Embed Size (px)
Citation preview
www.sec.ba
Njega bolesnika odAlzheimerove bolesti
www.sec.ba
DemencijaDemencija je termin koji označava gubitak
pamćenja i drugih intelektualnihsposobnosti dovoljno izraženih da utičuna svakodnevni život oboljelog. Opasnostobolijevanja od demencije raste sastarosnom dobi, a poznato je da se nekioblici javljaju već u srednjim godinama
www.sec.ba
VRSTE DEMENCIJE:Postoji veliki broj bolesti kod kojih može
da se javi intelektualno propadanje, a ABima najveću frekvenciju i čini preko 60%od svih slučajeva.
Ova stanja su okarakterisana nepovratnimpromenama u mozgu, jer dolazi dopropadanja nervnih ćelija.
Kod vaskularne demencije dolazi doporemećaja uzrokovanih oštećenjemkrvnih sudova mozga
www.sec.ba
VRSTE DEMENCIJE:Svaka od navedenih bolesti ima svoje
specifičnosti u ispoljavanju i toku. Sam tokje takođe nešto drugačiji od jednog dodrugog tipa demencije i stoga treba daimaju poseban pristup i negu. Bez obzirana sliku bolesti, svaki pojedini pacijent jeindividualan u svojim reakcijama na bolest
www.sec.ba
Kliničke forme demencijaLako dementne osobe su u stanju da žive
samostalno, uz relativno očuvanusposobnost rezonovanja u svakodnevnimživotnim situacijama, uprkos očiglednomoštećenju kognitivnih funkcija
Umereno dementne osobe nisu u potpunostibezbedne u odsustvu osobe koja vodi briguo njima. One zanemaruju značajne aspektelične higijene, neuredno i neadekvatno sehrane, ne snalaze se sa novcem i imajuprobleme u socijalnim kontaktima
www.sec.ba
Kliničke forme demencijaTeško dementne osobe nisu u stanju da
vode samostalan život. One ne mogusamostalno da se hrane, održavaju ličnuhigijenu i kontrolišu fiziološke potrebe.Nadnjima je potreban kontinuiran nadzor
www.sec.ba
Alzheimerova bolest:Alzheimerova bolest je najčešći oblik
demencije.Većina starih ljudi uočava da povremeno
ima problem sa pamćenjem, ali kada su tiproblemi učestali i kada stara osobapostane konfuzna, tada se već možeposumnjati da se radi o nekoj vrstidemencije.
www.sec.ba
Alzheimerova bolest:Samo dobra dijagnostička obrada od
strane neurologa će pomoći da se napravilinija razgraničenja između promjenashodnih fiziološkom starenju i simptomademencije. Tako da ni oboljeli ni članovinjegove porodice ne mogu prepoznatisam početak bolesti
www.sec.ba
ZNACI UPOZORENJAPOREMEĆAJ PAMĆENJA- Otežano
upamćivanje novih informacija jedan je odnajčeščih početnih znakova A.B. Osobasve češće zaboravlja i ne može kasnije dase prisjeti informacije koju je zaboravila
PROBLEMI KOD OBAVLJANJASVAKODNEVNIH POSLOVA- Oboljeli odAB teško planiraju i obavljajusvakodnevne aktivnosti
www.sec.ba
ZNACI UPOZORENJA:TEŠKOĆE U GOVORU, ČITANJU I
PISANJU- Zaboravljaju riječi, zamjenjujuih neadekvatnim ili nerazumljivim.
DEZORIJENTISANOST U VREMENU IPROSTORU- Osoba ne zna datum,mjesec, godinu, godišnje doba, datumsvog rođenja, ne snalazi se na poznatimmjestima.
www.sec.ba
ZNACI UPOZORENJA:POGREŠNE PROCJENE I ODLUKE-
Postaje nekritičan u pogledu novca,neadekvatno se oblači, neprilagođenovremenskim prilikama i određenimprigodama.
