Upload
sonnyblackccn
View
283
Download
2
Embed Size (px)
7/25/2019 Imenice (2)
1/20
Imenice
Vrsta
(prema
nastavku ugen. jedn.)
skupina rod imenicazavretak unominativu
primjeri (unominativu jednine)
a
(a-deklinacija)
glavnaskupinamukogroda
mukisuglasnik, -o, -e, -i,-u
zub,grad, Ivo, biro,Hrvoje, bife, viski, tabu
skupina
srednjegroda srednji -o, -e selo, more
e (e-deklinacija)
-askupina
enski, par mukogroda (npr. vojvoda)
-a voda,ena
i (i-deklinacija)
-iskupina
enskina suglasnik,izuzetno na i (ki)
kost, no
Vrsta a
Alternacije padenih nastavaka
Imenice mukog roda
V jd
U V jd alterniraju e i u. Naelno u dolazi iza nepani! glasova, tj. iza , ", d, #, j,lj, nj, , $
loau, kovau% mladi"u, &a'i"u% koledu% slavuju, arizeju% uitelju, prijatelju% konju%'ogatau% muu, kriu
zuzeci su (prividni) nepani suglasnici , , koji su nastali promjenom (prvompalatalizacijom) od glasova k, g, ! i c ispred e$
stric * strie% mjesec * mjesee% ovjek * ovjee% 'og * 'oe% knez * knee
zuzeci su od takve promjene neka vlastita imena$ +rancuz * +rancuzu, inez *inezu, nglez * nglezu.
7/25/2019 Imenice (2)
2/20
Nastavak u imaju i imenice koje imaju suglasniku skupinu sa suglasnikom k ili g nadrugome mjestu, ispred nastavka$ patku, maku, cvrku, mozgu.
menice koje u N jd zavravaju suiksom ar, -er, -ir naelno u V jd imaju ili e ili u,ali je e"e i o'inije u$ zu'arue, zalatarue, slikarue, pastirue, trenerue, rizerue.
menice sa suiksom or i ur imaju e$ inspektore, doktore, majstore.
/e#u imenicama na r car ima V jd samo care, a gospodar gospodaru.
menice s ostalim suglasnicima ispred vokativnog nastavka imaju e (pope, vane,golu'e, lopove).
I jd
U jd alternira o i e u nastavku, ovisno o pret!odnome suglasniku.
za nenepani! suglasnika dolazi om$ ovjekom, ivotom, 'rodom, vlakom,auto'usom.
ako nije nepani suglasnik, iza r, kao i u V jd, opet imamo dvije mogu"nosti$ -em i om.
za suiksa ar, -ir o'ino je om, a rje#e em$ kono'aromem, zu'aromem,zidaromem, okviromem, portiromem.
za suksa (a)r, tj. u kojem je nepostojano a, dolazi nastavak om$ metar * metrom,svekar * svekrom
za suiksa er, -or, -ur samo je om$ doktorom, proesorom, prozorom, tanjurom,inenjerom, rizerom.
za nepani! i iza c (osim izuzetaka u stranim rijeima) dolazi em$ muem, kriem,koarkaem, tapi"em, ajem, noem, osje"ajem, konjem, glumcem, maslacem.
zuzeci su ilcom, vicom, licom, princom.
0ko ispred zavrnoga nepanoga suglasnika stoji e, onda je nastavak o'ino om(disimilacija)$ lupeom, padeom, crteomem, keljomem, 1enjom, &eom,jeomem.
menice sa zavrnim d, t imaju o'je mogu"nosti$ platemom, dudemom.
menica put ima u jednome znaenju (kad znai stranu kojom se kre"emo iliputovanje) nastavak om$ dem ovim drugim putom. 0 u prenesom znaenju imanastavak em$ 2im putem ne"e nita posti"i.
G mn
7/25/2019 Imenice (2)
3/20
-3 je o'ian i naje"i nastavak. i ili iju imaju samo imenice$ ljudi * ljudi, !vat *!vati, ar * ari, par * pari (za ono to je stalno u paru, npr. arape, rukavice% inae jemnoina parovi parova), vat * vati, volt * volti.
