obveznik ujedno i obavještava o propisanoj mogućnosti podnošenja

prijedloga za sklapanje porezne nagodbe,

a prema odredbama OPZ-a te Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima iporeznoj nagodbi.

Porezni obveznik može na zaključnom razgovoru ili najkasnije u roku od 8 dana od datuma održanoga zaključnograzgovora

u pisanom obliku podnijeti nadležnom područnom uredu PU koji je obavio porezni nadzor,

prijedlog za sklapanje porezne nagodbe.

Prijedlog sadržava:- ime i prezime, naziv, adresu i OIB poreznog obveznika- izjavu o prihvaćanju novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora- rok plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza- izjavu o odricanju prava na korištenje redovitim i izvanrednim pravnim lijekovima po predmetu nadzora.

Porezna se nagodba može sklopiti na cjelokupnu svotu novoutvrđene porezne obveze, ali i samo za dionovoutvrđene porezne obveze.

Za preostali dio novoutvrđene porezne obveze za koji porezni obveznik nije podnio prijedlog za sklapanje poreznenagodbe, nastavlja se porezni postupak i izdaje se porezno rješenje

Ako se porezni obveznik u podnesenom prijedlogu za sklapanje porezne nagodbe, odlučio na plaćanje cjelokupnesvote ili samo dijela novoutvrđene porezne obveze na dan sklapanja porezne nagodbe, tada je obvezan nadležnojispostavi PU prema svom sjedištu,

najkasnije u roku od tri dana od ugovorenog roka plaćanja,

dostaviti nalog za plaćanje kao dokaz o uplati novoutvrđenih poreznih obveza s datumom kada je nagodbasklopljena.

Pri uplati novčanih sredstava po poreznoj nagodbi na propisani račun prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihodaproračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. (Nar. nov., br. 12/15.),potrebno je uz ime ili naziv poreznog obveznika i OIB, navesti i svrhu uplate | porezna nagodba | te datum sklapanjanagodbe.

Uz primjerak naloga za plaćanje, kao dokaz o uplati porezni je obveznik dužan nadležnoj ispostavi dostaviti i izvadakposlovne banke o promjenama i stanju na transakcijskom računu banke kod koje se obavlja platni promet, a iz kojegje vidljivo da je uplata provedena.

Ako porezni obveznik ima pravo na povrat više plaćenog poreza (npr. PDV-a po mjesečnim ili tromjesečnim PDV-obrascima, poreza na dobitak po obrascu PD, poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi i dr. poreza o kojimaanalitičku knjigovodstvenu evidenciju vodi PU), a podnio je zahtjev da se novoutvrđene obveze po sklopljenojporeznoj nagodbi plate s računa na kojem je iskazana preplata, u tom je slučaju obvezan podnijeti nadležnoj ispostaviPU

zahtjev za preknjiženjem sredstava.

. Međutim, porezni obveznik koji ima na računu preplaćenu svotu poreza, mora voditi računa o zastari prava napreknjiženje ili povrat više plaćenog poreza.

(relativna zastara nastupa u roku od 3 godine od kada je zastara počela teći ili apsolutna zastara koja nastupa u rokuod 6 godina od kada je zastara počela prvi put teći)

- ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz sklopljene porezne nagodbe propisane odredbamačlanka 91.e st. 9. OPZ-a, nagodba postaje

ovršnom ispravom

i izvršava se prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja, a novoutvrđene se obveze u postupku poreznog nadzoranaplaćuju u visini novoutvrđenih obveza u cjelokupnoj svoti.

Porezni obveznik gubi pravo na smanjenje zateznih kamata stečenih u nagodbi te je obvezan platiti i zatezne kamateza razdoblje od dana sklapanja porezne nagodbe do dana uplate.

Zbog nepravilnosti utvrđenih u postupku poreznog nadzora, porezno će tijelo podnijeti i optužni prijedlog.

Prema tome, porezna nagodba koja se sklapa u pisanom obliku i koju potpisuju odgovorna osoba poreznogobveznika i ovlaštena osoba PU, u slučaju neispunjenja preuzetih obveza iz porezne nagodbe, postaje ovršnomispravom.

Novi Zakon o poticanju ulaganja

Novi Zakon o poticanju ulaganja donesen je 18. rujna 2015. te je objavljen u Narodnim novinama 102/15., 25.rujna 2015., a stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, postojeći Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskogokruženja (NN 111/12. i 28/13.) prestaje važiti.

Potpore uređene ovim Zakonom i dalje se odnose na projekte ulaganja i jačanje konkurentne sposobnosti u:

· proizvodno-prerađivačkim aktivnostima,· razvojno-inovacijskim aktivnostima,· aktivnostima poslovne podrške,· aktivnostima visoke dodane vrijednosti.

