ur. l (ooen bucKmtn

NE ZNAM STO RECI( .1. p.m,{ i i luJzdr unrrruce

A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

Nlslov izvaniltI DONT KNOW WIIAT TO SAY

How to Hclp and Sqporr S@.oic Wto is DyirSISBN l-55013-07G.6 (haritcovcr)

I -55013-092_7 (p6Fri!ck)

Dr. Robert Buckman

SuradniciRuth Gallop i John Martin

Copy.iglt O 1988 by Robcrr Buchnano 196. SKOLSKA KNJlcA, d.d. za dieto

FevedeDo rr hrvatski jezik

-.-":ry,-nE9,a|la of jc hjisa znir cor rurorskm ntlvom r nc ,imijc

:.-l:,1-.3y:"9 "p,:1:"ir3ri. potf.dti ! sust vu zr r€produtciiu ni p;-

no6 r u brto koJcri oblilo i nr bilo Loji Drdh bsz pismenog dopuircnja

CIP . K..doah.dl. o poblhclJlN.clol.lm I rr.ratllt!| blblor.f., Zgr.bUDK t59.9t3

EUCXMAN. no6*rNc zr.m tro rldi : trto ponodi i

podrtxi |lminidc / Robcn Eucl||[n :.undnici Ru.h C.[op... l.r rt.l ilpr.v.l. cordrnr Miluticl. - t. ird. Drlmr7. krmd3lom izd. - ZrSEb : Skotsr;rnjiSr. 19 . - Xl. 160 ttr. : m chP.ijcrod djcl t don't lnoy wh|t ao ..y.rsBN 953-06t t06-4

96030101,1

lSaN 953+61106-:l

NE ZNAM STO NBCTKako pomoii i PodrZati umiruie

I izdanje'prcm. scdmome kanadskom izdanju

Skolska

EKknjiga, Z.grcb, 1996.

rnr. Gord.m Mihdid

proi dr. tuica Juliddoc. d. Zorsnr Buj8-pctlovid

&daiconr. Cord!tr Ikarrid-Vohddd

Izhofelli.n! Mildtovid

@4illd udnihAIbEtmid

KorchorDslor Sulilo

Slog i p J.lo,n{*hr- z.s!b

ti!t&cRAF|cK ZAVOD HIVATSXS _ ag$

Sadrzaj

prvi dio RAZGOVOR I SLUSANJE

xII

Sto postitcrc govonajcm i .ldroj.o l€Jkog bole-snikt

DRUGO POGLAVL'ENekolilo jcddoctavnih mput k& z. poticdrjc slo-bo&og arzgovod

TRECE PoGLAVIJE zolto morae znotiito se doeada 11

Mozclr pornijcr ti naiin svoje r€akcije

Drugidio PRIJELAZNO RAZDOBLJE

Prihvrd.rnjc neninovnosti uDirsda. Tri sudija pri-jelaaog razdobljr, di baz dvrstoS obtosca

PETO POGLAVIJE SuCeliawnje sasmrmom D iettiorn 24

Bolesrikovi osjcdaji poglije pc*tvljldr dij.gooze.Trebs li bolesaiLu r€ci irtinu? Slo rto bolcsdil ne

Zeli saznati istinu? VaSa auvstva u skladu s boles|r_koi/im auvsMma. K"ko emotilTo dorivljlvarc pa_cU€ntovu bol6t. Vale rerkcije na bol€$ikovoz.azavanj€ cmocija. Kalo pdtiti pomoc.

JEDANAESTO POGLAYUE Individualni odnosi t02Gubit k rodit€lj& Kako planinti. Rrzgovor i slu-sanje. Gubit* braamg drugs. Prcblcmi vezlni zrsclcurlni tivot. Gubito* bratr ili sestle. Gubit kprijstclja. Dijctc kojc umirc. Roditcljsh reakcija naumirude dij.tc. Reakcijs djct ta ns sfft roditolja.brata ili s6uE-

DVANAESTO POGLAVIIE AIDS ibolesti demencUeSp€ci{iaoi, ot tavljudi aimbcoici u F anju podrske

TRINAESTO POGLAYIJE Rugovor sazd ra vs tven i m d i e lan i c i ma

Podsjctnik zr bolju korDuDikacUu.

