SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/949.B.pdfpoduzetnike. S obzirom da je Hrvatska nova zemlja članica postoje brojne mogućnosti financiranja stoga je potrebno poticati

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

LUKA MATAČIĆ

ULOGA EUROPSKIH FONDOVA U POTICANJU RAZVOJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

ULOGA EUROPSKIH FONDOVA U POTICANJU RAZVOJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Poslovno okruženje

Mentor: Prof.dr.sc.Dragomir Sundać

Student: Luka Matačić

JMBAG: 0081133754

Smjer: Poduzetništvo

Rijeka, srpanj 2015.

I

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. ZNAČAJKE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ ............. 3

2.1. Pojmovno određenje malog i srednjeg poduzetništva ..................................................... 4

2.2. Pokazatelji poslovanja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj .............................. 6

2.3. Financiranje malog i srednjeg poduzetništva ................................................................ 10

2.4. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva ......................................................... 14

2.5. Pokazatelji značaja malog i srednjeg poduzetništva u hrvatskom gospodarstvu ...... 17

3. EUROPSKI FONDOVI: POJAM, SVRHA I UČINCI ................................................ 21

3.1. Svrha i razlozi postojanja EU fondova .......................................................................... 22

3.2. Hrvatska i EU fondovi (prije i nakon ulaska u EU) ...................................................... 25

3.3. Programi i fondovi EU za malo i srednje poduzetništvo ............................................... 37

4. KORIŠTENJE I UČINCI KORIŠTENJA EUROPSKIH FONDOVA U SVRHU

POTICANJA MALOGA I SREDNJEGA PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ .... 46

4.1. Iskorištenost sredstava iz EU fondova namijenjenih Hrvatskoj .................................... 47

4.1.1. Dinamika dobivenih sredstava .............................................................................. 48

4.1.2. Struktura dobivenih sredstava ............................................................................... 51

4.2. Dostupnost i prepreke korištenju sredstava iz EU fondova ........................................... 54

4.3. Primjeri dobre prakse .................................................................................................... 56

4.4. Učinci fondova i programa na razvoj MSP-a ................................................................ 59

4.5. Preporuke za povećano korištenje sredstava iz EU fondova u svrhe

promicanja malog i srednjeg poduzetništva .................................................................. 61

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 64

LITERATURA ....................................................................................................................... 67

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 75

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 76

POPIS SHEMA ...................................................................................................................... 76

1

1. UVOD

Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj su otvorene brojne mogućnosti za financiranje

malog i srednjeg poduzetništva koje su poduzetnici prije ulaska u EU mogli iskorištavati kroz

predpristupne fondove. No nakon 2013. godine otvaraju se veće mogućnosti i sukladno s tim

veća financijska sredstva. Poduzetništvo u Hrvatskoj je prepoznato kao potencijal za izlazak

iz krize stoga je potrebno sustavno poticanje i stvaranje većih mogućnosti za male i srednje

poduzetnike. S obzirom da je Hrvatska nova zemlja članica postoje brojne mogućnosti

financiranja stoga je potrebno poticati male i srednje poduzetnike s ciljem razvoja i otvaranja

novih poduzeća što će se odraziti na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Tema diplomskog

rada je stoga aktualna jer se svakodnevno poduzetnicima pružaju mogućnosti informiranja i

sudjelovanja u brojnim edukacijama i seminarima, također prisutna je i u raznoj literaturi koja

se bavi pitanjima razvoja poduzetništva financiranjem i korištenjem poticaja iz EU fondova.

Predmet pisanja diplomskog rada je analizirati stanje malog i srednjeg poduzetništva kako bi

se predočile njegove mogućnosti razvoja te na koji način je moguće financirati poduzetništvo

s obzirom da su Hrvatskoj dostupna financijska sredstva iz europskih programa i projekata za

male i srednje poduzetnike. Na temelju statističkih podataka analizira se razvijenost malog i

srednjeg poduzetništva te se daju osnovne naznake o mogućnostima za daljnji razvoj.

Svrha pisanja rada je da se pobliže upozna sa osnovnim značajkama europskih fondova koji

su dostupni svim zemljama članicama Europske unije te onim fondovima koji su na

raspolaganju u predpristunoj fazi. Na taj način će se pružiti uvid u različite izvore financiranja

malog i srednjeg poduzetništva koje Hrvatska može iskoristit nakon što je postala članicom

Europske unije.

Ciljevi diplomskog rada su da se na temelju podataka ocijeni stanje malog i srednjeg

poduzetništva prije ulaska u Europsku uniju te da se analizira stanje nakon ulaska u Europsku

uniju i na taj način prikažu mogući efekti koji su ostvareni nakon što su pružene veće

mogućnosti financiranja i poticaja. Odnosno, cilj je da se prikaže koliko je Hrvatska u malom

i srednjem poduzetništvu iskoristila mogućnosti iz europskih fondova te koje su moguće

prepreke za poduzetnike. Osim toga cilj je također da se s obzirom na analizu fondova EU i

2

izvora financiranja prikažu pozitivni primjeri malih i srednjih poduzeća koja su iskoristila

mogućnosti financiranja.

S obzirom na postavljene ciljeve i svrhu pisanja rada potrebno je odgovoriti i na određena

pitanja, a to su:

1. Koje su osnovne značajke malog i srednjeg poduzetništva?

2. Kakvo je stanje malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj s obzirom na pokazatelje

poslovanja?

3. Koji su izvori financiranja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj?

4. Što su europski fondovi i kakvu važnost imaju za malo i srednje poduzetništvo?

5. Koje mogućnosti mali i srednji poduzetnici imaju prije i nakon ulaska u Europsku

uniju?

6. Koliko su iskorištena sredstva u Hrvatskoj za poticanje malog i srednjeg

poduzetništva?

7. Koje su mogućnosti i prepreke financiranja putem EU fondova za male i srednje

poduzetnike?

Diplomski rad je koncipiran kroz pet međusobno povezanih poglavlja. Započinje Uvodom u

kojem su dane osnovne naznake o odabranoj temi i njezinoj aktualnosti, predmet, svrha i cilj

pisanja te pitanja na koje je potrebno odgovoriti tijekom pisanja rada. U drugom poglavlju,

pod nazivom Značajke malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, analizirao se pojam

malog i srednjeg poduzetništva te stanje i pokazatelji poslovanja u ovom dijelu gospodarstva

i također mogućnosti njegovog financiranja i poticanja. Europski fondovi: pojam svrha i

učinci, naziv je trećeg poglavlja u kojem se daju osnovne naznake o samim fondovima i

njihovoj svrsi te vrstama koje su dostupne zemljama u predpristupnoj fazi te nakon stupanja u

članstvo Europske unije. Četvrto poglavlje pod nazivom Korištenje i učinci korištenja

europskih fondova u svrhu poticanja maloga i srednjega poduzetništva u Hrvatskoj analizira

se iskorištenost sredstava iz europskih fondova koji su bili dostupni prije i nakon ulaska u EU

za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, koji su učinci postignuti te koje su preporuke za

daljnje iskorištavanje fondova u svrhu poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.

Također su prikazani i praktični primjeri koji predočuju mala i srednja poduzeća koja su

uspješno iskoristila financijsku pomoć kroz razne programe i projekte iz EU za razvoj svojih

poduzeća. Rad završava Zaključkom u kojem su poglavlja sumirana u jednu cjelinu.

3

2. ZNAČAJKE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U

HRVATSKOJ

Poduzetništvo bilježi svoje početke davno u povijesti no značajnije pomake ostvaruje

globalizacijom i modernizacijom, odnosno korištenjem suvremenih načina poslovanja

potpomognutim informacijskim tehnologijama. Korištenje informacijske tehnologije

omogućilo je poduzećima da svoje poslovanje provode na učinkovitiji način. Mala i srednja

poduzeća upravo i karakterizira njihova brža prilagodba promjenama, dinamičnost,

kreativnost i inovativnost jer se određeni poduzetnički pothvati mogu puno učinkovitije

realizirati u malim i srednjim poduzećima nego li je to u velikim poduzećima. Zbog brojnih

prednosti koje karakteriziraju mala i srednja poduzeća sve se više poduzetnika odlučuje za

malo i srednje poduzetništvo, a upravo mala i srednja poduzeća bilježe najznačajniji udio u

gospodarstvu odnosno, preko 99%. Osim toga udio malih subjekata u BDP-u je od 33 do

33,8%, srednjih oko 19%, što je sveukupno preko 50%. Isto je i sa zaposlenosti gdje mali

subjekti imaju udio od 44,8% ukupne zaposlenosti, a srednji 18,3%. Po udjelima u izvozu

mali i srednji subjekti su gotovo izjednačeni, udio jednih i drugih u ukupnom izvozu je oko

21%, što ukupno čini 41% (MINPO, 2012:2)

Upravo iz tog razloga malo i srednje poduzetništvo predstavlja veliki potencijal za razvoj

gospodarstva Hrvatske. Hrvatska ima velike mogućnosti u pogledu malog i srednjeg

poduzetništva i stoga ga se predstavlja kao veliki potencijal za zapošljavanje i jačanje

gospodarstva koje se već dug niz godina nalazi u krizi. Važno je da se malo i srednje

poduzetništvo potiče te da mu se pružaju određene pomoći i potpore za razvoj, a tome

posebno pogoduje i ulazak Hrvatske u Europsku uniju gdje se kroz razne fondove i programe

EU pružaju mogućnosti financiranja malog i srednjeg poduzetništva.

S obzirom da malo i srednje poduzetništvo čini značajan udio od preko 99% u gospodarstvu,

u narednim će se poglavljima to predočiti i kroz pokazatelje poslovanja malog i srednjeg

poduzetništva u prethodnim godinama.

4

2.1. Pojmovno određenje malog i srednjeg poduzetništva

Poduzetništvo karakterizira stalna usmjerenost k inovacijama i novim kreativnim idejama, a

upravo su poduzetnici osobe koje će te kreativne ideje i inovacije provesti u djelo, odnosno

koji će ostvariti određeni poduzetnički pothvat. Cilj je svakog poduzetnika da u konačnici

ostvari pozitivan poslovni rezultat odnosno da ostvari profit i time konkurira u odnosu na

ostala poduzeća. On kao nositelj poslovanja organizira cjelokupan proces poslovanja i čini

ključnu osobu u poduzećima. Poduzetnik je osoba koja je pokretač i primjenjivač inovacijskih

postignuća odnosno nositelj promjena i razvitka poduzeća te inovacija i resursa (Deželjin i

suradnici, 2002: 39). S obzirom na kreativnost i inovativnost poduzetnika mala i srednja

poduzeća imaju mogućnost generiranja većih vrijednosti i učinkovitijeg poslovanja. Za njih je

također značajno da iz svoje ideje uz ograničene resurse stvore određene vrijednosti koje će

poduzeću donijeti profit. On je osoba koja će prepoznati priliku i znati ju iskoristiti na način

na koji to drugi ne uočavaju i stoga je potrebno poticanje i razvijanje kreativnosti kod osoba

koje imaju izražene poduzetničke sposobnosti i ideje. Samim time razvijati će se i malo i

srednje poduzetništvo što će otvarati nove mogućnosti kako za zaposlenike tako i za

gospodarstvo u cjelini.

Poduzeća se dijele na velika, srednja, mala te mikropoduzeća, a s obzirom da je tema rada

usmjerena na mala i srednja poduzeća, njih se definira kao samostalne gospodarske jedinice

koje otvaraju mnoga i različita radna mjesta te potiču samoodgovorno djelovanje i samorazvoj

ljudi više od velikih poduzeća (Škrtić i Mikić, 2011: 2). Pojam malog i srednjeg poduzetništva

ili kako je to u literaturi vrlo često spominjano, „small and medium enterprises SMEs“,

predstavljaju za sve zemlje Europske unije jedan od ključnih čimbenika gospodarstva, koja

prate promjene na tržištu i prilagođavaju im se puno učinkovitije nego velika. Upravo te

mogućnosti brže prilagodbe omogućila su da se tijekom godina poveća broj malih i srednjih

poduzeća, posebice mikro poduzeća koje karakterizira najveća učinkovitost i fleksibilnost

upravo zbog bolje komunikacije unutar poduzeća i prilagođavanju potrebama tržišta.

U narednoj se tablici prikazuje podjela malih i srednjih poduzeća s obzirom na kriterije koji su

dani od strane Europske komisije.

5

Tablica 1. Podjela malih i srednjih poduzeća prema standardima EU

Kategorija Broj zaposlenih Promet Imovina

Srednja <250 ≤ 50 mil. € ≤ 43 mil. €

Mala <50 ≤ 10 mil. € ≤ 10 mil. €

Mikro <10 ≤ 2 mil. € ≤ 2 mil. €

Izvor: European Commission, 2014.

Kao što je vidljivo iz Tablice 1 najčešće se poduzeća razlikuje s obzirom na broj zaposlenika,

te imovinu i godišnji promet koji ostvare obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti. Mikro

poduzeća su ona koja imaju do 10 zaposlenih i promet i imovinu do 2 milijuna eura godišnje,

mala poduzeća su ona koja imaju do 50 zaposlenih s godišnjim prometom i imovinom do 10

milijuna eura, a srednja poduzeća su ona koja zapošljavaju do 250 radnika s godišnjim

prometom do 50 milijuna eura ali nešto manjom imovinom u iznosu do 43 milijuna eura.

Razlog zašto se više poduzetnika odlučuje na osnivanje malih i srednjih poduzeća leži upravo

u tome da su za otvaranje takvog poduzeća potrebni manji početni izvori financiranja te da se

mogu znatno brže prilagoditi novim uvjetima nego li je to kod velikih poduzeća koji imaju

znatno veću i složeniju organizaciju, a u konačnici mogu imati i puno veće gubitke ukoliko

dođe do nepovoljnih situacija. Upravo ovakvi poticaji vrlo često utječu na otvaranje malih i

srednjih poduzeća jer im je rizik od gubitka manji u budućnosti ukoliko se odluče na mikro,

odnosno, mala ili srednja poduzeća. No, osim tih spomenutih prednosti koje su vrlo često

povod otvaranju malih i srednjih poduzeća, i ona se mogu susresti s određenim nedostacima, a

kao jedan od najčešćih je upravo velika konkurencija poduzeća, što za njih može biti rizik od

moguće propasti ili zatvaranja. I kod ovakvih situacija najvažniju ulogu ima upravo

poduzetnik koji će svojim kreativnim rješenjima pronaći odgovor na prepreke te usmjeriti

zaposlenike na učinkovitu realizaciju poslovnih pothvata.

Upravo se konačan uspjeh poduzeća može sagledati kroz sposobnosti poduzetnika da provede

svoju ideju i pravilno usmjeri ljude u poslovnom procesu, te da odgovori na sve izazove iz

okoline. Njihova povezanost na svim razinama je od izuzetne važnosti, a upravo je to autor

Kružić (2007: 185) i opisao na način da je povezanost između ljudske kreativnosti i

poduzetništva neophodna kako bi se inputi mogli kombinirati na profitabilan način, a s druge

strane institucionalno okruženje koje će ohrabriti poduzetnike postaje kritična determinanta

6

ekonomskoga rasta. Malo i srednje poduzetništvo usmjereno je na poduzetničke poduhvate

koji će ostvariti željene ciljeve uz ograničene resurse, a svoju uspješnost nastoji temeljiti na

fleksibilnosti, kreativnosti i dinamičnosti u radu te suvremene tehnologije. Kako bi se

prikazalo poslovanje i učinci koje je malo i srednje poduzetništvo ostvarilo u Hrvatskoj

sljedeće poglavlje predočuje stanje malog i srednjeg poduzetništva. Na temelju statističkih

podataka uspoređuje se poslovanje malih i srednjih te velikih poduzeća u Hrvatskoj i

Europskoj uniji.

2.2. Pokazatelji poslovanja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj

Agencija za malo gospodarstvo odredila je ciljeve za budući razvoj malih i srednjih poduzeća

i istaknula prvenstveno njihov značaj za povećanje zapošljavanja kao osnovnog cilja, no osim

toga ističe se i usmjeravanje na izvoz i prilagodbu svjetskom tržištu, povećanje kvalitete i

učinkovitosti, ulaganje u istraživanje i razvoj, tehnologije i inovacije, te isticanje važnosti

razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje neće zagađivati okoliš i porast broja tzv. zelenih

poduzeća (Kersan-Škabrić i Banković, 2008: 59). U narednoj tablici se prikazuje broj

poduzeća kroz tri promatrane godine, odnosno 2001., kada je zabilježen znatno manji broj

subjekata te 2011. i 2012. godine.

Tablica 2. Broj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj

2001. 2011. 2012.

Broj subjekata % Broj subjekata % Broj subjekata %

Sektor malih i

srednjih poduzeća

Mala poduzeća

Srednja poduzeća

56.416

54.213

2.203

99 90.831

89.539

1.292

99,5 96.906

95.597

1.309

99,6

Velika poduzeća 571 1 359 0,5 348 0,4

UKUPNO 56.987 100 91.190 100 97.259 100

Izvor: CEPOR, 2013: 13.

Iz Tablice 2 je vidljivo znatno povećanje broja malih i srednjih poduzeća u promatranim

godinama. Naime u 2001. godini je poslovalo 56.416 malih i srednjih poduzeća gdje je znatno

veći broj malih poduzeća, njih 54.213, te srednjih 2.203. Udio malih i srednjih poduzeća u

ukupnom broju poduzeća u Hrvatskoj u 2001. godini je 99% te je vidljivo da velika poduzeća

7

čine samo 1% svih subjekata, odnosno njih 571. U 2011. i 2012. godini dolazi do znatnog

povećanja broja malih i srednjih poduzeća uslijed poticanja i usmjeravanja od strane brojnih

institucija koji su istaknuli male i srednje poduzetnike kao pokretače gospodarskog rasta te im

ponudili određene poticaje za jačanje ovog sektora. Tako je u 2011. godini zabilježeno 90.831

malo i srednje poduzeće gdje vodeću ulogu još uvijek imaju mala poduzeća, njih 89.539.

Dolazi i do pada te zatvaranja velikog broja velikih poduzeća pa je u 2011. njihov broj

smanjen na 359 poduzeća što je za 212 poduzeća manje nego u 2001. godini. Time je izražena

dominacija malih i srednjih poduzeća, a rast broja malih i srednjih poduzeća nastavlja se i u

2012. godini kada se broj povećao na 96.906 subjekata koji čine 99, % ukupnog broja svih

poduzeća. Pad broja velikih poduzeća nastavljen je i u 2012. godini kada je s poslovanjem

prestalo još 11 velikih poduzeća.

Jedan od vrlo važnih čimbenika je zaposlenost. Upravo je uslijed gospodarske krize došlo do

velikog povećanja nezaposlenosti te je ona u siječnju 2015. iznosila 20,3%, dok je na primjer

2008. godine iznosila 8,4%, 2009. 9,1% i 2010. 11,8% (HZZ, 2011: 5). Vidljivo je da je već u

te tri godine zabilježen rast nezaposlenosti koja je do 2015. godine znatno porasla i

predstavlja veliki problem za gospodarstvo Hrvatske. S obzirom na to u sljedećoj se tablici

želi prikazati zaposlenosti u malim i srednjim poduzećima te je li došlo do povećanja

zapošljavanja u malom i srednjem poduzetništvu s obzirom na veliki pad ukupne zaposlenosti.

Tablica 3. Broj zaposlenih u malim, srednjim i velikim poduzećima u Hrvatskoj

Tip

poduzeća

2001. 2011. 2012.

Broj zaposlenih % Broj zaposlenih % Broj zaposlenih %

Malo 247.340 34,0 386.692 46,4 406.834 49,0

Srednje 161.426 22,2 159.616 19,1 149.787 18,1

Veliko 318.467 43,8 287.035 34,5 273.253 32,9

UKUPNO 727.233 100 833.343 100 829.847 100


Iz Tablice 3 je jasno vidljivo da je došlo do određenih promjena te da malo i srednje

poduzetništvo dobiva sve više na značaju i u pogledu zapošljavanja. Ono što je vidljivo u

2001. godini da velika poduzeća bilježe najveći broj zaposlenih, 318.467. No unatoč tome

veliki je broj zaposlenih i u malim poduzećima njih 247.340. S obzirom da je u 2011. i 2012.

8

došlo do porasta broja malih i srednjih poduzeća povećao se i broj zaposlenih. U 2011.

zaposlenih je bilo 386.692, a u 2012. 406.835 u malim poduzećima, dok je u srednjim u 2001.

bilo zaposleno 161.426, no ta se brojka smanjila na 149.787. u 2012. godini. Ovime je

vidljivo da je rast zabilježen samo kod malih poduzeća dok srednja bilježe pad zapošljavanja

unatoč rastu broja poduzeća u 2012. U odnosu na 2011. pad zapošljavanja uslijed pada broja

poduzeća izražen je kod velikih poduzeća gdje je vidljiv pad zaposlenosti za gotovo 11% od

2001. do 2012. godine. Što se tiče malih i srednjih poduzeća zajedno oni imaju izražen udio u

zaposlenosti u odnosu na velika no bez obzira na to u Hrvatskoj nezaposlenost i dalje raste. U

ovoj fazi prikaza zaposlenosti i broja poduzeća Hrvatska je bila u pretpristupnom periodu no,

nakon ulaska u EU zbog veće mogućnosti korištenja poticaja i potpora za male i srednje

poduzetnike očekuje se rast zapošljavanja te otvaranje novih poduzeća.

Još jedan od pokazatelja na temelju kojeg se može vidjeti uspješnost poslovanja malih i

srednjih poduzeća je njihov ostvareni prihod, a u sljedećoj tablici se prikazuje koliko se u

promatranom periodu vidi povećanje, odnosno smanjenje prihoda u malim, srednjim i velikim

poduzećima.

