Ivana Drašković - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/979.B.pdfFarmacija (ljekarništvo, apotekarstvo)je disciplina koja se bavi pronalaženjem, ispitivanjem, razvojem, proizvodnjom i raspodjelom

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivana Drašković

KONKURENTNOST FARMACEUTSKIH TVRTKI KROZ

PATENTE I TEHNOLOŠKE INOVACIJE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KONKURENTNOST FARMACEUTSKIH TVRTKI KROZ

PATENTE I TEHNOLOŠKE INOVACIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovno okruženje

Mentor: prof. dr. sc. Dragomir Sundać

Student: Ime i prezime: Ivana Drašković

Studijski smjer: Poduzetništvo (izvanredni)

JMBAG: 0081125404

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1

1.1.Problem ipredmet istraživanja .......................................................................................... 1

1.2.Radna hipoteza ................................................................................................................. 2

1.3.Svrha i cilj istraživanja ..................................................................................................... 2

1.4.Struktura rada ................................................................................................................... 2

1.5.Znanstvene metode ........................................................................................................... 3

2. RAZVIJENOST I ZNAČAJ FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U SVIJETU ..................... 4

2.1.Pojam i povijesni razvoj farmaceutske industrije ............................................................. 7

2.2.Vodeće farmaceutske korporacije na svjetskom tržištu ................................................... 9

2.2.1.Osnovne značajke američkog farmaceutskog tržišta ............................................... 17

2.2.2.Obilježja farmaceutskog tržišta Europske unije ...................................................... 21

3. ZNAČAJ PATENATA I TEHNOLOŠKIH INOVACIJA U FARMACEUTSKOJ

INDUSTRIJI ............................................................................................................................. 27

3.1.Istraživanje i razvoj lijeka............................................................................................... 27

3.2.Receptni i bezreceptni lijekovi ....................................................................................... 34

3.3.Tehnološke inovacije ...................................................................................................... 36

3.3.1.Biotehnologija ......................................................................................................... 37

3.3.2.Nanotehnologija ...................................................................................................... 39

3.4.Procedura patentne zaštite .............................................................................................. 41

4. FARMACEUTSKE TVRTKE U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................... 46

4.1.Potrošnja lijekova na području Republike Hrvatske ...................................................... 48

4.2.Vodeće farmaceutske tvrtke u Republici Hrvatskoj ....................................................... 51

4.3.Konkurentnost farmaceutskih tvrtki u Republici Hrvatskoj kroz patente i

tehnološke inovacije ................................................................................................... 56

4.4.Generički lijekovi kao faktori konkurentnosti farmaceutskih tvrtki .............................. 63

5. PERSPEKTIVA RAZVOJA FARMACEUTSKIH TVRTKI U REPUBLICI

HRVATSKOJ POMOĆU PATENATA I TEHNOLOŠKIH INOVACIJA ............................. 66

ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 70

POPIS LITERATURE .............................................................................................................. 75

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 83

1

1. UVOD

Da bi tvrtka opstala na suvremenom, modernom tržištu, mora ulagati u svoja znanja i

tehnologije. Kako bi konkurirala mora konstantno razvijati vlastite proizvode i truditi se

biti tehnološki inovativna. Farmaceutska industrija slovi za jednu od najprofitabilnijih i

najuspješnijih industrija koja bilježi trend kontinuiranog rasta. Također, to je industrija

o čijim proizvodima uvelike ovisi zdravlje ljudi ali i kvaliteta života. Može se reći da je

farmaceutska industrija ključni faktor u produljenju životnog vijeka ljudi, te iskorijenju

raznih teških bolesti. Farmaceutske tvrtke ulažu u svoje intelektualno vlasništvo zbog

čega i mogu konkurirati na tržištu.

1.1. Problem ipredmet istraživanja

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je farmaceutska industrija u svijetu te

utvrđivanje njezinog stanja kroz određeno razdoblje. Prikazani su određeni pokazatelji

razvoja vodećih farmaceutskih tržišta i ukazuje se na značaj tehnoloških inovacija,

posebno u tvrtkama koje su okrenute ka istraživanju i razvoju novih proizvoda.

U okviru farmaceutske industrije Hrvatske, predmet istraživanja je stanje tržišta

farmaceutskih proizvoda i njegovih ključnih sudionika koji međusobno konkuriraju

putem tehnoloških inovacija, patenata ili danas sveprisutnih generičkih lijekova.

Također, predmet istraživanja je prikaz povijesnog razvoja i karakteristike farmaceutske

industrije, analiza farmaceutskog tržišta i vodećih farmaceutskih tvrtki i njihovih

konkurentskih proizvoda te utvrđivanje uzročno-posljedične veze između ulaganja u

navedeno i konkurentnosti na tržištu lijekova.

Kao problem istraživanja nameće se pitanje konkurentnosti hrvatskih farmaceutskih

tvrtki kroz njihove patente i tehnološke inovacije. Naime, hrvatsko tržište lijekova u

usporedbi sa ostalim zemljama je malo, a tvrtke su regulirane zakonima donesenima od

2

strane Vlade koji koče farmaceutske proizvođače u vlastitoj proizvodnji i pokretanju

procedure patentnih zaštita na lijekove.

1.2. Radna hipoteza

Konkurentnost svjetskih i domaćih farmaceutskih tvrtki temelji se na njihovim

ulaganjima u istraživanje i razvoj, te kontinuiranim inovacijama i patentnim zaštitama,

odnosno temelji se na intelektualnom vlasništvu.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja je pokazati kako ulaganje u tehnološke inovacije i patentiranje

proizvoda utječe na konkurentnost farmaceutskih tvrtki. Cilj je također i detaljno

prikazati konkurentsko okruženje farmaceutskih tvrtki u svijetu i Hrvatskoj.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad sastoji se od 5 tematskih dijelova koji zajedno daju općeniti prikaz

svjetske farmaceutske industrije i tržišta farmaceutskih proizvoda u Republici

Hrvatskoj.

U prvom dijelu, UVODU, definiran je problem i predmet istraživanja, radna hipoteza,

svrha i cilj istraživanja te struktura rada.

Drugi dio, RAZVIJENOST I ZNAČAJ FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U SVIJETU,

prikazuje povijesni razvoj i osnovne karakteristike farmaceutske industrije, navedene su

vodeće farmaceutske tvrtke u svijetu, sa posebnim osvrtom na američko tržište te tržište

Europske Unije.

3

Treći dio, ZNAČAJ PATENATA I TEHNOLOŠKIH INOVACIJA U

FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI, detaljnije objašnjava proces istraživanja i razvoja

lijeka, pojašnjava se razlika između receptnih i bezreceptnih lijekova, uloga tehnoloških

inovacija u industriji sa posebnim osvrtom na biotehnologiju i nanotehnologiju, te se još

navodi procedura patentne zaštite.

U četvrtom djelu, KONKURENTNOST FARMACEUTSKIH TVRTKI U REPUBLICI

HRVATSKOJ, istražuje se potrošnja lijekova na području RH, navedene su vodeće

farmaceutske tvrtke u RH, koji su najpoznatiji patenti farmaceutskih tvrtki u RH i

njihova konkurentnost, te generički lijekovi kao faktori konkurentnosti farmaceutskih

tvrtki.

Peti dio objašnjava kakva je PERSPEKTIVA RAZVOJA FARMACEUTSKIH

TVRTKI U REPUBLICI HRVATSKOJ POMOĆU PATENATA I TEHNOLOŠKIH

INOVACIJA.

U posljednjem dijelu nalazi se zaključak, popis literature te popis ilustracija.

1.5. Znanstvene metode

Pri izradi diplomskog rada upotrijebljene su sljedeće znanstvene metode: metoda

deskripcije pomoću koje se jasno ukazuje na predmet istraživanja, zatim metode analize

i sinteze, metoda dokazivanja za izlaganje općih činjenica i spoznaja te metoda

komparacije i povijesna metoda.

4

2. RAZVIJENOST I ZNAČAJ FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U

SVIJETU

Farmaceutska industrija obuhvaća skupinu tvrtki koje istražuju, razvijaju, proizvode i

prodaju kemijske ili biološke tvari u medicinske ili veterinarske svrhe, uključujući i

receptne, generičke i takozvane OTC1 lijekove. Ostali proizvodi uključuju: vitamine i

dodatke prehrani, sustavi isporuke lijekova i dijagnostičkih tvari te srodnih proizvoda,

opreme i usluga uključujući distribuciju i veleprodaju. (Health Investment & Finance-,

pregledano 20.03.2015.)

Jedna je od najvitalnijih privrednih grana sa izvjesnom tendencijom daljeg rasta. Postoje

tri srodne industrijske skupine: proizvođači lijekova, distributeri lijekova i veleprodaja

te biotehnologija. Globalna prodaja receptnih lijekova (uključujući oba, brendirani i

generički lijek) i OTC iznosi 600 milijardi dolara godišnje. Njihov R&D proračun je

veći od BDP-a 135 najsiromašnijih zemalja u razvoju. (Health Investment & Finance-,


Čine ju preko 160 farmaceutskih tvrtki sa 50.000 različitih lijekova i ljekovitih

supstanci. Njen daljnji rast podrazumijeva okrupnjavanje farmaceutskih tvrtki, pojavu

velikog broja generičkih kompanija, kao i razvoj malih kompanija čija je osnovna

aktivnost istraživanje i razvoj novih farmaceutskih proizvoda.

Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologiji, putem istraživanja je farmaceutska

industrija ušla u novo razdoblje razvoja lijekova. Metode istraživanja su evoluirale što

obećava perspektivnu budućnost. Nude se personalizirani lijekovi potencijalnih

ponuđača koju iskorištavaju moć novih znanja. Inovacije farmaceutske industrije

dovode do medicinskog napretka. (European Federation of Pharmaceutical Industry and

Associations [EFPIA], 2014.)

Prema Eurostatovim podacima, farmaceutska industrija je visoko tehnološki sektor s

najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenoj osobi i znatno je viša od prosječne

vrijednosti za „hightech“ i prerađivačku industriju. Farmaceutska industrija, također je

1 OTC (over the counter)- lijekovi koji se prodaju konzumentu direktno, bez recepta.

5

sektor s najvećim omjerom R&D ulaganja po neto prodaji. Prema „2013. Eu Industrial

R&D Investment Scoreboard“-u farmaceutski i biotehnologijski sektor iznosi 18,1% od

ukupnog poslovnog R&D rashoda u svijetu. (EFPIA, 2014.)

Farmaceutska industrija je vrlo složena. Tehnologije koje vode do otkrića lijekova i

daljnjeg razvoja su u granicama ljudskog znanja. Složenost svih procesa i tehnologije

predstavljaju velike izazove za organizaciju i menadžment. Razvoj i upravljanje

distributivnim sistemom je veoma skupo. Uspješnost u upravljanju svih aspekata

industrije je neophodan uvjet za opstanak globalnih farmaceutskih tvrtki. (EFPIA,

2014.)

Zbog svjetskog prihoda oko 900 milijardi US $, ova se industrija smatra najvećom na

svijetu.Prošla je kroz nekoliko značajnih promjena posljednjih godina koje su vezane za

nove zahtjeve proizvođača i potrošača.

Glavni segmenti farmaceutske industrije su originalni kemijski lijekovi odnosno lijekovi

koji su pod patentnom zaštitom, generički lijekovi, over-the-counter lijekovi, aktivni

farmaceutski sastojci, pomoćna sredstva te biološki sastojci. Neki od navedenih će se

detaljnije spomenuti u nastavku rada. (EFPIA, 2014.)

U tablici 1 prikazana su vodeća svjetska farmaceutska tržišta u razdoblju 2011. i 2013.

godine.

6

Tablica 1: Vodeća svjetska farmaceutska tržišta (2011., 2013. godina)

2013 2011

ZEMLJA POZICIJA $ (Mil)

STOPA

RASTA

(%)

POZICIJA $ (Mil)

STOPA

RASTA

(%)

SAD 1 339,694 4 1 331,476 4

Japan 2 94,025 -16 2 111,642 16

Kina 3 86,774 16 3 66,794 22

Njemačka 4 45,828 9 4 44,698 6

Francuska 5 37,156 1 5 39,957 4

Brazil 6 30,670 5 7 31,102 18

Italija 7 27,930 6 6 28,656 8

kanada 8 24,513 16 10 20,850 3

UK 9 21,353 -3 9 22,334 3

Španjolska 10 20,741 4 8 22,706 2

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IMS World Review Analyst, 2014.

Uspoređujući 2013. sa 2011. godinom može se primijetiti kako SAD ne mijenja vodeću

poziciju, a godišnji prihodi su joj u porastu za 4%. Promatrajući Japan, može se

zaključiti da je bez obzira na najveći zabilježeni pad od 16% ipak ostao na visokoj

drugoj poziciji svjetskog tržišta. Kanada je doživjela porast u promatranim godinama za

16% te je tako zauzela osmu poziciju u 2013. godini, dok je 2011. godine bila na

desetoj.

Može se reći kako je farmaceutska industrija od velikog svjetskog značaja. Zahvaljujući

napredovanju u tehnologiji i znanosti farmacija je dovedena do nove razine, odnosno do

novog razdoblja razvoja lijekova.

7

2.1. Pojam i povijesni razvoj farmaceutske industrije

Farmacija (ljekarništvo, apotekarstvo)je disciplina koja se bavi pronalaženjem,

ispitivanjem, razvojem, proizvodnjom i raspodjelom lijekova. (Leksikografski zavod

Miroslava Krleže, pregledano 22.05.2015.)

Najranije ljekarne datiraju još iz srednjeg vijeka. Sve poznate ljekarne otvorene su od

strane arapskih farmaceuta u Bagdadu 754. godine. Do 19. stoljeća, mnoge su se

ljekarne u Europi i Sjevernoj Americi s vremenom razvile u najveće farmaceutske

tvrtke. (Health Investment & Finance, pregledano 20.03.2015.)

Ključna otkrića su se dogodila 1920-ih i 1930-ih, kao što su inzulin i penicilin, koji su

se nedugo zatim počeli masovno proizvoditi i distribuirati po svijetu. Tih godina

Švicarska, Njemačka i Italija su imale posebno jake industrije a slijedile su ih Britanija,

SAD, Belgija te Nizozemska.Zakonodavstvo je određivalo pravila testiranja, donosilo

odluke o odobravanju lijekova te zahtijevalo odgovarajuće označavanje lijekova.

Kako je farmaceutska industrija sazrijevala, pojavili su se receptni i bezreceptni

lijekovi.Brojni novi lijekovi razvijeni su tijekom 1950-ih i masovno su proizvedeni te

prodani 1960-ih godina. Deset godina kasnije, kako bi se zaštitio proces proizvodnje i

specifičnosti proizvoda, uvodi se od strane regulatornih vlasti mogućnost patentiranja

proizvoda. S vremenomsu se javljali problemi opstanka kod malih proizvođača, stoga su

se udružili s većim tvrtkama kako bi se uspjeli održati na tržištu. Tako je farmaceutska

proizvodnja postala koncentrirana, s nekoliko velikih tvrtki, držeći dominantnu poziciju

u svijetu. (Health Investment & Finance, pregledano 20.03.2015.)

U SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu masovna proizvodnja od strane farmaceuta je

započela krajem 19. Stoljeća. Međutim, kako su Švicarske i Njemačke farmaceutske

aktivnosti rasle s povećanjem broja poduzeća koja se bave proizvodnjom kemikalija

SAD i UK su postali svjedoci rođenju specijaliziranih farmaceutskih proizvođača kao

što su Wyeth (kasnije American Home Products) Eli Lilly, Pfizer, Warner-Lambert i

Burroughs-Wellcome. Do prvog svjetskog rata Njemačke tvrtke su dominirale tom

8

industrijom proizvodeći u prosjeku oko 80% svjetske proizvodnje. (Health Investment

& Finance, pregledano 20.03.2015.)

U počecima se farmaceutska industrija nije smatrala striktno formalnom znanošću. Sve

do 1930-ih, kad je otkriven sulfonamid2. Tada su tvrtke poduzele mala istraživanja.

Većina novih lijekova se temeljila na postojećim, organskim kemikalijama ili su bili

izvedeni iz prirodnih sirovina, većinom biljaka nakon čega bi se sprovela istraživanja u

svrhu sigurnosti i efikasnosti proizvedenog lijeka. (Health Investment & Finance,


Nakon drugog svjetskog rata, za farmaceutsku industriju je bio zlatni period. Visoka

ulaganja u rast i razvoj doprinijeli su proizvodnji novih lijekova. Aktivnosti vezane za

inovacije uvelike su pripomogle visokoj profitabilnosti tijekom tog perioda. (Baldwin,

2010.)

Iako pod pritiskom ekonomije i niza novih regulativa, industrija je ušla u 1980-e vrlo

sigurno i ekološki prihvatljivo ali također transformirana putem novih DNA kemijskih

postupaka i novih tehnologija za analize i izračune. Lijekovi za bolesti srca i AIDS su

bile glavna značajka tih godina, što je uzrokovalo izazove regulatornih organa radi bržih

procesnih odobrenja. (Health Investment & Finance, pregledano 20.03.2015.)

Farmaceutska se industrija u razdoblju od 1950-ih do početka 1990-ih razvila u

međunarodnu i intenzivno istraživačku industriju. Sastojala se od velikih, vertikalno

integriranih korporacija. Te su se korporacije specijalizirale za određene proizvode ili

bolesti radi kojih su držale niz patenata koji bi se na kraju razvili u svjetske

„blockbustere“3. Ova je industrija doživjela brz proces internacionalizacije do sredine

1990-ih godina, unutar kojeg su transnacionalne tvrtke konstantno uvodile nove

patentirane proizvode za OECD4 tržišta. (Haakonsson, 2009.)

2 Sulfonamid- kemoterapijska sredstva koja uništavaju uzročnike zaraznih bolesti 3 Blockbuster lijek - vrlo uspješan lijek, obično onaj koji generira godišnju prodaju najmanje 1 milijardu dolara 4 OECD (Organization for Economic Cooperation and Developement)- Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

9

Ljekari, farmaceuti i pacijenti u svijetu imaju svakodnevno na raspolaganju više tisuća

lijekova. Ovako veliki broj omogućio je veliki napredak u liječenju i prevenciji bolesti.

Stvorio je moćno tržište lijekova čija se vrijednost približava magičnom iznosu od

nevjerojatnih 900 milijardi dolara. Ne umanjujući važnost za život i zdravlje ljudi,

navedeno u poslovnom smislu dovoljno govori koliko su važni mjesto i uloga

farmaceutskog sektora i poduzeća iz ove branše na međunarodnom tržištu.

2.2. Vodeće farmaceutske korporacije na svjetskom tržištu

U proteklih 40-ak godina vidljiva je temeljita promjena na tržištu lijekova, a

farmaceutske tvrtke prolaze jedno od težih razdoblja u svojoj povijesti. Sredinom 1970-

ih, tržište lijekova je vrijedilo oko 30 milijardi dolara. Vodeća skupina lijekova bili su

antibiotici s udjelom od oko 5 milijardi dolara, te kardiovaskularni lijekovi- 4 milijarde

dolara. (Smith, 2002.)

Najveće tržište bilo je američko (3,5 milijardi $), Japana (3,3 milijarde $), Njemačke (3

milijarde $), Francuske (2,5 milijardi). Vodeće farmaceutske kompanije bile su Roche,

Merck, Sandoz, Lilly i Wyeth, svaka sa udjelom 1-2%. Najprodavaniji lijek bio je

Valium (300 milijuna dolara). (Smith, 2002.)

Dvadesetak godina kasnije, farmaceutsko tržište povećalo se 8 do 9 puta, a njegova je

vrijednost dostigla 250 milijardi dolara. Najtraženiji su postali kardiovaskularni lijekovi

čija je prodaja iznosila kao cijelo tržište dvadeset godina ranije- 30 milijardi. (Smith,

2002., Baeninger,2004.)

Američko tržište je i dalje bilo najveće, sa vrijednosti od 70 milijardi dolara, a

povezivanje Glaxa i Wellcome tvrtke omogućilo je da Glaxo Wellcome postane najveća

farmaceutska kompanija u svijetu. Dvadesetak lijekova ostvarilo je prodaju veću od

jedne milijarde dolara (Zabtac, Voltaren, Prozac itd.). (Smith, 2002., Baeninger, 2004.)

10

U navedenom periodu nastao je trend spajanjakompanija i zajednički nastup na tržištu,

kao novi način širenja na tržištu. Najbolji primjer je suradnja Glaxo-Roche u

marketingu lijeka Zabtaca, čime je Glaxo nadoknadio odsutnost na američkom tržištu i

postao druga najveća kuća na glavnom tržištu lijekova u svijetu. Značaj prestanka

patentne zaštite osjetio je Roche, čiji je Valium zbog pojave generičkih lijekova izgubio

veliki dio tržišnog udjela. (Smith, 2002., Baeninger, 2004.)

Posljednja dva desetljeća obilježena su učestalim povezivanjem i okrupnjavanjem

tvrtki. Najveći farmaceutski div 2005. godinepostao je Pfizer koji je sa prometom od 51

milijardu dolara bio ispred udruženih Glaxa i SmithKline (33 milijarde $) i francusko-

njemačke alijanse Sanofi-Aventis (27 milijardi $). (Jovanović 2006.)

Na grafikonu 1 prikazane su stope rasta i geografska distribucija troškova lijekova u

2012. godini te predviđanja za 2017. godinu.

Grafikon 1: Stope rasta i geografska distribucija troškova lijekova (2012. i 2017.

godina, u %)

Izvor: izradila autorica prema podacima Barbić, 2014., str. 11.

