HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST(HUK)

Povijesni pregled

Usmena knjievnost:

- vrsta govornog priopavanja za potrebe meu sudionicima neke povezane

zajednice

- pojedniac iz naroda oblikuje sadraje kao zajedniku svojinu i prenosi ih u

govor/jezik ili neki drugi izraajni sustav kojim se slui zajednica(ples,pjevanje)

- tvorac usmenoknjievnih tekstova je daroviti pojedinac koji osjea snagu rijei

i unutar govornog jezika neke sredine provodi odabir kako bi prikladno izrazio

svoja raspoloenja i predao ih sluateljima kao oblikovanu strukturu

- ta struktura ivi u izvedbi( prianju,pjevanju,recitiranju) i svatko iz povezane

zajednice prima ga kao svoj vlastiti proizvod

- onaj tko ju je oblikovao ini to u ime zajenice, u ime zajednikog miljenja o

nekim temama iz ivota

- svaki sudionik u toj strukturi moe dati svoju verziju teksta inaicu unosei

vlastite promjene

-Roman Jakobson tekst stvoren unutar zajednice ostaje u opticaju dok slui

nekoj svrsi

- usmenoj izvedbi tekst traje dok ga treba pojedinac ili zajednica

- ponekad tekst pada u zaborav,nestaje ako nije zapisan ili sauvan

Hrvatska usmena knjievnost:

- Postoji od onog trenutka kada je netko od starih Hrvata hrvatskim

govorom oblikovao sadraje, kazao ih svojim sluateljima,koji ih primie

kao neto znaajno te ih ubacie u usmenu komunikaciju

- Velih broj tako oblikovanih tekstova, u izvedbi, u agrafijskoj fazi hrvatske

kulture

- Od poetka sluenja govorom pa sve do pojave pisma usmena

komunikacija bila je jedina mogunost priopavanja

- Mnogi usmenoknjievni tekstovi zbog lako prihvatljivog oblika(forme)

bili vlasnitvo velikog broja korisnika

- Neki oblikovani sadraji ( mitske i obredne naravi) unato mnogim

godinama ostali do danas u svom prvotnom(izvornom obliku), makar i u

fragmentima svjedoe o hrvatskoj drevnosti

- Za hrvatsku sredinu bitno to se usmena knjievnost odmah oblikovala u

svim hrvatskim govorima

- Brojni su primjeri HUK stvaralatva ostali u zapisima

- Zapisan usmeni tekst ima dvostruk ivot : kao usmeni fenomen i kao zapis

- Hrvatski spisatelji jo od srednjeg vijeka unosili su u svoja djela brojne

primjere HUK u fragmentima i cijelosti

- Nema nijedog hrv.spisatelja koji nije rabio neto od usmenoknjievne

batine

- Od znaajnih hrv.pisaca kod ovih je toga u izobilju : M.Marulia i

M.Dria, I.Gundulia i fra A.K.Mioia, I.Maurania i A.enoe,

A.G.Matoa i M.Krlee, T.Ujevi i I.Aralice

- Povijest hrv.knji. podrazumijeva.: popis i valorizaciju svega hrv.knjigo-

pisnog blaga: pisanoga autorskoga i usmenoga to je zapisivano u

odreenom trenutku

-

- Pod pov.usmene knjievnosti podrazumijevamo vrijeme zapisa

- U Hrvata neprekidno biljeenje/ zapisivanje od 15. Stoljea do naeg

vremena,osobito pjesama i poslovica

- Malo je koristi od UK oblika ako ti oblici nisu zapisani u izvornom

hrvatskom izgledu ili ako su prevedeni na latinski ili talijanski

- Juraj igori : spominje naricaljke, svadbene i ljubavne pjesme,pjesme

uz rad i popijevke od kola samo dio usmene poezije koju danas moemo

samo pretpostaviti ili dijelom rekonstruirati

LIRSKE PJESME

- Najstariji zapisi nastali usputno,slabo dostupljeni javnosti

- Prva zapise o usmenoj poeziji nalazimo kod Juraja igoria u djelu O

mjestu i poloaju Ilirije i grada ibenika

Najstariji zapisani hrvatski usmenoknjievni distih : O Jelo,vita

jelo,//na hod sama na vodu iz 1462.(ROMANCESKNA

STRUKTURA,ZAPISAN UZ SVADBENI SPIS DUBROVAKE

OBITELJI GUETI)

