VELEUILITE U IBENIKU

ODJEL MENADMENTA

TOMISLAV TENEK I ZVONIMIR IVKOVI NESAVRENA KONKURENCIJA PRIMJERI

SEMINARSKI RAD

IBENIK, 2014.

VELEUILITE U IBENIKU

ODJEL MENADMENTA

NESAVRENA KONKURENCIJA - PRIMJERI

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Osnove ekonomije

MENTOR: Jasmina Sladoljev, univ.spec.oec.

STUDENTI: Tomislav Tenek, Zvonimir ivkoviMATINI BROJ: 1219049556, 1219049171IBENIK, 2014.SADRAJ:1. UVOD 11.1 Trite 21.1. Tipovi trine strukture 21.2. Definicija nesavrene konkurecije 3

2. RAZNOLIKOST NESAVRENIH KONKURENATA 52.1. Monopol 52.2. Monopolistika konkurencija 62.3. Duopol 72.4. Oligopol 83. IZVORI NESAVRENOSTI TRITA 84. PRIMJERI NESAVRENE KONKURENCIJE 105. ZAKLJUNO O NESAVRENOJ KONKURENCIJI 126. LITERATURA 13

1. UvodU ovom pristupnom radu cilj nam je obraditi podruje nesavrene konkurencije. Pokuati

objasniti koje su to vrste konkurencije i koje su njene temeljne znaajke, te ih poblie

prikazati na pojedinim primjerima sa stvarnog trita.

Trite se uobiajno definira kao mjesto gdje se susreu ponuda i potranja robe i usluga,

ono je i mehanizam gdje se regulacijom odnosa kupaca i prodavaa odreduju cijene

pojedinanih ili skupine proizvoda. Konkurenciju na tritu dijelimo na savrenu (potpunu) i

nesavrenu konkurenciju.

Kad bi trite imalo savrenu konkurenciju to bi bila najvea mogua konkurencija, tj. nijedno

poduzee ne bi imalo mo da utjece na trinu cijenu i openito uvjete na tritu. Sva

poduzea bi prodavala po jednoj trinoj cijeni i nitko ne bi imao razloga smanjiti ili podii

svoje cijene. No to je u stvarnosti naravno gotovo nemogue, to je tek idealno stanje kojem

ekonomije tee. Stvarno stanje u kojem se svjetske ekonomije nalaze je stanje nesavrene

konkurencije. Dok u savrenoj konkurenciji poduzee ne moe utjecati na cijenu, u

nesavrenoj konkurenciji pak moe, znai posjeduje barem minimalnu mo kontrole cijene na

tritu. Znai stvarno stanje trita nije ni savrena konkurencija ni potpuni monopol (1

poduzee), nego je negdje izmedu ta dva pojma.

Strukture nesavrene konkurencije je uobiajeno dijeliti na tri vrste: monopol, oligopol i

monopolistiku konkurenciju. A kako su istinski monopoli danas takoer rijetki mi emo se u

svom radu uglavnom bazirati na oligopol i monopolisticku konkurenciju.1.1. TriteTrite prema najkraoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.

Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa, interneta i slino. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.

1.2. Tipovi trine struktureStrukturu trita moemo podijeliti na savrenu (potpunu) i ogranienu (nepotpunu) konkurenciju.

Savrena konkurencija je trino stanje u kojemu postoji veliki broj prodavaca i kupaca na tritu homogenog proizvoda. To je svijet gde je jedno poduzee toliko malo u odnosu na svoje trite da ne moe utjecati na cijenu ve prihvaa zadanu cijenu. To je konkurencija u kojoj ne postoje trokovi trinih transakcija. Pretpostavke savrene konkurencije su: preuzimanje cijena (na tritu se natjee puno poduzea i ukoliko se uzme u obzir da prodaja svakog pojedinanog poduzea ini samo mali postotak trita moe se zakljuiti da njegove odluke nemaju utjecaja na cijenu), homogenost proizvoda (do preuzimanja cijena dolazi kada se na tritu prodaju isti ili skoro isti proizvodi, odnosno kada su svi proizvodi na tritu jedni drugima supstituti i nemogue je da jedno poduzee povea cijenu, a da se to negativno ne odrazi na njegovu prodaju) i slobodan ulaz i izlaz sa trita (to znai da ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi oteali ulaz-izlaz). Primjer za proizvode na ovom tritu su penica, kukuruz, brano, eer Ovo je najrjei tip trine strukture. Potpuna i efektivna konkurencija je vrlo rijetka situacija u ekonomiji i na realnim tritima puno se ee susreemo sa razliitim oblicima monopolistikih struktura.

