Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz

Republike Hrvatske

Priredili: Damir Miloš, mag. soc. i Toni Pranić, mag. soc.Hrvatsko katoličko sveučilište

30.11.2017. Zagreb

Uzorak

▪ Istraživanje je provođeno od travnja do srpnja 2017. na 580 ispitanika

▪ Podatci su prikupljani na neprobabilističkom prigodnom uzorku putem on-line anketnog upitnika distribuiranim po virtualnim društvenim mrežama (facebook grupama poput Hrvati u Kanadi, Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u Irskoj itd.)

▪ To znači da je doseg ovog istraživanja ograničen na korisnike aktivne na društvenim mrežama, a o onima koji to nisu, nažalost, ne može se ništa reći.

▪ Prosječna starost ispitanika je 32,2 godine.

Spol i dob

Spol

Brojka PostotakŽenski 320 55,2

Muški 260 44,8

Total 580 100

0,2

12,6

30,7

25,7

12,8

10,7

5,0

1,2

0,9

0,4

1

0 5 10 15 20 25 30 35

Ispitanici po dobi

60 i više 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 19-24 do 19 god

Žene su nešto zastupljenije od muškaraca, a većina je ispitanika (92,4%) u dobi 19 – 44 godine. Najzastupljenija je skupina 25-29 godina s 30,7% ispitanika (178), a slijedi ju ona 30-34 god. s njih 25,7% (149).

Županija odrastanja i županija odlaska

Županija odrastanja

(%)

Županija neposredno prije

odlaska (%)Razlika (%)

Bjelovarsko-bilogorska županija 2,1 2,6 0,5Brodsko-posavska županija 4,6 4,1 -0,5Dubrovačko-neretvanska županija 1,9 1,5 -0,4Grad Zagreb 22,0 27,9 5,9Istarska županija 1,2 2,2 1,0Karlovačka županija 2,3 2,2 -0,1Koprivničko-križevačka županija 3,3 3,4 0,0Krapinsko-zagorska županija 0,8 ,9 0,1Ličko-senjska županija 0,4 ,2 -0,2Međimurska županija 0,8 ,7 -0,1Osječko-baranjska županija 9,8 9,1 -0,6Požeško-slavonska županija 2,3 1,7 -0,6Primorsko-goranska županija 5,0 5,0 0,0Sisačko-moslavačka županija 7,5 6,3 -1,2Splitsko-dalmatinska županija 9,1 7,4 -1,7Šibensko-kninska županija 1,7 1,7 0,0Varaždinska županija 2,3 1,7 -0,6Virovitičko-podravska županija 1,2 1,1 -0,1Vukovarsko-srijemska županija 6,7 5,2 -1,4Zadarska županija 3,1 2,6 -0,5Zagrebačka županija 11,9 12,3 0,4

▪ Grad Zagreb, Istarska, Bjelovarsko-Bilogorska i Zagrebačka županija imaju veći postotak emigranata među ispitanicima nego što je u njima odraslo. Jedino se za Grad Zagreb pouzdano može reći da je „emigracijski međukorak“ prema inozemstvu na što upućuje ovih 6% razlike emigranata iz Zagreba i Zagrepčana koji su u njemu odrasli.

▪ Nasuprot njima su Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka kod kojih je situacija obratna, a najizraženija je u Splitsko-dalmatinskoj iz koje emigrira 1,7% ispitanika manje nego što je u njoj odraslo.

Zemlje odredišta

▪ Ispitanici su najvećim dijelom iz zemalja koje slove kao najveći hrvatski imigrantski recipijenti, prije svega Njemačka (41,9%) i Irska (21,9%), a slijede one u kojima smo imali sreću za veći odaziv ispitanika (Kanada, Švedska i Italija).

▪ Prema razdoblju emigracije 7,1% ispitanika (41) emigriralo je u razdoblju 1986.-2010., a 92,9% (539) od 2011.-2017. godine.

Brojka %

Njemačka 243 41,9

Irska 127 21,9

Kanada 60 10,3Švedska 22 3,8

Italija 19 3,3Austrija 15 2,6Češka 12 2,1SAD 12 2,1

Danska 9 1,6Nizozemska 7 1,2

Švicarska 6 1,0Velika Britanija 14 2,4

Ostale 34 5,9

Ukupno 580 100,0

Emigracija mladih

▪ U našem smo istraživanju ponešto rastegnuli kategoriju mladih pa tako ona obuhvaća raspon od 19 do 34 godine. Njih je ovim putem obuhvaćeno točno 400 (69% od ukupnog broja ispitanika)

▪ Od toga je bilo 59,3% (237) žena i 40,7% (163) muškaraca

▪ 1% (4) ispitanika ima samo osnovnu školu, 52% njih imalo je za najviši završeni stupanj obrazovanja srednju školu, 18,8% (208) je prvostupnika/ca i 27,8% sa završenim magisterijem (111) te 0,5% (2) s doktoratom – 52% sa srednjom školom i 46,6% s fakultetom

▪ Podatci za zemlje odredišta ne razlikuju se znatno od podataka prikazanih u tablici za cijeli uzorak, dominiraju Njemačka (43,8%) i Irska (20,3%), a slijede Kanada (9,8%) i Švedska (3,5%)

Emigracija mladih – radni status prije odlaska i radni odnos u mjestu boravka

10%

6%

38%

43%

3%

Radni status prije odlaska

Student

Stručno osposobljavanje

Nezaposlen/a

Zaposlen/a

Samozaposlen/a

75%

8%

7%

10%

Na čemu se temelji Vaš radni odnos u mjestu boravka?