Na temelju statističkih podataka, može se primijetiti kako je svjetsko farmaceutsko

tržište naraslo s 857.800 milijuna dolara u 2012. godini na 870.200 milijuna dolara u

31 3341

815

3434

30

161513

312 9 6

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Troškovi u 2012. = 968 bilijuna

USD

Troškovi u 2017. = 1,17-1,2

trilijuna USD

Rast 2012.-2017.

Rastuća tržišta Kina SAD 5 najvećih proizvođača iz EU Japan

11

2013. godini (EFPIA, 2014). Kao i u prethodnim godinama, brži rast je ostvarena

rastućim tržištima poput brazilskog i kineskog, koja su rasla za 17 i 14%, dok su

najveća europska tržišta, njih pet, zabilježili porast od 1%, te američko tržište za 3%.

(IMS Institute for Healthcare Informatics, 2012.)

U 2013. godini rast svjetskog farmaceutskog tržišta usporen je u odnosu na prethodne

godine. Naime, u 2012. godini svjetska farmaceutska industrija rasla je 2,4%, dok je u

2011. ostvaren ukupan rast od 5,3%. Temeljem prikaza IMS-a za razdoblje 2012.-2017.,

tranzicijska tržišta bi trebala nastaviti s daljnjim rastom po prosječnim stopama od 11,4

i 14,4%, dok se američkom, europskom i japanskom tržištu predviđa oporavak, ali s

jednoznamenkastim stopama rasta. Točnije, IMS predviđa da će britanski, njemački i

američki proizvođači ostvariti rast od 1 do 4% u sljedećih pet godina, dok će u istom

razdoblju prihodi francuskih proizvođača rasti do 2%. (IMS Institute for Healthcare

Informatics, 2012.)

Uzimajući u obzir navedene stope, predviđa se da će u 2017. godini od ukupnog

svjetskog tržišta farmaceutskih proizvoda SAD zauzimati 30%, a brzorastuća

tranzicijska tržišta33%,dok će najvećih pet europskih proizvođača zauzimati 13%tržišta.

(Barbić, 2014.)

Na razvoj farmaceutske industrije utječu različiti faktori kao što su demografski faktor,

promjenjivost bolesti, razvitak proizvoda na biotehnološkoj bazi, direct-to-consumer

marketing (DTC advertising)5 i tehnološki razvitak. (Barbić, 2014., str. 11)

U tablici 2 prikazana je ukupna trenutna potrošnja u postocima. Kako individualna tako

i kolektivna zdravstvena njega po zemljama.

5 DTC advertising- odnosi se na marketing koji je se koncentrira direktno na pacijenta, a ne na stručnjake iz područja medicine.

12

Tablica 2: Ukupna trenutna potrošnja (individualna i kolektivna zdravstvena njega, % BDP)

ZEMLJA RAZDOBLJE

2009 2010 2011 2012 2013

Australija 8,6248 8,4604 8,5505 .. ..

Austrija 10,5356 10,4834 10,2371 10,4102 ..

Belgija 10,6547 10,5577 10,6107 10,8944 ..

Kanada 10,5637 10,5053 10,3816 10,401 ..

Čile 7,3104 6,8776 6,887 7,0565 ..

Francuska 11,1672 11,1294 11,0653 11,1586 ..

Njemačka 11,3255 11,1522 10,8721 10,8919 10,9265

Italija 8,9451 8,9186 8,7838 8,726 8,6463

Japan 9,4195 9,5033 9,989 .. ..

Koreja 6,8387 6,973 7,0932 7,2839 7,4274

Meksiko 6,2284 6,0816 5,7974 6,0429 ..

Norveška 9,2501 9,0708 8,9366 8,8922 9,0861

Slovenija 8,7421 8,7469 8,7164 8,8961 8,6993

Španjolska 9,3319 9,4118 9,2657 9,1585 ..

Švedska 9,4773 8,9688 8,9579 9,0656 ..

Švicarska 11,0005 10,913 11,054 11,4304 ..

Ujedinjeno Kraljevstvo 9,1784 8,9479 8,8898 8,9417 ..

SAD 16,3547 16,3762 16,3189 16,2107 ..

Izvor: izradila autorica prema podacima iz OECD health baze, 2015.

Potrošnja na zdravstvo varira od zemlje do zemlje. Iz priložene tablice, na temelju

podataka iz 2011. godine, može se zaključiti kako od navedenih zemalja najmanju

potrošnju ima Meksiko, samo 5,8% od BDP-a. Razlozi su primarno povezani sa

razinom primanja, navikama potrošača, cijenama lijekova i brzinom lansiranja novih

skupih lijekova na tržište.

Najveći potrošač je SAD, iste godine je izdvojila 16,3% od BDP-a kako bi si priskrbila

zdravstvenu njegu.

U sljedećoj tablici, navedene su top 20 svjetske farmaceutske korporacije, njihova

prodaja i rast u 2014. godini, te prodaja u 2013. godini.

13

Tablica 3: Vodećih 20 svjetskih farmaceutskih korporacija

2014 2014 2013

PRODAJA RAST PRODAJA

SVJETSKO TRŽIŠTE POLOŽAJ (US$ Mlrd) (LC$ %) (US$ Mlrd)

936,511 8.8 879,631

NOVARTIS 1 51,37 3.7 50,444

PFIZER 2 44,929 3.6 44,213

SANOFI 3 40,037 8.1 38,020

ROCHE 4 37,607 4.9 36,395

MERCK & CO 5 36,55 3.9 35,818

JOHNSON & JOHNSON 6 36,422 20.9 30,663

ASTRAZENECA 7 33,313 4.9 32,250

GLAXOSMITHKLINE 8 31,470 -0.3 32,102

TEVA 9 26,001 8.6 24,271

GILEAD SCIENCES 10 23,673 114.8 11,092

AMGEN 11 20,473 1.4 18,646

LILLY 12 19,909 -13.5 23,175

ABBVIE 13 19,049 5.5 18,204

BAYER 14 18,347 8.1 17,477

BOEHRINGER INGEL 15 17,650 4.5 17,272

NOVO NORDISK 16 16,831 17.0 14,592

ACTAVIS 17 15,978 -0.8 16,170

TAKEDA 18 13,376 4.8 13,356

OTSUKA 19 12,290 14.1 11,065

MYLAN 20 11,980 7.0 11,271

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IMS Health MIDAS, 2014.

Što se tiče prodaje, podaci su iskazani u milijardama dolara i može se primijetiti kako

korporacija Novartis drži vodeću poziciju.

Ta korporacija sa sjedištem u Baselu u Švicarskoj, nastala je 1996. godine spajanjem

tvrtki Ciba-Geigy i Sandoz, dviju tvrtki s bogatom i raznovrsnom korporativnom

povijesti. Tijekom godina, Novartis i njegove prethodne tvrtke su otkrile i razvile mnoge

inovativne proizvode za pacijente i potrošače diljem svijeta. (Novartis, 25.03.2015.)

Najpoznatiji su metilfenidat (Ritalin) koji se upotrebljava kod prevelike hiperaktivnosti te

normaliziranja impulsa, zatim klozapin (Klozaril) kao antidepresiv. Tijekom godina

poslovanja Novartis se može pohvaliti brojnim nagradama.

14

Tako se našao i među top 100 svjetskih inovatora, prepoznat kao jedan od

najinovativnijih korporacija svijeta. (Novartis, pregledano 25.03.2015.)

Iz tablice je vidljiv porast prodaje te korporacije u 2014. godini za 3.7% u odnosu na

2013. godinu što i nije toliko velika promjena usporedi li se to sa kompanijom Gilead

Sciences gdje je vidljiv porast za čak 114.8%.

Gilead Sciences Inc. je biofarmaceutska kompanija koja se bazira na istraživanjima.

Utemeljena je 1987. godine u Kaliforniji, a svoje je poslovanje proširila na šest

kontinenata. (Gilead Sciences Inc., pregledano 25.03.2015.).

To je kompanija koja je fokusirana na proizvodnju lijekova za HCV6, HIV7,

kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Međutim, do drastičnog porasta od 114.8%

prvenstveno je došlo zbog prodaje receptnog lijeka za tretiranje HCV-a, Sovaldi

(sofosbuvir 400mg) koji je na tržištu plasiran u prosincu 2013. godine, te Harvoni-

a,također lijek za tretiranje HCV-a (ledipasvir 90 mg/sofosbuvir 400mg), plasiranog u

listopadu 2014. godine. (Gilead Sciences Inc, pregledano 23.05.2015.)

Većina kompanija i korporacija je doživjela porast u promatranom razdoblju, međutim,

može se primijetit kako postoje i kompanije koje su preživjele pad u prodaji.

Najznačajniji pad bilježi kompanija Lilly, za 13.5%.

To je kompanija koju je utemeljio Eli Lilly 1876. godine u Indianapolisu u SAD-u.

Njihov portfelj lijekova uključuje tretmane u području onkologije, kardiovaskularne

bolesti, dijabetes, intenzivne njege, neuroznanosti, zdravlja muškaraca i mišićno-koštanih

područja. (Eli Lilly, pregledano25.03.2015.)

Do osjetnog pada u Lilly kompaniji došlo je zbog isteka patenata u SAD-u na lijek

Cymbalta u prosincu 2013., i Eviste u ožujku 2014. godine. Cymbalta je lijek koji se

koristi za liječenje depresije, generaliziranog anksioznog poremećaja te boli kod

dijabetičke neuropatije, dok se Evista koristi za tretiranje i prevenciju kod osteoporoze.

(Eli Lilly corporate center, 2013., pregledano 25.03.2015.) 6 HCV- Hepatitis C ( upalna bolest jetre koju uzrokuje virus) 7 HIV – Virus humane imunodeficijencije

15

Osim navedenih, treba istaknuti također i farmaceutski koncern koji se bavi

proizvodnjom lijekova i cjepiva za široki krug djelovanja u medicini, uključujući

imunološke, onkološke, kardiološke, neurološke i druge bolesti. Sjedište mu je u New

Yorku. Radi se o koncernu Pfizer koji je godinama držao vodstvo na istim ljestvicama.

Osnovan je 1849. godine od strane Amerikanca njemačkog podrijetla Charles Pfizer-a.

Pfizer je proizvođač poznatih ljekarskih proizvoda među kojima je i blockbuster Liptor

(atorvastatin) koji se koristi za smanjivanje LDL8 kolesterola u krvi, zatim Lyrica,

Viagra, Celebrex, Xanax i mnogi drugi. Unazad petnaest godina, pridružile su mu se u

koncern čak 3 kompanije. 2000. godine Warner- Lambert, 2003. godine Pharmacia, te

Wyeth 2009. godine. (Pfizer, pregledano 25.03.2015.)

U tablici 4 prikazane su vodeće farmaceutske korporacije u 2013. godini, njihov pad ili

rast te tržišni udio u postocima.

Tablica 4: Tržišni udio 15 vodećih farmaceutskih korporacija u svijetu (2013. godina, u %)

Redni broj Korporacija 2013. rast/pad (u %) 2013.tržišni udio (u %)

1 Novartis 0 5.79

2 Pfizer -5 5.07

3 Sanofi -1 4.36

4 Merck & Co -9 4.16

5 Roche 3 4.09

6 GlaxoSmithKline -1 3.72

7 Johnson & Johnson 11 3.51

8 Astrazeneca -5 3.46

9 Teva -2 2.77

10 Lilly 7 2.63

11 Amgen 9 2.13

12 Abbvie 2 2.08

13 Boeringer Ingel 3 1.99

14 Bayer 5 1.98

15 Novo Nordisk 14 1.63

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IMS Health World Review Analyst, 2015.

8 LDL- (low-density lipoprotein) mikroskopska kap s vanjske ovojnice lipoproteina koji okružuje centar kolesterola

16

Tablica prikazuje prvih 15 farmaceutskih korporacija koje posluju na svjetskom tržištu.

Rast/pad se odnosi na njihovu prosječnu godišnju promjenu vrijednosti iskazanu u

postocima za 2013. godinu u odnosu na prošlu, 2012. godinu. Te tržišni udio koji je

također iskazan u postocima od ukupnog svjetskog tržišta.

Iako su poduzeća u farmaceutskoj industriji organski rast supstituirala uglavnom rastom

kroz preuzimanja i spajanja, već u 2012. godini zabilježeno je manje oslanjanje na

preuzimanja i spajanja poduzeća. Zadnje je spajanje bilo ono Sanofia i Genzymea u

2011. godini, nakon duge serije spajanja farmaceutskih proizvođača, kao što su

Pfier/Pharmacia (2003.), Sanofi Aventis (2004.), Roche/Genentech (2009.),

Merck/Schering-Plough (2009.), Pfier/Wyeth (2009.). Unatoč brojnim preuzimanjima i

konsolidacijama, svjetsko farmaceutsko tržište poprilično je fragmentirano. Naime,

deset najvećih poduzeća zahvaća 44,4% ukupnog tržišta u 2012. godini,dok se

procjenjuje da će u 2018. godini deset najvećih zadržati 41,5% ukupnog tržišta.

(EvaluatePharma, 2013.)

Deset najvećih proizvođača zapošljava čak 857.352 ljudi, što je za četvrtinu više od

broja zaposlenih u farmaceutskoj industriji u Europskoj uniji.

2012. godina obilježena je kao godina isteka patentne zaštite lijekova, dok je u 2013.

godini manje utjecao na poslovanje farmaceutske industrije, s obzirom na to da su

prihodi deset najvećih farmaceutskih proizvođača pali za 3,5%.

Istek patentne zaštite doveo je do pada ukupan prihod deset najvećih farmaceutskih

proizvođača u 2012. godini za 9,8%, nakon što su u prethodne dvije godine oni rasli za

5,5% (2011.) i 16,7% (2010.). (Barbić, 2014.)

Proizvođači koji su najviše utjecali na loše prosječne rezultate deset najvećih su

proizvođači koji su se suočili s reorganizacijom i gubitkom patentne zaštite za

najprodavanije lijekove, poput Pfizera, Mercka, Sanofi i Astrazeneca. Tako se ukupan

prihod tvrtke Pfizer smanjio za 6% uslijed isteka patentne zaštite za lijek Lipitor.

Istekom patenta za Singular tvrtci Merck je donio pad ukupnog prihoda od 6,8%. Tvrtka

Sanofi također je osjetila pad prihoda od 5,7% pri isteku patenta lijeka Plavix. S druge

strane, što se tiče ukupnih prihoda proizvođača Novartis, Roche, GlaxoSmithKline, Eli

Lilly i Bayer HealthCare imali su uzlaznu putanju.

17

Posljednjih godina za tvrtku AstraZeneca znači usporenje pada prihoda, u odnosu na

2012. godinu kada je bilježila pad od 16,7 % i to zbog gubitka prava ekskluzivne

proizvodnje čak četiriju lijekova (Seroquel IR, Nexium, Atacand i Merrem).

Geografskom distribucijom prihoda može se otkriti znatna koncentracija američkih

proizvođača koji su u 2012. godini zabilježili 43% ukupnih prihoda deset najvećih

proizvođača lijekova. (Barbić, 2014.)

2.2.1. Osnovne značajke američkog farmaceutskog tržišta

S obzirom na zastupljenost farmaceutskih proizvoda i biofarmaceutskih istraživanja,

tržište Sjedinjenih Američkih Država je najveće farmaceutsko tržište na svijetu.

Farmaceutske tvrtke u SAD-u zauzimaju 80% svjetskog istraživanja i razvoja u

području biotehnologije i imaju pravo intelektualnog vlasništva nad većinom novih

lijekova. Biološko tržište uključujući OTC i generičko tržište, imaju najveći potencijal

za daljnji razvoj. (Hašimbegović, 2013.)

Kao jedna od glavnih karakteristika ovog tržišta je ta da je najveće svjetsko tržište za

slobodno formiranje cijena lijekova. Posjeduje izuzetno jaku kupovna moć. Razlog

uspjeha temelji se u bitnoj mjeri na natjecanju u kvaliteti proizvoda, njegovoj sigurnosti

i efikasnosti te cijeni. (Hašimbegović, 2013.)

Tržište SAD-a bilježi nezaustavljiv tempo rasta na svjetskom farmaceutskom tržištu.

Donosi između 40 i 50% ukupne dobiti farmaceutske industrije, a očekuje se i nastavak

tog trenda u budućnosti s obzirom da se za razliku od ostatka tržišta koja se vide po

volumenu, tržište SAD-a se vodi po vrijednosti.

18

Glavni faktori koji doprinose rastu vrijednosti su: (Hašimbegović, 2013.)

· Slobodno tržište cijena,

· Starenje stanovništva,

· Tehničke inovacije,

· Visoka potražnja informiranih pacijenata za boljim pristupom medicinskim

informacijama,

· Direktno oglašavanje kupcima i

· Poslovno okruženje koje potiče inovacije.

U sljedećoj tablici prikazana je vrijednost tržišta Sjedinjenih Američkih Država u

razdoblju od 2006. do 2010. godine u milijunima američkih dolara.

Tablica 5: Vrijednost farmaceutskog tržišta SAD-a (2006.-2010., u mil. $)

Godina Mil. $ Stopa rasta (%)

2006 226.910,5 -

2007 237.659,6 4,7%

2008 244.924,6 3,1%

2009 257.246,8 5,0%

2010 265.735,9 3,3%

2011 276.365,4 4,0%

Prosj. god. stopa rasta - 4,0%

Izvor: izradila autorica prema podacima iz Datamonitor, 2011., str.12.

Iz tablice se može primijetiti kako je porast vrijednosti farmaceutskog tržišta u SAD-u u

razdoblju od 2006. do 2011. godine bio neproporcionalan. Najmanji postotak rasta

zabilježen je 2008. godine, 3,1% odnosno za 7.265 milijuna američkih dolara. Najviši

postotak zabilježen je već sljedeće godine, 5,0% odnosno za 12.322,2 američkih dolara.

19

U lipnju 2014. godine na temelju povijesnih podataka i prognoza za američko

farmaceutsko tržište revidirani su izdaci za lijekove bez recepta i receptne lijekove.

Primarno istraživanje tržišta tvrtke IMS Health otkrilo je da se potrošnja na lijekove na

recept povećala za 3,2%, odnosno narasla je do iznosa od 329,2 milijardi dolara u 2013.

godini u odnosu na prethodnu. U međuvremenu, prodaja bezreceptnih lijekova porasla

je za 3,0% u istom razdoblju i to u iznosu od 18,0 milijardi dolara, u skladu s

istraživanjem tvrtke Nielsen Company. (Business Monitor International, 2014.)

Prema procijeni Business Monitor International-a, vrijednost američkog farmaceutskog

tržišta u 2013. godini iznosi 347,2 milijarde dolara, dok je godinu dana ranije

zabilježena manja vrijednost od 341,2 milijarde dolara.

Uzimajući u obzir čitavo svjetsko farmaceutsko tržište, SAD je bez premca, najveći

potrošač lijekova, uz jaku snažnu sklonost inovacijama i brendiranim lijekovima.

Naime, farmaceutska potrošnja na tom tržištu iznosi 2,1% po BDP-u, što je iznad

globalnog prosjeka od 1,5%. Do 2018. godine predviđa se pad tog postotka u SAD-u za

1,8% u skladu sa snižavanjem cijena uzrokovanih istekom patentnih zaštita. (Business

Monitor International, 2014.)

Ako se uzme u obzir cjelokupno svjetsko tržište, SAD bilježi najveću potrošnju u

zdravstvene svrhe, čak 17,3% po BDP-u, slijedi ga Nizozemska sa 13,3% , Francuska

11,7%, Švicarska 11,6%. Svjetski prosjek iznosi 6,7%. (Business Monitor International,

2014.)

Što se tiče patentiranih lijekova u SAD 2013. godine zabilježena je potrošnja u iznosu

od 263,3 milijarde dolara, povećavši se u odnosu na prethodnu godinu za 2,2%. Tržište

se može pohvaliti sa 20 blockbuster lijekova u 2013. godini. S time dolazi monopolska

pozicija preko besplatnih cijena na patentirane lijekove što nudi veći potencijal povrata

od ulaganja nego u mnogim razvijenim zemljama. (Business Monitor International,

2014.)

Tržištu patentiranih lijekova predviđa se prosječna godišnja stopa porasta od 1,2% za

razdoblje od 2013. do 2018. godine. Razlog tako pesimističnoj prognozi jest upravo

20

dolazak razdoblja isticanja patentnih zaštita lijekova. Do 2023. godine, prognozira se

stopa rasta od 1,4% , te će tržište tada vrijediti 301,6 milijardi dolara.

Međutim, unatoč negativnom utjecaju isticanja patenata, visokom razinom inovativnog

istraživanja i razvoja od strane američkih tvrtki, trebali bi se dalje gurati proizvodi,

osobito oni visoke biološke vrijednosti sve do tržišta uz potporu bespovratnih sredstava

za razvoj personaliziranih lijekova i sličnih inicijativa. (Business Monitor International,

2014.)

Istekom patentnih zaštita, sve više penetriraju na tržište generički lijekovi, koji su

obilježili razdoblje od 2010. do 2013. godine. Tržišni udio vrijednosti generičkih

lijekova u tom je razdoblju porastao sa 17,6% na 19,2%.

Po volumenu, generički lijekovi čine 20% od sveukupno lijekova na recept,

naglašavajući snažnu razliku u cijenama nasuprot patentiranih lijekova. (Business

Monitor International, 2014.)

Na temelju istraživanja Generic Pharmaceutical Association-a, generički lijekovi su

„spasili“ zdravstveni sustav SAD-a, odnosno doprinijeli su mu za iznos od 217 milijardi

dolara u 2012. godini, te u 2011. Za 188 milijardi dolara. (Business Monitor

International, 2014.)