Nepotpunu konkurenciju ine monopoli, monopolistika konkurencija i oligopoli.Monopol je trino stanje u kojemu se na strani ponude nalazi samo jedan prodava a na strani tranje puno kupaca. Ovo je najprofitabilniji tip trine strukture. Zahvaljujui nepostojanju trine konkurencije monopol diktira cijenu i stvara veliki profit. Oni mogu na krai rok izbjei konkurenciju, ali ne i na dugi (osim ako drava ne ogranii ulazak drugih preduzea tako to samo jednom da ekskluzivno pravo na prodaju nekog pojedinanog dobra kao to je npr. struja, gorivo..). Veliki nedostatak monopola je to su cijene visoke, a koliina opada to vodi ka niem ivotnom standardu i niem postotku zaposlenosti.Monopolistika konkurencija je tip trita sa kojim se najee susreemo, to je trite na kojemu veliki broj poduzea meusobno natjee proizvodei neidentine ali sline proizvode. Karakteristike ovog trinog oblika su to se nude proizvodi koji su meusobno zamjenjivi, ali nisu savreni supstituti i to je ulaz-izlaz sa trita slobodan. Na ovom tritu se prodajuhrana, odjea, sapuni, amponi itd. Ukoliko bi neko poduzee smanjilo cijenu svog proizvoda automatski bi povealo prodaju, pa konkurenti uglavnom prate ovu strategiju. Zbog ovakvih situacija uvijek postoji pritisak na proizvoae da uvode inovacije kako bi opstali na tritu.Oligopol je oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj ponudi, oni su najrasprostranjeniji. Za razliku od monopola oligopolisti se obaziru na cijene koje postoje na tritu. Proizvodi oligopolista su homogeni (tada je rije o istom oligopolu) ili diferencirani ( to je ve diferencirani oligopol). Ova vrsta trine strukture ima veliki utjecaj na tritu. Javljaju se u tekoj industirji, proizvodnji elika i aluminijuma, automobilskoj industriji odnosno tamo gdje su potrebna velika ulaganja. Donoenje odluka oligopolista je puno sloeniji proces nego kod ostalih tipova trine strukture, jer oni moraju uzimati u obzir odluke svojih rivala. Na ovom tritu je identitet ekonomskih subjekata od velikogznaaja.1.3. Definicija nesavrene konkurecijeU praksi suvremene ekonomije savrena je konkurencija rijedak sluaj (npr. proizvodnja penice), dok veina ostalih ostalih industrija ima obiljeje nesavrene konkurencije.Veina dananjih industrija spada negdje u spektar izmeu nesavrene konkurencije i istog monopola.Ako poduzee moe osjetno utjecati na trinu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzee klasificira kao nesavreni konkurent. Nesavrena konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinani prodavatelji imaju odreeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Sudionici savrene konkurencije takozvani price-takeri. Sudionici nesavrene konkurencije takozvani price-makeri.RAZLIKE IZMEU SUDIONIKA SAVRENE I NESAVRENE KONKURENCIJE

(a) Potranja za proizvodom poduzea u savrenoj konkurenciji. (b) Potranja za proizvodom poduzea u nesavrenoj konkurenciji.

Slika 1

(a) Savreno konkurentno poduzee moe prodavati koliko god eli uzdu njegove vodoravne krivulje dd bez sniavanja trine cijene.

(b) Meutim, nesavreni e konkurent ustanoviti da krivulja potranje za njegovim proizvodima opada dok via cijena snizuje prodaje. I dok god on nije zatieni monopolist, snienje e cijena njegovih suparnika osjetno pomaknuti njegovu vlastitu krivulju potranje ulijevo do dd.