Dogovor izravno s poslodavcem

Agencijsko posredovanje

Samozaposlen/a

Ostalo

Polovica mladih emigranata u nekom obliku radila dok je bila u Hrvatskoj (43% zaposlenih, 3% samozaposlenih i 6% na stručnom osposobljavanju), a polovica bila nezaposlena (38%) ili studirala (10%). ¾ svih ispitanika radi u zemlji dolaska izravnim dogovorom s poslodavcem, 8% koristi agencijsko posredovanje, a 7% je samo samozaposleno. U kategoriju ostalo spadaju ponajviše daljnje obrazovanje i usavršavanje ili stručna praksa i stažiranje (2,3%), nezaposlenost 0,75%, rodiljni dopust 1%, bez odgovora u 3,5% slučajeva.

Emigracija mladih – bračni status, zadovoljstvo životom i zadovoljstvo plaćom

5%

24%

35%

36%

Bračni ili status veze

Ne želim se izjasniti Samac U vezi U braku

4%14%

82%

Koliko ste općenito zadovoljni svojim životom u zemlji u kojoj ste

trenutno?

Nezadovoljan/na

Ni nezadovoljan/na ni zadovoljan/na

Zadovoljan/na

7%

18%

75%

Zadovoljstvo plaćom u zemlji u kojoj ste trenutno?

Nezadovoljan

Ni nezadovoljan/na ni zadovoljan/na

Zadovololjan/na

• U braku je 36%, a u vezi 35% ispitanika, dok je četvrtina samaca. • 82% mladih zadovoljno je (ili jako zadovoljno) svojim životom u emigraciji, a obrnut je slučaj u samo 4% slučajeva

(nezadovoljno ili jako nezadovoljno). • 75% je pak zadovoljno svojom plaćom, 7% nezadovoljno, a 18% nesigurno po tom pitanju.

Emigracija mladih – Hrvati u mjestu doseljavanja

5%

22%

56%

17%

Koliko po Vašoj procjeni ima Hrvata u Vašem mjestu uopće?

Koliko znam niti jedan

Jako malo

Prilično puno

Ne znam/ ne mogu procijeniti

17%

21%

12%20%

30%

Koliko se često družite s drugim Hrvatima doseljenicima izvan posla?

Nikada

Rjeđe od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Dva do tri puta mjesečno

Jednom tjedno ili češće

U 56% slučajeva u mjestima doselidbe naši ispitanici tvrde da ima prilično puno Hrvata, a da se druže s njima dva do tri puta mjesečno ili češće iskazuje njih 50%.

Emigracija mladih – veze s Hrvatskom i namjera povratka

4,8

22,3

31,6

27,3

14,0

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0

JEDNOM MJESEČNO ILI ČEŠĆE

JEDNOM U TRI MJESECA

JEDNOM U ŠEST MJESECI

JEDNOM GODIŠNJE

RJEĐE OD JEDNOM GODIŠNJE

Koliko često posjećujete obitelj/rodbinu u Hrvatskoj?

75%

25%

Imate li namjeru povratka u RH?

Ne

Da

• 41,3% mladih obitelj i rodbinu posjećuje jednom godišnje ili rjeđe, oko 54% jednom u 3-6 mjeseci, a oko 5% jednom mjesečno ili češće • Da nemaju namjeru povratka iskazuju u 75% slučajeva!

Sažetak

▪ Bez obzira o kojoj je dobnoj skupini riječ u istraživanju su najzastupljeniji emigranti u Njemačku i Irsku

▪ Po dobi dominiraju mladi (19-34 god.), a po županiji odlaska emigranti iz Grada Zagreba te Zagrebačke, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije

▪ Značajna većina ispitanika emigrirala je u posljednjih šest godina (93%), a Grad Zagreb pokazao se kao privremeno pristanište na putu inozemne emigracije

▪ Mladi se pokazuju kao nešto obrazovaniji od starijih emigranata (nešto manje ih je sa srednjom školom, a više s fakultetom)

▪ Većina ih je u vezi ili braku, izrazito su zadovoljni su svojim životom i plaćom u inozemstvu, a 90% posto ih je u nekom obliku zaposleno

▪ Indikativno je da ih je polovica bila u radnom odnosu dok su živjeli u Hrvatskoj što upućuje na misao da su bili nezadovoljni radnim uvjetima i/ili plaćom ili da razlozi emigracije nisu povezani s mogućnošću zaposlenja

▪ Nešto više od polovice (56% slučajeva) mladih doseljava se u mjesta gdje je već prilično puno Hrvata, a 50% se druži s njima dva do tri puta mjesečno ili češće

▪ Oko 60% mladih posjećuje obitelj/rodbinu u Hrvatskoj jednom u šest mjeseci ili češće, a 75% ih nema namjeru povratka u RH

▪ Po pitanju nepovratka nešto prednjače žene, osobe u braku te zaposleni i samozaposleni mladi, (ali ove tvrdnje ne znače statističku značajnost)

Hvala na pažnji!

▪ Za sva pitanja, sugestije i sl. molimo obratite nam se na sljedeće e-mail adrese:

▪ Damir: damir.milos@unicath.hr

▪ Toni: tpranic@pravos.hr

▪ Službeni mail za potrebe istraživanja: migracijecro@gmail.com