DODATAK A: Izjdva o posljednjoj telji 140

l4l

t46

DODATAK B: UdDge z. pruzanje pomodi

Knjige smdnih sadrzaja kojc preporuEujemo

Bolcsdkovilsjcc{ji rijd(oD n F€dovaojs bolesti.rrFrUctrJe qercsnli siEllodts bolesti. EmocionilnodJctovanje tjel€tuih simptoma. Vaii osicdaii kaood'az bole$iko-vih osjedaja" Vala rcafci! na pacr-Jetrtovu bolest. Kako Fditi pomod.

t32

t37-BoLTl+o"i

o.Eecaji _g*om strdijr Fihvac.nJa@bt!'a9e" kraja. Vsii osjecaji. Kato mo2eit!o,PT...loslj:drje- 4lje. lskazivanje poctjednjezeUe. tTttlvanje u2 bolGtrika u arsu umirsni!-

OSMO POCLAVLJEFunlcija ,alosti. Srsdiji ruSovanje Soh rug€, sradijn€staj.trja ,elo6ti. prcdsmrtu tug& Zarobqcnostrugovaolem.

DEV-ETO POGLAVLTE Uloga ujere u

"Dragj BoZe, "a;to ja?" Uloga molitvc. LoSa teoto-8Ua- Kaa|xe u vjerovanju. lklo FUZiti podrsku.

Trcr:i dIO SVAGDASNI ZryOrN PNOSTTI\,IIDESETO POGLAVIJE Sto sve uIinitipruZaiu[i skrb

I Sr,o]: i "fada" u.fru3fn! pomodi. Sto bi sve Djcsovatetj rrebao rditi. Natujorice za putanjc poirii.

vtl

Proslov

isudi ovu krjigu oslenjao sarn sc na sposobtrosti i stsuanost dvo-jc ljudi - Ruth Callop i Johru M.riina. Pisali slno je zrjcdno,

ne seo 60g togr lto smo Fofcsi@dm u*lju&Di u slab neidjoaivihbol6nil4 vcd i zbog Datih odgovaajdih zlnimad.- John Mtnit! jcsv€dcnik 6 v.likim iskustvom u slobi zs obianog aovjek& Prije nego stosc poa.o sk6iti o ncidj€tivo bol6nim4 i prijc nego sto jc dobio mjestobolnidkog Lap.l&a u cefiu 2r r.lq gdjc i je mdirl bevio se Dekolilogodim ljodimr trs $mm dn{twmm dnu. Ruth Gallop je mcdicinslas€stra i psihotcrapculkinja, mcdutim, njeino iskwtvo uvelike nad-mr.Sujc njszitru 8fiultru izobrezbu. Njczin prvi suprug, Lcslie, umro jenc Erivsi tdd.schr, pGlijc dvijc godine bolovanja od rijctke vrste tu-mora, i o6t vio ju s mdin djctctm. Dogodilo s€ to Fijc p€tna€stakgodino, dok slrn joS studirro mcdicinu. R.zgovori s Ruth i L€slicjcmpotpuno su iznijcnili lrroj odnos prena mcdicini. Zahvsljujuii velikimdijelom onom€ lto sam od njih naudio, odludio sam spccijrlizirati onko-logiju. Rulhj. obogrtih f:uji8u svojim apdrsrjima nrdacnog psihotc-rapanti i ishrstvom ocobc kojs jc i ssrna prcboljelr golcm gubitsk.Uspjcl. je pr€*ivj.li i iaovs izgrrditi tivot i obitd, tc postidi iarzctanosobni i struani ulpjch.

Moje osobno iskustvo vezano je uz bol€st autoimunog sustava (tje-lesni obramb€oi sustrv jo prc.ldivm i nrpe& vl&stiti organizm), dogkojeg sam gotovo dvije godinc bio psaliziran, a u jcdnorn irerNtku mije i ,ivot bio u op.snosti. Tlda som nauaio mnogo toga Sto sarn davnoprije trebao zrrti. Kro bolesnik naudio san wijedrcst suosjecanja ipo&Ske kojs rezlikuje dobrc lijodnikc od obi{nih lijcanika.