Tablica 4. Ostvareni prihod od poslovanja u malim, srednjim i velikim poduzećima u

Hrvatskoj (mil. kn)

Mala Srednja Velika

2011. 191.232 111.896 300.152

% 31,7 18,5 49,8

2012. 199.774 111.966 298.636

% 32,7 18,3 48,9


Tablica 4 prikazuje ostvarene ukupne prihode malih i srednjih te velikih poduzeća u 2011. i

2012. godini. Najveće prihode imaju u obje godine velika poduzeća s udjelom od 49,8% u

2011., te padom u 2012. godini za 0,9%. Mala poduzeća slijede nakon velikih s udjelom

ukupnih prihoda u 2011. godini od 31,7% nakon čega u 2012. godini dolazi do povećanja za

1%. Srednja poduzeća bilježe pad za 0,2% u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Nakon što su

promotrena tri čimbenika poslovanja vidljivo je da je unatoč znatnom povećanju broja malih i

srednjih poduzeća još uvijek nedovoljno zaposlenih i nema većih pomaka po ostvarenim

9

prihodima u 2011. i 2012. godini. S obzirom na mogućnosti koje se stalno ističu nije vidljiv

značajniji iskorak osim po broju poduzeća koji čine 99, % svih poduzeća. Potrebno je da se

država više uključi i pruži bolje potpore kako bi se ostvarili značajniji pomaci, a ti trendovi bi

se trebali vidjeti u narednim godinama kada mali i srednji poduzetnici počnu značajnije

koristiti pomoći iz europskih fondova.

S obzirom da se malo i srednje poduzetništvo predstavlja kao potencijal za rast zapošljavanja i

u Europskoj uniji u sljedećoj tablici je prikazano stanje malog i srednjeg poduzetništva na

razini EU u 2012. i 2013. godini.

Tablica 5. Broj poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost MSP u EU

Mikro Mala Srednja

2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.

Broj

subjekata

19.143.521 19.969.338 1.357.533 1.378.374 226.573 223.648

% 92,2 92,4 ,5 ,4 1,1 1,0

Zaposlenost 38.395.819 38.629.012 26.771.287 27.353.660 22.310.205 22.860.792

% 29,6 29,1 20,6 20,6 17,2 17,2

Bruto

dodana

vrijednost

(mil €)

1.307.360 1.362.336 1.143.935 1.147.885 1.136.243 1.156.558

% 21,2 21,6 18,5 18,2 18,4 18,3

Izvor: European Commission, 2014: 15.

Na razini EU 28 zemalja također je vidljiv najveći broj mikro i malih poduzeća čiji se broj

povećao u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu i to za 825.817 malih i srednjih poduzeća.

Razlog tom povećanju je i ulazak Hrvatske u EU, no vidljivo je smanjenje broja srednjih

poduzeća u 2013. godini i to za 2.925 poduzeća. Sljedeći pokazatelj, zaposlenost. ukazuje da

dolazi do rasta u mikro poduzećima za 233.193, a udio u malim i srednjim poduzećima

smanjio se za 0,5 u odnosu na 2012. godinu. Mala poduzeća bilježe pad zaposlenosti za oko

580 000 te srednja također za oko 550.000 zaposlenika. Bruto dodana vrijednost u svim

poduzećima se od 2012. do 2013. godine povećala no s obzirom na ukupne vrijednosti u svim

djelatnostima smanjuje se njihov udio u promatranom periodu.

10

Nakon izloženih podataka malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj te na razini EU vidljivo je da

raste broj poduzeća, no ono što je još uvijek zabrinjavajući podatak da je veliki broj

nezaposlenih bez obzira na prikazani rast. To je jedna od najvećih posljedica krize

gospodarstva zemalja i potrebno je znatno ulaganje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s

obzirom da se smatra ključnim čimbenikom izlaska iz krize. Malo i srednje poduzetništvo

pruža mogućnost primjene suvremenih rješenja i prakse s jedinim ciljem, rastom gospodarstva

i jačanjem konkurentnosti, uz zastupljenost poduzetničkih kompetencija koje pomiču granice

poduzeća, gospodarstva, ali i društva u cijelosti (Sudarić, 2013: 104).

S obzirom na pokazatelje poslovanja malih i srednjih poduzetnika važno je da im se omoguće

sredstva kako bi svoju djelatnost mogli i dalje razvijati. Suvremene tehnologije i

modernizacija poslovanja nametnuli su nove trendove koje Hrvatska mora pratiti ukoliko želi

konkurirati na europskom tržištu. U Europskoj uniji veliku ulogu u gospodarstvu imaju

upravo mala i srednja poduzeća stoga su im pruženi razni izvori financiranja. No osim EU

fondova značajnu ulogu moraju imati i poticaji na razini države, a o mogućim izvorima

financiranja malih i srednjih poduzetnika izlaže se u narednom poglavlju. Cilj poduzetništva

je da se stvore nove vrijednosti, a ukoliko poduzetnici nemaju financijske mogućnosti za

razvoj teško je da će se nove vrijednosti moći ostvariti.

2.3. Financiranje malog i srednjeg poduzetništva

S obzirom da je malo i srednje poduzetništvo jedan od značajnijih sektora za hrvatsko

gospodarstvo važno je razmotriti i pitanje njegova financiranja. Upravo je to jedan od

najvećih problema koji se javlja u malom i srednjem poduzetništvu jer bez obzira na

poduzetničke sposobnosti i ideje oni u Hrvatskoj još uvijek teško dolaze do financijskih

sredstava.

Poduzetnik je suočen sa rizikom i neizvjesnosti stoga mu je važno da pronađe adekvatne

izvore za financiranje svoje poslovne ideje te da on budu dostatni za sve njegove poslovne

planove. Samo pokretanje poslovanja iziskuje velika financijska sredstva i za poduzetnika je

važno da pronađe onaj izvor financiranja koji će prepoznati njegovu ideju i pomoći mu u

njezinoj realizaciji. Izvor financiranja zapravo predstavlja novac, odnosno kako doći do

željenog novca kojim će se podmiriti sve obveze u pokretanju i poslovanju poduzeća.

11

Sljedeća tablica prikazuje podjelu izvora financiranja kojima se poduzetnici koriste, a dijele se

s obzirom na rok raspoloživosti, porijeklo i vlasništvo.

Tablica 6. Izvori financiranja

Prema roku raspoloživosti Prema porijeklu Prema vlasništvu

Kratkoročni Unutarnji (interni) Vlastiti

Srednjoročni Vanjski (eksterni) Tuđi

Dugoročni

Izvor: Marković, 2000:

Poslovanje malih i srednjih poduzeća ima brojne prednosti i njihove veće mogućnosti

zapošljavanja, bolje tržišne mogućnosti, dinamičnost i fleksibilnost poslovanja očituju se tek

kada poduzeća sa poslovanjem započnu, no u fazi kada se poduzeće tek formira ona znaju biti

u nepovoljnijoj poziciji što se tiče financiranja u odnosu na velika poduzeća. Jedan od

najčešćih načina na koji se financiraju mala i srednja poduzeća su uglavnom krediti kojima

poduzetnici od banaka ili poslovnih partnera uzimaju financijska sredstva za financiranje

svojih poduzeća. Banke se teže odlučuju za financiranje malih i srednjih poduzeća iz razloga

jer mala i srednja poduzeća imaju veće rizike što se reflektira u visini kamatnih stopa.

Također što je pojedinačni zajam manji, to je njegov jedinični trošak veći, a osim toga ukupni

volumen posla u malim i srednjim poduzećima je relativno malen, pa problem jediničnoga

troška može toliko eskalirati da se bankama ne isplati odobravati kredite (HUB analize, 2010:

13). Ovo znatno otežava poslovanje malih i srednjih poduzeća što vrlo često rezultira

nepovoljno za same poduzetnike. No osim banaka javljaju se i druge institucije koji ističu

važnost ulaganja u malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj stoga im i omogućavaju da lakše

realiziraju svoje poduzetničke zamisli i ideje. Tu se radi o (Prohaska i Olgić, 610) :

· financijskim institucijama za financiranje malog i srednjeg poduzetništva,

· Ministarstvo poduzetništva i obrta,

· privatni i javni fondovi za financiranje malog i srednjeg poduzetništva,

· jedinice lokalne samouprave,

· tržište kapitala.

12

Financijske institucije koje se najviše ističu prilikom pružanja financijske pomoći malim i

srednjim poduzetnicima su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

odnosno HAMAG-BICRO te Hrvatska banka za obnovu i razvoj HBOR ali i brojne druge

koje su prepoznale važnost pružanja financijskih potpora za razvoj malog gospodarstva u

Hrvatskoj. HAMAG-BICRO je agencija koja je poduzetnicima omogućila da dobiju sve

potrebne informacije o mjerama i izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike koji će

im pomoći da realiziraju svoje poduzetničke ideje i investicijske projekte.

Uz HAMAG-BICRO važnu ulogu u poticanju razvoja malih i srednjih poduzetnika ima u

Ministarstvo poduzetništva i obrta i njihova povezanost je neophodna. HAMAG-BICRO je

zadužen na jačanje konkurentnosti te za provođenje mjera i poticaja za male i srednje

poduzetnike a Ministarstvo poduzetništva i obrta s druge strane pruža financijsku potporu.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj također pruža programe za poticanje malog i srednjeg

poduzetništva, a neki od njih su programi za poduzetnike početnike i tu se misli na male i

srednje poduzetnike koji posluju kraće od dvije godine te im se olakšava poslovanje uz

povoljnije uvjete poslovanja. No osim tog poticaja tu su još program za pronalaske, program

za malo i srednje poduzetništvo kojemu se uvjeti razlikuju od prethodna dva programa

poticaja te model podjele rizika za malo i srednje poduzetništvo (HUB Analize, 2014: 16).

S obzirom da je malim i srednjim poduzetnicima znatno teže doći do financijskih sredstava

institucije potiču da se financiranje odvija na lakši ali učinkovitiji način, a sve s ciljem rasta

poduzetničke aktivnosti. Jedan od načina na koji se može doći do izvora financiranja je putem

mikro kredita koje je potaknuto spomenutom institucijom HAMAG-BICRO u 2013. i 2014.

godini. Putem tih kredita olakšava se poduzetnicima početak poslovanja i pružaju financijska

sredstva u iznosu od najmanje 10.000 kn kredita dok je gornja granica 120.000 kn. Također se

osigurava i povoljnija kamatna stopa od 0,99% s rokom otplate od pet godina sa počekom od

maksimalno mjeseci (MINPO, 2014: 28). Postoje i drugi oblici kojima se nastoji pružiti

financijsku pomoć malim poduzetnicima kao što su to fondovi za gospodarsku suradnju,

zatim jamstveni programi ili projekti kojima se omogućuje subvencioniranje kamate za

kredite malih i srednjih poduzetnika. Svi oni predstavljaju moguće izvore financijskih

sredstava za male i srednje poduzetnike kojima se kroz kredite omogućuje da lakše razvijaju

svoje poduzetničke pothvate, a veliku ulogu o odobravanju takvih jamstava za kredite ima i

već spomenuta Hrvatska banka za obnovu i razvitak. U sljedećoj se tablici prikazuju izdana

jamstva malim i srednjim poduzetnicima.

13

Tablica 7. Jamstva dodijeljena malim i srednjim poduzetnicima od 2009. do 2014.

godine

Godina Broj

zaprimljenih

zahtjeva

Broj izdanih

jamstava

Ukupan iznos

izdanih jamstava u

kn

Ukupan iznos

potaknutih

investicija u kn

2009. 134 117 144.680.188 618.928.836

2010. 153 122 156.308.074 550.812.766

2011. 145 123 179.609.814 607.750.943

2012. 358 162 218.940.635 740.750.943

2013. 619 388 424.381.604 1.347.698.288

2014. 475 258 303.115.775 920.501.385

Ukupno 1.884 1.170 1.427.036.088 4.786.079.508

Izvor: Poduzetnički impuls 2015: 29.

Iz tablice 8 je vidljivo koliko je kroz godine zaprimljeno te koliko je odobreno jamstava za

financiranje malih i srednjih poduzetnika. Broj prijava povećavao se u promatranom periodu

od 2009. do 2013. godine i taj porast samo je znak većeg interesa za razvoj malih i srednjih

poduzeća jer je 2009. godine zaprimljeno 134 zahtjeva i odobreno 117, a u 2013. taj broj je

povećan na 619 zahtjeva od čega je njih 388 odobreno. Izdana jamstva omogućila su

poduzetnicima da lakše razvijaju i realiziraju svoje ideje što je dodatno potaknulo veliki broj

investicija, a samim time donijelo koristi što se tiče zapošljavanja.

Iako je malim i srednjim poduzetnicima teže doći do izvora financiranja takva situacija se

posebno želi popraviti nakon što je Hrvatska postala članica EU i kada su postali dostupni i

drugi izvori za financiranje putem fondova EU. Što se tiče financiranja malih i srednjih

poduzetnika u Hrvatskoj vodeću ulogu u pribavljanju sredstava imaju spomenute institucije, a

jamstva za malo gospodarstvo najviše su izdana od strane Hrvatske banke za obnovu i

razvitak, Zagrebačke i Erste& Steiermarkische bank d.d. te Privredne banke Zagreb d.d

(Poduzetnički impuls, 2015). S obzirom da se iznos jamstava povećavao iz godine u godinu, a

samim time i investicije u malom i srednjem poduzetništvu neophodno je daljnje ulaganje i

poticanje kreativnih ideja i inovativnih rješenja koji će prvenstveno otvarati nova radna

mjesta, a zaposlenost trenutno u Hrvatskoj predstavlja vodeći problem koji se želi smanjiti

poticanjem poduzetničke djelatnosti. Upravo se u narednom poglavlju analizira na koji način

14

je važno poticati poduzetnike te kako se mogu pružiti potpore u pogledu razvoja malih i

srednjih poduzeća.

2.4. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Razvijene zemlje koje su prepoznale mogućnosti malih i srednjih poduzeća ulažu u inovacije

koje su ključne za konkuriranje na tržištu i povećavanje svoje gospodarske snage. Tu snagu je

potrebno da Hrvatsku ističe kroz transfer suvremene tehnologije, davanje većeg značenja

ulaganju u istraživanje i razvoj, neprestano inoviranje, lakšu prilagodbu tržišnim promjenama,

primjenu najnovijih znanja iz menadžmenta i organizacije, uključivanje u svjetske trgovinske

tijekove, zastupljenost poduzetničkog duha koji stalno pomiče granice poduzeća,

gospodarstva, čitave zemlje (Kersan-Škabić i Banković, 2008: 58). Ukoliko Hrvatska bude

isticala na ovaj način svoje snage i ulagala u mala i srednja poduzeća može se očekivati rast

malog i srednjeg poduzetništva i poboljšanje gospodarskog stanja no put do takvog stanja je

relativno dugačak s obzirom na trenutno stanje. Iako malo i srednje poduzetništvo čini 99, %

svih subjekata u 2012. godini njihova učinkovitost još uvijek nije na razini da generira

prihode i zaposlenost kojom bi Hrvatska izašla iz krize i konkurirala na globalnom tržištu.

No, kako bi se željeno stanje u narednom periodu ostvarilo potrebno je poticanje razvoja i

postavljanje ključnih ciljeva za malo i srednje poduzetništvo, a upravo je Poduzetnički impuls

jedan od takvih programa kojime se potiče malo i srednje poduzetništvo. Poduzetnički impuls

predstavlja sustav potpora i raznih mjera na temelju kojih se nastoje ostvariti ciljevi koje je

donijela Vlada RH u Strategiji za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj. Ta strategija navodi da su

glavni ciljevi u periodu od 2013. pa do 2020. da se ostvari (MINPO, 2013: 3) :

· poboljšanje ekonomske uspješnosti,

· poboljšan pristup financiranju,

· promocija poduzetništva,

· poboljšanje poduzetničkih vještina,

· poboljšano poslovno okruženje.

S obzirom na ciljeve donesene su brojne mjere i prioriteti kojima se postavljeni ciljevi nastoje

ostvariti. Te mjere i prioriteti utvrđeni su kako bi se poduzetnicima omogućilo da dobiju

15

sredstva za financiranje svojih poduzetničkih projekata. Kako bi se prikazala dodijeljena

sredstva malim i srednjim poduzetnicima u narednim će se tablicama analizirati program za

poticanje malog i srednjeg poduzetništva, odnosno Poduzetnički impuls u 2013. i 2014.

godini. Na temelju podataka iz Poduzetničkog impulsa vidljive su mjere poticanja i

zaprimljena i dodijeljena sredstva za malo i srednje poduzetništvo u promatranom periodu.

Poduzetnički impuls predstavlja skup mjera za gospodarski oporavak koji ističe važnost

razvoja malog i srednjeg poduzetništva, tehnološkog razvoja i inovacija sa ciljem jačanja

konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika. U 2013. godini za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva bile su značajne četiri mjere i to (MINPO, 2013: 10) :

· Mjera A: Razvoj mikro poduzetništva i obrta,

· Mjera B: Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika,

· Mjera C: Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja,

· Mjera D: Obrazovanje za poduzetništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i umjetničkih

obrta.

S obzirom na te mjeru u Tablici 7 se prikazuju zaprimljene i dodijeljene potpore malim i

srednjim poduzetnicima.

Tablica 8. Potpore za male i srednje poduzetnike u 2013. godini

MJERA A MJERA B MJERA C MJERA D UKUPNO

Broj zaprimljenih

prijava

1.125 530 133 2.569 4.357

Broj dodijeljenih

potpora

124 163 62 1.466 1.815

Prosječan iznos

potpore u kn

177.735 482.517 432.404 7.904 76.630

Ukupna vrijednost

dodijeljenih

potpora u kn

22.039.108 78.650.215 26.809.018 11.587.858 139.086.199

Ukupna vrijednost

poduzetničkih projekata u kn

30.609.872 121.000.331 42.486.558 21.863.883 215.960.644


16

Iz tablice je vidljivo da je u 2013. godini za spomenute mjere zaprimljeno 4.357 prijava

kojima bi se financirao razvoj malih i srednjih poduzetnika, a dodijeljeno je tek 1.815 potpora.

Potrebno je poticati poduzetnike ali i nadležne institucije da učinkovitije surađuju kako bi se

broj dodijeljenih potpora malim i srednjim poduzetnicima povećao. Prosječan iznos potpora

za sve mjere je 76.630, dok najveći iznos potpora ima Mjera B za jačanje konkurentnosti

poduzetnika i obrtnika. Iznos koji je ukupno dodijeljen za potpore malim i srednjim

poduzetnicima je u 2013. bio 139.086.199 kn dok je vrijednost tih projekata bila 215.960.644

kn. Usporedbe radi u narednoj tablici se prikazuju dodijeljene potpore u 2014. godini, no

razlika je kod ovih dodijeljenih potpora što je Hrvatska postala članicom EU te su pruženi

dodatni izvori financiranja iz EU projekata pa su samim time u ovom periodu povećane

potpore za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Prioriteti u sklopu kojih su se

dodjeljivale potpore su (MINPO, 2015: 11) :

· Prioritet 1: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva,

· Prioritet 2: Unaprijeđenje poduzetničkog okruženja,

· Prioritet 3: Promocija i učenje za poduzetništvo i obrt,

· Prioritet 4: Lakši pristup financiranju.

Tablica 9. Ukupne potpore za male i srednje poduzetnike u 2014. godini

Broj zaprimljenih prijava 4.840

Broj odobrenih potpora 1.532

Udio dodijeljenih u zaprimljenim prijavama 32%

Ukupna vrijednost svih dodijeljenih potpora u kn 344.955.792

Prosječni iznos potpore u kn 225.167

Prosječan iznos potpore za Mjeru A, Mjeru B i EU projekte

1.306.651

Prosječan intenzitet potpore 42%

Ukupna vrijednost financiranih poduzetničkih projekata 822.728.478


Iz tablice 8 vidljive su pružene potpore i financijska sredstva dodijeljena malim i srednjim

poduzetnicima u 2014. godini kroz 4 prioriteta za razliku od prethodne godine kada su

17

aktivnosti provođene kroz pet mjera. Što se tiče ukupnog broja odobrenih potpora one su

manje nego u 2013. godini njih 1.532, no sredstva koja su odobrena za te potpore su znatno

veća nego li je to bilo u 2013. godini. Iznos ukupne vrijednosti svih dodijeljenih potpora u

2014. godini iznosi 344.955.792 kn što je za više od 206 milijuna kn više nego li je

dodijeljeno u 2013. godini. Isto je i sa ukupnom vrijednost financiranih poduzetničkih

projekata koja u 2014 godini iznosi 822.728.478 kn dok je ona u 2013. iznosila nešto više od

215 milijuna kn.

Mogućnosti za financiranjem malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj nakon ulaska u

Europsku uniju su se znatno povećale stoga je važno da se ispune svi ciljevi Strategije razvoja

malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj do 2020. godine kako bi se u ostvario gospodarski

rast, odnosno kako bi malo i srednje poduzetništvo ostvarilo očekivanja koja su ga predstavlja

kao potencijal za izlazak Hrvatske iz krize. „Malo i srednje poduzetništvo zaslužuju

kompleksnu i dugoročnu orijentiranu podršku zbog efekta na fleksibilnost i inovativnost

gospodarstva, rast zaposlenosti i izvoza, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i

ubrzavanju razvitka“ (Vidučić, 2005: 5). Kao što je vidljivo brojne su koristi koje mali i

srednji poduzetnici mogu imati za budući gospodarski razvoj Hrvatske stoga je važno

konstantno ulaganje i promicanje razvoja malog poduzetništva sustavom potpora.

2.5. Pokazatelji značaja malog i srednjeg poduzetništva u hrvatskom

gospodarstvu

Malo i srednje poduzetništvo u hrvatskom gospodarstvu ima značajnu ulogu i cilj je njegovo

poticanje kako bi se ostvarila veća konkurentnost. Također veliki značaj za njegov razvoj ima

i tehnologija jer je veliki broj poduzeća potrebno prilagoditi suvremenim načinima poslovanja

i rada koja prate trendove na tržištu te brže i učinkovitije komuniciraju. Hrvatska agencija za

malo gospodarstvo ističe značaj malih i srednjih poduzeća jer pridonose gospodarskom rastu i

u budućnosti mogu ostvariti brojne pozitivne efekte u poslovanju te konkurirati na europskom

tržištu. Kako bi se to moglo ostvariti potrebno je da se ostvaruju zacrtani ciljevi, a upravo je

agencija istaknula da treba u budućem periodu do 2020. godine usmjeriti se na (Kresan-

Škabrić i Banković, 2008: 59) :

· povećanje zapošljavanja,

· povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,

18

· povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,

· istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,

· povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu, poticanje djelatnosti koje ne

onečišćuju okoliš.