POREMEČAJ APSTRAKTNOGMIŠLJENJA- Ne snalazi se u finansijama,korišćenju brojeva, ne razumije pojmovekao što su ljubav, sreća, tuga, rođendan
www.sec.ba
ZNACI UPOZORENJA:
GUBLJENJE STVARI I OPTUŽIVANJEZA KRAĐU- Odlaže stvari naneuobičajena mjesta, zaboravlja gde ih jeostavila i optužuje za krađu.
PROMJENE U RASPOLOŽENJU IPONAŠANJU- Podložan je iznenadnimpromjenama u ponašanju koje varira odmirnoće do plača i bijesa bez ikakvograzloga.
www.sec.ba
ZNACI UPOZORENJA:
OSTALE PROMJENE- Postaju konfuzni,prestrašeni, sumnjičavi i nepovjerljivi.
GUBITAK INICIJATIVE- Pasiviziraju se,spavaju više nego obično, povlače se usebe i potišteni su.
www.sec.ba
FAKTORI RIZIKA- na koje se nemože uticati:
- Starost: Ne može se uticati na godinestarosti te se najčešće javlja kod osobapreko 65 godina, a preko 85 godina je jošučestalija.
- Porodična istorija: Ukoliko u porodičnomstablu ima oboljelih, a naročito ako ih imaviše vjerovatnoća je veća
www.sec.ba
FAKTORI RIZIKA- na koje se nemože uticati:
- Genetika: Učestvuje u veoma malom procentu,ali je uključena u nastanak bolesti..
www.sec.ba
FAKTORI RIZIKA- na koje semože uticati:
- Povreda glave: Postoji veza izmeđupovrede glave i Alzheimerove bolesti,pogotovo ako je bilo više težih povreda.
- Stanje srca i krvnih sudova: Riziknastajanja Alzheimerove bolesti raste poduticajem brojnih faktora koji oštećuju srcei krvne sudove.
www.sec.ba
FAKTORI RIZIKA- na koje semože uticati:
Način života: Vođenje zdravog života je dobraprevencija za nastanak Alzheimerove bolesti(pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanjealkohola i duvana).
www.sec.ba
Stadijumi Alzheimerove bolesti:
Prvi ili blagi stadijum
Drugi ili srednjistadijum
Treći stadijum ilivegetativno stanje
www.sec.ba
Siptomi prvog stadija:Često zaboravlja događaje iz bliske
prošlostiPovremena zbunjenost oko datuma, dana
u nedeljiSmanjena sposobnost izvođenja
jednostavnih aritmetičkih radnjiSmanjena sposobnost izvođenja
komplesnih radnji
www.sec.ba
Siptomi prvog stadija:Slabljenje prosuđivanja – nekritičnost u
ponašanjuZaboravljanje nekih detalja iz vlastite prošlostiNesnalaženje u prostoruZaturanje stvari i ostavljanje predmeta na
neobična mjestaPromjene raspoloženjaOsoba postaje depresivna, povlači se u sebe
www.sec.ba
Simptomi drugog stadija:Zaboravljaju bitne informacije iz sopstvenog
životaPostoji zbunjenost oko datuma, dana u
nedelji, godišnjeg dobaJavljaju se problemi oko odabiranja
garderobe za određene vremenske prilikeZadržavaju saznanja o svojoj okoliniPovremeno zaborave svoje ime i imena
svojih bližnjih, mada generalno razlikujunepoznate od poznatih
www.sec.ba
Simptomi drugog stadija:Pate od poremećaja snaNemogućnost kontrolisanja fizioloških
promenaPostaju sumnjičavi, prestrašeni,
haluciniraju, javljaju se određenerepetativne radnje
Ličnost se mijenja, postaju konfuzni, gubesposobnost da brinu o sebi
Skloni su lutanju
www.sec.ba
Simptomi trećeg stadija:Gubi kontakt sa okolinomGubi moć konverzacijeNesposobnost kontrolisanja pokretaNesposobnost kontrolisanja fizioloških
potrebaGube sposobnost samostalnog kretanja i
sjedenjaGutanje je otežano
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
FIZIKALNA TERAPIJA- AB prati gubitaktjelesnih sposobnosti, snage ipokretljivosti. Sve počinje lošim držanjemprilikom stajanja, sjedenja i hodanja dodjelimične, a na kraju i potpunenepokretljivosti. Nepokretan bolesnikprestavlja najveći problem u dugimgodinama bolesti.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Potrebno je učiniti sve da se nepokretnostšto duže odgodi, a primjerenom fizikalnomterapijom to se može postići sve do predsam kraj bolesti. Početak fizikalne terapijepotrebno je prilagoditi stanju oboljelog,vodeći računa o njegovim trenutnimmogućnostima, njegovim ranijimsposobnostima, interesima,i naravno,sadašnjem zdravstvenom stanju.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