Prva hrvatska narodna pjesma s ljubavnom tematikom : Jo

poidoh/ravnim poljom//susrite me/devojka ( zapisan na rubu zapeaenje

oporuke uglednog zadarskog graanina Trana.koju je 1484. Napisao

Franjo Minucij)

Najstariji bugarica: iz 1497. Tamnovanje vojvode Janka nastala

meu molikim Hrvatima,nalazi se unutar talijanskog teksta to je

starinska hrvatska pjesma rabljena do 18. st. preteno u priobalju

Zapisi iz 16.stoljea:

- vrijeme hrvatske knjievne renesanse: Zbornik Nike Ranjina(od 1507) u

kojem se nalzi est pjesama koje su ispjevane na narodnu renesansna

ljubavna pjesma

- Hektorovievi zapisi dviju bugarica,triju poasnica i jedne balade u

Ribanju i ribarskom prigovaranju(1568). Ti su zapisi viestruko

znaajni:1. vrsta formalna izvedba 2. Briljiv leksiki odabir 3.primjeren

izvedbeni kontekst(ribari izravno pjevaju) 4. Uzorna zapisivaka praksa.

Obje bugarice su suptilne tragike unutar ratne zbilje, kao i kasniji

bugariki zapisi: od Majke Margarite( iz Baromieve Vile

Slovinke.1614.) preko zapisa Petra Zorania Popevka o Svilojeviu(1663)

i Popijevke Radia Vukojevia(18.st.)

- Zapisi poasnica i zdravica u 17. i 18. Stoljeu zabiljeeni u rukopisnim

zbirkama koje su slabo poznate javnosti : Korulanski rukopis,

Dubrovaki rukopis,Bokeljski i Kotorski rukopis, zapisi Peratanina

Nikole Burovia i Nikole Mazarovia

- Pjesma Oj ti divojko egljiva ,koje je prvi stih naveo Petar Zorani u

Planinama 1569. Pripada u red najcjelovitijih liriskih ostavarenja

renesense openito

EPSKE PJESME

- Malo u zapisima do 18.st.

- Naziv dijake junake esto se rabi udjelima hrv.knji.starijih razdoblja

- U HUK epsko nikad nije bilo nadreeno ostalim vrastma knji.

- HUK ostvaruje se u svim vestama, u svim sredinama i svim narjejima

- 18. stoljee ZLATNO DOBA USMENOKNJIEVNOG

STVARALATVA

- ERLANGENSKI RUKOPIS: rukopisna zbrika nepoznatog

Nijemca,naena 1913. U njema.gradu Erlangenu,uva se u NSK

zapisana na podruju zapadne Slavonije(Poega 1720.) i sadri 217

pjesama...razne teme: ljubavne,obiteljske,viteke.pomijeana sva tri

narjeja...

Prosvjetiteljstvo:

- vrst deseterac-mnogi hrv.pisci izgradili vlastiti stil- A.K.Mioi i

M.P.Katani, u njihovim djelima nalazimo zapise narodnih pjesama :u

Razgovoru ugodnome triju, a u Satiru jedne s poetnim stihom Vino piju

dva Jakia mlada

- kraj 18. St. M.P.Katani: zbirka Fructus auctumnales (1791.) u

ciklusima Popivke narodne i Proste nalaze se broji zapisi hrv.usmnee

lirike

- tada nastaju i dva rukopisna Poeka zbornika nazvana po vlasnicima .