Jedna od značajnijih novosti ovoga Zakona je da se potpore ne mogu dodjeljivati (uz već znane sektore primarne proizvodnje, industrije čelika, brodogradnje itd.) za :

- djelatnosti povezane s izvozom u treće zemlje ili države članice Europske unije tj. potpore izravno povezane s izvezenim količinama,

- uspostavom i radom distribucijske mreže ili ostalim tekućim troškovima povezanima s izvoznom djelatnošću

- proizvodnji i distribuciji energije i energetskoj infrastrukturi; - za razvoj širokopojasnih mreža; - za istraživačke infrastrukture.

Potpore prema ovom Zakonu i dalje uključuju:

1. porezne potpore za mikropoduzetnike2. porezne potpore za male, srednje i velike poduzetnike3. potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja4. potpore za opravdane troškove usavršavanja povezanih s projektom ulaganja5. potpore za:a) razvojno-inovacijske aktivnostib) aktivnosti poslovne podrške ic) aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti6. potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja7. potpore za radno intenzivne projekte ulaganja. … novo ….8. potpora za ulaganje u minimalnom iznosu od 13 mil EUR uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja koja podrazumijeva:a) potpore za osiguranje nepromjenjivih uvjeta poslovanja,b) potpore za ulaganja,c) poticaji pola-pola,d) poček plaćanja poreznih obveza.

Za ulaganja mikropoduzetnika u visini iznosa protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 eura korisniku potporestopa poreza na dobit umanjuje se za 50 % od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godinepočetka investicije, uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, i to unutarrazdoblja od godinu dana od početka ulaganja.

Korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdjeregistrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10 %, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu,odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih sulaganjem u visini do 10 % prihvatljivih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosuprotuvrijednosti kuna do 3000,00 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Korisniku potpore odobrit će se bespovratna novčana potpora za usavršavanje radnika na novim radnim mjestimapovezanim s projektom ulaganja. Potpore se ne dodjeljuju za usavršavanje koje poduzetnici provode radiosiguravanja sukladnosti s obveznim nacionalnim normama o usavršavanju.

Promidžba i reprezentacija

NAGRADNE IGRE

- igre koje radi promidžbe svojih proizvoda i usluga priređuju trgovačka društva te druge pravne i fizičke osobepoduzetnici, pri čemu se priređivač obvezuje izvučenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a da seod sudionika ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri. (čl. 69. Zakona o igrama na sreću (Nar. nov., br.87/09. - 143/14.)).

- ne zahtijeva se uplata za sudjelovanje, kako je to slučaj kod igara na sreću.

- Fond nagradne igre formira se isključivo od dobara i usluga koje se ne mogu zamijeniti za novac.

- svrha: - promocija vlastitih proizvoda i usluga

- za priređivanje nagradne igre društvo ili obrtnik treba dobiti suglasnost Ministarstva financija

- Postupak dobivanja suglasnosti za organiziranje nagradne igre odnosno odobrenja od Ministarstva financija propisan je Pravilnikom o priređivanju nagradnih igara (Nar. nov. br. 8/10

Pravila nagradne igre obvezno moraju sadržavati:

1. puni naziv, OIB i adresu sjedišta priređivača nagradne igre 2. svrhu priređivanja nagradne igre 3. trajanje nagradne igre 4. fond nagrada nagradne igre, a čija ukupna vrijednost po tržišnim cijenama ne može prijeći 1.000.000,00kuna po nagradnoj igri5. u kunama iskazanu pojedinačnu vrijednost svake nagrade iz nagradnog fonda6. uvjete za sudjelovanje u nagradnoj igri7. postupak priređivanja i provedbe nagradne igre te izvlačenja nagrada8. rok za podizanje nagrada9. način na koji sudionici nagradne igre preuzimaju nagrade ako su ispunili uvjete propisane pravilima10. uvjete po kojima se nagradna igra može otkazati, prekinuti ili staviti u stanje mirovanja11. način izvlačenja nagrada ako se u nagradnu igru uključi manje sudionika od broja nagrada koje supredviđene nagradnim fondom12. nadležnost općinskog suda u slučaju spora između priređivača i sudionika nagradne igre.

Prilikom organiziranja nagradne igre, organizator je obvezan platiti naknadu za priređivanje nagradne igre nauplatni račun

Hrvatskoga crvenog križa: HR7323600001101396032.

Naknada se plaća u svoti od 5 % od osnovice koju čini utvrđena ukupna vrijednost fonda nagradne igre

Uz Zahtjev za priređivanje nagradne treba priložitiPravilnik o nagradnoj igri,propisanu svotu upravnih pristojbi (u državnim biljezima).dokaz o uplati u Hrvatski crveni križ, društvo koje namjerava organizirati nagradnu igru tedokumentaciju poslati u

Ministarstvo financijaSredišnji uredBoškovićeva 5

Služba za igre na sreću, zabavne igre i nagradne igre

najmanje 15 dana prije dana određenog kao početak nagradne igre

- priređivač u svojim pravilima mora predvidjeti najmanje

tročlanu komisiju koja će nadgledati ispravnost izvlačenja dobitnika nagrada

Javnom izvlačenju nagrada s pojedinačnom vrijednošću nagrade većom od 50.000,00 kuna obvezno mora nazočitijavni bilježnik.