Za razliku od savreno konkurentnih poduzea ija je krivulja potranje horizontalna, krivulja potranje poduzea u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.Nesavrena konkurencija ne podrazumijeva da poduzee ima apsolutni nadzor nad cijenom svojeg proizvoda, ve ono moe odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru. Veina slobode odluke nad cijenom razlikovat e se od industrije do industrije, pa tako osciliraju i postotne promjene u potranji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja kompjutera).2. RAZNOLIKOST NESAVRENIH KONKURENATA 2.1 Monopol

Koliko moe biti nesavrenih konkurencija? Najekstremniji je sluaj monopol: samo jedan prodavatelj s potpunim nadzorom nad nekom industrijom.

Monopoluekonomijise definira kao trajnatrinasituacija gdje postoji samo jedan davatelj odreene vrste proizvoda ili usluga. Osobina monopola je nedostatak privrednekonkurencijezarobuili uslugu koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske robe.Istinski su monopoli danas rijetki. Oni stvarno obino postoje uz odreeni oblik dravne zatite. Na primjer, farmaceutsko poduzee koje otkrije udesan lijek bit e zatieno patentom, koji ga ini jedinim prodavateljem tog lijeka za odreeni broj godina.

Monopol se moe definirati temeljem dva osnovna kriterija:

Temeljem broja ponuaa i temeljem saveznitva poduzea. U teoriji razlikujemo:

potpuni i isti (prirodni).Prirodni monopol

Prirodnimonopolje takav obliktrineimperfekcije kod kojeg jedan proizvoa moe opsluivati cijeli sektor na tritu (ponuai komunalnih usluga poput distributeraelektrine energije,plina,vode) s veom efikasnou nego li vei broj konkurentnih proizvoaa. Javlja se kad tehnologija proizvodnje uzrokuje visoke fiksne trokove (FC), dok se dugoroni ukupni prosjeni troak (LRATC) smanjuje paralelno s poveanjem obujmaproizvodnje, pa tada, takav sektor ima stalno rastueprinosena opseg. Kako raste proizvodnja poduzee moe naplaivati sve nie cijene i pritom nastaviti ostvarivati prihod (vei prosjenog, nultog profita). Iz tih je razloga koegzistencija vie poduzea nemogua. Tehnoloki napredak moe ukloniti postojanje prirodnog monopola (npr.mobitelu telekomunikacijskoj industriji).Uvjeti za postojanje potpunog monopola su sljedei:

Kad na tritu odreenih dobara postoji samo jedan prodava ili jedan kupac (monopson), ili jedan prodava i jedan kupac.

Kad postoji neelastina potranja za odreenim dobrom

Kad je selidba kapitala i ulazak novih u industriju teko izvediv.

Kad monopolist u cijelosti kontrolira i koliine i cijene.

Kad se roba prodaje i kupuje po monopolistikoj cijeni. Kad nema dobrih supstituta za dotino dobro na tritu.

2.2 Monopolistika konkurencija Oblik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzea razliite veliine. Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom poduzeu daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno lagan jer nema znaajnijih prepreka. Obzirom na navedena obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji.Maloprodajno trite benzina klasini je sluaj monopolistike konkurencije. Moete otii na mjesnu crpku INA, premda zaraunava neto vie, jer je na vaem putu na posao. No, ako se cijena kod INE povea vie od nekoliko lipa iznad konkurencije vi ete prijei na Tiffon cprku koja nije daleko.Uistinu, taj primjer ilustrira da jedan vaan izvor diferencijacije proizvoda izvire iz poloaja. Ljudi ele skratiti vrijeme koje se troi na putovanje u banku, veletrnicu ili brijau i stoga vie vole poloaje u blizini. Zbog toga veina malih maloprodajnih poduzea djeluje na tritima monopolistike konkurencije.Obiljeja monopolistike konkurencije su:

puno prodavatelja: postoji puno poduzea koji meusobno konkuriraju za istu skupinu potroaa.

diferencija proizvoda: svako poduzee proizvodi proizvod koji je barem malo drugiji od proizvoda ostalih poduzea

slobodan ulazak: poduzea mogu ui (izai) na (s) trita bez ogranienja. Prema tome, broj poduzea na tritu prilagoava se sve dok se ekonomska dobit ne izjednai s nulom.