Kraljeviev i Babukiev

- ljubavne pjesme i romace i danas u opticaju : Spava Janko pod

jablankom( tekst ostaje onakav kakav je prvotno oblikovan)

- zapisi kajkavske narodne lirike u 20.st. u tzv. Prekomurskoj pjesmarici

1593. biljeke o narodnim pjesamma isusovca Nike Krajaevia 1628.

ili pak napjevima u Cithara octochorda 1701.

MEUNARODNO ZANIMANJE ZA NAU NARODNU

KNJIEVNOST POTAKNULA Asanaginica, koja je otisnuta u djelu

opata Alberta Fortisa Viaggio in Dalmazia (put po Dalmaciji 1774.)-

dobio ju je zapisanu od svog prijatelja Julija Bajamontija koji je dobro

poznavao narodnu poeziju( usporedba s Homerom)- nastala je meu

Hrvatima u splitskom zaleu(Imotska krajina) . otisnuta na hrvatskom i

talijanskom jeziku- Goethe ju preveo na njemaki- ula je u poznatu

Herderovu zbirku Volkslieder (Narodne pjesme ) zajedno sa Kaievim

pjesama

- Romantiarski zanos drevni ivot nae Morlakije u to su vrijeme

pokazali Ivan Lovri, uro Feri i Marko Bruerovi

- Sinjanin Ivan Lovri u svojim Biljekam o Putu po Dalmaciji 1776. Iznosi

brojne primjere obiaja,obreda,predaja,legendi

Pretpreporodno razdoblje:

- Za usmeno stvaranje poticajna okrunica zagrebakog biskupa

Maksimilijana Vrhovca, iz lipnja 1813. u kojoj moli sveenstvo a u

pretisku iz 1837. na lat. i hrv.jeziku( objavljeno u Danici ilirskoj) i cijelo

graanstvo da zapiu zgodne narodne rijei,sintagme i

fraze,pjesme,pripovijesti- svrha: zapisom sauvati narodno blago od

propasti i da usmeno stvaranje bude uzorak knji.stvaralatvu preporodne

generacije

Preporodno razdoblje:

Od 30 do 60-tih godina

- u svim knjievnim vrstama podudarna s narodnim stvaralatvom

- svjesno se zapisuje,komentira i vrednuje hrv.usm.blago

- meu zapisivaima napoznatiji su: Gaj i Vraz, braa Mauranii i

Kukuljevi, Topalovi i Ili Oriovanin, Tommaseo i Pavlinovi,enoa i

Kurelac, fra Ivan Juki i fra Grgo Mrti

Hrvatski romatizam:

Sve do 70-tih godina

- knjievnost proeta onim to je nastajalo s narodnih usana i autorskog

pera

- usmena je uvala svoje osobine: prepoznatljivu formu,tipine motive i

formulativne izriaje

- cjelokupna knjievna prizvodnja vezana uz tekstove usmenog

stvaranja,ak i na razini imitacije, pa se autorka snaga mjerila u tome

koliko se tko i kako uspio odvojiti os usmknji. Modela

- imitatori slijedili samo vanjski tip usmknji,ne dotiui njezinu duu

(enoa)

Usmena knjievnost 19.stoljea:

- ovdje je pravi,istinski dokumentiran narodni ivot to ga je i knjievni

realiza nastojao pokazati

- to se vidi u zbirkama S. Vraza, L.I. Oriovanina, I.Kukuljevia,

F.Kuhaa, Laginjinoj

Usmena knjievnost 20.stoljea

- Usmena knji. I dalje nastajala.trajala i zapisivala u svim hrv.podrujima

- Ostvarivana na svim hrv. dijalektima- pokazala duhovno jedinstvo

Hrvata,zajedniki osjeaj vezanosti i narodnosne pripadnosti

- To se vidi u Matinoj ediciji Hrvatske narodne pjesme ( 1896-1942) s

dodatkom XI. Knjige Hrvatske narodne pjesme kajkavske (1950) koju je

uredio V.ganec

- Neke monografije o ukupnome narodnom ivotu Ivanievieva Poljica,

Lovretiev Otok, Langov Samobor

- Uz zapisivanje usmenih tekstova Hrvati su tijekom 19. I 20. Stoljea

posvetili pozornost strunim tekstovima

- Velik broj Hrvata je stekao svjetski glas u otkrivanju tajni

usmeniknjievnog stvaranja: I.Kukuljevi, F.Markovi, V.Jagi

- Usmena knjievnost traje sve do danas,zanimanje za nju jo je vie

pojaano- 50 tih godina proveden niz uspjelij akcija ouvanja(zapisivanja)

narodnog blaga

- Usmena knjievnost nala je svoje mjesto i u ediciji Pet stoljea hrvatske

knjievnosti te su antologijske knjige HUK bile poticajne svim

sakupljaima,kritiarima,komentatorima

LIRSKE USMENE PJESME ( LUP)

Lirska pjesma:

- je govorna tvorevina ostavrena u bilo kojem jeziku,kojom ovjek izraava

razliita stanja,osjeaje i poticaje

- govor LUP je neposredan,kratak, iz due, okupljan oko razl. Predmetne

stavrnosti

- tvorac teksta je neki daroviti pojedninac iz naroda,obdaren za govorno

oblikovanje- on je usuglasio svoj ostvaraj (djelo) s potrebama primatelja

(sluatelja) , nastoji se iskazati lijepo,bira izraze,lako je pamtljivo

- usm.lirska pj. Traje ukoliko se pamti i prenosi govorom

- hrv.usm lirika u zapisima se prati od 15.st. do naeg vremena na cijelom

prostoru Hrvata- obuhvaala sva podruja ljudskog ivota

- tematsko podruje iroko i neiscrpno:

1. hrv.lirske pjesme najvie nastajale uz kakve ivotne prigode, te je vei broj

prigodnih pjesama : uz obrede i obiaje, uz rad, dokolicu, alu, svadbe,

roenja,umiranja...

2. druge su nastajale iz drevnih mitolokih poticaja ( ostaci starohrv.poganske

tradicije, vjerovanja) ili su okupljene oko privatnog (intimnog) i drutvenog

ivota ovjek ( ljubavne pjesme,balade,romance)

- svi primjeri su stihovani - prevladava osmerac i deseterac

- lirske pjesme u izvoenju nemaju naslova, a u zapisima je naslov prvi stih ili

koja sintagma iz pjesme to zaokruuje temu

- motivski raspon:

1. izmeu kolijevke i groba pokazuje detalje raanja i odrastanja:

uspavanke,djeje pjesme,odnose prema tajnama svijeta: mitoloke i religiozne

2. tematizira se tijek gosinjih prirodnih mijena i obiaja: obredne prigodne,a

poticaj pjesmi moe biti veza s domom,domovinom i prirodom:

rodoljubne/domoljubne i pjesme krajolika

3. treptaji ljudskog srca,stanja enje,sree,ljepote: intimne,romance

4. tekoe u ivotu: elegije,balade,naricaljke

- jezik: nastaje na dijalektalnoj jezinoj osnovici svih triju hrvatskih govora i

lirika rabi sve rijei u koje se moe sliti snaga doivljaja

- najuspjelije hrvatske usmene pjesme bile su : BUGARICE ( BUGARTICE

ILI BUGARKINJE) .prestale se pojavljivati krajem 18.st. pripadaju lirskim

pjesmama jer su preteito balade ili imaju neki unutranji duevni

poticaj,tragian. I kad obrauju nekakav dogaaj to je oznaka lirske vrste opet

je puna lirizama

- dugi stih najee 16-erac.a moe biti u rasponu od 13 do 20.erca. spori

ritam,patetian,obvezatni pridjev,pomljiv rjeniki izbor

EPSKE USMENE PJESME

Usmena epika,kao dio epske knjievne vrste, priom prikazje dogaaje i likove

u vremenu i prostoru.

