Nova hrvatska književnost 1

8/13/2019 Nova hrvatska knjievnost 1

1/24

ROMANTIZAM

19.st. je prilino sloeno (knjievnost hrvatskog narodnog preporoda, ilirizma) pa se poetakknjievnosti romantizma razliito odreuje

1835. izlazi asopis Danica Horvatska, Slavonska i almatinska ! prvi hrvatski knjievni asopis"izlazila je kao podlistak (uzimamo ovdje kao poetak romantizma neki knjievni dogaaj) ! ovo se uzimakao naje#$a godina poetka.

%aet&i romantizma prije o'javljivanja ani&e ilanja kae daromantizam poinje 1815., kada *ntunihanovi$ pi#e +e domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (programski lanak), zatim

od 1 1-. do 1 -. /judevit 0aj izdaje pjesme na njemakom jeziku, te takoer pjesme izdaje i avao2toos.

oetak romantizma ! produk&ija romantizma 'ila je o'java knjievnih tekstova i o'javljivanje novina.

Granina godina je 1865. kada 2enoa o'javljuje programski lanak Naa knjievnost i zagovara poetikurealizma.

1 -. 1 --. ! manji vremenski segment koji se preklapa s dru#tveno politikim z'ivanjima ilirskog pokreta i hrvatskog narodnog preporoda.

1855. 3anko 3urkovi$ o'javio lanak Moja o kazalitu 4 humoristinu prozu Pavao uturi ! kroz kritikuromantizma poinje govoriti o realizmu, pravi odmak na teorijskoj razini od romantizma, a na djelu avao5uturi$ praktiki primjenjuje te postavke jer je tekst o'likovan 'lie realistiko.

1855.-1865. ! u na#oj knjievnosti jo# uvijek se moe govoriti oFranji Markovi ! (on je 'io predstavnik akademskog romantizma, 'io je o'razovan i svoje je knjievne tekstove i uzore nalazio u

stranim zemljama, pr. oljskoj" 'io je ueni romantiar, imao je intertekstualne knjievne utje&aje)."!ka#oti pripada oslanjanju na hrvatsku usmenu knjievnu tradi&iju jer preuzima o'ras&e iz nje.

*kademski romantizam traje i 67 ih godina (8laker ga naziva pseudoromantizmom ).

1865.-1881. (smrt 2enoe, ostala nedovr#ena Kletva ) ! protorealizam (nije isti realizam ! mije#anjeelemenata romantizma i realizma).

$d 1885. u Hrvatsku prodiruelementi realizma (u prozi i drami, jer pjesni#tvo ostaje u domeniromantizma).


2/24

%vjetko Milanja

1) +*% :;/3< +*0 *=>?@S=>?B< *=+>C. dijela

na&ionalni patriotski i intimni dijelovi, o'ra$a se zazivom dragoj (koristi o iteljsk! meta:orik! sestro Dragice ), dii ljepotu slavenskih ena

slavna mati nas je zadojila K ! antropomorFizira lik domovine (o'iteljska metaForika)

o'iteljska metaForika za vjeru koja povezuje Hrvate i Slavene

lirski su'jekt mi" osje$aji 'ratstva i povezanosti (iskazuje sveslavensku ideolo#ku usmjerenost) !smatra da politika ne 'i tre'ala 'iti u umjetnosti

jesma iz >>>. dijela

imamo mje#avinu europskog i hrvatskog romantizma" lirski su'jekt ja dolazi poslije opaski o pejzau,no prije toga je pokazan zamjeni&om mojih (klasina Forma krakovjaka)

pjesma zapoinje zazivom, lirski su'jekt je ukljuen u pejza koji je podreen njegovim osje$ajima

utje&anje na pu#ku i narodnu mitologiju (spominjanje slavenskih 'oanstava) uspostavljanje odnosa s itateljem

jesma iz >>>. dijela

sim'ol sr&a (romantiarski izraz 'oli me sr&eK) !&iper olizirani osje aji" motiv mora

lirski su'jekt kroz san donosi predod'u zami#ljanja idealnoga (preuzeto iz starije knjievnostiidilini pejza'i s! loc!s amoen!s jer su skladni, harmonini, lijepi, ugodni tako se zami#ljadomovina) I suprotno tome suop!sto/eni prostori koji izazivaj! stra& (loc!s &orri !s) loc!sterri ilis)


6/24

7 4 7 4D$ 2? (general pjesnik" ve$ina opusa na njemakom, pisao domolju'nu liriku dok je

'io austrijski general) pjesnik lju'avne lirike, ali i on kao Araz ukljuuje na&ionalne teme u svoje pjesni#tvo ! pria o

lju'avnom pjesni#tvu i o domolju'lju (na&ionalna tematika ima razliite primjere)

uloga jezika u o'likovanju na&ionalnog identiteta

koncept mesijanizma


7/24

od! o jezik!

neujednaena Forma, 17 stihova u devet stroFa

u ovoj pjesmi nemamesijanizma (to znai da je >sus Brist preFiguriran kao ojsije, S/avjanstvo !ideja spasa)