U ratu cijena između tvrtki patentiranih lijekova te tvrtki generičkih lijekova, pomogla

je uvelike i trgovina Publix koja je ustupila na tržište sedam visokovolumnih generičkih

antibiotika besplatno. Cijelu ideju popratilo je još nekoliko većih trgovačkih lanaca kao

što su Walmart i Kmart. (Business Monitor International, 2014.)

Uzimajući u obzir navedene faktore koji utječu na rast vrijednosti farmaceutskog tržišta,

može se reći kako SAD predstavlja glavnu destinaciju za sve proizvođače lijekova na

svijetu. To farmaceutsko tržište se može pohvaliti svojom velikom sklonosti prema

razvitku inovacija i brendiranjem proizvoda. Sukladno tome, bilježi iz godine u godinu

porast potrošnje lijekova, što je i glavni cilj svake farmaceutske proizvođačke tvrtke.

21

2.2.2. Obilježja farmaceutskog tržišta Europske unije

Farmaceutska industrija održava život i poboljšava njegovu kvalitetu. Ona je također

ključni sektor za europsku ekonomiju u pogledu proizvodnje i radnih mjesta, koji

kombinira veliku vrijednost proizvodnje sa visokom razinom inovacija. Funkcioniranje

na farmaceutskom tržištu je od velikog značaja za Europu.

Farmaceutski sektor Europske unije proizvodi outpute u vrijednosti od 220 milijardi

eura, a 2012. godine zapošljavao je oko 800.000 ljudi. Jedna je od najvećih industrija

gdje je zaposleno 1,8% od ukupnog broja radne snage u proizvodnji općenito.

(European Commission, 2014.)

Glavni je izvor rasta i ekonomske performanse što se odražava kroz njegovu prosječnu

godišnju stopu rasta. Porast indeksa proizvodnje iznosi 2.5% za razdoblje od 2006. do

2011. godine. U istom razdoblju zabilježen je rast radne produktivnosti po osobi od

3,6%.

Farmaceutska industrija je veliki doprinositelj trgovini Europske Unije. EU je bila

glavni svjetski trgovac lijekovima 2013. godine. Ukupna trgovina iznosila je 156.9

milijardi eura, a vrijednost izvoza dostizala je više od 107.4 milijardi eura. (European

Commission, 2014.)

Grafikoni 2, 3 i 4 prikazuju potrošnju lijekova na globalnoj razini, u milijardama

američkih dolara.9

9 Pharmerging – tržišta u fazi nastajanja na meti farmaceutskih tvrtki

22

Grafikon 2: Globalna potrošnja lijekova (2006. godina, u milrd. $)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IMS Health, 2012.



41%

19%

10%

14%

2% 7%

1%

6%

2006.

658 mlrd $

SAD

EU5

Japan

Pharmerging

Kanada

Ostatak Europe

Južna Koreja

Ostatak svijeta

34%

17%12%

20%

2% 7%

1%

7%

2011.

956 mlrd $

SAD

EU5

Japan

Pharmerging

Kanada

Ostatak Europe

Južna Koreja

Ostatak svijeta

23



Na temelju prikazanih grafikona, može se primijetiti kako se u razdoblju od 2006.

godine do 2011. potrošnja lijekova u EU510smanjila, a predviđa se i daljnji pad

potrošnje do 2016. godine. Međutim, pad je vidljiv i kod ostalih zemalja koji su uzeti u

obzir za promatranje. Razlog tomu je dolazak velike svjetske krize u 2008. godini. (IMS

2012.)

Nadalje, predviđa se da će potrošnja na lijekove u razvijenim tržištima 2016. iznositi

57% od ukupne potrošnje, za razliku od 2006. kada je iznosila 73%. Udio potrošnje od

EU5za 2016. godinu se predviđa da će iznositi 13%, kao posljedica usporavanja

gospodarskog rasta. Traže se mjere kontrole kod agresivnih cijena. (IMS 2012.)

Farmaceutska industrija koja se temelji na istraživanjima igra vrlo kritičnu ulogu u

obnovi europskog rasta i osiguranja buduće konkurentnosti u globalnoj ekonomiji. U

2013. godini procjenjuje se da je farmaceutska industrija uložila 30.630 milijuna eura u

istraživanje i razvoj u Europi. Međutim, sektor se suočava sa stvarnim izazovima. Osim

dodatnih regulatornih prepreka i eskalirajućih troškova na R&D, sektor je ozbiljno

10 EU5- obuhvaća zemlje članice Europske Unije: Njemačka, Italija, Španjolska, Francuska, UK

31%

13%

10%

30%

2%

5% 1%

8%

2016.

1175-1205 mlrd. $

SAD

EU5

Japan

Pharmerging

Kanada

Ostatak Europe

Južna Koreja

Ostatak svijeta

24

pogođen utjecajem fiskalnih mjera štednje uvedenih od strane vlada širom većeg dijela

Europe 2010. godine. (European Federation of Pharmaceutical Industry and

Associations [EFPIA], 2014.)

2013. godine Sjeverna Amerika je bilježila 41,0% od ukupne svjetske prodaje na

farmaceutskom tržištu za razliku od Europe kod koje je taj postotak bio znatno niži,

27,4%. (EFPIA, 2014.)

Fragmentacijom farmaceutskog tržišta Europske unije rezultira se unosnom paralelnom

trgovinom. To pogoduje ni socijalnoj sigurnosti niti pacijentima te lišava industriju

dodatnih sredstava za financiranje istraživanja i razvoja. (EFPIA, 2014.)

Na sljedećem grafikonu prikazano je kako se dijeli maloprodajna cijena lijekova, a

promatrana godina je 2012. Podaci su prikazani u postocima.

Grafikon 5: Podjela maloprodajne cijene lijekova (2012. godina, u %)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz EFPIA, 2014.

Što se tiče distribucije, uglavnom su rješavani putem odluka Vlade, a treba napomenuti

kako se PDV dakako razlikuje od zemlje do zemlje u Europi. U prosjeku, oko 34%

maloprodajne cijene lijekova ne vraća se proizvođaču, nego taj se iznos dijeli na

66,10%

9,90%

18,80%

5,20%

2012. (%)

Proizvođač

Veletrgovac

Ljekarnik

Vlada

25

distributere (ljekarne i veletrgovci) te državu. U 2012. godini zabilježeni su podaci

temeljem istraživanja EFPIA member associations koji prikazuju koliki postotak od

prodanog proizvoda pripada pojedinačno svim sudionicima na tržištu prodaje lijekova.

(EFPIA, 2014.)

U sljedećoj tablici prikazani su odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u

Europskoj Uniji

Tablica 6: Pokazatelji farmaceutske industrije u EU (1990.-2013., u mil. eura)

POKAZATELJ 1990. 2000. 2012. 2013.11

Proizvodnja 63.010 125.301 213.003 217.500

Izvoz 23.180 90.935 312.377 316.500

Uvoz 16.113 68.841 224.811 226.500

Vanjskotrgovinska

bilanca 7.067 22.094 87.566 90.000

Izdaci za R&D 7.766 17.849 30.035 30.630

Broj zaposlenih 500.879 534.882 693.195 690.000

Zaposleni u R&D 76.126 88.397 115.196 115.000

Izvor: izradila autorica prema podacima od Barbić 2014., str. 7.

Iz tablice 6 vidljivi su odabrani pokazatelji za farmaceutsku industriju EU za razdoblje

od 1990. do 2013. godine. Proizvodnja se uzastopno povećavala iz godine u godinu te je

od 1990. do 2013. narasla za 154.490 milijuna eura. Može se primijetiti kako su se

izvoz i uvoz također drastično povećali kroz navedene godine. Kao jedna od

visokotehnoloških industrija u EU bilježi porast izdataka za ulaganje u R&D, a u 2013.

godini on iznosi 30.630 milijuna eura. U istoj je godini zapošljavala 690.000 ljudi od

kojih je 115.000 bilo zaposleno na području istraživanja i razvoja.

U 2012. godini u farmaceutskoj industriji EU bilo je zaposleno 693.195 ljudi od čega je

40% zaposlenih u farmaceutskim poduzećima u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj

Britaniji. Hrvatske tvrtke zapošljavale su 0,9% od ukupnog broja zaposlenih u

farmaceutskoj industriji EU. (Barbić, 2014.)

11 2013.- za navedenu godinu podaci su procijenjeni

26

Na temelju navedenih podataka može se zaključiti da je farmaceutski sektor od strateške

važnosti za budućnost Europe. Europa je jedna od glavnih svjetskih središta za inovacije

na području lijekova te ima brojne preduvjete da nastavi tim putem na jednako uspješan

način.

Globalno je farmaceutsko tržište velikim djelom obuhvaćeno odnosno pokriveno od

strane najvećih farmaceutskih tvrtki. Među njih se također ubrajaju i one tvrtke koje

proizvode generičke lijekove, a koje ostvaruju u posljednje vrijeme sve veće prihode i

jačaju svoju poziciju u svijetu.

Kako bi tvrtka bila konkurenta ona mora ulagati u svoj intelektualni kapital te

proširivati svoj asortiman. U tom pogledu, američke i europske farmaceutske tvrtke

vodeće su na svjetskom tržištu.

27

3. ZNAČAJ PATENATA I TEHNOLOŠKIH INOVACIJA U

FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

Svjetske farmaceutske tvrtke, kako bi napredovale i međusobno konkurirale moraju

ulagati u modernizaciju tehnologije, ulagati u razvoj i istraživanje te se koncentrirati na

inovacije. Također moraju što više proširivati vlastite asortimane lijekova, a kako bi se

osigurali od krađe novih ideja, farmaceuti zaštićuju svoje proizvode putem patenata.

3.1. Istraživanje i razvoj lijeka

Temeljena na istraživanju, farmaceutska industrija igra jedinstvenu ulogu u razvoju

novih lijekova i cjepiva kako bi služila kao prevencija i liječila razne bolesti, te

poboljšala život svojih pacijenata. Ključni doprinositelj medicinskom razvoju je

preobražaj primarnog istraživanja u inovativno liječenje. (International Federation of

Pharmaceutical Manufacturers and Associations, [IFPMA], 2012.)

Uspjeh industrije temelji se na redovitim inovacijama. Usprkos teškim poslovnim

izazovima, industrija preuzima investicije koje su znatno rizičnije od onih u drugim

visoko-tehnološkim sektorima. Ulagajući milijarde dolara i tisuće znanstvenih sati,

farmaceutska industrija pomiče granice znanosti, poboljšava globalno zdravlje, te

pridonosi prosperitetu društva. (IFPMA, 2012.)

Zadnjih stotinjak godina, privatni je sektor proizvodio gotovo sve lijekove i cjepiva na

tržištu. U počecima R&D, farmaceutske su se tvrtke bazirale oko kemijskih i bioloških

spojeva koji su pokazivali potencijal za liječenje novih ili postojećih zdravstvenih

stanja. (IFPMA, 2012.)

Kao što je već spomenuto, svi novi lijekovi uvedeni na tržište, rezultat su dugotrajnog,

skupog i riskantnog istraživanja i razvoja (R&D) provedenog od strane farmaceutskih

tvrtki, a od prvog sinteziranja novih aktivnih supstanci do trenutka kada se lijek plasira

na tržište, u prosjeku prođe 12-13 godina. (EFPIA, 2014.)

28

Razdoblje otkrića je specifično po tome što se u tom trenutku registrira aktivna tvar za

koju postoje indicije da postane medicinski, a zatim i tržišni potencijal. Razdoblje

patentne zaštite započinje u trenutku identifikacije tvari koja bi mogla imati željene

terapijske osobine. Sveukupno, razdoblje otkrića može potrajati i nekoliko godina.

Narednih 6 do 8 godina slijede različita testiranja kojima se potvrđuju terapijske

osobine proizvoda, kao i njegova sigurnost za upotrebu. Tek nakon detaljnih ispitivanja

lijek, u završnoj formi, može izaći na tržište. (Pantelić, 2009.)

Trenutak lansiranja predstavlja trenutak u kojem je lijek dokazao svoje terapeutske

sposobnosti, te je dobio potrebna odobrenja da uđe u promet na određenom tržištu za

određene indikacije. Nakon tog trenutka slijedi razdoblje rasta, koji prema Campbellu

obično traje 5 do 6 godina, sve do trenutka kada proizvod ulazi u fazu zrelosti. (Pantelić,

2009.)

U razdoblju zrelosti, proizvod se nalazi određen broj godina, otprilike 5 godina. U tom

razdoblju zadatak je tvrtke da održi profitabilnost proizvoda, vodeći aktivnu borbu sa

konkurentima. Od trenutka lansiranja i tijekom čitavog životnog ciklusa, inovativne

farmaceutske tvrtke nastoje na različite načine produžiti životni vijek svog proizvoda.

Obavljaju se istraživanja koja mogu ukazati na nove indikacije tj. uporabu proizvoda.

Viagra, tvrtke Pfizer, predstavlja primjer kako je uočen sporedni efekt lijeka iskorišten

kao nova indikacija, pa je lijek koji je na tržište lansiran kao terapija za visoki krvni tlak

postao jedan od najpopularnijih lijekova za erektivnu disfunkciju. (Pantelić, 2009.)

29

Na shemi 1 prikazan je životni ciklus farmaceutskog proizvoda. Od otkrića pa sve do

isticanja patentne zaštite.

Shema 1: Životni ciklus lijeka

Izvor: obradila autorica prema podacima od Smith, 2001.,str. 147; Campbell 2005., str. 33.

Na shemi je prikaz razvoja lijeka. Njegovo otkriće i razvoj koji se događa prvih 10

godina nakon čega se gotovi proizvod, odnosno lijek lansira na tržište. Potom dolazi

razdoblje rasta prihoda od prodaje lijeka, njegova možebitna nova formulacija i nova

upotreba, a zatim i zrelost. Zrelost je vrhunac uspjeha jednog lijeka i tu se bilježe

najveći prihodi. Nakon zrelosti strmoglavo se prihodi smanjuju kroz generičku eroziju

zbog zastarijevanja proizvoda ili zbog pojave lijeka konkurenta. Na kraju cijeloživotnog

ciklusa lijeka dolazi do isticanja patentne zaštite lijeka. U toj krajnjoj fazi lijekovi

prelaze u OTC kategoriju.

Do generičke erozije dolazi zbog gubitka patentne zaštite. U danom trenutku, u

ovisnosti od privlačnosti tržišta i sposobnosti da se isporuči bioekvivalentan generički

proizvod, pojavit će se konkurenti. Farmaceutske tvrtke onda često vide rješenje u

prelasku lijeka iz kategorije etičkih u kategoriju, već spomenutih OTC proizvoda.

(Pantelić, 2009.)

Pri

ho

d

Vrijeme

Patent

Otkriće i razvoj

Lansiranje

Rast

Zrelost

Nova

upotreba

Nova

formulacija

Generička

erozija

Prelazak u OTC

kategoriju

Isticanje patentne

zaštite

Proizvod ili

zastarjeva ili

se utapa u

masu

istih/sličnih

proizvoda

30

Drugi način borbe sa „erozijom tržišnog učešća i profita prilikom pojave generičkih

konkurenata“ (RxWatch, 2003.) su autorizirani generici. Generičkim proizvođačima

ustupaju se prava da u istoj formulaciji i pod istim imenom prodaju lijek proizveden u

njihovim kapacitetima, pri čemu nema potrebe da se dokazuje bioekvivalentnost

proizvoda. (Pantelić, 2009.)

Tvrtka Merck je svoj „blockbuster“Zocor licencirao indijskoj kompaniji Dr. Reddy's,

dok je Pfizer lijek Zoloft licencirao tvrtki Greenstone. Autoriziranim genericima

inovativne farmaceutske tvrtke nastoje zadržati učešće na određenom tržištu lijekova,

budući da na taj način, kad licenciraju lijek čine tržište manje atraktivnim za nove

ulaske uslijed vrlo niskih marži koje se mogu ostvariti prodajom generičkih lijekova. U

susret tome, pojedine se tvrtke odlučuju investirati u vlastiti ulazak na tržište generičkih

proizvoda tako što oformljuju vlastiti generički ogranak kao što je to napravila tvrtka

Novartis sa svojim ogrankom Sandoz. (Pantelić, 2009.)

U prosjeku, samo jedna ili dvije od sveukupno 10 000 supstanci koje se sinteziraju u

laboratorijima, će uspješno proći sve faze razvoja koje su potrebne da bi ta supstanca

postala utrživi proizvod, odnosno lijek. (EFPIA, 2014.)

Danas, troškovi razvoja samo jednog lijeka iznose preko 1,3 milijardi američkih dolara

dok je taj iznos 1975 godine bio mnogo manji, 138 milijuna američkih dolara. Razlog

tako velikom povećanju troškova jesu novi tehnički, regulatorni i gospodarski izazovi u

području R&D-a. Farmaceutski R&D je obilježen visokom stopom neuspjeha. Tvrtke

često bilježe gubitak tijekom ulaganja u R&D. To se odnosi na rashode koji se ne

materijaliziraju na tržištu odobrenih lijekova. (PhRMA, 2012.),

31

Sljedeći grafikon prikazuje ulaganja u R&D po sektorima, izraženo u milijardama eura.

Grafikon 6: Ulaganja u R&D po sektorima (2010. godina, u milrd. eura)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IFPMA, 2012., str. 14.

Na grafikonu se može primijetiti dominantnost farmaceutske i biotehnološke industrije

među ostalima kada se govori o ulaganjima u razvoj i istraživanja. Pretpostavljeno,

SAD ulaže najviše novaca u tu vrstu investicije, slijedi ju Europska unija, potom Japan.

Prema statističkim podacima Europske komisije, 5 od 10 vodećih svjetskih R&D tvrtki

u 2010. godini bile su farmaceutske tvrtke. U 2010. Godini, R&D potrošnja u

farmaceutskom i biotehnološkom sektoru je narasla za 6,2% jačajući svoju vodeću

poziciju u tom području. Ove činjenice jasna su demonstracija značajnog doprinosa

farmaceutskog sektora svjetskom gospodarstvu. (IFPMA, 2012.)

Istraživanja farmaceutskih industrija očekuju suočavanje sa značajnim padom prihoda u

bliskoj budućnosti, kada će mnogi njihovi patenti među kojima su i „blockbuster“

lijekovi, isteći. Međutim, ti izazovi neće obeshrabriti industriju u inovacijama, naprotiv,

to će ih potaknuti da usvoje nove modele inovacija. Otvorena suradnja i novi poslovni

32

modeli kao što su spajanja farmaceutskih tvrtki i drugi vanjski entiteti, put su do

povećanja produktivnosti farmaceutskog istraživanja.

Grafikon 7: Utjecaj isteka patenata na svjetskom tržištu lijekova, na uzorku odabranih "blockbuster" lijekova (u milrd. $)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz IFPMA, 2012., str. 11.

Lipitor je lijek koji je donosio najveće prihode u razdoblju od 2007. do 2011. godine.

Pod patentom je tvrtke Pfizer, vodeće tvrtke u svijetu, a koristi se za smanjivanje

kolesterola. Razlog tolikom padu prihoda u 2012. godini je istek patenta tog lijeka u

prosincu 2011. godine. To je tvrtki Pfizer uzrokovalo pad od 8%. (Brown, 2012.,


Među najuspješnijim lijekovima našao se i Crestor, registrirani zaštitni znak

AstraZeneca grupe, te licencirani lijek SHIONOGI & CO, LTD, Osaka, Japan. To je

lijek kod kojeg ne postoji još generička zamjena, a također služi za snižavanje

kolesterola u krvi. (Crestor, pregledano 08.04.2015.)

Razdoblje njegova uspjeha započelo je 2007. godine, s konstantnim porastom prihoda

vrhunac će doživjeti u 2015. godini, a u svibnju 2016. mu ističe patent. (PMLiVE,


0

2

4

6

8

10

12

14

2008 2010 2012 2013 2014 2015 2016

Seroquel

Risperdal

Crestor

Taxotere

Lipitor

33

Također na grafikonu 7 prikazana su još tri „blockbuster“ lijeka, Seroquel tvrtke

AstraZeneca koji služi za liječenje psihičkih oboljenja, Risperdal inkomporacije Janssen

Pharmaceuticals koji liječi šizofreniju, te Taxotere tvrtke Sanofi-Aventis za liječenje

raka dojki.

Sljedeći grafikon prikazuje trošak na razvoj i istraživanje farmaceutskih tvrtki u Europi,

SAD-u i Japanu. Promatrano razdoblje je od 2000. do 2013. godine, a jedinice su

izražene u nacionalnim valutama.

Grafikon 8: Trošak R&D u Europi, SAD-u i Japanu (2000.-2013., u nacionalnim

valutnim vrijednostima, mil.)12

Izvor: izradila autorica prema podacima iz EFPIA, 2014. str. 5.

Na grafikonu 8 prikazana je potrošnja farmaceutskih tvrtki na istraživanje i razvoj

lijekova u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama te Japanu. U prikazanom

razdoblju zabilježen je neproporcionalni porast potrošnje na R&D u sve tri zemlje.