I miogi drugi ljtdi pomogli su mi iaavno i neizr.vno. Dr. Eve wih-shaw pokazah mi jc ksko lijcanik motc istodobno biti i stuaan isudutrn. Od Robine i Prue Skynna nauaio sam temeljnc sastavnicc te-rapijskog dilloga V€learsni Robc( Hunt pomogao mi je gl€de raz-liaitih moralnih i duhovnih pitsnj&

Pisudi brjigu nGtojdi smo utlqriti svc Sto smo mudili od svojihbolcsnika i njihovih obitelji. Pmtanje podrtkc umiruccm uvijek je zsh-tjcvna, zamorna i a€sto iscrpljujuCs zadaia. ali je i ndto nsjdragocjenije

-

xl

ikr.ie:cln. l. iuclsko biic 'oZc

p^rzit i drugcl.uc. v jcru jcru cla ce knjiga y'y'.:nttnt . iro t ' t ' i t i prui. it i stvanru i prakticnu pornoi sval<ornc tko sc prihvatitako vainog l tosla.

Ako z,atc kak. b i sc ' knj iga mogla pobol j i r r t i i l i i r ' . rc idc- ic kojc birr.roglc porlocli clrtrgimir, bit cc narn drago al<o n.i l l) sc jrrVitc. pii i tc naurnu Kcy Portcr Books Lrrni tcd, 70 Thc I isplanat le . ' i - , ,1.1,111,, , ( )nrrrr io M5F.r R2_.

TKO JE ' 'BOLESNIK'" , )U ci jc lo.y knj iz i rabim r i jcc "bolcsnik" u zrrrrdcrr i t r " .s.ba koirr i r . '

bolest" . Nazalost , ncma bol jc r i jc i i . iako r i ic i ' "bolcsnik, ' inra Pr izvul<bolnicc i l i le in ika izr .u i i hhcf i ro. Medut i*r , t . 1c ' r r jb. l ja r i jc i k.yrr nanr-lc r-l tour zrraicnju dc'rstu1-rna. U novije i.,r i jcrnc ncki su aLrtori poicli.prirnjcricc, govorit i o osobarna s karcinonrorn kao o pil,c (1tcr'rtt., u,ithcurci t tontu), i to zvLrdi . ios hladni le. rna' je osobrro i zre i . ie I . . ic k.r u l i u 'a-trag.

Zclirn naglasiti clr 'abcci ri jcd bolcsnik ri l<acl nc z.boravljanr karo. ic svaki b. lesnik.soba. Svi su b. lesr ic i pr i . jc 'cgo se razbole. t i jckourbolcst i ikasni jc r . r r ra ieur dLrhu is ic iani i r . osobc. Drziur kako 1i .sto.1isrediin ja forrnr:la:

bolcsnik:osoba r l ro icsr

Pa ia[< i lrko nas ri jcd bolcsnik nc pocls.jcca l la stvantcnaj.jcclnostavnij i nacin cla 'uaur kaZcrr o konrrr gor oLiur.

Jcdnako tako izb.jcgavrln ucllrcstlnu upor.lbu zanr.jcnica .n i l i .ttutc njcgu rl i tr ju, rabcci

'ur.icsto toga rocrovc osobnih zarnicnica naiz-

rlr. iencc, . iccl 'ostar.I lo sr.ga ito knj igu zclim r-rdi ' i t i i ir l i ivi iorn.