Hrvatska se epika ostavrila u deseteraim pjesmama(rjee

osmerakim),prikladim za usmeno prenoenje.

Obiljeja: stanovit sustav motiva, primjerena fabularna i kompozicijska

struktura

Pjesma je oblikovala odreene izraajne sklopove( sintagme,fraze,tipske

situacije) stvrila izraajni model u koji se mogao uklopiti svaki novi

dogaaj,osobito onaj vaan za navionalnu ili mjesnu povijest

Svi sudionici( stvaralac-izvoa-sluatelj) ep.pj . ovladili su tim modelom: znaju

tipine poetke, motivacijske izazove,izglede epizoda,odnose meu

likovima,tipine zavretke pjesama,stilska sredstava.

Ep.pj. samo je jedan oblik usmene komunikacije,ravnopravan drugim vrstama

kojima je daroviti pojedinac iz naroda izraavao svoje unutranje raspoloenje.

- Zastupljena sva tri narjeja

- Slijed pjesama pokazuje da je epski stvaralac zaokupljen vjenim

pitanjima ljuskog ivota,ak i u mitolokom svijetu.

- I hrvatska se povijest nala kao ishodina tema epske poezije

- Hrvatska je ep.pj. posebno vezana za odnos s Turcima

- Nijedan dogaaj ni osoba nisu se nametnuli drugima

- Narodni pjeva je opjevao svoje mjesne junake,ali i mnoge dogaaje i

likove iz hrvatske prolosti(krbavska bitka,Senjane,Zrin i Fran)

- U epskoj pjesmi prenosili zgode iz privatnog i javnog ivota,svoj ivotni

prostor(more) svoj zaviaj,dom

- U pj. Ulazili osobni dogaaji i privatne sudbine pune topline ljubavi ali i

nesree i tragedije

- U ep. pj. prevladava pria o ovjeku, pria se mogla osloniti na veinu

sluatelja koji su to onda uvali izvodili i predavali potomcima

PRIE

- Pria: termin koji rabe svi sudionici usmknji.priopavanja: i stvaraoci

pria,i kazivai i sluatelji.

- Pria- skupni izriaj za sve tipove usmenog pripovijedanja koji se u

teoriji i poetici usm.knji. pojedinano zovu bajka,pria i pripovijest, ala

i poalica, predaja i legenda, anegdota,vic i basna.

- PRIANJE: je govorenja nekog sadraja iz neke povezane zajednice

oblikovanoga u knjievnu strukturu

- Stvaralac: odabire motive motive iz ivota koji ulaze u usmenu

priu,oblikuje njen unutranji ustroj,izraajne znaajke svakog tipa

prianja

- Prialac: gospodar je cijelog prialakog postupka, moe svojom

vjetinom improvizacie,geste,mimike,boje i visine glasa,dodavati ili

oduzimati,iriti ilki suavati priu da bude uspjenija

- Sluatelji: prihvaaju priu,unose ono to e ju uinit jo boljom,tako

postpak prie traje oduvijek i u nedogled

- PRIE PREMA NJIHOVOJ KOMPOZICIJSKOJ NARAVI:

1. Bajke,pripovijesti/prie, ale i poalice

-tekstovi hrvatskih bajki- junaci su uvijek s antropolokim

obiljejima,ovjek.jedini pravi junak bajke

- u prianju se stvara udesan i raskoan svijet, odabrani likovi

prevladavaju sve prepreke,borba izmeu dobar i zla,dobro pobjeuje

- pune mate,poleta i ivih govorenih oznaka

-bajkovitih detalja je i u priama s temom iz svakidanjeg ivota

- okosnica dogaaja je aljivo intonirana,konteks prie je

svakodnevan,ispunjen otroumnim i duhovitim likovima

2. Predaje i legende

- u tim priama ovjek je priom razrjeavao praktina pitanja iz

okruenja,odgonetavao tajen oko sebe i u sebi

- ono to je nejasno i strano priom legendi i predajom postaje znano

svima,blisko,dostupno

3.Anegdote i vicevi

- krai su pripovijedni oblici koji tematiziraju ovjeka u svakodnevnim

zgodama,a pria ovisi o kontekstu

- anegdota kratki narativni oblik,bira likove,karaktere,situacije i akcije

i poentiranim zavretkom postie uinak

- vicevi- tematiziraju sve ivotne pojavnosti,politike,karakterne i

meuljudske posebno

Obje podvrste postiu uinkovitost u prianju,relevantni ako uspiju

otrgnuti zgodu iz zbiljskog svijeta i prenijeti ju u govor saeto

4. Basne

- kratke su i dijaloke priice s akterima koji nisu ljudi,ali se razmilja iz

ljudske perspektive

. uikovitost se postie lijepom i usklaenom porukom

- Velik broj pria potjee iz svih krajeva gdje ive Hrvati

DRAMA

Folklorno kazalite - kad neki lik ili skupina likova pred javnou glumi

na nekom prostoru,govori sadraje koji imaju prikladnu izvedbenu

formu,a tvoreni su po stavralakim zakonitostima usmene knjievnosti

- Sadraji prikladni za izvedbu. Neke stalne zgode iz ivota: poevi od

djejim igara,do obreda,preko vjenanja,svadbi,zabava, ivotnog i

godinjeg ciklusa do religioznih dogaaja

- Sve je to pruilo izvoaima scenske izvedbe,bilo da se dogaanje

izvodilo u igri glumaca ili animacijskim igrama-

lutkama/maskama,sjenama

- Obino je predstavljanje neega u vremenu koje je prikladno za to(

pokladno vrijeme-Marin Dri)prema ustaljenim obiajima i narodnom

ivotu nekog podruja,svim tim se bavi etnoteatrologija

- Etnoteatrologija vrsta teatrologije koja se bavi folkolornim

kazalitem,narodnom dramom,scenskim svojstvima obiaja i

obreda,kazalinim apektima folklora

- Malo je zapisa usmknji. Drame

RETORIKI OBLICI

Usmenoknjievna retorika govorenje kojemu je zadaa uvjeriti nekoga u

neto, kazati neke sadraje takvim govornim umijeem da se pridobije sluatelj i

da se tekstom postignu eljeni uinci.

Najee je usmknji. govorenje u obliku

zdravice,basme(zaklinjanja),brojalica/brzalica ili rugalica.

1. Zdravice:

naziv prisutan od davnine, izvode s povodom svatova, krtenja, godinjih blagdana, imendana. Iz funkcije proizlazi da su kratke ne razrauju fabulu nego uvjeravaju, izriu elju najee kuedomain mladencima. Onome kome se upuuje eli se zdravlje, pomladak, imunost, blagostanje. Sadri sintagmatske i sintaktike formule, karakteristian je ditirampski ton, slikovite poredbe, nekonvencionalne metafore i reenini obrat, a ritam se postie rimom, cjelovitim stihom osmercem i desetercem.

2. Basma(zaklinjanje):

takav retoriki oblik koji pretendira na to da mu mo uvjeravanja bude tolika da ovjeka titi ili oslobaa od bolesti svih vrsta. Najue je genetski povezan s fundamentalnim psihikim ljudskim ustrojstvom u iskonskom suodnosu dobra i zla. Basma je jedna vrsta narodne magijske medicine u

kojoj je lijek pjesnika rije, a osnovni uvjet izvedbe je snaga uvjeravanja. Stilizacija teksta je takva da se od njega oekuje da nakon izgovorenog zaklinjanja bolesnik ozdravi. Basme su pretkranskog poslanja, a protiv zlih demona, duhova i bolesti se basmalo za zdravlje, a najvie protiv more i uroka.

