SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

NIKOLINA JURČEVIĆ

POSLOVNI PLAN PODUZEĆA

PERGAMENT d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNI PLAN PODUZEĆA

PERGAMENT d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Studentica: Ime i prezime: Nikolina Jurčević

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081104164

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ Stranica

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA ....................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ................................................ 1

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................. 2

1.4. ZNANSTVENE METODE .................................................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA .......................................................................................... 3

2. POJAM I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA ................................. 5

2.1. POJAM I VRSTE POSLOVNOG PLANIRANJA .............................................. 5

2.2. TEHNIKE I METODE POSLOVNOG PLANIRANJA ..................................... 9

2.3. MJESTO I ZNAČAJ POSLOVNOG PLANIRANJA U PODUZEĆIMA ......... 9

2.4. VAŽNOST I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA ..................................... 11

2.5. POSTUPAK POSLOVNOG PLANIRANJA .................................................... 13

3. POSLOVNI PLAN KAO PRODUKT POSLOVNOG

PLANIRANJA ..................................................................................................... 15

3.1. DEFINIRANJE I OBILJEŽJA POSLOVNOG PLANA ................................... 15

3.2. VRSTE POSLOVNOG PLANA I NJIHOVA OBILJEŽJA .............................. 19

3.3. NAMJENA I SVRHA IZRADE POSLOVNOG PLANA ................................. 21

3.4. SADRŽAJ I PROCES IZRADE POSLOVNOG PLANA ................................. 24

4. POSLOVNI PLAN PODUZEĆA PERGAMENT d.o.o. ...................... 28

4.1. OPIS TVRTKE I OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU ..................................... 28

4.2. PLANIRANJE U PODUZEĆU PERGAMENT d.o.o. ..................................... 29

4.2.1. IZRADA OPERATIVNIH PLANOVA ................................................. 31

4.2.1.1. Planirani prihodi i rashodi poduzeća .......................................... 32

4.2.1.2. Trošak bruto plaća radnika ......................................................... 33

4.2.1.3. Proračun troškova poslovanja ..................................................... 34

4.2.1.4. Proračun amortizacije ................................................................. 36

4.2.1.5. Projekcija računa dobiti i gubitka ................................................ 38

4.2.2. FINANCIJSKO PLANIRANJE ............................................................... 39

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 42

LITERATURA .......................................................................................................... 45

POPIS SHEMA ......................................................................................................... 48

POPIS TABLICA ..................................................................................................... 48

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................. 48

1

1. UVOD

Tema ovog diplomskog rada je poslovni plan poduzeća Pergament d.o.o. U nastavku se

obrazlaže struktura uvoda u kojem će se pojasniti problematika koja se istražuje u radu.

U uvodu se definira: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza i

pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura

rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Planiranje je jedan od stupova nositelja poslovnih sustava, a kao rezultat planiranja

pojavljuje se poslovni plan. Poslovnim planom se postavljaju i definiraju najvažniji

ciljevi i određuju se budući zadaci poduzeća bez obzira na njihovu veličinu, vlasničku

strukturu i djelatnost. Planiranje treba pomoći realnom sagledavanju ciljeva te ujedno

omogućiti spoznaju o trenutnoj i željenoj poziciji tvrtke u odnosu na postavljene ciljeve

u stvarnom okruženju. Na temelju prethodno navedenih činjenica problem koji se

analizira u ovom istraživanju je mogućnost prikazivanja međuovisnosti planiranja i

izrade poslovnog plana s uspješnim poslovanjem i financijskim rezultatima poduzeća.

Tako formulirana problematika dovodi do predmeta istraživanja: istražiti, definirati i

analizirati pojam i ulogu planiranja i poslovnih planova, mjesto i značaj poslovnog

planiranja u poduzećima te međuovisnost planiranja, poslovnog plana i financijskog

rezultata.

Problem istraživanja i predmet istraživanja određuju objekt istraživanja koji je

analiziran i istraživan u svrhu pisanja ovog diplomskog rada, a to je funkcija planiranja

općenito i u poduzeću iz poslovne prakse.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNA HIPOTEZA

Imajući na umu prethodno navedeni problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt

istraživanja moguće je postaviti radnu hipotezu ovog diplomskog rada, a koja glasi:

sustavnim spoznajama te znanstveno i stručno teorijski utemeljenim činjenicama može

2

se prepoznati međuovisnost planiranja i izrade poslovnog plana s uspješnim

poslovanjem i financijskim rezultatima poduzeća.

Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza:

H1: Objektivnim znanjem o teorijskim spoznajama vezanih za poslovno

planiranje moguće je definirati njegove osnovne značajke i ulogu u poslovnim

sustavima

H2: Objektivnim znanjem o teorijskim spoznajama vezanih za poslovne planove

moguće je definirati njihove temeljne značajke, elemente i metodologije izrade

H3: Teorijskom obradom i analizom konkretnog primjera poslovnog plana u

proizvodnom poduzeću moguće je jasnije sagledati proces njegovog sastavljanja

te znanstveno utvrditi važnost njegova postojanja kao oblik mjerenja uspješnosti

poslovanja poduzeća.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Sukladno izloženoj tematici, postavljenoj hipotezi te prezentiranom problemu

istraživanja moguće je definirati svrhu ovoga istraživanja te ciljeve istoga.

Svrha istraživanja provođenoga u ovome diplomskome radu je ukazati na važnost

planiranja i poslovnog plana za uspješno poslovanje poduzeća te odrediti stupanj

povezanosti poslovnoga planiranja, odnosno poslovnoga plana sa uspješnošću

poslovnoga sustava.

Cilj istraživanja je teorijski objasniti način izrade i ulogu poslovnog plana, te pomoću

konkretnog primjera aplicirati teorijske spoznaje.

Kako bi se ostvarila svrha i postavljeni ciljevi ovoga istraživanja potrebno je odgovoriti

na sljedeća pitanja:

1. Što je planiranje?

2. Što su poslovni planovi?

3. Kakva je važnost i uloga poslovnog planiranja u suvremenim poslovnim sustavima?

4. Koji je postupak poslovnog planiranja?

3

5. Koje su osnovne vrste poslovnih planova i njihove temeljne značajke?

6. Od čega se sastoji poslovni plan?

7. Kako izgleda poslovni plan u praksi?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode korištene pri izradi ovog rada koje su doprinijele tome da se

prikupljene činjenice i spoznaje povežu u jedinstvenu cjelinu su: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije,

metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda

klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, komparativna metoda, statistička

i matematička metoda, eksperimentalna i dijalektička metoda.

1.5. STRUKTURA RADA

Ovaj diplomski rad je jedinstvena sadržajna cjelina, složena od pet tematski povezanih

dijelova.

Rad počinje UVODOM u kojem su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja,

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, korištene znanstvene

metode i struktura rada.

U drugom dijelu rada, POJAM I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA, definiran

je sam pojam poslovnog planiranja te su navedene tehnike i metode poslovnog

planiranja. Ujedno je u tom poglavlju objašnjena njegova važnost i uloga, kao i sam

postupak poslovnog planiranja.

U trećem dijelu rada, POSLOVNI PLAN KAO PRODUKT POSLOVNOG

PLANIRANJA, teoretski je obrađena predstavljena problematika. Definiran je

poslovni plan, kao rezultat funkcije planiranja u poslovnim sustavima, njegove osnovne

značajke, vrste i svrhe izrade te sadržaj poslovnog plana.

4

Četvrti dio ovog diplomskog rada pod nazivom POSLOVNI PLAN PODUZEĆA

PERGAMENT d.o.o., donosi prethodno navedenu teoretsku osnovu izrade poslovnih

planova na primjeru poduzeća Pergament d.o.o. U ovom dijelu diplomskog rada

predstavljeno je poslovno planiranje te oblikovanje poslovnog plana u samom

poduzeću.

Rad završava ZAKLJUČKOM u kojemu je dana sinteza rezultata istraživanja kojima

je potkrijepljena postavljena radna hipoteza.

5

2. POJAM I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA

Čovjek, kao misaono biće, uvijek nastoji predvidjeti ishode svojih sadašnjih aktivnosti.

Bilo da se radi o privatnom ili pak poslovnom životu pojedinca, čovjek uvijek nastoji

planirati neke svoje buduće pothvate kako bi postigao zacrtane ciljeve. Planiranje se

može primjenjivati u okviru osobnog planiranja kao i u okviru planiranja unutar grupa,

odjela, organizacija, institucija, države itd. U ovom radu orijentirat ćemo se na

planiranje unutar poduzeća. S obzirom da budućnost donosi brojne izazove koji se ne

mogu točno predvidjeti svaki poslovni čovjek bi se trebao pripremiti za te izazove.

Poslovni plan, koji je rezultat poslovnog planiranja, potreban je svim poduzetnicima

koji se žele što bolje pripremiti za poslovanje u budućem razdoblju te vezano uz to

ostvariti pozitivan financijski rezultat i omogućiti uspješno poslovanje poduzeća.

2.1 POJAM I VRSTE POSLOVNOG PLANIRANJA

Upravljanje poduzećem predstavlja proces svjesnog usmjeravanja poduzeća utvrđenim

ciljevima, koji su u funkciji dugoročnog razvoja kao općeg cilja poduzeća. Razvojem

tržišta, unapređenjem tehničko-tehnološkog razvoja i sve većom koncentracijom

konkurencije na domaćem i inozemnom tržištu, uspješnost poslovanja i razvoja

poduzeća postaje uvjetovana sposobnošću percepcije i implementacije suvremenih

organizacijskih i upravljačkih metoda (Vujević i Strahinja, 2009, pp.5.). Najvažnijim

čimbenikom za uspjeh organizacije smatra se menadžment poduzeća, te se može reći da

je uspjeh organizacije rezultat djelotvornog menadžmenta. Da bi upravljanje bilo

efikasno, menadžment je dužan obavljati niz menadžerskih aktivnosti: analizu

proizvodnje, poslovno odlučivanje, planiranje, kontrolu i ocjenu i analizu izvršenja.

Poslovno planiranje smatra se osnovnom funkcijom menadžmenta, dok se njegove

ostale funkcije smatraju kao potpora funkciji planiranja (Perčević, Poslovno planiranje,

n.d). Strukturu poslovnog sustava i međusobnu povezanost pojedinih dijelova sustava

moguće je prikazati sljedećom shemom.

6

Shema 1. Struktura poslovnoga sustava

Izvor: Perčević, Poslovno planiranje, Online

Planiranje, u najširem smislu riječi, je aktivnost postavljanja ciljeva, kako pojedinca

tako i skupina, poslovnih subjekata, organizacija, institucija i sl. Najveći broj autora

definira planiranje kao uspostavljanje ciljeva poslovnih subjekata te politika i strategija

postizanja tih ciljeva. Planiranje je dakle aktivnost izbora ciljeva, predviđanje rezultata

te poduzimanje različitih metoda, alternativa i poslovnih odluka za postizanje

postavljenih ciljeva (Gulin i suradnici, 2004, pp.23).

Pod planiranjem se podrazumijeva aktivnost na izradi planova bilo koje vrste, koja je

unaprijed proračunata i vođena određenim mjerama ili ciljevima, koji uvjetuju da se

planirane vrijednosti i ostvare. Ono je rezultat ozbiljnog, studioznog i savjesnog

istraživanja, na osnovi predviđanja događaja u budućnosti (Popović, 2006, pp.50-57).

U povijesnom smislu, planiranje je bilo prisutno u svim epohama razvoja čovječanstva.

Povjesničari dokazuju da se čovjek koristio planiranjem i u sklopu prvobitne zajednice.

U suvremenim poduzećima, planiranje predstavlja aktivnost na uspostavljanju ciljeva

poduzeća kao poslovnih subjekata, uključujući politiku i strategiju postizanja tih ciljeva.

Prema tome, planiranje je u funkciji efikasnog upravljanja poduzećem, kao jedna od

četiriju upravljačkih funkcija: upravljanje u užem smislu i rukovođenje, odnosno

odlučivanje i naređivanje, planiranje, organiziranje, i nadziranje odnosno kontrola

(Vujević i Strahinja, 2009, pp.8). Proces poslovnog planiranja odvija se u okviru

računovodstva, i to u onom dijelu koji se naziva upravljačko računovodstvo.

