Upload
mustafa-mlivo
View
126
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Njemacki Jezik Imenice
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
MIHAELA LALI
IMENIKA TVORBA REI U NEMAKOM I SRPSKOM JEZIKU
DOKTORSKA DISERTACIJA
Niki, 2013.
PODACI I INFORMACIJE O DOKTORANDU Ime i prezime: Mihaela Lali Datum i mesto roenja: 23.06.1982, Beograd Naziv zavrenog postdiplomskog studijskog programa i godina zavretka: Magistarske studije, smer: Nauka o jeziku, 2007. INFORMACIJE O DOKTORSKOJ DISERTACIJI Naziv doktorskih studija: Doktorske studije na Studijskom programu za njemaki jezik i knjievnost, smer: Nauka o jeziku Naslov teze: Imenika tvorba rei u nemakom i srpskom jeziku Fakultet na kome je disertacija odbranjena: Filozofski fakultet, Niki OCENA I ODBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE Datum prijave doktorske teze: 20.10.2010. Datum sednice Senata Univerziteta na kojoj je teza prihvaena: 07.07.2011. Komisija za ocenu podobnosti teze i kandidata: Prof. dr Vesna Beri-uki, prof. dr Slobodan Grubai, prof. dr Smilja Srdi Mentor: Prof. dr Vesna Beri-uki Komisija za ocenu doktorske disertacije: Komisija za odbranu doktorske disertacije: Datum odbrane: Datum promocije:
PREDGOVOR
Doktorska disertacija pod nazivom Imenika tvorba rei u nemakom i srpskom
jeziku bavi se kontrastivnom analizom tvorbe rei u oblasti imenica navedenih jezika.
Na pristup kontrastivnoj analizi jeste strukturno-semantiki, a posebna panja
posveena je tvorbenim modelima izvoenja i slaganja, kao centralnim tvorbenim
postupcima u jezicima koje poredimo.
Istraivanje se zasniva na korpusnoj analizi ekscerpirane grae, a delom se
koristimo i statistikom korpusnom analizom, kao neizostavnim delom korpusnog
istraivanja. U sastav korpusa preteno ulaze imenike tvorenice iz jednojezinih
renika nemakog i srpskog jezika, a znaajan deo jezike grae ekscerpiran je iz
Elektronskog korpusa COSMAS IIwin Instituta za nemaki jezik u Manhajmu, koji
trenutno predstavlja najobimniji korpus nemakog jezika. Najvei deo literature za ovo
istraivanje, sakupljen je tokom posete univerzitetskim bibliotekama u Beu,
Hajdelbergu i Lajpcigu, u periodu izmeu 2010. i 2012. godine.
Rad je zamiljen kao skroman doprinos kontrastivnim istraivanjima nemakog i
srpskog jezika i daje osnov za dalja istraivanja u ovoj, iz kontrastivnog aspekta,
nedovoljno prouenoj oblasti.
Ovom prilikom, posebno se zahvaljujem svom suprugu na nesebinoj podrci,
kao i mentorki prof. dr Vesni Beri-uki, na korisnim sugestijama i primedbama.
Niki, 20.09.2013.
SAETAK
Predmet ove doktorske disertacije jeste kontrastivna analiza imenike tvorbe u
nemakom i srpskom jeziku sa posebnim osvrtom na tvorbene modele slaganja i
izvoenja, kao i na odnose u ekvivalenciji izmeu imenikih tvorenica u nemakom i
njihovih ekvivalenata u srpskom jeziku. Cilj je da se prikau i uporede morfoloka i
semantiko-funkcionalna svojstva imenike tvorbe u istraenim jezicima. Pored
klasifikacije i tipologizacije imenikih tvorenica, u radu nastojimo da opiemo slinosti,
ali i sistemske i tipoloke razlike izmeu tvorbenih obrazaca i sredstava. Posebna panja
posveena je imenikoj modifikaciji i transpoziciji, kao i istraivanju sistematinosti u
korespondenciji i pronalaenju faktora koji utiu na zastupljenost ekvivalenata. Kao
metodoloki okvir uzeta je metoda strukturno-semantikog poreenja, odnosno
kontrastivna analiza koja poiva na strukturalistikom modelu. Pristup poreenju
prvenstveno je sinhronog karaktera i zasniva se na korpusnoj analizi ekscerpirane grae,
a u istraivanju ekvivalencije koristimo se i statistikom korpusnom analizom. U sastav
korpusa preteno ulaze imenike tvorenice iz jednojezinih renika nemakog i srpskog
jezika, a znaajan deo jezike grae ekscerpiran je iz Elektronskog korpusa COSMAS
IIwin.
Kljune rei: imenika tvorba rei, morfoloka i semantika struktura imenikih
tvorenica, kontrastivna korpusna analiza, tvorbeno-semantike kategorije, imenika
modifikacija i transpozicija.
ABSTRACT
Gegenstand dieser Dissertation ist eine kontrastive Analyse der substantivischen
Wortbildung im Deutschen und im Serbischen unter besonderer Bercksichtigung der
Wortbildungsmodelle Komposition und Derivation sowie eine Untersuchung der
quivalenzbeziehungen zwischen substantivischen Wortbildungen im Deutschen und
deren Entsprechungen im Serbischen. Das Ziel dieser Arbeit ist es, morphologische und
funktional-semantische Eigenschaften der substantivischen Wortbildung in den beiden
untersuchten Sprachen darzulegen und miteinander zu vergleichen. Im Rahmen der
Arbeit wird neben einer Klassifikation und Typologisierung der substantivischen
Wortbildungen angestrebt, hnlichkeiten sowie systemische und typologische
Unterschiede zwischen den Wortbildungsmustern und -mitteln zu beschreiben.
Besondere Aufmerksamkeit wird den Transpositions- und Modifikationsarten der
Substantive gewidmet sowie der Untersuchung der Entsprechungssystematik und dem
Auffinden von Faktoren, welche die Verteilung von quivalenten beeinflussen. Als
methodologischer Rahmen fr diese Untersuchung wird der semantisch-strukturelle
Vergleich, beziehungsweise die kontrastive Analyse herangezogen, die auf dem
strukturalistischen Model basiert. Der Vergleichsansatz ist durch einen synchronen
Charakter gekennzeichnet und beruht auf einer Korpusanalyse des exzerpierten
Sprachmaterials. Fr die quivalenzuntersuchung wird auch die Methode der
statistischen Korpusanalyse eingesetzt. Das Sprachmaterial wurde grtenteils
monolingualen Wrterbchern der deutschen und serbischen Sprache entnommen.
Darber hinaus wurde ein betrchtlicher Teil aus dem Elektronischen Korpus Cosmas
IIwin exzerpiert.
Schlsselwrter: substantivische Wortbildung, morphologische und semantische
Struktur der substantivischen Wortbildungsprodukte, kontrastive Korpusanalyse,
Wortbildungskategorien, substantivische Modifikation und Transposition.
SADRAJ
1 Uvod ......................................................................................................................................... 17
1.1 Predmet rada i ciljevi ......................................................................................................... 18
1.2 Teorijske osnove .............................................................................................................. 20
1.2.1 Tvorba rei ................................................................................................................. 20
1.2.2 Funkcionalno-semantika klasifikacija imenike tvorbe .......................................... 21
1.2.3 Kontrastivna lingvistika ............................................................................................. 22
1.3 Metodoloki okvir i korpus ............................................................................................... 24
2 Imeniki tvorbeni modeli u nemakom jeziku..................................................................... 27
2.1 Tvorbeni model izvoenja ................................................................................................. 28
2.1.1 Eksplicitno izvoenje ................................................................................................. 28
2.1.1.1 Imenika sufiksalna tvorba ................................................................................. 31
2.1.1.1.1 Modifikaciona funkcija sufiksalne tvorbe .................................................. 35
2.1.1.1.1.1 Tvorba deminutivnih imenica ............................................................ 35
2.1.1.1.1.2 Tvorba augmentativnih imenica ......................................................... 36
2.1.1.1.1.3 Tvorba moviranih imenica ................................................................. 37
2.1.1.1.1.4 Tvorba zbirnih imenica ...................................................................... 38
2.1.1.2 Imenika prefiksalna tvorba ............................................................................... 38
2.1.1.2.1 Modifikaciona funkcija prefiksalne tvorbe ................................................ 41
2.1.1.2.1.1 Tvorba deminutivnih imenica ............................................................ 41
2.1.1.2.1.2 Tvorba augmentativnih imenica ......................................................... 41
2.1.1.2.1.3 Tvorba negiranih imenica .................................................................. 43
2.1.1.2.1.4 Tvorba zbirnih imenica ...................................................................... 44
2.1.1.3 Imenika cirkumfiksalna tvorba ......................................................................... 45
2.1.2 Implicitno izvoenje ................................................................................................... 45
2.1.3 Retrogradno izvoenje ............................................................................................... 46
2.2 Tvorbeni model slaganja ................................................................................................... 48
2.2.1 Formalne karakteristike imenikih sloenica ............................................................. 48
2.2.1.1 Oblici i funkcija poslednje konstituente ............................................................. 49
2.2.1.2 Oblici i funkcija prve konstituente ..................................................................... 49
2.2.1.3 Infiksi.................................................................................................................. 50
2.2.2 Semantike karakteristike imenikih sloenica .......................................................... 51
2.2.2.1 Determinativne imenike sloenice .................................................................... 53
2.2.2.1.1 Posesivne imenike sloenice .................................................................... 55
2.2.2.1.2 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe ......................................................... 56
2.2.2.2 Kopulativne imenike sloenice ......................................................................... 58
2.2.3 Klasifikacija imenikih sloenica prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente ......................................................................................................................... 59
2.2.3.1 Imenike sloenice sa odredbenom imenikom konstituentom ......................... 59
2.2.3.2 Imenike sloenice sa odredbenom glagolskom konstituentom ......................... 61
2.2.3.3 Imenike sloenice sa odredbenom pridevskom konstituentom ........................ 63
2.2.3.4 Imenike sloenice sa konstituentama druge kategorijalne pripadnosti ............. 64
2.2.3.5 Imenike sloenice sa konfiksom kao odredbenom konstituentom ................... 65
2.3 Tvorbeni model konverzije ............................................................................................... 66
2.4 Tvorbeni model skraivanja .............................................................................................. 69
2.5 Tvorbeni model slivanja .................................................................................................... 71
2.6 Tvorbeni model reduplikacije ........................................................................................... 72
3 Imeniki tvorbeni modeli u srpskom jeziku......................................................................... 73
3.1 Tvorbeni model izvoenja ................................................................................................. 74
3.1.1 Eksplicitno izvoenje ................................................................................................. 74
3.1.1.1 Imenika sufiksalna tvorba ................................................................................. 74
3.1.1.1.1 Modifikaciona funkcija sufiksalne tvorbe .................................................. 81
3.1.1.1.1.1 Tvorba deminutivnih imenica ............................................................ 81
3.1.1.1.1.2 Tvorba augmentativnih imenica ......................................................... 82
3.1.1.1.1.3 Tvorba moviranih imenica ................................................................. 83
3.1.1.1.1.4 Tvorba zbirnih imenica ...................................................................... 84
3.1.1.2 Imenika prefiksalna tvorba ............................................................................... 84
3.1.1.2.1 Modifikaciona funkcija prefiksalne tvorbe ................................................ 87
3.1.1.2.1.1 Tvorba deminutivnih imenica ............................................................ 87
3.1.1.2.1.2 Tvorba augmentativnih imenica ......................................................... 88
3.1.1.2.1.3 Tvorba negiranih imenica .................................................................. 88
3.1.1.3 Imenika cirkumfiksalna tvorba ......................................................................... 89
3.1.1.3.1 Modifikaciona funkcija cirkumfiksalne tvorbe .......................................... 90
3.1.1.3.1.1 Tvorba negiranih imenica .................................................................. 90
3.1.2 Implicitno izvoenje ................................................................................................... 91
3.2 Tvorbeni model slaganja ................................................................................................... 93