Nastavak iju imaju samo ove imenice$ prst * prstiju% gost * gostiju% nokat * noktiju
(uz ostale nastavke).
Imenice srednjeg roda
0lternaciju nastavak u srednjem rodu imamo samo u jd. Nastavak om imajuimenice sr. r. koje u N jd imaju o, a em one koje imaju e (osim neki! strani!imenica, npr. inale * inalom)$ selo * selom, polje * poljem, srce * srcem, pismo *
pismom.
Alternacije osnove
Imenice mukog roda
4lavni razlozi za alternaciju imenice mukoga rode jesu$ 5) ispadanje tzv.nepostojanog a, 6) promjena l * o na kraju sloga, 7) promjene zavrni! suglasnika
pred samoglasnicima u nastavku i i e, 8) proirivanje skra"ivanje osnova umnoini.
Nepostojano a
Nepostojano a dolazi u suiksima$ -ac, -lac, -ak, -alj, -an, -anj, -ar, -at, -am, -ao.
9onekad i drugim imenicama (pas * psi). :'ino je kratko a u tim suiksimanepostojano, a u suiksu ac, koji uvijek kratak, nepostojano a je svuda osim uimenicama$ 'rzac, mrtvac, svjetlac, maslac, istac, prstac, madrac, mudrac, dakle usluaju kad ispred suiksa ac stoje dva suglasnika.
U posu#enim vlastitim imenima prema nepostojanome a imamo nepostojano e, ali seono nekad uva (npr. ;ragec * ;rageca), a esto se ponaa kao nepostojano a(
7/25/2019 Imenice (2)
4/20
4 jd pratioca pratilac N jd
mislioca mislilac
@atim u 4 jd$ gimnazijAlca, ilegAlca, BpanjClca, pDlca
Nekoliko imenica s dugim o moe 'iti i 'ez l, ali se u standardnome jeziku za!tijevalik sa l$ vovol, sokosokol, stostol, dodol, sosol.
jedn. mn.
N0 kolac NV kolci
4 kolca 4 kolaca
;E kolcu ;E kolcima
V kole 0 kolce
kolcem
jedn. mn.
N talac NV taoci
40 taoca 4 talaca
;E taocu ;E taocima
V taoe 0 taoce
taocem
"edna#enje suglasnika po zvu#nosti
0ko se na#e 'ilo koji 'ezvuni suglasnik ispred zvunog ili zvuni ispred'ezvunoga, prvi se u nizu u slijedu prilago#uje drugomu$ a'ac * apca (nakonispadanja nepostojanoga a doli su u dodir ' i 'ezvuni c pa je ' izgu'io svojuzvunost radi prilago#avanja sljede"emu glasu, koji je 'ezvuan)% vra'ac vrapca,
polju'ac poljupca, postupak postupka, pogodak pogotka, ulazak ulaska.
zuzetak$ mozak mozga (ne postoji Fmoska).
GGGG d ispred s, , c, odsjek, odteta, podcijeniti, gradski (pravopisGGG)
7/25/2019 Imenice (2)
5/20
ada nakon ispadanja nepostojanoga a do#u u dodir d ili t sa c, onda dolazi i doredukcije ti! dentala$ krtac k(t)rca, sudac suca, otac oca.
;o toga dolazi oso'ito u mnoini, ispred i u nastavcima NV i ima u ;E$ pogodak pogo(d)ci pogo(d)cima% otpadak otpa(d)ci otpa(d)cima% podatak poda(t)ci
poda(t)cima.
U poslednje se vrijeme doputa pravopisom i pisanje skupa dc i tc, ali ne i Fsudca,Fotca
"edna#enje suglasnika po mjestu tvor$e
9rva palatalizacija
c, k, g, z, ! H e * , ,
starac stare, putnik putnie, pisac pie, laac lae
2akva promjena postoji uglavnom u V jd. U nekoliko sluajeva i u mn imenica na c sdugom mnoinom$ zec zeevi, princ prinevi.