Osnovne funkcije poslovnog plana su (Poduzetnički inkubator Šibenik, 2009):

IZVRŠNI

PODSUTSAV

INFORMACIJSKI

PODSUSTAV

UPRAVLJAČKI

PODSUSTAV

Osnovne poslovne

funkcije (nabavna,

proizvodna, poslovna,

financijska)

- računovodstveni

- neračunovodstveni - planiranje

- odlučivanje

- rukovođenje

- kontrola

7

funkcija planiranja i učenja za poduzetnika

stimulira investitora i signalizira potencijalnim investitorima

službeni je dokument koji služi u pravne svrhe

funkcija kontrole, kao sredstvo praćenja novog projekta tijekom njegove

realizacije

Uz navedene osnovne funkcije poslovnog plana, primarnom funkcijom planiranja,

odnosno plana smatra se slijedeće:

informiranje menadžmenta o planiranim ciljevima i poslovnim aktivnostima

koordiniranje i integriranje srodne funkcije, te

motiviranje i poticanje na ostvarenje poslovnog uspjeha

Planiranje općenito označuje proces donošenja odluka među više alternativno mogućih

akcija da bi se postigao određeni cilj organizacije. Zbog toga je vrlo važno da

poduzetnik i njegov menadžerski tim dobro poznaju proces i sadržaj planiranja. Da bi

bilo uspješno, planiranje podrazumijeva promišljeno ponašanje već na samom početku

razvoja trgovačkog društva. Shodno razvojnim stadijima poduzeća, poslovno

planiranje se može podijeliti na tri segmenta (Kolaković, 2008, pp.143):

primarno je strateško planiranje koje, kao temeljna aktivnost strateških

poduzetnika, ima zadaću osigurati ciljeve koji su postavljeni, odnosno mora

opravdati svrhu postojanja trgovačkog društva.

nakon strateškog planiranja, slijedi taktičko planiranje koje se odnosi na

početak poslovanja trgovačkog društva i načine kako provesti strateške planove

u praksi,

te operativno planiranje koje se bavi tekućom problematikom izvršenja

planiranih aktivnosti.

Zbog njihove međusobne čvrste povezanosti i interakcije strateško, plansko i

operativno planiranje u poduzetništvu često se povezuju u jedinstvenu plansku

funkciju. Pritom, zbog fokusiranja na tekuće probleme i aktualne poslovne prilike često

dolazi do zanemarivanja strateškog segmenta poslovnog planiranja.

Vezano uz razinu menadžmenta i vremensku dimenziju na koju se odnosi, poslovno

planiranje se može podijeliti na (Perčević, Poslovno planiranje, n.d):

strategijsko planiranje (dugoročno planiranje)

8

taktičko planiranje (srednjoročno planiranje)

operativno planiranje (kratkoročno planiranje)

Strategijsko planiranje je potrebno radi utvrđivanja i definiranja strategije dugoročnog

razvoja poduzeća. Zbog duljine trajanja i primjene strategije, strategijsko planiranje je

povezano s brojnim rizicima i neizvjesnošću djelovanja pojedinih čimbenika, te zbog

istih okolnosti nije uputno da se dugoročno određuju sve pojedinosti i postupci u

poslovanju poduzeća. Provodi se na različitim razinama upravljanja i u pravilu se usvaja

od glavnog menadžmenta, te uz odobrenje vlasnika poduzeća (Vujević i Strahinja, 2009,

pp.10).

Srednjoročno, odnosno taktičko planiranje polazi od ključnih elemenata iz strategijskih

planova, ali se pojedini ciljevi i zadaci razrađuju na poslovne funkcije, mjesta troškova

ili na organizacijske dijelove poduzeća. Izvršenje planova provodi se i kontrolira na

nižim razinama upravljanja (Vujević i Strahinja, 2009, pp.10).

Operativno (kratkoročno) planiranje provodi se na razini pojedinih poslovnih jedinica

kao jedinstveni proces koji obuhvaća više operativnih planova, od plana prodaje do

planiranog izvještaja o dobiti poslovne jedinice (Vujević i Strahinja, 2009, pp.10).

Shema 2. Povezanost strateškoga, taktičkoga i operativnoga planiranja

Izvor: Perčević, Poslovno planiranje, Online

Na prikazanoj shemi jasno je vidljivo da svaka pojedina razina poslovnoga planiranja

stvara pojedini oblik planova, o kojima će više riječi biti u slijedećem poglavlju rada.

Strateško

planiranje

Taktičko

planiranje

Operativn

o

planiranje

Operativn

i planovi

Glavni poslovni plan

(Master budžet)

Strateški

plan

9

2.2. TEHNIKE I METODE POSLOVNOG PLANIRANJA

U procesu planiranja upotrebljavaju se različite tehnike i metode koje su znanstveno

objašnjene i potvrđene u praksi (Vujević i Strahinja, 2009, pp.12):

kvalitativne metode planiranja

kvantitativne metode planiranja

metoda standardnih troškova u poslovnom planiranju.

Kvalitativne metode planiranja utemeljene su na općim ili specifičnim znanjima iz

područja primjene. Za njihovu primjenu potrebna su adekvatna iskustva, intuicija

planera i sposobnost logičkog zaključivanja. U procesu planiranja, najčešće se koriste

slijedeće kvalitativne tehnike: stablo odlučivanja, Delphi-metoda, scenarij tehnika te

kreativne tehnike.

Kvantitativne metode planiranja temelje se na matematičko-statističkim postupcima, što

znači da se mogu računati, statistički obraditi te utvrditi međuovisnost pojedinih

varijabli. U takve metode planiranja spadaju: metoda analize vremenskih nizova,

regresijska analiza, metoda matematičkog optimiziranja, metode operacijskih

istraživanja, posebni postupci optimiziranja, tehnika mrežnog planiranja te analiza

koristi.

Kod planiranja troškova često se koristi metoda standardnih troškova koja sadrži dvije

dimenzije: vremensku dimenziju standarda i dostižnu dimenziju standarda. Vremenska

dimenzija ukazuje menadžmentu na osnovu iz koje se razvija standard (npr. korištenje

povijesnih, tekućih ili procijenjenih troškova), dok dostižna dimenzija standarda treba

ukazati na stupnjeve poteškoća koje mogu nastati u postizanju određenih standarda.

Metoda ili sustav standardnih troškova čine podlogu za planiranje.

2.3 MJESTO I ZNAČAJ POSLOVNOG PLANIRANJA U PODUZEĆIMA

Kao što je prethodno već rečeno, proces poslovnog planiranja odvija se u okviru

računovodstva, i to u onom dijelu koji se zove upravljačko (menadžersko)

računovodstvo. Dakle, planiranje je polazna funkcija rukovođenja manifestirana u

procesu definiranja ciljeva koje treba ostvariti, utvrđivanju preduvjeta u kojima će se ti

ciljevi realizirati, izbora pravaca djelovanja, sredstava, metoda i tehnika za njihovo

postignuće. Planiranje se često definira kao racionalna vizija budućnosti te se smatra

10

najvažnijom funkcijom rukovođenja. Jedan od temeljnih zadataka upravljačkog

računovodstva je da se formalizira i kvantificira aktivnost planiranja i kontrole. Na taj

način menadžment poduzeća, od top (glavnog) menadžmenta do najnižeg menadžera,

upravlja (planira i kontrolira) na svojoj razini odgovornosti. Planiranje i kontrola jesu

međuovisni procesi, što znači da planiranje bez kontrole ne može i obrnuto. Aktivnost

planiranja i kontrole objedinjava proces odlučivanja, što znači da je u svim aktivnostima

koje obavlja menadžment prisutan proces donošenja poslovnih odluka. Međuovisnost

planiranja i kontrole se može prikazati na slijedeći način:

Shema 3. Povezanost planiranja i kontrole

Izvor: Gulin i suradnici, 2012, pp.183

Određivanje ciljeva poslovnog subjekta i

njegovih centara odgovornosti P

L

A

N

I

R

A

N

J

E

K

O

N

T

R

O

L

A

Istraživanje alternativnih metoda i postupaka

u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva

Prikupljanje informacija o alternativama

Selektiranje alternativnih metoda i postupaka

u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva

Provedba odluka o izboru najpovoljnijih

metoda i postupaka, za ispunjavanje

postavljenih ciljeva

Uspoređivanje planiranih i ostvarenih

rezultata

Sakupljanje informacija o ostvarenim

rezultatima (feedback)

Analiza i ocjena ostvarenih rezultata i

utvrđivanje odgovornosti za odstupanje

Poduzimanje korektivnih aktivnosti

POSLOVNI

PLAN

IZVJEŠĆE O

IZVRŠENJU

11

Poslovno odlučivanje je proces izabiranja smjera, odnosno načina djelovanja između

više alternativa rješavanja nekog problema, a rezultira donošenjem odluka. Suštinu

odlučivanja čini uspoređivanje cilja s ishodima pripremljenih alternativa, od kojih se

izabire ona koja daje ishod najbliži cilju rješenja određenog problema. Proces

odlučivanja u pravilu se izvodi u tri faze - pripremu, donošenje i realizaciju odluka -

poduprte po povratnom vezom kontrole, kojima se iz postojećeg stanja namjerava

dostići neko buduće željeno, odnosno ciljano stanje (Zekić, 2007, pp.259-260).

Druga značajna aktivnost unutar upravljačkog računovodstva je kontrola kojom se

ocjenjuju ostvarenja planiranih aktivnosti. Dakle, kontroliranje je proces u koje s e

primjenom odgovarajućih aktivnosti provodi mjerenje i korekcija performansi radi

osiguranja ostvarenja ciljeva poduzeća.

2.4 VAŽNOST I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA

Planiranje se, dakle, smatra polaznom funkcijom menadžmenta. Može se reći da je

planiranje jedan dugotrajan proces koji uključuju izbor zadataka i ciljeva akcija za

njihovo ostvarivanja, a istovremeno zahtijeva odlučivanje, odnosno izbor alternativnih

budućih smjerova djelovanja. Važnost planiranja proizlazi iz njegova četiri najvažnija

aspekta:

doprinosi ostvarivanju svrhe i ciljeva poslovanja,

primat je među menadžerskim funkcijama,

sveprisutnost planiranja i

efikasnost planiranja.

Možemo reći da je planiranje pogled u budućnost i najbolja priprema za buduće

događaje. Naime, u poslovnim aktivnostima planiranje je veoma važno jer omogućava

poduzetniku procjenu budućih događaja i pravodobnu pripremu za njih. Nije moguće

točno predvidjeti što će se u budućnosti dogoditi ili događati, međutim prepuštanje

budućih događaja slučaju nikako nije osobina uspješnih poduzetnika. Ključnim

elementom i polazištem za izradu poslovnih planova, a isto tako i planiranja, smatraju

se ciljevi poduzeća. Ciljevi su upravo ono što se želi postići, a neke od značajki koje

moraju imati su slijedeće: određenost u vremenskom, kvantitativnom i kvalitativnom

smislu, stimulativnost, dostižnost, određenost i mjerljivost te realnost. Dakle, planovi

12

osiguravaju racionalan pristup ostvarivanju prethodno odabranim ciljevima, dok

planiranje ima za zadatak poduzeću osigurati slijedeće (Čičin-Šain, n.d):

da zna zašto postoji i što mu je temeljno područje djelovanja,

da zna koje su mu dobre, a koje loše strane,

da zna koje prilike i prijetnje dolaze iz eksterne okoline,

da može prepoznati i uspostaviti odgovarajuće standarde poslovanja te

da ima definirana pravila ponašanja (politiku) koje će se pridržavati svi

zaposlenici u izvršavanju ciljeva poduzeća.

U skladu s tim nužno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. gdje se poduzeće sada nalazi?

2. gdje se želi naći u budućnosti?

3. kako tamo stići?.