SJEDENJE I STAJANJE: Oboljela osoba običnostoji i sjedi u nefiziološkom položaju- leđa supogrbljena, glava i trup nagnuti naprijed, rukeskupljene nad savijenim nogama.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Posledica- Nepravilan položaj kodstajanja i sedenja izaziva umor mišića,bolove u nogama, leđima, vratu i glavi. Uovakvom položaju leđni mišići suneprirodno opterećeni, a trbušni opušteni,što posle izvesnog vremena rezultiraslabljenju mišića. Kod ovakvog položajajavljaju se smetnje kod disanja i probave
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Preporuke:Često mijenjati položaj, a ukoliko je u
moguće potrebno je da oboljelipovremeno ustaje.
Podmetati relaksirajući jastuk pod leđai noge
Leđa moraju biti prislonjena uz naslonstolice.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Sprovoditi vježbe istezanja gornjih i donjihekstremiteta.
Sprovoditi vježbe razgibavanja zglobovaruku i nogu.
HODANJE: Ako bolesnik hoda mora senastojati da se ta funkcija očuva što jemoguće duže, sve dok postoji i najmanjasposobnost kretanja obolelog, pa makar tobilo i samo nekoliko koraka
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Prilikom hodanja, a da toga nismo svjesni, rukei noge, kičma, vrat i glava tj. cijelo tijelo sepostavlja u najpovoljniji položaj. Pokret hodapočinje u svim zglobovima tijela, prati ga radsvih mišića i utiče na rad srca, krvnih sudova,pluća, probavnog trakta. Prisustvo nemira unogama i potrebe za čestim mijenjanjempoložaja( često ustajanje sa stolice i iz postelje,te besciljno hodanje) treba iskoristiti i pravilnousmeriti njihovo kretanje
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Preporučuje se svakodnevno šetanje što jeduže moguće, van kuće, ali u poznatomokruženju, jer nepoznata mesta mogu kodoboljelog da izazovu nesigurnost, strah inemir. Podrazumjeva se da izlasci iz kućetreba da budu u pratnji, a ukoliko postojemogućnosti za samostalnu šetnju (zavisnood stanja obolelog), potrebno je preduzetimere opreza kako se ne bi u šetnji izgubio.Šetnje sa bolesnikom najlakši su i najboljioblik fizikalne terapije
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
LEŽANJE- ukoliko je bolesnik vezan za krevet,onda njegu usmjeriti u borbi protiv dekubitusa
KUPANJE: oboljela osoba vrlo često nemapotrebu za kupanjem ili je zaboravila kako se toradi
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
SAVJETI:- Poželjno je održavati ranije hig.navike- Pokušajte da kupanje bude prijatanrelaksirajući doživljaj, a ne prinuda
- Ukoliko odbija, sačekajte da buderaspoložena i onda je mirno nagovorite
- Ako nikako ne možete da je ubjedite,pripremite sve što je potrebno za kupanje,mirno je odvedite do kupatila i polakopristupite radnji kupanja.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
- Ako se javljaju teškoće oko kupanjautvrdite da li oboleli želi asistenciju drugeosobe(stid..)
- Preporučuje se održavanje samostalnostiprilikom kupanja.
- Potrebno je obezbediti sigurnost prikupanju(postavljanje rukohvata,neklizajućih podmetača, stolice....)
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
- Važno je upozoriti da oboljeli od AB čestonemaju osjećaj za toplo- hladno, te semoraju preduzeti mere opreza da neizazove opekotine prilikom kupanja,ukoliko to sam obavlja.