;ruga palatalizacija
k, g, !, H i * c, z, s
putnik putnici putnicima% 'u'reg 'u'rezi 'u'rezima% ora! orasi orasima
GGG ali ne i$ veliki orasiGGG
9romjena za!va"a NV i ;E mn.
U velikom 'roju imenica stranoga podrijetla sa suglasnikim skupom na kraju osnove,od koji! je drugi t u 4mn imamo nepostojano a$ su'jekata, akcenata, astsenata,koncerata, projekata, koncepata itd. menice s drugaijim suglasnikim skupom nakraju osnove nemaju nepostojanoga a u 4 mn$ standarda, vikenda, trijuma, keksa,
kirurga, osajda, treninga, indeksa, kolapsa. /oe se katkad dogoditi radi stilistiki!razloga (kekasa, indekasa, 1tudenat je uzeo indekas i popio jogurat).
%uga mnoina
;uga se mnoina do'iva dodavanjem sloga evov (ovisno o palatalnosti pred!odnogasuglasnika) na osnovu jednine jednosloni! imenica, npr$ grad gradovi% sin sinovi,mu muevi, kralj kraljevi.
2akve imenice mogu naje"e imati i kratku mnoinu, ali su one ili regionalne ilistilski i pjesniki o'iljeene, npr.$ grad gradi, vrag vrazi, 'og 'ozi, kralj kralji.
7/25/2019 Imenice (2)
6/20
Neke imenice mogu imati u neutralnoj upotre'i i dugu i kratku mnoinu$ 'rk 'rkovi'rci, vuk vukovivuci, znak znakovi znaci, zvuk zvukovizvuci. menice koje uzdugu mnoinu imaju i kratku kao stilsko sredstvo ipak nemaju nikad 4 mn u kraktojmnoini. menice koje imaju i duge i kratke mnoine na standardnoj razini tako#ernemaju kratke mnoine u 4, ali su mogu"e od neki! (npr. noa, znaka), ali vrlo
rijetko.
menice sa zavrnim c (doma"e i strane odavno u !rvatskom jeziku$ stric, princ, zec)c pretvaraju u , a u novijim stranim rijeima o'ino ostaje c, ali i jedne i drugedo'ivaju varijantu produene osnove na ev$ stric strievi, zec zeevi, princ
prinevi% vic vicevi, 'lic 'licevi, ilc ilcevi.
menice car, ir imaju varijantu mnoinske osnove na ev$ carevi, irevi.
menica knez ima mnoinu i knezovi i kneevi.
Neke imenice na s, -z, -r imaju varijantu na ev, ali je u jezinoj normi e"e ov$nos (nosevi)nosovi, mlaz (mlazevi) mlazovi, kurs (kursevi)kursovi, sir (sirevi)sirovi.
Neke imenice imaju dugu ili kratku mnoinu ovisno o znaenju$
sat sati (za vrijeme) satovi (za ure#aj ili kolsku jedinicu nastave)
akt akti (spisi) aktovi (slikarsko djelo i dio dramskoga teksta)
in ini (djela, ono to se uini) inovi (dijelovi dramskoga teksta i stupnjevi vojne!ijerar!ije)
1amo kratku mnoinu imaju$
ar, 'ard, &ask, 'ron!, &ur, cent, crv,
7/25/2019 Imenice (2)
7/20
ad se jednoslone osnove koje imaju dugu mnoinu na#u u sloenicama, o'inone"e imati dugu mnoinu, iako je u osnovnoj rijei o'avezna, npr.$ nosorozi (rogovi),vodopadi, ispadi (padovi), vodoskoci (skokovi), 'rodolomi (lomovi), okruzi(krugovi), drvoredi (redovi), konteksti (tekstovi), imii (mievi)
&kra'ivanje osnove
;oga#a se u imenicama sa suiksom in$ otoanin otoani, 1pli"anin 1pli"ani,1r'in 1r'i, gra#anin gra#ani, kr"anin kr"ani, tiranin tirani.