*lavjanstv!

mesijanizam (uzori su mu poljski romantiari, pogotovo *dam ie&kieOi&z) ! pojavljivanje Figurespasitelja u knjievnom tekstu, 'ilo >susa Brista ili ojsija (kao u Silvija Strahimira Branjevi$a) ! radise o kljunoj oso'nosti koja $e donijeti spas itavomu narodu

likovi nacionalni& &eroja ! i njima se pridaju mesijanistika o'iljeja (pr. 'an 3elai$, %rinski,8rankopani) ili pak imamocijeli nacionalni kolektiv (Slaveni kao uvari zemlje i prosvjetitelji) kao preFigura&iju >susa Brista kao mesije

kontrast drugih i slavenskih naroda


8/24

4 $ D2;4% ! nije 'a# poznat, pjesme su mu iz mladosti (nije o'javio z'irku, nije 'rinuo okarijeri), 'io je StrossmaPerov tajnik.

pseudonim >lir iz Slavonije, surauje u ani&i, slavonski pjesnik i romantiar, malo ga se italo (pi#u njemu 0oran +em, =omasovi$, Helena Sa'li$ =omi$)

*lavonija sestra ! sre$a z'og pojave ani&e, glavni motivi narodni duh i sestre (o'ra$a se svojimsestrama)

/irski su'jekt je ja, a pjesma je usmjerena prema kolektivu (pretapanje lirskog su'jekta iz ja u mi jer pjesma djelomino ima izraen 'udniarski karakter).

"j! av prema domovini ! motivi lava, risa, slavuja (animalna meta:orika) postoji i otanika):lorealnaAcjetna) pomorsko-navigacijska) :a!nalna) ! ti motivi za vanost privrenosti domu(semantike opreke, pr. slavuj opreka slo'oda ropstvo)

/irski su'jekt je kolektivno mi, iskazuje se tek na kraju pjesme" kao da je pjesma ispjevana lirskim nad ja pripovjedaem.

Moja domovina ! lirski su'jekt je izraen u naslovu, imamo reFren ondje je moja domovinaK (lirskisu'jekt zami#lja, to je tre$i stupanj deiksije)

"oc!s amoen!s ! idealni pastoralno idilini pejza, motiv zlatnog do'a, poljoprivreda (naglasak sklada !ratarske kulture, vino i ito oznaavaju plodnost), paralelizam.


9/24

2 4; M4B 4;2?

*mrt *mail-age Cengi a ! po unji 8ali#eva& povijesna epika, po avlu avlii$u romantina pjesma.

lirski pjesnik , u poetku anoniman i voen osje$ajima lju'avno pjesni#tvo, kansije u ani&i programatsko

N;jelinski romantizam je ono to je plod srca

ozdrav inodol!

/irski su'jekt izraava sentimentalnost ( aurani$ je 'io u gimnaziji u +ije&i) ! pjesnik izraava svojulinost, ezne za o'itelji. /irski su'jekt je ja (ne smijemo tvrditi da je pjesme odraz autora, moramo ondado'ro poznavati njegov ivot) empirijski su'jekt i lirsko nad ja (jedanko pripovjedau u prozi) nisuistiJJJ

ejza ! izveden je iz idile i pastorale, koriste se motivi mora i planina za poten&iranje (prema 8lakeru) !lo&us amoenus

stavlja usklinike na kraj stroFe ! romantizam poku#ava stih pri'liiti glaz'i (8laker) asonan&a

usmena knjievnost potie narodnost i narodno (pjesma je pisana narodnim deseter&em)

hiper'oliza&ija osje$aja (opozi&ije nemir i spokojstvo) ! 'itna je emo&ionalna re&ep&ija knjievnogdjela u romantizmu

jekovi 2lirije

udesan opis, idilian, pastoralne prirode ! rani romantizam(slike zajednikoga ! suivot ovjeka i prirode)

/irski su'jekt mi ! svojevrsna uloga pripovjedaa, osje$aji kolektivizma, a s promjenom osje$aja mijenjase pejza

spominjanje dani&e ! sim'ol romantizma (polisemantinost znaenja), potom heraldika (znanost o prouavanju gr'ova) ! sim'ol za 'uenje, svjetlost, ali tad ve$ je pokrenuta ani&a !polisemantinileksem.

spominjanje tam'ure, sviranje po gajdama" preuzeto je imenovanje kraljevi$a arka ('ugar#$i&e) izusmene knjievnosti, %rinski i >liri kao narod, te imenovanje instrumenata

aurani$ nagla#ava da kao sa'orski zastupnik razumom o'uzdava emo&ije

er! ! lju'avna pjesma, lirski su'jekt je ja (strukturno izraen kao ja, a to se prepoznaje kroz o'likezamjeni&a), motivi lju'avi, enje, tuge, straha, slike uz'urkanog pejzaa


10/24

ugledanje na petrarkizam

Doktor! Ga !