XII

t0 lc

tJvod

N il1ltr'ffii j TJitili",l,li{ff r J:T i:Tlx :;[:l:.1ll l i::i fl ' : il il??:"-'l j,lfr::: : "'j':fr 5x:i:lli';l': l' ;; il " ""i

-i ieu t' r r nr rrrir^o sarrr ga ia" ri p"ti"titi majku' '?1"9i]"- ovclie r;cci pola sata"' od-

l.,i'J:;;"-i:''Z"i*i"'p''.:"iiii. .ri '"ll ":.0::':" Nc znam ito rcct

Dok sar-n '

nl"tt '1"dio'

odjccltlont -sant shvatio: kacla lri nro'it ura'ikn

lcll la gorc "

b9]le-k;; '"tt" 'ft ' ' ni jt rrc bih znao ito rcci Kasnt' lc'

t i ickotn st t td i la r l r - lccni ikc p ' l f tY: ' : " ' t l l " i ; l l l ] i lk t r t isucc l iur ' l i nc z ' r r l i t r

sto tcii, a tu sc uU'"j"f ' ' t i neki l i icenici U.' l: l tt^ t las lr{r ztra Sto rccl lcr

r)rnr to nitko nijc '"rt"i''OJfte '"'iltl "111:1li

ovtt kn'jigu za 'latt.tcst' zi't

scbc, iza svc koji Zele pJrtclCi .Uifo pli i l tcl lLr bilo roclaku sttdcl' lcuour

- k*i"," Zivclta - ali ne znaju kako'

Pisanic kni'g" r''T ^-Jo'i'yft''1

tYth:i' lli'r":'

obiasniti proccs tunrrarl'l'r

rsmrtdovol jnt- ' i t t t 'p ' . 'okakobi jc i lemist i t ' ic i ra l iprcclpr i jatc l i r r l - ra id la-t t t l t , i l ]1aobi te l j i i 'c l rugo,dat iprakt i i r rcSi l \ . . |c tcos<rbl t r rabl iskirr r t . t t r r t -, l ,..nr l-rolcsniku. koie rnu 2ele pomoct'

ocl-

N astoj i rn j "1 *'t;;;; l "?i11", "oi 1' ll ll';,i]|T ; : : ;1)ll:T1 ""l)ll,l?,:,ffi ', :l' :f; i"H ,?l i:: I I il !,11i.'i' i' ., l " * "'l': p r o b I c'rc k oi cruuzivajtt svcsti na ttui 'tonjt ' m]erY Citarl ic kn'l igc ponroci cc'vatrr ra-

z L n, r.i cti sv o.i e cnrocrl ; i,"-i" "i; l1 " i",l: ]' r.::ilH:i : )ili[: 1'l]ll"i i i,ri.t cctc kako lrostoje razliditi naettrt z

""i"^"i " r"'*ilii::ll[1ii:*,*:l*illi ;:fl ]liJ..l1l:::ll;' ::J\;

' , , ' , t t .g" , i . '

( ' i rar t j t ' knj igc ncic vf l ln t lKl(x l

i r . . in i r ipodnosl . i iv i . l r , r - , ' . . j in) . ovu knj igr s l i i i krr i iz i o t r t tdt t t t '^ i i t ' r tdnt t l t t :

l,, viic znatc o ono-l i; ;;;"*"d"i:::"u jx}l,::,:llii,'.|,"=-.":',,:;i , ."i. rriti mlnjc ttznctnireni i prcstrascnt'

l,i 'rogla

skriititi t'fi;;;; jti il '"u':i".:i:,nos'c

bczbolnit'u'

Uoclreclenotrrsrnis luvel i l i t t t t t j t tu. icrraprt lstot l to l l lc( t<rr i i , l l t t t . r lc l i l i r ,rrrirrr,. potrcbno j" .r,,oo Zcl.ia da sc polnoguc i razurniicvanlc :v:.ga

sto

s. zbiva. vj"rr.,i.,.,-, i" d-u;l;.r"., t<njigr, sto-rra ito inratc takvLr T-elitt' t

v jcru1,",,:::[

"0 i.T,,:i].0,X'1"" 7" ]^'::ily :Ia qi,, . K n i i ga c c va,n, L,s ro.ffi :,".,J,, l l l i^ i;l lj: : 1;g ; d"' * H |':JTJ':" f:i' :il -:;?mi;ffi 'l::^":a,u:'l;;;#il,1;'jiil,1;,*J'X1:':#n,ll:botcsnika onako kako ;" ;il,;;;ii,.