Osim određivanja ciljeva, planiranjem se donose odluke o načinu ispunjavanja tih

ciljeva. To znaci da u fazi planiranja treba istražiti sve alternativne metode i postupke,

prikupiti informacije o alternativama te odabrati one metode i postupke kojima se

djelotvorno i uspješno ostvaruju prethodno postavljeni ciljevi. Nakon toga donosi se

odluka o izboru najpovoljnijih metoda i postupka, čime se ostvaruje kvantifikacija

postavljenih ciljeva u okvirima planova.

Pod svrhu planiranja moglo bi se navesti sljedeće (Perčević, Poslovno planiranje, n.d):

bolje usmjeravanje organizacije,

veća fleksibilnost,

bolja koordinacija rada,

minimiziranje rizika i neizvjesnosti,

usmjeravanje na budućnost i promjene

bolja kontrola,

razvoj menadžera i ostalih sudionika u planiranju te

bolje upravljanje vremenom na individualnoj razini.

Planiranje predstavlja most između sadašnjeg i željenog položaja poduzeća. Budućnost

je teško, gotovo nemoguće predvidjeti. Čimbenici koji su izvan kontrole mogu

poremetiti i najbolje postavljen plan, a bez planiranja poslovanje je prepušteno slučaju.

13

Planiranje je intelektualno zahtjevan proces jer traži da svjesno odredimo smjerove

djelovanja i temeljimo naše odluke na svrsi, znanju i preciznim procjenama. Planovi,

odnosno planiranje je postalo neizostavan dio poslovnog sustava, svojevrsne smjernice

za poslovanje kojima se određuje buduće kretanje poduzeća i njegove aktivnosti. Dakle,

planiranje je temeljna aktivnost i funkcija menadžera na čije se ispravne i dobre temelje

talože plodovi drugih menadžerskih aktivnosti, stvarajući uspjeh u poslovanju ili u

gorem slučaju neuspjeh. Ono uključuje izbor ciljeva i aktivnosti za njihovo ostvarivanje

te nas vodi na određeno mjesto u budućnosti na koje želimo stići te bezuvjetno

podrazumijeva inovativni dug menadžera. Da bi se učinkovito planiralo treba biti

svjestan prilika u kojima će se ostvariti plan rada i realno dijagnosticirati šanse za

razvoj, postaviti ciljeve, analizirati pretpostavke planiranja, identificirati moguće

alternative, izraditi planove za pojedine segmente djelatnosti, te predvidjeti troškove

realizacije planova. Krajnje točke kojima su usmjerene te aktivnosti su ciljevi i oni

izražavaju rezultate koje treba ostvariti.

2.5 POSTUPAK POSLOVNOG PLANIRANJA

Postupak poslovnog planiranja započinje utvrđivanjem „šansi“ u vanjskom okruženju

poduzeća, kao i unutar organizacije, a naziva se najčešće SWOT analiza (strenghts –

weaknesses – opportunities – threats). Zatim slijedi postavljanje ciljeva i to prvenstveno

za cjelokupno poduzeće, a potom za svaku radnu jedinicu. Ciljevi se postavljaju za duža

i kraća razdoblja. Treći korak je utvrđivanje presudnih pretpostavki planiranja, odnosno

prognoze, temeljne politike poduzeća i postojeći planovi, upoznavanje svih koji

sudjeluju s tim pretpostavkama i postizanje suglasnosti. Načelo pretpostavki planiranja

kaže da što pojedinci zaduženi za planiranje potpunije razumiju i odobravaju korištenje

konzistentnih pretpostavki planiranja to će planiranje poduzeća biti koordiniranije

(Čičin-Šain, n.d). Četvrti korak planiranja je traženje i ispitivanje alternativnih pravaca

djelovanja. Problem nije u pronalaženju alternativnih pravaca već u smanjenju njihova

broja. Uvijek je potrebno izvršiti različita preliminarna ispitivanja kako bi se pronašli

odgovarajući pravci djelovanja. Nakon toga slijedi ocjena alternativa ⇒ s obzirom na

mnogo neizvjesnosti, problema nedostatka kapitala te različitih nemjerljivih čimbenika i

za relativno jednostavne probleme ova je ocjena prilično teška. U šestom koraku se

14

usvaja plan i to je stvarna točka odlučivanja. Moguće je da menadžeri odluče slijediti

više pravaca djelovanja umjesto jednog najboljeg, ako je to povoljnije rješenje. Slijedi

sačinjavanje izvedbenih planova koji su potrebni da podrže temeljni plan poduzeća.

Nakon donošenja odluka i postavljanja planova završni korak je u njihovom

osmišljavanju, a to je kvantifikacija u obliku proračuna. Cjelokupni proračun poduzeća

predstavlja ukupni iznos dohotka i troškova s rezultirajućim profitom ili viškom te

proračun glavnih stavki bilance stanja (gotovina, kapitalni izdaci).

Usklađivanje procesa planiranja povezano je s problemom koordinacije međusobne

harmonizacije određenih aktivnosti poduzeća. Temeljni problemi koordinacije u sustavu

planiranja su (Vujević i Strahinja, 2009, pp.47):

usklađivanje funkcionalnih aspekata (planskih aktivnosti i planova)

usklađivanje instrumentalnih aspekata (tehnika planiranja)

usklađivanje organizacijskih aspekata (planskih organa, zadataka, suradnika,

tehnologije, procesa, formalizacije)

usklađivanje preko priručnika za usklađivanje.

Planiranje nije jamac uspjeha, ali nedostatak plana gotovo će uvijek rezultirati

neuspjehom. Planiranje se može sažeti u tri koraka. Prvi je određivanje cilja plana,

potom slijedi identifikacija i vrednovanje alternativnih putova do ostvarenja cilja plana,

dok treći korak uključuje izbor puta do cilja (akcija) (Lajtman, 2010, pp.3).

15

3. POSLOVNI PLAN KAO PRODUKT POSLOVNOG PLANIRANJA

Budućnost donosi brojne izazove, koji se ne mogu predvidjeti ali bi se svaki poslovni

čovjek trebao pripremiti za njih. Planiranje se smatra najboljom pripremom za buduće

događaje, a samim tim i sastavljanje poslovnog plana koji proizlazi kao produkt iz

funkcije planiranja. Uspjeh je sve samo ne stvar slučajnosti, sreće i dobrih okolnosti.

Uspjeh se planira, te se može reći da je on kruna dobrog planiranja. Prethodno

definirana funkcija planiranja kao menadžerska aktivnost rezultira stvaranjem

kvantificiranih izvještaja o okončanim aktivnostima planiranja- planova. Poslovni

planovi trebaju svim poduzetnicima koji se žele što bolje pripremiti za poslovanje u

budućem razdoblju te postaju sve prisutnije sredstvo proučavanja i procjene poslovanja

poduzeća, koje zahtjeva kako unutarnja organizacija tako i sama vanjska okolina.

Planovi se dakle smatraju brojčanim procjenama poslovanja, pa se često temeljem njih

donose odluke vezane za pojedine poslovne poteze. Stoga se u ovom poglavlju

definiraju glavna obilježja poslovnog plana, vrste, te njegova svrha i namjena.

3.1 DEFINIRANJE I OBILJEŽJA POSLOVNOG PLANA

Poslovni plan podrazumijeva određeni skup mjera s kojima se predviđa ostvarenje

određenih zadataka, kao i vrijeme u kojemu ih treba izvršiti. Plan može biti zamisao o

onome što treba izvršiti da bi se ostvario neki željeni cilj. U širem smislu, plan može

predstavljati nacrt, program, polaznu osnovu, poziciju ili projekt. Dakle, poslovni plan

je dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o ulaganjima u

posao s ocjenom očekivanih učinaka i varijantnih rješenja za različite situacije, što ih

donosi buduće vrijeme (Poslovni plan, 2011). Često se pojam poslovnoga plana

zamjenjuje pojmom glavnoga poslovnoga plana. Pojam glavni poslovni plan se može

prevesti kao gospodar, gazda, ravnatelj, stručnjak, učitelj, glavni, ukupan i slično.

Prema tome, poslovni plan bio bi ukupan plan ili glavni plan ili glavni poslovni plan

poduzeća. Glavni poslovni plan ili poslovni plan poduzeća temeljni je upravljački

izvještaj poduzeća što ga definira glavni menadžment, a izrađuje se u upravljačkom

računovodstvu poduzeća (Stutely, 2003, pp.217).

16

Poslovni plan je temeljni dokument u kojemu poduzetnik prikazuje svoje ambicije i

ideje, te promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju,

najčešće u obračunskom razdoblju od godinu dana. Poslovnim planom obuhvaćeni su

najvažniji podaci o poduzeću, njegovoj djelatnosti i razvojnim ciljevima. Tu su sadržani

i podaci o članovima menadžmenta, te aktivnosti koje se trebaju ostvariti u sljedećoj

obračunskoj godini. Ove aktivnosti obuhvaćaju sve poslovne funkcije, uporabu

potrebnih resursa i odgovorne osobe za postizanje željenih ciljeva. Poslovni plan

pokazuje i očekivane rezultate planiranog poslovanja koji se prikazuju u planskoj

bilanci, planskom računu dobiti i gubitka, te u planiranim izvješćima o financijskim

tijekovima i kretanju kapitala. Zato je poslovni plan službena izjava glavnog

financijskog menadžera o očekivanoj prodaji, troškovima i svim drugim financijskim

transakcijama za naredno plansko razdoblje (Cingula i suradnici, 2004, pp.17). Budući

da postavlja mjerila onoga što se želi i namjerava postići u budućnosti, poslovni plan je

najbolji početak kontrole uspješnosti očekivanog poslovanja (Stutely, 2003, pp.211).

Osnovni elementi plana (Osmanagić Bedenik, n.d):

ciljevi – Što do kada?

premise – Pod kojim uvjetima?

problem – zašto?

mjere – Kako?

resursi – Čime?

termini – Kada?

nositelji – Tko?

rezultati – Kakvi učinci?

Poslovni plan sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o ulaganjima u posao s

ocjenom očekivanih učinaka i varijantnih rješenja za različite situacije što ih donosi

buduće vrijeme. Kao svrha poslovnog plana navodi se slijedeće (Invest-Point, n.d):

služi poduzetniku kao analiza pothvata i svih njegovih dijelova za uočavanje

svih potrebnih elemenata za njegovo uspješno ostvarivanje

služi za predviđanje prepreka, često puta malih i nevažnih stvari koje se kasnije

pokažu kao nesavladive prepreke, te samim time pomaže u uklanjanju tih

prepreka u samom začetku

17

služi kao svojevrstan reklamni materijal kojim se predstavlja poduzetnička ideja

dobiva se realna slika o svim prednostima i slabostima u realizaciji poduzetničke

ideje, te o realnim mogućnostima za ostvarenje uspješnog posla

Uspješan posao temelji se na dobrom planu i ustrajnom radu na ostvarivanju tog plana.

Kvalitetno pripremljen poslovni plan pomoći će poduzetniku u kvalitetnom planiranju,

ali i u praćenju i podsjećanju poduzetnika na nužnost ustrajanog rada na ostvarivanju

postavljenog plana.

Najvažniji ciljevi koji su polazišta u izradi poslovnih planova poduzeća, sukladno praksi

pojedinih razvijenih zemalja, jesu slijedeći (Gulin i suradnici, 2004, pp. 185-186):

1. stopa povrata na ulaganje ,

2. operativna dobit,

3. ukupan prihod, i

4. troškovi proizvodnje.

Poslovni plan sastoji se od dva dijela (Vujević i Strahinja, 2009, pp. 48):

operativnog i

financijskog dijela.

Izrađuje se u pravilu za razdoblje od jedne godine, a sadrži set planskih financijskih

izvještaja koji definiraju ono što poduzeće treba ostvariti u slijedećoj godini.

Operativni plan vezan je za realizaciju operativnih poslovnih funkcija te obuhvaća

aktivnosti i ciljeve koji se planiraju izvršiti na razini svake pojedine funkcije u

poduzeću. Sastoji se od čitavog niza pojedinačnih planova (Perčević, Metodologija

izrade poslovnog plana, n.d):

plan prodaje,

plan proizvodnje,

plan nabave direktnog materijala,

plan troškova direktnog materijala,

plan troškova direktnog rada,

plan općih troškova proizvodnje,

plan konačnih zaliha gotovih proizvoda,

plan troškova prodanih proizvoda,

plan troškova prodaje,

18

plan troškova uprave (administracije),

planirani izvještaj o dobiti.