menice gospodin i vlastelin imaju z'irnu mnoinu gospoda, vlastela (ormalnoimenice . r. u jd.) a nema o'ine mnoine.
menica 2urin ima mn. 2urci (4 mn 2uraka), izvedenu prema zastarjelome N jd2urak.
menice stranoga podrijetla sa zavrnim i ispred nastavaka, radi zatvaranja zijeva(!ijata) do'ivaju j$ kivi kivija, iri irija, /iki /ikija, &o'i &o'ija, taksi taksija, viski viskija.
2o se ne doga#a s imenicama koje imaju ostale samoglasnike na kraju$ ekspoze -ekspozea, ta'u - ta'ua, 'iro 'iroa, 'ie 'iea
jedn. mn.
N0V taksi NV taksiji
4 taksija 4 taksija
;E taksiju ;E taksijima
taksijem 0 taksije
jedn. mn.
N0V metro NV metroi
4 metroa 4 metroa
;E metrou ;E metroima
metroom 0 metroe
7/25/2019 Imenice (2)
8/20
jedn. mn.
N0V 'ie NV 'iei
4 'iea 4 'iea
;E 'ieu ;E 'ieima
'ieom 0 'iee
jedn. mn.
N0V ta'u NV ta'ui
4 ta'ua 4 ta'ua
;E ta'uu ;E ta'uima
ta'uom 0 ta'ue
jedn. mn.
N0V inale, tornado N0V inala (sr. r.), tornada (sr.r.)
4 inala, tornada 4 ta'ua
;E inalu, tornadu ;E inala (sr. r.), tornada (sr.r.)
inalom, tornadom
jedn. mn.
N0V radio, auto NV radiji, auti
4 radija, auta 4 radija, auta
;E radiju, autu ;E radijima, autima
7/25/2019 Imenice (2)
9/20
radijem, autom 0 radiji, aute
Imenice srednjega roda
menice s proirkom en-$
rame ramena% vrijeme vremena% sjeme sjemena% tjeme tjemena% pleme plemena% sljeme sljemena% 'reme 'remena% ime imena% prezime prezimena%vime vimena.
menice s proirkom et- (ivo, mladunad)$ janje janjeta janjad% tele teleta telad% pile pileta pilad% dijete djeteta djeca (. r., kao glava)% jare jareta
jarad% dojene dojeneta dojenad% mae maeta maad% unue unueta unuad itd.
@a mnoge od ti! imenica postoje paralelne imenice s o'inom mnoinom$ pili"i,janjci, mai"i, unuu"i.
1a z'irnom mnoinom za mladunad upotre'ljavaju se z'irni 'rojevi (npr. peterojanjadi, djece).
Uz imenicu momad u dananjem o'inom znaenju (ekipa) dolazi o'ian 'roj (jednamomad, dvije momadi), a z'irni za znaenje Kskup mladi! momakaK$ dvoje
momadi.menice s proirkom et- (stvari)$ ue ueta uad% 'ure 'ureta 'urad% dugme dugmeta dugmad% puce puceta pucad.
menica jaje ima paralelno s normalnom promjenom i duinom, i proirak et-, ali ne iz'irnu mnoinu
Nsg jaje 4pl jaja jajeta Nsg jaja
jedn. mn.
N0V jaje N0V jaja
4 jajeta jaja 4 jaja
;E jajetu jaju ;E jajima
jajetom jajem
menica drvo ima o'je mogu"nosti, ali s razliitim znaenjem$
7/25/2019 Imenice (2)
10/20
Nsg drvo 4sg drveta Npl drveta (za sta'la% iva ili posjeena - drzeLo)
Nsg drvo 4sg drva Npl drva (za gra#u s kojom se radi, u kojoj se to izraduje ilise loi u vatri dreLno)
@'. imenica drve"e ima znaenje z'roj sta'la, ali samo u z'irnoj mnoini. 9ostoji jojedna z'irna imenica drvlje, koja ima znaenje nekorisnoga, nepotre'noga drvnogamateriala, komada kao otpadaka ili nanesenoga u poplavi i sl.
jedn. mn.