Uzeta su u obzir navedena tri tržišta iz razloga što su to najveća svjetska tržišta

plasiranih proizvoda farmaceutskih tvrtki. Jasno je kako je SAD najveći potrošač,

odnosno ulagatelj u istraživanje i razvoj lijekova. Prati ju Europa, zatim Japan. 12 Europa: milijun eura; USA: milijun dolara; Japan: milijun japanskih jena x 100

17,849

27,920 30,035 30,630

21,364

40,688 37,510 40,087

7,462

12,760 13,061

n.p.0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

2000 2010 2012 2013

Europa SAD Japan

34

Farmaceutski proizvod je kompleksne prirode. Tehnički zahtjevi u njegovom razvoju,

prometu i potrošnji najbolje se ilustriraju činjenicom da „nekoliko miligrama razlike u

količini aktivnog sastojka ne samo da mogu utjecati na krivu prodaju proizvoda već i

mogu biti pogubni za pacijenta.“ (Smith, 2001.) Industrija je okrenuta inovacijama, a

okosnicu uspjeha čini R&D funkcija koja treba isporučiti bolji farmaceutski proizvod-

terapeutski superiorniji, sigurniji proizvod koji se lakše upotrebljava i manje opterećuje

pacijenta. Raspoloživa razina čovječanstva je daleko od ideala očuvanja i produženja

idealnog zdravstvenog stanja, tako da je prostor za inovacije u svim područjima

praktički neograničen.

3.2. Receptni i bezreceptni lijekovi

Na primjeru Hrvatske, Agencija za lijekove i medicinske proizvode [HALMED]

tijekom odobravanja lijekova određuje način izdavanja lijeka, odnosno hoće li se lijek

izdavati bez recepta liječnika ili na recept. Bezreceptni lijekovi se još nazivaju i OTC

lijekovi kao što je već spomenuto prethodno u radu.

Kao i lijekovi koji se izdaju na recept, OTC lijekovi su regulirani zakonodavstvom

lijekova te podliježu strogo reguliranom postupku davanja odobrenja HALMED-a.

Svaki odobreni lijek mora zadovoljiti postavljene stroge standarde kao što su zahtjevi

kakvoće, sigurnost i djelotvornost, tj. moraju imati dokazanu, stalnu i ponovljivu

(farmaceutsko-kemijsku i proizvodnu) kakvoću, kliničku djelotvornost i odgovarajuću

sigurnost primjene. (HALMED, pregledano 06.04.2015)

Odluka o načinu izdavanja lijeka donosi se na temelju detaljne ocjene cjelokupnog

profila lijeka.

Jedino lijekovi za koje ne treba prethodna liječnička preporuka mogu dobiti status OTC

lijeka jer su namijenjeni liječenju simptoma koje pacijenti lako sami prepoznaju i koji

su namijenjeni liječenju bolesti tj. stanja koja ne zahtijevaju nužni nadzor liječnika te

koji imaju izrazito pozitivan sigurnosni profil, tj. koji su dokazano sigurni za upotrebu u

samoliječenju. (HALMED, pregledano 06.04.2015.)

35

Tijekom odobravanja OTC lijekova HALMED određuje i mjesto njihova izdavanja,

odnosno hoće li se određeni bezreceptni lijek smjeti izdavati samo u ljekarnama ili u

ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima.

Izdavanjem lijeka bez recepta pacijentima se osigurava brža i lakša dostupnost lijeka jer

ga mogu kupiti u slobodnoj prodaji bez prethodne posjete liječniku, ali pod uvjetom da

lijek zadovoljava stroge uvjete za takav način izdavanja i uz nužnu stručnu procjenu

magistra farmacije. Magistar farmacije pacijentu može uskratiti izdavanje bezreceptnog

lijeka ako stručno procjeni da bi time mogao ugroziti njegovo zdravlje. (Hrvatska

Ljekarnička Komora, 2014.)

Bezreceptni lijekovi mogu sadržavati jednu djelatnu tvar ili više djelatnih tvari (odnosno

kombinaciju djelatnih tvari), a djelatne tvari mogu im biti kemijskog ili biljnog

podrijetla. Dakle, bezreceptni status mogu dobiti i biljni lijekovi, tradicionalni biljni

lijekovi i lijekovi s utvrđenom dugotrajnom medicinskom primjenom. (HALMED,


Kada bi se obnovilo odobrenje za stavljanje u promet gotovog lijeka ili tijekom

upoznavanja novih činjenica, HALMED može preispitati važeću klasifikaciju lijeka, tj.

način njegova izdavanja, primjenjujući Zakonom propisana mjerila te preporuke

Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog ravnateljstva za kakvoću lijekova i

zdravstvenu skrb Vijeća Europe.

Pri EDQM-u Vijeća Europe djeluje Stručna skupina za razvrstavanje lijekova prema

načinu izdavanja koja daje preporuke i ujednačava način izdavanja lijekova u svim

zemljama članicama Vijeća Europe, uključujući Hrvatsku. Na temelju važeće

regulative, Stručna skupina koristi znanstveni pristup kako bi postavila ujednačene

kriterije za razvrstavanje lijekova koji će promicati sigurnost pacijenata i širu

dostupnost lijekova za društvo. Na internetskim stranicama EDQM-a, koji koordinira

rad ove Stručne skupine, dostupne su preporuke za način izdavanja više od 2400

djelatnih tvari. (HALMED, pregledano 06.04.2015.)

Potrebno je uočiti razliku između bezreceptnih lijekova i drugih proizvoda koji se

nalaze u slobodnoj prodaji kao što su to na primjer dodaci prehrani. Dodaci prehrani se

za razliku od lijekova ne koriste za liječenje već samo pomažu u održavanju zdravlja.

36

To su pripravci napravljeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari koji imaju ulogu

dodatno obogatiti prehranu u cilju održavanja zdravlja, ali nemaju svrhu liječenja

bolesti. Sukladno tome, oni ne prolaze kroz već opisani postupak odobravanja poput

lijekova i nisu u nadležnosti HALMED-a.

Dodaci prehrani su regulirani zakonodavstvom o hrani, a kontrola tih proizvoda odnosi

se na analiziranje zdravstvenih i sanitarnih ispravnosti ali ne i na dokazivanje

djelotvornosti, kao što je to slučaj kod lijekova. Također, kod dodataka prehrani nije

potrebno praćenje nuspojava nakon njihova stavljanja na tržište, dok je to kod lijekova

obavezno. (HALMED, pregledano 06.04.2015.)

3.3. Tehnološke inovacije

Uz tehnološke inovacije, od svih oblika intelektualnog vlasništva veže se najčešće

patent budući da se patentom štiti bit tehnoloških inovacija- izum. Izum je temelj

razvoja tehnološke inovacije. Postoje izumi novih i inventivnih proizvoda ili izumi

nekih proizvodnih postupaka. Također, mogu se odnositi na novu i inventivnu primjenu

postojećih proizvoda ili postupaka.

Kako bi se stvorila tehnološka inovacija potreban je interaktivan i interdisciplinaran

proces u koji spadaju mnogobrojni koraci koji od nove ideje ili koncepta a uz uspješan

marketing vode do stavljanja na tržište novog ili poboljšanog proizvoda. Osim

potrebnog znanja i vještina uključuju i određenu količinu materijalnih sredstava.

(Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, [DZIV], pregledano

06.04.2015.)

37

3.3.1. Biotehnologija

Napredak tehnologije iz temelja mijenja farmaceutsku industriju. Tehnološka revolucija

u istraživanju i razvoju lijekova pokrenula je pojava biotehnologije krajem 70-ih godina

20. stoljeća. Osim, biotehnologije, suvremenu farmaceutsku industriju obilježile su još i

tehnologije poput genomike, farmakogenomike te nanotehnologije koja će se naknadno

spomenuti u radu.

Biotehnologija je dio molekularne biologije. Ona povezuje prirodne i inženjerske

znanosti da bi se postigla primjena organizama, stanica, njihovih dijelova molekularnih

analogona u dobivanju proizvoda za dobrobit čovječanstva. (Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, pregledano 06.04.2015.)

Moderna biotehnologija može se koristiti u proizvodnji lijekova na relativno

jednostavan i jeftin način. Prvi genetički proizvedeni proizvodi bili su lijekovi

dizajnirani za liječenje ljudskih bolesti. 1978. godine je tvrtka Genetech razvila

sintetički inzulin spajanjem ljudskog gena sa plazmičkim vektorom koji je bio umetnut

u bakteriju Escherichia coli. Inzulin se koristio za tretiranje dijabetesa.Biotehnologija je

također i omogućila izranjanje genske terapije kao vrste liječenja. (Feldbaum, 2002.)

Biotehnologija u Hrvatskoj nastojala je od početka slijediti europski i svjetski trend

razvoja. Vrlo brzo po otkriću antibiotika, zagrebačka je tvornica Pliva uspješno

započela njihovu proizvodnju, ali je početku proizvodnje oksitetraciklina i vitamina C

prethodila odgovarajuća obuka stručnjaka. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža,


U sljedećoj tablici prikazane su gospodarske grane u kojima se primjenjuje

biotehnologija te proizvodi nastali tim procesom.

38

Tablica 7: Gospodarske grane i najznačajniji biotehnološki proizvodi

GOSPODARSKA

DJELATNOST VRSTA PROIZVODA

Bazne kemikalije Etanol, aceton, butanol, organske kiseline, industrijski enzimi

(amilaze, proteaze, pektinaze)

Fine kemikalije L-aminckiseline, keto kiseline, biopolimeri, specifični enzimi

Farmaceutika Antibiotici, vakcine, hormoni,steroidi, dijagnostički agensi,

enzimi inhibitori, monoklonska protutijela

Energetika Etanol (gasohol), metan (bioplin), vodik

Hrana

Fermentirana hrana i pića, mikrobni proteini, gljive i pekarski

kvasac, bakterijske začetne kulture, aditivi, aminokiseline, tekući

šećer

Poljoprivreda i

stočarstvo

Krmiva, silaža, kompost, biološka gnojiva, animalne vakcine,

probiotici, biološki insekticidi i pesticidi

Crpljenje nafte Sekundarno pridobivanje nafte

Rudarstvo Izdvajanje i koncentriranje nekih kovina

Uslužne djelatnosti Biološko pročišćavanje otpadne vode, obrada čvrstih otpadaka,

analitički agensi

Izvor: izradila autorica prema podacima od Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb, 2015.

U tablici 7, kao što je već spomenuto, prikazani su biotehnološki proizvodi po

gospodarskim djelatnostima. Što se tiče farmaceutike, najvažnije vrste proizvoda

biotehnološkog podrijetla su antibiotici, vakacine, hormoni, steroidi, dijagnostički

agensi, enzimi inhibitori, monoklonska protutijela. Osim farmaceutike, najčešće

gospodarske djelatnosti gdje se biotehnologija kao vrsta tehnologije upotrebljava jesu

energetika, poljoprivreda i stočarstvo, kod baznih i finih kemikalija, hrane itd..

Povijest biotehnologije počinje ranih 70-ih kada je na Sveučilištu u Kaliforniji otkriveno

da se dio lanca DNK može izrezati i zalijepiti za drugi (strani) DNK i tako stvoriti gen

sa promjenjivim obilježjima. Kao rezultat nastao je rekombinantni DNK odnosno

rDNK. Nova DNK se ubacuje u stanicu bakterije. Kako se bakterija množi, množi se i

DNK, a kao takav zove se klonirani DNK. Na ovaj način proizvodi se hormon rasta,

inzulin, lijek za hemofiliju te cjepivo za hepatitis B. (Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, pregledano 06.04.2015.)

39

3.3.2. Nanotehnologija

Nanotehnologija je znanstvena disciplina koja je svoju primjenu našla u brojnim

segmentima ljudskog života, a značajna dostignuća i rezultati kliničkih ispitivanja

nanolijekova obećavaju njenu perspektivnu budućnost u dijagnostici, ciljanoj terapiji i

prevenciji brojnih bolesti.

Prema Nacionalnoj Inicijativi Nanotehnologije nešto spada u nanotehnologiju samo ako

odgovara sljedećim zahtjevima:

· Istraživanje i razvoj tehnologije na atomskoj, molekularnoj i makromolekularnoj

razini u dimenzijama od 1 do 1000 nm,

· Stvaranje i korištenje struktura, naprava i sustava koji imaju nova svojstva i

način djelovanja na osnovi svoje veličine,

· Sposobnost kontrole ili manipulacije na atomskoj razini.

Odnosno, nanotehnologija je područje znanosti posvećeno manipulaciji atoma i

molekula čime se stvaraju strukture u nanodimenzijama koje pokazuju jedinstvena

svojstva. (Kadja,2015.)

Konkretno, primjena nanotehnologije u farmaceutskoj industriji smanjila je čestice

aerosola13 i povećala njihovu učinkovitost, omogućila razvoj nove generacije pametnih

lijekova te značajno poboljšala sustav dostave lijekova krvotokom maksimalno precizno

u ciljano stanično tkivo. (Kušen, 2013., pregledano 06.04.2015.)

Iako je NIH14 proglasio nanomedicinu jednim od 5 prioriteta u zdravstvu, niti jedna

farmaceutska tvrtka nije izdvojila adekvatne resurse za istraživanje nanobiotehnologije.

Glavni fokus farmaceutskih kompanija jesu tehnologije koje pospješuju razvoj lijekova

13Aerosoli- koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim. 14 NIH- (National Institut of Health)- Nacionalni Zdravstveni Institut

40

i validacija meta. Iako nanotehnologija igra ulogu u razvoju lijekova, glavna trenutačna

aplikacija ove tehnologije je isporuka lijekova.

Nanotehnologija zaslužuje veću pažnju farmaceutske industrije iz razloga što

omogućava nove formulacije postojećih lijekova, produžujući limite isporuke lijekova

nanobiotehnologija može spasiti one lijekove koji nisu prošli kliničko testiranje zbog

smanjene učinkovitosti uslijed neadekvatne isporuke, nanodijagnostička sredstva (poput

quantum dots za rak) omogućavaju integraciju dijagnostike i terapeutika,

nanobiotehnologija će ubrzati razvoj personalizirane medicine koja već ima stanovitu

iako nedovoljnu potporu nekoliko većih farmaceutskih tvrtki.

Primjer implementacije nanotehnologije u dijagnostici, isporuci lijekova i liječenju raka

dojke i očekivani rezultati su između ostalog rana dijagnoza koja će značit više liječenih

pacijenata. Ekspandirat će nanodijagnostičko tržište i nano- screening, ali neke starije

tehnologije poput mamografije imat će „set back”. Jedna od tehnologija koja će

nadomjestiti mamografiju i biopsiju biti će primjena nano-kontrastnih sredstava u

MRI15. Upotreba nano- reformulacije postojećih kemoterapijskih agensa značit će

manju potrebnu količinu primijenjenih lijekova, a novi tretmani poput ablacije tumora

uzrokovane nanočesticama mogli bi nadomjestiti kirurgiju. (Pavelić, 2015.)

Ovo otkriće predstavlja novi način za prevladavanje glavnih prepreka sa kojima se

suočavaju naučnici pri modeliranju i sintezi novih lijekova. Klasično liječenje raka

djeluje na čitav organizam, gdje dolazi do oštećenja i zdravog tkiva, dok se korištenjem

nanotehnologije, kao što je već spomenuto, novi lijek dovodi točno na određeno mjesto

i tako eliminira negativne interakcije lijekova. (Zoran, 2014., pregledano 06.04.2015.)

Tehnološke inovacije kao posebna vrsta inovacija kroz koristan prijedlog, tehničko

unapređenje ili izum donose vlasniku konkurentnost odnosno prednost na tržištu.

Tehnološke inovacije smatraju se jednim od najvrjednijih resursa jedne tvrtke. Kroz

znanje, iskustvo i inventivnost dolazi se do konkurentne pozicije na tržišnim

natjecanjima.

15 MRI- (Magnetic resonance imaging)- Magnetska rezonancija

41

3.4. Procedura patentne zaštite

Zaštita intelektualnog vlasništva, prvenstveno patentna zaštita je od bitnog značaja za

farmaceutsku industriju ali i za društvo, odnosno pacijente. Proizvodnja i trgovanje

lijekovima su definirani odgovarajućim međunarodnim regulativama i standardima. Da

bi se dobila dozvola za lansiranje lijeka na tržište i formirala cijena, bitno je da je lijek

originalan, odnosno da ima patentnu zaštitu ili je generički lijek.

Kao prvi zabilježeni primjer pravno reguliranog i registriranog patenta u literaturi

navodi se metoda izrade obojenog dekorativnog stakla koji je engleski kralj Henry VI

dodijelio 1449. godine i tako osigurao 20-godišnji monopol nad tim tada atraktivnim i

visoko-plaćenim poslom. Financijski benefit monopola ili uspješno zaštićenog

proizvoda najbolje pokazuje primjer farmaceutske kuće Pfizer koja je samo na jednom

lijeku protiv kolesterola (Lipitor) od 1996. do kraja 2011. kada su autorska prava

prestala vrijediti zaradila ukupno 125 milijardi USD. Gubljenjem pravne zaštite patenta

sve ostale farmaceutske tvrtke dobile su prostor iznimno velikih mogućih zarada.

(Kušen, 2013., pregledano 06.04.2015.)

Patent predstavlja nove i poboljšane proizvode, odnosno procese koji se mogu

primijeniti u industriji. On garantira pronalazaču ekskluzivnost sa pravom vlasništva

nad izumom koji je nov, a uključuje inovativni iskorak i ima mogućnost industrijske

primjene. Pomoću patenta, novi proizvod postaje zaštićen od neovlaštenog korištenja,

proizvodnje i prodaje. U farmaceutskoj industriji, on predstavlja moćno poslovno

sredstvo za tvrtke koje su u procesu izgradnje i eksploataciji njihove tržišne pozicije.

Patentna zaštita traje 20 godina nakon čega ekskluzivna prava nad proizvodom prestaju,

a potom je dozvoljeno kopiranje i prodaja tih proizvoda od strne drugih proizvođača.

Međutim, efektivan vijek patenata farmaceutske industrije na tržištu traje približno 10

godina, zbor zakonske obveze tvrtki da izvrše sigurnosna testiranja i testiranja

efikasnosti novog proizvoda uz poštovanje propisanih standarda prije njegovog puštanja

u promet. Razdoblje testiranja je veoma zahtjevan proces i traje godinama. (Lazarević,

2011.)

42

S obzirom na velike troškove R&D novog lijeka, jaka patentna zaštita je veoma važan

korak u povratku investiranih sredstava.

Važno je napomenuti da se patentna zaštita ne odnosi na proizvode koji nastaju

upotrebom tehnologije, već na samu tehnologiju koja sadrži inovaciju. Što se tiče

farmaceutske industrije, to znači da vlasnik patenta ima pravo zabraniti upotrebu nove

tehnologije, ali ne i prava slobodnog pristupa lijekovima koje proizvodi uz pomoć te

tehnologije. Lijek na tržištu štiti kroz proces registracije (zaštite podataka), a patentom

se štiti tehnologija proizvodnje lijeka. (Lazarević, 2011.)

Bez obzira na patentnu zaštitu, postoji veliki broj faktora koji utječu na tržišni uspjeh

tog proizvoda te ne ovise o proizvođaču. Najveći utjecaj na uspješnost proizvoda je

potražnja potrošača za tim proizvodom i patent konkurenata. Snaga patentne zaštite je

bitan faktor prilikom odluke tvrtke da se investira u nove tehnologije ili proizvode.

Najveća konkurencija proizvođača originalnih lijekova jesu upravo drugi proizvođači

koji također proizvode originalne lijekove za istu vrstu terapijske primjene, prije nego

se na tržištu pojavi generička kopija lijeka koja je najčešće puno jeftinija od originalnog

lijeka.

Nakon isteka patenta, tvrtka proizvođač se suočava sa gubicima i pojavom novog

tržišnog konkurenta u vidu generičkog proizvođača lijeka. (Jovanović, 2009.)

Farmaceutske tvrtke štite svoje inovativne proizvode patentima na nacionalnoj i

međunarodnoj razini. Od posebne važnosti je uspješno čuvanje povjerljivih podataka o

proizvodu tijekom obavljanja kliničkih testiranja. Iz tog razloga, regulativa o patentnoj

zaštiti je omogućila vlasnicima patenata tzv. „grace period“ gdje oni prvo prilažu

dokumentaciju o inovaciji, te nakon 6 do 12 mjeseci podnose patentnu prijavu.

Na sljedećem grafikonu prikazana je procedura patentne zaštite gdje su opisani svi

potrebni koraci do ostvarenja patentne zaštite jednog lijeka.

43

Izvor: izradila autorica prema podacima od Lazarević I., 2011.

Prvi korak procedure je prethodno istraživanje tvrtki, tijekom čega se ispituje da li je

proizvod nov i inovativan na tržištu, odnosno da već takav proizvod nije zaštićen

patentom. Sljedeći korak je podnošenje patentne prijave odgovarajućim institucijama na

nacionalnoj, a kasnije i na međunarodnoj razini. Nakon toga slijedi formalno ispitivanje

gdje se provjerava ispravnost dokumentacije vezane za patentnu prijavu, te da li prijava

ispunjava uvjete za objavu. Suštinskim ispitivanjem se utvrđuje patentabilnost

pronalaska. (Lazarević, 2011.)

Nakon donošenja odluke nacionalnog tijela o patentnoj prijavi, ona može biti odbijena

ili odobrena. Ukoliko je odobrena, postupak se dalje nastavlja objavom priznatog

patenta. U oba slučaja, dokumentacija se na odgovarajući način arhivira. Može doći do

poništenja patentne prijave ukoliko se dokaže da proizvod ne ispunjava uvjete za

patentnu zaštitu. Tada se pronalazak i njegova zaštita osporavaju.

Prijava patenta

Formalno ispitivanje

Objava patentne prijave

Suštinsko ispitivanje Odluka

Odbijanje

Odobrenje

Objava priznatog

patenta

Arhiviranje

Procedura poništenja

Prethodno istraživanje

Grafikon 9: Procedura patentne zaštite

44

Ukoliko više od jednog subjekta istovremeno dođu do određenog pronalaska, moguća

su dva rješenja: najčešće se patent odobrava onome tko je prvi podnio patentnu prijavu,

a u posebnim slučajevima i zemljama (npr. SAD), patent se odobrava onome tko je prvi

praktično primijenio pronalazak. (Lazarević, 2011.)

U Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu te većini drugih zemalja,

patentna zaštita traje 20 godina od datuma podnošenja patentne prijave. Vijek trajanja

od 20 godina određen je 1994. godine od strane WTO-a putem Sporazuma o

trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva. Protekom tog vremena

patentirani izum postaje javno dobro, svakom dostupno na uporabu. (DZIV, pregledano

07.06.2015.)

Generička industrija može izaći na tržište s istim tim lijekom nakon što je istekao patent

za aktivnu supstancu, ali samo pod uvjetom da ne povređuju prava preostalih (kasnije

podnesenih) patenata originatora i drugih generičara. To se drugim imenom naziva

“freedom to operate”.

Mnoge zemlje su uvele “patent term extension” kako bi kompenzirale inovativnim

farmaceutskim kompanijama gubitak vijeka trajanja patenta zbog potrebe prethodnog

ishođenja dozvole za stavljanje lijeka u promet od regulatornih vlasti. Zemlje koje su

uvele takve mjere u svoje zakonodavstvo: EU, Japan, USA, Južna Koreja, Tajvan,

Australija, Izrael, Rusija itd.. (Turkalj, pregledano 07.04.2015.)

Zaštita za patent vrijedi najviše 20 godina, a početak tog razdoblja se odnosi na datum

podnošenja prijave patenta. Potrebno je također i plaćati propisane godišnje naknade

troškova održavanja u protivnom, patentna zaštita bi se ukinula i prije isteka navedenih

rokova. (DZIV, pregledano 17.06.2015.)

Iz navedenog se može zaključiti sljedeće: patentnom zaštitom tvrtka sprječava druge od

neovlaštenog iskorištavanja u vidu kopiranja, prodaje, upotrebe, izvoze, uvoza te

skladištenja. Omogućava istraživačima uvid u postignuća drugih, transfer je znanja i

polazište je za vlastita istraživanja. Radi ostvarenja prihoda koji bi financirali daljnja

istraživanja i proizvodnju novih lijekova, farmaceutski proizvodi trebaju učinkovitu

zaštitu industrijskog vlasništva, a odgađanjem podnošenja prijave, povećava se rizik da

45

će neka druga tvrtka koja se bavi istom djelatnosti prije podnijeti patentnu prijavu, za

isti izum.

Ključna sredstva putem kojih se dolazi do konkurentnosti između bilo kojih tvrtki u

svijetu pa tako i farmaceutskih tvrtki jesu inovacije. Razina inovacije ovisi o trudu i

ulaganju u R&D zajedno s eksternim tehnološkim izvorima. Beztehnološke raznolikosti,

intenziteta znanosti, R&D intenziteta i inovacija nema ni napretka u poslovanju

farmaceutskih tvrtki.

46

4. FARMACEUTSKE TVRTKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

„Nova ekonomija“ konkurentnost tvrtki temelji na visokoj tehnologiji, znanju i

inovacijama, globalnom povezivanju i strateškim udruživanjem krupnih tvrtki-

multinacionalnih kompanija i transnacionalnih kompanija i korporacija.

Konkurentnost tvrtki prvenstveno se zasniva na brendovima, patentima, zaštitnim

znakovima, standardima i dizajnu. Osim toga važan je i mehanizam stvaranja

konkurentske prednosti kroz unaprijeđene kvalitete, uvođenje inovacija kao ključnog

indikatora poduzetničke dinamike tvrtke, te razvijanje istraživanja i razvoja.

Cilj svake tvrtke je upravo održiva konkurentska prednost, jer pridonosi

iznadprosječnoj veličini dobiti koja osigurava samoodržanje, te stalni rast i razvitak

gospodarskog subjekta. (Sundać, Švast, 2009.)

U sljedećoj tablici prikazan je broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji na području

europskih zemalja u 2013. godini.

Tablica 8: Broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji (europske zemlje, 2013. godine)

Broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji

Njemačka 110,036

Francuska 93,209

UK 73,000

Italija 62,300

Švicarska 40,913

Španjolska 36,992

Belgija 33,701

Mađarska 22,600

Slovenija 8,550

Hrvatska 5,800

Norveška 3,800

Slovačka 3,000

Cipar 1,140

Malta 445

Estonija 400

Izvor: izradila autorica prema podacima iz Statista, pregledano 25.06.2015.

47

U tablici je vidljivo kako najveći broj kvalificiranih osoba zapošljava farmaceutska

industrija Njemačke. Sa ukupno 110.036 zaposlenih u prednosti je pred Francuskom

koja zapošljava 16.827 osoba manje. Slijedi ju Ujedinjeno Kraljevstvo s ukupno 73.000

zaposlenih. Zatim Italija, Švicarska, Španjolska itd. Hrvatska se, uzevši u obzir veličinu

države i broj stanovnika može pohvaliti s 5.800 zaposlenih osoba u toj industriji.

Zauzevši tako prednost pred velikom Norveškom, zatim Slovačkom, Ciprom, Maltom i

Estonijom.

U tablici 9 prikazano je ulaganje u razvoj i istraživanje na području europskih zemalja.

Promatrana godina je 2012, a rezultati su prikazani u milijunima eura.

Tablica 9: Ulaganje u R&D na području europskih zemalja u 2012. godini, (mil. eura)

Njemačka 5,767

Francuska 4,392

UK 5,187

Italija 1,230

Švicarska 4,965

Španjolska 997

Belgija 2,343

Mađarska 158

Slovenija 164

Hrvatska 40

Norveška 141

Slovačka nepoznato

Češka 49

Cipar 14

Malta nepoznato

Estonija nepoznato

Izvor: izradila autorica prema podacima iz EFPIA, 2014. str. 7.

Što se tiče ulaganja u razvoj i istraživanje, farmaceutska se industrija Hrvatske ne može

pohvaliti velikim iznosom. 40 milijuna eura je iznos koji Hrvatsku smješta na dno

ljestvice ulagatelja. (EFPIA, 2014.)

48

4.1. Potrošnja lijekova na području Republike Hrvatske

Hrvatska je relativno malo tržište ako se uzme u obzir demografska i ekonomska slika.

Lokalna populacija ima demografske karakteristike koje su slične populacijama

razvijenih zemalja. Postotak populacije koja je mlađa od 25 godina bilježi smanjenje

usporedivši ju sa starijom populacijom, onoj iznad 65. (Statistički ljetopis Hrvatske

2014.)

Starija je populacija češći subjekt kroničnih bolesti te na taj način i više ovisi o

određenim vrstama lijekova kao što su lijekovi za smanjivanje krvnog tlaka ili lijekovi

za snižavanje kolesterola.

Ova je činjenica „zadovoljavajuća“ za proizvođače lijekova. Međutim, s druge strane

ista ta činjenica je vrlo obeshrabrujuća s obzirom da starija populacija posjeduje slabiju

kupovnu moć.(Statistički ljetopis Hrvatske 2014.)

U tablici 10 prikazane su ekonomske indikacije u Republici Hrvatskoj za četiri odabrane

godine.

Tablica 10: Ekonomske indikacije u Hrvatskoj

2005. 2008. 2012. 2013.

BDP, tržišne cijene (tekuće), Mil. kuna 266 652 343 412 327 021 326 849

Godišnji prosjek broja stanovnika, tis. 4 312 4 311 4 269 4 253

Stope rasta (%) 4,3 2,1 -2,2 -0,9

Izvor: izradila autorica prema podacima iz Statističkog ljetopisa Hrvatske 2014., str. 211.

U tablici su prikazani BDP, tekuće tržišne cijene u milijunima kuna, godišnji prosjek

broja stanovnika u tisućama te stope rasta u postocima za četiri navedene godine.

Navedeni parametri predstavljaju ekonomske indikacije u Hrvatskoj. Može se primijetiti

kako je BDP rastao do 2008. godine. Od tog trenutka na dalje BDP bilježi pad

uzrokovan svjetskom krizom. Broj stanovnika također bilježi pad u promatranom

razdoblju. Što se tiče stope rasta, u 2012. godini zabilježen je negativan rast, odnosno

pad.

49

Hrvatske mirovine jedva mogu zadovoljiti osnovne potrebe. Vlada kontinuirano

smanjuje prava jamčenja obveznog zdravstvenog osiguranja. Pacijentima su nametnute

nove regulative za zdravstvene usluge i lijekove. U budućnosti će potrošnja lijekova

uglavnom ovisiti o financijskom stanju pojedinca, a sve manje i manje lijekova će biti

dostupno na recept. Ova situacija će uzrokovati pritisak na proizvođače lijekova za

smanjenje cijena, a time i troškova, u suprotnom, doživjeti će pad prihoda i dobiti.

Hrvatsko farmaceutsko tržište je regulirano od strane Vlade putem Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje (HZZO). HZZO regulira medicinske usluge za pacijente

pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranje prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju

iz 2001. godine. HZZO, u skladu s Ministarstvom Zdravlja izdaje popis lijekova koji su

u potpunosti pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem nazvanim lista A, te popis

lijekova koji su djelomično pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, nazvanim

lista B. HZZO također određuje i cijene lijekova.

U sljedećoj tablici prikazana je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u milijunima

kuna za razdoblje od 2007. do 2012. godine.

Tablica 11: Ukupna potrošnja lijekova u RH (2007.-2012., u mil. kuna)

GODINA UKUPNI IZNOS (Mil. kn)

2007 3.888

2008 4.171

2009 4.615

2010 4.837

2011 5.068

2012 5.075

Izvor: obradila autorica prema podacima od Draganić, Žeželić, Šarinić, Kraljević, 2014.

U statističkom prikazu potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do

2012. godine sastavljenom od strane HALMED-a, može se primijetiti kako je najveći

ukupni promet zabilježen posljednje, 2012. godine u iznosu od 5,075 milijuna kuna

odnosno 0,13% više u odnosu na 2011. godinu. Procjena je da navedeni troškovi u

2012. Odgovaraju iznosu od oko 1.184,00 HRK po stanovniku. Povećanje troškova u

50

2012. godini bilo je manje nego u 2011. godini kada je povećanje potrošnje u odnosu na

2010. godinu iznosilo 4,8%. (HALMED, 2014.)

Na sljedećem grafikonu prikazana je potrošnja lijekova u Hrvatskoj za razdoblje od

2007. do 2012. godine. Grafikon je izradio autor na temelju podataka iz tablice 11.

Grafikon 10: Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj (2007.-2012.)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz prethodne tablice

Tablica i grafikon prikazuju da su ukupni financijski troškovi porasli za 30% tijekom

posljednjih šest godina, odnosno od 2007. do 2012. godine.

U svrhu smanjenja troškova u 2012. godini uveden je novi sustav cijena za lijekove. S

obzirom na veću prisutnost generika na tržištu, tim se sustavom osigurava niža cijena

lijekova.

Osim što ovaj sustav cijena lijekova znači smanjenje njihove cijene, znači i posljedično

manje opterećenje za proračun države, ali ujedno i negativan utjecaj na farmaceutske

proizvođače lijekova. (HALMED, 2014.)

Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju u proizvodnji lijekova te se po tome može

mjeriti s bilo kojom zemljom u svijetu. Također, ne nedostaju joj visoko obrazovani

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2007 2008 2009 2010 2011 2012

Ukupna potrošnja lijekova

Ukupna potrošnja lijekova

51

kadar ljudi, odnosno stručnjaka kao i istraživačkih i proizvodnih postrojenja.

(Martinović, 2010.)

4.2. Vodeće farmaceutske tvrtke u RH

U Hrvatskoj je registrirano 37 farmaceutskih tvrtki od kojih je šest u skupini velikih. U

suštini, predstavljaju gotovo cijelu domaću proizvodnju lijekova. Sve ostale tvrtke

imaju zanemariv utjecaj na tržištu.

Sljedeća tablica predstavlja 17 farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj koje drže vodeće

pozicije.

Tablica 12: Farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj

Izvor: izradila autorica prema podacima od Martinović, 2010.

Od svih hrvatskih tvrtki najveća je Pliva koja je s prihodom od 3,1 milijardu kuna i

dobiti od 336 milijuna u 2013. godini. obilježena kao najznačajniji regionalni lider

TVRTKA SJEDIŠTE VELIČINA VLASNIŠTVO

Apis D.O.O. Sisak Mala Privatna od osnutka

Belupo Lijekovi i Kozmetika D.D.

Koprivnica Velika Mješovita- preko 50% privatna

Biognost D.O.O. Zagreb Mala Privatna od osnutka

Darih D.O.O. Zagreb Mala Privatna od osnutka

Farmal D.D. Ludbreg Srednja Privatna od trenutka privatizacije

Farmguard D.O.O. Čakovec Mala Privatna od osnutka

Fidifarm D.O.O. Rakitje Srednja Privatna od osnutka

Imunološki Zavod D.D. Zagreb Velika Mješovita- preko 50% državna

Jadran - Galenski Laboratorij D.D.

Rijeka Velika Privatna od osnutka

Lan D.O.O. Zagreb Mala Privatna od osnutka

Milabo D.O.O. Miljana Mala Privatna od osnutka

Pliva Farmaceutika D.D. Zagreb Velika Mješovita- preko 50% privatna

Pliva Hrvatska D.O.O. Zagreb Velika Privatna od osnutka

Trešnjevka Laboratorij D.O.O. Zagreb Mala Privatna od osnutka

Genera D.D. Rakov Potok Velika Privatna od osnutka

Vidorea D.O.O. Lopatinec Mala Privatna od osnutka

52

farmaceutske industrije. U odnosu na prethodnu godinu, Pliva je u 2013. imala 6,6 %

manji prihod i čak 40 % manju dobit.

Ova tvrtka, koja posluje u sklopu izraelskog koncerna Teva, ostvarila je lani izvoz

vrijedan 2,2 milijarde kuna. (Bičak, 2014., pregledano 07.04.2015.)

No, s obzirom da veliki dio supstata za svoje lijekove mora i uvoziti, istodobno je i

imala veliki uvoz od ukupno 1,56 milijardi kuna. Pliva je i najznačajniji poslodavac u

ovom sektoru s 1816 zaposlenih krajem 2013. godine. Na drugom mjestu po prihodu, a

na trećem po broju zaposlenih, je riječki JGL s prihodom od 684,9 milijuna kuna, a što

je rast od 10,7 posto u odnosu na godinu prije. Dobit od 67,2 milijuna kuna je bila 3,6

posto manje nego u 2012. Riječki farmaceut zapošljava 639 ljudi, a u izvozu je ostvario

510,1 milijun kuna prihoda, a što je porast od 15,9 posto. Istodobno je JGL uvezao

supstata vrijednih 187,4 milijuna kuna. (Bičak, 2014., pregledano 07.04.2015.)

Belupo lijekovi i kozmetika, iz sustava Podravke, je u 2013. imao prihod od 667,7

milijun kuna uz dobit od nešto manje od 100 milijuna. U odnosu na godinu prije prihod

im je lani porastao 2,9 posto, a dobit gotovo sedam posto. Od ukupne realizacije,

Belupo je lani izvezao 235,9 milijuna kuna.

Hospira Zagreb je u 2013. prihodovala 273,1 milijun kuna, a što predstavlja rast od 111

posto u odnosu na godinu prije. Dobit im je bila fascinantnih 133,1 milijuna i 533 posto

veća nego u 2012. Tvrtka upošljava 129 ljudi, a zanimljivo je da im gotovo čitav prihod

dolazi od izvoza. (Bičak, 2014., pregledano 07.04.2015.)

Top 5 najvećih farmaceutskih tvrtki zatvara Genera, bivša Plivina Veterina, koja je

imala prihod od 186,9 milijuna kuna i dobit nešto veću od četiri milijuna. Genera je

krajem prošle godine zapošljavala ukupno 218 ljudi. (Bičak, 2014., pregledano

07.04.2015.)

Pliva, u tablici 12 navedena kao Pliva Farmaceutika d.d., više se ne može smatrati

domaćom tvrtkom, ali kako je u stranim rukama tek kraće vrijeme, tj. od 2006. godine,

53

može se promatrati kao primjer domaće tvrtke koja ja odabrala strategiju akvizicije sa

svim posljedicama koje takva strategija nosi sa sobom. (Martinović, 2010.)

U tablici se također nalazi i Pliva Hrvatska. To je tvrtka koja je u vlasništvu Grupe

Pliva- Pliva Farmaceutika. Cilj osnivanja tvrtke Pliva Hrvatska nije sasvim jasan, a nije

ni jasna niti njena budućnost. Prema podacima iz tvrtke Pliva Hrvatska, ona djelom

pripada Pliva Grupi koja proizvodi lijekove samo za hrvatsko tržište. Međutim, ta

tvrdnja nije točna. Pliva Hrvatska je 2007. godine ostvarila 1 220 435 415 kn prihoda od

prodaje u inozemstvu, dok Pliva Farmaceutika samo 87 807 149 kn. (Martinović, 2010.)

Sve farmaceutske tvrtke u RH bave se isključivo proizvodnjom generičkih lijekova.

Proizvodnja originalnih lijekova rezervirana je za velike globalne proizvođače. Naime,

samo veliki proizvođači imaju potencijal proizvoditi skupocjena i dugotrajna

istraživanja. Plivi se dogodio Sumamed. „Dogodio“ je pravi izraz jer se kasnije nije

ponovilo ništa slično. Domaći proizvođači lijekova se ne mogu mjeriti sa velikim

farmaceutskim tvrtkama. Pliva je svoj Istraživački centar prodala kompaniji

GlaxoSmithKline čim je istekla zaštita Sumameda jer nije bilo dovoljno novaca za

financirati istraživačke projekte. (Martinović, 2010.)

Belupo d.d. je drugi po veličini proizvođač lijekova u Republici Hrvatskoj. Osnovan je

1971. godine. Vodeća je farmaceutska tvrtka u Republici Hrvatskoj po prodaji lijekova

s učinkom na kardiovaskularni sustav i lijekova s učinkom na kožu. U njenom

proizvodnom programu navedena ja proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda te

proizvodnja farmaceutskih pripravaka. (Martinović, 2010.)

Belupo danas posluje na preko 16 europskih farmaceutskih tržišta a 2013. godine

osnovala je tri nova predstavništva- u Kijevu, Warszawi te u Almaty s ciljem širenja i

pozicioniranja tvrtke na tržište istočne Europe.

Belupo 47,2% prodaje ostvaruje na domaćem, hrvatskom tržištu, dok ostalih 52,8%

ostvaruje na inozemnim tržištima.

54

Među deset najprodavanijih OTC brandova u Hrvatskoj, prva dva mjesta pripadaju

Belupovom Neofenu i Lupocetu. U Belupu trenutačno radi oko 1300 ljudi, od toga 1050

u Hrvatskoj i 250 u inozemstvu. (Martinović, 2010.)

Imunološki zavod d.d. najstariji je proizvođač lijekova u ovom dijelu Europe. Od 1893.

godine i njihovog cjepiva protiv ospica pa do današnjih virusnih i bakterijskih cjepiva,

preparata iz ljudske i konjske plazme, alergena te drugih proizvoda vodi ih cilj

prevencije i suzbijanja bolesti.

Osamdesetih godina Imunološki zavod postao je dobavljač cjepiva protiv morbila za

agencije UN-a, a temeljena je na soju Edmonston. Zagreb te je prodana u Švicarsku,

Indiju i Meksiko. (Imunološki zavod, pregledano 07.04.2015.)

Sljedeći grafikon prikazuje prijavu ospica u hrvatskoj u razdoblju od 1949 do 2012.

godine.

Grafikon 11: Prijava ospica u Hrvatskoj (1949.-2012.)

Izvor: izradila autorica prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2014., str. 13.

Putem grafikona se može doći do zaključka kako je uvođenjem cijepljenja 1968. godine

bitno smanjen broj prijava ospica u Hrvatskoj.

0

5000

10000

15000

20000

25000

19

49

19

52

19

55

19

58

19

61

19

64

19

67

19

70

19

73

19

76

19

79

19

82

19

85

19

88

19

91

19

94

19

97

20

00

20

03

20

06

20

09

20

12

cijepljenje

uvedeno 1968

55

Zbog dokazane imunogeničnosti, cjepivo protiv ospica Edmonston- Zagreb u prednosti

je pred drugim cjepivnim sojevima, zato je pogodno za cijepljenje djece u nerazvijenim

zemljama i zemljama u razvoju.

Osim cjepiva protiv morbila, Imunološki zavod izvozi mnoga druga cjepiva među

kojima su i cjepiva protiv tetanusa, difterije, meningokoka. (Imunološki zavod,


Jadran Galenski Laboratorij d.d. je tvrtka iz Rijeke utemeljena 1991. godine. To je

tvrtka koja je izrasla na temeljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu

magistralnih i galenskih pripravaka Ljekarne Jadran Rijeka. Godinu 1991. obilježio je i

njihov prvi registrirani lijek, Carbo Medicinalis (aktivni medicinski ugljen), koji je, kao

klasični apsorbens i antidot i danas nezaobilazan u terapiji trovanja i dijareja. JGL danas

broji 650 zaposlenih, a njih 70% ima visoku stručnu spremu, a prosječna dob zaposlenih

je 37 godina. U svom portfelju ima preko 100 brendova, 540 vlastitih proizvoda i 1100

proizvodnih varijacija. Uz domicilno tržište, također posluje i na inozemnom tržištu

Jugoistočne Europe, CIS-a16 i ostatka svijeta. JGL danas ponosno "stoji" na drugom

mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji s ostvarenim prihodima od 872 milijuna

kuna u 2013. godini na razini Grupe. (Jadran Galenski Laboratorij, [JGL], pregledano

07.04.2015.)