3.2.1 Sloeno-nesufiksalna tvorba imenica ......................................................................... 94
3.2.1.1 Formalne karakteristike imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe ..................... 94
3.2.1.1.1 Oblici i funkcija druge konstituente ........................................................... 94
3.2.1.1.2 Oblici i funkcija prve konstituente ............................................................. 94
3.2.1.1.3 Infiksi ......................................................................................................... 95
3.2.1.2 Semantike karakteristike imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe .................. 96
3.2.1.2.1 Determinativne imenike sloenice ............................................................ 97
3.2.1.2.2 Kopulativne imenike sloenice ............................................................... 100
3.2.1.3 Klasifikacija imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente .............................................................................. 100
3.2.1.3.1 Imenike sloenice sa odredbenom imenikom konstituentom ............... 101
3.2.1.3.2 Imenike sloenice sa odredbenom glagolskom konstituentom .............. 101
3.2.1.3.3 Imenike sloenice sa odredbenom pridevskom konstituentom .............. 104
3.2.1.3.4 Imenike sloenice sa konstituentama druge kategorijalne pripadnosti ... 105
3.2.1.3.5 Imenike sloenice sa konfiksom kao odredbenom konstituentom ......... 106
3.2.2 Sloeno-sufiksalna tvorba imenica ........................................................................... 106
3.2.2.1 Formalne karakteristike imenikih sloenica sufiksalne tvorbe ....................... 107
3.2.2.1.1 Oblici i funkcija druge konstituente ......................................................... 107
3.2.2.1.2 Oblici i funkcija prve konstituente ........................................................... 108
3.2.2.2 Semantike karakterstike imenikih sloenica sufiksalne tvorbe ..................... 108
3.2.2.3 Klasifikacija imenikih sloenica sufiksalne tvorbe prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente .............................................................................. 108
3.2.2.3.1 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe sa odredbenom imenikom konstituentom .......................................................................................................... 109
3.2.2.3.2 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe sa odredbenom pridevskom konstituentom .......................................................................................................... 110
3.2.2.3.3 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe sa konstituentama druge kategorijalne pripadnosti ............................................................................................................... 110
3.3 Tvorbeni model konverzije ............................................................................................. 111
3.4 Tvorbeni model skraivanja ............................................................................................ 113
3.5 Tvorbeni model slivanja .................................................................................................. 114
3.6 Tvorbeni model reduplikacije ......................................................................................... 114
4 Kontrastivna analiza imenikih izvedenica u nemakom i srpskom jeziku.................... 115
4.1 Morfoloka i semantika struktura eksplicitnih izvedenica u nemakom i srpskom jeziku ............................................................................................................................................... 116
4.1.1 Imenike izvedenice sufiksalne tvorbe ..................................................................... 116
4.1.2 Imenike izvedenice prefiksalne tvorbe ................................................................... 121
4.1.3 Imenike izvedenice cirkumfiksalne tvorbe ............................................................. 123
5 Kontrastivna analiza imenikih sloenica u nemakom i srpskom jeziku ...................... 124
5.1 Morfoloka i semantika struktura imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe ................. 125
5.2 Morfoloka i semantika struktura imenikih sloenica sufiksalne tvorbe ..................... 132
6 Funkcionalno-semantika klasifikacija imenikih tvorenica u nemakom i srpskom jeziku ........................................................................................................................................ 134
6.1 Imenika modifikacija ..................................................................................................... 135
6.1.1 Kontrastivna analiza modifikovanih imenikih tvorenica ........................................ 135
6.1.1.1 Tvorba deminutivnih imenica........................................................................... 135
6.1.1.2 Tvorba augmentativnih imenica ....................................................................... 136
6.1.1.3 Tvorba negiranih imenica ................................................................................. 137
6.1.1.4 Tvorba moviranih imenica ............................................................................... 138
6.1.1.5 Tvorba zbirnih imenica .................................................................................... 139
6.2 Imenika transpozicija..................................................................................................... 140
6.2.1 Kontrastivna analiza tvorbeno-semantikih kategorija ............................................ 140
6.2.1.1 Tvorba apstraktnih imenica .............................................................................. 140
6.2.1.2 Tvorba imenica sa znaenjem mesta i prostora ................................................ 144
6.2.1.3 Tvorba imenica sa znaenjem predmeta ........................................................... 149
6.2.1.4 Tvorba imenica sa znaenjem lica .................................................................... 153
7 Ekvivalenti nemakih imenikih izvedenica u srpskom jeziku ........................................ 159
7.1 Ekvivalenti nemakih imenica sufiksalne tvorbe ............................................................ 160
7.1.1 Sufiksalne imenice kao ekvivalenti nemakih imenica sufiksalne tvorbe ............... 162
7.1.1.1 Klasifikacija i zastupljenost sufiksalnih ekvivalenata prema kategorijalnoj pripadnosti tvorbene osnove ......................................................................................... 162
7.1.1.1.1 Ekvivalenti nemakih denominalnih imenica sufiksalne tvorbe .............. 162
7.1.1.1.2 Ekvivalenti nemakih deverbalnih imenica sufiksalne tvorbe ................. 163
7.1.1.1.3 Ekvivalenti nemakih deadjektivnih imenica sufiksalne tvorbe .............. 165
7.1.1.2 Klasifikacija i zastupljenost sufiksalnih ekvivalenata prema tvorbenom sufiksu ...................................................................................................................................... 166
7.1.1.3 Zastupljenost sufiksalnih ekvivalenata prema tvorbeno-semantikoj pripadnosti sufiksalnih izvedenica .................................................................................................. 170
7.1.1.3.1 Imenice sa znaenjem lica ........................................................................ 170
7.1.1.3.2 Imenice sa znaenjem predmeta ............................................................... 172
7.1.1.3.3 Imenice sa znaenjem mesta i prostora .................................................... 173
7.1.1.3.4 Apstraktne imenice ................................................................................... 174
7.2 Ekvivalenti nemakih imenica prefiksalne tvorbe .......................................................... 182
7.2.1 Izvedenice kao ekvivalenti nemakih imenica prefiksalne tvorbe ........................... 182
7.2.1.1 Prefiksalne imenice kao ekvivalenti nemakih imenica prefiksalne tvorbe ..... 182
7.2.1.2 Sufiksalne imenice kao ekvivalenti nemakih imenica prefiksalne tvorbe ...... 184
7.2.2 Sintagme kao ekvivalenti nemakih imenica prefiksalne tvorbe u srpskom jeziku . 184
7.3 Ekvivalenti nemakih imenica cirkumfiksalne tvorbe .................................................... 187
7.4 Ekvivalenti nemakih imenica implicitne tvorbe ............................................................ 188
8 Ekvivalenti nemakih imenikih sloenica u srpskom jeziku .......................................... 195
8.1 Sintagme kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ............................................... 196
8.1.1 Sintagme sa kongruentnim atributom ...................................................................... 196
8.1.2 Sintagme sa nekongruentnim atributom .................................................................. 197
8.1.2.1 Sintagme sa genitivskim atributom ................................................................. 197
8.1.2.2 Sintagme sa predlokim atributom .................................................................. 197
8.1.3 Semantiki odnosi meu konstituentama imenikih sloenica i njihovih sintagmatskih ekvivalenata ....................................................................................................................... 200
8.1.4 Klasifikacija i zastupljenost sintagmatskih ekvivalenata prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente imenike sloenice ................................................... 202
8.1.4.1 Sintagmatski ekvivalenti imenikih sloenica sa odredbenom imenikom konstituentom .............................................................................................................. 202
8.1.4.2 Sintagmatski ekvivalenti imenikih sloenica sa odredbenom glagolskom konstituentom .............................................................................................................. 204
8.1.4.3 Sintagmatski ekvivalenti imenikih sloenica sa odredbenom pridevskom konstituentom .............................................................................................................. 206
8.1.4.4 Sintagmatski ekvivalenti imenikih sloenica sa odredbenom konstituentom druge kategorijalne pripadnosti .................................................................................... 206
8.2 Izvedenice kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ............................................. 208
8.3 Sloenice kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica............................................... 212
8.3.1 Sloenice nesufiksalne tvorbe ................................................................................. 212
8.3.2 Sloenice sufiksalne tvorbe ..................................................................................... 214
8.4 Binomi kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica .................................................. 217
8.5 Klasifikacija i zastupljenost ekvivalenata prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente ........................................................................................................................... 220
8.6 Klasifikacija i zastupljenost ekvivalenata prema leksikom znaenju konstituenti imenike sloenice ............................................................................................................... 222
8.7 Klasifikacija i zastupljenost ekvivalenata prema tvorbeno-semantikoj pripadnosti imenikih sloenica ............................................................................................................... 227
8.7.1 Imenice sa znaenjem lica ........................................................................................ 227
8.7.2 Imenice sa znaenjem predmeta ............................................................................... 233
8.7.3 Imenice sa znaenjem mesta i prostora .................................................................... 236
8.7.4 Apstraktne imenice ................................................................................................... 243
9 Zakljuak .............................................................................................................................. 247
10 Bibliografija ........................................................................................................................ 259
Prilozi ....................................................................................................................................... 267
Prilog 1. Registar leksema nemakog jezika ........................................................................ 267 Prilog 2. Registar leksema i sintagmi srpskog jezika ........................................................... 278
TABELE, LISTE, DIJAGRAMI I GRAFIKONI
Tabela 21 Pregled denominalnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku .................... 33
Tabela 22 Pregled deverbalnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku ....................... 34
Tabela 23 Pregled deadjektivnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku ..................... 34
Tabela 24 Deminutivni sufiksi u nemakom jeziku .................................................................. 36
Tabela 25 Mocioni sufiksi u nemakom jeziku ........................................................................ 37