Financijski plan vezan je za planiranje novčanih sredstava te ujedno osigurava njihovu

raspoloživost. Nadovezuje se na operativni plan i predstavlja završnu fazu procesa

planiranja.

U sadržaj financijskog plana spada (Perčević, Metodologija izrade poslovnog plana,

n.d):

novčani proračun,

planirana bilanca,

planirani izvještaj o novčanom toku, te

kapitalni proračun (plan investicija).

Podloga za izradu dobrog poslovnog plana su relevantne informacije iz financijskih

izvještaja prethodnih razdoblja te procjene aktivnosti menadžmenta za razdoblje koje se

sastavlja plan. Generalno gledajući, postoje tri temeljne funkcije koje imaju poslovni

planovi u poduzećima. Prva i najvažnija je da poslovni plan koristi za razvijanje ideja

kako posao trebalo da voditi. To je šansa da se konstruiraju strategije i naprave greške u

poslovanju, ali na papiru, prije nego u realnom i stvarnome poslovanju. Druga, poslovni

plan je retrospektivni alat, na osnovu kojega poslovni subjekti mogu ocijeniti ostvarene

rezultate organizacije tijekom vremena. Na osnovu ovoga, plan može i treba biti osnova

za izradu novog plana. Treća funkcija poslovnog plana je ono što se, obično smatra

njegovom primarnom funkcijom sredstvo za prikupljanje novca, odnosno za

osiguravanje financiranja.

S obzirom na motive poslovnog planiranja, pristup koji se koristi u oblikovanju

poslovnih planova može se znatno razlikovati. U izradi poslovnog plana tako su u

praksi razvijena dva pristupa (Lutilsky, Postupak sastavljanja poslovnog plana, n.d):

top -menadžment pristup (top-down pristup)

pristup široke mase (down-top pristup)

Glavno obilježje top-menadžment pristupa je da sve odluke u procjeni inputa za

poslovni plan donosi glavni menadžment poduzeća i koristi se kod centraliziranog tipa

organizacije. Za razliku od njega, pristup široke mase ili down-top pristup dopušta

19

menadžmentu na svim razinama poduzeća procjenu inputa poslovnog plana, te se koristi

kod decentraliziranog tipa organizacije.

3.2 VRSTE POSLOVNOG PLANA I NJIHOVA OBILJEŽJA

Među teoretičarima i stručnjacima za planiranje postoje vidljive razlike u pogledu

podjele na pojedine vrste planova. Neki tvrde da se planovi dijele samo na strategijske i

operativne, dok drugi ne prave ozbiljnije razlike između taktičkih i operativnih planova.

Međutim, poslovni planovi se mogu razlikovati prema nekoliko kriterija: prema razini

donošenja (razini odlučivanja), prema vremenskom razdoblju na koje se odnose i prema

sadržaju koje obrađuju i utvrđuju.

Prema razini donošenja poslovnih planova, poslovni planovi se poklapaju sa razinama

odlučivanja u poduzeću. Razlikujemo tri razine odlučivanja i planiranja u poduzećima,

te posljedično njima i tri vrste planova (Stutely, 2003, pp.322):

strategijska na kojoj se donose strateški planovi,

taktička na kojoj se donose taktički planovi i

operativna na kojoj se donose operativni planovi.

Strategijska razina odlučivanja i postavljanja planova obuhvaća organizaciju u cjelini,

kao i sve najvažnije utjecaje, koji se mogu predvidjeti, na njezino poslovanje u

budućnosti. Strategija se uvijek odnosi na najvažnija pitanja o dugoročnom razvoju i

glavnim pravcima kretanja, a to su (Gulin, 2004, pp.37):

veličina organizacije (rast, spajanje, gašenje)

opseg proizvodnje (broj i vrste proizvoda)

veličina tržišta (udjel na tržištu, širenje na nova tržišta, napuštanje dijela tržišta)

financijska struktura poslovanja (omjer vlastite i tuđe imovine, ulaganje viška

sredstava)

upravljanje ljudskim potencijalima (politika zapošljavanja i najbolje

iskorištavanje vještina i sposobnosti postojećih ljudskih potencijala)

uvođenje novih tehnologija (kompjuterizacija, Internet)

odnos s društvenom zajednicom.

20

Taktička razina odlučivanja i usvajanja planova obuhvaća pojedine organizacijske

dijelove (službe, pogone, tvornice, odjele i sl.) ili pojedine poslovne funkcije (prodaja,

nabava, proizvodnja, logistika i dr.). Na ovoj razini se strategijski ciljevi razrađuju u

precizne zadatke koji su namijenjeni poznatim izvršiteljima. Vremenski horizont

taktičkih planova određuje se u obračunskom razdoblju, a to je period od godinu dana.

Operativno planiranje u nadležnosti je nižeg menadžmenta ( poslovođa, predradnika,

šefova ) koji moraju precizno podijeliti zadatke izvršiteljima i postići usklađenost

radnog doprinosa svakog pojedinca s ciljevima i planovima. Operativno planiranje

obuhvaća najkraće vremenske odsječke, a planski se zadaci postavljaju u obliku normi

kao dnevna, tjedna i mjesečna zaduženja.

Ukoliko se poslovni planovi razmatraju prema vremenskome razdoblju na koje se

odnose moguće je razlikovati (Osmanagić Bedenik, 2002, pp.36):

dugoročni planovi (dugoročno planiranje)

srednjoročni planovi (srednjoročno planiranje)

kratkoročni planovi (kratkoročno planiranje)

Dugoročne planove koji su duži od pet godina, te su od strateškoga značaja za poduzeće

jer obuhvaćaju aktivnosti usmjerene prema ostvarivanju dugoročnih ciljeva.

Srednjoročni planovi koji se donose za periode od 1 do 5 godina te obuhvaćaju

planirane aktivnosti usmjerene prema ostvarivanju ciljeve srednjoročnoga karaktera.

Ovi planovi se smatraju od razvojnoga značaja, te su usmjereni prema korekcijama

dugoročnih poslovnih politika poduzeća. Kratkoročni poslovni planovi koji obuhvaćaju

razdoblje do 1 godine te definiraju konkretne zadatke i mjere za plansku godinu.

Kao što je prethodno navedeno, poslovni se planovi razlikuju i prema sadržaju koji

obuhvaćaju, te se prema ovome kriteriju razlikuju (Perčević, Poslovni plan poduzeća,

pojam i vrste planova, n.d):

Ukupni plan poslovanja poduzeća i

Planovi pojedinih poslovnih funkcija.

21

Neovisno da li se planiranje odvija dugoročno ili kratkoročno, ono je svejedno dio

strategije. Strategija definira planove, ali i planovi definiraju strategiju kompanija, što se

može ilustrirati na slijedeći način.

Shema 4. Međuovisnost strategije, planiranja i planova

Izvor: Gulin i suradnici, 2012, pp.185

Odnos strategije o planiranja temeljem istraživanja ukazuje da se strategija definira

dugoročnim i kratkoročnim planovima. Međutim, prisutna je i povratna veza što znači

da planovi i njihova realizacija bitno utječu na redefiniranje postavljene strategije.

Planovi su povratna veza (feedback) koji ukazuju menadžmentu na promjenu strategije,

ali i budućih planova (Gulin i suradnici, 2012, pp.185).

3.3 NAMJENA I SVRHA IZRADE POSLOVNOG PLANA

Svaki plan i svi njegovi prateći planovi trebali bi doprinijeti ostvarenju svrhe i ciljeva

poduzeća. To proizlazi iz prirode organiziranog poduzeća koje postoji zbog ispunjenja

zajedničke svrhe vlasnika, menadžera i zaposlenika smišljenom suradnjom. Planiranje

logično prethodi izvođenju svih ostalih menadžerskih funkcija jer menadžer mora

planirati da bi znao koje su vrste organizacijskih odnosa i osobnih kvalifikacija

potrebne, kojim putem treba voditi podređene i koju vrstu kontrole treba primijeniti,

dakle sve ostale funkcije menadžmenta je potrebno najprije isplanirati. U praksi su

prisutna dva stajališta o potrebi poslovnog plana. Jedno stajalište se odnosi na velika

dionička društva, a drugo na mala poduzeća. U velikim dioničkim društvima praksa je

da se osniva odbor za plan koji ima svoje članove, među kojima je obično predsjednik

ili glavni direktor na čelu odbora. U odnosu na velika poduzeća, u malim se poduzećima

Strateška

analiza

dugoročno planiranje

kratkoročno planiranje

dugoročni planovi

kratkoročni planovi

22

javlja negativistički pristup uopće prema funkciji planiranja, pa tako i prema planu

(Gulin i suradnici, 2012, pp.186-187).

Tri su osnovna razloga zašto je potrebno uložiti napor i sastaviti poslovni plan (Vujević

i Strahinja, 2009, pp.8-9):

proces izrade poslovnog plana, počevši od prvobitne ideje, vodi objektivnom,

kritičkom i cjelovitom spoznavanju poslovnog projekta,

poslovni plan kao konačni rezultat izrade plana učinkovito je oruđe koje pomaže

u vođenju posla,

poslovni plan pokazuje ideje drugima i najuvjerljiviji je prijedlog za financiranje

što ga poduzeće može dobiti.

U praksi su prisutna dva stajališta o potrebi poslovnog plana. Jedno stajalište se odnosi

na velika dionička društva, a drugo na mala poduzeća. U velikim dioničkim društvima

praksa je da se osniva odbor za plan koji ima svoje članove, među kojima je obično

predsjednik ili glavni direktor na čelu odbora. U odnosu na velika poduzeća, u malim se

poduzećima javlja negativistički pristup uopće prema funkciji planiranja, pa tako i

prema planu (Gulin i suradnici, 2012, pp.186-187).

Poslovni plan kao dokument koristi se za interne i eksterne svrhe. U zavisnosti od toga

koja je svrha poslovnog plana razlikovat će se i sadržaj, odnosno elementi poslovnog

plana. Interna svrha poslovnog plana ogleda se u slijedećem (Kaličanin, 2003, pp.181):

Poslovni plan utječe na poboljšanje rezultata kroz identificiranje snaga i slabosti

u poslovanju i potencijalnih ili trenutnih problema.

Poslovnim planom se jasno predočavaju upravljačkom timu i ostalim kadrovima

očekivanja u pogledu željenih rezultata poduzeća.

Kod poduzeća sa većim brojem funkcija/jedinica, poslovnim planom se može

osigurati efektivna koordinacija i konzistentnost u planovima i operacijama

različitih organizacijskih dijelova.

Poslovni plan predstavlja osnovu za mjerenje efikasnosti poduzeća u cjelini, ali i

za mjerenje efikasnosti organizacijskih dijelova i njihovih menadžera. Na taj

način, on se javlja kao standard kontrole.

23

Poslovni plan stvara okvir za donošenje ključnih odluka u stalnome procesu

upravljanja.

Poslovni plan i proces njegovog formuliranja predstavljaju sredstvo edukacije,

harmonizacije i motivacije ključnih menadžera.

Poslovni plan osigurava osnovu za brzo reagiranje na izmjenjujuće uvjete

poslovanja.

Eksterna svrha poslovnog plana ogleda se u slijedeće (Kaličanin, 2003, pp.182):

Poslovni plan može se koristiti kao dobra osnova za upoznavanje korisnika o

ciljevima, strukturi djelatnosti, specifičnostima poslovnog procesa i ostvarenim

performansama. Ova upotreba poslovnog plana postaje važna kada je neophodna

podrška eksternih investitora, kreditora, strateških partnera i dr.

Poslovni plan može se koristiti kao osnova za dobivanje financijskih sredstava

od vanjskih investitora, bilo pojedinaca, bilo institucijskih investitora.

Poslovni plan može se koristiti i za jasno izražavanje namjera poduzeća, a u cilju

sprječavanja ili neutraliziranja akcija konkurencije ili nositelja ekonomske

politike.