N0V drvo N0V drveta
4 drveta 4 drveta
;E drvetu ;E drvetima
drvetom
jedn. mn.
N0V drvo N0V drva
4 drva 4 drva
;E drvu ;E drvima
drvom
menice s proirkom es- u mnoini$
udo uda uda udesa (stilski o'.)
kolo kola kola kolesa (zast., stil.)
ne'o ne'a ne'esa
tijelo tijela tjela tjelesa (pogrd.)
menica dijete za mnoinu ima samo z'irnu imenicu djeca (ormalno imenica . roda ideklinira se kao glava u jednini)
menica podne (popodne) deklinira se s proirkom v (i u jednini i u mnoini) podneva.
7/25/2019 Imenice (2)
11/20
jedn. mn.
N0V podne N0V podneva
4 podneva 4 podneva
;E podnevu ;E podnevima
podnevom
menica do'a jedini je izuzetak im. sr. r. sa zavretkom a. :na moe ostati ostati 'ezdeklinacije, ali moe imati i deklinaciju kao ostale imenice sr. roda (u njegovo do'a, unjegovomu do'uMMM).
jedn. mn.
N0V do'a N0V do'a
4 do'a 4 do'a
; do'a ;E do'a do'ima
E do'a do'u
do'a do'om
menica vee (razgovorni i regionalni o'lik imenice veer) ima samo jedninu, i to sproirkom r-. =ezina norma preporuuje lik veer, ali kao imenicu . r. na suglasnik.9rema tome i preporuen pozdrav ;o'ra veer (prema regionalnim o'licima$ ;o'arveer i ;o'ra vee i ;o'ro vee).
u imenicama sr. r. u 4 mn dolazi nepostojano a$ sredstvo sredstava, pismo pisama, sta'lo sta'ala, govno govana itd.
1uglasniki se skupovi st, t, zd, d nikad ne rastavljaju nepostijanim a$ mjesto mjesta% ognjite ognjita.
ad imamo tri suglasnika, u kojima su st ili t ispred nekog drugod suglasnika, onda adolazi izme#u skupa st, t i tre"ega suglasnika$ junatvo junatava.
menice oko oi% u!o ui
7/25/2019 Imenice (2)
12/20
jedn. mn.
N0V oko N0V oi
4 oka 4 oiju
;E oku ;E oima
okom
jedn. mn.
N0V u!o N0V ui
4 u!a 4 uiju
;E u!u ;E uima
u!om
ULaga$
jedn. mn.
N0 u N0V ui
4V;E ui 4 ui uiju
ui uju ;E uima
edeklinacija (vrsta e)
U ovoj se deklinaciji dekliniraju ove imenice$
- sve imenice enskoga roda sa zavretkom a i e u Njd (knjiga, ena, ku"a,ruka, majka, ata, =ela, ate, =ele...)
- sve imenice m. roda sa zavretkom a (Nikola, vojvoda, sluga, vica...)
7/25/2019 Imenice (2)
13/20
jedn. mn.
NV kolega, Nikola N0V kolege (Nikole)
4 kolege, Nikole 4 kolega (Nikola)
; kolegi, Nikoli ;E kolegama (Nikolama)
0 kolegu, Nikolu
E kolegi, Nikoli
kolegom, Nikolom- imenice . roda koje imaju samo mnoinu (!lae, novine, naoale...)
jedn. mn.
NV N0V !lae, novine
4 4 !laa, novina
; ;E !laama, novinama
0
E
- neke z'irne imenice koje stoje prema imenicama m. i sr. roda u jednini ('ra"a,
djeca, vlastela, gospoda)
- imenice mukoga roda (!ipokoristici) s dva sloga i s uzlaznim naglaskom(medo, zeko, ujo, Vla!o, vo, =ure, ;rago, 0nte, /ile)
jedn. mn.