Tabela 26 Sufiksi i sufiksoidi za tvorbu zbirnih imenica u nemakom jeziku ......................... 38
Tabela 27 Imeniki prefiksi u nemakom jeziku ...................................................................... 38
Tabela 28 Imeniki prefiksi nastali od predloga u nemakom jeziku ....................................... 39
Tabela 29 Augmentativni prefiksi u nemakom jeziku ............................................................ 41
Tabela 210 Augmentativni prefiksoidi u nemakom jeziku ..................................................... 42
Tabela 211 Prefiksi za negaciju imenica u nemakom jeziku .................................................. 44
Tabela 212 Prefiksoid za negaciju imenica u nemakom jeziku .............................................. 44
Tabela 213 Prefiks za tvorbu zbirnih imenica u nemakom jeziku .......................................... 44
Tabela 214 Imeniki cirkumfiks u nemakom jeziku ............................................................... 45
Tabela 215 Klasifikacija imenikih sloenica prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente u nemakom jeziku ................................................................................................. 59
Tabela 31 Pregled denominalnih imenica sufiksalne tvorbe u srpskom jeziku ........................ 77
Tabela 32 Pregled deverbalnih imenica sufiksalne tvorbe u srpskom jeziku ........................... 78
Tabela 33 Pregled deadjektivnih imenica sufiksalne tvorbe u srpskom jeziku ......................... 79
Tabela 34 Deminutivni i hipokoristiki sufiksi u srpskom jeziku ............................................ 82
Tabela 35 Augmentativni sufiksi u srpskom jeziku .................................................................. 83
Tabela 36 Mocioni sufiksi u srpskom jeziku ............................................................................ 84
Tabela 37 Sufiksi za tvorbu zbirnih imenica u srpskom jeziku ................................................ 84
Tabela 38 Imeniki prefiksi u srpskom jeziku .......................................................................... 87
Tabela 39 Prefiksi za negaciju imenica u srpskom jeziku ........................................................ 89
Tabela 310 Cirkumfiksi za negaciju imenica u srpskom jeziku................................................ 91
Tabela 311 Klasifikacija imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente u srpskom jeziku .............................................................. 100
Tabela 312 Klasifikacija imenikih sloenica sufiksalne tvorbe prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente u srpskom jeziku .............................................................. 109
Tabela 313 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe sa odredbenom imenikom konstituentom u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 109
Tabela 314 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe sa odredbenom pridevskom konstituentom u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 110
Tabela 41 Ekvivalentne sufiksalne tvorenice stranog porekla u nemakom i srpskom jeziku 119
Tabela 61 Zastupljenost tvorbenog modela izvoenja dela ekscerpiranih apstraktnih imenica u nemakom i srpskom jeziku ...................................................................................................... 142
Tabela 62 Zastupljenost tvorbenog modela slaganja dela ekscerpiranih apstraktnih imenica u nemakom i srpskom jeziku ...................................................................................................... 143
Tabela 63 Zastupljenost tvorbenog modela izvoenja dela ekscerpiranih imenica sa znaenjem mesta i prostora u nemakom i srpskom jeziku ........................................................................ 146
Tabela 64 Zastupljenost tvorbenog modela slaganja dela ekscerpiranih imenica sa znaenjem mesta i prostora u nemakom i srpskom jeziku ........................................................................ 148
Tabela 65 Zastupljenost tvorbenog modela izvoenja dela ekscerpiranih imenica sa znaenjem predmeta u nemakom i srpskom jeziku ................................................................................... 150
Tabela 66 Zastupljenost tvorbenog modela slaganja dela ekscerpiranih imenica sa znaenjem predmeta u nemakom i srpskom jeziku ................................................................................... 152
Tabela 67 Zastupljenost tvorbenog modela izvoenja ekscerpiranih imenica sa znaenjem lica u nemakom i srpskom jeziku ................................................................................................... 154
Tabela 68 Zastupljenost tvorbenog modela slaganja dela ekscerpiranih imenica sa znaenjem lica u nemakom i srpskom jeziku ............................................................................................ 157
Tabela 71 Prikaz divergentnih odnosa izmeu sufiksalnih izvedenica nemakog jezika i njihovih ekvivalenata u srpskom jeziku kod tvorbenih osnova iste kategorijalne pripadnosti . 167
Tabela 81 Ekvivalenti nemakih imenikih sloenica nesufiksalne tvorbe sa znaenjem lica u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 228
Tabela 82 Ekvivalenti nemakih imenikih sloenica sa znaenjem predmeta u srpskom jeziku ................................................................................................................................................... 233
Tabela 83 Ekvivalenti nemakih imenikih sloenica sa znaenjem mesta i prostora u srpskom jeziku ......................................................................................................................................... 237
Tabela 84 Ekvivalenti nemakih apstraktnih sloenica u srpskom jeziku .............................. 244
Lista 21 Imenike sloenice sa odredbenom imenikom konstituentom u nemakom jeziku .. 60
Lista 22 Imenike sloenice sa odredbenom glagolskom konstituentom u nemakom jeziku . 63
Lista 23 Imenike sloenice sa odredbenom pridevskom konstituentom u nemakom jeziku . 64
Lista 24 Imenike sloenice sa konstituentama druge kategorijalne pripadnosti u nemakom jeziku ........................................................................................................................................... 65
Lista 25 Imenike sloenice sa konfiksom kao odredbenom konstituentom u nemakom jeziku ..................................................................................................................................................... 65
Lista 31 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa odredbenom imenikom konstituentom u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 101
Lista 32 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa odredbenom glagolskom konstituentom u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 104
Lista 33 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa pridevskom odredbenom konstituentom u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 105
Lista 34 Imenike sloenice sa konstituentama druge kategorijalne pripadnosti u srpskom jeziku ......................................................................................................................................... 105
Lista 35 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa konfiksom kao odredbenom konstituentom u srpskom jeziku ....................................................................................................................... 106
Lista 41 Imenike izvedenice prefiksalne tvorbe u srpskom jeziku kao kalkovi iz nemakog jezika ......................................................................................................................................... 123
Lista 51 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa odredbenom imenikom konstituentom u srpskom jeziku kao kalkovi iz nemakog jezika ....................................................................... 126
Lista 52 Imenike sloenice nesufiksalne tvorbe sa odredbenom pridevskom konstituentom u srpskom jeziku kao kalkovi iz nemakog jezika ....................................................................... 130
Lista 53 Konfiksne i hibridne sloenice u nemakom i srpskom jeziku ................................. 131
Lista 54 Imenike sloenice sufiksalne tvorbe u srpskom jeziku kao kalkovi iz nemakog jezika ......................................................................................................................................... 133
Lista 81 Sintagme sa kongruentnim atributom u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ................................................................................................................... 196
Lista 82 Sintagme sa genitivskim atributom u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ................................................................................................................... 197
Lista 83 Sintagme sa predlokim atributom u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ................................................................................................................... 198
Lista 84 Izvedenice u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica .......... 208
Lista 85 Sloenice u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ............ 212
Lista 86 Binomi u srpskom jeziku kao ekvivalenti nemakih imenikih sloenica ................ 217
Lista 87 Ekvivalenti nemakih imenikih sloenica sufiksalne tvorbe sa znaenjem lica u srpskom jeziku .......................................................................................................................... 231
Lista 88 Ekvivalenti nemakih posesivnih sloenica sa znaenjem lica u srpskom jeziku .... 232
Dijagram 71 Prikaz divergentnih odnosa izmeu sufiksalnih izvedenica nemakog jezika koje se zavravaju sufiksom -er i njihovih ekvivalenata u srpskom jeziku kod tvorbenih osnova razliite kategorijalne pripadnosti ............................................................................................. 166
Dijagram 81 Odnos osnovikih konstituenti imenikih sloenica nemakog jezika i upravnih konstituenti ekvivalentnih sintagmi u srpskom jeziku .............................................................. 200
Dijagram 82 Odnos osnovikih konstituenti imenikih sloenica sa odredbenom glagolskom konstituentom nemakog jezika i upravnih konstituenti ekvivalentnih binoma u srpskom jeziku ................................................................................................................................................... 218
Dijagram 83 Odnos osnovikih konstituenti imenikih sloenica sa odredbenom imenikom konstituentom nemakog jezika i upravnih konstituenti ekvivalentnih binoma u srpskom jeziku ................................................................................................................................................... 218
Grafikon 71 Ekvivalenti nemakih imenikih izvedenica u srpskom jeziku .......................... 189
Grafikon 72 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenica sufiksalne tvorbe ....................... 191
Grafikon 73 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenica prefiksalne tvorbe ..................... 192
Grafikon 74 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenica cirkumfiksalne tvorbe ............... 193
Grafikon 75 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenica implicitne tvorbe ....................... 194
Grafikon 81 Zastupljenost sintagmatskih ekvivalenata nemakih imenikih sloenica ......... 199
Grafikon 82 Zastupljenost izvedenica kao ekvivalenata nemakih imenikih sloenica ....... 211
Grafikon 83 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenikih sloenica prema kategorijalnoj pripadnosti odredbene konstituente ........................................................................................... 220
Grafikon 84 Zastupljenost ekvivalenata nemakih imenikih sloenica ................................ 245
SPISAK SKRAENICA
BN binom
CT cirkumfiksalna tvorba
IM implicitno izvoenje
IZ izvoenje
KO konverzija
NR neizvedena (prosta) re
ODK odredbena konstituenta
OSK osnovika konstituenta
PT prefiksalna tvorba
SG sintagma
SL slaganje
SNS sloeno- nesufiksalna tvorba
SST sloeno- sufiksalna tvorba
ST sufiksalna tvorba
UPK upravna konstituenta
1
Uvod
18
1.1 Predmet rada i ciljevi
Predmet ovog rada predstavlja kontrastivno istraivanje imenike tvorbe
nemakog i srpskog jezika. Na izbor predmeta istraivanja, pored znaajnog mesta koje
imenika tvorba zauzima u leksikim sistemima oba jezika, uticala je i njena nedovoljna
prouenost iz kontrastivnog aspekta.
Na pristup kontrastivnoj analizi jeste strukturno-semantiki, a posebna panja
posveena je tvorbenim modelima izvoenja i slaganja, kao centralnim tvorbenim
postupcima u jezicima koje poredimo.
Cilj rada jeste da se prikau i uporede morfoloka i semantiko-funkcionalna
svojstva imenike tvorbe u nemakom i srpskom jeziku, sa posebnim osvrtom na
sufiksalnu, prefiksalnu i cirkumfiksalnu tvorbu kao podvrste eksplicitnog izvoenja, kao
i na tvorbeni postupak slaganja. Pored klasifikacije i tipologizacije imenikih tvorenica
u istraenim jezicima, rad nastoji da opie slinosti, ali i sistemske i tipoloke razlike
izmeu tvorbenih obrazaca i sredstava i da ustanovi njihovu zastupljenost u okviru
transpozicionih i modifikacionih klasa imenikih tvorenica.