Ni.yte .sami

Ako vam je prepoznatljiva srika uznernirc,og i brokiranog J.rncsakoji s.jcdi u ickaoni.i 1., "Jl*

Sto reci ,E.i ,",1a nc zabo."iit. kakoniste sani. Vecina {i",ii ".,,r1'k""1- ffi#5. ,1"*,y ito su

'esposobni.nego stoga Sto su ozbiljna bol11t.i n1u"t,1..'_nl,]i urln rroinc ,i1". ou.mosu - a desto to i i ine _ uni5titi.;i l; l;i"ni.i"o, i izolirajuci bole_snika od obitcrji i prijatclj",l o:.];..01." j;iil;,i'.,.,or, i ncragoda u svirr.Kao specijarisi ont oiog,-Jiu;'ouii.ryi, pi, * ij'r..acni naiirii borcsnik,vidio saln na stotine fr.if.*",' ,"r1 i prii"rrf oO'- kako se pocl ut-jcca.jcnrbolesti isr'rti raspacra-iu. xo.'stoi";"s rrz,ii i..

"iot" sar, kako ic stanjernoi. razrn'icrno rako pobotiili o iemu cc joi biti ,jeii.Razurnijc se, ni-ita sto procitat1l..Io,i tnl,rr',r" rnoZe porisnrti bol:'"ii.'"'5:i,111: rHlf ;:L; J:t J'

z avrs e kk p,o.",. ry so va n i a p c, nr o c im o ze r c o o z i v i L t i i " i i u " r ** ;' ;:'J -1,1 H:,f il::iLx l, i.,tTj I flf

;i-Hl:Til]r'"ol'o'go,,orr,^^rupritn.'"*i"ri.. r.",i. vas ornetajLr L,. Prije nego sto n.astavirn, rnislim kakg rnorarr jasno reci da nc v.icru_-rerx u misterii srnrti. Nisarn od on'r r."i

";"rq;;1..\".ie srnrr sa'a posebi nesto ti;.po i veridansi".*. u";i;i,r;; ,lon^rrri.,,r sv.ierrosr. ,r.in.vrtovc, leptira ko.ji se ostobJu svo.je e"frur.'-iil ,i .bi1" ko-joj clrurgo.lodredcnoi sl ici ' koriko g"J pri"raino izgrccrara. Ncki r j 'cr i i rna.j , 2ivc

ill!ffi : iil;iil:j',r ;1il":i;,J :il',il iilf1* y,, i o n o.u, c:, j,,unutarnju potporu. Stogn i. ;;" k jiga i potrebna.

r'qt drugi nenlitiu tuZa rnene ic unrirarf g k-j ziuot,ai uvijek.ic tuZ'o, iak i onda kadad on os i pri roclno o f *snn[ i' t'r"r' r.; .r esne patn-j c.Drugirn riieiirna, to znaii da nema iarobnc f o'nure koja cc va'r kaodudorn ukloniii o:^!

I tyojil;lil.r,o pr.tuo.iii.', "".r.,, novosr. ovcr.icnecetc naci trenutainaijes.niu. domsao sarn oorJiti

'ajvazni ja pita'.iar ponudiri naiine nf ihova ai"iot"o-a rjesavarri;;;;", i za bores'ika.

c r poclrZitc

/.u,ito ie teiko govoriti o untirutitt'/

/.ivir-no u dru5twr u kojern smrt nije dio Zivota' Fraze ko-iirna se go-

'. ori r) lrniranju, primjerice "posljednja tabu tema" i l i "uova ollsccnost",

1, ,rr kl iSe.i i, medutim one kazuju nesto o naieur nadintt razrnii l ianja' Ka-

rl lrr l laln da o srnrti razmi5ljarno kao o nedetn stranotn. t lcictn v'van

rr;rrrica svagdaSnjcg Zivota, nedem neprirodnour. A ipak, svi zasigltrno

, rr;rr)ro kako je smrt prirodna. Znarno kako svaki L:ot zavriava stnrctt i

, t ; r ( i6 i . icdan kl isej) jedino u to moZemo bi t i apsolutno sigurni . I tnatno

t, , r rcgdjc na umu, al i , kao druStvo, odluci l i s tno to nc pr iznat i i l i o tomc

rrr r ':rz{oVarati. Pravitno se kao da srnrti nclrt it.