NV zeko, medo, ;rago, /i!o, vo N0V zeke, mede
4 zeke, mede, ;rage, /i!e, ve 4 zeka, meda
; zeki, medi, ;ragi, /i!i, vi ;E zekama, medama
0 zeku, medu, ;ragu, /i!u, vu
E zeki, medi, ;ragi, /i!i, vi
7/25/2019 Imenice (2)
14/20
zekom, medom, ;ragom, /i!om, vom
Alternacije padenih nastavaka
V jd
Nastavak a imaju$
- muka imena i prezimena s nastavkom a u N jd$ Nikola, vica, /atija...- mnoga enska imena, a oso'ito ona koja imaju dva suglasnika ispred nastavka$
&lanka, 1tanka, Vlatka, Vesna, Ejerka...
- mnoge op"e imenice, oso'ito nazivi rod'inski! odnosa (i mukoga i enskogaroda)$ teta, tetka, mama, strina, gazda...
Nastavak e imaju$
- troslone i vieslone imenice sa suiksom ica$ proesorice, gospo#ice,drugarice, golu'ice, kolegice, uiteljice, 0nice, Verice, vlasnice...
Nastavak o imaju$
- dvoslona vlastita imena i prezimena s dugim uzlaznim naglaskom$ /ira
/iro% Nada Nado. =ela =elo, Neda Nedo...- op"e imenice (drugaije od dosad navedeni!)$ djevojko, susjedoa, glavo,duo, pjesmo, 'udalo, ;almacijo, 'ra"o, vlastelo, gospodo...
- op"e imenice s pogrdnim znaenjem sa suiksom ica$ varalico, u'ojico,izdajico, ulizico.
- op"e imenice mukoga roda sa suiksom a$ slugo, vojvodo.
G mn
U 4mn naje"e imamo 3, rje#e i (samo kad imamo dva suglasnika isprednastavka), a u samo u tri imenice$
ruku, nogu i rje#e slugu, ali paralelno s o'inim o'licima$ ruk3, nog3, slug3
(od mali! nogu, goli! ruku, vezani! ruku, prljavi! ruku...)
Nastavak 3 jedina je mogu"nost u svim imenicama s jednim suglasnikom isprednastavka u 4mn, tj. i onda kad se suglasniki skup rastavlja nepostojanim a$ ja'uka
ja'uk3% kruka kruak3, trenja treanja.
7/25/2019 Imenice (2)
15/20
:d imenica sa suglasnikim skupom kv ispred nastavka ('ukva, smokva, mrkva,tikva, crkva...) samo imenica 'reskva ima 4mn 'ez v$ 'reskva - 'resaka.
jedn. mn.
N smokva, crkva, 'reskva N0V smokve, crkve, 'reskve
4 smokve, crkve, 'reskve 4 smokava (smokva) (smokvi), crkava (crkva) (crkvi),$resaka ('reskvi)
; smokvi, crkvi, 'reskvi ;E smokvama, crkvama,'reskvama
0 smokvu, crkvu, 'reskvu
V smokvo, crkvo, 'reskvo
E smokvi, crkvi, 'reskvi
smokvom, crkvom, 'reskvom
Nastavak i dolazi samo kad se suglasniki skup ispred nastavka ne rastavljanepostojanim a$ dogma dogmi, istka istki.
puno slu#ajeva postoje dvije mogu'nosti* s nepostojanim a i $ez nepostojonagoa* a $ez nepostojanoga a opet dvije mogu'nosti (nastavak +a ili +i). ,ako imenica
moe imati i tri o$lika u Gmn* npr.- optu$a + optua$a optu$a optu$i.
rednost u takvim slu#ajevima tre$a $iti upravo tim redoslijedom- nepostojano
a* $ez nepostojanoga a i s nastavkom +a* a tek onda o$lik s nastavkom +i.
ma me#utim suglasniki! skupova koji se nikad ne rastavljaju$ st, t, zd, d, , ".