- Voditi računa da prilikom kupanja neizazove poplavu.
- Skloniti van domašaja hemijska srestva izkupatila
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
OBLAČENJE- Karakteristično je da oboljeli od AB često
nisu sposobni da se adekvatno obuku uskladu sa prigodama i vremenskimprilikama. Kako bismo izbjegli problemeove vrste potrebno je:
• Skloniti garderobu koja ne odgovaravremenskim prilikama i prigodama
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
• Izbjegavati komplikovanu odjeću(komplikovane kopče, dugmadi,usku...)• Koristiti obuću koja se lako obuva i koja ne
klizi, ne žulja, jednostavno sekopčačičak...)
• Održavati samostalnost u oblačenju, bezobzira koliko to dugo traje.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Kako nam je poznata njihova potreba zasvlačenjem, potrebno je voditi računa da se uzimskom periodu ne prehlade, jer nemajuosjećaj toplo- hladno.
• Pripremiti odjeću, poslagati je po redoslijeduoblačenja.
• Ukoliko radnja oblačenja suviše dugo traje ioboljela osoba ne uspije sama treba joj pružitipomoć, ali u principu treba biti strpljiv i pustiti daponavlja radnje oblačenja.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
KUVANJE- U ranoj fazi bolesti oboljelaosoba je sposobna sama da spremaobroke, ali je potrebno kontrolisati na kojinačin to radi. Loša koordinacija pokretapovećava rizik od povređivanja za vremespremanja obroka. Mora se obratiti pažnjana mogućnost rada sa električnimaparatima, oštrim predmetima, toplomvodom.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Kada prestane mogućnost samostalnogspremanja hrane, oboljelu osobu ne trebasasvim isključiti, ali omogućiti joj da uistom učestvuje koliko joj to sposobnostidozvoljavaju. Ukoliko oboljela osoba živisama, nije sposobna za samostalnopripremanje hrane poterbno jeorganizovati redovno snabdijevanje sva triobroka.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Problemi koji se javljaju uzimanjem hrane:• Odbijanje hrane• Prekomerno uzimanje hrane• Gubljenje osećaja za toplo-hladno• Zaboravljanje rukovanjem pribora za jelo• Problemi sa žvakanjem i gutanjem
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Preporuka: ne treba insistirati da posvaku cenu uzme dovoljnu količinu hrane,već sa puno strpljenja ponuditi više putamanje količine hrane.
Položaj za stolom treba da je udoban.Servirati hranu tamo gde je oboljela osobainače navikla da jede
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Ukoliko zbog apraksije i poremećajakoordinacije pokreta oboleli prosipa ilirazbacuje hranu, okolinu treba prilagodititako da se lako može očistiti.
Prepustiti oboljelom da sam jede koliko jeto moguće.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Ukoliko oboljela osoba zaboravi da je jelaili ima potrebu za većom količinom hranepotrebno je podsjetiti da je već jela iliposlužiti manju količinu hrane nižekalorijske vrednosti.
Kod gubljenja osečaja za toplo i hladno,mora se voditi računa da se oboljelom neservira suviše topla ili suviše hladnahrana.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Ako oboljela osoba nije više u mogućnosti dasavlada tehniku rukovanja priborom za jelo,potrebno je blago podsjetiti kako se to radi ilijoj servirati hranu koja je usitnjena i može sejesti rukama.
Problem žvakanja i gutanja u prvimstadijumima- oboljela osoba uzima većukoličinu hrane ili suviše brzo jede pa jemoramo podsjetiti da to čini sporije ili jojslužiti dio po dio.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
U zadnjoj fazi bolesti, oboljela osoba gubisposobnost gutanja, te je potrebno davatipasiranu hranu.