t 'a, Sto onda? ZaSto bisrno.ie rnorali priznati ' l

I(ada netko umire, njegovi prijatelji i obitcli rlc rnoglr viSc nijckati

rr ',r lnost stnrti, ali ako prije nisu priznali niezino postojanjc, bit cc slabo

1,rr1-,r.crnljcnr za sudeljavanje s njom. Poricanie sn-rrti stvara iaz izrncdu

,, ,ol)c koja urnire i druitva, te se dini kako jc urniruci iskliudcn iz

,lr lsrvclc sredine i pri je ncgo Sto je napustio Zivot. Ostaje dru5tvcnirr"r

l , , r rvcrtc i . jarna odvojen i udal ien od pr i iatc l ja t l dasu kad rnlr . ie podr ika

rr . r ;potrcbni ja. Za5to je urniranje odvojeno od svagda5njeg Zivota ' / Evo

r r, l..tr l i l<o terneljnih razloga:

' tta3i stari j i rrjetko utniru kod kuic. irnarno vrlo visoka odekivanja glcclc zdravl.ja i Zivota

. ti.ickorn bolesti potpuno ovisirno o struit-r.jacit'a

. rrl ic drustvo stavlja jak naglasak ua u-rateri. jalne vri jednosti

. c luhovnost. ie u kr iz i .

, /e l inr . iasno reci kako to ne osudujcr t r kao lo ie. Ne vjertr jcrn da. ic

, , . ' , , , t l ls i tvo apsolutno samouni5tavajuce i l i loSe. ni t i rn is l i rn kako je svc

,, l,rrrslpll stoliecu bilo dobro . Zelin salrlo rcci kako svagdaSn-ii Zivot tt

r1, . r ,11911 cl l tstvu oteZava smireno succl iavanic sa Smrcu.

t,1i 'cr cu od dinjenice kako je ti ickorn nji l iova odrastau.ia stnrt

, I l lrrt ' t: l l i .r iz iskustvenog Zivota veiine l. iudi. Nc tako davntl, tck pri ic

, , , l , , l ik9 c lcsct l jcca, kada sr-r vel ike obi te l f i b i le cestc - d iedovi i bakc

* 1, l i srr u istoj kui i s unncima - nue bi lo neuobicajeno da star i i i c la-

!!, , \ | , ,1li luZcni svojom obitelj i , Llmrtl kod kucc. Zahvaliuiuci tolnc, d-ie ca

rr ' , t \ r tSl 'Ctala sa stnr iu u ranoj dobi , a i to. jc. lo i vaZni1c, b i la s l t t t t i tn

ri, 1nt.rrrlr 6kruZena bliskirn l judinla - roditeli irna. bracotn i sestratna.

I r l l , r r r r r i icc i rna. ta su djeca gledala na stnrt kao dio obi te l iskog Ziv l jc-

, r t r Nl i r rur ic ona bi la pr i rodna. Ne radi se uvi ick o idealnorn s luca" i r ' r .

l r, l ' ,1;rr. i lrr osoba - okrttZena svojirn naibliZirna i najdraLinta - blago

odlazi. ,Medurim. i ondje gdje je bilo , boli I nauma. bilo je ro unutaroD elskog kruga koiije pntao podrsku. Takoje smn koliko god neu_goono rskustvo, 'pak

bita dio proccsa odrasrania.