Poslovni plan namijenjen je poduzetniku i služi za cjelovitu analizu pothvata i za

sagledavanje svih potrebnih elemenata za njegovo uspješno ostvarivanje. Uz samog

poduzetnika, ostali korisnici poslovnog plana su financijske institucije od kojih

poduzetnik namjerava pribavljati sredstva, investitori koji će uz poduzetnika financirati

projekt te poslovni partneri (dobavljači, kupci i ostali) (Maneo, n.d).

Poslovni plan ima dobre i loše strane. Obično se ističu četiri dobre strane ili prednosti

poslovnog plana, a to su (Gulin i suradnici, 2012, pp.187):

1. osigurava smjernice,

2. motivira zaposlene,

3. koordinira aktivnosti, i

4. pomaže u procjeni ostvarenog.

Bez smjernica menadžeri pojedinih centara odgovornosti nemaju instrukcija o tome

kakve odluke trebaju donositi u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva svojih jedinica i

poduzeća u cjelini. Praksa je pokazala da zaposleni bolje rade kada se povode

postavljenim ciljevima. Uloga poslovnog plana kao motivatora vrlo je važna jer može

24

maksimalizirati doprinos menadžera i radnika u pripremi i ostvarenju plana.

Koordinativna aktivnost plana očituje se u djelovanju jednog centra odgovornosti na

drugi. Poslovnim planom koordinira se djelovanje pojedinih strateških jedinica (centara

odgovornosti) i djelovanje srednjeg i nižeg menadžmenta.

Poslovni plan ima i svoje nedostatke, a to su (Gulin i suradnici, 2012, pp.188):

1. plan može imati ograničavajuće djelovanje,

2. može demoralizirati zaposlene, i

3. gubi se poticaj za kontrolom troškova.

Ukoliko poduzeće slijedi nerealan plan, to može ograničavajuće djelovati na

ispunjavanje ciljeva poduzeća ili njegovih dijelova. Umjesto motivacijskog učinka,

nerealni plan može demoralizirajuće djelovati na menadžment i ostale zaposlene.

Nerealno planiranje troškova može također smanjiti poticaj da ih se provjerava, što

može negativno utjecati na ciljeve poduzeća i njegovih centara odgovornosti.

Poslovni planovi trebaju svim poduzetnicima koji se žele što bolje pripremiti za

poslovanje u budućem obračunskom razdoblju. Vrlo često poduzetnici izrađuju planove

samo zato jer to netko drugi zahtijeva od njih. Svrha izrade poslovnog plana jest

omogućiti realan prikaz poslovnog pothvata i očekivane rezultate iz tog pothvata

najprije samom poduzetniku, a zatim i svima drugima koji bi mogli biti uključeni u

planirane poslovne aktivnosti.

3.4 SADRŽAJ I PROCES IZRADE POSLOVNOG PLANA

Poslovi plan je pisani dokument koji jasno opisuje poslovnu ideju, njene efekte, početna

sredstva, resurse i metode potrebne za njeno ostvarivanje. Poslovni plan uključuje

pribavljanje potrebnih sredstava, investiranje, organizaciju posla, marketing i prodaju,

pa sve do ostvarivanja koristi (dobiti) koju nosi projekt (HGK,2012). Dobar plan treba

naglasiti dugotrajne prednosti i prepoznati slabosti pokrenutog posla. Izrađuje ga se kad

je poduzetnička ideja već prihvaćena te kad treba promisliti i dokumentirati njezino

provođenje. Oblik poslovnog plana nije propisan te ovisi o njegovoj primarnoj namjeni

te o zahtjevnosti samog poduzetničkog pothvata. Kako će poslovni plan biti organiziran

ovisi o tipu posla kojim se poduzetnik bavi i razlogu pisanja poslovnog plana. Sam

25

proces izrade poslovnog plana vodi objektivnom, kritičkom i cjelovitom spoznavanju

poslovnog projekta, te je oruđe koje pomaže u vođenju posla. Također prikazuje ideje

drugima i najuvjerljiviji je prijedlog za financiranje što ga poduzeće može imati

(Osmanagić Bedenik, n.d).

Prethodno u radu spomenuto je da se poslovni plan sastoji od dva dijela: operativnoga i

financijskoga plana. Sam naziv pojedinih planova označava sadržaj. Dakle u

operativnome planu je detaljno razrađen plan aktivnosti po funkcijama, dok je u

financijskome razrađena detaljna financijska perspektiva. Relevantne informacije

financijskih izvještaja prethodnih razdoblja te procjene aktivnosti menadžmenta za

razdoblje za koje se sastavlja plan smatraju se dobrom podlogom za izradu poslovnog

plana (Lutilsky, n.d).

Najvažnije sastavnice poslovnih planova određuju njegov sadržaj što znači da se mogu

razlikovati u pojedinim poduzećima ovisno o njihovoj veličini, poslovnoj djelatnosti,

starosti poduzeća ili ovisno o menadžerskom stilu i kulturi koji prevladavaju. Poslovni

plan sastoji se od slijedećih komponenti ( Cingula i suradnici, 2004, pp.29-30):

Temeljni podaci o poduzeću, moraju sadržavati pojašnjenja o tome kojom

djelatnosti se poduzeće bavi i zašto bi tržište prihvatilo određene proizvode i

usluge.

Prikaz proizvoda i usluga mora dati točnu sliku svega onoga sa čime se

pojavljujemo na tržištu (jesu li to novi proizvodi ili njihove modifikacije, kakva

su istraživanja provedena o proizvodima i tržištu, i dr.).

Analiza konkurencije pokazuje približan opseg cjelokupnog tržišta u

gospodarskoj djelatnosti kojom se bavimo, naš udjel u njemu i opis najvažnijih

konkurenata. Izrazito je bitna naša moguća prednost u odnosu na konkurenciju i

ono po čemu se razlikujemo od ostalih.

Marketinška strategija uključuje podatke o našoj namjeri da reagiramo na

izazove tržišta i konkurencije (koji ćemo tržišni segment odabrati, kakve

troškove oglašavanja možemo predvidjeti, kako ćemo voditi politiku cijena i sl.).

Proizvodnja i distribucija sadrže podatke o našem tehničkom potencijalu i našoj

sposobnosti da udovoljimo standardima kvalitete, distribucije i postprodajne

brige o kupcima.

26

Financije su ključ poslovnog uspjeha te se mora točno utvrditi izvore

financiranja, cijenu upotrjebljenog kapitala te učinke što ih očekuju. Veoma je

važno utvrditi postoje li problemi s financiranje ili je upravo u tome naša

usporedna prednost.

Podaci o menadžerskom timu moraju povećati povjerenje u poduzeće i u

njegove planirane poslovne aktivnosti. Kvalitetni menadžeri dobro su jamstvo za

uspjeh tvrtke, stoga investitori žele imati što više podataka o njihovim

dosadašnjim rezultatima.

Sastavnice dobro pripremljenog poslovnog plana ovise o porukama koje menadžment

želi poslati te o mišljenjima i stavovima najvažnijih čitatelja tih poslovnih planova. Uz

prethodno navedene sastavnice poslovnog plana poduzetnik bi morao računati s još

jednom bitnom sastavnicom, a to je mogućnost motiviranja menadžmenta i svih

zaposlenih uz pomoć planova. Poslovni plan trebao bi biti što realniji te sagledavati sve

potencijalne troškove i okolnosti koje mogu utjecati na poslovanje. Morao bi sadržavati

lokacijske, tržišne, tehnološke, financijske, ekološke i podatke o ljudskim potencijalima

(Glojnarić, 2012). Stvaranje poslovnog plana je osnovni element za proces kreiranja (ili

širenja) poduzeća ili obrta. Pomoću njega možemo predviđati, locirati resurse,

usredotočiti se na ključne točke, te se pripremiti na moguće probleme i prilike. Poslovni

plan ima posebnu važnost u provjeri poslovne ideje kod stvaranje novog poslovnog

pothvata, njegove održivosti te očekivanih rizika. Dakle poslovni plan je vrijedan alat za

donošenje odluka poduzetnika početnika ili širenje postojećih kompanija.

Poslovni plan oblikuje se različito u pojedinim poduzećima pa su zato moguće velike

razlike u njegovu sadržaju. U literaturi postoje brojni primjeri sadržaja poslovnih

planova, ali se i ti primjeri znatno razlikuju. No, ipak u praksi postoji opća suglasnost da

bi svaki poslovni plan trebao obuhvatiti slijedeće (Cingula i suradnici, 2004, pp.45):

najvažnije podatke o poduzeću

analizu razvojnih mogućnosti

operativne pokazatelje glavne djelatnosti

financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja.

Najvažnije podatke o poduzeću, u skraćenom obliku daje se kao uvodni odjeljak

poslovnog plana. Ovaj dio poslovnog plana najbolje je podijeliti u dva dijela: u prvom

27

se daju općenite, statističke podatke o formalnom položaju tvrtke i menadžmenta, a u

drugom se kratko opisuju njegove razvojne ambicije (Cingula i suradnici, 2004, pp.46).

Analiza razvojnih mogućnosti je analiza razvoja gospodarske grane i procjena trendova.

Tim se čimbenicima mora posvetiti puna pozornost jer uspjeh tvrtke se ne može

promatrati izolirano od uspjeha gospodarske grane u kojoj se odvija glavna djelatnost.

Svako poduzeće posluje pod većim ili manjim utjecajem okružja, ali niti jedno ne može

taj utjecaj ignorirati. Zato su analize okružja bitne za poslovni plan poduzeća (Cingula i

suradnici, 2004, pp.51-52).

Glavna djelatnost opisuje se u poslovnom planu kao odvijanje niza aktivnosti koje

proizlaze iz plana prodaje. Plan proizvodnje ili plan pružanja usluga potrebni su

menadžmentu da pravodobno organizira nesmetano odvijanje glavne djelatnosti re da

nadzire uspješnost ostvarivanja planskih ciljeva i zadataka. Planom glavne djelatnosti

precizno se definiraju operativni zadaci za pojedine organizacijske jedinice, njihove

dijelove i za pojedince (Cingula i suradnici, 2004, pp.77).

Utvrđivanje financijske uspješnosti ulaganja poduzetnika je važno u svakom trenutku, a

ne samo u slučaju investiranja u trajnu imovinu. Svaki poslovni proces, koji se odvija u

nekom obračunskom razdoblju, mora se promatrati i kao mogućnost povrata uloženih

sredstava u taj ciklus. Zato je utvrđivanje financijske uspješnosti poslovanja trajan

zadatak menadžera (Cingula i suradnici, 2004, pp.80).

Budući da je optimalan opseg poslovnog plana dvadesetak stranica, sadržaj treba

rasporediti tako da uskladi sve dijelove, a da se ipak naglasi najvažnije čimbenike za

poslovni uspjeh. Jedan od praktičnih primjera sadržaja poslovnog plana izgleda ovako

(Cingula i suradnici, 2004, pp.45):

1. Uvodni podaci o poduzeću

2. Razlozi za investiranje

3. Ključni čimbenici mogućih rizika

4. Opis djelatnosti

5. Organizacija i menadžment

6. Tržišni pregled

7. Konkurencija na tržištu

8. Poslovna strategija

9. Financijski podaci

28

4. POSLOVNI PLAN PODUZEĆA PERGAMENT d.o.o.

Trgovačko društvo Pergament d.o.o. je društvo u privatnom vlasništvu. Društvo se bavi

isključivo proizvodnom djelatnošću. Većinu svog ukupnog prihoda ostvaruje prodajom

svojih proizvoda na domaćem tržištu. Znatan dio ukupnog prihoda ostvaruje prodajom

proizvoda u zemlje kao što su Kina, Egipat, Italija, Slovenija, i dr.

4.1 OPIS TVRTKE I OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

Trgovačko društvo Pergament d.o.o. Bjelopolje, Korenica osnovano je i počelo s radom

1996. godine. Značajnijim ulaganjima u kupljeni, devastirani pogon proizvodnje

drvenih kuća NP Plitvička jezera, izgrađene su nove proizvodne hale, poslovni prostor ,

te je instalirana nova suvremena oprema kao preduvjet za proizvodnju konkurentnih

proizvoda drvne industrije.

Osnovna djelatnost poduzeća je proizvodnja bukove građe,elemenata i drvenih kuća.