heksametri i pentametri ! oslanjanje na klasi&izam, a pjesma je u znaku romantizma

"irski s! jekt je ja ! o'ra$a se doktoru, ali ne javlja se kroz &ijelu pjesmu u prvoj polovi&i pjesme nije

strukturno izraen, ve$ ima ulogu pripovjedaa, lirskog kazivaa (potisnut je) ! on uvodi lik /judevita0aja. >mamo da 0aj govori pod navodni&ima lirski kaziva mu tu prepu#ta ulogu lirskog su'jekta i on so'ra$a 'ogovima. 0aj se o'ra$a 'ogu


11/24

D2M2 2 7 D7M7 7 9 Gro niko polje

ep (povijesni) I poema I u novije vrijeme avao avlii$ odreuje kao romantiarsku pjesam

(suporeuje s ;Pronom i utovanjem Childea Harolda, prema kriterijima pripovjedaa, duljine tekstaD) spe&iFiniromantiarski &i ridni 'anr (kom'ina&ija elemenata razliitih vrsta)

suko' Hrvata i =atara ( ogula) ! temeljena na narodnoj predaji, no nema vjerodostojnih isprava onjoj, to je legenda ! 1EQE. 0ro'nik kraj +ijeke

ripovjeda ja (1.l.jd.) ! vi#e govori o svojim dojmovima nego o 'itki, podsje$a na etrarku u dvatemeljna motiva (krajolik i domolju'lje).

romjena prikaza pejza'a poetak idilian (pastorala,loc!s amoen!s), potom slike ru#evina, morski i planinski pejza, tajanstveni no$ni pejza (loc!s &orrid!s ! lo#a sada#njost, no$ni krajoli&i, motiviru#evina).

Gro ljanski pejza' lirika puna gro'lja (&arstvo plutona) ! mrano mjesto, romantiarski gro'ljanski pejza" intertekst na rimsku mitologiju ( luton je 'og podzemlja), motivi sova, dojam negativiteta preuzimanje mitolo#kih elemenata (0rka, Heraklo, Had, avid vs. 0olijat).

poema povijesne teme (lirska knjievnost ! pjesnik izraava svoju linost), spominjanje pjesme

(pastiri, runa glaz'a), opis povijesnih dogaaja ! nekronologija, nema epskog pripovjedaa, niu seaso&ija&ije

ideologemi, likovi su juna&i djela, 0ro'nik se istie kao eka

deseter&i i dvanaester&i" monolozi, dijalozi, lirske pjesme (=atarkinja), 'udni&a Hrvata ( prosto zrakom ptica leti

Fragmentarna struktura !kontrast sada/njosti i pro/losti, kre$e talijanskim prostorom pa dolazi dohrvatskoga (motiv putovanja, identitet pripovjedaa kao sentimentalnoga putnika" dok je pisa& stvarnaoso'a koja pi#e djelo). >mamo mimezis (izravno kazivanje radnje ! ovo je prikazivanje) i diezis(pripovijedanje) po latonu.

krilati&a negda i sad od *ntuna ihanovi$a, o'iteljska metaForika (tri srijemska brata K)

"ikovi protivnika ! suko' Hrvata i =atara (kr#$anstva i G ! suko' na religijskoj razini) ! neovjenost, 'uka, krvolonost, osvetolju'ivost =atara ! oni su prikazani kao kolektivni neprijatelji, a ;atu kan kaovatreni protivnik. >mamo suko' vojski (kolektivni su'jekt) i individua (hrvatsku su to kralj ;ela i rago#,od =atara ;atu kan, BerderG).

rikaz tatarskog kolektiva ! odreeni atri'utima kao vragovi, portretiraju se iz perspektive mi ta'ora( rago# ih ogovara, kasnije se pripovjeda smje#ta u mi ta'or koji ima ;oju za#titu). >mamopost!pak demoniziranja protivnika, animalizam, animalnu metaForiku (nomadi, vode enu i dje&u sa so'om).


12/24

jaanje na&ionalne svijesti

18+,. Kolo *tanka raza ! R77 ta o'ljetni&a ! tada o'javljeno ! puk je kolektivni epski junak.

'anrovski &i ridno djelo

na poetku lirskis! jekt ! invokaciji opis!je krajeve 2talije koje je o'i#ao i poziva narod da uju ida se osvjedoe o slavnoj pro#losti svojih predaka, radi se o 'it&i na 0ro'nikom polju u kojoj su kaoHrvati porazili ongole, ali taj dogaaj je izmi#ljen, nije prava povijest nego se emeter sluzi njime daohra'ri narod i motivira ih da se ujedine, ugledaju na pretke i tako to

dalje malo prikazuje to pusto#enje hrvatskih krajeva, kako su =atariI ongoli opasni protivni&i, okrutni 'ezosje$ajni, krvoloni

kralj ;ela 'jei, zapravo njega progone, ;atu kan je glavni kod =atara i njemu je elja za osvetom, dauhvati i u'ije ;elu jaa od svega i on ivi za to

glavni vojskovoa u Hrvata je rago#

Pjesma tatarkinja to je kao lirska pjesma valjda i tu se pose'no istie ta ;atu kanova nezainteresiranostza sve ostalo, on ni#ta ne vidi i ne uje... do#ao je njegov glavni vojskovoa Brdali koji mu govori daipak nisu uspjeli uhvatiti i u'iti ;elu na #to ;atu kan odmah die sve na noge i vojska se zaas spremi ikrene dalje na put u potjeru za ;elom, opet ta njegova ivotinjska elja za osvetom....