Ispitivanje zakonitosti u sistemskoj odnosno tvorbenosistemskoj ekvivalenciji
izmeu imenikih tvorenica nemakog jezika i njihovih ekvivalenata u srpskom jeziku,
nalazi se takoe u fokusu istraivanja. Posebna panja posveena je istraivanju
sistematinosti u korespondenciji na nivou tvorbenih obrazaca i sredstava i pronalaenju
faktora koji utiu na zastupljenost ekvivalenata.
Budui da nemaki jezik slaganje koristi kao najei imeniki model tvorbe,
dok se tvorba imenica u srpskom jeziku preteno bazira na tvorbenom postupku
izvoenja, pre svega sufiksalnoj tvorbi, naa polazna pretpostavka jeste da je ovakva
zastupljenost tvorbenih modela prisutna i u okviru modifikacione, odnosno
transpozicione klase imenikih tvorenica istraenih jezika. Pored toga, s obzirom na
znaajno mesto koje u nominacionom sistemu srpskog jezika zauzima analitika
nominacija, oekujemo da analizom odnosa u ekvivalenciji samo delimino bude
ustanovljena ekvivalencija na tvorbenosistemskom nivou i da sintagme, kao jedinice
koje prevazilaze nivo tvorbe rei, preovlauju kao ekvivalenti nemakih tvorenica.
19
Rad je zamiljen kao skroman doprinos, inae zapostavljenim, kontrastivnim
istraivanjima nemakog i srpskog jezika. Strukturu rada, odreenu postavljenim
ciljevima, ine tri vee celine.
Prva celina obuhvata drugo i tree poglavlje u kojima je dat prikaz tvorbenih
modela u nemakom i srpskom jeziku i pregled kljunih pojmovno-terminolokih
jedinica, dobijenih obradom serbokroatistike i germanistike naune i strune
literature. etvrto, peto i esto poglavlje ine drugu celinu koja je posveena
kontrastivnoj analizi morfoloke i semantike strukture imenikih izvedenica i sloenica
i poreenju imenike modifikacije i transpozicije u istraenim jezicima. Trea celina
sastoji se iz sedmog i osmog poglavlja u kojima se ispituje odnos u ekvivalenciji
izmeu izvedenica i sloenica nemakog jezika i njihovih ekvivalenata u srpskom
jeziku. Poslednji deo predstavlja zakljuak koji sadri kratak pregled rada u celini. U
zakljuku iznosimo rezultate statistike korpusne i kontrastivne analize i naa zapaanja
u vezi sa dobijenim podacima. Na kraju rada, dat je pregled koriene literature i
registar ekscerpirane grae.
20
1.2 Teorijske osnove
1.2.1 Tvorba rei
Tvorba rei (nem. Wortbildung) kao jezika pojava, jeste produktivni
mehanizam za bogaenje renika, a termin se ujedno odnosi i na lingvistiku disciplinu
koja se bavi prouavanjem i opisivanjem zakonitosti, postupaka i obrazaca pri stvaranju
novih rei, na bazi ve postojeeg jezikog materijala (Pri 1998: 67).
Tokom opteg razvoja lingvistike, menjala se i nauka o tvorbi rei, po pitanju
svojih postulata i pristupa istraivanju. Za njen celokupni razvojni pravac
karakteristino je odvraanje od dijahronog aspekta promatranja jezikih fenomena ka
sinhronom prouavanju, kao i naglaavanje relevantnosti sadrinskih kriterijuma pri
klasifikaciji tvorbenih obrazaca.
U germanistici, a naroito u serbokroatistici, tvorba rei dugo je smatrana
morfolokom poddisciplinom (Wrstle 1992: 9; Dragievi 2008: 61). Morfoloki
modeli prouavanja tvorbe rei stoje u uskoj vezi sa tradicionalnim pristupom
istraivanju, iji je predmet morfemska struktura tvorbenih osnova i afiksa. Analiza se
vrila, dakle, iz ugla formalne strukture tvorenica i sastojala se prvenstveno u
inventarizaciji tvorbenih afiksa, dok semantiko- funkcionalni aspekti nisu obuhvaeni
analizom. U fokusu istraivanja, neretko su stajali identitet i poreklo tvorbenih osnova i
afiksa, to ukazuje na to da ih je odlikovalo dijahronijsko usmerenje. Rezultati
morfoloki i etimoloki usmerenih radova, najee su predstavljeni listama sa
tvorbenim afiksima koji su klasifikovani po fonetskom prikazu, kao i genetskoj
srodnosti, dok funkcionalne i sadrinske veze u procesu tvorbe rei, nisu uzimane u
obzir.
Savremena istraivanja preteno su leksikoloki orijentisana i polaze od toga da
re koja se dobija kao rezultat tvorbenog postupka ini nominacionu jedinicu i, samim
tim, pripada polju prouavanja leksikologije. Savremeni modeli temelje se na
derivacionoj teoriji ekog lingviste Miloa Dokulila 1 u kojoj se operie tzv.
onomasiolokim (pojmovnim) kategorijama, a jedan od kljunih postulata jeste
1 Delo u kojem je predstavio tu teoriju jeste Tvorba rei u ekom jeziku. Teorija izvoenja rei (1962).
21
neophodnost pristupa tvorbenoj analizi iz semantike perspektive. Centralno mesto u
ovoj teoriji koja je doivela recepciju kako u slavistikoj, tako i u germanistikoj nauci
o tvorbi rei, zauzima ubedljiva klasifikacija tvorbenih znaenja koju, pre svega,
sainjavaju modifikacione i transpozicione onomasioloke kategorije (ori 2006: 20).
Danas se tvorba rei smatra samostalnom lingvistikom disciplinom koja ima
svoj predmet prouavanja i razraen pojmovno-terminoloki aparat. Neosporno je,
meutim, njeno proimanje sa drugim lingvistikim disciplinama, to proizilazi iz
samog predmeta prouavanja, budui da se tvorenice posmatraju kao neodvojiv deo
morfolokog sistema, a njihovo znaenje i paradigmatski odnosi sa drugim leksemama
predstavljaju direktnu sponu sa leksikologijom i semantikom (tasni 2008: 16).
1.2.2 Funkcionalno-semantika klasifikacija imenike tvorbe
Kao kriterijum za funkcionalno-semantiku klasifikaciju imenikih tvorenica u
naem istraivanju, uzimamo vrstu semantikog obeleja koje tvorbene osnove dobijaju
u tvorbenom procesu. Oslanjamo se na funkcionalno-semantiku klasifikaciju imenikih
tvorenica koju su ponudili Flajer/Barc (Flesicher/Barz 2012: 96) i kojom su
obuhvaeni procesi imenike modifikacije i transpozicije.
U imeniku modifikaciju spadaju postupci augmentacije, deminucije, mocije,
negacije, kao i postupak tvorbe zbirnih imenica. Svim vrstama modifikacije zajedniko
je to to predstavljaju tvorbene postupke, kod kojih se polazna re semantiki
modifikuje, odnosno dobija dodatno semantiko obeleje.
Transpozicija se odnosi na tvorbeni postupak imenica, u okviru kojeg se njeno
polazno znaenje menja transponovanjem u drugu semantiku klasu. Sadraj iz jedne
pojmovne kategorije prenosi se, dakle, u drugu kategoriju, bez njegove faktike izmene
(ori 2002: 4). Kao i kod modifikacije, shodno tvorbenom znaenju imenice, razlikuju
se transpozicione semantike klase, a za osnovu klasifikacije uzimaju se odreene ire
ili ue znaenjske skupine. U naem istraivanju izdvajamo ire tvorbeno-semantike
kategorije, koje obuhvataju imenice sa znaenjem lica (osobe), predmeta, mesta i
prostora, kao i apstraktne imenice.
22
1.2.3 Kontrastivna lingvistika
Termin kontrastivna lingvistika preuzet je iz engleskog 'contrastive linguistics',
pri emu naziv 'contrastive' potie od latinskih pojmova contra 'protiv' i stare 'stajati'
(Rein 1983: 1). Predmet ove lingvistike discipline jeste sistemsko poreenje jezikih
struktura, odnosno zajednikih elemenata i razlika dva ili vie jezikih sistema na
fonetsko-fonolokom, morfolokom i sintaksikom-semantikom nivou (Lewandowski
1990: 601). Istraivanje je fokusirano na slinostima i razlikama, a njihovo otkrivanje
nije samo po sebi cilj, ve put ka spoznavanju jezikih zakonitosti, ubrajajui u to i
jezike univerzalije (Neimenko 1983: 63 u Koprivica 2006: 7).
Iako je kontrastivna lingvistika relativno mlada lingvistika disciplina, njeni
koreni u smislu intuitivnog kontrastivnog sagledavanja jezika, seu u daleku prolost.
Otkriem sanskrita u 19. veku i njegovim uporeivanjem sa drugim jezicima, stvaraju se
temelji za uporednu gramatiku, a delom Franca Bopa ber das Conjugationssystem der
Sanskritsprache in Vergleichung mit jenem der griechischen, lateinischen, persischen
und germanischen Sprache, zapoinje epoha komparativnih istraivanja u lingvistici
(Beri 2003: 172).
Krajem 19. veka, predstavnici mladogramatiarske kole bavili su se uporedno-
istorijskim istraivanjima i stvorili su veoma efikasnu kontrastivnu metodu za
utvrivanje zajednikog porekla pojava u genetski srodnim jezicima. Znaajan doprinos
kontrastivnim prouavanjima dala je tridesetih godina prolog veka i Praka lingvistika
kola, postavljanjem teorijskih osnova za sistemsko-funkcionalno prouavanje jezika,
koristei metodu analitike komparacije. Cilj ove metode bio je, pre svega,
produbljivanje jezike analize koja je crpila znaajne podatke za otkrivanje jezike
strukture, upravo iz poreenja manje ili vie srodnih jezika (Koprivica 2006: 67).
Predstavnici Prake kole, meutim, insistirali su na tome da komparativna metoda
istraivanja ne sme biti sama sebi cilj, ve treba da omogui uvid u povezanost jezikih
injenica (Beri 2003: 183).