Hrvatska bilježi veliki broj nezaposlenih posebice mladih ljudi stoga je važno da se

poduzetnicima pružaju poticaji za razvoj poduzeća i zapošljavanje, ali također da se potakne

mlade ljude da otvaraju svoja poduzeća, odnosno potaknuti ih na samozapošljavanje. Mladi

ljudi predstavljaju veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo i potrebno ih je usmjeravati te

olakšavati pristup financiranju u poduzetništvu kako bi ih se potaknulo na istraživanja i

inovacije. Sve to pridonosi otvaranju novih malih i srednjih poduzeća te predstavlja jedan od

mogućih izlaza iz trenutnog stanja u kojemu se hrvatsko gospodarstvo nalazi bez obzira na

većinsku zastupljenost malih i srednjih poduzeća u strukturi svih poduzeća u Hrvatskoj.

Doprinos malog i srednjeg poduzetništva u hrvatskom gospodarstvu je neupitan, no kako bi se

ostvarili značajniji pomaci i hrvatsko gospodarstvo pomaknuli iz trenutne krize u kojoj se

nalazi potrebna su znatna ulaganja, inovacije, znanstvena suradnja te olakšano dobivanje

financijskih sredstava. Jedan od ciljeva iz Strategije za razvoj poduzetništva u narednom

periodu do 2020. je povećanje BDP-a. Koliko malo i srednje poduzetništvo pridonosi

hrvatskom gospodarstvu i ima udio u BDP-u prikazano je u narednoj tablici.

Tablica 10. Udio malih i srednjih poduzeća u BDP-u Hrvatske

Ekonomski

kriterij

valorizacije

sektora

Veličina poduzeća

Mala Srednja

2009. 2010. 2009. 2010.

BDP mil.kn 206.332.590 199.298.818 118.050.260 109.530.751

BDP (udio) 33,8% 33,3% 19,3% 18,3%


Iz tablice je vidljivo da veći udio u BDP-u u Hrvatskoj u 2009. i 2010. imaju mala poduzeća

koja čine preko 33% udjela za razliku od srednjih poduzeća čiji je udio u 2009. godini bio

19,3% nakon čega je došlo do pada u 2010. godini na 18,3%. Ono što je cilj Strategije razvoja

19

poduzetništva da se poveća ekonomska efikasnost malih i srednjih poduzeća te da ostvare

značajniji udio od onog koji je vidljiv u ove dvije godine. Tako se očekuje povećanje za 10%

udjela malih i srednjih poduzeća u BDP-u u odnosu na 2010. godinu kada je ukupno iznosio u

malom i srednjem poduzetništvu 51, % (MINPO, 2014: 25). Još jedan od pokazatelja kojim

se može predočiti udio malih i srednjih poduzeća je izvoz. U sljedećoj tablici prikazan je

izvoz malih i srednjih poduzeća kroz četiri promatrane godine.

Tablica 11. Izvoz malih i srednjih poduzeća 2009.-2012. u mil. kn

2009. 2010. 2011. 2012.

Mala poduzeća 15.275.328 18.073.129 20.636.597 20.420.000

Udio % 18,9 20,1 21,5 21,0

Srednja poduzeća 17.517.021 18.953.987 19,697.332 21.961.000

Udio % 21,7 21,0 20,5 22,6

Izvor: CEPOR, 2011. i 2014, 14.

Mala poduzeća imaju prosječan udio u izvozu u promatranom periodu oko 20%. Vidljivo je

povećanje izvoza od 2009. kada je iznosio 15.275.328 kn do 2011. godine kada se povećao na

20.636.597 kn, a nakon čega slijedi manji pad u 2012. godini. Što se tiče srednjih poduzeća

ona imaju nešto veći udio u izvozu od malih poduzeća te u 2012. godini bilježe udio od

22, % za razliku od 2009. godine kada je udio bio 21,7%.

Osim poboljšanja ekonomske uspješnosti važno je usmjeriti se i na preostale spomenute

ciljeve iz Strategije razvoja poduzetništva ne bi li se na kraju perioda realizirala vizija malog

gospodarstva u Hrvatskoj. Prema njoj hrvatsko gospodarstvo treba se usmjeravati prema

„konkurentnom i ravnomjerno razvijenom malom gospodarstvu, koje se temelji na rastućem

broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju

inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom

procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim

instrumentima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''

(MINPO, 2013: 2). Ukoliko se ostvari sve zacrtano Hrvatska bi mogla ostvariti značajan udio

u poduzetništvu i na europskom tržištu te tako omogućiti gospodarstvu da se na temelju

poticanja poduzetništva razvije u konkurentno gospodarstvo. Jedan od trenutno važnijih

ciljeva je da se mali i srednji poduzetnici usmjere na zapošljavanje mladih ljudi kako ne bi

20

postali konkurentna radna snaga u drugim zemljama jer Hrvatska ima veliki potencijal za

razvoj. Ovakva predviđanja su još uvijek daleko od ostvarenja s obzirom na trenutno stanje

malog i srednjeg poduzetništva no važna su ulaganja kako bi se konačno potaknulo

zapošljavanje i generiranje novih proizvoda i usluga.

21

3. EUROPSKI FONDOVI: POJAM, SVRHA I UČINCI

Kako bi Europska unija omogućila svojim zemljama članicama da razvijaju svoje

gospodarstvo i konkuriraju na globalnom tržištu pruža im financijsku potporu koji svaka

država može iskoristiti kroz EU fondove. Sam pojam EU fondova predstavlja jedan

sveobuhvatan program kojim se financiraju zemlje članice Europske unije no i one koje to

nisu. EU fondovi su sredstva poreznih obveznika kojima se ostvaruju određene politike

Europske unije (Vorkapić i suradnici, 2013: 5). Putem njih pruža se pomoć i zemljama koje su

u fazi pristupanja Europskoj uniji i one također imaju pravo na predpristupne fondove koji će

zemlji omogućiti da se lakše pripremi i usuglasi svoje zakonodavstvo sa onim koje ju čeka

nakon ulaska na jedinstveno tržište Europske unije. Treći oblik pomoći usmjeren je iz

europskih fondova prema trećim zemljama odnosno zemljama koje nisu u fazi pristupanja ali

im se želi financijski pomoći u integraciji sa zemljama EU.

Hrvatska je imala pravo koristiti sredstva iz europskih pretpristupnih fondova u periodu od

2007. do 2013. godine, no nakon 2013. godine kada postaje članicom Europske unije na

raspolaganju su joj jednaka sredstava kao i svim zemljama članicama. Vrlo je važno da

Hrvatska pametno iskoristi sve mogućnosti koje joj se nude iz Europskih fondova jer mora

svake godine uplaćivati određeni iznos u proračun Europske unije. Upravo iz tog razloga

važno je da se iskoriste mogućnosti financiranja raznih programa i projekata posebice u

malom i srednjem poduzetništvu kako bi se gospodarstvo usmjerilo k rastu i izlasku iz krize.

Europska unija kroz fondove pruža brojne mogućnosti u svim područjima od znanosti,

inovacija, istraživanja, zapošljavanja do obrazovanja, okoliša, infrastrukture i brojnih drugih

područja stoga je važno da se prepozna prilika i potiče ulaganje, što može dovesti do stvaranja

pozitivnih učinaka kako za poduzetništvo zemlje tako i za cjelokupno gospodarstvo. U

narednom poglavlju ističe se važnost svih zemalja Europske unije u formiranju i prikupljanju

sredstava za korištenje EU fondova jer su sve zemlje članice odgovorne da godišnje uplaćuju

određena sredstva na temelju kojih se ona kasnije raspoređuju za prioritetna pitanja europskog

gospodarstva i društva.

22

3.1. Svrha i razlozi postojanja EU fondova

Putem EU fondova zemljama članicama i onima koje to tek namjeravaju postati pružaju se

razni oblici financijske pomoći i potpore kroz EU fondove. Zemljama se na taj način pruža

pomoć i u smanjenju razlika među sobom jer se svima pružaju jednake mogućnosti ukoliko se

adekvatno pripreme i prijave za programe kojima žele financirati svoje ideje. EU fondovi su

sredstva putem kojih Europska unija omogućuje zemljama članicama pomoć u poticanju rasta

i razvoja gospodarstva zemalja, dok je sama svrha fondova EU da se jača Kohezijska politika

Europske unije što vodi prema jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva

(Vorkapić i suradnici, 2013: 5). Za svaku državu povlačenje sredstava iz EU fondova otvara

prilike za gospodarski razvoj. Napredak je moguće ostvariti ukoliko se zemlja adekvatno

pripremi kroz razne ideje i projekte koji će joj pružiti mogućnost dobivanja sredstava, no isto

tako da ispuni sve zahtjeve u pogledu prijave i provedbe projekata za koje se financijska

sredstva iz EU fondova i pružaju.

Razlog nastanka europskih fondova je prvenstveno da se pruži potpora za određena važna

pitanja za svaku zemlju te da se smanje razlike između zemalja u pogledu obrazovanja,

siromaštva, zaštite okoliša, zapošljavanja i sličnih problema koji mogu stvoriti velike razlike

između zemalja. Upravo se putem EU fondova osiguravaju novčana sredstva za smanjenje tih

razlika i poticanje rasta gospodarstva ne bi li se na taj način riješili neki od trenutno aktualnih

problema u velikom broju zemalja kao što je to nezaposlenost.

Kako bi se sredstva za financiranje projekata i programa uopće mogla dodijeliti nekoj zemlji

važno je da sve zemlje članice sudjeluju u proračunu Europske unije. Svaka zemlja članica

odgovorna je da uplati godišnje 0,67% svog BDP-a i 1% PDV-a u proračun Europske unije i

na taj način sudjeluje u formiranju godišnjeg proračuna koje imaju pravo koristiti sve zemlje

ukoliko udovolje uvjetima za njihovo dobivanje (Radnić, 2012: 13). Za nadzor i korištenje

sredstava iz EU fondova zadužena je Europska komisija koja uvodi stroga pravila i vrši

kontrolu nad sredstavima koja se koriste iz europskih fondova. S obzirom da se pojedinačni

programi financiraju iz fondova, odnosno proračuna EU sljedeći grafikon prikazuju kolika su

sredstva dodijeljena za specifična područja u 2014. godini, a ukupan iznos proračuna u 2014.

godini iznosio je 142, milijardi eura.

23

Grafikon 1. Raspodjela sredstava iz proračuna Europske unije u 2014. godini

Izvor: European Commission, 2014: 4

Iz grafikona je vidljivo da se najviše sredstava iz proračuna EU dodjeljuju za pametan i

uključujući rast na što otpada 44,9% proračuna. Osim toga Europska unija ističe da je

izuzetno važno ulaganje u održivi rast te zaštitu i očuvanje prirodnih resursa za što je

osigurano 41, % proračuna. Time se također želi podići svijest o važnosti održivog

gospodarenja i djelovanja zemalja usmjeravajući ih na financiranje djelatnosti koja će se

provoditi na održiv i ekološki učinkovit način koji neće štetiti okolišu i imati će pozitivan

učinak za buduće generacije. Ostala sredstva namijenjena su za administraciju i to 5,9%, što

uključuje troškove za funkcioniranje institucija EU-a, na plaće i mirovine zaposlenika,

osiguranje, objekte i IT sustave te druga administrativna područja. Za područje pod nazivom

Globalna Europa, u koju su uključeni programi za pretpristupnu pomoć, suradnju, partnerstvo,

stabilnost, humanitarnu pomoć i slične programe na razini Europe za što je izdvojeno 5,8%

proračuna EU. 1,5% sredstava iz proračuna namijenjeno je za građanstvo i njihovu sigurnost

kroz razne programe za pružanje azila u Europskoj uniji, zaštitu građanstva i potrošača,

zdravlje i pravosuđe te slične oblike namijenjene svim građanima EU, onima koji su u

pretpristupnoj fazi te trećim zemljama. Sredstva se izdvajaju i za neke posebne instrumente za

koje je iz proračuna za 2014. godinu izdvojeno 0,4%.

Jačanjem gospodarstva svake zemlje ponaosob jača se i gospodarstvo na razini Europske

unije, a upravo se programima i sredstvima iz EU fondova želi pomoći zemljama da jačaju

24

svoje nacionalno gospodarstvo i time pridonose razvoju Europske unije što će olakšati pomoć

zemljama koje su u fazi pristupanja te trećim zemljama. U cilju jačanja gospodarstva zemalja

Europska unija usvojila je razne programe i fondove kroz koje će zemljama omogućiti da

dobiju potrebnu financijsku pomoć kako bi realizirale svoje poslovne ideje te dobili

bespovratna sredstva. S obzirom da je prethodno prikazan iznos svih sredstava koji se može

dobiti iz proračuna EU za razne svrhe u poglavlju se analiziraju vrste programa i fondova EU.

Fondovi Europske unije podijeljeni su na način da svim zemljama osiguraju određenu pomoć

kako bi se cijela Europa usmjeravala ka rastu i boljoj gospodarskoj suradnji pa se stoga

pružaju potpore kojim se financiraju (Algebra, 2015: 4) :

· programi za treće zemlje,

· predpristupni programi,

· programi zemalja članica EU.

Osnovne značajke programa za treće zemlje podrazumijevaju pružanje financijske pomoći

zemljama koje nisu članice Europske unije te koje se ne nalaze u predpristupnoj fazi, odnosno

riječ je o pomoći prema svim ostalim zemljama svijeta za koje se također izdvaja financijska

pomoć. Riječ je o raznim programima pomoći EU kojima se zemlje lakše prilagođavaju za

fazu pristupanja u EU, odnosno oni su pomoć zemljama za lakšu integraciju u EU, a Hrvatska

je također koristila pomoć iz takvih fondova. OBNOVA je program iz kojeg su Hrvatskoj od

2000. godine dodijeljena sredstva za tehničku pomoć kod integracije odnosno za aktivnosti

usmjerene na poticanje povratka i reintegracije izbjeglica i prognanika, a nakon tog programa

postaje korisnica programa CARDS, programa koji je bio namijenjen zemljama jugoistoče

Europe među kojima se nalazi i Hrvatska, a pružao je zemljama pomoć u pogledu stabilizacije

i pridruživanja (Novota i suradnici: 2009: 15).

Nakon korištenja sredstava iz ovih fondova Hrvatskoj postaju dostupna i sredstava iz

predpristupnih fondova u periodu od 2004. godine kada je postala zemljom kandidatom za

ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Putem predpristupnih fondova zemljama se

omogućavaju sredstva za pomoć kod prilagodbe institucija, gospodarskog i političkog sustava

te da na taj način usuglase svoje zakonodavstvo sa onim u EU. Osim toga zemlje se u fazi

korištenja predpristupne pomoći prilagođavaju za mogućnosti korištenja sredstava iz

strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

25

Ti predpristupni programi koji su dostupni su PHARE, ISPA, SAPARD i IPA, a Hrvatska je

koristila pomoć koja je bila dostupna iz tih fondova u periodu od 2007. do 2013 godine, sve

dok nije postala zemljom članicom i korisnicom fondova EU kojima se služe samo zemlje

članice.

Glavnu ulogu u pripremanju svih ovih projekata i dodjeljivanju sredstava ima Europska

komisija i ona je zadužena da pripremi sve programe iz EU fondova te raspiše natječaje kako

bi se mogla provesti selekcija projekata. Nakon toga odabiru se oni koji zadovoljavaju svim

propisima, potpisuje se ugovor te se u konačnici isplaćuje novac i nadzire se provedba samih

projekata koji su financirani iz EU fondova (Radnić, 2012: 51). Ovim postupkom zemljama se

omogućuju sredstva za ulaganje u brojne djelatnosti te jačanje gospodarstva, a o svim

programima i fondovima koji su bili dostupni Hrvatskoj u predpristupnoj fazi i nakon ulaska u

Europsku uniju bit će riječi u sljedećem poglavlju.

3.2. Hrvatska i EU fondovi (prije i nakon ulaska u EU)

Kao što je već spomenuto zemlje Europe imaju mogućnost za korištenjem pomoći od strane

Europske unije što se osigurava financijskim sredstvima iz EU fondova i programa. Hrvatska

je tako bila korisnica predpristupnih fondova u periodu od 2007. do 2013. godine no nakon

ulaska u EU postaju joj dostupna sredstva EU fondova zemalja članica za što su namijenjena

sredstva u periodu od 2014. do 2020. godine te nakon čega se očekuje da će Hrvatska ostvariti

pozitivne pomake u gospodarstvu te riješiti jedan od trenutno najizrazitijih problema u zemlji,

a to je visoka stopa nezaposlenosti koja u 2015. godini prelazi 20%. Taj problem ističe i

Europska unija te pruža sredstva za smanjenje nezaposlenosti u svim zemljama članicama pa

tako i u Hrvatskoj. Kako bi se bolje predočilo koji su to sve fondovi i programi koje je

Hrvatska koristila i koji su joj dostupni trenutno prikazano je u Shemi 1.

26

Shema 1. Fondovi prije i nakon ulaska u Europsku uniju

PREDPRISTUPNI FONDOVI

STRUKTURNI INSTRUMENTI

Izvor: Entrepreneurship center, EU funds, 2015.

Predpristupni fondovi

Predpristupnim fondovima kao što su PHARE, ISPA, SAPARD i IPA omogućuje se

zemljama koje žele pristupiti Europskoj uniji da smanje regionalne nejednakosti i pripreme se

za ulazak u Uniju. To se postiže potpisivanjem pristupnog partnerstva između zemlje koja je u

predpristupnoj fazi i nadležne institucije odnosno Europske komisije koja je zadužena za

provođenje ovakvih aktivnosti pristupanja. Zemlja kandidat je dužna sastaviti plan djelovanja

koji uključuje popis područja u kojima je potrebno uložiti napore radi usklađivanja s EU, što

ujedno predstavlja podlogu za financiranje (Bilas i suradnici, 2011: 290). Nakon što ispuni

sve zahtjeve ostvaruje mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova.

CARDS

PHARE ISPA SAPARD

IPA

Pomoć u tranziciji

institucionalna

izgradnja

Prekogranična suradnja

Regionalni

razvoj

Istraživanje i razvoj

Poljoprivre

da/Ruralni

razvoj/Riba

rstvo

PHARE ERDF KOHEZIJSKI

FOND ESF EARDF/EA

GF

EFF

27

CARDS je bio prvi program koji je Hrvatska koristila kao pomoć iz Europske unije i koji je

kao pomoć u stabilizaciji i pridruživanju zemalja jugoistočne Europe između ostalog i

Hrvatske. Osim Hrvatske ovim su se programom koristile i Bosna i Hercegovina, Srbija i

Crna Gora, Albanija te Makedonija. Te države su u periodu od 2000. do 2004 imale

financijsku pomoć, a u sljedećoj je tablici prikazan iznos sredstava.

Tablica 12. Financijska pomoć zemljama jugoistočne Europe iz CARDS-a 2000.-2004.

Država 2000.-2004. u mil. €

Albanija 214,2

Bosna i Hercegovina 395,43

Hrvatska 267,3

BJR Makedonija 239,5

Srbija i Crna Gora 1,105.5 (+831,5 za Kosovo)

Izvor: EuropeAid, 10. 2004.

Najveća pomoć iz ovog programa pružena je Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a

Hrvatska je u tom periodu iskoristila 267,3 milijuna eura za razna područja kao što je to

pravosuđe i unutarnji poslovi koje je potrebno usklađivati sa onim u EU ukoliko zemlja želi

biti primljena u Europsku uniju. Također se pomoć iskorištavala i za izgradnju infrastrukture,

ekonomski razvoj zemlje, okoliš i održivo gospodarenje te razne oblike pomoći za

demografsku stabilnost. Nakon CARDS-a Hrvatskoj su dostupni ostali predpristupni

programi, s obzirom da je 2003. potpisala zahtjev za pristupanjem u Europsku uniju.

PHARE program postaje dostupan Hrvatskoj 2005. godine i ovaj program pruža zemljama u

predpristupnoj fazi financijsku i tehničku pomoć kako bi se institucije potaknule da usklađuju

svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU te kako bi se Hrvatska pripremila za

korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj te Europskog strukturnog fonda kada postane

članicom EU (Jakovac i Maljković, 2010: 60). Kroz PHARE program Hrvatskoj je pružena

pomoć za razvoj gospodarstva i infrastrukture te također da se poveća socijalna kohezija

među ostalim zemljama kandidatkinjama. Kako bi se to moglo i ostvariti na zemljama

kandidatkinjama je bilo da razvijaju strategije i planove na nacionalnoj razini kako bi jačale

svoju gospodarsku i socijalnu koheziju. Pomoć iz ovog programa Hrvatska je koristila od

28

2005. do 2006. godine i dodijeljeno joj je 167 milijuna eura financijske pomoći u tom

periodu, odnosno 87 milijuna eura u 2005. i 80 milijuna eura u 2006. godini (Ministarstvo

financija, 2015).

ISPA i SAPARD su također programi EU koje je Hrvatska koristila u periodu od 2005. do

2006. godine kao i PHARE. ISPA je program namijenjen za financiranje projekata iz prometa

i zaštite okoliša. Putem ovoga projekta osim prilagodbe koje zemlje moraju ostvariti u

području prometa i prometne povezanosti kroz ovaj program se zemlje usmjeravaju i na

poštivanje ekoloških standarda zbog velikih problema i onečišćenja okoliša koji mogu ostaviti

štetne posljedice. Stoga je ovaj program usmjeren na podizanje svijesti ali i poštivanje

ekoloških standarda i njihovo usuglašavanje i uvođenje u Hrvatskoj. Iz ovog programa

Hrvatskoj je dodijeljeno 60 milijuna eura, 25 milijuna u 2005. godini i 35 u 2006. godini

(MRRFEU, 2012: 2).

U 2006. godini Hrvatskoj su dodijeljena i sredstva iz SAPARD programa koji je usmjeren na

pružanje pomoći za ruralni razvoj i poljoprivredu. S obzirom da Hrvatska ima velike

mogućnosti u poljoprivredi korištenjem sredstava iz ovog fonda potiče se konkurentnost te ih

se upoznaje s mogućnostima u poljoprivrednoj proizvodnji nakon pristupanja EU. Hrvatskoj

je tako 2006. godine dodijeljeno 60 milijuna eura pomoći. Ovaj program važan je za

usklađivanje sa poljoprivrednom politikom Europske unije, no osim poljoprivrede usmjeren je

i na jačanje poboljšanje života u ruralnim područjima. Upravo je napuštanje sela i velika

koncentracija stanovništva u gradovima jedan od razloga da se pruži veća pomoć za stvaranje

boljih uvjeta života i rada u ruralnim područjima. Dokaz tome su upravo pokazatelji da je

prema popisu stanovništva u 2001. godini veća koncentracija stanovništva u gradovima. U

seoskim područjima gustoća je znatno manja sa samo 34 stanovnika/km2, dok prosječna

gustoća naseljenosti gradskog prostora iznosi 325 stanovnika/km2 (Ministarstvo

poljoprivrede, 2006: 19).