i tako se sad opisuje da su i#li kod 2i'enika, =rogira, Splita, preko Skradina, Bnina... pa sve do0ro'nika

motiv oiljka na ;atu kanovu elu koju mu je u mladosti zadao neki Slaven i kad je 'ijesan to mu sezaari na elu

Pjesma Hrvata druga lirska pjesma... prosto zrakom ptica leti ... ponos Hrvata, slona vojska, kaonebo vedro

za to vrijeme se =atari jo# uvijek poku#avaju pri'liiti ;eli i dokrajiti ga i na kraju nakon te zadnjeno$i ujutro sve le#evi =atara, i pred ;elu donesu ;atu kanovo tijelo koje je jo# i u smrti uasno, jezivo...

slavi se po'jeda i na kraju opet lirski su'jekt poziva na 'or'u i jedinstvo i kae da nema ve$e asti nego 'oriti se za

svoj narod i dravu


13/24

D2M2 2 7 D7M7 7 9 e!ta

prvi hrvatski dramatiar je >van Bukuljevi$ Sak&inski ( !uran i So"ija )

vra$anje u pro#lost,etika pro lematika j!nakAnarod, nagla#enadomolj! na tema (povijesnatematika ! suko' >lira i +imljana, a u etvrtom inu i suko' unutar samih >lira) povijesna tragedija jedominantna u anru drame 19.st.

'rojni monolozi, izraavanje su'jektivnih osje$aja ( mitar izraava su'jektivne osje$aje prema =euti,narodu i zaviaju)

glavni likovi su nosio&i naroda ( mitar se 'ori za svoj narod, meu likovima vlada prijateljstvo i kadasu neprijatelji) ! pro'lematika pojedina& narod. ojava lirskoga lika koji je ukljuen u pejza (=eutarazmi#lja o mitru ! sun&e dolazi i ona je sretna, a kada padne no$ postaje tuna)

religijski motivi 'ogova

"oc!s amoen!s ! idilini prostor ! kada ilivoj i Cvijeta odlaze u mirni krajolik" idealiza&ija do'ra ilju'avi (metaFore, nagla#avanje mrnje kod ineza koji ei u'iti =eutu), opozi&ije slue hiper'oliza&ijiosje$aja.

Barakteriza&ija likova

:ig!ralno eksplicitno predstavljeni ! lik iznosi svoje su'jektivne stavove u dijalogu ili monologu (pr.Auk govori +ado#u o =euti i itatelj nestrpljivo eka njezin dolazak" komentar prije pojave lika ! tuikomentar in a'sentia, dok je tui komentar in praesentia kada =euta kori Cvijetu jer se zalju'ila u

ilivoja ! to je posredno i samokomentar jer =euta karakterizira samu se'e kao enu koja ne voli lju'av).

:ig!ralno implicitno kada lik toga nije svjestan, pr. odora, ure#ena =euta, mjesto i vrijeme radnje jeukra#eni dvor, potom mimike i geste

oda!torski& te&nika imamo ekspli&itna imena sa znaenjem (Srdovlad) i impli&itna koja su o'ina,realna imena (reFerira se na konkretne povijesne okolnosti ! strane povijesne okolnosti suFik&ionalizirane).

likovi su statini, =euta prelazi od hladne ene u pokornu. @a poetku imamo idealan par Cvijetu iiljenka koji ive u koli'i u #umi, odgajaju troje dje&e, lo&us amoenus je u du'ravi.

/>B =


14/24

se'e karakteriziraju. :na ima o'iljeja ene i opisuje se kao tjelesno krhka oso'nost , nasuprot njezinomodgoju opreka 'enske tjelesnosti i !ma. Bao ratni&a je vje#ta, hra'ra, po'jedni&a ! drama vrvistereotipnim predod'ama koje se suko'ljavaju u opisu =eute jer nije proFilirana kao idealna majka iena, ak na poetku od'a&uje lju'av i govori o njoj kao o ropstvu (hiper'oliza&ija osje$aja) Cvijeta joj je antipod. Se'i je napravila gro'ni kamen, a ivotno joj je naelo oso'na slo'oda.