Savremena kontrastivna istraivanja nastala su ezdesetih godina prolog veka,
sa nastojanjem da se kroz sistematsko poreenje maternjeg i stranog jezika, efektivnije
izvodi nastava stranih jezika. S tim u vezi stoji hipoteza kontrasta, koja polazi od toga
da se svaki strani jezik ui na osnovu ve savladanog maternjeg jezika i da slinosti
23
izmeu maternjeg i stranog jezika olakavaju proces uenja (pozitivan transfer), a da
razlike ovaj proces oteavaju (intereferencija) (Durbaba 2011: 73). Postojala je nada da
se njihovim poreenjem mogu predvideti i objasniti greke, kao i da se mogu razviti
strategije za njihovo izbegavanje. Primenom ovih principa, meutim, previdela se
injenica da su odnosi izmeu maternjeg i stranog jezika samo jedan od faktora koji
igraju ulogu u procesu usvajanja stranog jezika. Zbog toga se esto insistiralo na tome
da se kontrastivna analiza udalji od prvobitnog usmerenja i da se posmatra kao nova
grana uporedne lingvistike koja je prvenstveno usmerena ka sinhronom kontrastivno-
tipolokom poreenju jezika (Knig 1996: 32).
Novija istraivanja u oblasti kontrastivne lingvistike preteno se baziraju na ve
postojeim metodama za opisivanje jezikih jedinica. Poreenje naelno moe biti
unilateralno- ili bi- odnosno multilateralno. Preduslov za bilateralno poreenje
predstavlja neka referentna veliina koja je zajednika za oba jezika (tertium
comparationis), a kao polazne jedinice mogu figurirati razliite jedinice jezikog
sistema (Ohnheiser 1987: 11).
24
1.3 Metodoloki okvir i korpus
Kod kontrastivne analize tiploki razliitih jezika kao to su nemaki i srpski,
mora se raunati sa divergentnim lingvistikim tradicijama i samim tim sa razliitom
terminolokom praksom. Stoga se pri kontrastivnoj analizi, pored konsekventnog
potovanja metodikih principa, mora utvrditi definicijska ekvivalencija jezikih pojava
koje se porede. Terminoloka unifikacija naroito je znaajna, budui da tvorbeni
pojmovno-terminoloki aparat u germanistikoj i serbokroatistikoj lingvistikoj
tradiciji delom odlikuje neujednaena upotreba termina. Iz tog razloga je, pri obradi
tvorbenih modela istraenih jezika, pre zapoetog kontrastivnog istraivanja, dat
pregled kljunih pojmovno-terminolokih jedinica dobijenih analizom serbokroatistike
i germanistike naune i strune literature.
Kao metodoloki okvir za nae istraivanje uzeta je metoda strukturno-
semantikog poreenja, odnosno metoda kontrastivne analize, koja se zasniva na
strukturalistikom modelu. Kontrastivna analiza jedna je od najrazvijenijih metoda u
kontrastivnoj lingvistici kojom se do slinosti i razlika izmeu dva ili vie jezika dolazi
njihovim sistemskim poreenjem, na osnovu nekog zajednikog obeleja (orevi
2004: 3). Na pristup kontrastivnoj analizi jeste prvenstveno sinhronog karaktera i
zasniva se na korpusnoj analizi ekscerpirane grae, kao i na saznanjima iz relevantne
obraene literature. U istraivanju se delom koristimo i statistikom korpusnom
analizom, kao neizostavnim delom korpusnog istraivanja.
U okviru kontrastivne analize morfoloke i semantike strukture tvorenica, kao i
kod poreenja modifikacionih i transpozicionih klasa, poreenje je koncipirano kao
bilateralno, to znai da su oba tvorbena sistema u istom obimu materijalno
predstavljena i meusobno se porede bez prioriteta. Pri istraivanju zakonitosti na nivou
sistemske i tvorbenosistemske ekvivalencije odnosno korespondencije izmeu tvorbenih
obrazaca i sredstava, nemaki jezik je polazni jezik (jezik-izvor), dok je srpski jezik-cilj,
s tim to kod pojedinih tvorbenih obrazaca, obrnut smer nije iskljuen.
Graa za ovo istraivanje ekscerpirana je iz jednojezinih renika nemakog i
srpskog jezika. U sastav korpusa nemakih tvorenica ulaze najobimniji elektronski
renici nemakog jezika DUDEN Deutsches Universalwrterbuch (2003), kao i
25
DUDEN Das groe Wrterbuch der deutschen Sprache (2000). Pored renika,
znaajan deo grae ekscerpiran je iz Elektronskog korpusa COSMAS IIwin Instituta za
nemaki jezik u Manhajmu, trenutno najobimnijeg korpusa nemakog jezika. Zbog
prirode naeg istraivanja, odabrali smo morfosintaksiki anotiran, odnosno morfoloki
etiketiran arhiv TAGGED-M.2
Graa koja obuhvata tvorenice iz srpskog jezika dobijena je ekscerpcijom iz
Obratnog renika srpskoga jezika (2000), kao i iz Renika srpskoga jezika Matice
srpske (2011). Pri odabiru grae, prvenstveno prefiksalnih tvorenica i konfiksnih
sloenica, posluio nam je, takoe, Renik tvorbenih formanata (2003). Kako bismo
korpus uinili bogatijim i verodostojnijim, posebno kada je re o imenikim
sloenicama nesufiksalne tvorbe, graa je prikupljana i iz obimnih registara leksema
datih u studijama o tvorbi rei u srpskom (Klajn, Ivan 2002), odnosno srpskohrvatskom
jeziku (Bari, Eugenija 1980).
Kao kontrolni korpus, naroito u delu u kojem istraujemo odnose u
ekvivalenciji, posluile su nam najobimnije derivatoloke studije u germanistici
(Wellmann, Hans 1975) i srbistici (Klajn, Ivan 2002/2003), kao i dva dodatna
morfoloki anotirana arhiva elektronskog korpusa COSMAS IIwin TAGGED-C i
TAGGED-T.3
Tvorenice su birane prema dva kriterijuma. Prvi se odnosi na kategorijalnu
pripadnost tvorbene osnove izvedenica odnosno prve konstituente sloenica. Zbog
reprezentativnosti korpusa nastojali smo, srazmerno njihovoj frekventnosti u tvorbenom
sistemu, da ekscerpiramo podjednak broj predstavnika svih vrsta rei koji imaju
funkciju tvorbene osnove izvedenica odnosno konstituente sloenica.
Drugi kriterijum pri odabiru tvorenica stoji u vezi sa pripadnou tvorenica
tvorbeno-semantikim kategorijama. Kategorije koje smo uzimali u razmatranje
obuhvataju apstraktne imenice, imenice sa znaenjem lica, predmeta, kao i mesta i
2 Ovaj arhiv sainjavaju tekstovi iz regionalnih dnevnih novina Mannheimer Morgen iz 1991. godine, kao i iz perioda izmeu 19941996. 3 Budui da u arhivu TAGGED-M nisu svi afiksi anotirani, pretraivali smo vie arhiva u sluajevima kada je bilo potrebno ekscerpirati to vie odrednica koje sadre odreene afikse, ili konstituente sloenica.
26
prostora. Pri ekscerpiranju, izdvojili smo frekventne tvorbene obrasce i afikse u okviru
navedenih kategorija i odabrali reprezentativne predstavnike njihovih potklasa.4
U sluajevima kada korpus belei veliki broj primera, prilikom obrade korpusne
grae koristimo se deduktivnom metodom, pri emu biramo najreprezantativnije u
smislu tvorbenog obrasca ili tvorbenog afiksa. Kada nam na raspolaganju stoji mali broj
primera, bilo za tvorbeni obrazac ili tvorbeni afiks, navodimo sve dobijene primere.
U vezi s jezikim stilom, granice za sakupljanu jeziku grau iroko su
postavljene i pre svega, obraujemo tvorenice kodificiranog standardnog jezika preuzete
iz jednojezinih renika. Tvorenice koje su obeleene kao struni termini ili pripadaju
dijalektima, uzete su u obzir ako su deo navedenih renika i ako su reprezentativne za
odreene tvorbene obrasce ili afikse.
4 Tako smo, na primer, u sklopu imenica sa znaenjem lica, pored imenica koje denotiraju vrioca radnje (nomina agentis), korpusom obuhvatili imenice sa znaenjem imaoca osobine i nosioca stanja, kao i one sa osnovnim znaenjem stanovnika, pripadnika naroda, veroispovesti i sl. Ovo se odnosi i na potklase imenica ostalih tvorbeno-semantikih kategorija.
2
Imeniki tvorbeni modeli u nemakom jeziku
28
2.1 Tvorbeni model izvoenja
Pojam izvoenje (nem. Ableitung, takoe Derivation 'derivacija') u
germanistikoj lingvistikoj tradiciji tumai se i klasifikuje na razliite naine.
Donalis (Donalies 2005: 95) pod ovim pojmom podrazumeva eksplicitno
izvoenje koje obuhvata prefiksalnu, sufiksalnu i cirkumfiksalnu tvorbu. U izvoenje,
pored toga, svrstava i konverziju koju analizira kao izvoenje iskljuivo kroz promenu
vrste rei, pre svega, bez morfoloke promene osnove (ernst Ernst), kao i implicitno
izvoenje, tj. izvoenje prevojem vokala (greifen Griff).
Lode (Lohde 2006: 51) u izvoenje ubraja eksplicitno, implicitno i retrogradno
izvoenje, dok Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 89) tvorbeni postupak implicitnog
izvoenja ne analiziraju kao podvrstu izvoenja, ve kao vid konverzije.
Bez obzira na razliita poimanja postupka izvoenja, tvorbeni model izvoenja u
nemakom jeziku u radu analiziramo kao nadreeni pojam koji obuhvata eksplicitno,
implicitno i retrogradno izvoenje.
2.1.1 Eksplicitno izvoenje
Eksplicitno izvoenje (nem. Explizite Ableitung 'eksplicitno izvoenje', takoe
Explizite Derivation 'eksplicitna derivacija'), pored slaganja, predstavlja osnovni
tvorbeni postupak u nemakom jeziku.
Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 86) eksplicitno izvoenje smatraju
nadreenim pojmom koji obuhvata sufiksalno, prefiksalno, kao i cirkumfiksalno
izvoenje. Iako se navedeni tvorbeni postupci meusobno razlikuju, kao osnovni
kriterijum za njihovo svrstavanje u eksplicitno izvoenje uzima se prisustvo tvorbenih
sredstava, odnosno afiksa (sufiksa, prefiksa i cirkumfiksa) koji uestvuju u njihovim
tvorbenim procesima. U procesu izvoenja, derivacioni afiksi vezuju se za tvorbene
osnove koje mogu predstavljati koren rei (Ordnung), konfiks (Identitt), ili sintagmu
(Inbetriebsetzung) (Fleischer/ Barz 2012: 86).
29
U germanistikoj literaturi sufiksalna i prefiksalna tvorba, zbog visoke
produktivnosti i oiglednih razlika meu njima, obrauju se i odvojeno, dakle, kao
samostalni tvorbeni modeli (Altmann/Kemmerling 2005: 36). Cirkumfiksalna tvorba,
takoe, neretko se posmatra kao zaseban tvorbeni model, za koji se koristi i termin
kombinovano izvoenje (nem. Kombinatorische Derivation) (Lohde 2006: 41).