Godišnje se preradi oko 20.000 m3 oblovine. Poduzeće ima vlastitu parionu i sušaru u

kojima se proizvodi dorađuju i tako predstavljaju viši oblik prerade drva, što je osnova

za ostvarenje i više cijene proizvoda i boljih financijskih rezultata. Pergament d.o.o.

Bjelopolje 90% svoje proizvodnje izvozi i to u Italiju, Švicarsku, Sloveniju, Kinu i

Egipat.

Trend povećanja proizvodnje prati i porast broja zaposlenih. Tako je Pergament d.o.o.

Bjelopolje na početku poslovanja zapošljavao 6 djelatnika, a trenutno je zaposleno 45

djelatnika, koje je u većini vlasnik poduzeća samostalno osposobljavao za rad u drvnoj

industriji. U krugu tvornice nalaze se kooperant poduzeća, Bukva d.o.o., sa 45

zaposlena radnika.

Budući da su proizvodi ovog trgovačkog društva poznati kao kvalitetni i konkurentni na

izvoznom tržištu, postojeći kapaciteti ne udovoljavaju zahtjevima tržišta pa je

orijentacija tvrtke na daljnje povećanje kapaciteta proizvodnje, ali i uvođenje viših

oblika finalizacije (proizvodnja bukovih ploča i parketa).

S obzirom na uspješnost, poduzeće ima veliki značaj u drvoprerađivačkoj djelatnosti

kao jednoj od najvažnijih proizvodnih djelatnosti na području Ličko-senjske županije,

kao i u ukupnom gospodarstvu Općine i Županije.

29

4.2 PLANIRANJE U PODUZEĆU PERGAMENT d.o.o.

Tvrtka Pergament d.o.o. je uspostavila, dokumentirala, primjenjuje i održava sustav

upravljanja kvalitetom te trajno poboljšava njegovu učinkovitost u skladu sa zahtjevima

norme HRN EN ISO 9001:2002. U tu svrhu prepoznati su procesi koji čine sustav

upravljanja kvalitetom. Procesi su razvrstani u pet razina:

PROCESI ADMINISTRACIJE

PROCESI UPRAVLJANJA

PROCESI VEZANI UZ RESURSE

PROCESI REALIZACIJE

PROCESI MJERENJA, ANALIZE I POBOLJŠAVANJA.

Shema 5. Odnos među procesima

Izvor: Baza podataka poduzeća

30

Sustav upravljanja kvalitetom primijenjen u tvrtki PERGAMENT d.o.o. zasnovan je na

zahtjevima hrvatske norme EN ISO 9001:2008 i ima za cilj potpuno ispunjavanje

zahtjeva za kvalitetom proizvoda / usluga i procesa. Politika kvalitete i utvrđena načela

upravljanja kvalitetom primjenjuju se u cijeloj organizaciji, a odnose se na prodaju,

proizvodnju i pružanje usluga. Poduzeće nema procesa projektiranja i razvoja, ne

razvija proizvode već se proizvodnja odvija prema dokumentaciji kupaca.

Misija poduzeća je kontinuirano poboljšavati odnose s postojećim klijentima, tražiti

mogućnosti za suradnju s novim klijentima, konstantnim poboljšavanjem naše

proizvodnje i uvođenjem novih tehnologija unaprijediti tržišnu poziciju hrvatske drvne

industrije u regiji, te kroz društveno odgovorno poslovanje (DOP) i proaktivnu zaštitu

okoliša i resursa sudjelovati u prosperitetu zajednice u kojoj živimo i radimo.

Vizija poduzeća je slijedeća: Na temeljima obiteljske tradicije, moderne tehnologije koja

ujedinjuje sve aspekte zaštite okoliša, inovativnosti i suradnje s lokalnom zajednicom

postati vodeća tvrtka u preradi drva središnje Hrvatske.

Primjenom norme EN ISO 9001:2008, SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM,

Uprava tvrtke odabrala je sljedeću politiku kvalitete za:

„Proizvodnja i prodaja piljene građe, elemenata i drvnog sortimenta.“

imati kvalitetan i na tržištu prepoznatljiv drveni proizvod

njegovati i izgrađivati odnos sa klijentima

zapošljavati stručno i ambiciozno osoblje, te omogućavati i poticati kontinuirano

usavršavanje

pribavljati najsuvremeniju opremu, održavati infrastrukturu i okruženje za

ugodan rad

njegovati i razvijati partnerske odnose s dobavljačima

postavljati si ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve kvalitete

primjenjivati i poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom

temeljenog na zahtjevima međunarodne norme EN ISO 9001:2008, uz

poštivanje svih zakonskih zahtjeva RH.

31

Poslovnost se temelji na poštenom odnosu sa dobavljačima i klijentom koji mora dobiti

ono što očekuje: proizvod dogovorene kvalitete, dostavljen u dogovorenom roku.

Poduzeće Pergament d.o.o. planira u skoroj budućnosti izgradnju kogeneracijske

elektrane za proizvodnju električne energije i toplinske energije. Nakon dvije godine

priprema za odabir najperspektivnijeg projekta, odabir je pao upravo na prethodno

navedeni projekt, a razlozi za odabir projekta su slijedeći:

1. Ulaganje u projekt koji se označava kao uvozno supstitutivan sektor.

2. Projekt se uklapa u nacionalni plan razvoja energetike, sa proizvodnjom

električne energije i topline iz obnovljivih izvora na bazi šumske bio mase.

3. Sa 16 godina rada u drvno-prerađivačkoj industriji, uspostavljeni su korektni

poslovni odnosi sa Hrvatskim šumama Podružnica Gospić, kao isporučiteljom

šumske bi mase, glavne sirovine za pogon elektrane.

4. Raspolaže sa stručnom radnom snagom, čija stručnost je dokazna izvozom na

zahtjevno zapadnoeuropsko tržište, koji konstantno raste.

5. Sigurnost naplate proizvedene električne energije putem 12-godišnjeg ugovora

sa Hrvatskom elektroprivredom o otkupu proizvedene električne energije i

plasmanu toplinske energije poznatim kupcima.

6. Daljnjom proizvodnjom u drvno-prerađivačkoj industriji i njenoj povezanosti sa

proizvodnjom električne i toplinske energije, nositelj projekta si osigurava

perspektivu rasta proizvodnje za daljnjih 25 godina poslovanja.

4.2.1 IZRADA OPERATIVNIH PLANOVA

Operativno planiranje je instrument kojim se svake godine traže i promišljaju bolji i

efikasniji oblici poslovanja te predstavlja sredstvo komuniciranja kroz cijelo poduzeće.

Operativno planiranje je skica bliske budućnosti kojom se nastoje predvidjeti poslovni

pothvati poduzeća u idućih godinu dana, koji će imati utjecaj na rezultat poduzeća. Cilj

je planiranja napraviti projekciju budućih aktivnosti koje će poduzeće dovesti “u bolju

kondiciju” nego što ju ima danas. To znači da se moraju isplanirati takvi postupci koji

će unaprijediti poslovanje i pridonijeti boljoj profitabilnosti (Očko, 2013). Operativno je

32

planiranje usmjereno na donošenje radno intenzivnih, operativnih planova, i financijskih

planova kojima se definira financijski opseg plana za operativno razdoblje.

4.2.1.1 Planirani prihodi i rashodi poduzeća

U ovom poglavlju prikazat će se planirani i ostvareni prihodi i rashodi 2012. godine te

planirani prihodi i rashodi za 2013. godinu na osnovu planirane proizvodnje i prodaje

poduzeća.

Tablica 1. Planirani prihodi i rashodi

Izvor: Izrada studentice na temelju podataka iz uprave poduzeća

U prikazanoj tablici vidljivo je da je poduzeće u 2012. godini postiglo veće prihode od

rashoda. Također u tablici je i vidljivo da su ostvareni prihodi veći od planiranih za

575.487,00 kn. Za 2013. godinu napravljen je plan prihoda i rashoda na osnovu

prethodnog godišnjeg ostvarenja te na temelju buduće planske proizvodnje i prodaje.

33

Tablica 2. Ugovorene prodaje u 2013. godini

RED

. BR. NARUČITELJ

PREDMET

UGOVORA

DATUM

UGOVORA

VRIJEDNOST

UGOVORA

1.

EXPORT

DRVO d.d.

Zagreb

Prodaja

bukove

građe

10.01.2013. 750.000,00

2.

PALAVISINI

LEGNANI

S.R.L. Italija

Prodaja

bukove

građe i

elemenata,

ogrjevnog

drveta i

briketa

21.01.2013. 1.153.000,00

3. BAUMAX

d.o.o. Zagreb

Prodaja

ogrjevnog

drveta i

jelove građe

23.01.2013. 1.500.000,00

4. ISKRALEGN

O S.R.L. Italija

Prodaja

bukove

građe

04.02.2013. 450.000,00

5. GRAĐA d.d.

Solin

Prodaja

jelove građe 29.05.2013. 347.000,00

Izvor: Izrada studentice na temelju podataka iz uprave poduzeća

U tablici su prikazane ugovorene prodaje za 2013. godinu poduzeća Pergament d.o.o.

Već prethodno je spomenuto da poduzeća izvozi u nekoliko inozemnih zemalja:

Slovenija, Italija, Kina, Egipat, Švicarska, i dr. U tablici se vidi da je najveća vrijednost

podaje dogovorena u zemlji, sa tvrtkom Baumax d.o.o. u vrijednosti od 1.500.000,00

kn.

4.2.1.2 Trošak bruto plaća radnika

Obračun i isplata plaća i naknada zaposlenima utvrđena je Zakonom o porezu na

dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, Zakonom o poreznim doprinosima te

podzakonskim aktima koji se odnose na obvezne doprinose. Obvezne doprinose

(obvezni doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje i

doprinos za zdravstveno osiguranje za ozljede na radu) plaćate mjesečno na temelju

34

rješenja Porezne uprave. Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćate u obliku

mjesečnih predujmova odnosno na temelju rješenja Porezne uprave, ako postoje kakve

razlike po podnijetoj godišnjoj poreznoj prijavi. Bruto plaća je iznos kojeg plaćate

zaposleniku za redovan rad na temelju ugovora o radu. Služi kao osnovica za

izračunavanje doprinosa iz bruto plaća.

Poduzeće trenutno zapošljava 48 djelatnika, od čega najviše ima radnika u proizvodnji.

U poduzeću plaće su određene na temelju iznosa prosječne plaće u Hrvatskoj, te se

uvećavaju sukladno povećanju godina radnog staža i vrsti posla kojeg zaposlenik

obavlja.

Tablica 3. Trošak bruto plaća radnika

Izvor: Izrada studentice na temelju podataka iz uprave poduzeća

4.2.1.3 Proračun troškova poslovanja

Troškovi u užem smislu - omogućuju uvid i kontrolu, praćenje i analizu stvarnih

troškova pojedinih elemenata u procesu rada. Troškovi u širem smislu - omogućuju

realnu procjenu uspješnosti poduzeća. Troškovi kao vrijednosni izraz utrošaka različitih

dobara potrebnih za nastanak nekog proizvoda ili usluge rezultirati će prodajom na

tržištu. Teorija omogućuje poduzetniku spoznaju brojnih vrsta troškova te potrebu

donošenja različitih poslovnih odluka kojima se politika troškova usklađuje sa stvarnim

NAZIV RADNOG MJESTA 2011. 2012. 2013.

Direktor 348.000,00 360.000,00 360.000,00

Šef proizvodnje 96.000,00 118.800,00 118.800,00

Šef računovodstva 84.000,00 198.000,00 198.000,00

Menadžer prodaje 132.000,00 173.000,00 174.000,00

Tajnica 39.600,00 39.600,00 39.600,00

Administrator 48.000,00 51.400,00 52.800,00

Radnici u proizvodnji 2.201.587,00 2.199.056,00 2.259.619,00

UKUPNO: 2.949.187,00 3.139.856,00 3.202.819,00

35

prihodima te se osigurava zadovoljavajuća dobit u poslovanju. Za poduzetnika je

najvažnije da njegovo knjigovodstvo evidentira sve stvarno nastale troškove u jednom

obračunskom razdoblju i očuva podatke o tome, a poduzetnik će sam prosuditi kako će

donositi poslovne odluke temeljem dostupnih podataka ( Cingula, 2004, p.113).