Još jedna tvrtka koja se nalazi u šest najvećih farmaceutskih tvrtki RH je 2009. godine

promijenila naziv iz Veterina d.d. u Genera d.d. iz razloga što se tvrtka osim

veterinarskom djelatnošću počela baviti i humanom farmaceutikom. Genera d.d. je

zapravo postala grupacija tvrtki Veterina d.o.o., i farmaceutske tvrtke Vitamedera d.o.o.

(Hrvatska izvještajna novinska agencija, [Hina], 2009., pregledano 08.04.2015.)

Genera slovi za najstariju i najveću proizvodnu tvrtku veterinarsko-medicinskih

proizvoda u RH. Poslovno područje tvrtke obuhvaća razvoj, proizvodnju registraciju i

prodaju proizvoda, nutritivnih dodataka stočnoj hrani i dezinficijensa za veterinarsku

uporabu.

Genera d.d. svojom gotovo stogodišnjom tradicijom proizvodnje visokokvalitetnih

veterinarsko-medicinskih proizvoda [VMP] jedan je od ključnih poslovnih subjekata u

16 CIS- (The Commonwealth of Independent States)- Zajednica Nezavisnih Država

56

preventivi i terapiji zaraznih, nametničkih i metaboličkih bolesti u domaćih životinja na

prostorima Republike Hrvatske, susjednih država i u 20-ak zemalja Europe, Afrike,

Azije, Indonezije i na Novom Zelandu. (Genera, pregledano 08.04.2015)

Od ukupno 37 registriranih domaćih farmaceutskih tvrtki u Republici Hrvatskoj, može

reći da tim tržištem „vladaju“ pet najjačih tvrtki. Pliva, JGL, Belupo, Hospira Zagreb te

Genera. Međutim, sve hrvatske farmaceutske tvrtke ne zadovoljavaju ni pola domaće

potrebe za lijekovima. U istraživanju doktorandice Martinović može se pronaći podatak

za 2007. godinu gdje tvrdi kako Hrvatska uvozi znatnu količinu lijekova, jer 57%

potrošnje ide u inozemstvo. Zbog nedostatka tehnologije u Hrvatskoj se dio lijekova

uopće ne može proizvesti. Tvrtke koje se ipak bave proizvodnjom obično se

opredjeljuju za proizvodnju generičkih lijekova, s obzirom da je to jeftinija solucija.

4.3. Konkurentnost farmaceutskih tvrtki u Republici Hrvatskoj kroz

patente i tehnološke inovacije

Kao industrija, hrvatski farmaceutski sektor je vrlo dobro razvijen. Predstavlja 4% od

ukupne prerađivačke industrije u zemlji i zapošljava 1,7% od ukupne radne snage,

također u prerađivačkoj industriji. (Jessop, 2011., pregledano 19.06.2015.)

U sljedećoj tablici prikazani su odabrani ekonomski pokazatelji 10 najvećih

farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj u 2013.godini

57

Tablica 13: Odabrani pokazatelji 10 najvećih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj (2013. godina)

PLIVA JGL BELUPO

PROSJEK VODEĆIH

10

Ukupni prihodi (u mil. kn) 3.097,6 684,9 664,8 516,9

God. stopa promjene prihoda (u %) -6,6 10,7 2,3 13,8

Dobit nakon oporezivanja (u mil. kn) 435,8 71,8 93,2 64,3

Neto profitna marža (u%) 14,1 10,5 14,0 -6,4

Profitabilnost imovine (u %) 6,2 9,5 10,2 3,4

Profitabilnost kapitala (u%) 11,0 20,4 14,2 16,5

Koef. tekuće likvidnosti 5,0 2,7 1,8 2,5

Omjer ukupnog duga i vlastitog

kapitala 0,8 1,4 0,5 0,5

Broj zaposlenih 1.816 639 829 406

Produktivnost (u 000 kn) 365,5 338,8 276,4 356,0

Izvor:izradila autorica prema podacima od Barbić, 2014., str. 17.

Usporedbom pokazatelja profitabilnosti Plive kao vodeće tvrtke i njezinih najvećih

konkurenata, može se primijetiti kako Pliva ne ukazuje na dominaciju u terminima

ostvarene profitne marže. Najveću profitabilnost imovine ostvario je Belupo, dok je

JGL zabilježio najveću profitabilnost kapitala. Međutim, najveću produktivnost rada

ipak bilježi Pliva, unatoč velikom broju zaposlenika. S druge strane, Belupo ostvaruje

ispodprosječnu produktivnost što se može objasniti relativno velikim brojem

zaposlenika, koji je naime smanjen s obzirom na prošlu 2012. godinu tijekom programa

zbrinjavanja viška radnika, putem kojeg je grupu Podravka napustilo preko 1000 ljudi.

Pored toga, JGL i Plivu nisu zabilježili takvi problemi. U navedenim dvjema tvrtkama

prati trend zapošljavanja djelatnika u novim proizvodnim kapacitetima, kao što je već

spomenuto u radu.

Kroz pokazatelje zaduženosti, JGL je najzaduženija tvrtka s najnepovoljnijim odnosom

duga i vlastitog kapitala međutim to je vjerojatno usko povezano s novim ulaganjima u

širenje proizvodnih kapaciteta. (Barbić, 2014.)

Što se tiče 2011. godine, hrvatske su farmaceutske tvrtke ostvarile prometa od 552,4

milijuna eura. Broj zaposlenih je iznosio 4,421. Prosječne bruto plaće iznosile su 1,800

58

eura, dok je ukupan udio od farmaceutske industrije u izvozu iznosio 4,4%. (Agencija

za investicije i konkurentnost, 2013., pregledano 19.06.2015.)

Broj registriranih patenata je zabrinjavajuće nizak u većini EU država. Izdvajanja za

istraživanje i razvoj značajno su ispod potrebne razine u gotovo svim EU članicama.

Komercijaliziranje izuma i novih tehnoloških rješenja često je previše složeno te

nedovoljno koordinirano između onih koji proizvode nova znanja i onih koji ga

primjenjuju u industrijskoj proizvodnji.

U Hrvatskoj je danas zakonom zaštićeno ukupno oko 3,500 patenata. Usporedi li se to s

drugim europskim zemljama, zaključak neće biti osobito optimističan. Prema podacima

Europskog ureda za patente, godišnje se kod njih zatraži zaštita oko 245.000 patenata.


Osamdesetih godina prošlog stoljeća skupina istraživača iz Plive sintezirala je novi

makrolidni antibiotik azitromicin, poslije nazvan Sumamed. Dovršenje istraživanja na

vlastitom antibiotiku, njegova patentna zaštita i registracija su događaji od velike

važnosti za Plivu i hrvatsku farmaceutsku industriju. Niske koncentracije u serumu,

visoke u tkivima, ciljano djelovanje na mjesto infekcije pridjenule su mu nadimak

„pametan antibiotik“. (MEDICUS, 2008.)

Azitromicin, novi antibiotik koji je sintezirao tim stručnjaka kemičara iz Plivea kasnije

prozvan Sumamed na hrvatskom tržištu je zaslužio posebno mjesto što se tiče pregleda

najboljih hrvatskih izuma. Pod vodstvom doktora Slobodana Đokića, tim stručnjaka je

1980. otkrio formulu kemijskog spoja azitromicina. Taj se spoj pokazao vrlo efikasnim

u terapijskom liječenju bakterijskih infekcija. 1981. spoj je patentiran, ali zanemaren od

strane vlasnika i njihovog marketinga dok ga nisu Pfizerovi znanstvenici ponovno

pronašli prelistavajući dokumentaciju patentiranih kemijskih spojeva.

1986. Pliva i Pfizer potpisali su ugovor kojim je Pfizer dobio ekskluzivna prava za

prodaju azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe. Dvije godine kasnije, Pliva

je lansirala na tržište Centralne i Istočne Europe svoj azitromicin po imenom Sumamed.

Razvitkom tržišta, 1991. na bazi istog spoja Pfizer je izdao Zithromax i Zentiva Azitrox.

59

Među bolestima koje liječi azitromicin jesu infekcije gornjih i donjih dišnih puteva,

infekcije kože i potkožnog tkiva, spolno prenosive bolesti, infekcije želuca i

dvanaesnika te liječi upalnu bolest zdjelice.

Sumamed se kao lijek profilirao tokom dva desetljeća distribucije na domaćem i

stranom tržištu u proizvod iznimne prepoznatljivosti, kvalitete i ugleda pa je samim

time zaslužio i oznaku kao brand „Izvorno hrvatsko“. (Tomišić, 2011.)

Pliva se ovim otkrićem uvrstila među malobrojne farmaceutske tvrtke koje imaju vlastiti

originalni lijek, a Hrvatska među malobrojne zemlje u svijetu koje imaju originalni

lijek. (Pliva Hrvatska, 2013.)

1952. godine Pliva utemeljuje vlastiti istraživački institut gdje su razvijali vlastite

laboratorijske i tehnološke postupke za mnoge farmaceutske proizvode. Osim

sulfonamida ubrzo počinje i proizvodnja vitamina C, pa vitamina B6, a nedugo zatim i

oksitetraciklina, antibiotika čija se proizvodnja zasniva na biotehnologiji.

Nastavljaju se istraživanja u području metaciklina, beta-laktamskih antibiotika, derivata

eritromicina i prijavljuju prvi patenti u tom području. (Pliva Hrvatska, 2013.)

Kao prirodni slijed istraživanja ljekovitih supstancija također se razvilo područje

istraživanja i razvoja gotovih lijekova koje ubraja i razvoj formulacija, uvođenje novih

tehnologija i pakirnih materijala, primjenu raznorodnih analitičkih tehnika, praćenje

stabilnosti proizvoda. Kroz ove laboratorije prošli su gotovo svi lijekovi za humanu

primjenu koji se proizvode u Plivi. (Pliva Hrvatska, 2013.)

S obzirom da je Pliva jedina farmaceutska tvrtka s vertikalno integriranom

proizvodnjom u Hrvatskoj, uloga istraživanja i razvoja za ukupno poslovanje tvrtke

neprocjenjive je važnosti. U 2011. godini izdvojili su oko 7% u vlastita ulaganja za

istraživanje i razvoj što je gotovo milijarda dolara. (Pliva Hrvatska, 2013.)

Pliva također ima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu u vidu lijekova na recept.

Gotovo 200 molekula u više od 290 oblika registrirano je nalazi se na listi Hrvatskog

zavoda za zdravstveno osiguranje u 2011. godini, a u planu su registracije većeg broja

novih proizvoda. (Pliva Hrvatska, 2013.)

60

Danas je Plivino istraživanje i razvoj usmjereno na razvoj generičkih lijekova. Pri tome

je cilj razvoj novih gotovih lijekova primjenom raznih tehnologija utemeljenih na

znanstvenim pravilima struke kao i povećati razinu znanstvene i stručne ekspertize na

području primjene novih tehnoloških postupaka u razvoju novih lijekova. (Pliva

Hrvatska, 2013.)

S druge strane, Belupo je vodeći proizvođač u Hrvatskoj po prodaji lijekova s učinkom

na kardiovaskularni sustav i učinkom na kožu. 2015. godine započinju izgradnju novih

tvornica krutih te polukrutih i tekućih oblika lijekova. (Belupo, pregledano 04.04.2015.)

Vrijednost investicije iznosi 390 milijuna kuna u tri godine, a gradnjom novih

proizvodnih pogona Belupo će novim proizvodima i novim tehnologijama ojačati svoju

konkurentsku tržišnu poziciju s jedne strane, a s druge strane novim proizvodnim

kapacitetima postat će proizvodno fleksibilniji. (Šlabek, 2013., pregledano 26.06.2015.)

Belupo trenutačno ima dvije tvornice u Koprivnici, tvornicu krutih farmaceutskih oblika

te tvornicu polukrutih farmaceutskih oblika – krema, masti i gelova, koje zajedno s

novim laboratorijima kontrole kvalitete i skladišnim prostorom predstavljaju jedne od

najsuvremenijih proizvodnih pogona farmaceutske industrije u ovom dijelu Europe.

(Šlabek, 2013., pregledano 26.06.2015.)

2009. godine Belupo je dobio „Zlatni ključ“, nagradu koja mu je dodijeljena kao

najboljem hrvatskom izvozniku z područje Bosne i Hercegovine. Osim te nagrade,

publikacija „Reader's Digest“ u sklopu Trusted Brand Hrvatska17 je dodijelila nagradu

Belupovom Neofenu (sredstvo za ublažavanje bolova). (Belupo, pregledano

04.04.2015.)

Što se tiče razvoja i istraživanja kod JGL-a, njega čine različiti procesi. Uz mnogo

inovacija u tehnologiji, dizajnu, marketinškim strategijama, inovacijama u

formulacijama njihovih proizvoda treba istaknuti brend Meralys, koji je dio JGL-ovog

programa Aqua Maris. Pokrenut je idejom spajanja djelatne tvari- nazalnog

dekongestiva, ksilometazolin hidroklorida s morskom vodom. Kroz mnogo inovativnog

rješenja u proizvodnom postupku, metodama analize se pristupa konceptu tog brenda i

njegova razvoja. Svoju inovativnost pokazali su i kroz sistem infraredizajna kao

17istraživanje koje se provodi u RH o odnosu potrošača prema robi široke potrošnje

61

posebnog patentiranog načina označavanja ambalaže kojim se proizvod štiti od

krivotvorenja. (Vujić Šmaguc, 2012.)

JGL izvozi na 30 inozemnih tržišta, a za 2009. i 2010. godinu proglašen je najboljim

izvoznikom za Rusiju. Nedavno je otvorio i tvrtku u SAD-u. Ostvaruje uspješnu

suradnju sa inozemnim farmaceutskim poduzećima kao što su Krka, Bristol-Myers

Squibb, Zetta Pharmaceutici, Christian Hansen. Uz raznorazne nagrade i priznanja, JGL

je dobio i nagradu ˝Superbrands Croatia˝ za svoj brand JGL, kao i za Aqua Maris (sprej

za nos) i za Adrience. Nalazi se među 500 najuspješnijih poduzeća u Republici

Hrvatskoj. Bitno za spomenuti je da za svoj proizvod Aqua Maris koristi blagodati

morskih resursa, a taj brand je ujedno i jedan od najznačajnijih proizvoda Hrvatske.

(JGL, pregledano 05.04.2015.)

2014. godine proizveden je čak sto milijunti Aqua Maris, koji je danas jedan od

najuspješnijih hrvatskih izvoznih robnih marki. Petnaest je godina prošlo od početka

proizvodnje Aqua Marisa, a proizvod je trenutačno prisutan na tri kontinenta i u više od

30 zemalja svijeta, pri čemu izvoz čini 98 posto njegove prodaje. Sukladno podacima

kuće Nicholas Hall za 2013., Aqua Maris je najprodavanija globalna robna marka u

segmentu fizioloških otopina te otopina za nos na bazi mora s devet posto udjela na

tržištu. Izvoz u strukturi prodaje čini 77 posto, a u JGL-u posebno su sretni što su

tijekom 2013. pribavili 204 rješenja za nove registrirane proizvode, te činjenicom da su

na američkoj izložbi inovacija INPEX dobili zlatnu medalju za sustav Aqua Maris za

ispiranje nosa obogaćen vrećicama morske soli s eteričnim uljima. (Ražem, 2014.)

2014. godine projektom Pharma Valley koji obuhvaća postojeći proizvodni pogon te

novi proizvodni pogon koji svojom veličinom, financijskim parametrima i tehnološkim

inovacijama predstavlja jedno od najvećih ulaganja u novijoj gospodarskoj povijesti

Hrvatske, JGL uvelike poboljšava svoj položaj na tržištu farmaceutskih proizvoda.

Pharma Valley ima dva cilja- osigurati tehnološku razvojnu i skladišnu platformu ta

realizaciju dugoročnog plana razvoja tvrtke i objediniti proizvodno-tehnološke lokacije

na jednom mjestu. Proizvodna cjelina sadržavati će proizvodnju sterilnih otopina u

kapima i sprejevima te proizvodnju aerosola (Bag-on-Valve). Proizvode za veća tržišta

pakirati će na brzim strojevima, dok će proizvode za manja tržišta pakirati na malim i

62

fleksibilnijim strojevima. Jedno od inovacija je potpuno automatizirano skladište bez

prisutnosti ljudi s više od 5000 paletnih mjesta. Novitet je i prelazak sa serijske

proizvodnje na kontinuiranu proizvodnju kojom će JGL dobiti veliku fleksibilnost i

puno manja ulaganja u opremu i prostor. Linije za pakiranje proizvoda bit će

prilagođene zahtjevima tržišta, a nakon pakiranja svaka će kutija biti primljena od strane

robota, paletizirana i poslana automatski u skladište, najavljuje g. Poropat, upravitelj

farmaceutsko-tehničkih operacija u JGL-u. (Savić, 2014., pregledano 05.04.2015.)

Što se tiče tvrtke Genera d.d., udio njenog izvoza iznosio je 56%, dok je 2009. godine

bio za 20% manji, a iznosio je 36%. Ključna odrednica strategije te tvrtke je razvoj,

registracija, marketiranje i prodaja peradarskih vakacina na globalnom tržištu. 2014.

godine tvrtka je predala svoj prvi EU file u registracijski postupak na 13 europskih

agencija za lijekove kako bi proširila svoje aktivnosti te ušla u svijet najkompetitivnijih

uvjeta poslovanja i konkurencije. (Crnjak, 2014., pregledano 05.04.2015.)

Farmaceutska tvrtka Genera je 2011. godine od Europske komisije za znanost dobila

šest milijuna eura za razvoj svojega novog lijeka Osteogrow. Kako navode iz Genere,

projekt se odnosi na financiranje druge faze kliničkih ispitivanja Osteogrowa – lijeka za

liječenje akutnih prijeloma i defekata kostiju. Riječ je o zajedničkom projektu Genera

Istraživanja kao jedine biotehnološke tvrtke u hrvatskoj i Medicinskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, koji su otkrili i patentom zaštitili lijek. Klinička ispitivanja

provest će se u suradnji sa 11 partnerskih institucija iz Švedske, Češke, Austrije, BiH,

Engleske i Njemačke. Projekt Osteogrow obuhvaća klinička ispitivanja novog lijeka za

liječenje akutnih prijeloma i defekata kostiju te je prvi znanstveni projekt koji će biti

koordiniran samostalno iz Hrvatske. (Bičak, 2011.)

To je veliki uspjeh za tvrtku, s čime konkurira na domaćem farmaceutskom tržištu. U

planu tvrtke također je i razviti otkriće dviju osteogene naprave za regeneraciju kosti iz

krvi pacijenata na jeftin način, što će rezultirati globalno konkurentnim proizvodom.

Ostali patenti odnose se na regeneraciju hrskavice, liječenje dijabetesa, novih markera

za praćenje bolesti. Također, tvrtka planira jačanje svog stručnog kadra, a s time je već

započela dovevši Hermana Oppermanna, bivšeg dopredsjednika tvrtke Pfizer. (Crnjak,

2009., pregledano 27.6.2015.)

63

Na temelju analize farmaceutskih tvrtki na hrvatskom tržištu izdvojene su četiri koje

imaju vodeću poziciju u farmaceutskom sektoru. To su Pliva, JGL, Belupo i Genera.

Putem ekonomskih pokazatelja iz tablice 13 vidljive su prednosti u određenim

segmentima za svaku tvrtku. Pliva višestruko prednjači s ukupnim prihodom kao i

brojem kadra zaposlenih u toj tvrtki. Pliva je poznata po svom patentu, antibiotiku

azitromicinu (sumamedu), svojim visokim ulaganjima u istraživanje i razvoj lijekova

zbog čega zasluženo i drži vodeću poziciju na navedenom tržištu. JGL konkurira svojim

inovativnim proizvodom Aqua Maris te investiranju u proširenje pogona, ulaganjem u

nove inovacije itd. Nadalje, Belupo je vodeći proizvođač u Hrvatskoj po prodaji

lijekova s učinkom na kardiovaskularni sustav i učinkom na kožu, a također se može

pohvaliti širenjem vlastitih pogona te ulaganjem u nove tehnologije. Zatim Genera, koja

konkurira na tržištu sa svojim patentiranim lijekom Osteogrowa. Njezina tvrtka kćer

Genera Istraživanja je jedina biotehnološka tvrtka na ovim prostorima što ju podiže u

prosjek njezinih velikih konkurenata.

4.4. Generički lijekovi kao faktori konkurentnosti farmaceutskih tvrtki

Istekom patentne zaštite na lijek, proizvođači lijekova mogu, poštujući pravila

proizvođačke prakse, proizvesti generički lijek. Generički lijek nije lijek kopija. On

mora imati istu aktivnu supstancu, primjene, kvalitetu, neškodljivost, učinak, dozu i

indikaciju kao i originalni lijek.

Proizvođač generičkog lijeka mora prethodno prikazati rezultate bioekvivalencije

regulatornom tijelu, odnosno dokaz identične bioraspoloživosti lijeka na zdravim

dobrovoljcima u usporedbi sa originalom. Takva vrsta lijekova je jeftinija jer

proizvođač ne moraju proći skupa pretklinička i klinička ispitivanja. Mnogobrojne

globalne farmaceutske tvrtke osim patentiranih lijekova proizvode i generičke verzije

svojih originalnih lijekova koji su pred istekom zaštite. Razvoj takvog lijeka reducira

troškove, sredstva se usmjeravaju na razvoj novih lijekova.