;e ostaje ! cijelosti drame jednako pro:ilirana ! u drugom dijelu drame ona postaje utjelovljenjetipine enskosti. Basnije od'ija mitrovu krunu ve$ mu eli 'iti enom.;emotiviranost z ivanja imamo kada joj mitar spa#ava ivot, a ona se preo'raava kasnije i zavoli ga, te kada je mitar poginuou 'oju, ona u'ija se'e i dijete ! pona#a se vrloiracionalno (romantiarski element).

lik prepun suprotnosti, utjelovljenje divljega (poziva se na 'oi&u lova ijanu ! mitolo#ka reFeren&a)

> %>+*@> />B:A> ! romantiarski proFilirani, idealizirani, sentimentalni !%vijeta i Milivoj. :nisu utjelovljenje pozitivnih oso'ina, na&ionalnih oso'ina, nisu osvetolju'ivi, prihva$aju =eutu u 'ijegu(Cvijeta odgovara da im nije uni#tila sre$u kada ih je prognala s dvora u planine kao seljane). Cvijeta ne pokazuje aspekt ljutnje !romantiarska psi&olo/ka ne!vjerljivost likova Enemotiviranost).

adovan je glasnogovornik patrijar&alnog svjetonazora ! lju'av je sveta i sun&eK ! u miloj otad'inida othranjuje majku i junaka ! 'iolo#ka je to Funk&ija na&ije (da majka othranjuje na&ionalne junake,kulturna reproduk&ija, uenje na&ionalnom jeziku, moraju 'iti poti&aj mu#kima u ratu ena kao muza,kao ideal slo'ode i kao majka, #to on primarno zagovara).

s!protnost razliiti& svjetonazora, razliiti likovi su glasnogovorni&i tih ideja

primarna jenacionalno-domolj! na tematika (majke raaju junake) ! za tragedije je spe&iFino datematiziraju na&ionalno 'itne povijesne dogaaje z'og 'uenja na&ionalne svijesti

s!ko 2lira me !so no 9 odmetn!ti sinovi koji ne vole jezik i svoju domovinu ! kroz to se zagovaraideja potre'e na&ionalne sloge

:lorealna meta:orika za stvaranje ugoaja ! Cvijeta je oprean lik =euti,:a!nalna meta:orika da 'ise o'likovalo predvianje rata >lira i +imljana o'likovanje Figure >lira (mi ta'or) i protivnika,o iteljska meta:orika 'ra$aK vs. nevjerni odmetnuti sinovi vjernih djeda nevjerni unu&iK ! sada#njostnasuprot hra're pro#losti

s!ko i =euta je svrgnuta s vlasti i mitar je kralj postao, potom +imljani napadaju s kopna i mora i po'jeuju

ideja plemenitosti 'rtvovanja za vlastitu domovinu (kada je tu svijest o izdaji i vojnoj nemo$i, ipakse pogi'a da 'i spasili ast)


15/24

4; ; ;7MC2? 9 Kvas bez kruha ili Tko e biti veliki sudac

dramska produk&ija ! komedija ironije (rijedak anr prve polovi&e 19.st.) ! prvi dramski tekst pisan#tokav#tinom" oslanjanje na tradi&iju pukog teatra

napisano Q7 ih, a iza#lo posthumno 1 -Q. tiskana u @evenu, a premijera 1 --.

tematski je komedija 'lia svagda#nji&i (odnosi karaktera mogu 'iti satiraIhumorIironija) ! ovo jekomedija ironije ! &rni humor jer pu'lika zna #to se pri'liava, ali likovi se pona#aju drugaije (pr. junakse eni Hildegardom misle$i da su do'ili oni na lutriji). Lko#ena nas slova nakon imena lika upozoravaju

na dolazak ironije (pr. razgovor oderani$a i ;ezo'razi$a ! on uvijek sam se'i 'r'lja, a potom likovimaodgovara ulagaki i prijateljski)

imamo preru#avanja

;> 3< />B:A*

1) 8>0L+*/@: ! izvedeno pomo$u Figura

eksplicitno

samokomentar (monologIdijalog pr. lik Teljke daje nam monologe o eman&ipa&iji ena, potommonolog u kojemu spominje 'arjak ! o'iljeja domolju'lja)

tui komentar (monologIdijalog ! pr. Slatkovi$ je dvolian, a u prisutnosti ;ezo'razi$a se lijepo pona#a)

implicitno

ver'alno (glas, dijalekt, tonalitet, pr. didaskalija Hildegarda drhtavim glasom , potom pitanje dijalekta jer maaronski ta'or pria kajkavskim ! izaziva se kominost, a domorodski, narodnjaki ta'orstandardnim jezikom ! tada prihva$ena novo#tokav#tina, pr. o'rovoljevi$evi dijalozi)

never'alno (izgled lika, mjesto i vrijeme radnje, mimika, kostimi, inForma&ije iz didaskalija ! za;ezo'razi$a pi#e kiselo li&eK)