Nakon 2006. godine Hrvatskoj je dostupna pomoć iz predpristupnog fonda IPA i to u periodu

od 2007. do 2013. godine nakon što Hrvatska postaje članicom Europske unije. IPA tako

zamjenjuje sve prethodno spomenute programe EU koje je koristila Hrvatska i sredstva su joj

dostupna iz ovog programa do ulaska u EU. U tom periodu sve se zemlje članice moraju

pripremiti za korištenje Strukturnih i Kohezijskog fonda odnosno u tome periodu zemlje

kandidatkinje se pripremaju za korištenje sredstava iz Kohezijske politike Europske unije.

29

IPA je program koji se sastoji od pet ključnih komponenti odnosno od (Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU, 2007) :

· IPA I- jačanje kapaciteta i izgradnja institucija,

· IPA II-prekogranična suradnja,

· IPA III-regionalni razvoj,

· IPA IV-razvoj ljudskih potencijala,

· IPA V-ruralni razvoj.

Prva komponenta IPA programa usmjerena je na jačanje kapaciteta i izgradnju institucija

kako bi se ispunili svi zahtjevi od strane EU prije pristupanja Hrvatske. Tu su financirani

razni programi kao što je to područje pravosuđa Hrvatske, unutarnji poslovi zemlje, programi

povezani uz kulturu, zdravstvo, obrazovanje, zaštitu okoliša te slična druga pitanja gdje je

potrebno financirati izgradnju i razvoj institucija te postojećih kapaciteta koje je potrebno

prilagoditi uvjetima u Europskoj uniji. U sljedećoj tablici prikazani su projekti koji su

financirani putem IPA-e i koliki je dodijeljeni iznos sredstava za te projekte.

Tablica 13. Odabrani projekti financirani putem IPA-e

Projekt Visina ugovora

EUR

Razvijanje efikasnog sustava za borbu protiv krivotvorenja novčanica

i kovanica u Republici Hrvatskoj

230.000,00

Razminiranje na ratom pogođenim područjima 4.000.000,00

Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom 5.430.000,00

Podrška za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti životinja u Republici

Hrvatskoj

4.150.000,00

Priprema Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za EURES 230.000,00

Izgradnja smještaja za maloljetnike i druge ranjive skupine ilegalnih

migranata u Prihvatnom centru Ježevo

1.503.231,15

Zdravlje i zaštita na radu - nabava opreme 809.795,00

Tehnička pomoć u razvoju odabranih područja statistike 1.071.400,00

Upravljanje i kontrola korištenja poljoprivrednih fondova 5.710.335,00

Obnova PNUSKOK-a u Osijeku i Rijeci 2.110.000,00

30

Razvoj sustava probacije u Republici Hrvatskoj 1.716.222,45

Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela mreže NATURA 2000

u Hrvatskoj

508.300,00

Projekt potpore Romima 1.948.243,77

Potpora reformi kaznenog postupka 2.029.568,32

Djelotvorno funkcioniranje sustava kontrole za inspekcije cestovnog

prometa

2.024.896,47

Aktivno civilno društvo - garancija stvarnih reformi 199.940,52

Nadzor plave granice 4.280.000,00

Kemijska sigurnost 1.813.457,70

Centar tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 898.000,00

Obnova Maškovića hana i ekonomska revitalizacija naselja Vrana 2.638.086

Nabava IT opreme za policijske postaje 1.665.790,82

Uspostavljanje sveobuhvatnog sustava za zaštitu od diskriminacije 721.582,50

Stručni razvoj sudskih savjetnika i budućih sudaca te državnih

odvjetnika kroz uspostavu samoodrživog sustava usavršavanja

1.110.838

Povećanje administrativne i tehničke sposobnosti Hrvatske agencije

za civilno zrakoplovstvo i Agencije za istraživanje nesreća u

zračnom, pomorskom i željezničkom prometu

1.233.633,33

Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava 1.045.000,00

Nastavak podrške kontroli/iskorjenjivanju bolesti životinja u

Republici Hrvatskoj

2.763.006,73

Izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, 2015.

Druga komponenta vezana je uz programe pomoći za prekograničnu suradnju kako sa

zemljama članicama EU tako i sa ostalim zemljama koje su moguće kandidatkinje za ulaz u

EU. U periodu do 2013. godine Hrvatska kroz programa prekogranične suradnje surađivala

sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom koje su zemlje članice EU, no i s Bosnom i

Hercegovinom, Srbijom te Crnom Gorom kao kandidatkinjama i susjednim zemljama. U

sljedećoj se tablici prikazuje u kojim je projektima prekogranične suradnje sudjelovala

Hrvatska u sklopu komponente IPA II.

31

Tablica 14. Programi prekogranične suradnje IPA II

Programi sa zemljama

članicama EU

Programi sa zemljama

nečlanicama

2 transnacionalna

programa

Prekogranični program

Slovenija – Hrvatska


Hrvatska – BiH

Jugoistočna Europa

(SEE)


Mađarska – Hrvatska


Hrvatska – Crna Gora

Mediteran (MED)

Jadranska prekogranična

suradnja


Hrvatska – Srbija

Izvor: Europski fondovi, 2015.

Komponenta IPA III usmjerena je na regionalni razvoj i prilagodbu za korištenje istoimenog

fonda EU za regionalni razvoj. On podrazumijeva prilagodbu u području prometa i zaštite

okoliša te jačanje gospodarske konkurentnosti. Ovaj program potiče i jačanje poduzetništva

kroz razne potpore posebno za mala i srednja poduzeća kao velikim potencijalom u Europskoj

uniji. Najbolji primjer su projekti koji su financirani za poticanje regionalne konkurentnosti,

odnosno razvoja i pružanja potpora za poboljšanje infrastrukture i ulaganjem u istraživanje i

razvoj te poboljšanje poslovanja uvođenjem suvremenih tehnologija. Time je omogućena

potpora i za mala i srednja poduzeća, a neki od projekata koji su financirani iz IPA III

konponente prikazani su u sljedećoj tablici.

Tablica 15. Odabrani projekti financirani iz IPA III komponente


EUR

Višnja maraska (Prunus cerasus var.Marasca) kao sastojak

funkcionalne hrane

496.800,00

Posjetiteljski centar Srijem 475.497,18

Završetak Memorijalnog centra Faust Vrančić 1.306.477,95

Razvoj novog turističkog proizvoda “Eko-etno centar Adica” 781.777,50

Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije -

BIOCentar

18.823.995,70

E-incubator sa i bez zidova u Virovitičko-podravskoj županiji 960.215,89

Stimuliranje turističkog razvoja kroz unapređenje infrastrukture u 1.229.789,49

32

posavskoj regiji s posebnim naglaskom na područje Parka prirode

Lonjsko polje

Vinske ceste 1.248.519,89

Revitalizacija Tvrđave sv. Mihovila 1.666.346,27

Stazama lipicanca i kune 515.397,83

Turistička valorizacija kulturno-povijesne baštine i javne

infrastrukture Parka Nehaj- 4tressCulTour

989.682,85

Izgradnja modularne hale Poduzetničkog inkubatora BIOS 1.391.050,62

Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku 1.400.000

Centar za posjetitelje "Ivanina kuća bajki" 1.359.424,11

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, 2015.

Četvrta IPA komponenta usmjerena je na pružanje financijske pomoći Hrvatskoj u pogledu

razvoja ljudskih potencijala gdje je velika usmjerenost upravo na povećanje zapošljavanja kao

trenutno velikim problemom u većini zemalja EU, a posebice u Hrvatskoj. Osim toga ovaj

program usmjeren je i na program pomoći u obrazovanju te se potiče cijeloživotno učenje i

lakše uključivanje na tržište rada svih skupina ljudi. U Tablici 16 su prikazani projekti koji su

financirani kroz IPA IV komponentu i dodijeljena sredstva za te projekte.

Tablica 16. Odabrani projekti financirani putem IPA IV komponente


EUR

Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje 1,318,273,03

Implementacija novih kurikuluma 3.709.913,19

Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju

socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina

1.630.131,60

Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova 3.407.682,34

Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 2.182.006,00

Žene na tržištu rada 2.017.650,00

Mladi na tržištu rada 2.176.338,82

Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište

rada

1.351.737,96

Izvor: IPA ljudski potencijali, 2015.

33

Posljednja komponenta IPA V usmjerena je na ruralni razvoj, kao što je to već istaknuto u

programu IPA gdje se potiče razvoj poljoprivrede i usklađivanja sa poljoprivrednom

politikom EU te jačanje ruralnih područja. U programu su izraženi i prioriteti u pogledu

poboljšanja tržišne efikasnosti i provedbu EU standarda, zatim se ističe važnost pripreme

aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera te razvoj ruralne ekonomije (Strukturni

fondovi, 2015). Neki od primjera dobre prakse koji su financirani kroz IPA V komponentu u

Hrvatskoj su prikazani u sljedećoj Tablici 17. Oni se odnose na Operativni program ruralnog

Razvoja i primjer su financiranja raznih programa kojima se ulaže u poboljšanje poljoprivrede

infrastrukture i ruralnog razvoja. Bitno je napomenuti da svi ovi projekti nisu u potpunosti

financirani iz IPA V kompontne, odnosno neki su financirani sa 50% sredstava.

Tablica 17. Primjeri iskorištenosti IPA V komponente na odabranim projektima


EUR

Ulaganje u izgradnju sustava kanalizacije 887.975,47

Ulaganje u opremanje vinarija (oprema za filtriranje, stabilizaciju,

linije za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje);

138.959,73

Ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje

voća i povrća uključujući stolno grožđe

82.737,61

Rekonstrukcija sirane "Sir Laguna" 4.670.000,00

Ulaganje u izgradnju objekata za poslovanje s mlijekom 956.548,73

PETZANET.HR 340.000,00

Investicijski projekt eko selo, ulaganje u rekonstrukciju i opremanje

autohtonih kuća, Plitvice selo / zaselak Osredak

74.468,44

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za preradu ribe,

rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka

956.548,73

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za preradu ribe,

rakova i živih školjkaša

250.269,28

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za pružanje

turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, kao što su sobe, WC-i i druge

prostorije uključujući objekte za uzgoj životinja kao dio turističke

ponude, objekte za rekreaciju itd..

74.822,25

Farma muznih krava 142.401,94

34

Ulaganje u izgradnju i/ili u rekonstrukciju objekata za držanje kokoši

nesilica

256.993,84

Ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje

voća i povrća uključujući stolno grožđe

152.057,31

Izvor: Europski fondovi, 2015.

Nakon što su ukratko prikazane osnovne značajke svake komponente IPA programa te na koje

su projekte utrošena financijska sredstava i što je sve ostvareno korištenje financijske pomoći

iz EU fondova u sljedećoj tablici prikazuju se iznosi ukupnih financijskih sredstava koje je

Hrvatska po pojedinim komponentama dobila u periodu od 2007. do 2013. godine.

Tablica 18. Dodijeljena sredstva iz IPA programa za Hrvatsku od 2007. do 2013. godine

u milijunima €

Komponente IPA

programa

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija

49,61 45,37 45,60 39,48 39,96 39,97 17,44

Prekogranična suradnja

9,69 14,73 15,90 15,60 15,87 16,44 9,75

Regionalni razvoj 45,05 47,60 49,70 56,80 58,20 57,45 30,09

Razvoj ljudskih

potencijala

11,38 12,70 14,20 15,70 16,00 15,90 8,55

Ruralni razvoj 25,50 25,60 25,80 26,00 26,50 25,82 27,70

UKUPNO 141,23 146,00 151,20 153,58 156,53 155,59 93,52

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2015.

Iz tablice je vidljivo da se najviše sredstava iz programa IPA pružalo jačanju kapaciteta i

izgradnji institucija kako bi se Hrvatsku pripremilo da se prilagodi pravnoj stečevini EU te

isto tako za regionalni razvoj. Hrvatskoj je u 2007. godini dodijeljeno 141,23 milijuna eura za

svih pet komponenti iz IPA programa, a ta pomoć se povećavala kroz godine s obzirom na

zahtjeve koje je trebalo ispuniti pa je tako u 2012. godini dodijeljeno 155,59 milijuna eura

pomoći. Vidljivo je da je u 2013. godini iznos sredstava znatno manji od 93,52 milijuna eura,

a razlog tome je ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja te tada Hrvatske kao 28 zemlja

članica nema više mogućnost korištenja predpristupnih fondova i dostupni su joj Strukturni i

Kohezijski fond kao i svim ostalim zemljama članicama Europske unije.

35

Fondovi nakon ulaska u EU

Nakon što zemlje prođu predpristupnu fazu i postanu članice Europske unije postaju im

dostupna sredstva iz EU fondova, odnosno iz Europskog socijalnog fonda te Kohezijskog

fonda. Ulaskom u Europsku uniju zemljama se otvaraju nove mogućnosti, a cilj svake zemlje

je da ostvari napredak u gospodarstvu. Upravo je to ono što se ističe Kohezijskom politikom

EU kojoj je glavni cilj da potiče ravnomjeran razvoj svih zemalja članica pružajući razne

mogućnosti financiranja. Time će se pomoći u rješavanju ključnih problema kao što su

zaposlenost, obrazovanje, siromaštvo, održivi razvoj, odnosno da se sredstva iz EU fondova

pruže za manje razvijene zemlje i na taj način postigne ravnomjeran razvoj svih članica. Cilj

Kohezijske politike je smanjivanje značajnih ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika

koje postoje u europskim regijama (HGK, 2013: 5). Stoga se u narednom razdoblju od 2014.

do 2020. godine nastoje što učinkovitije provoditi ciljevi Kohezijske politike kroz potpore

zemljama članicama putem fondova i programa EU. Svaka zemlja članica može iz europskih

fondova povući velika sredstva ukoliko za to ima kvalitetno razrađene ideje i planove kojima

zacrtano namjerava ostvariti. U narednoj se tablici prikazuje predviđen iznos sredstava koje

Hrvatska može dobiti iz ovih fondova.

Tablica 19. Iznos sredstava za Hrvatsku iz europskih Strukturnih i Kohezijskog fonda

2014.-2020.

Europski strukturni i investicijski fondovi Iznos raspoloživih sredstava u €

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4.321.499.588

Kohezijski fond 255.545.991

Europski socijalni fond (ESF) 1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2.026.222.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

Izvor: Vlada Republike Hrvatske, 2015.

Kao što je vidljivo iz Tablice 19 Hrvatska ima na raspolaganju više od 10 milijardi eura za

jačanje svog gospodarskog stanja odnosno za promicanje ciljeva Kohezijske politike od 2014.

do 2020. godine.

36

Svaki od ovih fondova usmjeren je na posebno područje kako bi se zemljama članicama

pružila pomoć u raznim područjima pa tako Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj da

se smanje razlike među zemljama članicama te da se potiče njihov gospodarski rast. Samim

time potrebno je da se olakša suradnja između zemalja članica te da se između ostalog potiče i

rast malog i srednjeg poduzetništva. U periodu od 2014. pa do 2020. ciljevi su da se ulaže u

investicije kojima ce se čuvati i otvarati radna mjesta posebice kroz malo i srednje

poduzetništvo, također će se ulagati u infrastrukturu, promet, energiju i zaštitu okoliša te ICT.

Istaknuta je važnost i obrazovne, zdravstvene te društvene infrastrukture te pomoć

regionalnom i lokalnom razvoju (Tufekčić i Tufekčić, 2013: 163). Brojne su mogućnost za

Hrvatsku u narednom periodu i važno je da se prepozna priliku za financiranje brojnih

područja koji su vrlo važni za hrvatski razvoj, konkurentnost i suradnju sa ostalim zemljama

članicama

Drugi fond je Europski socijalni fond i putem njega se zemljama članicama pruža financijska

pomoć kako bi se potaknulo zapošljavanje i jednake mogućnosti. Ovaj fond bavi se i drugim

područjima osim zapošljavanja, a to su pitanja ravnopravnosti spolova te smanjenje socijalnih

razlika među zemljama. U periodu od 2014. do 2020. ovaj se fond namjerava usmjeriti na

sljedeće ciljeve (Vorkapić i suradnici, 2013: 8) :

· poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage,

· promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva,

· ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno obrazovanje,

· povećanje kapaciteta institucija i učinkovitost javne administracije.

Europska unija ističe važnost ruralnog razvoja i poljoprivrede za što je moguće dobiti sredstva

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ovaj fond također ima za cilj

promicanje održivog ruralnog razvoja u svim zemljama EU te da se pritom velika pažnja

usmjerava na ekologiju. Odnosno glavni ciljevi ovog fonda u periodu od 2014. do 2020.

godine je jačanje konkurentnosti poljoprivrede zemalja članica, teritorijalni razvoj ruralnih

područja, poticanje zapošljavanja u poljoprivredi i održivo upravljanje resursima te poticanje

akcija i programa protiv klimatskih promjena (Program ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-

2020., 2013: 5). Veliki problemi javljaju se zbog nedovoljne svijesti o nastalim globalnim

37

zatopljenjem i iskorištavanjem prirodnih resursa stoga se kroz ovaj fond potiče ulaganje u

inovacije koji će koristiti suvremenu tehnologiju na održiv i za okoliš učinkovit način.

Europska unija ističe važnost ulaganja u razvoj pomorstva i ribarstva onim zemljama koje

imaju mogućnosti i razvijenu pomorsku industriju. Za tu svrhu zemlje članice koriste Fond za

pomorstvo i ribarstvo koji je usmjeren na jačanje i modernizaciju pomorskog sektora te

usmjeravanje ribarstva prema održivom i konkurentnom. Ovaj fond pruža pomoć ribarima i

pomorskim flotama da štite okoliš i prirodne resurse bez koji se pomorstvo i ribarstvo ne bi

moglo odvijati.

Kohezijski fond usmjeren je na pružanje pomoći kod velikih infrastrukturnih projekata koji su

vezani uz promet ali i uz zaštitu okoliša. Ovim se fondom osiguravaju sredstva za projekte

koji će osigurati promicanje održivog prometa. Pritom se ističe da je važno ulaganje u

transportne sustave koji će koristiti smanjenu količinu štetnih plinova i time utjecati na zaštitu

okoliša. Kohezijski fond ističe da su prioritetni ciljevi da se u narednom periodu pruži pomoć

prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima, promovira prilagodba

klimatskim promjenama, prevencije rizika, zaštiti okoliš i promovira učinkovitije korištenje

resursa, promovira korištenje održivog prijevoza i uklanjanje uskih grla na ključnoj

infrastrukturi (TNT-mreža i urbani prijevoz, željeznički sustav) i da se jačaju institucionalni

kapaciteti i učinkovitost javne administracije povezane s provedbom projekata iz Kohezijskog

fonda (Tufekčić i Tufekčić, 2013: 175). Za Hrvatsku je ovaj fond od velike važnosti jer će

iskorištavanjem sredstava moći poboljšati i izgraditi prometnu infrastrukturu sa naglaskom na

održivom razvoju i očuvanju okoliša.

3.3. Programi i fondovi EU za malo i srednje poduzetništvo

Malo i srednje poduzetništvo predstavlja jedan od ključnih potencijala za gospodarstvo

Europske unije što je bilo vidljivo i u prethodnom poglavlju gdje se financijska sredstva kroz

brojne EU fondove pružaju upravo za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Razlog tome je

težnja Europske unije da se potakne poduzetništvo koje će jačati gospodarstvo te smanjiti

negativne učinke koje je gospodarska kriza ostavila na veliki broj zemalja Europske unije.

Malo i srednje poduzetništvo se tako predstavlja kao jedna od velikih mogućnosti u pogledu

zapošljavanja unutar EU gdje će se zemlje poticati na ulaganje u suvremene tehnologije,

načine poslovanja i inovacije te će na taj način povećavati konkurentnost i generirati koristi na

38

razini Europske unije. Da je Europska unija prepoznala važnost malih i srednjih poduzeća

govori i Europska povelja o malome gospodarstvu koja je donesena 2000. godine i ona ističe

važnost deset ključnih područja kojemu se sve zemlje moraju usmjeravati ukoliko žele biti

konkurentne u sektoru malih i srednjih poduzeća. Pritom se misli na (European Commission,

2012):

· obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo,

· jeftinije i brže pokretanje poduzeća,

· bolje zakonodavstvo i regulativa,

· dostupnost potrebnih radnih vještina,

· poboljšanje online pristupa,

· bolje korištenje prednosti koje pruža unutarnje tržište,

· porezna i financijska pitanja,

· jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća,

· korištenje uspješnijih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore

malim poduzećima,

· bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj

razini.

Ono što Europska Komisija najviše ističe kod ovih ciljeva je učinkovitije korištenje

suvremenih tehnologija kako bi se olakšalo i brže provodilo poslovanje u poduzećima ali i

izvan njih jer je u današnje vrijeme izrazito važan faktor online dostupnosti u svakom

trenutku. Važno je da mala i srednja poduzeća budu potpomognuta suvremenim

tehnologijama i sposobnim te obrazovanim i kreativnim poduzetnicima koji su spremni

djelovati s ograničenim resursima.

Malo i srednje poduzetništvo u Europskoj uniji smatra se velikim potencijalom za jačanje

gospodarstva u narednim godinama, a predstavlja ga se kao generatorom novih radnih mjesta,

inovacija, gospodarske dinamičnosti i jačega društvenog uključivanja u Europsku uniju

(Kutnjak, 2010: 82). Kako bi se taj potencijal i ostvario potrebna su znatna ulaganja i potpore

malim i srednjim, poduzetnicima da ostvaruju pomake u poslovanju i razvijaju svoje

poslovanje te zapošljavaju novu radnu snagu. Upravo su EU fondovi postali jadan od

najboljih načina kako da poduzetnici dođu do određenih poticaja i time razvijaju svoje

39

inovativne i kreativne ideje kako bi u konačnici realizirali i ostvarili koristi za cjelokupno

gospodarstvo. U sljedećem je grafikonu prikazan broj poduzeća, zaposlenih i bruto dodana

vrijednost kroz tri godine, 2009., 2012., i 2013., do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Grafikon 2. Broj malih i srednjih poduzeća, zaposlenih i bruto dodana vrijednost u 2009., 2012., i 2013. godini EU-27

Izvor: obrada autora prema Annual report on European SMEs 2009., 2012., 2013.