Smetnje gutanja- U kasnijim fazamabolesti smetnje gutanja su česta pojava.Razlozi zbog kojih dolazi do smetnjigutanja su različiti. Mogu da nastanu kaoposledica apraksije žvakanja i gutanja
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Savjeti:• Osoba prilikom jela treba da sedi
uspravno, nikako zabačena unazad• Ne treba da jede kada je uznemirena i
pospana• Ne davati hranu koja je istovremeno i
tečna i čvrsta• Davati isitnjenu hranu, po potrebi
mljevenu i pasiranu.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
• Zbog opasnosti od ugušenja izbegavati: žvake,tvrde bonbone, kokice koštunjavo voće,kikiriki....
• Ukoliko su smetnje pri gutanju učestale potražitipomoć ljekara
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Spavanje- Dešava se da oboleli od ABporemeti ritam spavanja, preko dana daspava, a noću da bude nemirna iuznemirava cijelu porodicu. Često noćunastaje uznemirenost, a i agresivnost.Ovo može da bude problem koji vas, kaoosobu koja njeguje oboljelog,najvišeiscrpljuje.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
Preporuka:- Voditi računa da ne spava preko dana- Dnevne šetnje i uvođenje fizičkih
aktivnosti.- Udobna postelja za noć- Obezbediti mir tokom noći, eliminisati
buku.
www.sec.ba
Savjeti za njegovatelje oboljelih odAB:
- Temperatura sobe treba da je prijatna,prostorija provjetrena.
- Blago osvetljenje prostorije za spavanje.
www.sec.ba
LUTANJE:Šest od deset ljudi (ili oko 60%) obolelih
od AB biće skloni lutanju. Mnogi ne mogučak da zapamte ni svoje ime ili adresu.Zato lako mogu da postanu dezorjentisanii da se izgube, čak i u svom komšiluku.Takođe lutanje može biti i veoma opasno-čak i po život
www.sec.ba
LUTANJE- šta izaziva?Efekat novih lijekova, stres, konfuznost,
dezorjentisanost u vremenu i prostoru,uznemirenost, anksioznost, nesposobnost daprepozna članove familije, mjesta, strah od jakihzvukova...
www.sec.ba
LUTANJE- ko je sklon?Svi oboljeli koji se sa redovnog posla
počinju vraćati kasnije no običnoOsobe koje pokušavaju da obave neke
poslove kojima su se ranije bavili – tipamora da ide na posao
Osobe koje pokušavaju da idu kući iakosu već kod kuće
www.sec.ba
LUTANJE- ko je sklon?Osobe kojima je teško da prepoznaju do
skora poznata mesta kao što sukupatilo,spavaća soba ili dnevna soba
Osobe koje idu samo da provere nekogaili nešto
www.sec.ba
LUTANJE- ko je sklon?Oni koji se ponašaju kao da hoće da
izvrše neku radnju, ali ne uspevaju da jeurade recimo drže saksiju u ruci u kojukažu da planiraju da će nešto da zasadeali krajnji ishod je jedino to što se uprljajusa zemljom
Oni koji se osećaju izgubljenim u novim ilipromenjenim do tada poznatimsredinama.
www.sec.ba
PONAŠANJE KOJE TREBAOČEKIVATI:
Treba biti svjestan da li je bolesnik sklonlutanju
Treba pokušati ocjeniti vrijeme u tokudana kada je oboljeli najviše sklon lutanjui u to vrijeme mu treba organizovati nekuaktivnost
www.sec.ba
PONAŠANJE KOJE TREBAOČEKIVATI:
Pružiti priliku oboljelom da se uključi u štoviše aktivnosti ili ga nagovoriti na nekiblagi oblik vježbanja, dati mu nešto daradi (slaže peškire), ubijediti ga da slušamuziku i sl.
U slučaju kada je oboljeli sklon da lutanoću, onda mu treba uskratiti spavanjepreko dana
www.sec.ba
PONAŠANJE KOJE TREBAOČEKIVATI:
Treba pratiti reakciju na lijekoveKada oboleli insistitira da ide na posao ili
hoće da ode kući onaj koji ga njegujetreba da ga usmjeri komunikaciju u tomsmeru da ga uputi na neku drugu radnju,jer oboljelog ne vrijedi negirati niti muzabranjivati
www.sec.ba
HVALA NA PAŽNJI!!