E) *L=:+SB: ! sam autor donosi

eksplicitno


16/24

opisi u tekstu

imena likova sa znaenjem (prezimena karakteriziraju likove ! ;ezo'razi$, Slatkovi$ ! lukav,slatkorjeiv, Starutinovi$, Srdeni$, @ezasiti$ ! prosti plemi$, misli o jelu, oderani$ ! prosti plemi$, poderane odje$e, o'rovolji$ ! po#tena oso'a)

implicitno

korespoden&ija

kontrast izmeu likova

(imamo dvije skupine likova u jednoj skupini su korespodenti (Starutinovi$, k$i Teljka, o'rovolji$ !do'ri, kreposni narodnja&i, te su oni u kontrastu prema Artoglavi, Hildegardi, ;ezo'razi$u ! prosti plemi$i, na njima je komian dio radnje u djelu, maaronski ta'or)

+: *@=>?@: L 3


17/24

o'rovoljevi$eva i ;ezo'razi$eva serenada Hildegardi (glaz'eni umet&i ponekad zaustavljajudramsku radnju)

ipolarna karakterizacija likova (suprotna politika mi#ljenja ! narodnja&i i maaroni, potomHildegarda i ;ezo'razi$ prikazuju negativan par nasuprot Teljki i o'rovolji$u)

opis!j! se mali lj!di , govore kajkavskim narjejem

sredina u kojoj ive portretira se (likovi se poznaju meuso'no !mala sredina)

puki igrokaz ! slike hedonistikog naina ivota (@ezasitni$ ! uivanje u hrani)

elementi svakodnevnog 'ivota (Slatkovi$ ! jeli su na njegov nain, voljeli piti &rnu kavu)

4; ; ;7MC2? 9 Putositnice

interes u romantizmu za na&ionalno, kulturno, geograFski drugo, a $utositnice se 'ave >talijom (pogledna zapad), dok arija aurani$ govori o pogledu na istok (;osna nije na istoku, no pod utje&ajem jeturske, muslimanske orijenta&ije)

na koji se nain romantiari odnose prema drugomG kozmopolitizam (sklonost prema stranom prostoru) ili na&ionalni ekskluzivizamG

(i ridni 'anr ! reportaa, prie u anegdotskom o'liku, Fantazijsko i udesno.

Dva dijela ! dui i kra$i (u drugom dijelu su'jektivnih digresija nema, saetost (samo podat&i) ! taj jedrugi dio 'io na&rt za putopis, no @emi$a je sprijeila smrt).

!topisni s! jekt ! savjetuje itatelju neka mu Fantazija nadomjesti #to mora vidjeti, on je kao dijeteudio za pustolovinama (sanjarenja)

Domolj! lje karakteristino je isti&anje na&ionalnoga, 'uenje svijesti i jezika u romantizmu ! uutositni&ama putopisni su'jekt je tuan kada vidi %agre' s mnogo njemakih natpisa, a lju'av prema

domovini oituje se u pjesmama, stihovima koji su u'aeni od hrvatskih pjesnika (pr. domolju'lje ureradovi$a, ili kada putopisni su'jekt svom suputniku pjeva domolju'nu pjesmu)

2nozemstvo ondje susre$e 'ogate krajeve, po umjetninama, zatim da su =alijani dosadni nuenjemusluga, dok su Hrvati gostolju'ivi, Hrvati&e ljep#e (spominje na#u po'jedu na 0ro'nikom polju)

nema standardne opreke doma$eIstrano ! strano je moda 'olje

ejza' lo&us horridus i amoenus, te di'lji pejza karakteristian za hrvatsku" metaFore su podreeneemo&ionalnom stanju su'jekta (pr. mrtvaka plahta snijega M njegova neugoda, pijenje vina M umirivanjna#e unutra#njosti).

uspored'a pr. gondolijera s patkom, zatim o'iteljska metaFora (ukomponirao stih iz Uula'ija gdje sedomovina spominje kao majka)


18/24

% *

motivi glaz e ! rijeima doarava neke zvukove

&iper olizacija osje aja ! u susretu putopisnog su'jekta sa slavnim ljudima

nemotiviranost z ivanja ! hoda gradovima 'ez motiva

rascjepkanost kompozicije ! prozne digresije (pr. o ravom stanju na#e poljoprivrede" ispriava seitatelju z'og svojih epizoda, potom kratka pria kada aar dolazi u Sr'iju, a znao je samo njemaki)

neopetrarkistiki elementi ! pr. djevojka iz du$ana (ena kao aneo, zu'i kao 'iseri ! angeliziranaljepota, plam mu u du#i)

!ra zaustavlja putovanje

pi#e putopis s dozomdidaktiki& stavova

zanimaj! ga talijanski o iaji ! upoznavanje, vozi se kanalima, komentira izgled gradova, ljude,gostioni&e (puno detalja talijanskoga prostora)

B*=3* : >S*

inae je uvijek podreen nara&iji, no postoje iznimke u $utositnicama me ! glavnim te&nikamapripovijedanje je !pravo opis ! on predouje stvarnost krajeva i ljudi (realistinost) (pr. stan duda uAene&iji ! vana je stvarnost)

one su najznamenitiji hrvatski neFik&ionalni tekst preporodnog razdo'lja

:pis (ovisi o stajali#tu pripovjedaa)

1) prostora kojima putuje, mjesta gdje ostaje, kulturnih znamenitosti

E) opis itavog tijeka 'itke 0ro'nikog polja (doivljavamo ga kao lo&us horridus) ! opreka nekada#njestare slave i dana#njeg stanja

) hrvatskim krajevima prevladavaju klisure, tmurnost, romantiarski divlji opis, vrhuna& je more !zavr#ni prizor i prostor idilinog (lo&ua amoenus)" talijanski krajolik je lo&us amoenus

Dojmovni opis ! jezik koji tei pjesnikom (epiteti, Figure, lirsko).