Iz grafikona je vidljivo da nema značajnijih pomaka u pogledu rasta malih i srednjih

poduzeća, no ipak je vidljiv određeni rast i to broja subjekata kojih je u 2009. godini bilo

nešto više od 19,97 milijuna te je do 2013. godine povećan broj na 21,57 milijun poslovnih

subjekata. Kod zapošljavanja je situacija nešto drugačija jer je u 2009. godini u malim i

srednjim poduzećima bilo zaposleno 87,65 milijuna no u 2012. dolazi do pada i iznosi 86,81

milijuna zaposlenih. Ta brojka povećana je ponovno u 2013. godini na 88,84 milijuna i za

očekivati je da će ta brojka nastaviti rasti ukoliko se zemlje usmjere k poticanju malog i

srednjeg poduzetništva te provode ciljeve politike rasta zapošljavanja u ovom sektoru. Bruto

dodana vrijednost raste u sve tri godine i to je u 2009. bila 3,23 milijuna, a u 2013. 3,67

milijuna eura. U cilju jačanja malog i srednjeg poduzetništva važno je da se iskoriste sve

mogućnosti iz programa i fondova EU, a očekuje se da će u narednom periodu od 2014. do

2020. godine imati dodijeljena sredstva od 2,3 milijarde eura što otvara brojne mogućnosti za

(Tufekčić i Tufekčić, 2013: 101) :

40

· poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se ojačala konkurentnost i održivost

EU poduzeća uključujući i turistički sektor,

· promoviranje poduzetništva,

· poboljšanje pristupa financiranju malog i srednjeg poduzetništva u obliku kapitala i

duga,

· poboljšanje pristupa tržištu EU, a i dalje.

S obzirom da je gospodarska kriza ostavila brojne posljedice na cijelokupno gospodarstvo pa

tako i na mala i srednja poduzeća putem EU fondova i programa nastoji se olakšati osnivanje i

razvoj poduzeća, a provode se iz Strukturnih fondova, Europskog socijalnog fonda te Fonda

za regionalni razvoj. Ono što je za Hrvatsku vrlo bitno da se znatne potpore i bespovratna

sredstva pružaju iz programa COSME te Horizon 2020.

COSME je program Europske unije koji je posebno namijenjen pomoći malim i srednjim

poduzetnicima u Europskoj uniji i u narednom je periodu usmjeren da promiče poduzetništvo

na način da mala i srednja poduzeća konkuriraju na razini EU, da se ostvaruju veće

mogućnosti zapošljavanja te da se stvori poticajno okruženje u kojem će se malo i srednje

poduzetništvo moći razvijati i ostvarivati koristi za gospodarski rast cijele Unije. Očekuje se

kako će značaj ovog novog programa biti velik, jer bi se jednim uloženim eurom u obliku

državnog jamstva za mala i srednja poduzeća, trebalo stvoriti između 20 i 30 dodatnih eura, a

svake godine pridonijeti povećanju BDP-a EU u iznosu od 1,1 milijardi eura, pomoći oko

40.000 europskih tvrtki u stvaranju i spašavanju 30.000 radnih mjesta te omogućiti pokretanje

oko 1200 novih proizvoda, usluga ili procesa (COSME, 2015: ). S obzirom na pokazatelje

rasta broja malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji COSME program ima za cilj da

financijskim sredstvima omogući pomoć u pogledu jačanja i razvoja te otvaranja novih radnih

mjesta. Također da jača poduzetničku infrastrukturu i korištenje suvremene tehnologije koja

će omogućiti lakši izlazak na tržište i povećati konkurentnost malih i srednjih poduzeća. Ovaj

program je u 2014. godini pružio potporu u 38 različitih akcija s proračunom od 260 milijuna

eura, a od toga je 61 milijun eura namijenjen Europskoj poduzetničkoj mreži i drugim

konkretnim akcijama koje podržavaju mala i srednja poduzeća, kao što su podrška za prava

intelektualnog vlasništva. Isto tako 10 milijuna eura je namijenjeno za promociju

poduzetništva, posebno za program Erasmus za mlade poduzetnike (European Commision,

2014: 2).

41

Drugi način na koji mali i srednji poduzetnici mogu financirati svoje poduzetničke ideje je

putem programa Horizon 2020. To je program je usmjeren na aktivnosti koje su povezane uz

inovacije i potiče inovativna mala i srednja poduzeća. (MINPO, 2015). U današnjem

suvremenom svijetu neophodno je poticanje ulaganja u znanje, inovacije, tehnologije, a

sukladno s tim i malo i srednje poduzetništvo s obzirom da je prepoznato kao potencijal za

smanjenje nezaposlenosti i jačanja gospodarstva. Proračun Horizon 2020 iznosi 78, milijardi

eura u razdoblju od 2014.-2020, a kako su ta sredstva raspoređena prikazuje se u sljedećem

grafikonu.

Grafikon 3. Horizon 2020

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2015.

S obzirom na velike mogućnosti koje se pružaju i putem Horizon 2020 za očekivati je da će

malo i srednje poduzetništvo ostvariti rast do 2020. godine te da će postati jednim od najvećih

mogućnosti za zapošljavanje. Posebno ugrožena skupina u Hrvatskoj su mladi ljudi koji

nakon obrazovanja zbog nemogućnosti zapošljavanja i odlaze u druge zemlje u potražnji za

boljom budućnosti i poslom. Hrvatska sada ima sva sredstva iz EU fondova kao što imaju i

ostale zemlje članice stoga je važno da što efikasnije i brže prepozna mogućnosti financiranja

iz ovakvih programa kako bi se stvorile mogućnosti za jačanje malih i srednjih poduzeća. I

kroz ovaj fond se pružaju potpore za male i srednje poduzetnike i to se očekuje pomoć u visini

42

od otprilike 3 milijarde eura u periodu do 2020. godine. Mogućnosti su velike, a na

poduzetnicima i državi je da otvaraju mogućnosti za lakšim financiranjem ali i da se razvijaju

dobre poslovne ideje kojima će se razvijati znanost i gospodarstvo u zemlji. Osim ova

spomenuta dva programa za male i srednje poduzetnike postoje mogućnosti financiranja i iz

drugih programa kao što su to (WelcomEurope, 2015) :

Connecting Europe Facility CEF,

Erasmus for all,

Program Creative Europe,

Life +,

JASPERS,

JESSICA,

JAREMIE,

JASMINE…

Connecting Europe Facility je program EU koji je važan za promicanje rasta, radnih mjesta i

konkurentnosti kroz ciljano ulaganje u infrastrukturu na europskoj razini. Taj program će

podržati razvoj visokih performansi, održivih i učinkovito povezanih transeuropskih mreža na

području prometa, energetike i digitalnih tehnologija (European Commision, 2015). Tako je

jedan od provedenih projekata iz ovoga programa bio i smanjenje troškova za sustav zračne

navigacije u Danskoj i Švedskoj kako bi se uskladilo upravljanje zračnim prometom u regiji

uvođenjem Air Traffic Managementa kojim će upravljati dvije tvrtke iz Danske i Švedske.

Projekt će omogućiti povećanje osiguranja kvalitetnije infrastrukture i tehnologije, bolju

povezanost, a ujedno osigurati da se promet učinkovitije odvija. Predviđene su i uštede od

5.296 manje sati letova godišnje, što je izjednačeno sa uštedom od 9.278.088 eura godišnje,

zatim smanjenje 52.000 tona CO godišnje ili 4.588.079 eura godišnje (European Commision,

2011).

Erasmus for all program pruža uspješnu razmjenu studenata u svijetu, te da im se pruža

mogućnost za praksu u poduzećima u inozemstvu. Također se putem ovog programa

omogućuje sudjelovanje u obučavanju osoblja i to putem projekata suradnje između visokih

učilišta diljem Europe. Svake godine, više od 230 000 studenata koristi program Erasmus za

studij u inozemstvu i trenutno oko 4% svih studenata u zemljama sudionicama u Europi

dobivaju stipendiju tijekom studija u inozemstvu. Osim toga u ovome programu sudjelovalo

43

je blizu 3 milijuna studenata kao i više od 300 000 profesora od 1997. godine (Erasmus for

all, 2013: 2). Najpoznatije institucije na koje studenti odlaze na razmjenu su Sveučilišta u

Španjolskoj koja su vodeća po broju dolazaka studenata, a zatim i ostala u Italiji, Njemačkoj,

Sloveniji te drugim zemljama. Što se tiče Sveučilišta koja najviše šalju svoje studente na

razmjenu opet je vodeća Španjolska te Italija i Češka (European Commmision, 2013).

Creative Europe program orijentiran je na očuvanje kulturne i jezične raznolikost. Osim toga

cilj ovoga programa je promocija kulturne i jezične raznolikosti jer će se putem programa

poticati ulaganje u djelatnosti u području kulture, zaštite kulturne baštine i izgradnje

infrastrukture, a samim time i otvaranjem novih radnih mjesta. Neki od primjera projekata su

i Mreža europskih glazbenih organizacija koji imaju za cilj promicanje društvene i glazbene

raznolikosti na području Europe a nositelj ovoga projekta bila je Njemačka. Još jedan od

primjera je i projekt mediteranskih antičkih kazališta koji doprinose kulturnoj suradnji i

važnosti očuvanja grčke i rimske baštine i povijesti, a projekt je proveden u Hrvatskoj,

Španjolskoj i Italiji. U sklopu Creative Europe programa razvijen je i projekt konzorcija

muzeja i istraživačkih organizacija u 3 europske zemlje, Nizozemskoj, Njemačkoj i Italiji,

kojima je cilj da istraže mogućnosti novih tehnika vizualizacije, kako bi se dao novi pogled na

drevne europske kulture Etruščana (European Commision, 2015). To su samo neki do

projekata očuvanja kulturne baštine i promicanja kulturnih raznolikosti koje su financiranje u

sklopu programa Creative Europe.

Izrazita briga za okolišem i održivim razvojem razlog je formiranja još jednog programa EU

LIFE + kojemu je osnovni cilj financiranje projekata za zaštitu okoliša i klimatske akcije.

Opći cilj LIFE je doprinijeti provedbi, ažuriranje i razvoj okoliša i klimatske politike i

zakonodavstva u EU sufinanciranjem projekata (European Commision, 2014). Putem ovoga

programa financirani su brojni projekti, a neki od njih koji su se istaknuli kao najbolji i dobili

nagrade za svoje projekte zaštita orlova i sokola u Bugarskoj u sklopu Natura 2000, zatim

pomoć Mađarskoj za zaštitu rijetke vrste zmije planinskog žutokruga od izumiranja, Sanacija

staništa u estuarijima Baskije, akcije za očuvanje Ursus arctos vrsta u istočnim Karpatima u

Rumunjskoj, podizanje svjesti, educiranje i sudjelovanje u kampanji za zaštitu morskih

sisavaca u Grčkoj (European Commision, 2014). To su samo neki od projekta koji su

financirani i potpomognuti iz LIFE+ programa za zaštitu okoliša u 2014. godini.

44

JASPERS je program dodatne pomoći koji je namijenjen kao podrška projektima u europskim

regijama i to u području infrastrukturnih projekata. Program je namjenjen da se olakša i ubrza

procedura kod velikih projekata te da se poboljša i sama kvaliteta provedbe i brzina za one

projekte koji se natječu za dobivanje financijske pomoći iz EU projekata. Tako ovaj projekt

ima ključnu ulogu u pomoći kod pripreme projekta (cost benefit analiza, financijske analize,

pitanja zaštite okoliša, planiranje nabave), pregled dokumentacije (studije izvedivosti, prijave

za dodjelu bespovratnih sredstava) i za pružanje savjeta kod usklađivanja s pravom Europske

unije (Europski fondovi, 2015). Ova je projekt prvenstveno orijentiran na infrastrukturne

projekte za izgradnju i obnovu cesta, željeznica, energije okoliša i slično i države članice

imaju mogućnost korištenja pomoći, a brojni su projekti koji su u zemljama članicama

financirani kroz pomoć iz JASPERS programa. Neki od njih su upravo izgradnja Torun Road

u Poljskoj, zatim pomoć za pripremu projekta EVO Most Komořany Waste-projekt za

energanu u Češkoj. Osim ova dva projekta pružena je pomoć i za projekt izgradnje 15,5 km

autoceste koja se nalazi u Poljskoj te ceste Bratislava-Beč koja je uključena u širenje ceste

kako bi se poboljšao protok prometa, sigurnosti i kapaciteta te za pomoć pri projektu obnove

tvornice porculana u Mađarskoj i izgradnje kulturnog centra, fakulteta za umjetnost i

humanističke znanosti (JASPERS, 2013: 27). JASPERS je tako omogućio pomoć kod prijave

i pripreme projekata kako bi se osiguralo da oni budu cjeloviti i kvalitetno pripremljeni, a isto

tako za okoliš prihvatljivi.

JESSICA je program Europske unije koji je namijenjen ulaganju u gradska podučja i to na

način da potiče održivi razvoj i zapošljavanje. Putem ovoga fonda moguće je financirati

projekte koji će biti vezani uz gradsku infrastrukturu, promicanje kulturne baštine i

znamenitosti te turizma, a osim toga pruža pomoć u čišćenju zagađenih zemljišta, izgradnji

sveučilišnih zgrada s posebnim osvrtom na medicinu, biotehnologiju i slično, i u konačnici da

se poveća energetska učinkovitost gradskih područja (Europski fondovi, 2015). To poticanje

urbanog razvoja u zemljama članicama rezulturalo je raznim projektima kao što je to u

Velikoj Britaniji sanacija zapostavljenih industrijskih područja, stvaranju novih korisnih

površina i uređenju do tada neuporabljivih površina, a sve u cilju otvaranja radnih mjesta

(EIB, 2015). Također se u financirani i razni drugi projekti vezani uz obnove zdravstvenih

ustanova, urbanizacije i slično.

Drugi program koji je namijenjen zemljama članicama ali i onima koje to tek namjeravaju

postati je JEREMIE program koji je nastao sa ciljem da omogući bolje financiranje za razvoj

45

mikro, malih i srednjih poduzeća. Tako se otvaraju mogućnosti za otvaranjem novih poduzeća

i zapošljavanje, za bolje mogućnosti financiranja i širenja na tržištu te za modernizaciju

poslovanja i ulaganju u obnovljive izvore energije u poslovanju što Europska unija posebno

ističe kao važnu komponentu za očuvanje okoliša. Jedan od primjera korištenja ovog

programa je sa CEC bankom iz Rumunjske u okviru kojeg će banka osigurati do 10 milijuna

eura novih kredita rumunjskim malim i srednjim poduzećima. Osim rumunjske banke i

slovenska banka OTP potpisala je sporazum za financiranje malih i srednjih poduzeća čime je

osigurala do 20 milijuna eura novih kredita. Ovaj program prepoznat je i u drugim zemljama

članicama pa tako Raiffeisen banka u Bugarskoj potpisuje sporazum za pomoć malim i

srednjih poduzećima čime će banka osigurati najmanje 20 milijuna eura novih kredita

bugarskim malim i srednjim poduzeća s više od 50% smanjenim kamatnim stopama (EIF,

2015).

JASMINE je program EU koji je namijenjen kao pomoć kod mikrokreditiranja i ona je

povezana sa JEREMIE projektom jer je usmjerena isključivo na financiranje malih i srednjih

poduzeća. Kao što je već u prethodnim poglavljima obrazloženo i dokazano mala poduzeća

imaju najveći udio u ukupnom broju poduzeća u zemljama Europske unije. Tako su putem

ovoga programa definirana četiri smjera kojim će se razviti i olakšati pružanje mikro kredita u

Europskoj uniji. To su poboljšanje pravne i administrativne pomoći u zemljama članicama,

poticanje klime poduzetništva i rasta zaposlenosti, promicanje dobre prakse u području

mikrokreditiranja, pružanje dodatnih sredstva za nebarnkarski sektor u pogledu davanja

mikrokredita (JASMINE, 2010: 5). Putem ovoga programa bankama i nebankarskih

financijskim institucijama pružene su dodatne mogućnosti davanja kredita za male i srednje

poduzetnike, a kao jedan od primjera je i PerMicro u Italiji koja je proglašena najboljom

institucijom u pogledu mikro financiranja i putem nje su potpomognuti Ubi Banca, Talijan 5

te mnogi drugi. Osim Italije pomoć u financiranju pružile su i druge institucije iz Bugarske,

Njemačke, Francuske, Grčke, Poljske, Rumunjske, Španjolske i UK (EIF, 2015).

Ovo su samo neki od projekata koji su financirani iz posebnih programa EU i koji su prisutni i

u narednom periodu od 2014. do 2020. godine. U cilj gospodarskog rasta i razvoja zemalja

članica Europske unije potrebno je što bolje poboljšati učinkovitost iskorištavanja sredstava iz

EU fondova s obzirom na rezultate koji su vidljivi na dugoročnoj razini kao što su to

prethodno spomenuti infrastrukturni projekti.

46

4. KORIŠTENJE I UČINCI KORIŠTENJA EUROPSKIH FONDOVA

U SVRHU POTICANJA MALOGA I SREDNJEGA

PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

Nakon što je u prva dva poglavlja prikazana važnost ulaganja u mala i srednja poduzeća u

Hrvatskoj te mogućnosti financiranja od strane Europske unije kroz njezine programe i

projekte u ovom se poglavlju predočuju podaci o ostvarenom korištenju financiranja iz EU

fondova nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te koji su to projekti koji su

uspješno financirani.

Gospodarska kriza ostavila je brojne posljedice na smanjenje zaposlenosti pa je tako u 2008.

stopa nezaposlenosti iznosila 12,3 posto, što se u godinama krize odrazilo na daljnji rast

nezaposlenosti koja je u 2013. godini dosegnula stopu od 21,5 (DZS, 2015). Kako bi se

smanjile stope nezaposlenosti i odlazaka radno sposobnih ljudi izvan Hrvatske uvode se

aktivne politike zapošljavanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi aktivne mjere za

zapošljavanje kako bi se olakšao pristup tržištu rada i bolje zapošljavanje u uvjetima krize.

Najveći poticaji za zapošljavanje ostvareni su u 2014. godini kada je Hrvatska iskoristila i dio

sredstava iz EU fondova. Tijekom 2014. godine Vlada RH izdvojila je sredstva za mjere

aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 552.406.000 kn nacionalnih sredstava te za istu

namjenu povukla 185.616.000 kn iz EU fondova za 2014./2015. godinu za mjere obrazovanja

nezaposlenih radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad i

nakon stručnog osposobljavanja i samozapošljavanje, a te mjere je koristilo 5,5% osoba više u

2014. godini nego što ih je koristilo u 2013. (Vlada Republike Hrvatske, 2015). Ovo je jedan

od načina kojima se želi povećati zaposlenost i potaknuti mlade da se putem ovih politika

zapošljavanja odluče i za samozapošljavanje, odnosno da ih se potakne na poduzetničku

djelatnost.

Osim toga Hrvatskoj kao novoj zemlji članici za poticanje malog i srednjeg poduzetništva

dostupna su i sredstva iz programa EU pa će se gotovo 150 milijuna eura bespovratnih

47

sredstava dodijeliti mikro, malim i srednjim poduzetnicima u svrhu podizanja konkurentnosti

i to kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu

proizvodnu opremu, tehnologiju i nove proizvode, diverzifikaciju i širenje poslovne

djelatnosti (MINPO, 2015). Sve to za cilj ima da se poveća zapošljavanje ali i da se ulaže u

proizvodne mogućnosti odnosno da se poveća razvoj novih proizvoda i usluga te otvaranja

novih kapaciteta. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo nastoji određenim mjerama

potaknuti otvaranje novih radnih mjesta pa je u sljedećoj tablici prikazano koje su to mjere

dostupne za poduzetnike i zapošljavanje.

Tablica 20. Poticaji poduzetnicima za otvaranje novih radnih mjesta

Županijska stopa nezaposlenosti

Visina potpore (kao postotak dvogodišnje bruto II plaće)

do 10% 10%, odnosno max do 3.000 € po novootvorenom radnom mjestu

10-20% 20%, odnosno max do 6.000 € po novootvorenom radnom

mjestu

preko 20% 30%, odnosno max do 9.000 € po novootvorenom radnom mjestu

Izvor: HAMAG-BICRO, 2015.

Vidljivo je kako se nakon 2014. godine pružaju znatno veće mogućnosti za male i srednje

poduzetnike i otvaranje novih radnih mjesta kroz razne poticaje i olakšice te poticaji za

samozapošljavanje u sklopu aktivnih mjera za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. Ono što je vrlo važno za Hrvatsku nakon dugogodišnje krize da se stopa

nezaposlenosti počela smanjivati pa je tako stopa na kraju 2014. godine iznosila 19,4, a pad je

vidljiv i u svibnju 2015. godine kada je stopa iznosila 17,1 (DZS, 2015). Ovo su pozitivni

trendovi koje je važno poticati i usmjeravati se daljnjem razvoju malog i srednjeg

poduzetništva koji je prepoznat kao mogućnost za otvaranjem novih radnih mjesta i

ostvarivanjem koristi za cijelokupno gospodarstvo Hrvatske.

4.1. Iskorištenost sredstava iz EU fondova namijenjenih Hrvatskoj

U narednim se poglavljima prikazuje dinamika i struktura dobivenih sredstava otkako je

Hrvatska ušla u Europsku uniju te koliko je sredstava iskorišteno u prve dvije godine članstva.

Osim pozitivnih primjera hrvatskih poduzetnika koji su iskoristili sredstava iz programa EU

48

prikazuju se primjeri i drugih zemalja članica koje su ostvarile značajnije pomake za razvoj

zemlje i gospodarstva povlačenjem sredstava iz EU fondova. Te zemlje koje bilježe značajnije

pomake su Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska, a podaci u sljedećoj tablici prikazuju

povećanje BDP-a po stanovniku 10 godina nakon ulaska ovih zemalja u Europsku uniju i

korištenjem sredstava iz EU fondova.

Grafikon 4. Porast BDP-a po stanovniku nakon 10 godina članstva u Europskoj uniji

Izvor: Erste Group, 2014.