Tablica 4. Proračun troškova poslovanja poduzeća

VRSTE TROŠKOVA I RASHODA

IZNOSI TROŠKOVA - RASHODA U

KUNAMA

2011. 2012. 2013.

Fiksni troškovi:

Tekući izdaci za zaštitu okoliša 18.250,00 10.590,00 14.273,00

Troškovi usluga dugoročnog i operativnog

leasinga mat. Imovine 96.553,00 137.201,00 55.159,00

Premije osiguranja 266.371,00 394.355,00 297.871,00

Kamate 770.944,00 851.144,00 818.539,00

Varijabilni troškovi:

Troškovi energije 1.489.546,00 1.421.211,00 2.067.195,00

Troškovi usluga investicijskog održavanja 39.155,00 0 99.331,00

Nadoknade troškova, darovi i potpore

zaposlenicima 95.414,00 111.320,00 95.187,00

UKUPNO: 2.776.233,00 2.925.821,00 3.447.555,00

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

Poduzeće sadrži fiksne i varijabilne troškove. Od fiksnih troškove pojavljuju se tekući

izdaci za zaštitu okoliša, troškovi usluga dugoročnog i operativnog leasinga materijalne

imovine, premije osiguranja te kamate. Od varijabilnih troškova sadrži slijedeće:

troškovi energije, troškovi usluga investicijskog održavanja te nadoknade troškova,

odnosno darove i potpore zaposlenicima. Iz prikazane tablice vidljivo je da poduzeće

ostvaruje iz godine u godinu sve veće troškove. Najviše troškove koje poduzeće

ostvaruje su troškovi energije, koji su znatno veći u 2013. godini u odnosu na prethodne

dvije godine. Značajno smanjenje u 2013. godini bilježe troškovi usluga dugoročnog i

operativnog leasinga materijalne imovine. U nastavku su grafički prikazani ukupni

fiksni i ukupni varijabilni troškovi.

36

Grafikon 1. Grafički prikaz troškova poslovanja u poduzeću Pergament d.o.o.

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

4.2.1.4 Proračun amortizacije

Amortizacija je postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzeća, a obračunava se

godišnje prema zakonom predviđenim postupkom. Kako se iznos amortizacije oduzima

svake godine od porezne osnovice, način amortizacije utječe na odluku o načinu

financiranja nabavke opreme. Postupno iskorištavanje ekonomskih koristi dugotrajne

nenovčane, nematerijalne i materijalne imovine povezano je s njezinim korištenjem i

ostvarivanjem prihoda, što znači da i sam raspored ukupnog amortizirajućeg iznosa na

pojedine godine u vijeku uporabe treba omogućiti što objektivnije sučeljavanje

amortizacije kao rashoda s ostvarenim prihodima. U nastavku, u tablicama su je

prikazana amortizacija za 2011., 2012. i 2013. godinu.

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

2011. 2012.

2013.

Izn

os

tro

ško

va

u k

un

am

a

Godina

Ukupni fiksni troškovi

Ukupni varijabilni

troškovi

37

Tablica 5. Proračun amortizacije za 2011. godinu

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

Tablica 6. Proračun amortizacije za 2012. godinu

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

Tablica 7. Proračun amortizacije za 2013. godinu

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

38

U obračunu amortizacije poduzeća koristi se vremenska metoda amortizacije, te se

prilikom amortizacije koriste amortizacijske stope koje se porezno priznaju. U

prethodnim tablicama su prikazane amortizacije za svaku godinu pojedinačno, te zbog

opsežnosti podataka objekti koji se amortiziraju su grupirani po slijedećim skupinama:

građevinski objekti,

strojevi, postrojenja i oprema,

alat i pomoćni materijal,

elektronička računala,

ostala sredstva,

oprema za grijanje i hlađenje,

oprema,

transportna sredstva, te

uredski inventar.

4.2.1.5 Projekcija računa dobiti i gubitka

Najčešći cilj poslovanja poduzeća je profitabilnost, a da li je to ostvareno i u kojoj mjeri

je ostvareno vidi se iz izvještaja koji se zove račun dobiti i gubitka. Dakle, račun dobiti i

gubitka pokazuje aktivnost poduzeća u nekom razdoblju, a najčešće je to razdoblje od

godine dana. To je financijski izvještaj koji u obliku tablice prikazuje sve prihode i

rashode nastale tijekom obuhvaćenog razdoblja, te je osobito važno da se može utvrditi

ostvarene prihode iz redovitog poslovanja, prije izdvajanja troškova za financiranje i

poreze. Poduzetnikova razdioba podataka iz računa dobiti i gubitka nije usmjerena samo

na utvrđivanje konačnog rezultata nego je važno uočiti kakav je taj rezultat u odnosu na

ukupan opseg poslovanja, te kakav je u odnosu na ostale slične poduzetnike i

gospodarsku djelatnost. Isto tako je važno usporediti račune dobiti i gubitka iz nekoliko

uzastopnih obračunskih razdoblja, kako bi se utvrdila dinamika kretanja pojedinih

veličina ( npr. kako se smanjuju ili povećavaju prihodi i rashodi) (Cingula i suradnici,

2004, pp.84-85). U nastavku je prikazana projekcija računa dobiti i gubitka za poduzeće

Pergament d.o.o.

39

Tablica 8. Projekcija računa dobiti i gubitka

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

Poduzeće ostvaruje dobit u svim godinama. Također, iz tablice je vidljivo da poduzeće

ostvaruje poslovne i financijske prihode, te poslovne i financijske rashode. Promatrajući

sve tri godine, vidi se da u 2013. planirano znatno povećanje u odnosu na prethodne

dvije, te se isto tako ostvaruje znatno veća dobit u odnosu na prethodno razdoblje.

4.2.2 FINANCIJSKO PLANIRANJE

Da bi se osigurala solventnost i profitabilnost poslovanja, mora se pristupiti predviđanju

budućih financijskih potreba poznatom kao planiranje toka novčanih primitaka i

izdataka – financijski plan (Buterin, n.d). Financijski plan omogućuje planiranje

budućih novčanih tokova i financijskih izvora, kao i uspostavljanje poslovnih standarda

za kontrolu tekućih financijskih aktivnosti. Financijski plan mora prikazivati financijsku

isplativost poslovanja. Konačni cilj financijskog plana je u uspostavljanju standarda i

limita na osnovi kojih se može kontrolirati tekuće financijsko poslovanje. Unutar

financijskog planiranja sastavlja se novčani proračun poduzeća. Novčani proračun

(budžet) predstavlja plan očekivanih novčanih primitaka i novčanih izdataka poduzeća

UKUPNI PRIHODI I RASHODI 2011. 2012. 2013.

UKUPNI PRIHODI: 20.677.115,00 20.804.487,00 24.135.000,00

Poslovni prihodi: 20.576.696,00 20.775.301,00 24.100.000,00

Financijski prihodi: 100.419,00 29.186,00 35.000,00

Izvanredni - ostali prihodi 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI: 20.438.336,00 20.595.038,00 23.750.819,00

Poslovni rashodi: 19.651.855,00 19.528.173,00 22.750.819,00

Financijski rashodi: 786.481,00 1.044.872,00 1.000.000,00

Izvanredni - ostali rashodi: 0,00 21.993,00 0,00

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA: 238.779,00 209.449,00 384.181,00

Dobit prije oporezivanja: 238.779,00 209.449,00 384.181,00

Gubitak prije oporezivanja: 0,00 0,00 0,00

POREZ NA DOBIT: 0,00 14.905,00 76.836,20

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA: 238.779,00 194.544,00 307.344,80

Dobit razdoblja: 238.779,00 194.544,00 307.344,80

Gubitak razdoblja: 0,00 0,00 0,00

40

za određeno vremensko razdoblje. On odražava efekte budućih poslovnih aktivnosti na

novčane pozicije poduzeća. Novčani plan poduzeća općenito je u funkciji stabiliziranja

novčanog stanja i toka da bi se racionalno osigurale ukupne novčane potrebe. Da bi se

pripremio novčani plan, potrebno je raspolagati različitim informacijama, među kojima

valja posebno istaknuti: početno novčano stanje, novčani primici za dotično razdoblje i

novčani izdaci istog razdoblja. U nastavku je prikazana tablica procijenjenih očekivanih

novčanih primitaka i izdataka na temelju plana ukupnih prihoda i rashoda iz operativnog

plana, te izrađen novčani proračun poduzeća.

Tablica 9. Planirani novčani primici i izdaci

Plan novčanih primitaka i izdataka

RED. BR. POZICIJA IZNOS

I. PLANIRANI NOVČANI PRIMICI:

1. Primici od prodaje 23.050.000,00

2. Primici od planirane naplate potraživanja 2.500.000,00

UKUPNI PRIMICI: 25.550.000,00

II. PLANIRANI NOVČANI IZDACI:

1. Novčani izdaci dobavljačima 6.000.000,00

2. Novčani izdaci zaposlenima 3.202.819,00

3. Novčani izdaci za porez na dobit 76.836,00

4. Novčani izdaci za troškove energije 2.067.195,00

5. Izdaci za zaštitu okoliša 14.273,00

6. Izdaci za premije osiguranja 297.871,00

7. Izdaci za kamate 818.539,00

8. Izdaci za investicije u dug. Imovinu 4.300.000,00

9. Ostali izdaci 6.820.832,00

UKUPNI IZDACI: 23.598.365,00

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

41

Tablica 10. Novčani proračun poduzeća

Novčani proračun poduzeća

RED. BR POZICIJA IZNOS

1. Početni novčani saldo 1.091.122,00

2. Planirani novčani primici 25.550.000,00

3. Ukupno raspoloživa novčana sredstva

(1+2) 26.641.122,00

4. Planirani novčani izdaci 23.598.365,00

5. Minimalni novčani saldo 1.000.000,00

6. Ukupno potrebna sredstva (4+5) 24.598.365,00

7. Novčani višak (3-5) 2.042.757,00

8. Konačni novčani saldo (3-4) 3.042.757,00

Izvor: Izrada studentice prema podacima računovodstva poduzeća

Iz tablice 9. vidljivo je da poduzeće Pergament d.o.o. planira svoje primitke u iznosu od

25.550.000,00 kn. te izdatke u iznosu od 23.598.365,00 kn, što govori da su planirani

novčani primici veći od planiranih novčanih izdataka za 1.951.635,00 kn. Na temelju

podataka iz operativnog plana, te na temelju planiranih novčanih primitaka i izdataka

sastavljen je novčani proračun poduzeća. Iz tablice je vidljivo da će očekivani budući

primici biti dostatni za pokrivanje očekivanih budućih izdataka. Projekcija novčanog

proračuna najbolji je pokazatelj likvidnosti, te je iz tablice 10. vidljivo da će poduzeće

biti u mogućnosti podmirivati svoje obveze.

42

5. ZAKLJUČAK

Postupak kojim se postavljaju ciljevi i određuju budući zadaci i aktivnosti za njihovo

ostvarenje naziva se planiranje, a rezultat takvog planiranja je plan. Planiranje, u

najširem smislu, predstavlja svladavanje razlika između onoga gdje se sada nalazimo i

nekog budućeg stanja gdje želimo biti. Planiranje je prva i osnovna funkcija procesa

upravljanja koja daje smjer za poduzimanje svih ostalih akcija vezanih za poslovanje.

Upravo iz toga razloga možemo uočiti njegovu važnost i značaj, kako za menadžment

tako i za poduzeće kao cjelinu. U poslovnim aktivnostima planiranje je veoma važno jer

omogućava poduzetniku procjenu budućih događaja i pravodobnu pripremu za njih.