Važno je napomenuti da neka odstupanja u čistoći i jačini jesu dozvoljena u proizvodnji

generičkih lijekova. Također, smiju imati različite neaktivne komponente (npr. punila,

64

sredstva protiv zgrudnjavanja, bojila- u formiranju npr. tabletiranog oblika) u odnosu na

originalni lijek.

FDA18 je u razdoblju od 1996.-2007. godine provela 2070 studija na dobrovoljcima koji

su zdravi,a ispitivala se razlika u apsorpciji originalnog u odnosu na generički lijek.

Zabilježena je razlika od svega 3,5%. (Piškulić Radionov, 2014., pregledano

05.04.2015.)

Proizvodnjom jeftinijih generika, lijekovi su postali dostupni u zemljama gdje do tada

nije bilo moguće liječenje mnogim lijekovima radi njihove skupoće (cjepiva npr).

Svakako bi pacijent morao imati pravo informiranosti se o razlici i sličnosti generika i

originalnog lijeka, ali i mogućnost odabira koji lijek želi koristiti u liječenju. (Piškulić

Radionov 2014., pregledano 05.04.2015.)

Istraživanje iz 2006. pokazalo je da su, zahvaljujući genericima, cijene 10

najpropisivanijih lijekova pale čak 47 %, zbog čega je njemački zdravstveni sustav

uštedio gotovo 100 milijuna eura. Velike uštede zbog široke upotrebe generičkih

lijekova bilježe i druge zemlje - Danska 48 %, Nizozemska 41 %, Francuska 35 % i

Austrija 27 %. (Hina, 2014., pregledano 06.04.2015.)

U Hrvatskoj udio generika iznosi 65 %, a na njih se troši 35 % ukupnog novca za

lijekove. Od 2009. cijene generika su kod nas u stalnom padu, za razliku od cijena

originalnih lijekova koje su blago rasle. Sveukupno, zbog pojeftinjenja generika cijena

lijekova u Hrvatskoj je od tada pala s 0,42 eura po kutiji na današnjih 0,35 eura. Po

podacima HZZO-a, na listi lijekova je 2009. bilo 2900 pakiranja, a danas ih je 4000.

Najviše generika je u grupi statina, antihipertenziva i inhibitora protonske pumpe.

Primjerice, samo u grupi atorvastatina na listi je čak 70 pakiranja tog lijeka od 13

proizvođača. Također, u grupi pantoprozola ima 44 pakiranja od 11 proizvođača.

Stručnjaci ističu kako uštede koje sustav ostvari uz pomoć generičkih lijekova, mogu se

preusmjeriti u nabavu novih skupljih lijekova, što predstavlja korist za pacijente. (Hina,

2014., pregledano 06.04.2015.)

18 FDA- (Food and Drug Administration)- Agencija nadležna za kontrolu sigurnosti hrane i lijekova

65

U Republici Hrvatskoj zaposleno je oko 5,900 ljudi na području farmaceutske

industrije. Ta brojka Hrvatsku dovodi u sredinu na europskoj razini. Što se tiče ulaganja

u istraživanje i razvoj, Hrvatska je sa svojih 40 milijuna eura naspram drugih europski

zemalja smještena na dno ljestvice. Što se tiče populacije, ona starija je u povećanju što

je zadovoljavajuće za farmaceute s obzirom da je to populacija s najviše oboljenja.

Generički lijek je vrsta farmaceutskog proizvoda kojem pribjegava većina hrvatskih

proizvođača. Razlog tomu je bezrizična, jeftinija proizvodnja. Farmaceuti su

proizvodnjom generičkih lijekova uštedjeli velike svote novca, a njihova sigurnost i

efikasnost je jednaka onoj originalnog lijeka.

Od ukupno 37 farmaceutskih tvrtki, 6 tvrtki predstavlja gotovo cijelu domaću

proizvodnju a među njima ističu se Pliva, JGL, Belupo i Genera. Svojim ulaganjima u

inovacije i patentne zaštite te ulaganjem u istraživanje i razvoj, kao i visokom stopom

izvoza lijekova, međusobno pokušavaju konkurirati. Međutim, putem Vladinih

regulativa, tvrtke su ograničene u vlastitom poslovanju. Dolaskom ekonomske krize u

Hrvatsku, u svrhu smanjenja troškova snizile su se cijene lijekova što nije pogodovalo

farmaceutskim tvrtkama. Proizvodeći generičke lijekove koji su puno jeftiniji od

originalnih lijekova, farmaceuti ipak uspijevaju preživjeti aktualnu krizu.

66

5. PERSPEKTIVA RAZVOJA FARMACEUTSKIH TVRTKI U

REPUBLICI HRVATSKOJ POMOĆU PATENATA I

TEHNOLOŠKIH INOVACIJA

Hrvatske farmaceutske tvrtke zadovoljavaju manje od polovice domaćeg tržišta. Cilj im

je probiti se na inozemno tržište budući da je domaće premalo. S druge strane, veći dio

domaćeg tržišta lijekova zauzimaju strani proizvođači. Domaće tvrtke izgurane su iz

vlastitog tržišta.

Hrvatske tvrtke imaju kapaciteta za veći udio na tržištu, ali kapacitet nije glavni

problem već konkurentnost koje nedostaje među hrvatskim proizvođačima lijekova.

Konkurentnost obuhvaća mnoge sadržaje. A među njima su i problemi koji se tiču

stanja u makro okruženju, kao npr. smanjenje tržišta.

Prema projekcijama Hrvatskog zavoda sa statistiku broj stanovnika u RH do 2015.

godine past će na 3,7 milijuna. To znači da će se ionako malo tržište dodatno smanjiti.

Smanjenje tržišta je problem svake industrije međutim, kod farmaceutske industrije ima

jedna specifičnost. Prijetnja nije samo u kvantitativnom smanjenju populacije, već i u

„kvalitativnom“. Dobri životni uvjeti i prevencija mogu spriječiti nastajanje mnogih

bolesti. Ako nema bolesti, nema ni potražnje za lijekovima. Zdrava populacija je noćna

mora svakog farmaceuta jer je farmaceutska industrija jedna od rijetkih industrija gdje

rastom kvalitete života opada potražnja za proizvodima. Da bi se održao rast u ovakvim

uvjetima tvrtke moraju ili ići na nova tržišta ili stvoriti potrebe za svojim proizvodima.

(Gajski, 2009.)

Kao što je već spomenuto, broj registriranih patenata je nizak, a to se odnosi na većinu

EU država. Osim toga, izdvajanja za istraživanje i razvoj značajno su ispod potrebe u

gotovo svim EU članicama. Što se tiče komercijalizacije izuma i novih tehnoloških

rješenja redovito je problem u složenosti i nedovoljnoj koordinaciji između onih koji

proizvode nova znanja i onih koji ga primjenjuju u industrijskoj proizvodnji.

Problem kopiranja tuđih radova, proizvoda ali i metoda, s druge strane i monopola i

opravdanosti ekskluzivnih prava s vremenom postaje jedno od glavnih uzroka sukoba

svjetskog gospodarstva.

67

Sve to potiče na pristupanje razvoja inovativnosti u zemlji sa mnogo više pozornosti i

sistematike, kao i definiranjem jasnih strategija razvoja u koje su skombinirane i točno

određene sve potrebne mjere koje vode stabilnijem inovacijskom potencijalu zemlje.

Prenošenje visokih tehnologija i bolje povezivanje istraživanja i razvoja sa industrijom,

preduvjeti su rasta gospodarstva ali i konkurentnosti. Bez takvih koraka, snažnija

konkurentnost tvrtki nije ostvariva. (Kušen, 2013., pregledano 02.07.2015.)

Tržišna vrijednost današnjih tvrtki leži upravo u intelektualnom vlasništvu i patentima.

Uz inovacije, ključni su pokretači razvitka te omogućuju prednost pred sve oštrijom

globalnom konkurencijom. Kao prioritet prepoznate su nove tehnologije poput

biotehnologije i nanotehnologije koje omogućuju kompetitivnost industrije. Europska

Unije je u okviru Europa 2020 te Horizon 2020 predvidjela iznimno velika sredstva za

poticanje razvoja svih inovativnih projekata. To je svakako za tvrtke poput Plive,

Belupa, JGL-a, Genere d.d. i Imunološkog zavoda velika šansa u razvijanju kreativnih

ideja i izuma koji bi imali mogućnost pronalaska puta do komercijalizacije na tržištu.


U Republici Hrvatskoj zaposleno je oko 5,900 ljudi na području farmaceutske

industrije. Usporedi li se to sa drugim zemljama EU i nije velika brojka, no s obzirom

na veličinu zemlje i broj stanovnika ima potencijal. Što se tiče ulaganja, Hrvatska sa

svojih 40 milijuna eura naspram drugih europskih zemalja smještena je na dno ljestvice.

Međutim umrežavanjem znanstvenih potencijala s industrijom gdje bi Hrvatska

farmacija imala ponuditi konkurentnost su ključni koraci ka razvitku na tržištu. A

sustavnim poticanjem inovativnosti i kreativnosti u društvu jedini je smjer kreiranja

industrije utemeljene na znanju, koje je danas pretpostavka potrebne konkurentnosti i

boljeg pozicioniranja na globalnom tržištu.

Inovativne tvrtke suočene sa snažnom generičkom erozijom svojih «blockbustera»

(lijekova koji godišnje imaju promet veći od milijardu dolara) pa se u idućih pet godina,

samo na američkom tržištu, očekuje drastični pad prodaje od 70 milijardi dolara

lijekova čija patentna zaštita prestaje i koje će zamijeniti jeftiniji generički lijekovi. Svi

ti čimbenici dovest će do toga da rast prometa velikih farmaceutskih tvrtki više neće biti

dvoznamenkast. Međutim, ulaganja u razvoj novih lijekova, posebno u onkologiji,

zacijelo će omogućiti da farmaceutska industrija i dalje ostane jedna od najuspješnijih i

68

najprofitabilnijih u svijetu. Farmaceutska je industrija svojim radom pridonijela da ljudi

žive duže i zdravije.

Razvoj i istraživanje temelj su opstanka velikih tvrtki. Troškovi istraživanja sve su veći,

a smanjuje se broj novootkrivenih lijekova. To prisiljava tvrtke da se spajaju,

usredotočuju na terapijske skupine koje im jamče povrat uloženog novca, ili odustajanje

od ulaganja u razvoj novog lijeka i orijentaciju na generičke i biosimilarne lijekove.

Posljednjih se godina smanjio broj posve novih lijekova koji u jednoj godini dođu na

tržište i čiji promet iznosi više od jedne milijarde godišnje. Od 5 molekula koje uđu u

razvojnu fazu samo jedna dođe na tržište. Troškovi razvoja od najranije istraživačke

faze do izlaska na tržište udvostručili su se i već se približavaju jednoj milijardi dolara.

Kako što lake riješile taj problem, velike se tvrtke dakle udružuju i ostvaruju partnerstva

za zajednički nastup na tržištu ili otkupljuju prava na marketing nekog lijekova što ga

razviju male biotehnološke tvrtke.

Generičke tvrtke svojim lijekovima smanjuju vrijednost tržišta i dobit inovativnih tvrtki.

Generičko poslovanje postavlja temelje jeftinijim i bolje dostupnim lijekovima pa je

shvatljiva podrška zdravstvenih vlasti generičkim proizvodima.

Generički su proizvodi medicinski proizvodi koji imaju istu kvalitetu i sastav aktivne

tvari i istog su farmaceutskog oblika kao originalni medicinski proizvod, a čija je

bioekvivalentnost dokazana adekvatnim pokusima bioraspoloživosti. Generički lijekovi

terapijski su jednaki originalnom lijeku kojem je istekla patentna zaštita, a najveća im je

prednost u tome što su 20 do 75 % jeftiniji. Zbog svoje dostupnosti, generici snižavaju i

cijenu originalnog lijeka i troškove liječenja u cjelini. Rastući troškovi otvaraju vrata

farmaceutskog tržišta generičkim lijekovima, budući da su brojna istraživanja pokazala

da u EU ušteda može iznositi oko 11 milijardi eura godišnje.

Hrvatsko se tržište lijekova značajno povećava zadnjih godina s prosječnim godišnjim

rastom 15 do 20 %. Njegova se vrijednost procjenjuje na oko 4 milijarde kuna. Bolnički

lijekovi čine oko 20 % tržišta, a u izvanbolničkom ostatku oko 20 % čine tzv. OTC ili

bezreceptni lijekovi. Pretpostavlja se da će se udio bezreceptnih lijekova trajno

povećavati. U Hrvatskoj su uočljiva dva trenda drukčija od ostalih tranzicijskih zemalja:

više od 50 % tržišta lijekova čine generički lijekovi, koji su sve do nedavno bili samo 5

69

do 10 % jeftiniji od originalnih i inovativnih lijekova. No, takva se situacija mijenja i

približava europskim smjernicama politike o generičkim lijekovima. Obilježje je

hrvatskog farmaceutskog tržišta snažna lokalna proizvodnja u kojoj dominiraju Pliva i

Belupo, a uz njih se nalazi i Jadran Galenski Laboratorij te Genera d.d.. (Jovanović,

2006., pregledano 03.07.2015.)

U sljedećih 5 godina potrošnja lijekova će se još više pomaknuti prema generičkim

lijekovima, Pri čemu će udio troškova generičkih lijekova narasti s 27 na 36% u

ukupnim troškovima lijekova u 2017. godini.

Prilike na domaćem tržištu su izazovne, samim time zbog visokih troškova zdravstva,

najavljenih dodatnih ušteda u državnom proračunu te ograničenja cijena lijekova.

(Barbić, 2014.)

Potražnja za lijekovima nezaustavljivo raste. Razlog tomu je progresivno starenje

populacije, ekonomskog rasta, promjenjivog načina življenja i tehničkog napretka.

Istovremeno se povećavaju troškovi zdravstvene skrbi iz godine u godinu. Zdravstveni

djelatnici i državne vlasti svjesni su važnosti promidžbe generičkih lijekova i sve se više

trude ih primijeniti. (Sandoz, pregledano 4.07.2015.)

Potencijalna baza hrvatskih farmaceuta postoji, uz podršku države na način kao što to

imaju i tvrtke u Europi. Tvrtke ulažu u proširivanje vlastitih pogona, a za krajnji cilj

imaju proširivanje vlastitog asortimana na što više inozemnih tržišta te bi na taj način uz

inovacije i patentiranja proizvoda povećali svoju konkurentnu poziciju.

70

ZAKLJUČAK

Ovaj rad kreće od činjenica kako se otkrićem penicilina promijenila cijela povijest

čovječanstva. Današnje akvizicije i okrupnjavanja tvrtki stvorila su moćno tržište

farmaceutskih proizvoda koje se približilo iznosu od 900 milijardi dolara.

Na osnovi relevantnih podataka može se zaključiti da je farmaceutsko tržište jedno od

najunosnijih te da je sa prosječnom godišnjom stopom rasta na svjetskoj razini od 6 do

8% trenutno unosnije i od naftnog tržišta

Farmaceutska industrija se smatra jednom od najvitalnijih privrednih grana s gotovo

konstantnom tendencijom rasta. Čine ju preko 160 farmaceutskih tvrtki sa 50 000

različitih lijekova i ljekovitih supstanci. Zahvaljujući neprekidnim napredcima znanosti

i tehnologije, farmaceutska industrija kroz svoja istraživanja je evoluirala metode

proizvodnje lijekova što joj osigurava perspektivnu budućnost.

To je industrija sa najvećim omjerom R&D ulaganja po neto prodaji. Kao visoko

tehnološki sektor premašuje prosječne dodane vrijednosti po zaposlenome „Hightech“ i

prerađivačku industriju.

Kao glavni segmenti farmaceutske industrije javljaju se originalni kemijski lijekovi. To

su lijekovi koji su pod patentnom zaštitom. Zatim, generički lijekovi, OTC lijekovi,

aktivni farmaceutski sastojci, pomoćna sredstva te biološki sastojci.

Vodeća tržišta te industrije jesu SAD, Japan te Europa. U proteklih 40-tak godina

farmaceutsko se tržište povećalo 8 do 9 puta, a najprodavaniji lijek bio je Valium.

Posljednjih godina putem okrupnjavanja tvrtki, dovelo je do toga da petnaest tvrtki

korporacija drži dominantnu poziciju na svjetskom tržištu farmacije. Tvrtka Novartis se

trenutno nalazi na prvom mjestu te hvalevrijedne ljestvice. Ta se tvrtka može pohvaliti

razvitkom mnogih inovativnih proizvoda za pacijente i potrošače diljem svijeta, a

najpoznatiji su Ritalin i Klozarila.Koncern Pfizer je istaknuti proizvođač imunoloških,

onkoloških, kardioloških, neuroloških i drugih lijekova, a njegovi najpoznatiji lijekovi

su Lipitor, Viagra, Xanax. Taj koncern je godinama držao vodeću poziciju dok ga nije

Novartis sustigao.

71

Američko tržište lijekova valja istaknuti kao najveće globalno tržište za slobodno

formiranje cijena lijekova te posjeduje izuzetno jaku kupovnu moć. Njegova veličina i

moć prikazane su u 40%-50% ukupne dobiti farmaceutske industrije.

Što se tiče europskog tržišta lijekova, bilježi nešto slabiju vrijednost od američke.

Razlog tomu su brojne regulativne prepreke i eskalirajući troškovi na R&D do kojih je

došlo putem uvođenja fiskalnih mjera štednje 2010. godine. Međutim, farmaceutska je

industrija na tom tržištu od strateške važnosti za budućnost Europe te ima brojne

preduvjete da nastavi uspješnim putem.

Gledano kroz povijest, što se tiče ključnih otkrića, ona su se dogodila dvadesetih i

tridesetih godina prošlog stoljeća kada su otkriveni inzulin i penicilin koji se nedugo

zatim počinju masovno proizvoditi i distribuirati po svijetu. Tijekom sazrijevanja

javljaju se receptni i bezreceptni lijekovi. Šezdesetih godina uvodi se mogućnost

patentiranja proizvoda što je uvelike utjecalo na opstanak malih farmaceutskih tvrtki pa

su se počeli udruživati kako bi se održali na tržištu.

Kako bi farmaceutske tvrtke napredovale i međusobno konkurirale, one moraju ulagati

u modernizaciju tehnologije. Ta industrije je ključni doprinositelj medicinskom razvoju,

a primarno istraživanje preobražava u inovativno rješenje u vidu liječenja.

Kao temelj uspjeha te industrije jesu redovite inovacije. Svi novi lijekovi koji su

uvedeni na tržište, rezultat su dugotrajnog, skupog i riskantnog istraživanja i razvoja.

Danas troškovi razvoja samo jednog lijeka iznose preko 1,3 milijardi dolara, dok je taj

iznos 1975. godine bio puno manji, 138 milijuna dolara. Razlog tome su dakako, novi

tehnički, regulatorni i gospodarski izazovi u području R&D.

U tehnološke inovacije najčešće se ubrajaju patenti budući da se patentnom štiti bit

tehnološke inovacije, odnosno izum. Postoje izumi novih i inventivnih proizvoda ali i

izumi nekih proizvodnih postupaka. Patent na neki način garantira pronalazaču

ekskluzivnost sa pravom vlasništva nad izumom ako je nov. Proizvod tim putem postaje

zaštićen od neovlaštenog korištenja, proizvodnje i prodaje. Za farmaceutsku industriju

patent predstavlja izuzetno moćno sredstvo za tvrtke koje su tek u procesu probijanja na

tržište. S obzirom na velika ulaganja u R&D novog lijeka, jaka patentna zaštita je

veoma važan korak u povratku uloženih sredstava.

72

Može se reći da je najveća konkurencija tvrtki koja proizvodi originalne lijekova upravo

druga ili druge tvrtke koje se bave proizvodnjom originalnih lijekova za istu terapijsku

primjenu, ali samo do trenutka kada se na tržištu ne pojavi generička kopija lijekova te

vrste koji su puno jeftiniji od originalnih.

Pojavom biotehnologije kao tehnološke revolucije, iz temelja se mijenja napredak

tehnologije u farmaceutskoj industriji, a može se koristiti u proizvodnji lijekova na

relativno jednostavan i jeftin način.

Osim biotehnologije, za farmaceutsku je industriju od veliko značaja i razvoj

nanotehnologije. Njezina dostignuća vidljiva su u nanolijekovima te osigurava bolju

dijagnostiku, ciljanu terapiju i prevenciju brojnih bolesti. Konkretno, korištenjem

nanotehnologije, lijek se dovodi točno na određeno mjesto koje je oboljelo te se na taj

način eliminiraju negativne interakcije lijekova, kao što se to na primjer najčešće dešava

kroz liječenje kemoterapijom, ali i konzumacijom gotovo svih lijekova.

Kao što se već spomenulo, konkurentnost tvrtki prvenstveno se zasniva na brendovima,

patentima, zaštitnim znakovima, standardima i dizajnu. Osim toga važan je i mehanizam

stvaranja konkurentske prednosti kroz unaprijeđene kvalitete, uvođenje inovacija kao

ključnog indikatora poduzetničke dinamike tvrtke, te razvijanje istraživanja i razvoja.

Ulaganja u R&D su ključno sredstvo kako bi se došlo do određenih rezultata.

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj sa svojih 40 milijuna eura ulaganja u 2012. godini

ne može se mjeriti s jednom Njemačkom sa svojim 5,767 milijuna eura ulaganja u istom

polju. Hrvatska je po tom pitanju na niskoj poziciji u Europi.