U radu emo eksplicitno izvoenje posmatrati kao podvrstu tvorbenog modela
izvoenja koji obuhvata sufiksalnu, prefiksalnu i cirkumfiksalnu tvorbu.
Eksplicitno izvoenje, odnosno prefiksalnu i sufiksalnu tvorbu imenica u
nemakom jeziku, meutim, nije uvek jednostavno razgraniiti od tvorbenog postupka
slaganja. Ovo se prvenstveno odnosi na pojavu kada se izvesne lekseme koje uestvuju
u tvorbi pojavljuju u velikom broju zajedno s drugim tvorbenim elementima i stvaraju
leksike nizove, te uz dekonkretizaciju njihovog znaenja, s vremenom poprimaju
karakter prefiksa, odnosno sufiksa.5
Postoje, dakle, imenike tvorbene osnove koje se kombinuju sa velikim brojem
drugih tvorbenih jedinica koje su poreklom, takoe, imenice poput: -werk u Astwerk,
Buschwerk, Laubwerk ili -wesen u Rechtswesen, Bildungswesen, Schulwesen. One se u
germanistikoj literaturi obrauju i kao samostalne i kao vezane morfeme, iako
preovladava miljenje da ne pripadaju ni samostalnim morfemama, kao ni sufiksima,
ve nekoj meukategoriji. Pojedini autori poput Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 231)
insistiraju na uvrtavanju ovih morfema u sufikse, zato to se njihovo znaenje s
vremenom znatno udaljilo od znaenja samostalnih leksema. Isto vai, na primer, i za
re Haupt- u Hauptbahnhof, Hauptstadt, Hauptabteilung, gde dolazi do semantikog
razdvajanja prve konstituente Haupt- i istovetne, samostalno upotrebljene lekseme, tj.
njenog semantikog apstrahovanja, kao i do stvaranja leksikog niza (Altmann/
Kemmerling 2005: 53).
Kako bi se izbegla dilema u vezi sa statusom ovih elemenata, mnogi autori
usvojili su termin afiksoid, odnosno sufiksoid i prefiksoid, kojim se obuhvataju sve
tvorbene jedinice koje se ne mogu precizno definisati ni kao lekseme, ni kao afiksi
(Donalies 2005: 25). Kada se jedinice poput -werk ili Haupt-, usled njihove semantike
5 Da se od samostalnih leksema s vremenom mogu razviti sufiksi, vidi se iz istorije nemakog jezika,
izmeu ostalog, i na primeru sufiksa -heit, koji je u srednjevisokonemakom predstavljao samostalnu leksemu sa znaenjem 'Art und Weise, Beschaffenheit, Eigenschaft' (Donalies 2005: 25).
30
dekonkretizacije analiziraju kao sufiksioidi, odnosno prefiksoidi, moe se govoriti o
tvorbenom modelu izvoenja, konkretnije imenikoj sufiksalnoj, odnosno prefiksalnoj
tvorbi, ime emo se i mi u radu rukovoditi.
Jednu od specifinosti tvorbenog sistema nemakog jezika predstavljaju
tvorenice u kojima se kao tvorbeni elementi pojavljuju lina imena, prezimena ili
njihovi skraeni oblici i nadimci, kao u imenicama: Zappelphilipp, Bummelliese,
Nrgelpeter, Trnesuse i dr. U germanistikoj tvorbi rei govori se o tvorenicama sa
drugom deonimizovanom konstituentom, koje se analiziraju dvojako, naime, i kao
sloenice ija druga konstituenta ima oblik slobodne morfeme (Fleischer/Barz 2012:
184), ali i kao izvedenice sa drugom konstituentom u obliku sufiksa (Sisak 1984: 153;
Andrjuschichina 1968: 99).
Ne slaemo se sa miljenjem da je ovde re o slobodnim morfemama, jer se
navedene lekseme javljaju samostalno samo u razliitom znaenju, a i njihovo znaenje
u ovim tvorenicama svakako je apstrahovano. Zbog apstrahovanog znaenja, koristi se i
termin deonimizacija, usled ega ove tvorbene jedinice dobijaju samo znaenje 'muka
ili enska osoba'. Smatramo, meutim, da ih ne treba klasifikovati ni kao sufikse6, zato
to se one bez restrikcija mogu zameniti jedne drugima, a da pritom leksiko znaenje
ostane nepromenjeno, to se moe uoiti u leksemama poput: Heulsuse, Heultrine i
Heulliese, koje odlikuje isto znaenje, naime 'ein Mdchen, das oft weint'.
Iz navedenih razloga, naroito ako se uzme u obzir sposobnost stvaranja
leksikih nizova, mislimo da je analiza ovih elemenata kao sufiksoida, dakle,
meukategorije izmeu slobodnih morfema i sufiksa, najprikladnija.7.
Navedeni sufiksoidi, u zavisnosti od toga da li je re o mukom ili enskom
imenu, odreuju rod imenice. U nekim sluajevima, istovetni sufiksoid moe se odnositi
i na muke i na enske osobe, a ako se osoba mukog pola nazove leksemom iji
sufiksoid predstavlja ensko ime, ta leksema dobija pojaanu ekspresivnu vrednost.
6 U sufikse su se razvili elementi -bold (od linog imena Dietbold) koji se javlja u leksemama Tugendbold, Witzbold, Lgenbold, Raufbold, Saufbold, zatim -rich/-erich od linog imena Fried(e)rich koji predstavlja mocioni sufiks, kao i -ian/-jan (od linog imena Jan/Johannes) i javlja se u imenicama Grobian, Dummerian, Bldian i sl. (Fleischer/Barz 2012: 253). 7 Lode (Lohde 2006: 16) smatra da treba izbegavati meukategoriju afiksoida, odnosno sufiksoida, i predlae da se u opisima tvorbenog sistema govori ili o samostalnim morfemama, ili o afiksima. On argumentuje da nije nuno da sve osobenosti jedne ili druge kategorije budu u potpunosti realizovane i da nema potrebe za uvoenjem nove meukategorije.
31
Sufiksoidi, takoe, u odreenim granicama mogu varirati, a da pri tom leksiko
znaenje cele tvorenice ostane nepromenjeno, kao u primerima Trneliese Trnesuse
ili Nrgelfritze Nrgelpeter. Razlog za nepromenljivost leksikog znaenja stoji u
vezi sa semantikim jezgrom izvedenice, odnosno leksikim znaenjem koje je
sadrano u tvorbenoj osnovi, a njena izraena ekspresivnost u velikoj meri uslovljava
ekspresivnost lekseme u celosti. Iz korpusa moemo izdvojiti tvorenice poput:
Lgenhans, Zimperliese, Trdelheini, Angstmeier, Schwatzliese, Drckeberger,
Klatschliese i dr.
Tvorenicama sa deonimizovanim sufiksoidima po tvorbenoj strukturi, kao i po
znaenju, sline su izvedenice iji sufiksoid denotira neki od srodnikih odnosa, poput:
Zechbruder, Reiseonkel, Klatschtante, Kaffeetante, Schwatzbase i dr. Znaenje ovih
sufiksoida takoe je apstrahovano i karakterie ih oznaka 'muka ili enska osoba'.
Tvorbene jedinice poput -zeug i -gut koje stvaraju leksike nizove, kao u
primerima: Esszeug, Spielzeug, Rasierzeug, Nhzeug, Schleifzeug, Strickzeug ili
Backgut, Walzgut, Ideengut, Gedankengut, u novijoj germanistikoj literaturi ne
klasifikuju se kao sufiksoidi ili sufiksi, ve kao slobodne morfeme, pa se samim tim i
tvorenice iji su deo, analiziraju kao sloenice (Fleischer/Barz 2012: 133). Razlog za to
lei u injenici da ove lekseme i u upotrebi kao slobodne morfeme, imaju uopteno
znaenje i stoga ih ne treba analizirati kao sufiksoide, ega emo se i mi u radu
pridravati.
2.1.1.1 Imenika sufiksalna tvorba
U okviru sufiksalne tvorbe, izvedenice se dobijaju tako to se na tvorbene
osnove dodaju tvorbeni sufiksi ili sufiksoidi. Izvedenice, kao i determinativne sloenice,
naelno odlikuje binarna struktura, to znai da se na svakom stupnju segmentacije
sastoje od dve jedinice. Ovo se moe ilustrovati na sledeim primerima (Donalies 2005:
95):
Un(1)freundlichkeit(2)
Freundlich(1)keit(2)
freund(1)lich(2)
32
Sufiksi, odnosno sufiksoidi odreuju gramatika svojstva kao to su vrsta rei,
rod i fleksija. Mogu imati razliit morfoloki oblik, a najvanije sufiksalne alternacije
stoje u vezi s produktivnim sufiksima -chen i -heit. Sufiks -chen moe imati i oblik -
elchen, a osnovni oblik -chen proiruje se kada se sufiks vezuje za osnove koje se
zavravaju konsonantima -g ili -ch, poput: Krgelchen, Wgelchen, Knchelchen,
Sckelchen i sl. (Wellmann 1975: 27). Sufiks -heit javlja se i u morfolokim varijantama
-keit i -igkeit. Koji e morfoloki oblik imati odreeni sufiks, uslovljeno je glasovnim
okruenjem i zato se te sufiksalne varijante ne navode kao posebne morfeme, ve samo
kao njegovi alomorfi.
Pored toga, sa sufiksalnom tvorbom povezana je i alternacija vokala iz osnove, a
alomorfija tvorbenih osnova veoma esto stoju u vezi s tvorbom mocionih i
deminutivnih imenica koje karakterie preglas u osnovi, poput: rztin, Anwltin,
odnosno Bchlein, Jhrchen i dr.
Imenice sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku najee se izvode od imenica,
glagola i prideva i shodno tome, postoji klasifikacija koja obuhvata denominalne,
deverbalne i deadjektivne sufiksalne izvedenice.
Sledee tabele sadre pregled dela ekscerpiranih imenica sufiksalne tvorbe,
rasporeenih prema kategorijalnoj pripadnosti tvorbene osnove.