Nikada nije moguće točno predvidjeti sve što će se u budućnosti dogoditi, ali

prepuštanje budućih događaja slučaju nije osobina uspješnih poduzetnika. Niti jedna

ljudska aktivnost nema značajke promišljanja ako unaprijed nije određeno što se tom

aktivnošću želi postići. Ciljevi su upravo ono što se želi postići, a isti imaju sljedeće

značajke: stimulativnost, dostižnost, određenost i mjerljivost, vremensku određenost i

prioritet (važnost) u realizaciji. Dakle, može se reći da je planiranje proces koji

započinje s ciljevima, definiranjem strategija, politika i detaljnih planova za njihovo

postizanje; proces koji uspostavlja organizaciju za ostvarivanje odluka te uključuje

ocjenu uspješnosti i povratnu vezu za pokretanje novog ciklusa planiranja. Planiranje

nije jamac uspjeha, ali nedostatak plana gotovo će uvijek rezultirati neuspjehom.

Planiranje se može sažeti u tri koraka. Prvi je određivanje cilja plana, potom slijedi

identifikacija i vrednovanje alternativnih putova do ostvarenja cilja plana, dok treći

korak uključuje izbor puta do cilja (akcija).

Poslovni plan je temeljni dokument u kojemu poduzetnik prikazuje svoje ambicije i

ideje, te promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju,

najčešće u obračunskom razdoblju od godinu dana. Poslovni plan, nije samo puka

formalnost, već je temeljna okosnica svakog poduzetničkog pothvata, jer tek detaljnim i

pažljivim planiranjem i analiziranjem svih detalja budućeg pothvata, može se uvidjeti da

li je opravdano i realno pristupiti realizaciji ideje. Dakle, poslovni plan se izrađuje kako

bi se predvidjela buduća događanja i način prilagodbe poslovanja uvjetima u okruženju,

te da se smanji stupanj rizika, vremena i sredstava. Praksa je pokazala da je nemoguće

sve unaprijed predvidjeti. No, to nije razlog da sve treba prepustiti slučaju. Što se bolje

43

predvide budući događaji i rješenja budućih problema, to su šanse za postizanje

zacrtanih ciljeva veće. Iako se planovi najčešće izrađuju za potrebe banaka pri izdavanju

poduzetničkih kredita, poslovni plan je najbitniji za samog poduzetnika, pošto se

ispravnim korištenjem metodologije izrade plana pomaže poduzetniku da razradi svoju

ideju, a ujedno se provjerava izvedivost i isplativost zamisli.

Izrada poslovnog plana zahtjeva vrijeme i novac, ali pažljivo izrađen poslovni plan se

višestruko vraća. On može pomoći u jasnom sagledavanju poslovnih prilika, te u lakšem

usmjeravanju i vođenju poslovnih aktivnosti. Oblik poslovnog plana nije unificiran i

ovisi o njegovoj primarnoj namjeni te o zahtjevnosti samog poduzetničkog pothvata.

Kako će poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu posla kojim se poduzetnik bavi i

razlogu pisanja poslovnog plana. Postoje brojni primjeri poslovnih planova i oni se

međusobno razlikuju, no možemo zaključiti da bi svaki poslovni plan trebao sadržavati

nužne dijelove koji omogućuju donošenje kvalitetne ocjene pothvata. Poslovnim

planom obuhvaćeni su najvažniji podaci o poduzeću, njegovoj djelatnosti i razvojnim

ciljevima. Tu su sadržani i podaci o članovima menadžmenta, te aktivnosti koje se

trebaju ostvariti u sljedećoj obračunskoj godini. Poslovni plan pokazuje očekivane

rezultate planiranog poslovanja koji se prikazuju u planskoj bilanci, planskom računu

dobiti i gubitka, te u planiranim izvješćima o financijskim tijekovima i kretanju

kapitala. Zato je poslovni plan službena izjava glavnog financijskog menadžera o

očekivanoj prodaji, troškovima i svim drugim financijskim transakcijama za naredno

plansko razdoblje. Budući da postavlja mjerila onoga što se želi i namjerava postići u

budućnosti, poslovni plan je najbolji početak kontrole uspješnosti očekivanog

poslovanja. Iz navedenoga, može se dokazati postavljena radna hipoteza koja sustavnim

spoznajama te znanstveno i stručno teorijski utemeljenim činjenicama tvrdi da postoji

međuovisnost planiranja i izrade poslovnog plana s uspješnim poslovanjem i

financijskim rezultatima poduzeća.

Poduzeće Pergament d.o.o. također primjenjuje funkciju planiranja u svom poslovanju.

Tvrtka je uspostavila, dokumentirala, planira, primjenjuje i održava sustav upravljanja

kvalitetom te trajno poboljšava njegovu učinkovitost. Sustav upravljanja kvalitetom

primijenjen u tvrtki Pergament d.o.o. ima za cilj potpuno ispunjavanje zahtjeva za

kvalitetom proizvoda / usluga i procesa. Politika kvalitete i utvrđena načela upravljanja

44

kvalitetom primjenjuju se u cijeloj organizaciji, a odnose se na prodaju, proizvodnju i

pružanje usluga.

Poduzeće Pergament d.o.o. nadzire proizvode i usluge kako bi potvrdilo da su ispunjeni

zahtjevi za proizvodom. Nadzor nad proizvodom i mjerenje proizvoda realizira se kroz

provjeru sukladnosti isporučenih proizvoda sa specifikacijom u radnom nalogu,

narudžbi te ugovorenim uvjetima. Realizacija proizvoda odvija se na način koji je

planiran, s utvrđenim resursima, odgovornostima i rokovima. Poduzeće ostvaruje

pozitivan financijski rezultat u svim razdobljima, te stalno teži poboljšanju i povećanju

postojećeg poslovanja, kao i unapređenju proizvodnje te poboljšanju same kvalitete

proizvoda.

Dakle, da zaključimo, planiranje predstavlja most između sadašnjeg i željenog položaja

poduzeća. Budućnost je teško, gotovo nemoguće predvidjeti. Čimbenici koji su izvan

kontrole mogu poremetiti i najbolje postavljen plan, a bez planiranja poslovanje je

prepušteno slučaju. Da bi se učinkovito planiralo treba biti svjestan prilika u kojima će

se ostvariti plan rada i realno dijagnosticirati šanse za razvoj, postaviti ciljeve,

analizirati pretpostavke planiranja, identificirati moguće alternative, izraditi planove za

pojedine segmente djelatnosti, te predvidjeti troškove realizacije planova. Krajnje točke

kojima su usmjerene te aktivnosti su ciljevi i oni izražavaju rezultate koje treba ostvariti.

Cilj svakog poduzeća, pa tako i poduzeća Pergament d.o.o., je stalno poboljšanje i rast.

Radi daljnjeg poboljšanja društva i ostvarivanja rasta te pozitivnog financijskog

rezultata, vlasnik mora pratiti događanja, te izvještavati i uklanjati slabosti.

45

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Cingula, M. 2004, Poslovno planiranje: s primjerima za investitore, RRiF- plus,

Zagreb

2. Gulin, D., Perčević, H., Tušek, B. & Žager, L. 2004, Poslovno planiranje,

kontrola i analiza, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb

3. Gulin, D., Perčević, H., Tušek, B. & Žager, L. 2012, Poslovno planiranje,

kontrola i analiza, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb

4. Osmanagić Bedenik, N. 2002, Operativno planiranje, Školska knjiga, Zagreb

5. Stutely, R. 2003, Uspješan poslovni plan: brzom metodom do inteligentnoga

poslovnoga planiranja za direktore i poduzetnike, Poslovni zbornik, XVIII,

Zagreb

6. Vujević, K. & Strahinja, R. 2009, Planiranje, analiza, revizija, kontroling,

Veleučilište u Rijeci, Rijeka

7. Zekić, Z. 2007, Menadžment – poduzetnička tehnologija, Ekonomski fakultet

Rijeka, Conefing grupa, Opatija

Članci:

1. Kaličanin, Đ. 2003, 'Poslovni plan: pojam, namjena i proces njegove izrade',

Economic Annals, no. 157, April 2003 - June 2003, pp. 179-189

2. Kolaković, M. 2008, 'Poduzetničko strateško planiranje', Računovodstvo,

revizija i financije, br. 4, pp. 143-148

3. Lajtman, Z. 2010, 'Važnost planiranja i kontroliranja', Ekonomska i trgovačka

škola Čakovec, Čakovec

4. Očko, J. 2013, 'Operativno planiranje', Poslovni savjetnik, br. 37, pp. 114-115

5. Popović, Ž. 2006, 'Priprema izrade kratkoročnog plana poduzeća', RRiF Plus,

no. 8, pp. 50-57

46

Internet izvori:

1. Buterin, D., 'Financijsko planiranje', URL:

http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_3/Finan

cijsko_planiranje.pdf (27.05.2013)

2. Dražić Lutilsky, I., 'Postupak sastavljanja poslovnog plana', URL:

http://web.efzg.hr/dok/RAC/mdragija/poslovni%20plan.pdf (28.04.2013)

3. Glojnarić, V., 'Što treba sadržavati dobar poslovni plan', URL:

http://www.business.hr/business-class/sto-treba-sadrzavati-dobar-poslovni-

plan/print (29.04.2013)

4. HGK, 'Izrada poslovnog plana', URL: http://www.orkis.hr/Izrada-poslovnog-

plana (29.04.2013)

5. Invest- Point, 'Razvoj biznisa – poslovni plan', URL: http://invest-

point.bloger.index.hr/post/razvoj-biznisa--poslovni-plan/313107.aspx

(29.04.2013)

6. Maneo, 'Izrada poslovnih planova', URL:

http://maneo.hr/usluge/financije/izrada-poslovnih-planova (20.04.2013)

7. Osmanagić Bedenik, N., 'Operativno planiranje', URL:

http://web.efzg.hr/dok//epo/nosmanagic/2.%20Pojam,%20funkcija,%20svrha,%

20na%C4%8Dela%20za%20web.ppt (21.04.2013)

8. Perčević, H., 'Metodologija izrade poslovnog plana', URL:

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Metodologija%20izrade%20poslovnog%20plana.pd

f (25.04.2013)

9. Perčević, H., 'Poslovno planiranje', URL:

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Poslovno%20planiranje%20-

%20pojam%20i%20vrste.pdf (20.04.2013)

10. Perčević, H., 'Poslovni plan poduzeća, pojam i vrste planova', URL:

http://web.efzg.hr/dok/RAC/poslovni%20plan%20pojam%20i%20vrste.pdf

(25.04.2013)

11. Poduzetnički inkubator Šibenik, 'Priručnik za izradu poslovnog plana', URL:

http://www.podi-

sibenik.com/doc/upload/PRIRU%C8NIK%20ZA%20IZRADU%20POSLOVN

OG%20PLANA%20v1.2.pdf (05.05.2013)

47

12. Poslovni plan poduzetnika, 'Poslovni plan', URL: http://www.cabar.hr/wp-

content/uploads/2011/11/POSLOVNI-PLAN-PODUZETNIKA-hrv.pdf

(02.05.2013)

48

POPIS SHEMA

SHEMA 1. Struktura poslovnog sustava ......................................................................... 8

SHEMA 2. Povezanost strateškog, taktičkog i operativnog planiranja ..........................10

SHEMA 3. Povezanost planiranja i kontrole …..............................................................12

SHEMA 4. Međuovisnost strategija, planiranja i planova ……….................................23

SHEMA 5. Odnos među procesima ...............................................................................31

POPIS TABLICA

TABLICA 1. Planirani prihodi i rashodi .......................................................................34

TABLICA 2. Ugovorena prodaja u 2013. godini …..................................................35

TABLICA 3. Trošak bruto plaće radnika .......................................................................36

TABLICA 4. Proračun troškova poslovanja poduzeća...................................................37

TABLICA 5. Proračun amortizacije za 2011. godinu ....................................................39

TABLICA 6. Proračun amortizacije za 2012. godinu ....................................................39

TABLICA 7. Proračun amortizacije za 2013. godinu ....................................................39

TABLICA 8. Projekcija računa dobiti i gubitka..............................................................41

TABLICA 9. Planirani novčani primici i izdaci …....................................................42

TABLICA 10. Novčani proračun poduzeća ….........................................................43

POPIS GRAFIKONA

GRAFIKON 1. Grafički prikaz troškova poslovanja u poduzeću Pergament d.o.o. ....38

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNI PLAN PODUZEĆA

PERGAMENT d.o.o. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora

Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Nikolina Jurčević