.._.-Danas visc nije lako.,Mnogi odrasli nisu nikad vidjeti nekoga tkoumtre. pa s€ sloga smrt i iini lako stranom,

-^..,?1gl:u razlos nak verika oaekrvanja stede zdra!rja Uvrjekkadu

novtnanra pronadcmo ntlslov o velikom otkricu u medicrni _ bilo da jerted o presadivanju rrca. lresadivanju kosranc srt. intertcukinu_2, ilinecemu drugom - muenJaju se nali sravovi prema bolesti i smni. Svakipurlxtonr smo pomrsliti: .'Dakl€. u tome su uspjeli. Sro je stjedece?.,Mozoa sc neg le duboko u sebi nadamo kako ie ianisliti ;e!r; i rrmlivstarosri i to svakako pri;e nego i sami oslarimo. n.az"_irc ,..'i"["gr€oarle sarno po scb| nte IoS€. Dobroje po2itivno gledati ;a naDredaku meorcrnr rako vetika vedina tih orkica korisri rek,naiom broju ljudii ne produliujc prosjecnu duljinu zivtjenja. No svatu pul kada'vrdimo

:Tl,T^flTl:: 'd,llf pomi.u. svaki pur kcda .ujemo za nck, rijekKoJr rrjecr do tada nelJeajvu bolest. ne moremo zaobiiipomisao kako ic

l:k_:,:llli Jl."h.r" *. ?ru8im rijerima. svc smo bli2e mistjenju kakoce se lerul|ekjm dostitsnuiima smn zauvijck sprijeiiti. Naravno:mi za-pravo znamo kako to niie tstina. Znarho di besofinosl nc D$stoii.Medurim. svakinur kad proaira.rno o "audesnojn rzti*."i";l ",. i"

j"lil

lAl'.1., ^ kako s€ oaekivanja zdravog rivora pove&raju. mi.ao osmnr crru se sve datjom i neprirodniiom.

_ ̂ T^rete. botesr i um iranje postatr su podrua tc srrudnj aka. I lo j e nosve_ma rogrmo. Bnga o botesnima rraZt srrueno znanje. a boleinnna sc

:i]::-"T-l"Ti^ " bilnicama opremljenima skupim aparorima i lijc_Kovrma_ I opet. nema u tome nista loie. Ako za poboljsanje bolesnikova

stanja _(ma kako nakntko) rreba visoka rchnologti Aotesnlfa trcta::f]'ll ".:ldi":.rdi..i€ mu.to biri omoguceno. r*va situcla-nc:::::.T:?:11" 99f ... lolesniku sranje poboljiava. merurtm. ozlilnise proDlem I }ojrvltuJu kad pobojjsanje prcskne. a pocne proces um iranl r.

_-,,-TI ': 9"_1:*jk. " .ladUu.tiJeaenjo uz pninienu vrsoke rehnotogilc.pruarerj' I rodbrna jrnaiu mato prilite za pruzanje po&Ske. Botc;-iersKUucrvo u rukarna zdravswenog osoblja. No kada medicinska rchn;-

rogrJa-vBe nema Sro ponudili. prij arelj i su vcc n€kato izgubiti svoju uto_gu I osraju po stranr, I datje odekujuci inrervcncie tijednika.

- Kad bi_li.jcanici biti rako dobri u brizi o umirucim bolesnicima kaollo.su kad.je riica o akutnim bot€stima. problema I ne bi bito. Tjda se

l:-:l :".r.:1'. *.||F..d"9 sloprebacuiu dio podrske na obirejj Medurim,

ccsto tUeanrcr u Itcacniu bolesnrkr ne Zele pflznari neuspjeh visokc me-

ilil:rn:*::Hl',.l;*:,iiT+:l,"1::if*k+:|:1ffi *fii.'x.I:E#lrlf.";i'funrirlirul'Jr=niii-$i*'",,'fiffi #il',.m*n[:lr'nt*x*illl'j;{fl #lH1t},}":'fi Hfi :# j"'#F:ffi |;1i"i"lil1l':J:I'"j*;lff f .i'#"p3,li-i--n'a'"q"z*"''t:lrf:*:'t':fi i,"'xl"*i#:l:'*m:rll'*"'"'":'w:"ltiii,i.";1ili;;";-k; "

kojoj ie verik dio.druttva zapada

;,ilild1',ii1*#'-fi "i"tllx"*'lii$"T[r'ffi r'']"Til*l.*-*ir#frt *-f ril"m-;*r" wll." #"'ff [ililil1***nfrht","'"ffi i""l:'rrlTr#*r[i$ii:Irr, ,,ahava. a smrl zna'i kaj zabave