Monopolistika konkurencija je trina struktura koja se nalazi izmeu ekstremnih sluajeva savrene konkurencije i monopola. Na tritu postoji mnogo prodavatelja, od kojih je svaki malen u usporedbi s tritem. Trite monopolistike konkurencije odstupa od ideala savrene konkurencije zato to svaki prodavatelj nudi barem malo drugaiji proizvod.

NESAVRENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRANJE

Primjer ovakvog trita je trgovina na malo.Monopson: takvo trino stanje gdje je samo jedan kupac na strani potranjeDuopson: takvo trino stanje u kojoj na strani potranje sudjeluju samo dva kupcaOligopson: takvo trino stanje gdje na strani potranje sudjeluje vie kupaca.Razlika izmeu monopola ponude i potranje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti cijenu viu od ravnotene dok monopoli potranje ele ostvariti cijenu niu od ravnotene2.3 DuopolDuopol je trina situacija u kojoj djeluju samo dva ponuaa (prodavaa) odreenog dobra ili usluge, dok je broj kupaca velik. Karakteristika je ovog sluaja da svaka aktivnost jednog ponuaa utjee na poziciju onog drugog, i trai od njega protumjeru. To dovodi do slinog ili istovjetnog ponaanja obaju ponuaa. Zato se duopol jo naziva djelomini ili parcijalni monopol.2.4 OligopolOligopol je trite sa svega nekoliko prodavatelja, od kojih svaki nudi proizvod slian ili identian proizvodima ostalih prodavatelja. Jedan primjer je trite teniskih loptica, a drugi svjetsko trite sirove nafte jer nekoliko zemalja na Bliskom Istoku kontrolira vei dio svjetskih rezervi nafte. Oligopolisti maksimiziraju ukupnu dobit formiranjem kartela i ponaanjem poput monopolista. Meutim, kada oligopolisti samostalno donose odluke o razinama proizvodnje, rezultat je vea koliina i nia cijena nego kod monopolskog ishoda. to je vei broj poduzea u oligopolu, blie e koliina i cijena biti razinama koje bi prevladavale u savrenoj konkurenciji. Nositelji ekonomske politike koriste zakone o zatiti trinog natjecanja kako bi sprijeili oligopoliste da svojim ponaanjem smanjuju konkurenciju. Primjena tih zakona moe biti kontrovezna jer neki oblici ponaanja, za koje se ini da smanjuju konkurenciju, mogu zapravo imati legitimne poslovne svrhe.

Ono to je vano shvatiti jeste da djelovanje pojedinanih poduzea mogu utjecati na trinu cijenu. Kod poduzea za zrani promet, odluka samo jednog poduzea da snizi vozarine moe dovesti do rata cijena koji e uzrokovati da svi konkurenti snize vozarine.

Oligopolistike industrije prilino su uobiajne u ekonomiji Sjedinjenih Drava, osobito u sektorima preraivake industrije, prijevoza i komunikacije.

Na primjer, ima samo nekoliko proizvoaa automobila, premda automobilska industrija prodaje mnogo razliitih modela. Isto vrijedi za trite strojeva za kuanstvo: prodavaonice su pune razliitih modela hladnjaka i perilica, koje je sve proizvela aica poduzea. Moete se iznenaditi kada saznate da je industrija itnih pahuljica za doruak oligopol koji nadzire nekoliko poduzea premda se ini da je raznolikost itnih pahuljica beskonana.3. IZVORI NESAVRENOSTI TRITAZato neke industrije oituju skoro savrenu konkurenciju dok drugima vlada aica poduzea? Veina sluajeva nesavrene konkurencije moe se svesti na dva glavna uzroka. Prvi, industrije imaju manje prodavatelja kad postoje znaajne ekonomije proizvodnje velikih razmijera i opadajuih trokova. U tim uvjetima, velika poduzea mogu jednostavno proizvoditi jeftinije i potom u bescjenje prodati mala poduzea koja ne mogu preivjeti.

Drugi, trita tee nesavrenoj konkurenciji kad je novim konkurentima teko ui u neku industriju. Takozvane >>zapreke ulaska>monopolistjedan>prodavateljmalo prodavatelja