Misaoni opis ! ra#lam'a (pr. opis gro'nike 'itke) ! 'itka se promatra s hrvatskog stajali#ta.

$pis stanjaAsit!acije ! kojima se s! jekt nalazi ! zauzima glavninu @emi$eva djela

1) topograFija ! najvi#e ima opisa mjesta .E) kronograFija ! opis vremenskih okolnosti.

) identiFika&ija lika ! prozograFija (tjelesna svojstva) I etopeja (moralne znaajke pona#anja).


19/24

u djelu imamo prvi stupanj Fokaliza&ije (preko pripovjedaa) !s! jekt je jaH i iz njegove perspektive doivljavamo opis

melankolija dok opisuje hrvatske ku$i&e, opisi onoga kako jest (kroz hrvatski krajolik snijeg, a u>taliji vedro i sun&e)

istovjetnost naracije i opisa ! opisi predstavljaju dogaajnu stanku, a u putopisu je to istovjetno jernema 'itnog dogaaja

+> :A3< @> SL;3


20/24

2 4; M4B 4;2? 9 Put u osnu

2stok 9 #osna ! ona se doivljava iz perspektive hrvatskog romantiara i kao #iri domovinski prostor(smatrani tamo ivu$i ljudi da pripadaju hrvatskom na&ionalnom narodu, i ondje su ivjele idejeromantizma, veza 'osanskih i hrvatskih preporoditelja)

na#i knjievni&i i politiari surauju s kulturnim djelatni&ima toga prostora ! junoslavenski kon&ept primjer p!topisnog 'anra ! tematiziranje >stoka i :rijenta

Matija Ma'!rani ! nazivan %ovjek iz pukaK ! 1 9.IQ7. putovanje ! pri tome opis ljudi, njihovihmeuso'nih odnosa i o'iaja

ersonalni pripovjeda ! on je glavni lik I >ntradijegetski pripovjeda ! pria i nalazi se i sam u radnji

Homodijagetski pripovjeda ! pripovijeda o svojim doivljajima

2 . dio ! pripovjeda je ivi lik, iva sje$anja, jednostavni nain pripovijedanja, niz napetih situa&ija(okrenut dogaajnom ! su'jekt djelovanja) ! nepreporuljivo jer se tre'a ograniiti na izno#enje injeni&a

'lizak pustolovnom I pikarskom romanu ! i tu je rije o putovanju, pripovjeda pria o ivotimadrugih likova, avanturistiki dio je kada poku#ava prije$i grani&u

22. dio ! 'osanski leksikon, rjenik 'osanskih rijei, upoznavanje itatelja s injeni&ama o ;osni (su'jekt

je tipino putopisni, ograuje se od dogodov#tina, diskurs se pri'liava izvje#tajnom) ! tipino putopisno

ripovjedne te&nike ! dio su teksta, uz pripovijedanje i Fa'ulu (u opisu pripovjeda ne 'i tre'aoizraavati svoj stav) ! opisi su temelj, neki detaljni, neki ne

oetak ! vrijeme i mjesto kao poetak putovanja (pojavljuje se kroz &ijeli tekst ! isprepletanje putopisnog i dnevnikog diskursa)

opisuje gradove, u prvom dijelu imamo detaljan opis =urina, nam su'jekt donosi opise i situa&ije u

kojima je sam sudjelovao ili su mu prepriavali" u drugom dijelu istie se opis Sarajeva, likova, kulture,ivota, muslimanske tradi&ije

u tekstu mnoge Fusnote ! u njima se donose detaljni opisi ili o'ja#njenja nepoznatih rijei


21/24

kazivanje i opis ! pri'liavanje hrvatskim itateljima i ostalim na&ijama

komentar ! ponekad slian opisu, ukljuuje su'jektivno mi#ljenje su'jekta (pr. u situa&ijama koje su ga povrijedile) ! u >>. dijelu ponekad unutar Fusnota

su'jekt pripovijeda u 1.l.jd., sam se ne upli$e, ostaje o'jektivan ! to ini tekst realistinijim

prikazivanje ! pripovjedna tehnika, prikazuje #to se dogaa (pr. kratke prie i digresije koje senadovezuju na tekst, su'jekt ih tada uo)

skok iz pro#losti u sada#njost, prijelaz iz jednog glagolskog o'lika u drugi (historijski prezent, prilozisadaIdanas)

dijalog ! moe mijenjati ritam radnje, vrlo ih je malo ! koristi se ondje gdje je samoprikazivanje