Iz grafikona je vidljiv izrazit rast BDP-a po stanovniku u Slovačkoj koji se udvostručio i sa

5.000 eura po stanovniku u 2003. godini, do 2013. godine povećao se na 13.300 eura po glavi

stanovnika. U Češkoj je također primjetan izrazit rast BDP-a po stanovniku sa 8.300 na

14.200 eura po glavi stanovnika. Osim njih Poljska i Mađarska također bilježe pozitivne

trendove s obzirom da su sve zemlje u vrijeme pristupanja u EU imale slabo razvijeno

gospodarstvo nakon čega je uslijedio rast i ostvareni su pozitivni rezultati nakon 10 godina

članstva u EU. U sljedećem se poglavlju analiziraju neki od projekata i pozitivnih primjera

koji su ostvareni u periodu od 2003. do 2013. godine u spomenutim zemljama.

4.1.1. Dinamika dobivenih sredstava

Zemlje članice svake godine imaju mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova gdje im se

pruža da financiraju svoje projekte te potiču gospodarski razvoj u raznim područjima. S

obzirom da je u prethodnim poglavljima prikazano koliko je Hrvatska u predpristupnoj fazi i

49

prve dvije godine dobila i iskoristila sredstava u poglavlju se analizira iskorištenost tih

sredstava u odabranim zemljama članicama koje su ostvarile pozitivne učinke za gospodarski i

društveni razvoj svoje zemlje te kolika su im sredstva na raspolaganju u narednom periodu od

2014. do 2020. godine. Kako bi se na najbolji način predočilo kolika su zapravo namijenjena

sredstva u periodu od 2014. do 2020. godine za zemlje članice EU sljedeći grafikon prikazuje

koliko će svaka zemlja imati na raspolaganje iz EU fondova u sljedećem periodu.

Grafikon 5. Sredstva Kohezijske politike za zemlje članice u periodu od 2014. do 2020. godine u milijardama €

Izvor: European Commission, 2015.

50

Kao što je iz grafikona vidljivo najveća sredstva u narednom periodu ima Poljska za koju je

izdvojeno čak 77, 57 milijardi eura što je znatno više od Luksemburga koji će u istom periodu

imati na raspolaganju 60 milijuna eura. Upravo je Poljska zemlja koja je prepoznala

mogućnosti koje joj se mogu pružiti iz EU fondova te putem raznih programa i projekata ima

mogućnost iskorištavanja velikih sredstava. S obzirom da je Poljska zemlja koja ima u

narednom periodu velika sredstva na raspolaganju važno je naglasiti da je ona kao i sve

zemlje imala nakon ulaska u EU jednake mogućnosti te da je ulaskom u EU bila zemlja sa

slabo razvijenim gospodarstvom koja je u 10 godina članstva uspjela ostvariti gospodarski

rast što je već prethodno prikazano u Grafikonu 4.

U periodu od 2004. do 2014. godine Poljska je zabilježilo rast BDP-a sa 253 milijardi dolara

na 516,3 milijardi što bi značilo da je njihovo gospodarstvo ostvarilo značajne koristi ulaskom

u EU (Mandir, 2014). Osim toga podaci ukazuju da je Poljska u razdoblju od 2004. do 2007.

dobila 13.8 milijardi od ukupno 22 milijarde dodijeljene za 10 zemalja pristupom u 2004.

godini. Više od 60 milijardi dodijeljeno je za razdoblje od 2007. do 2013., a ta sredstva iz EU

fondova stvorila su velike mogućnosti za Poljsku koja je potaknula gospodarsku aktivnost u

zemlji i tako smanjila razlike u odnosu na razvijenije zemlje zapadne Europe, što se bitno

odrazilo na politiku regionalnog razvoja (Dabrowski, 2008: 245). Veliki je broj projekata koje

je Poljska uspjela realizirati u svojih 10 godina članstva, a samo neki od njih su modernizacija

preko 2 000 km brzih cesta i autoputova, izgradnja i obnova više od 14 000 km lokalnih i

državnih cesta, podržano je više od 20 000 lokalnih tvrtki, provedba 1200 projekata nastalih

kao rezultati različitih istraživanja i razvoja, izgrađeno i modernizirano gotovo 36 000 km

kanalizacijskih i 12 000 km vodovodnih mreža, sredstvima iz EU fondova broj zaposlenih se

povećao za oko 800.000 osoba, a nezaposlene osobe su osnovale preko 243.000 novih

poduzeća zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz EU fondova (Euro Grant, 2015).

Hrvatskoj će u periodu od 2014. do 2020. godine biti na raspolaganju 8,61 milijarda eura za

provođenje Kohezijske politike, što je znatno više nego li je to bilo dostupno Hrvatskoj od

2007. do 2013. godine kada je imala nešto manje od jedne milijarde prema podacima iz

Tablice 13. gdje su vidljiva dodijeljena sredstva iz IPA programa za Hrvatsku. Stoga Hrvatska

ima veće mogućnosti financiranja i jačanja gospodarstva sa posebnim osvrtom na povećanje

zapošljavanja i poticanje malih i srednjih poduzetnika.

51

Osim Poljske, zemlja koja je također ostvarila značajne pomake u gospodarstvu i povećala

svoj BDP za dvostruko više unutar 10 godina članstva je Slovačka. Slovačka je dobila 12,86

milijardi eura iz EU fondova i to iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova za izgradnju 100

km autocesta i cesta, unapređenje 1830 km cesta, modernizaciju 100 km željezničkih pruga,

modernizacija 1.020 škola, osnivanje 208 jedinica socijalne skrbi i stvaranje 130.000 novih

radnih mjesta (Lipokova, 2014: 92). Članstvo Slovačke u Europskoj uniji nakon 10 godina

ostvaruje značajnije pomake u gospodarstvu, što je ostvareno slobodom trgovinom, širenjem

i modernizacijom poslovanja te otvaranjem tržišta EU. Osim Slovačke i Češka ostvaruje

značajniji napredak u gospodarstvu nakon ulaska u EU. Tako je iskorištavanjem sredstava iz

EU fondova izgrađeno 1.800 km cesta i autocesta, oko 300 km od željezničkih pruga,

potpomognta je obnova 200 spomenika, povećano je zapošljavanje za 76.000 radnih mjesta, a

iz EU fondova je na raspolaganju imala 26,69 milijardi eura (Cesky rozhlas, 2014).

Veliku ulogu u napretku i razvoju Poljske, Slovačke i Češke odigrali su upravo europski

fondovi, jer su pomoću njih ostvareni veliki infrastrukturni projekti i znatno je razvijeno malo

i srednje poduzetništvo. Osim toga Poljska je zemlja EU koja je najbolje iskoristila sredstva iz

EU fondova tako što je povukla dvije trećine (67,9%) sredstava iz EU fondova koja su joj

dodijeljena za prethodno razdoblje od 2007. do 2013. godine, a ostale zemlje koje su se

istaknule po iskorištenosti su Mađarska (59,3%), Slovačka (52,6%), Češka (51,1%) i uspjele

su povući više od polovice sredstava koja su im odobrena (Erste Group, 2014). Ovo su samo

neki od pokazatelja na koji način su zemlje članice iskoristile mogućnosti iz EU fondova i

unaprijedile gospodarstvo u 10 godina.

4.1.2. Struktura dobivenih sredstava

Trenutno najveći udio proračuna EU ide na stvaranje gospodarskog rasta i novih radnih

mjesta te smanjenje ekonomskih razlika među različitim regijama EU-a. Poljoprivreda, ruralni

razvoj, ribarstvo i zaštitu okoliša također čine veliki udio, a u poglavlju se analizira struktura

dobivenih sredstava Hrvatske iz EU fondova. Sljedeći grafikon prikazuje strukturu dobivenih

sredstava s obzirom na dostupne podatke iz 2013. godine gdje je osim sredstava iz EU

fondova bila dostupna i pomoć iz IPA programa prije nego što je Hrvatska postala članicom

EU. Hrvatskoj je iz IPA programa do pristupanja bilo dostupno nešto više od 90 milijuna eura

no, nakon ulaska u EU ukupna sredstva koja je Hrvatska dobila su bila 290 milijuna eura od

čega je najveći dio, 138 milijuna eura ili 47% iskorišten za predpristupne projekte (European

52

Commission, 2014.) U sljedećem grafikonu prikazuje se na što su ta sredstva iz EU fondova

bila raspoređena u Hrvatskoj u prvoj godini članstva u Europskoj uniji.

Grafikon 6. Struktura dobivenih sredstva u Hrvatskoj iz EU proračuna u 2013. godini

Izvor: European Union, 2015.

Vidljivo je da se iz proračuna EU najveća sredstva odnose na predpristupne programe i to

64%, dok je 20% namijenjeno građanima i poticanju slobode, sigurnosti i pravde. 11% odnosi

se na istraživanja i razvoj što je važno za poduzetništvo i poticanje razvoja i istraživanja u

pogledu jačanja zapošljavanja. Također sredstva su bila namijenjena za poljoprivredu i

regionalnu politiku koja su imala udio od 1% u ukupnom proračunu za 2013. godinu.

U 2014. godini mijenjaju se mogućnosti s obzirom da je Hrvatskoj na raspolaganju veći iznos

sredstava u odnosu na 2013. kada je još iskorištavala predpristupne fondove. Tako je u 2014.

godini Hrvatska primila 4,2 milijarde kuna (548 milijuna eura), dok je uplatila 3,5 milijardi

kuna (460 milijuna eura). Uz sredstva dobivena za projekte iz programa IPA i projekte iz

strukturnih fondova, Schengena, izravne EU potpore u poljoprivredi i sredstva iz drugih

programa, Hrvatska je dobila i 641 milijun kuna, odnosno 83,6 milijuna eura predujmova

namijenjenih operativnim programima u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine,

53

operativni programi "Konkurentnost i kohezija" i "Učinkoviti ljudski potencijali", te iz

Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (Europski fondovi, 2015.).

Sredstva koja se pružaju svim zemljama članica do 2020. godine dijele se prema regijama i to

na manje razvijene regije, tranzicijske regije i razvijene regije. Razvijenost regija mjeri se

prema BDP-u pa se sukladno s tim raspoređuje i proračun EU, a zemlja ima mogućnost

određenog udjela korištenja EU fondova. U sljedećoj se tablici prikazuje koliko svaka regija,

odnosno zemlja unutar te regije može dobiti sredstava s obzirom na udio BDP-a po

stanovniku.

Tabela 21. Raspodjela sredstava iz proračuna EU po regijama

Regija BDP po

stan.

Udio sredstava u

CF/SF

Broj stanovnika

(mil)

Max EU

financiranje

Manje razvijene

regije

< 75% 68,70 % 119,2 75-85%

Tranzicijske regije 75-90% 11,60 % 72,4 60%

Razvijenije regije > 90% 15,80 % 307,1 50%

Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 2013.

Iz tablice je vidljivo da razvijene regije imaju maksimalno mogućnost financiranja iz EU

fondova do 50%, dok tranzicijske zemlje imaju mogućnosti maksimalnog korištenja 60%, a

manje razvijene regije 75-85%. Ovim se raspoređuju najveća sredstva onim zemljama kojima

je to najpotrebnije, odnosno manje razvijenim regijama kako bi ostvarili gospodarski

napredak u periodu korištenja sredstava iz EU fondova. Od zemalja se očekuje da će svaki

uloženi odnosno potrošeni euro iz proračuna rezultirati maksimalnim učinkom i na taj način

poticati konkurentnost gospodarstva. U sljedećoj se tablici prikazuje koja su to sredstva

najviše iskorištena iz EU fondova te koliko je Hrvatska uspjela povući i iskoristiti sredstava u

prvoj godini svoga članstva od 1. srpnja 2013. do srpnja 2014. godine.

Tablica 22. Dostupna sredstva iz EU i uplata u proračun u prvoj godini članstva

Republike Hrvatske

Iznos sredstava €

I Strukturni i kohezijski fond (1+2) 216.957.493

1.Predujam 146.440.000

54

2.Refundacije (1.7.2013.-30.06.2014.) 70.517.793

2.1.Operativni program Promet ERDF 14.894.273

2.2.Operativni program Zaštita okoliša KF 22.810.953

2.3.Operativni program Regionalna konkurentnost ERDF 16.566.625

2.4.Operativni program razvoj ljudskih potencijala ESF 16.245.642

II IPA 50.286.527

III Europski poljoprivredni fond 2.175.000

IV Izravna plaćanja EAGF 93.536.868

V Schengen 120.000.000

VI Europski fond za izbjeglice 42.858

VII Europski fond za povratnike 902.470

VIII Cash Flow Facility 91.683.335

UKUPNO (I-VIII) 575.584.551

Uplate u EU proračun 537.065.320

Razlika 38.519.213

Izvor: Maletić, 2015: 9.

Kao što je iz tablice vidljivo Hrvatska je u svojoj prvoj godini nakon ulaska u Europsku uniju

ostvarila veći priljev sredstava i samim time manji je iznos uplaćenih sredstava u EU proračun

nakon prve godine. Takvi rezultati su pozitivni no s obzirom da se radi tek o prvoj godini

iskorištenost sredstava koja se nudi Hrvatskoj još je uvijek nedovoljna i ovakve razlike bi

mogle biti znatno veće ukoliko se pravilno iskoriste sve mogućnosti u periodu do 2020.

godine. Kao što je u prethodnim poglavljima već prikazano iz primjera Poljske, Slovačke i

Češke takvo što je moguće s obzirom da su te zemlje u vrijeme ulaska u Europsku uniju bile

nerazvijena i gospodarski slabije u odnosu na ostale članice, no pravilnim iskorištavanjem i

ulaganjem u razne infrastrukturne projekte, zapošljavanje i malo i srednje poduzetništvo

ostvarene su predispozicije za daljnjih napretkom. To su svakako pozitivni primjeri koje bi i

Hrvatska u periodu do 2020. godine trebala slijediti i usmjeravati se na gospodarski oporavak,

poticanje poduzetništva i zapošljavanja provođenjem aktivnih politika za zapošljavanje i

povećanjem poticaja za malo i srednje poduzetništvo te ulaganje i infrastrukturu.

4.2. Dostupnost i prepreke korištenju sredstava iz EU fondova

55

Svaka zemlja ulaskom u EU dobiva veća sredstva u odnosu na ona iz predpristupne faze, a

najbolji način kojim se mogu predočiti koje su to razlike prije nego zemlja uđe u Europsku

uniju i nakon što je postala zemlja članica je s obzirom na financijske mogućnosti. U

sljedećem se grafikonu prikazuju sredstva koja je Hrvatska počela koristiti 2005. godine iz

predpristupnih fondova EU do pristupanja 2013. godine te što će joj biti namijenjeno kroz

Kohezijsku politiku, odnosno EU fondove od 2014. do 2020. godine.

Grafikon 7. Dostupna i namijenjena sredstva za Hrvatsku od 2005. do 2020. godine,

mil.€

Izvor: HGK, 2013.

Iz grafikona je vidljivo znatno povećanje sredstava iz EU fondova usporedbom dva perioda,

prije i nakon ulaska u Europsku uniju. Ovakvi pokazatelji za Hrvatsku imaju veliki značaj u

pogledu jačanja razvoja gospodarstva no mogu se pojaviti i brojne prepreke za dobivanje tih

sredstava. Veliki problemi za zemlju mogu se javiti upravo u samom postupku prijave zbog

zahtjevne administracije, pravila i procedure. Jedna od najčešćih prepreka koja se javlja

prilikom povlačenja sredstava za razne projekte koji se žele financirati novcem iz EU fondova

su pripremljenost samih projekata i cijelokupne dokumentacije. Osim pripremljenosti

strateških dokumenata, potrebno je pripremiti cijeli sustav i akreditirati ga za prihvat sredstava

jer bez toga neće biti moguće potpisati ugovore u natječajima koji će se raspisivati iz

sredstava u novoj financijskoj perspektivi (Vela, 2014). Upravo su ovo najčešće prepreke koje

se nastoje smanjiti kako ne bi došlo do negativnih učinaka u pogledu iskorištenosti sredstava

u narednom periodu i važno je pojednostavljenje procedure kako bi se smanjili rizici od

pogrešaka, i kako bi se generirale uštede. Važno je ulagati i u adekvatnu osposobljenost onih

koji će se baviti mogućnostima financiranja i pripreme projekata iz EU fondova te da se na taj

56

način ostvare svi željeni ciljevi do 2020. godine, a između ostalog da se u Hrvatskoj malo i

srednje poduzetništvo aktivira u jačanju gospodarstva i problema nezaposlenosti.

4.3. Primjeri dobre prakse

Malo i srednje poduzetništvo ima brojne mogućnosti za financiranje iz EU fondova, a jedan

od najpoznatijih je COSME koji je usmjeren isključivo na poticaje malim i srednjim

poduzetnicima i putem njega se nastoji jačati konkurentnost poduzeća stvarajući kreativnu

okolinu i inovativno okruženje. Kako bi mali i srednji poduzetnici dobili sredstva iz EU

fondova potrebno je da imaju razvijene ideje i projekte, te da pronalaze natječaje na koje

mogu prijaviti svoje poslovne ideje s ciljem dobivanja sredstava iz EU fondova. Kada su

ispunjeni svi zahtjevi kojima moraju udovoljiti, poduzetnici se nalaze u konkurenciji s

brojnim drugim poduzećima koja apliciraju na isti natječaj, a sredstva se dodjeljuju na temelju

unaprijed utvrđenih kriterija, po transparentnom (i dugotrajnom) postupku ocjenjivanja i

ugovaranja (Vorkapić i suradnici, 2013: 21). Od velike važnosti je da se potiče poduzetništvo

mladih s obzirom da se mladi i obrazovaniji ljudi ističu kao pokretači gospodarskog razvoja

koje je potrebno usmjeravati i pružati im pomoć za otvaranje i razvijanje malih i srednjih

poduzeća.

Osim mladih koji se nalaze u nepovoljnom položaju u Hrvatskoj kada izlaze na tržište rada,

teže se u malom i srednjem poduzetništvu mogu ostvariti i žene poduzetnice. Upravo je

Europska unija istaknula mlade poduzetnike i žene poduzetnice kao ključne za razvoj

poduzetništva te im pruža veća sredstva i poticaje kako bi se usmjeravali na poduzetništvo.

Europska unija također ističe važnost države u poticanju i razvijanju strategija za žensko

poduzetništvo na nacionalnoj razini kako bi se olakšalo ženama da se uključe na tržište rada te

konkuriraju i razvijaju svoje poduzetničke ideje s obzirom da su još uvijek muškarci vodeća

radna snaga u malim i srednjim poduzećima. Tako je u 2012. godini postotak žena

poduzetnica u Europskoj uniji 31% (10,3 milijuna). Lihtenštajn je imao najveći postotak žena

poduzetnica (43%), slijede Latvija (40%), Litva (40%) i Luksemburg (39%). Turska je imala

najniži postotak (15%) , a slijedi Malta (18%) i Irska (20%) (European Commision, 2014: 7).

Kako bi se povećao broj žena poduzetnica Europska unija putem svojih fondova nastoji

pružiti potpore da se aktiviraju u poduzetništvu, a samim time vidljiva je usmjerenost na

jačanje ravnopravnosti žena i muškaraca u poslovanju. Isto je i sa mladima koje se potiče na

57

poduzetništvo, a razlog tome je upravo visoka stopa nezaposlenosti mladih koje je u 2013.

godini u EU bila 23,2%. U cilj smanjenja stope nezaposlenosti mlade se potiče na

samozapošljavanje. Europska unija nudi financijsku potporu za mlade poduzetnike kroz

Europski socijalni fond i putem različitih programa kao što je financiranje malih i srednjih

poduzetnika mikrokreditima (European Parliamentary Research Service, 2014).

Unatoč kompleksnim procedurama i dokumentaciji postoje brojni pozitivni primjeri među

kojima je i poduzeće Data Link iz Bjelovara koje je ostvarilo prava na bespovratna sredstva

iz Strukturnih fondova, odnosno iz Europskog fonda za regionalni razvoj za povećanje

gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Tu je tvrtka dobila

sredstva u iznosu od 4.582.787 kn za projekt Povećanje produktivnosti poduzeća uvođenjem

inovativne tehnologije proizvodnje LED rasvjetnih tijela (Poduzetnički inkubator, 2014.).

Samim time vidljiva je usmjerenost poticanje razvoja zelenih poduzeća koja promiču održivo

poslovanje koje koristi suvremene tehnologije. Glavni ciljevi koji se očekuju od ovog projekta

da se ostvare do 2018. godine su (Data Link, 2015):

· povećani kapaciteti proizvodnje električnih sklopova Hot Air Reflow postupkom za

500% u odnosu na 2013. g.,

· ishođeno patentno rješenje za princip proizvoda koji je rezultat nove, inovativne linije

za robotiziranu proizvodnju kompaktnih LED rasvjetnih tijela i proizvedeno 10 novih

tipova proizvoda,

· proizvedeno je najmanje 50 novih proizvoda uz postupak lemljenja Vapor Phase

Reflow,

· omogućena testiranja i mjerenja karakteristika proizvoda usklađenih sa standardima

kvalitete.

Osim ovog projekta malog i srednjeg poduzeća iz Bjelovara još je jedan projekt koji je

primjer dobre prakse dobivenih sredstava iz EU fondova nakon što je Hrvatska pristupila u

Europsku uniju. Riječ je o projektu tvrtke Croatiakontrola koja je dobila bespovratna sredstva

od 185 tisuća eura kako bi se kupili analizatori pesticida, a glavni cilj je da se kroz ovaj

projekt otvori laboratorij za analizu uzoraka kako se ne bi morali analizirati u laboratorijima

izvan Hrvatske. Tako je ovo poduzeće postalo vodeće za kontrolu u Hrvatskoj ali i u

susjednim zemljama u području laboratorijskih ispitivanja mikrobioloških, kemijskih i

58

fizikalnih analiza. Projekt ima za cilj da se poboljša kontrole hrane, kroz povećanje

mogućnosti ispitivanja većeg broja pesticida, za sve koji se nalaze u lancu hrane jer se ističe i

od strane EU smanjenje korištenja štetnih pesticida koji mogu nepovoljno djelovati kako za

okoliš tako i za zdravlje čovjeka kroz hranu (Croatiakontrola, 2015). Tako je ovaj projekt

usmjeren na razvoj eko poljoprivrede i očuvanje okoliša s obzirom na dobivena sredstva za

nove uređaje kojima se olakšavaju analize i rad laboratorija.