2akve imenice imaju samo nastavak a$ 4mn - vrsta, pota, krasta, zvijezda, nuda.
Jastavljaju se nepostojanim a suiksi$
$a ured'a ureda'a ured'a ured'i% vje'a vjea'a vje'a vje'i
GGG Ne rastavlja se ako je ispred toga suiksa$
j$ postroj'a postroj'3 postroj'i
l$ mol'a mol'3 mol'i
7/25/2019 Imenice (2)
16/20
lj$ palj'a palj'3 palj'i
m$ 'om'a 'om'3 'om'i
r$ tor'a tor'3 tor'i
z$ goz'a goz'3 goz'i (ali$ izo'raz'a izo'raza'a% iz'a iza'a)
ka-(kocka kocak3 kock3 kocki% maka maak3 mak3 maki% majka majak3 majk3 majki% djevojka djevojak3 ( djevojk3 djevojki)% snimka snimak3 snimk3 snimki% klopka klopak3 klopk3 klopki% 'anka 'anak3
'ank3 'anki% greka greak3 ( grek3 greki)% patka patak3 patk3 patki%koljka koljak3 koljk3 koljki).
1uiks ka se ne rastavlja ako je ispred njega$
l$ li'eralka li'eralk3 li'eralki
r$ uliarka uliark3 uliarki
la(iza g)$ igla igal3 ( igl3 igli)% cigla cigal3 cigl3 cigli
lja(iza m)$ zemlja zemalj3 (ze drave) zemlj3 (sastav ili povrina tla)ma(iza s, z)$ pjesma pjesam3 pjesm3 (pjesmi)% prizma prizam3 prizm3
prizmi
na (iza s)$ usna usan3 usn3 (usni)% 'asna 'asan3 'asn3 'asni
nja(iza g, k, )$ dagnja daganj3 dagnj3 dagnji% suknja sukanj3 suknj3 suknji%trenja treanj3 trenj3 (trenji)% vinja vianj3 vinj3 (vinji) skup nja serastavlja samo u te dvije imenice.
ra- katedra katedar3 katedr3 (katedri)% ira iar3 ir3 (iri)% igra igar3 igr3 (igri)% vatra vatar3 vatr3 (vatri)% litra litar3 litr3 (litri)% sestra sestar3 (setstr3)
ta-karta karat3 kart3% kuverta kuverat3 kuvert3 kuverti
va-'ava 'aav3 ('av3 'aci)% tikva tikav3 (tikv3 tikvi)
Napomena$ vidi gore$ 'reskva
Alternacije osnove
% / jd
7/25/2019 Imenice (2)
17/20
;ruga palatalizacija$ k, g, ! H i * c, z, s
ruka ruci% knjiga knjizi% sna!a snasi
Nasuprot promjeni suglasnika po prvoj palatalizaciji (k, g, ! H e * , , ) promjene po
drugoj palatalizaciji, koja za!va"a ;Ejd e- deklinacije, nije dosljedna$
- oso'na imena sa suglasnikom skupinom ispred nastavka$ 0nka 0nki,=adranka =adranki, Ielga Ielgi
- !ipokoristici m. roda$ ;rago ;ragi, zeko zeki, Vla!o Vla!i
- mnoga georaska i vlastitat imena i prezimena$ &oka &oki, 9oega 9oegi,&aka &aki, artaga artagi
(ali$ 0ljaska 0ljasci, Eika Eici, 0rika 0rici, 0merika 0merici)
- !ipokoristici . roda$ 'aka 'aki, seka seki, koka koki, ;raga ;ragi- velik 'roj strani! rijei sa suglasnikom g na kraju osnove)$ saga sagi, joga
jogi, droga drogi, uga ugi, liga ligi, siga sigi, kolega kolegi
- mnoge rijei sa suglasnikom skupinom ispred nastavka$ patka patki, tetka tetki, gra#anka gra#anki, rizerka rizerki, kocka kocki, maka maki.