monolog ! njime se moe prepriati dogaaj, iznositi vlastiti stavovi, osje$aji (jedini ! kada =uringovori i pria #to mu se dogodilo na putovanju iz >stan'ula u =rsat)

opisi poput samostalnih dijelova, naglasak na >stoku

7lementi romantizma

opis dogodov#tina ! volio putovati z'og pustolovnog duha

elementi Fantazijskog pri opisivanju gradova (pr. u vojs&i =uraka iz konjevih usta vatra)

upoznaje nas s istonim o'iajima, uspored'a =urske s


22/24

7M

+: *@=>%* ! 8riedri&h S&hlegel kae da romantizam tre'a razumijevati kroz pis&e renesanse( antea, Shakespearea..potom 0oethea) ! oni su pripremili teren ! odnos prema pejzau, motiva&ijalikova, odnos prema pozi&iji onoga koji pria priu. %a S&hlegela je u antea sustav trans&edentalne poezije romantiarski ideal ! romantizam se prema tome tre'a usmjeravati i svoje interese stavljati unadtjelesno (tjelesno nije u interesu romantizma). akao antea predstavlja metaFizikiItrans&edentalnisvijet ! vrijednost koja se kod antea proji&ira kao vrijednost ljepote i tehnike prianja ! oslonjeno je nakarakteristike koje nisu samo tjelesne ! (aporija jer je u renesansi postavljen kanon ljudske ljepote kaomjera svega)

romantizam eli da se ovjekova ljepota gleda kroz duhovne sFere (antropomorFiza&ija prirode,iz'jegavanje detalja koji govori o konkretnom dijelu)

N Fa'ula ! koronolo#ki slijed dogaaja, sie ! ono kako je to roman stvarno izveo, realiza&ija ukonkretnom tekstu

hrvatski romantizam povezuje dvije enske oso'e ! lju'av prema metaForinoj maj&i (Figurativnodomovina) i prema eni (lju'avna pria odrava zanimanje itatelji&e) ! to je sve aFirma&ija lju'avi prema jeziku i rodu ! u pitanju je rodolju'lje (pr.&urci nalegoe na jazik hrvatski , jezik M rod)

H+A*=SB> +: *@=>%* (umjetnika, knjievna poetika) ! paralelno s pojavom hrvatskog narodnog preporoda i ilirizma.

(rvatski narodni preporod ! kulturni pokret (projekt) koji narod konvertira u na&iju (povijesni narod sezgu#njava u osvje#$enju u na&iju). L tekstovima spominjanje kola (okupljanje Slavona&a, almatina&a%agora&a, rigora&a, ;osana&a) ! prikupljanje hrvatskog na&ionalnog 'i$a ! okupljanje oznaiteljahrvatskih krajeva, kolo mo'ilizira. Hrvatski narod kroz H@ prerasta u na&iju.

2lirizam ! kulturno politiki pokret, ima trag u knjievnom romantinom tekstu" politiko ideolo#ka projek&ija koja se ugurava u to kolo (tamo su i Sr'in i Branja& i 2tajera&). Hrvatski ideolo#ki proizvod !ele june Slavene uhvatiti u kolo i zajedniki se na$i u tom povijesnom nastupu slavenskog zajedni#tva.

*veApanslavenstvo ! izjednaeno je s ilirizmom. Bada ilirizam prestane 'iti na ideolo#kom tri#tu, panslavenstvo se nastavlja (to dovodi do 3ugoslavije).


23/24

Miroslav Iicel 9 (rvatska knji'evnost 1J. i ,>.st.

u romantizmu u glavnoj uloziIinteresu tekstova je enski lik ! romantizam je estetski prostor interesaza lju'av (prosvjetiteljstvo je 'ilo projekt opismenjavanja ! romantizam je projekt emo&ija) ! ena jemajka (esto Figurativna domovina) ! majka je uvijek domovina ili zaviaj.

romantizam pretjeruje, voli hiper'olu

pojava izvrsnih pjesnikinja,agoda #rli iz Slavonskog ;roda (povijest ju previdjela) ! i onaizagovara ensku lju'av prema domovini te dragom koji je daleko (romantizam je sav u puotvanjima,tajanstvenosti, strast je mutna, on n epoznjae intimni komunika&ijski prostor dodira)

Drama !okica ! komunika&ijska usmjerenost na pejza (kada lju'avni su'jekt eli odnijeti porukudragoj, on to #iri pomo$u pejzaa ( 'eci Savo( dragoj D) ejza je antropomorFiziran, sudionik jekomunika&ijskog o'ra$anja.

:vdje imamo prijelaz povijesnog romantizma i produljenog romantizma ! javljalo se kasnije. predstava

nas zadrava u komunika&ijskoj igri ! prekid romantine s&ene s upadi&amaajmo ovako , koje u tekstu ne postoje ! to je donijela postmoderna).

roduljeni romantizam traje do 191Q.


24/24

Documents

Nova hrvatska književnost 1