- o tijeku izvlačenja vodi se zapisnik koji mora sadržavati:• mjesto i vrijeme izvlačenja,• klasu i urudžbeni broj, • datum odobrenja nagradne igre, • datum i naziv elektroničkoga ili drugoga javnog medija u kojem objavljena su pravila nagradne igre, • imena i prezimena i adrese članova komisije,• način izvlačenja dobitnika,• ime i prezime i adresu dobitnika • te naziv i vrijednost nagrade pojedinog dobitnika.

Zapisnik koji potpisuju svi članovi komisije priređivač dostavlja Ministarstvu financija u roku od osam dana od dana izvlačenja dobitnika nagrada.

Iako je cilj nagradne igre –

promocija vlastita proizvoda ili usluge, tj. promidžba

– nagradne igre i primitci po toj osnovi ne mogu se smatrati darom, prema čl. 7. st. 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

PROMIDŽBA

• ako se daju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika, tj. proizvodi i dobra koje porezni obveznikproizvodi odnosno roba i dobra kojima porezni obveznik trguje

• ako su ti proizvodi odnosno roba prilagođeni za te svrhe i s oznakom “nije za prodaju” (napisana, nalijepljena ilina drugi način stavljena na proizvod)

• ako su proizvodi odnosno roba za promidžbene svrhe u manjim pakiranjima u kojima se uobičajeno ne prodajeveć služe za testiranje, kušanje i sl.

• ako se daju reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda ili drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci,podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) za uporabu u prodajnom prostoru kupca

• ako se proizvodi i roba čija pojedinačna vrijednost nije veća od 160,00 kn daju potrošačima; • ako se proizvodi koji imaju znak tvrtke ili proizvoda daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca i ako im je

vrijednost veća od 160,00 kn.

Troškovima promidžbe smatraju se, u pravilu, troškovi nastali s ciljem promicanja trgovačkog društva i njegovihproizvoda i usluga. Posebno se troškovima promidžbe smatraju troškovi nastali u sredstvima javnog priopćavanja(TV, radio, internet, tiskani mediji), na oglasnim prostorima (npr. osvijetljeni oglasni stupovi, reklamne ploče uzprometnice, telopi, letci), troškovi sponzoriranja zakonito organiziranih nagradnih igara, troškovi promidžbe nasajmovima, katalozi i drugo.

U takvim je slučajevima najčešće riječ o troškovima vanjskih usluga koje se evidentiraju kao trošak, a obvezniciporeza na dodanu vrijednost imaju i mogućnost korištenja pravom na pretporez uz ispunjenje svih propisanih uvjeta

REPREZENTACIJA

Pojavni oblici:- Ugošćivanja- darovanja s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda - troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode- zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor.

Nešto od navedenog vrši se u svrhu promidžbe, te je stoga bitno razlikovanje reprezentacije i promidžbe zbog utjecajapojedine vrste troška na visinu plaćanja poreza, a i ne priznavanja pretporeza iz reprezentacije.

Ako se za reprezentaciju daju vlastiti proizvodi, roba ili usluge za koje je pri nabavi odbijen pretporez, porezni obveznik treba izdati interni račun, obračunati pripadajući PDV i iskazati ga kao obvezu u PDV obrascu.

Prilikom likvidacije računa za reprezentaciju, u skladu s odredbama čl. 15. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak,bilo bi nužno navesti naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni. Naime, u slučaju da se račun ne likvidira na takavnačin, izdatak bi se, u nadzoru, mogao prikazati kao primitak u naravi zaposlenika koji su bili nazočni ugošćenju iliodgovornih osoba.

- proizvodi koji se poklanjaju kupcima u uobičajenom komercijalnom pakiranju spadaju u troškovereprezentacije, bez obzira što im vrijednost nije veća od 160,00 kuna

- Ako su proizvodi pakirani prilagođeni, za promidžbene potrebe s naznakom “nije za prodaju”, tada se radi o troškovima promidžbe.

- Trošak promidžbe, a ne reprezentacije, utvrđen je zbog toga što je:

a) dana roba kojom će se koristiti u prodajnom prostoru kupca, a b) također je označena oznakom “nije za prodaju”.

Naime, darovana roba koja se redovito prodaje u takvom obliku i pakiranju, ali je označena “nije za prodaju” te dar ispunjava uvjete propisane odredbama čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit, a po vrijednosti je manji od 160,00 kn te ne treba obračunati PDV.-

DAROVANJA

- prema odredbama čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 144/12.) “primicikoje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe(operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćenoosnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem”

ne smatraju dohotkom te se ne plaća porez na dohodak ni mogući doprinosi,

“a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiro-računprimatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava”

- Može i članovima upravima no obrnici još uvijek ne sebi ili članovima obitelji

DISKUSIJA