Hrvatsko zdravstvo odnosno njegove usluge i lijekovi također su pogođeni novim

regulativama. Prevladava starija populacija što je pogodno za farmaceute s obzirom da

su češći subjekt kroničnih bolesti pa na taj način ovise o određenim vrstama lijekova.

Međutim, ta vrsta populacije je slabije kupovne moći što na kraju dovodi do toga da će

proizvođači lijekova biti primorani snižavati cijene ali s time i troškove u protivnome će

doživjeti pad prihoda i dobiti.

Unatoč regulativama od strane Vlade putem Hrvatskog zavoda za zdravstvo, ukupna

potrošnja u hrvatskoj se u razdoblju od 2007. do 2012. godine povećavala. Uzrok tomu

73

je pojava generičkih lijekova koji su došli farmaceutima u jednu ruku kao prilagodba na

niže cijene.

Od svih hrvatskih farmaceutskih tvrtki najveća je Pliva, koja je obilježena 2013. godine

kao najznačajniji lider farmaceutske industrije. Tvrtka posluje u sklopu izraleskog

koncerna Teva te ostvaruje vrlo veliki izvoz. Sa svojih 1816 zaposlenih iste godine

bilježi trend zapošljavanja djelatnika u novim proizvodnim kapacitetima. Plivino

najznačajnije dostignuće Sumamed obilježilo je ne samo tvrtku već i Hrvatsku kao

ponosne vlasnike patentiranog proizvoda, odnosno lijeka. Osim patentiranog proizvoda

Pliva konkurira sa svojim ulaganjima u istraživački institut gdje razvija farmaceutske

proizvode, a njena ukupna ulaganja od gotovo milijardu dolara Pliva svakako zaslužuje

vodeću poziciju na hrvatskom tržištu farmacije.

Osim Plive od velikog značaja je i tvrtka Belupo sa svojim tvornica krutih i polukrutih

farmaceutskih oblika. Belupo konkurira na tržištu sa svojim Neofenom koje služi kao

sredstvo za ublažavanje boli.

Jadran-Galenski Laboratorij, uz mnogo inovacija u tehnologiji, dizajnu, marketinškim

strategijama, inovacijama u formulacijama njihovih proizvoda treba istaknuti brend

Meralys, koji proizvodi u sklopu programa Aqua Maris.Svoju inovativnost pokazali su i

kroz sistem infraredizajna kao posebnog patentiranog načina označavanja ambalaže

kojim se proizvod štiti od krivotvorenja. Proglašavan je i najboljim izvoznikom u

Rusiju, a nedavno je otvorio i tvrtku u SAD-u. Osim u Rusiju, JGL izvozi u još 30

različitih zemalja što proširuje njegov krug djelovanja. Osim navedenog značajniji

poduhvat za JGL, ali i za cijelo područje grada Rijeke je projekt Pharma Valley. Koji

obuhvaća postojeći pogon te nadogradnju novoga.

Genera d.d. je konkurenta na hrvatskom farmaceutskom tržištu prvenstveno zbog toga

što je jedina biotehnološka tvrtka. Tvrtka također ima velike planove u vidu razvoja

vlastitog otkrića. Radi se o osteogeni, napravi za regeneraciju kosti iz krvi pacijenata na

jeftin način, što će rezultirati globalno konkurentnim proizvodom. Osim navedenim

Genera se može pohvaliti i dovođenjem stručnog kadra iz svjetski vrlo konkurentne

tvrtke Pfizer.

74

Hrvatske farmaceutske tvrtke zadnjih godina pokazale su svoju volju za razvitkom.

Kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, kroz proširivanje vlastitih pogona te jačanju

stručnog kadra, ukazuju na vlastitu konkurentnost na tržištu. Osim toga, svoju snagu i

znanje pokušavaju pokazati van hrvatskih granica, putem izvoza vlastitih asortimana.

75

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Baeninger, A. 2004., Good chemistry: the life and legacy of valium inventor Leo

Sternbach. McGraw-Hill, New York

2. Campbell, J. J. 2005., Understanding Pharma, Farmaceutski institut Raleigh,

SAD

3. Gajski, L. 2009., Lijekovi ili priča o obmani, Pergamena, Zagreb

4. Smith, M. C. 2002., Pharmaceutical marketing Principles, Environment, and

Practice, The Haworth press Inc, New York

5. Sundać, D., Švast N., 2009., Intelektualni kapital, temeljni čimbenik

konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,

Zagreb

76

Članci:

1. Barbić, T. 2014., 'Najveći farmaceutski proizvođači', Sektorske analize, vol. 3.,

br. 31., dostupno na www.eizg.hr

2. Feldbaum, C. 2002., 'Some history should be repeated', Sciencemag, vol. 295,

br. 5557, dostupno na www.ebsco.com

3. Haakonsson, Stine J. 2009., 'The Changing Governance Structures of the Global

Pharmaceutical Value Chain', Competition and Change, vol. 13, br. 1., dostupno

na www.ebsco.com

4. Jessop, N., 2011., 'Croatia, Pharma and corruption', Pharmaceutical Technology

Europe, vol. 23, br. 8., dostupno na www.ebsco.com

5. Jovanović, Ž. 2006., 'Načela upravljanja farmaceutskom marketinškom

kombinacijom', Farmaceutski glasnik, vol. 62., br. 10., dostupno na

www.farmaceut.org

6. Kadja, A., 2008., 'Nanotehnologija u farmaciji i medicini; Patuljak sa snagom

Golijata', Glasilo Belupa, vol.3., br. 103., dostupno na www.belupo.hr

7. Lakoš, K. A., 2008., 'Riječ urednice', MEDICUS, vol. 17., br. 2.,Pliva Hrvatska

d.o.o., Zagreb, dostupno na www.hrčak.hr

8. Ražem, D., 2014., 'JGL iz Rijeke proizveo sto milijunti Aqua Maris',

industrijsko-gospodarski pregled, Kemija u industriji, vol.64., br.9-10., svibanj,

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, dostupno na

www.hrčak.hr

9. Tomišić B., Z. 2011.,' Priča o azitromicinu', Kemija u industriji, vol.60., br. 12.,

prosinac, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, dostupno na

www.hrčak.hr

77

Ostali izvori:

1. Agencija za investicije i konkurentnost, 2013.,Farmacija,dostupno na <

http://www.aik-invest.hr/sektori/farmacija/>, pregledano 19. lipanj 2015.

2. Baldwin J. John. 2010., JPS Luncheon: John J. Baldwin, „The changing face of

pharmaceutical research“,listopad, Chemical Heritage Foundation, dostupno na

<http://www.chemheritage.org/visit/events/joseph-priestley-society/2010-10-

john-j-baldwin.aspx>, pregledano 20. ožujak 2015.

3. Belupo, 2015., Jučer, danas, sutra, dostupno na

<http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=10490>. pregledano 04. travanj 2015.

4. Bičak, D., 2014.,Plivi kao prihod, ostali ostvarili rast, 20. studeni,dostupno na

<http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/plivi-pao-prihod-ostali-ostvarili-

rast-284192>, pregledano 07. travanj 2015.

5. Bloomberg. 2009., Major Industrial Consolidation, siječanj 24., Health

Investment & Finance, dostupno na

< http://hifcorporation.com/index.php?page=profile_industry>,pregledano 20.

ožujak 2015.

6. Brown, A., 2012., Pfizer profits halved as Lipitor comes off patent, Forbes, 31.

siječanj, dostupno

na<http://www.forbes.com/sites/greatspeculations/2012/01/31/pfizer-profits-

halved-as-lipitor-comes-off-patent/>,pregledano 08. travanj 2015.

7. Business Monitor International, 2014., United States pharmaceuticals &

healthcare report, br. 1., dostupno na <www.ebsco.com>, pregledano 05.

travanj 2015.

8. Crestor, 2015., Important safety information about CRESTOR (rosuvastatin

calcium) tablets, dostupno na <http://www.crestor.com/home.html>

9. Crnjak, M., 2014., Genera izlazi na tržište EU s vlastitom vakacinom, 22. srpanj,

dostupno na<http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/genera-izlazi-na-

trziste-eu-s-vlastitom-vakcinom-275987>, pregledano 05. travanj 2015.

10. Crnjak, M., 2009., U Generi najavljuju još 20-ak projekata i dovode svjetske

top-stručnjake, 26. studeni, dostupno na

<http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-generi-najavljuju-jos-20-ak-projekata-i-

dovode-svjetske-top-strucnjake-133087>, pregledano 27. lipanj 2015.

78

11. Draganić, P., Žeželić, S., Šarinić, M. V., Kraljević, A., 2014., Potrošnja lijekova

u Hrvatskoj od 2007.do 2012. godine, listopad, Zagreb, dostupno na

<www.HALMED.hr>, pregledano 03. travanj 2015.

12. Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske,

[DZIV],2015.,Patenti i razvoj tehnoloških inovacija, dostupno

na<http://www.dziv.hr/files/File/novosti/za-

novinare/patenti_tehnoloske_inovacije.pdf>, pregledano 06. travanj 2015.

13. Državni zavod za javno zdravstvo [DZIV],2015.,Što je patent?, dostupno na

<http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/patenti/sto-je-patent/>,

pregledano 07. lipanj 2015.

14. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2014., Statistički ljetopis

Republike Hrvatske 2014, vol. 46., dostupno na

<www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf>, pregledano 06. travanj

2015.

15. Eli Lilly and company, 2013., Determination Leads to Discovery, dostupno na

<http://files.shareholder.com/downloads/LLY/4139603946x0x736237/30C56C8

4-78DA-4D16-97F7-A51284E56A51/English.PDF>, pregledano 25. ožujak

2015.

16. Eli Lilly and company, 2015., About, dostupno na

<http://www.lilly.com/about/Pages/default.aspx>, pregledano 25. ožujak 2015.

17. Eli Lilly and company, 2015., Product, dostupno na

<http://www.lilly.com/about/Pages/default.aspx>, pregledano 25. ožujak 2015.

18. European Commission, 2014., A strategic sector for the european economy, vol.

216, br. 2., dostupno na <www.ebsco.com>, pregledano 26. ožujak 2015.

19. European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations, [EFPIA]

2014., Pharmaceutical industry research and development in Europe, dostupno

na < http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf>, pregledano 27.

ožujak 2015.

20. Genera, O nama, dostupno na < http://www.genera.hr/hr/4/o-

nama/#.VZo9Rfntmko>, pregledano 08. travanj 2015.

21. Gilead Sciences Inc., 2015., About, dostupno na

< http://www.gilead.com/about>, pregledano 23. ožujak 2015.

79

22. Hašimbegović, T. 2013., Analiza svjetske farmaceutske industrije sa posebnim

osvrtom na tržište farmaceutskih proizvoda u Srbiji, Master teza, Univerzitet

Singidunum, dostupno na <www.ebsco.com>, pregledano 26. ožujak 2015.

23. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode [HALMED], 2015.,

Bezreceptni (OTC) lijekovi, dostupno na

<http://www.halmed.hr/?ln=hr&w=lijekovi&d=bezreceptni_lijekovi>,

pregledano 06. travanj 2015.

24. Hrvatska izvještajna novinska agencija, [Hina], 2009., Veterina mijenja ime u

Genera, 17. lipanj, dostupno na

<http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/25598/Veterina-mijenja-ime-u-

Genera.html>, pregledano 08. travanj 2015.

25. Hrvatska izvještajna novinska agencija, [Hina], 2014., Istina o generičkim

lijekovima, Jesu li manje učinkoviti od originalnih?, 12. studeni, pregledano 06.

travanj 2015.

<http://www.jutarnji.hr/istina-o-generickim-lijekovima-jesu-li-doista-manje-

kvalitetni-i-ucinkoviti-od-originalnih-/1232781/>

26. IMS Institute for Healthcare Informatics, 2012., The Global Use of Medicines:

Outlook Trough 2016, srpanj, dostupno na

<https://www.imshealth.com/deployedfiles/ims/Global/Content/Insights/IMS%2

0Institute%20for%20Healthcare%20Informatics/Global%20Use%20of%20Med

s%202011/Medicines_Outlook_Through_2016_Report.pdf>, pregledano

20.ožujak 2015.

27. IMS MIDAS, 2014., Top 20 global corporations 2014, listopad, dostupno na

<https://www.imshealth.com/deployedfiles/imshealth/Global/Content/Corporate

/Press%20Room/Top_line_data/2014/Top_20_Global_Corporations_2014.pdf>,

pregledano 21.ožujak 2015.

28. Imunološki zavod d.d., 2015., Proizvodnja virusnih cjepiva, dostupno na <

http://www.imz.hr/proizvodi-virusna-cjepiva.php>, pregledano 07. travanj 2015.

29. International Federation of Pharmaceutical Industries Manufactures &

Associations, 2012., The pharmaceutical industry and global health, Facts and

figures 2012, dostupno na

<http://www.ifpma.org/fileadmin/content/Publication/2013/IFPMA_-

80

_Facts_And_Figures_2012_LowResSinglePage.pdf>, pregledano 21. ožujak

2015.

30. JadranGalenski Laboratorij, [JGL]O JGL-u, dostupno na <

http://www.jgl.hr/hr/o-jgl/>, pregledano 07. travanj 2015.,

31. JadranGalenski Laboratorij, [JGL], 2015., Superbrands final, dostupno na

<http://www.jgl.hr/media/49464/superbrands_final_hr1.pdf>, pregledano 05.

travanj 2015.

32. Kušen, D. 2013., Nanotehnologija donosi značajan napredak automobilskoj

industriji, rujan, dostupno na < http://www.seebiz.eu/nanotehnologija-donosi-

znacajan-napredak-automobilskoj-industriji/ar-72356/>, pregledano 06. travanj

2015.

33. Kušen, D., 2013., Patenti kao pokretači gospodarskog razvoja; Hrvatska ne

koristi kreativni potencijal, 27. veljača, dostupno na<

http://www.seebiz.eu/patenti-kao-pokretaci-gospodarskog-razvoja-hrvatska-ne-

koristi-kreativni-potencijal/ar-58179/>, pregledano 06. travanj 2015.

34. Lazarević, I., 2011., Zaštita intelektualne svojine u farmaceutskoj industriji, 2.

dio, Informator, dostupno na

<https://www.scribd.com/doc/86737430/Za%C5%A1tita-intelektualne-svojine-

u-farmaceutskoj-industriji-drugi-deo>, pregledano 06. travanj 2015.

35. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija, 2015.

Biotehnologija, dostupno na<http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=7808>,


36. Martinović, M., 2010., Suistanable growth int he Croatian pharmaceutical

industry,Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku,Dubrovnik, dostupno na

<www.ebsco.com>, pregledano 14. travanj 2015.

37. Martinović, M., 2012., Know-how kao čimbenik konkurentnosti malih i srednjih

poduzetnika-primjer farmaceutskih poduzeća u Hrvatskoj,ožujak, Zenica,

dostupno na <www.ebsco.com>, pregledano 03. travanj 2015.

38. Novartis, 2015., Company History, dostupno na

< https://www.novartis.com/about-us/who-we-are/company-history>,

pregledano 25. ožujak 2015.

39. Novartis, 2015., Our Work, dostupno na

81

< https://www.novartis.com/our-work>, pregledano 25. ožujak 2015.

40. Organization for Economic Cooperation and Developement, 2015., Health

expenditure since 2000., dostupno na

< http://stats.oecd.org/index.aspx?DataSetCode=HEALTH_STAT>, pregledano

20. ožujak 2015.

41. Pantelić, D. 2009., Specifičnosti marketinga farmaceutskih proizvoda,

Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Subotica, dostupno na

<www.ebsco.com>, pregledano 19. ožujak 2015.

42. Pavelić, K. 2015., Nanomedicina- Globalni razvoj i komercijalizacija

nanaomedicine, ppt,Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

43. Portolan, M. 2014., 'Pismo podrške HLJK Hrvatskoj udruzi proizvođača

bezreceptnih proizvoda (CASI) za projekt smanjenja stope PDV-a na

bezreceptne lijekove', Hrvatska ljekarnička komora, 15. prosinac, dostupno na

<http://www.hljk.hr/Portals/0/Danijela%20Web/Pismo%20podr%C5%A1ke%2

0-%20Hrvatska%20Ljekarni%C4%8Dka%20Komora_fv_122014.pdf>,


44. Pliva Hrvatska d.o.o., 2013., Istraživanje i razvoj, dostupno na

<http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/brosure/hr/02/02_IstrazivanjeIrazv

oj.pdf>, pregledano 20. lipanj 2015.

45. Pfizer, 2015., About, dostupno na <http://www.pfizer.com/about>, pregledano

25. ožujak 2015.

46. PMLiVE, 2013., AstraZeneca settles with generic rivals in Crestor patent

challenge, dostupno na

<http://www.pmlive.com/pharma_news/astrazeneca_settles_with_generic_rivals

_in_crestor_patent_challenge_469203>, pregledano 08. travanj 2015.

47. Radionov P., M., 2014., Koliko je opravdan strah generičkih lijekova?, 28.

listopad, dostupno

na<http://www.femina.hr/clanak/index/r/3/c/4762/se/zdravlje_koliko-je-

opravdan-strah-od-generickih-lijekova->, pregledano 05. travanj 2015.

48. Sandoz, 2015., Općenito o generici, dostupno na

< http://www.sandoz.hr/product_range/quality_generics/FAQ/index.shtml>,

pregledano 04. srpanj 2015.

82

49. Savić, B., 2014., Najveća investicija u povijesti: JGL na proljeće useljava u novi

pogon u Svilnom, 25. kolovoz, dostupno na

<http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Najveca-investicija-u-povijesti-

JGL-na-proljece-useljava-u-novi-pogon-u-Svilnom>, pregledano 05 travanj

2015.

50. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2013.

godini, srpanj, dostupno

na<http://www.hzjz.hr/wpcontent/uploads/2013/11/nuspojave-2013zlvvv-

bk.pdf>, pregledano 25. lipanj 2015.

51. Statista, 2015., Pharmaceutical employment in selected European countries in

2013.,dostupno na<http://www.statista.com/statistics/315970/european-

pharmaceutical-industry-employees-by-country/>, pregledano 25. lipanj 2015.

52. Šlabek, H. 2013., Belupo za 390 milijuna kuna gradi tvornice, 21. prosinac,

dostupno na<http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/belupo-za-390-

milijuna-kuna-gradi-dvije-tvornice-911183>, pregledano 26. lipanj 2015.

53. Šmaguc V., S. 2012., Ulaganje u R&D vraćaju se višestruko, studeni,dostupno

na<http://www.jgl.hr/media/812051/tehnopolis.pdf>, pregledano 26. Lipanj

2015.

54. Turkalj, G. 2015., Patenti (osnove) u farmaceutskoj industriji i medicini,

Powerpoint prezenacija, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

55. Zoran, 2014., Nanotehnologija u farmaciji, 19. kolovoz, dostupno na

<http://www.prirodnipreparati.rs/blog/nanotehnologija-u-farmaciji>, pregledano

06. travanj 2015.

83

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Tablica 1: Vodeća svjetska farmaceutska tržišta (2011., 2013. godina) .......................... 6

Tablica 2: Ukupna trenutna potrošnja (individualna i kolektivna zdravstvena njega, %

BDP) ............................................................................................................................... 12

Tablica 3: Vodećih 20 svjetskih farmaceutskih korporacija .......................................... 13

Tablica 4: Tržišni udio 15 vodećih farmaceutskih korporacija u svijetu (2013. godina, u

%) ................................................................................................................................... 15

Tablica 5: Vrijednost farmaceutskog tržišta SAD-a (2006.-2010., u mil. $) ................. 18

Tablica 6: Pokazatelji farmaceutske industrije u EU (1990.-2013., u mil. eura) ........... 25

Tablica 7: Gospodarske grane i najznačajniji biotehnološki proizvodi .......................... 38

Tablica 8: Broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji (europske zemlje, 2013. godine)

........................................................................................................................................ 46

Tablica 9: Ulaganje u R&D na području europskih zemalja u 2012. godini, (mil. eura) 47

Tablica 10: Ekonomske indikacije u Hrvatskoj .............................................................. 48

Tablica 11: Ukupna potrošnja lijekova u RH (2007.-2012., u mil. kuna) ...................... 49

Tablica 12: Farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj ................................................................. 51

Tablica 13: Odabrani pokazatelji 10 najvećih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj (2013.

godina) ............................................................................................................................ 57

84

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Stope rasta i geografska distribucija troškova lijekova (2012. i 2017.

godina, u %) .................................................................................................................... 10

Grafikon 2: Globalna potrošnja lijekova (2006. godina, u milrd. $) .............................. 22



Grafikon 5: Podjela maloprodajne cijene lijekova (2012. godina, u %) ........................ 24

Grafikon 6: Ulaganja u R&D po sektorima (2010. godina, u milrd. eura) ..................... 31

Grafikon 7: Utjecaj isteka patenata na svjetskom tržištu lijekova, na uzorku odabranih

"blockbuster" lijekova (u milrd. $) ................................................................................. 32

Grafikon 8: Trošak R&D u Europi, SAD-u i Japanu (2000.-2013., u nacionalnim

valutnim vrijednostima, mil.) ......................................................................................... 33

Grafikon 9: Procedura patentne zaštite ........................................................................... 43

Grafikon 10: Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj (2007.-2012.) ............................. 50

Grafikon 11: Prijava ospica u Hrvatskoj (1949.-2012.) ................................................. 54

85

POPIS SHEMA

Shema 1: Životni ciklus lijeka ........................................................................................ 29

86

Documents

Ivana Drašković - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/979.B.pdfFarmacija (ljekarništvo, apotekarstvo)je disciplina koja se bavi pronalaženjem, ispitivanjem, razvojem, proizvodnjom i raspodjelom