3. Brojalice i brzalice:

Brzalice u ostvarivanju muzinosti i akustinosti treba ih ubrzani izgovarati. Jezine i ritmike prepreke mogue je savladati ubrzanim izgovorom. Funkcija im je uvrivanje koncentracije, memoriranje i istoa izgovora. Pri izgovoru potrebno je ulagati retoriki napor kako bi se savladale izgovorene prepreke. Brojalice su posluile kao vrelo

versifikaciji, rimi i ritmu kao i za oblikovnu osnovicu djejem pjesnitvu. Najvie ih ima u zbirci Divlje oko Jure Katelana.

Brojalice nabraja zvukovne elemente te na taj nain ostvaruje ritmiko-akustiko-muziki ugoaj. Izvan toga ona nema nikakav drugi sadraj. Primjer nabrajanja i nizanja muzikih vorova i pojedine cjeline od 1 do 9 ili od 1 do 10 pri emu se svakom daljnjem segmentu dodaju prethodni pa se ostvaruje kulminacija ritminosti i uvjebavaju sposobnosti memoriranja. Kada dosegne vrhunac 9. ili 10. stupanj ritminosti brojalica se suprotnim redoslijedom vraa istom linijom svom poetku. Najljepi primjer je Zapis Varadinskog profesora Matije Valjavca Kaj sem zasluil.

4. Rugalice i hvale

sadre komponentu uvjeravanja nekoga u neto. Bez kontaktnosti kazivaa i recipijenta se ne izvode jer bi bile nefunkcionalne. Rugalice su ee od hvala i u uvjetovanim primjerima izruguju se ljudske slabosti svih vrsta: lijenost, nemoral, la, pijanstvo, mentalitet. Hvala slabije uvjerava nekoga u neto jer je ona uvijek samohvala. Posebnu podskupinu rugalikog gradiva tvore tzv. lagarije. One nisu u funkciji retorikog uvjeravanja, nego retorikog nadigravanja usmenoknjievnim gradivom. Izriu ono to je nemogue.

SITNI OBLICI

Poslovica(prirjeje):

- najkrai oblik u usmenoknjievnom sustavu koju suvremena znanost

terminoloki svrstava u najjednostavnije ili najsitnije oblike odnosno

minijature ili mikrostrukture. Prisutna je u raznim kulturama svijeta,

mnotvo ih je u Bibliji, a samo Salomonova zbirka sastoji se od 600.

dananji naziv je izreka, a bosanski franjevci u 17. i 18. st. ih imenuju

pririje, a to je i starohrvatski naziv za poslovicu. Poslovica se kao termin

ustalila u 19. st. i dospijeva iz ruskog jezika .

- to je najbrojnija i najvie rabljena vrta usmene knjievnosti

- Paremiologija je znanstvena disciplina koja se bavi pitanjima vezanima za

poslovice.

- Poslovica se oblikuje metaforom, unutarnjom i vanjskom rimom, stilski se

intenzivira metonimijom, aliteracijom, sinegdohom, onomatopejom i

pukom etimologijom. Stil karakteristian za poslovicu nazivamo

paremiakus

- Teme: ovjekov odnos prema Bogu,odnos prema dr.ovjeku I samom

sebi,vezanost da dom.obitelji,narod

- Rasute u svakodnevnom govoru

Zagonetka(zganka):

- Minijaturna je knjievna vrsta binarne structure,sastavljena od

pitanja(zagonetke) I odgovora (odgonetke)

- Nastajale zbog potrebe da se neke ivotne zgode formuliraju iskriju

- Meu sudionicima takve komunik. javlja se igra uz visok stupanj

govornog uitka

- Do rijeenja se dolazi prirodnom logikom,naporom zdravog I bistrog uma

- Odgovor je najee jedna rije(imenica)

- Funkcija: inicijacijska I gnoseoloka( provjera otroumnosti)