Sljedeći projekt koji je ostvario sredstva iz EU fondova je projekt APISAN malog poduzeća

“Radovan Petrović”-koji je specijaliziran za proizvodnju mješavina pčelinjih proizvoda. Kroz

ovaj projekt APISAN dobio je 177 tisuća eura za tehnologiju u proizvodnji prirodne

kozmetike na bazi meda (Radovan Petrović, 2015). Cilj poduzeća je da se poboljša

proizvodnja prirodnih proizvoda prirodnim putem i na taj način poveća svoju konkurentnost

na tržištu. Postoji još niz drugih projekata koji su dobili sredstva iz EU fondova za malo i

srednje poduzetništvo i potrebno je i daljnje poticanje poduzetnika da se prijavljuju na

natječaje kako bi dobili potpore za svoja poduzeća. Jedan od pozitivnih primjera je i pomoć

osobama sa invaliditetom, a Centar za socijalnu inkluziju počeo je s provođenjem projekta

Facilitiranje zapošljavanja za osobe s intelektualnim teškoćama kroz klubove za zapošljavanje

u Šibensko-kninskoj županiji gdje su odobrena sredstva iz EU fondova od 58.634,55 €

(Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, 2015).

Osim u Hrvatskoj ovakvi se projekti financiraju i u drugim zemljama članicama, a jedan od

sličnih projekata pomoći osoba s invaliditetom je financiran za malo poduzeće u Češkoj.

Projekt se provodi u second-hand trgovini odjećom, a glavna svrha je da se pruži ljudima

financijska pomoć za kupovinu odjeće. Osim toga projekt je vrijedan jer pruža zapošljavanje

za 15 radnika s mentalnim invaliditetom. Ovakva solidarnost i pomoć onima koji ju stvarno

trebaju te zapošljavanje inače diskriminirane radne snage potpomognuti su sredstvima iz EU

fondova u iznosu od 191.000 eura (MRRFEU, 2014.). U Bugarskoj je pokrenut projekt

mladih poljoprivrednika gdje se želi potaknuti uključenost i važnost mladih poljoprivrednika

za razvoj i korištenje novih tehnologija na zemlji. Potiče ih se da budu inovativni i kreativni te

da razvijaju nove ideje uz korištenje suvremene tehnologije. Projekt im je odobren za

modernizaciju farmi izgradnja novog skladišta i sustava za obradu gnojiva. Njihovi ciljevi su

povećati ukupnu efikasnost i uvesti bolji sustav zaštite okoliša kako bi pridonijeli očuvanju

okoliša ali i poticali razvoj malih farmi u Bugarskoj. Ovaj projekt potpomognut je sa 27.250

eura (European Commision, 2010: 14). U Poljskoj su pokrenuti brojni projekti, a samo jedan

59

od tih pozitivnih primjera je projekt Zreli poduzetnik gdje se potiče osobe u mirovini da

razvijaju svoje kreativne ideje i osposobljavaju se za rad. Ovaj projekt dobio je oko 400.000

eura (MRRFEU, 2014.).

Veliki poticaji za rast malog i srednjeg poduzetništva u Ujedinjenom Kraljevstvu pruženi su iz

Europskog fonda za regionalni razvoj za otvaranje tri inovacijska centra za potporu malim i

srednjim poduzećima u Velikoj Britaniji u Cornwall regiji. Centri su otvoreni sa ciljem

pružanja poduzećima mjesto na kojem mogu rasti i surađivati. Učinak otvaranja prvog centra je

postizanje popunjavanja 50% kapaciteta unutar šest mjeseci unutar kojeg rade 44 poduzeća s

prometom od preko 12 milijuna eura godišnje. Osim toga otvoren je i veliki broj radnih

mjesta. U drugom inovacijskom centaru, koristi od EU fondova su gotovo 10 milijuna eura, a

orijentiran je na rad u području umjetnosti, medija okoliša i tehnologije. Treći centar je centar

zdravlja i dobrobiti te razvoja inovacija, koji također ima promet od gotovo 10 milijuna eua

godišnje (European Commision, 2013).

Važno je ulaganje u male i srednje poduzetnike te njihove projekte kojima se financiraju

ovakvi pozitivni primjeri koji mogu pridonijeti razvoj gospodarstva i zapošljavanju radne

snage posebice diskriminiranih skupina kao što su to osobe sa invaliditetom, mladi

poduzetnici te žene poduzetnice koje su još uvijek u puno lošijoj poziciji na tržištu rada u

odnosu na poduzetnike.

4.4. Učinci fondova i programa na razvoj MSP-a

Europska unija prepoznala je važnost malog i srednjeg poduzetništva i zemlje potaknula na

razvoj stoga je Hrvatska kao nova zemlja članica imala veće mogućnosti iz programa i

projekata EU. Korištenjem tih programa i projekata ostvareni su određeni pomaci u odnosu na

prethodno razdoblje što je vidljivo i iz prethodnih poglavlja u kojima se prikazuje povećanje

malih i srednjih poduzeća u ukupnoj strukturi poduzeća. S obzirom na to u sklopu EU

fondova pružene su i pomoći poduzetnicima za otvaranje malih poduzeća, odnosno pomoć

mladim poduzetnicima i početnicima da lakše dođu do potrebnih sredstava kako bi realizirali

svoje poduzetničke projekte. Ministarstvo poduzetništva i obrta u 2014. godini je provelo

natječaj "Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća" gdje

je 28 poduzetnika dobilo bespovratne potpore ukupne vrijednosti od 249,4 milijuna kuna.

Osim toga vrijednost svih projekata je oko 642 milijuna kuna, a očekuje se da će generirati

oko 650 novih radnih mjesta (PolitikaPlus, 2014.). Kroz ovaj projekt namjerava se malim i

60

srednjim poduzetnicima omogućiti da poboljšaju infrastrukturu i ulažu u implementaciju

suvremenih tehnologija u poslovanje kako bi povećavali svoju učinkovitost i konkurirali, a

isto tako jačali održivost. Dodjelom sredstava malim i srednjim poduzetnicima povećava se

mogućnost natjecanja na međunarodnom tržištu što će se odraziti i na izvoz. Ovaj projekt

potiče i male i srednje poduzetnike u turizmu da ulažu u izgradnju i obnovu smještajnih

kapaciteta koji će udovoljavati europskim standardima održivosti i očuvanja okoliša. Jedan od

pokazatelja rasta je i 12.668 novoosnovanih poduzeća u 2014. godini, a nastavak pozitivnog

trenda očekuju i u narednom razdoblju. Takav rezultat odraz je kontinuiranog ulaganja u

konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva kroz projekte kao što su 'Poduzetnički impuls'

te ostale mjere i programe (MINPO, 2015).Nastavak ovakvih trendova u Hrvatskoj očekuju se

i u budućnosti s obzirom na nove mogućnosti koje su poduzetnici dobili i očekuje se da će ih

iskoristiti u razna ulaganja, zapošljavanje te izvoz u EU.

Povećanjem sredstava nakon ulaska u EU stvorene su dodatne mogućnosti u pogledu razvoja

malih i srednjih poduzeća, a svakako je važan rast investicija u ovom sektoru. Za poticanje

malog i srednjeg poduzetništva znatno je manje dobiveno do 2013. godine, a nakon što je

Hrvatska postala članicom očekuje se realiziranje brojnih projekata i natječaja koji će nositi

preko 500 milijuna eura poticaja za poslovanje malih i srednjih poduzeća u narednim

godinama (MRRFEU, 2014.).

Kako bi se predočilo koliku važnost ima poticanje malih i srednjih poduzeća od strane EU

sljedeći grafikoni prikazuju stanje zaposlenosti i broja poduzeća kroz periode kada su bili

dostupni izvori iz predpristupnih fondova te nakon 2013. godine kada Hrvatska ulazi u EU.

Zbog nedovoljno podataka o trenutnom stanju slike prikazuju i vidljive učinke krize te veliki

pad nakon 2009. godine u oba grafikona ali i mali rast nakon 2013. godine gdje su potrebna

još velika ulaganja i poticanja kako bi se ostvarili značajniji pomaci u odnosu na EU.

Grafikon 8. Prikaz kretanja broja poduzeća (1) i broja zaposlenih (2) u Hrvatskoj i EU

61

Izvor: European Commission, 2014: 3. EU

Hrvatska

Iz grafikona je vidljivo da dolazi do pada nakon 2009. godine po broju malih i srednjih

poduzeća i zaposlenosti, a upravo se od te godine javljaju najveći problemi u Hrvatskoj koji

su prisutni sve do danas sa malim naznakama sporog pomaka u pogledu jačanja malog i

srednjeg gospodarstva kakvo je ono bilo od 2008. do 2009. godine. No određeni pomaci u

rastu broja malih i srednjih poduzeća su vidljivi i očekuju se i u 2015. godini. Ono što je

također važno da je nakon ulaska u EU vidljiv mali rast poduzeća i gotovo neznatni

zapošljavanja što se može objasniti povećanjem sredstava iz EU fondova te da se očekuje

značajniji napredak u narednom periodu do 2020. godine zbog puno većih sredstava pomoći

(European Commision, 2014).

Mala i srednja poduzeća imaju veliku ulogu u gospodarstvu. Upravo zbog svojeg doprinosa

zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda i izvoznih aktivnosti za očekivati je da će

doći do povećanja svih pokazatelja do 2020. godine kroz pružene poticaje iz EU fondova. U

2011. godini mala i srednja poduzeća ostvarila su udio od 50,2% u bruto domaćem proizvodu

(BDP), 65,5% u zaposlenosti i 42% u ukupnom izvozu Hrvatske, no s obzirom na izvore i

poticaje očekuje se da će se ti pokazatelji značajno povećati (European Commission, 2014: 3).

Udio zaposlenih u malim i srednjim poduzećima porastao je i u 2012. godini kada je udio bio

67,9% i ukoliko se nastave ovakvi pozitivni trendovi u narednim godinama za očekivati je da

će i uz pomoć financiranja poduzetnika EU fondovima ovakvi pokazatelji bilježiti pozitivne

pomake te usmjeravati gospodarstvo prema izlasku iz krize.

4.5. Preporuke za povećano korištenje sredstava iz EU fondova u svrhe

promicanja malog i srednjeg poduzetništva

U Hrvatskoj se malo i srednje poduzetništvo ističe kao mogućnost ostvarenja pozitivnih

pomaka za gospodarstvo no još je uvijek nedovoljno iskorištenih mogućnosti iz EU fondova.

62

Razlog tome su već spomenuta zahtjevna dokumentacija i administracija oko prijavljivanja i

dobivanja sredstava stoga je važno da se poduzetnici kvalitetno educiraju i informiraju o svim

mogućnostima i zahtjevima koji se od njih očekuju. Kako bi se to što učinkovitije postiglo

veliku ulogu ima država i nadležne institucije koje moraju poticati poduzetnike da se

prijavljuju na edukacije o dobivanju sredstava iz EU fondova i financiranja svojih projekata.

No kako bi se uopće potaknulo tu poduzetničku klimu i u konačnici privuklo što više

financijskih sredstava važno je da se mlade uključuje da sudjeluju na nekim od projekata još

za vrijeme obrazovanja. Tako bi se poticala kreativnost i inovativnost te stvaranje ideja, a isto

tako dobila bi se kvalitetna edukacija o tome kako na najbolji način dobiti sredstva iz EU

fondova. Upravo je to jedan od najvećih problema u Hrvatskoj što se nedovoljno pripremaju

mladi na poduzetništvo i vrlo često su nedovoljno upoznati i pripremljeni za poduzetničke

djelatnosti nakon završenih studija, odnosno obrazovanja, a rast malih i srednjih poduzetnika

u direktnoj je vezi sa znanjem kao temeljnim resursom (Zrilić i Širola, 2013: 99).

Stoga je važno da se država uključi i potiče već postojeće male i srednje poduzetnike da

pružaju mogućnosti većeg zapošljavanja mladih te da ih educiraju još za vrijeme obrazovanja

u sklopu stručnih praksi ili kroz razne seminare kako bi se mlade što prije osposobilo za

tržište rada te kako bi bili spremni na poduzetničku djelatnost. Erasmus za mlade poduzetnike

je projekt čiji je cilj da se mladim malim poduzetnicima pomogne u stjecanju potrebnih

vještina za vođenje malih i srednjih poduzeća. Oni se pritom zapošljavaju unutar godine dana

u poduzeću koje ih potiče na stvaranje kreativnih ideja i razvijanje poduzetničkih vještina, te u

konačnici imaju bolje mogućnosti za samostalno pokretanje i razvoj malih i srednjih

poduzeća. S obzirom da je i Hrvatska u mogućnosti da sudjeluje u ovakvom projektu važno je

također upoznavanje poduzetnika sa svim mogućnostima zapošljavanja i slanja poduzetnika

na edukacije u druga poduzeća izvan zemlje na godinu dana. Ovakvim razmjenama iskustva i

dobivanjem novih znanja smanjuju se barijere kod otvaranja poduzeća i lakši je pristup

tržištu. Jedan od dobrih i novih primjera u Hrvatskoj je otvaranje interdisciplinarnog

poslijediplomski specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata" koji će izvoditi

Pravni, Ekonomski, Građevinski i Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne

odnose (Strukturni fondovi, 2015). Ovo je jedan od načina da se u narednom periodu do 2020.

godine pruži obrazovanje i osposobljavanje za kvalitetnu pripremu, učinkovitu i djelotvornu

provedbu EU projekata i da se na taj način ubrzaju procedure i bolje povezuju poduzetnici i

sveučilišta.

63

Također je važno otvaranje poduzetničkih inkubatora kako bi se pomoglo mladim

poduzetnicima da realiziraju svoje ideje i kako bi ih se potaknulo na vlastiti posao. Najviše

poduzetničkih inkubatora otvoreno je iz Europskog fonda za regionalni razvoju u Češkoj,

Španjolskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji što je i u prethodnim poglavljima prikazano na

Primjeru Velike Britanje gdje su u 3 inovacijska centra omogućeni velikom broju novih malih

i srednjih poduzeća poslovni prostori, infrastruktura, te druge intelektualne i poslovne usluge.

Za hrvatske poduzetnike trenutno veliku ulogu upravo imaju savjetodavne usluge s obzirom

na veliki broj mogućnosti koje se pružaju iz EU fondova, a poduzetnici nisu dovoljno

upoznati sa svim mogućnostima i procedurama, odnosno javnosti je dostupno mnoštvo

informacija, a kako bi se povećala mogućnost uspješnog planiranja projekta potrebno je

osigurati sve informacije prije početka projekta. Tu je nabolji izvor informacija upravo

središnji internetski portal Europske komisije gdje se nalaze svi važni dokumenti i ključne

informacije po područjima interesa, informacije o programima, kategorijama regija,

zakonodavstvu, vrste inicijativa koje se žele pokrenuti za podržavanje malih i srednjih

poduzeća (Europska komisija, 2013: 25). Vrlo je važno prikupiti sve informacije koje su

ključne ze pisanje projekata iz EU fondova no isto tako važno je imati kreativne ideje i

inovativna rješenja koja će se moći pruimjenjivati i ostvariti pozitivne učinke na područje,

odnosno regiju za koju se projekt prijavljuje.

64

5. ZAKLJUČAK

Malo i srednje poduzetništvo je djelatnost koja ima brojne potencijale i prednosti što je

istaknula i Europska unija predstavljajući ga kao generatora budućeg gospodarskog razvoja.

Budući ciljevi u razdoblju od 2014. do 2020. godine uvelike se usmjeravaju na jačanje razvoja

malih i srednjih poduzeća u pogledu zapošljavanja, inovacija, održivog razvoja. Osim

spomenutog postoje brojna druga područja u kojima ova djelatnost ostvaruje velike koristi no

glavni problemi s kojima se mali i srednji poduzetnici još uvijek suočavaju su dobivanje

financijskih sredstava za realizaciju svojih poduzetničkih pothvata.

Kako bi poduzetnici uopće mogli razvijati svoje ideje, biti kreativni i pritom uspješni u

poslovanju važno je da im se osiguraju potrebna sredstva za realizaciju i razvoj poslovanja.

Glavnu ulogu svakako imaju nadležne institucije koje se bave poduzetništvom i gospodarskim

pitanjima države. S obzirom na teško gospodarsko stanje i krizu koja je zahvatila Hrvatsku

potrebno je da ove institucije ulažu napore kako bi se ta situacija pokrenula i rezultirala

pozitivnim pomacima. Svaki poduzetnik kreće od svojih vlastitih izvora no vrlo često ona

nisu dovoljna kako bi se svi željeni ciljevi realizirali. Hrvatska poduzetnicima pruža

mogućnost financiranja putem Poduzetničkog impulsa gdje je 2013. godine osigurano

139.086.199 kn potpora za projekte poduzetnicima dok je vrijednost tih projekata bila

215.960.644 kn. U 2014. godini ta su sredstva bila znatno veća, odnosno 344.955.792 kn.

Osim ministarstva i ostalih institucija Hrvatska ima od 2013. godine mogućnost korištenja

pomoći za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i iz EU fondova.

Programi i fondovi Europske unije pružaju potporu i poticaj, a zemlje ih koriste u

predpristupnoj fazi te nakon što postanu članice EU. Široki je spektar fondova i programa koji

se odnose na mala i srednja poduzeća ovisno o području djelatnosti koju poduzeće obavlja no

COSME je program EU koji je isključivo namijenjen poticanju razvoja i konkurentnosti malih

65

i srednjih poduzeća te promoviranju poduzetništva, a proračun koji je namijenjen COSME

programu od 2014. do 2020. godine je oko 2,3 milijarde eura. Osim COSME programa tu je i

HORIZON 2020 gdje mali i srednji poduzetnici imaju mogućnost financiranja za razna

istraživanja i inovacije u području znanosti i suvremenih tehnologija. Mala i srednja poduzeća

karakteristična su po svojoj elastičnosti i brzim prilagodbama koja nosi okruženje i nove

tehnologije, a ovo je jedan od načina da poduzetnici realiziraju svoje inovativne i kreativne

ideje uz financijsku pomoć od 80 milijardi eura od 2014. do 2020. godine. Osim dva

spomenuta i najveća programa postoje i drugi poput JASPERS, JEREMIE, LIFE+, CEF,

Erasmus for all te mnogi drugi iz kojih se mogu financirati poduzetnički projekti.

Ovo su samo neki od programa koji su Hrvatskoj dostupni no važno je da država potiče

poduzetnike na rad, a da se poduzetnici javljaju na natječaje kako bi dobili sredstva i time

potaknuli promjene u hrvatskom gospodarstvu. Rast je vidljiv u posljednjih 5 godina s

obzirom na rezultate no oni su još uvijek nedovoljni, a najbolji pokazatelj tome su visoke

stope nezaposlenosti od preko 20% u 2013. godini koje su daleko od onih prije dolaska krize.

Kako bi se potaknuli pozitivni trendovi Europska unija nudi financijsku pomoć koji je važno

iskorištavati kako ne bi došlo do određenih negativnih posljedica s obzirom da je Hrvatska

kao zemlja članica obavezna uplaćivati sredstva u proračun EU. Važno je da se svake godine

povuku sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju i da se ona iskoriste te generiraju veće

koristi nego li je potrebno uplatiti u proračun EU. Samo je tako moguće vidjeti pomake u

gospodarskom pogledu.

Da je moguće postići pozitivne pomake i napredak gospodarstva ukazuju primjeri Poljske i

Slovačke koje su u 10 godine uspjele korištenjem fondova EU udvostručiti BDP i postići

znatan društveni i gospodarski napredak. EU fondovima financirani su veliki infrastrukturni

projekti u Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i drugim zemljama te su otvorena brojna

poduzeća i radna mjesta, a samo je u Poljskoj osigurano oko 800.000 radnih mjesta u 10

godina. Ovo su pokazatelji da EU fondovi i programi nemaju samo kompliciranu prijavu i

administraciju već da se može puno toga postići pravilnim apliciranjem i provođenjem

projekata. Tu su i pozitivni primjeri izgradnje inovacijskih centara gdje se potiče mala i

srednja poduzeća u radu na novim tehnologijama, inovacijama i znanstvenim otkrićima u

biomedicini ali i očuvanju kulturne i povijesne baštine. S obzirom da je Hrvatska tek od 2013.

godine članica EU u periodu do 2020. godine ima dovoljno financijskih sredstava za jačanje

gospodarstva i ulaganje u malo i srednje poduzetništvo. Također je za Hrvatsku ali i Europsku

66

uniju važno uključivanje mladih u poduzetništvo i poticanje na samozapošljavanje s obzirom

da nezaposlenost mladih u EU čini 23,2%. Programi COSME, Horizon 2020, Erasmus for all

i drugi čine izvor financiranja poduzetničkih ideja.

Od malog i srednjeg poduzetništva se očekuje da bude pokretač razvoja u zemlji no to ne

znači da je to jedini sektor na koji se treba usmjeravati jer je gospodarska kriza zahvatila i

druge djelatnosti koje se ne smiju zapostavljati i potrebna su ulaganja u njih, a njih je

također moguće financirati iz Struhkutnih i Kohezijskog fonda. Također je važno smanjiti

trendove zatvaranja velikih poduzeća u Hrvatskoj kojih je od 2001. do 2011. godine

zatvoreno 212. Europska unija ponudila je brojna rješenja samo ih je potrebno prepoznati i

kvalitetno iskoristiti kao što je to učinila i Poljska, Slovačka, Češka ali i mnoge druge

članice EU. Potrebna su velika ulaganja u Hrvatskoj u narednim godinama i jačanje svijesti

o zapošljavanju mladih i žena poduzetnica koje su još uvijek u velikom broju zemalja

diskriminirane u poduzetništvu i čine tek 31% radne snage u poduzetništvu na razini EU-28.

Također je neophodno pružanje edukacija i informiranja o fondovima, a sve sa ciljem

jačanja poduzetničke djelatnosti i infrastrukture koja će omogućiti posebice mladim ljudima

da ostanu u zemlji i ostvaruju koristi za gospodarstvo svoje zemlje, a ne da doprinose

prosperitetu druge države.

67

LITERATURA

Knjige:

1. Deželjin, J. i suradnici, 2002, Poduzetnički menadžment: izazov, rizik, zadovoljstvo,

M.E.O. Consult, Zagreb.

2. Marković, I., 2000, Financiranje, Teorija i praksa financiranja trgovačkih društava,

RRIF, Zagreb.