33
Tabela 21 Pregled denominalnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku
-and Doktorand, Informand, Proband
-(a)ner Rentner, Schuldner, Glckner, Zllner, Mexikaner, Republikaner
-ant/-ent Laborant, Asylant, Praktikant, Abiturient
-ar Bibliothekar, Archivar, Missionar
-r Aktionr, Funktionr, Visionr, Sekretr, Revolutionr
-bold Witzbold, Scherzbold, Tugendbold
-e Zoologe, Biologe, Soziologe, Kroate, Rumne
-er Handwerker, Schlosser, Mathematiker, Fuballer, Fleischer, Eigentmer
-(er)ei Dieberei, Sauerei, Konditorei, Schlosserei, Tischlerei
-heit Menschheit, Kindheit, Gottheit
-i Mutti, Anni, Bubi, Opi, Wlfi
-(i)at Antiquariat, Rektorat, Konsulat, Direktorat
-ie Aristokratie, Diplomatie, Philologie, Geologie
-ier Hotelier, Bankier, Portier, Juwelier, Passagier
-ik Thematik, Germanistik, Rhythmik
-iker Theoretiker, Alkoholiker, Chemiker, Satiriker
-in rztin, Beamtin, Dichterin, Professorin
-ismus Dilettantismus, Protestantismus, Kommunismus
-ist Cellist, Moralist, Kapitalist, Terrorist
-ler Tischler, Sportler, Knstler, Wissenschaftler, Muttersprachler, Ausflgler
-ling Dichterling, Schreiberling, Hftling, Huptling
-schaft Feindschaft, Prsidentschaft, Vaterschaft, Grafschaft, Nachbarschaft
-tum Christentum, Heldentum, Herzogtum, Kaisertum
-wesen Flugwesen, Bankwesen, Schulwesen, Bildungswesen
34
Tabela 22 Pregled deverbalnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku
-age Drainage, Kolportage, Massage, Montage, Sabotage, Spionage
-ant/-ent Emigrant, Demonstrant, Reprsentant, Assistent, Rezensent, Konkurrent
-ation Demonstration, Deformation, Resignation, Determination, Emanzipation
-ator Reformator, Isolator, Transformator, Organisator
-(at)ur Reparatur, Kandidatur, Dressur, Zensur, Gravur
-bold Raufbold, Lgenbold, Saufbold
-e Folge, Vorhersage, Aussage, Ernte, Frage, Hetze, Hacke, Feile, Sge
-el Hebel, Stel, Deckel, Schlgel
-enz Koexistenz, Konferenz, Tendenz, Korrespondenz, Konkurrenz
-er Jauchzer, Wecker, Prfer, Lehrer, Schwimmer, Feger, Entkerner
-(er)ei Meckerei, Heulerei, Prgelei, Mogelei, Tuschelei, Bgelei, Tanzerei
-eur Kontrolleur, Friseur, Masseur, Installateur, Kommandeur
-euse Friseuse, Masseuse, Kommandeuse
-ling Lehrling, Sugling, Prfling, Ankmmling, Tufling, Schtzling
-tum Irrtum, Wachstum
-ung Deutung, Befestigung, Verzckung, Siedlung, Wohnung
Tabela 23 Pregled deadjektivnih imenica sufiksalne tvorbe u nemakom jeziku
-chen Sensibelchen, Blondchen, Dummchen
-e Wahre, Helle, Gte, Ferne, Nhe, Breite, Enge, Gre
-enz Dekadenz, Kompetenz, Differenz
-heit/-keit/-igkeit Weisheit, Gereiztheit, Lcherlichkeit, Mutlosigkeit
-i Dummi, Softi, Schleimi, Blondi, Laschi, Schicki
-ian/jan Grobian, Dummerian/ Dummerjan, Bldian
-iker Fanatiker, Zyniker, Choleriker
-ismus Konservatismus, Provinzialismus, Kolonialismus, Realismus
-itt Flexibilitt, Nervositt, Religiositt, Seriositt, Explosivitt
-ling Jngling, Rohling, Neuling, Zrtling, Weichling, Dmmling
-nis Dsternis, Einverstndnis, Bedrngnis, Betrbnis, Bitternis
-o Normalo, Brutalo, Fundamentalo, Realo
-schaft Schwangerschaft, Gefangenschaft, Bereitschaft, Verwandtschaft
35
2.1.1.1.1 Modifikaciona funkcija sufiksalne tvorbe
2.1.1.1.1.1 Tvorba deminutivnih imenica
Sufiksalna tvorba zauzima centralno mesto u tvorbi imenikih deminutiva.
Deminucijom se referent osnove eksplicitno markira kao objektivno 'mali' ili 'mlad',
meutim, moe se izraziti i emotivni stav subjekta koji ocenjuje i ta subjektivna ocena
moe biti pozitivna i negativna.
Jedini, jo uvek produktivni deminutivni sufiksi u nemakom jeziku, jesu -chen i
-lein. Pored njih postoje i regionalne varijante kao to su -le (Husle, Lndle) i -ke
(Raffke, Fatzke) 8 . U novijoj literaturi navodi se i sufiks -i koji preteno ima
hipokoristiku upotrebu (Motsch 2004: 370; Fleischer/Barz 2012: 21415). Vezuje se
za tvorbene osnove koje predstavljaju lina imena, kao i nazive rodbinskih odnosa i
produktivne su samo u govornom jeziku, kao i u tekstovima pisanim kolokvijalnim
jezikom. Sufiks -i dodaje se na osnove jednoslonih rei koje zajedno sa sufiksom,
stvaraju dvoslonu re. Vieslone osnove se skrauju, to se moe videti u primerima
Renate Reni i Wolfgang Wlfi, Wolfi (Motsch 2004: 370).
Sufiks -ette kao u rei Sandalette, preuzet je iz francuskog jezika i nije
produktivan u tvorbi deminutivnih imenica.
Na osnovu istraene literature, kao i obrade korpusa, nesumnjivo se moe
zakljuiti da u tvorbi deminutivnih imenica sufiks -chen preovladava, a da je sufiks -lein
znatno manje produktivan (Motsch 2004: 370; Fleischer/Barz 2007:164; Wellmann
1975: 125). Mo (Motsch 2004: 370) objanjava razliitu distribuciju ova dva sufiksa
uslovljenou geografskim faktorima i smatra da se tvorenice sa sufiksom -lein
razlikuju od onih koje sadre sufiks -chen po dijalekatskoj rasprostranjenosti.
Argumentuje da je sufiks -lein karakteristian za junonemako, dok se -chen vezuje za
severnonemako govorno podruje. U lingvistikim radovima o deminutivima
(Fleischer/Barz 2007:164; Wellmann 1975: 125; Henzen 1965: 149) kao presudan
razlog za razliitu distribuciju sufiksa -chen i -lein, navodi se, meutim, glasovno
okruenje. Tako fonetska struktura tvorbene osnove moe spreiti izvoenje sufiksom -
chen, jer bi u suprotnom bio otean izgovor izvedenice. Ovo se, izmeu ostalog, moe
8 'raffgieriger Mensch' od glagola raffen, odnosno 'arroganter Mensch' od glagola fatzen (Fleischer/Barz 2012: 253254)
36
prikazati na primeru rei Buchlein, koja nema oblik *Buchchen, jer bi u tom sluaju
bila mnogo tea za izgovor. Pored toga, kao to smo ve napomenuli, sa sufiksalnom
tvorbom uopteno je povezana alternacija vokala iz osnove, poput vokala u osnovama:
Stndchen, Jhrchen, Spchen, Mnnlein i dr.
Sufiksi -chen i -lein mogu se javiti kako kod prostih, tako i kod sloenih
tvorbenih osnova i sa ovim tvorbenim obrascem stoji u vezi srednji rod imenica. Za
razliku od toga, tvorenice koje sadre sufiks -i preuzimaju rod imenica iz tvorbene
osnove. Proces deminucije preteno ne prati transponovanje u novu vrstu rei, iako se
mogu javiti kategorijalne promene, kao u primerima deadjektivnih imenica: Dummchen,
Frhchen, Naivchen, Sensibelchen i dr.
U tabeli ispod dajemo pregled deminutivnih sufiksa u nemakom jeziku.
Tabela 24 Deminutivni sufiksi u nemakom jeziku
-chen Trchen, Bettchen, Problemchen, Tierchen, Pnktchen, Pppchen, Sckchen, Dummchen, Witzchen, Doktorchen
-ette Operette, Sandalette, Stiefelette
-i Anni, Berni, Berti, Bubi, Opi, Vati, Wlfi, Reni
-ke Raffke, Fatzke
-le Husle, Lndle
-lein Bchlein, Kirchlein, Muslein, Bchlein, Kerzlein, Sternlein, Tchterlein, Mnnlein, Brieflein
2.1.1.1.1.2 Tvorba augmentativnih imenica
U vezi sa augmentativnim imenikim tvorenicama, u germanistikoj literaturi
spominje se samo sufiks -ling kojim se grade imenike tvorenice koje odlikuje
iskljuivo pejorativna konotacija, poput: Dichterling, Schreiberling, Eindringling,
Feigling, Fremdling, Naivling, Schwchling i sl. i ovaj tvorbeni obrazac nije aktivan.
Sufiks -ling najee stoji u vezi s imenicama sa znaenjem lica koja vre odreena
zanimanja, ili neke karakteristine radnje, a njegovim dodavanjem na tvorbenu osnovu,
umanjuje se kvalitet njihovih sposobnosti.
37
2.1.1.1.1.3 Tvorba moviranih imenica
Za imeniku mociju u nemakom jeziku karakteristina je tvorba sufiksom -in
koji se vezuje za neizvedene tvorbene osnove, ili za izvedenice koje se zavravaju
sufiksom -er. Kod starijih izvedenica najee dolazi do preglasa, kao u reima:
Buerin, Kchin, ffin i slino, dok se on obino ne javlja kod dvoslonih imenica ija
se osnova zavrava nenaglaenim -e u drugom slogu, poput imenica: Kanzlerin,
Malerin, Stanzerin, kao i u drugim, slabije asimilovanim stranim reima i tvorenicama
novijeg datuma poput: Bulgarin, Sklavin, Soldatin, Gattin i dr. Ako osnova sadri sufiks
-erer, dodavanjem mocionog sufiksa -in, jedno -er se gubi, to se moe uoiti u
primerima: Hamsterer Hamsterin, Zauberer Zauberin, Zgerer Zgerin i dr.
(Fleischer 2012: 236). Pored sufiksa -in, javljaju se i mocioni sufiksi stranog porekla -
ess, -esse i -euse koji se spajaju sa osnovama imenica stranog porekla, ili su zajedno sa
sufiksom preuzeti iz drugog jezika. Ovi sufiksi su veoma slabo zastupljeni, a pojedine
imenice imaju dubletne oblike koji pored sufiksa -euse sadre i sufiks -in, poput
Friseuse Friseurin i Massuese Masseurin.
U nemakom jeziku, takoe, postoji mogunost za tvorbu moviranih imenica
mukog roda sufiksima -rich, -erich i -er, kao u primerima: Enterich, Gnserich, i
Puter, s tim to ovaj vid tvorbe nije produktivan.
U tabeli ispod dajemo prikaz sufiksa koji slue za imeniku mociju.