Jedovito ostaje naizmijenjeno k u suikima lka u tvor'i etnika (/ongolka /ongolki) ili kad znai pripadnicu kakva drutva, stranke i sl. (li'eralka li'eralki,ilegalka ilegalki) te u suiksu ka kao suikcu . roda koji se dodaje imenicama m.
roda na er$ licemjerka, trenerka, maserka, rizerka, nasuprot imenicama drugaijegaznaenja$ zamjerka zamjerci, k"erka k"erci.
Neke od imenica sa suglasnikim skupom na kraju osnove imaju dvostrukumogu"nost$ pripovijetka pripovijeci pripovijetki% 'itka 'ici 'itki.
/e#u imenice pripadaju i zemljopisna imena zemalja, gradova, koja imaju o'likpridjeva (+rancuska, Irvatska, /a#arska, /akarska, oruka...), ali se onedekliniraju kao pridjevi . roda.
menica mati$
jedn. mn.
NV mati N0V matere
4 matere 4 matera
; materi ;E materama
0 mater
7/25/2019 Imenice (2)
18/20
E materi
materom
1amo je NVjd u upotre'i u knjievnome jeziku i to kao rije pjesnikoga ili visokogastila, dok su ostali o'lici uz stilsku vrijednost esto regionalni ili (regionalno) pogrdni.Umjesto nji! slui rije majka.
ideklinacija (vrsta i)
9o ovoj deklinaciji dekliniraju se$
- imenice . roda koje imaju suglasnik na kraju Njd (kost, krv, e#, mladost,lju'av)
- imenica k"i
jedn. mn.
NV k"i N0V k"eri
4 k"eri 4 k"eri
; k"eri ;E k"erima
0 k"er
E k"eri
k"eri k"erju
- imenice koje u Njd imaju na kraju o l$ misao, pomisao, pogi'ao- mnoina imenica sr. roda oko, u!o (oi, ui)
- imenice koje stoje kao z'irna mnoina (po znaenju) prema imenicama sr.roda s proirkom et (momad, telad, pilad)
Alternacija nastavaka
jd
U jd dva su nastavka (-i i ju), ali se ju javlja u tri varijante$ -ju, -lju, -u.
Nastavak i mogu imati sve imenice i-deklinacije.
7/25/2019 Imenice (2)
19/20
Nastavak ju mogu naelno imati tako#er sve imenice te vrste, ali on u neki! imenicanaprosto nema potvrde ili je za'iljeen veoma rijetko.
menice na st imaju e"e u nego i$ mladost mlado"u mladosti, 'olest 'ole"u 'olesti, ludost ludo"u ludosti.
menice na ao e"e imaju ju$ misao milju misli
menice na v, -, -s, -, -d, -" imaju e"e i$ krv krvi krvlju, koko kokoi kokoju, la lai laju, rije rijei rijeju, lju'av lju'avi lju'avlju, no" no"i no"ju.
9raktino nikad ju nemaju ove imenice$
- na d$ "ud, !rid, mjed, z'irne imenice na ad (ali$ glad)%- na n$ jesen, studen, visoravan, 'ojazan%
- na t$ 'it, etvrt, nit (ali$ smrt)%
- na $ trule, mlade, sr, sitne.
4mn
U 4mn o'ino je nastavak i, a nastavak iju ima samo nekoliko imenica$
oi oiju, ui uiju
kost kosti kostiju, prs prsi prsiju (uz prsa prsa), no" no"i no"iju, koko kokoi kokoiju, u ui uiju.
Alternacije osnove
=otovanje pret!odnoga suglasnika u jd s j u nastavku ju$
- st * "$ mladost mlado"u- v * vlj$ krv krvlju
- p * plj$ kap kaplju
- t * "$ smrt smr"u
- d * #$ glad gla#u
- sl * lj$ misao milju
- l * lj$ so solju
7/25/2019 Imenice (2)
20/20
- ' * 'lju$ zo' zo'lju
- v * vlju$ lju'av - lju'avlju