3. Radnić, M., 2012, EU fondovi na dohvat ruke, Folpa, Zagreb.

4. Škrtić, M. i Mikić, M., 2011, Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb.

5. Tufekčić, M. i Tufekčić, Ž., 2013, EU politike i fondovi 2014.-2020, Plavi partner

d.o.o., Zagreb.

6. Vidučić, Lj., 2005, Mala i srednja poduzeća-financijski računovodstveni i

pravni aspekti osnivanja i poslovanja, Ekonomski fakultet u Splitu, Split.

7. Vorkapić, B. i suradnici, 2013, EU fondovi za sve, Grafika d.o.o., Osijek.

Članci:

8. Bilas, V. i suradnici, 2011, „Predpristupni fondovi Europske unije i Republika

Hrvatska“, Ekonomska misao i praksa, vol. 20., br. 1, str. 289-309.

9. Dabrowski, M., 2008, „Structural Funds as a Driver forInstitutional Change in

Poland“, EUROPE-ASIA STUDIES, vol. 60, br. 2, str. 227 –248.

10. Jakovac, P. i Maljković, B., 2010, „Korištenje sredstava pretpristupnih fondova

Europske Unije u Republici Hrvatskoj“, Ekonomski pregled, vol. 61, br.1-2, str. 54-86.

11. Kresan-Škabrić, I. i Banković, M. 2008, „Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i ulazak u

Europsku uniju“, Ekonomska misao i praksa. vol. 17, br. 1., str. 57-75.

12. Kružić, D. 2007, „Poduzetništvo i ekonomski rast: reaktualiziranje uloge

poduzetništva u globalnoj ekonomiji“, Ekonomska misao i praksa, vol. 16, br. 2.,

str.167-191.

68

13. Kutnjak, G., 2010, „Europska unija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg

poduzetništva“, Poslovna izvrsnost, vol.4 br.2, str. 79-90.

14. Prohaska, Z., Olgić, B., „Programi financiranja malih i srednjih poduzeća u Republici

Hrvatskoj“, Enterpreneurship and macroeconomic management, str. 605-618.

15. Sudarić, Ž., 2013, „Poduzetničkim kompetencijama do razvoja malog i srednjeg

poduzetništva“, Učenje za poduzetništvo, vol. 3 br.1, str. 103-110.

16. Zrilić, N., Širola, D., 2013, „Razvoj poduzetništva mladih-neiskorišteni

potencijal Hrvatske“, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, vol. 1, br. 1, str. 95-111.

Internet izvori:

17. Algebra, 2015, Osnovne informacije o EU fondovima, online: http://algebra.hr/wp-

content/uploads/2013/08/Osnovne-informacije-o-EU-fondovima.pdf (05.03.2015.)

18. Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, 2015, Predstavljen novi projekt financiran iz EU

fondova, online: http://www.inkluzija-sibenik.hr/?tip=clanak&id=98 (23.03.2015.)

19. CEPOR, 2011, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2011., online:

www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf (06.03.2015.).

20. CEPOR, 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013., online:

http://cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima%202013_

CEPOR.pdf (06.03.2015.)

21. CEPOR. 2014, Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, 2014-

2020., online:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategije/SRP%C5%BD%20%

202014%20%202020,%20FINAL,%20lipanj%202014.pdf (06.03.2015.)

22. Cesky rozhlas, 2015, The Czech EU business balance sheet after 10 years, online:

http://www.radio.cz/en/section/business/the-czech-eu-business-balance-sheet-after-10-

years (25.06.2015)

23. Croatiakontrola, 2015, Projekt, online: http://croatiakontrola.hr/projekt-europske-

unije/ (24.03.2015.)

24. Data Link, 2015, Ulaganje u budućnost, online: http://datal.com/ulaganje-u-buducnost

(25.03.2015.)

25. Državni zavod za statistiku [DZS], (2015), online: http://www.dzs.hr/ (24.06.2015.)

26. Europska investicijska banka [EIBG], (2013), online:http://www.eib.org/attachments/

general/reports/ar2013hr.pdf (20.06.2015.)

69

27. Entrepreneurship center, EU funds, online: http://www.prvikorak.eu/en/eu-funds-

1.aspx, (07.03.2015.)

28. Erasmus for all, 2013, The new "ERASMUS FOR ALL" programme: an outlook ,

online:http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/1354

57.pdf (21.06.2015.)

29. Erste Group, 2014, Zemlje Višegradske skupine- utjecaj članstva EU, online:

www.erstebank.hr/hr/...67a4.../2014_04_24_Visegrad_infografika.pdf (25.06.2015)

30. Euro Grant, 2015, EU fondovi, online: http://egk.hr/eu-fondovi-uputili-smo-se-na-to-

putovanje-prije-10-godina/ (23.06.2015.)

31. EuropeAid, 2004, online: ec.europa.eu/enlargement/ppt/financial.../cards/power_

point_hr.ppt (11.03.2015.)

32. European investment fund [EIF], (2015), online:http://www.eif.org/what_we_do/

microfinance/JASMINE/ (20.06.2015.)

33. European investment fund, [EIF], (2015),online: http://www.eif.org/news_centre/search/

index.htm?keywords=JEREMIE (20.06.2015.)

34. European Commision, 2010, EU Rural Review, online: http://enrd.ec.europa.eu/enrd-

static/fms/pdf/796E8491-F491-EF46-04EC-905DC3E2889F.pdf (26.06.2015.)

35. European Commision, 2012, Main EU funding opportunities for SMEs, online:

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CBsQF

jAA&url=http%3A%2F%2Fec.europa.eu%2Fenterprise%2Fnewsroom%2Fcf%2F_get

document.cfm%3Fdoc_id%3D7264&ei=FkOQVciXDaKE7gbDm4KwDQ&usg=AFQ

jCNE3z2UrKwTEXriwWaMs15W3E1g3fg&bvm=bv.96783405,d.ZGU (07.03.2015.)

36. European Commision, 2013, Europe 2020: Europe’s growth strategy, online:

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/europe_2020_explained.pdf (08.03.2015.)

37. European Commission, 2013, Proračun EU za 2013. godinu, online:

http://ec.europa.eu/budget/library/biblio/publications/2013/budget_folder/KV3012856

HRC_web.pdf (25.03.2015.)

38. European Commission, 2013, Annual Report on European SMEs 2012/2013, online:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf

(16.03.2015.)

39. European Commision, 2014, Annex, online: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/

COSME%20Radni%20program%20za%202014.pdf (22.06.2015.)

70

40. European Commision, 2014. Horizon 2020, online: http://ec.europa.eu/research/

horizon2020/pdf/press/horizon2020-presentation.pdf (12.03.2015.)

41. European Commision, 2014, Statistical Data on Women Entrepreneurs in Europe,

online: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-entrepreneurship/

women/ (25.06.2015.)

42. European Commision, 2014, The new SME definition, online: http://ec.europa.eu/

enterprise/policies/sme/files/sme_definition/sme_user_guide_en.pdf (13.03.2015.)

43. European Commission, 2014, SBA Fact Sheet. Croatia, online: http://ec.europa.eu/

enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/files/countriessheets/

2014/uk_en.pdf (20.03.2015.)

44. European Commision, 2015, Best LIFE-Nature Projects 2014, online:

http://ec.europa.eu/environment/life/bestprojects/bestnat2014/index.htm (20.06.2015.)

45. European Commision, 2015, TEN-T Project Implementation Successes, online:

https://ec.europa.eu/inea/sites/inea/files/download/publications/brochure_tentea_210x

297_web.pdf (24.06.2015.)

46. European Commision, 2015, Creative Europe, online: http://ec.europa.eu/programmes/

creative-europe/projects/ (20.06.2015.)

47. European Commmision, 2015, Statistics, online: http://ec.europa.eu/education/tools/

statistics_en.htm#erasmus (20.06.2015.)

48. European Commision, 2015, Connecting Europe Facility - Programme Brochure, online:

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/connecting-europe-facility-programme-

brochure (20.06.2015.)

49. European Parliamentary Research Service, 2014, Young Entrepreneurs, online:

http://epthinktank.eu/2014/03/22/young-entrepreneurs/ (25.06.2015.)

50. European Union, 2010, Supporting micro-credit providers with JASMINE, online:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/presenta/jasmine/microcredit201

0_en.pdf (20.06.2015.)

51. European Union, 2015, How is the EU budget spent?, online: http://europa.eu/about-

eu/basic-information/money/expenditure/index_en.htm (20.03.2015.)

52. Europska komisija, 2013, Kako koristiti strukturne fondove za politiku MSP-ova i

poduzetničku politiku, online: http://bookshop.europa.eu/hr/kako-koristiti-strukturne-

fondove-za-politiku-msp-ova-i-poduzetni-ku-politiku-pbNBBN13001/ (26.06.2015.)

71

53. Europski fondovi, 2015, Hrvatska u 2014. godini dobila više sredstava iz EU proračuna

nego što je uplatila, online: http://www.europski-fondovi.eu/vijesti/hrvatska-u-2014-

godini-dobila-vi-e-sredstava-iz-eu-prora-una-nego-je-uplatila (22.03.2015.)

54. Europski fondovi, 2015, COSME Programsko razdoblje 2014. - 2020. online:

http://www.europski-fondovi.eu/program/cosme (10.04.2015.).

55. Europski fondovi, 2015, IPA II – prekogranična suradnja, online: http://europski-

fondovi.eu/sites/default/files/IPA%20II%20%20prekograni%C4%8Dna%20suradnja.

pdf (15.06.2015.)

56. Europski fondovi, 2015, IPA V – IPARD, online: http://www.europski-

fondovi.eu/program/ipa-v-ipard?page=0%2C0%2C2, (17.06.2015.)

57. Europski fondovi, 2015, Instrumenti posebne potpore (special support instruments),

online: http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/Instrumenti%20posebne%20potpore

%20-%20JASPERS,%20JEREMIE,%20JESSICA,%20JASMINE.pdf (20.06.2015.)

58. HAMAG-BICRO, 2015, Bespovratna novčana potpora za otvaranje novih radnih mjesta,

online: http://www.hamagbicro.hr/investicije/vodic-kroz-zakon-o-poticanju-investicija/

bespovratna-novcana-potpora-za-otvaranje-novih-radnih-mjesta/ (24.05.2015.)

59. Hrvatska gospodarska komora [HGK], (2013), Ususret fondovima Kohezijske politike u

Hrvatskoj, online: http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/ususret

_fondovima_kohezijske_politike_u_hr_hgk_publikacija_za_web.pdf (10.03.2015.)

60. Hrvatska gospodarska komora [HGK], (2015), Alokacije i iskorištenost fondova EU,

online: https://www.hgk.hr/alokacije-i-iskoristenost-eu-fondova (23.03.2015.)

61. Hrvatska udruga banaka (HUB), HUB analize 2010, online: http://www.hub.hr/sites/

default/files/hub_analize_broj_22_financiranje_malih_i_srednih_poduzeca_u_krizi.pdf

(10.03.2015.)

62. Hrvatska udruga banaka [HUB], HUB analize 2014, online:http://www.hub.hr/sites/

default/files/hub_analize_50-creditcrunch_ii_1.pdf (10.03.2015.)

63. Hrvatski zavod za zapošljavanje [HZZ], (2011), Analitički bilten online:

http://www.hzz.hr/UserDocsImages/analiticki_bilten_2011-2.pdf (07.03.2015.)

64. Index.hr, 2014, Zemlje Višegradske skupine profitirale od ulaska u EU: Slovačka i

Poljska u 10 godina udvostručile BDP, online: http://www.index.hr/vijesti/clanak/

zemlje-visegradske-skupine-profitirale-od-ulaska-u-eu-slovacka-i-poljska-u-10godina-

udvostrucile-bdp/741505.aspx (24.06.2015.)

72

65. IPA ljudski potencijali, 2015, Projekti u provedbi po grant shemama, online:

http://www.ljudskipotencijali.hr/tag/Poticanje-intenzivnijeg-uklju%C4%8Divanja-

osoba-s-invaliditetom-na-trziste-rada.html, (17.06.2015.)

66. JASPERS, 2013, Jaspers Annual Report, online: http://www.jaspers-europa-

info.org/attachments/article/161/JASPERS%20Annual%20Report%202013_en.pdf

(20.06.2015.)

67. Lider, 2015, Pokrenut proces jednostavnijeg pristupa novcu iz EU fondova, online:

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/pokrenut-proces-jednostavnijeg-

pristupa-novcu/ (25.06.2015)

68. Lipkova. L., 2014, Ten years of Slovakia’s membership in the European Union,

Internationaloutlook, online: http://uni-nke.hu/uploads/media_items/ludmilla-

lipkova_ten-years-of-slovakias-membership-in-the-eu.original.pdf (25.06.2015.)

69. Maletić, I., 2015, Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj, online:

http://www.hdz.hr/sites/default/files/vijesti/stanje_koristenja_eu_fondova.pdf

(23.03.2015.)

70. Mandir, A., Poljska udvostručila BDP u 10 godina članstva u EU, online:

http://www.vecernji.hr/svijet/poljska-udvostrucila-bdp-u-10-godina-clanstva-u-eu-936405

(21.03.2015.)

71. Ministarstvo financija, 2015, Odobrena sredstva , online: http://www.mfin.hr/hr/

odobrena-sredstva (11.03.2015.)

72. Ministarstvo gospodarstva [MINGO], (2014), Prijedlog strategije poticanja investicija

u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020., online: http://www.mingo.hr/page/

prijedlog-strategije-poticanja-investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-

2020-30-svibnja-14-lipnja-2014 (26.04.2015.)

73. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 2013, Osnove prijavljivanja i

korištenja EU fondova, online: http://www.mgipu.hr/doc/07_Ana_Fresl.pdf

(26.06.2015.)

74. Ministarstvo poduzetništva i obrta [MINPO], (2012), Strateški plan za razdoblje 2013.-

2015. godine, online: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/MPO%20STRATE%C

5%A0KI%20PLAN%202013%20DO%202015_%2004_%2005_%202012.pdf

(16.04.2015.)

75. Ministarstvo poduzetništva i obrta [MINPO], (2013), Strategija razvoja poduzetništva

u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., online: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/

Strategy-HR-Final.pdf (16.04.2015.)

73

76. Ministarstvo poduzetništva i obrta [MINPO], (2014), Poduzetnički impuls 2014.,

online: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Poduzetnički%20impuls%202014..pdf

(15.03.2015.)

77. Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2015, COSME program, online:

http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520 (15.03.2015.)

78. Ministarstvo poduzetništva i obrta [MINPO], (2015), Poduzetnički impuls 2015.,

online:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Pod

uzetnicki%20Impuls/PODUZETNIČKI%20IMPULS%20-%202015.pdf (13.03.2015.)

79. Ministarstvo poduzetništva i obrta [MINPO], (2015), Poduzetnicima smo dali 83

miljuna kuna kroz 'Poduzetnički impuls', online:

http://m.tportal.hr/biznis/363450/MINPO-Poduzetnicima-smo-dali-83-miljuna-

kuna.html (26.06.2015.)

80. Ministarstvo poljoprivrede, 2007, SAPARD program plan za poljoprivredu i ruralni

razvitak za 2005.-2006., online: http://www.mps.hr/UserDocsImages/projekti/

SAPARD_PROGRAM__hr_v_2_19-09-07.pdf (05.06.2015.)

81. Ministarstvo poljoprivrede, 2014, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske

2014.2020., online: http://www.eu-projekti.info/eu/wp-content/uploads/2014/10/HR-

Program-ruralnog-razvoja-RH-i-indikativna-tablica6.pdf (10.03.2015.)

82. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova [MRRFEU], (2012), ISPA, online:

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Publikacije/ostale%20publikacije/ISPA_letak.

pdf (11.03.2015.)

83. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije [MRRFEU], (2014),

Financijska vrijednost IPA-e, online: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=612

(18.03.2015.)

84. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2015, Što je Obzor 2020.? online:

http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020 (17.03.2015)

85. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije [MRRFEU], (2015),

Projekti, online: www.mrrfeu.hr/.../EU%20fondovi/2%20Plus%20new%20projects%

20 (10..03.2015.)

86. Novota, S. i suradnici, 2009, Europski fondovi za hrvatske projekte, online:

http://www1.zagreb.hr/euzg/eu_publikacije/Europski_fondovi_za_hrvatske_projekte.PDF

(20.04.2015.)

87. Poduzetnički inkubator, 2014, LORA d.o.o. osigurala tvrtki DATA LINK iz Bjelovara

4.582.787,97 kn bespovratnih sredstava, online: http://poslovni-park.hr/vijesti/

74

hrvatska/tehnichka_pomo_lora_e_tvrtki_data_link_iz_bjelovara_ostvarila_4.582.7879

7_k (29.03.2015.)

88. PolitikaPlus, 2014, U 2014. više od 12.600 novih poduzeća, poticaji i u 2015., online:

http://www.politikaplus.com/novost/114916/MINPO-U-2014.-vise-od-12.600-novih-

poduzeca-poticaji-i-u-2015 (27.03.2015.)

89. Radovan Petrović, 2015, Projekt APISAN online: http://www.radovanpetrovic.com/

projekt-apisan.php (26.06.2015.)

90. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje [SAFU], (2015), Primjeri EU projekata u

RH, online: http://www.safu.hr/hr/primjeri-eu-projekata-u-rh/ipa-komponenta-i-pomoc-

u-tranziciji-i-izgradnja-institucija, (17.06.2015.)

91. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje [SAFU], (2015), online:

http://www.safu.hr/hr/primjeri-eu-projekata-u-rh/ipa-komponenta-iii-c-regionalna-

konkurentnost, (17.06.2015.)

92. Strukturni fondovi, 2015, IPA V - Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak, online:

http://www.strukturnifondovi.hr/ipa-v, (17.06.2015.)

93. Strukturni fondovi, 2015, Na jesen poslijediplomski studij "Priprema i provedba EU

projekata", online: http://www.strukturnifondovi.hr/na-jesen-poslijediplomski-studij-

priprema-i-provedba-eu-projekata (26.06.2015.)

94. Vela, A., 2014, Zadnji smo u korištenju EU fondova. Tko je kriv?, online:

http://www.tportal.hr/vijesti/komentari/323069/Zadnji-smo-u-koristenju-EU-fondova-

Tko-je-kriv.html (23.03.2015.)

95. Vlada Republike Hrvatske, 2015, Operativni program „Konkurentnost i

kohezija 2014.-2020., online:

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Novosti/

OPKK_02022015%20Prezentacija.pdf (15.03.2015.)

96. Vlada Republike Hrvatske, 2015, Mjere aktivne politike zapošljavanja, online:

https://vlada.gov.hr/mjere-aktivne-politike-zaposljavanja/211 (24.06.2015.)

97. WelcomEurope, 2015, List of all EU funding programmes managed by the European

Commission and the EU - Updated 2014-2020 , online: http://www.welcomeurope.com/

list-european-funds.html (28.03.2015.)

75

POPIS TABLICA

Tablica 1. Podjela malih i srednjih poduzeća prema standardima EU ....................................... 5

Tablica 2. Broj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj .............................................................. 6

Tablica 3. Broj zaposlenih u malim, srednjim i velikim poduzećima u Hrvatskoj ................... 7

Tablica 4. Ostvareni prihod od poslovanja u malim, srednjim i velikim

poduzećima u Hrvatskoj (mil. kn) ............................................................................................ 8

Tablica 5. Broj poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost MSP u EU ............................ 9

Tablica 6. Izvori financiranja ................................................................................................... 11

Tablica 7. Jamstva dodijeljena malim i srednjim poduzetnicima od 2009. do 2014. godine .. 13

Tablica 8. Potpore za male i srednje poduzetnike u 2013. godini ............................................ 15

Tablica 9. Ukupne potpore za male i srednje poduzetnike u 2014. godini .............................. 16

Tablica 10. Udio malih i srednjih poduzeća u BDP-u Hrvatske .............................................. 18

Tablica 11. Izvoz malih i srednjih poduzeća 2009.-2012. u mil. kn ........................................ 19

Tablica 12. Financijska pomoć zemljama jugoistočne Europe iz CARDS-a 2000.-2004. ...... 27

Tablica 13. Odabrani projekti financirani putem IPA-e ........................................................... 29

Tablica 14. Programi prekogranične suradnje IPA II .............................................................. 31

Tablica 15. Odabrani projekti financirani iz IPA III komponente ........................................... 31

Tablica 16. Odabrani projekti financirani putem IPA IV komponente .................................... 32

Tablica 17. Primjeri iskorištenosti IPA V komponente na odabranim projektima .................. 33

Tablica 18. Dodijeljena sredstva iz IPA programa za Hrvatsku od 2007. do 2013. godine .... 34

Tablica 19. Iznos sredstava za Hrvatsku iz europskih Strukturnih i Kohezijskog

fonda 2014.-2020. .................................................................................................................. 35

Tablica 20. Poticaji poduzetnicima za otvaranje novih radnih mjesta ..................................... 47

Tabela 21. Raspodjela sredstava iz proračuna EU po regijama ............................................... 53

Tablica 22. Dostupna sredstva iz EU i uplata u proračun u prvoj godini članstva

Republike Hrvatske ................................................................................................................ 53

76

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Raspodjela sredstava iz proračuna Europske unije u 2014. godini ....................... 23

Grafikon 2. Broj malih i srednjih poduzeća, zaposlenih i bruto dodana vrijednost u

2009., 2012., i 2013. godini EU-27 ........................................................................................ 39

Grafikon 3. Horizon 2020 ........................................................................................................ 41

Grafikon 4. Porast BDP-a po stanovniku nakon 10 godina članstva u Europskoj uniji .......... 48

Grafikon 5. Sredstva Kohezijske politike za zemlje članice u periodu od 2014.

do 2020. Godine u milijardama € ........................................................................................... 49

Grafikon 6. Struktura dobivenih sredstva u Hrvatskoj iz EU proračuna u 2013. godini ......... 52

Grafikon 7. Dostupna i namijenjena sredstva za Hrvatsku od 2005. do 2020. godine, mil.€ .. 55

Grafikon 8. Prikaz kretanja broja poduzeća (1) i broja zaposlenih (2) u Hrvatskoj i EU ........ 60

POPIS SHEMA

Shema 1. Fondovi prije i nakon ulaska u Europsku uniju ........................................................ 26

77

78

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/949.B.pdfpoduzetnike. S obzirom da je Hrvatska nova zemlja članica postoje brojne mogućnosti financiranja stoga je potrebno poticati