Tabela 25 Mocioni sufiksi u nemakom jeziku
-er Witwer, Puter
-ess Stewardess, Clowness
-esse Baronesse, Diakonesse
-euse Friseuse, Masseuse, Kommandeuse
-in Rednerin, Beamtin, rztin, Anwltin, Patin, Sngerin, Frsterin
-rich/erich Enterich, Tuberich, Gnserich, Muserich
38
2.1.1.1.1.4 Tvorba zbirnih imenica
U tvorbi zbirnih imenica zastupljeni su sufiksi -schaft i -tum, kao i sufiksoid -
werk. Ispod dajemo prikaz sufiksa i sufiksoida koji uestvuju u tvorbi zbirnih imenica u
nemakom jeziku.
Tabela 26 Sufiksi i sufiksoidi za tvorbu zbirnih imenica u nemakom jeziku
-schaft Beamtenschaft, Mannschaft, Studentenschaft, Nachkommenschaft, Arbeiterschaft
-tum Brgertum, Beamtentum, Sympathisantentum, Emigrantentum
-werk Astwerk, Buschwerk, Wurzelwerk, Krautwerk, Laubwerk, Blattwerk
2.1.1.2 Imenika prefiksalna tvorba
Imeniku prefiksalnu tvorbu, kao to je ve napomenuto, smatramo podvrstom
izvoenja koja obuhvata postupke dodavanja prefiksa ili prefiksoida na tvorbenu
osnovu.
Prefiksi, za razliku od sufiksa, ne odreuju gramatika obeleja izvedenica. U
germanistikoj literaturi, kao produktivni prefiksi navode se oni prikazani sledeom
tabelom (Eisenberg 2004: 247; Fleischer/Barz 2012: 255).
Tabela 27 Imeniki prefiksi u nemakom jeziku
a-/an- Aprsenz, Analphabet
dis- Disproportion, Disharmonie, Disqualifikation
erz- Erzmusikant, Erzrivale, Erzgauner, Erzdummheit, Erzbel, Erzbetrger, Erzfeind, Erzkommunist, Erznarr, Erzverrter, Erzsauerei, Erzschweinerei
ex- Exprsident, Exweltmeister
in-/il-/ir- Invariante, Illegalitt, Irregularitt
ko- Koautor, Koregisseur, Kopilot
miss- Missverhltnis, Missstimmung, Missbild, Missheirat, Missgeburt
re- Reexport, Reinfektion, Retransfusion
un-9 Undank, Unfall, Untiefe, Unabhngigkeit, Unbescheidenheit, Unsicherheit
ur- Urmensch, Urwald, Urangst, Urgefhl, Urgrovater
9 Unabhngigkeit, kao i Unbescheidenheit i Unsicherheit, imaju dvojaku interpretaciju i mogu se analizirati kao proizvodi prefiksacije, gde tvorbenu osnovu predstavljaju imenice Abhngigkeit, Bescheidenheit i Sicherheit, ili kao imenice izvedene sufiksom -heit/-keit u kojima tvorbenu osnovu ine pridevi unahngig, unbescheiden i unsicher (Fleischer/Barz 2012: 259).
39
Status tvorbenih elemenata koji se nalaze ispred tvorbenih osnova i imaju oblik
predloga, poput: an-, aus- bei-, mit-, zwischen- i slino, u germanistikoj literaturi o
tvorbi rei jeste sporan. Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 167) smatraju da tvorenice
iji prvi deo predstavljaju predlozi poput: Zwischenzeit, Mitgefhl, Beileid, Nebenakzent
i drugi, treba uvrstiti u sloenice, uz argumentaciju da navedeni elementi, za razliku od
prefiksa koji nisu poreklom predlozi kao to su -un, -erz, -miss i slino, mogu stajati
samostalno i samim tim imaju status slobodne morfeme. Budui da se kod tvorenica
koje sadre predloge ne objedinjavaju dva znaenja, nego se samo semantiki
modifikuje tvorbena osnova koju dati element specifikuje, odnosno dodatno odreuje,
ove tvorbene jedinice analiziramo kao prefikse, a tvorenice koje su njima izvedene, kao
izvedenice prefiksalne tvorbe.
Sledea tabela daje prikaz tvorenica sa prefiksima nastalim od predloga
(Fleischer/Barz 2012: 167-168).
Tabela 28 Imeniki prefiksi nastali od predloga u nemakom jeziku
ab- Abgrund, Abwind, Abdampf, Abprodukt, Abgott, Abscheu
an- Anhhe, Ankreis, Anzeichen
auf- Aufwind, Aufgeld, Aufpreis, Auftakt
bei- Beiblatt, Beiheft, Beiwagen, Beikoch, Beileid, Beigeschmack
gegen- Gegenlicht, Gegenwind, Gegenpol, Gegenbeispiel, Gegenkandidat, Gegenrevolution
mit- Mitgefhl, Miteigentmer, Mitschuld, Mitmensch, Mitverfasser, Mitverursacher, Mithilfe
neben- Nebenhaus, Nebenhhle, Nebenbeschftigung, Nebenakzent, Nebenfach, Nebeneffekt
ber- bergardine, berangebot, bergewicht, berpreis, bereifer
um- Umblatt, Umfeld, Umluft, Umweg
unter- Untergrund, Untertasse, Unterdruck, Untertemperatur, Untermieter, Unterkiefer
vor- Vorabend, Vorfreude, Vorgefhl, Vorarbeit, Vorgeschmack, Vorstrafe
wider- Widerhacken, Widersacher, Widerwille, Widersinn
zu- Zubrot, Zuerwerb, Zuname
zwischen- Zwischenakt, Zwischenraum, Zwischenabrechnung, Zwischenergebnis
40
U vezi s prefiksalnom tvorbom, takoe, ostaje sporan status rece nicht u
imenicama poput: Nichtanerkennung, Nichtraucher, Nichtmetall, Nichtschwimmer i sl.
Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012), kao i Velman (Wellmann 1975) ove tvorenice
obrauju kao sloenice, u kojima nicht predstavlja prvu konstituentu, dok mi smatramo
da poput prefiksa un- ili miss-, nicht ima jasnu modifikacionu funkciju i zbog toga ove
tvorenice, u analogiji sa tvorenicama koje sadre navedene prefikse, moemo uvrstiti u
izvedenice prefiksalne tvorbe.
U imeniku prefiksalnu tvorbu ubrajamo i izvoenje pomou prefiksoida. Ove
tvorbene jedinice, kao to smo ve napomenuli, nastaju od leksema, ali ih karakterie
dekonkretizovano znaenje u odnosu na lekseme iz kojih su nastali. Tako, na primer,
inae slobodna morfema Hlle u tvorenici Hllentempo ima znaenje koje se razlikuje
od osnovnog znaenja te lekseme. Usled apstrahovanog znaenja koje se realizuje tek u
kombinaciji sa drugim leksemama, i stvaranja itavog niza rei poput: Hllenangst,
Hllenhitze, Hllenlrm i slino, Hlle se moe klasifikovati kao prefiksoid (Lohde
2006: 16). Pored Hlle, tvorbeni elementi kao to su: Heiden- (Heidenspa), Mammut-
(Mammutinstitut), Mord- (Mordsarbeit), Riesen- (Riesendrang), Teufels-
(Teufelsbrigade), Wahnsinns- (Wahnsinnsangst) i drugi, takoe se posmatraju kao
elementi iji je status sporan, odnosno analiziraju se kao elementi koji su na granici
izmeu slobodne morfeme i prefiksa. Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 261) i Mo
(Motsch 2004: 373) obrauju ih kao slobodne morfeme, pa shodno tome, tvorenice koje
ih sadre, smatraju sloenicama. Za razliku od toga, Velman (Wellmann 1975: 137)
argumentuje da je kod ovih tvorenica re o izvedenicama prefiksalne tvorbe, sa ime se
i mi slaemo. Glavi razlog za njihovo ubrajanje u izvedenice lei u tome to, pri analizi
ovih tvorenica kako iz morfolokog, tako i iz semantikog aspekta, ne vidimo razliku u
odnosu na tvorenice iji prvi deo predstavljaju elementi poput Haupt- ili Grund- koji se
u germanistikoj gramatikografiji neretko klasifikuju kao prefiksoidi, dok su mu
Flajer/Barc (Fleischer/Barz 2012: 257) i u Dudenovoj gramatici (Duden 1998: 901)
dodelili ak i status prefiksa.
41
2.1.1.2.1 Modifikaciona funkcija prefiksalne tvorbe
2.1.1.2.1.1 Tvorba deminutivnih imenica
Prefiksalna tvorba deminutivnih imenica nije veoma zastupljena. Pod uticajem
engleskog jezika, u nemakom tvorbenom sistemu u funkciji prefiksoida javlja se samo
tvorbeni element Mini-, kao u: Mini-Aufstand, Minibus, Ministaubsauger, Mini-
Kapitalismus, Mini-Volksfront i Mini-Hochschulverband (Wellmann 1975: 127). U
Dudenovoj gramatici navode se i tvorbeni elementi Liliput- (Liliputformat,
Liliputbahn), kao i Zwerg- (Zwergbirke, Zwerghuhn) koji se, meutim, interpretiraju i
kao prve konstituente sloenica (Duden 1998: 505).
2.1.1.2.1.2 Tvorba augmentativnih imenica
U germanistikoj tvorbi rei, kao augmentativni prefiksi prvenstveno se
obrauju erz- i ber-. Prefiks erz- neretko se spaja sa tvorbenim osnovama koje odlikuje
negativna konotacija i njegovim dodavanjem na tvorbenu osnovu, njena se negativna
konotacija intenzivira, to se moe uoiti u primerima: Erzdummheit, Erzsauerei,
Erzschweinerei i sl.
Velman (Wellmann 1975: 138) u augmentativne prefikse ubraja i prefiks un-, a
kao primere navodi samo imenice: Unma, Unmenge i Unsumme. Augmentativna
funkcija prefiksa -un treba, meutim, da se razgranii od istog prefiksa koji slui za
negaciju, poput Ungeduld, kao i od onog sa pejorativnom konotacijom, kao to je
Unwetter.
U tabeli ispod dajemo pregled augmentativnih prefiksa u nemakom jeziku.
Tabela 29 Augmentativni prefiksi u nemakom jeziku
-erz Erzmusikant, Erzrivale, Erzgauner, Erzdummheit, Erzbel, Erzbetrger Erzfaschist, Erzfeind, Erzkommunist, Erznarr, Erzverrter Erzsauerei, Erzschweinerei
-ber bergardine, berschuh, bergewicht, berpreis, berangebot, bertemperatur, bereifer
42
Pored navedenih prefiksa, u tvorbi augmentativnih imenica prvenstveno je
zastupljen i znaajan broj prefiksoida, a tvorenice koje ih sadre oznaavaju naroito