-,fu*''*+$*ii+l-fg**r'il*tt:I$tlffl*lft 'li,fr*t{;f!t$t$*i$:jif#,';i11'';:l:: :l ;ffi 'fi'f iii'-lliix*:i';:*ll** il*:#fi i:,ll:l ;:*ih.::'fih*ff#x";;rlr #i lrl*l r:\ * rr ,h irn budc potpora u predsmrm'm danrm3

,,. il: *ht:t,';:*::fr fiTr;i"J#: :ffillllli*:ffi:

zimiranju Zivota lako je zaboraviti j€dnostavnu ainjenicu: smtt znaaikrai zivoia. ali mu tim€ ne oduzims zraCenjc. Mislim da ne smijemozaboraviti kako u zivotu dj€lujerno na ljude oko sebe i mijenjanrc ih.Takve promjene imaju v€liku wijednodt, iako ih ne bi bilo lako na brzi-nu nabrojiti. Primjeric€, ja nisam ists osoba kao prije mojeg susreta sJarnesom, Ruth i Johnom, ili mnoaim dlugim osobama koje su na meneostavile trajan dojam. Neki takve ptoEjene vide kso oblik besmnnosti'Sto meni zwdi posve razumno Oni drre kako umrli ili oni koji umiruna odreden naEin i dalj€ iive u promjenama kojc su izazvali u onima kojioslaju. Ljude ne morete natjemti da vas se sjeiaju, makar po vama Daz-vali knjiznicu ili ulicu, ali ako utjeaete na nediji nadin misljenja' nestood znaaenja va!€g Zivota nsdzivjet ce v&s

Mnogo je uaoka odnosa naSeg drulwa prema smrli kao pojavi iz-van tokova ,ivola. Rezultat toga su prepreke izncdu NAS pe\ivnih

Dromatraaa - i NJIH - bolesnika koji se sudeljavaju sn smriu vazno je

znati kako mnoge takve plepreke nismo stvorili mi osobno, te da za njihnismo odgovomi. Kada shvatite da sc borite protiv prepreke koju vamje na put stavilo druitvo, bit ie vam lakse zaobidije A upravo ie o tomebiti rijcai u ovoj krjizi.

Prvi dio

RAZGOVOR I SLUSANJE

Itvo poglavlje

eemu eovoriti? eemu slu5ati?

A ko je tako r€Sko govorili nekome tko Je neizljeaivo boleslan.aaaernu i polruSavati? Vrijedi li to uopce. i sto se postiz€ razgo-

vor()"r i sluianjen t€ikog bolesnika?I z vlastitoga iskustva znam kako je pruzanje podrske i olaksavanje

l(I(!br nagrada i za onoga tko daje i za onoga tko prima. Takva djelafin iL' svoju vrijednostjer uawsdujD odnos s bolesnikom. Ona stvaraju| |, vu rponu medu vama u trenutku kada postoji opasnost da vas napetostfr'fpnno udalji. Dakle, ako ne ftzgo!^ratc, izlalgte se opasnosti potpu-rr't daljavanja u aasu kadje prijateljstvo najpotebnije. Ako, medutim,F'huic komunicirali, vaS iete odnos udvrstiti i obogatili.

Nckoliko j€ vabih obilj€Zja razgovora koja se dine bjelod&im kadao rrlrnra u miru razmisljate, ali na koje se pod pritiskom lako zaboravlja.

I R,t.K,wr je najbolji natin konunicira4ja koji infino. Razliditi su

"l'l( i komuniciranja: poljubac, dodir, smijeh, mrstenje, pa dal i odsu!

n'Nt Fovora. (Podsjeca me to na pridu o 6ovjeku koji.ie pitao psihotera-ti ltr /$lo suFruga vec tsi dana s njim n€ razgovara. Psihoterapeut mut', ,rl8ovorio: "Motda varn pokusava n€ito r€ci-") Ipak Sovor ostajetrrr,lrrh'tvomiji i najspecifieniji naain komuniciranja.

,t Rt:t<t'\'or o patnji ponate njezinu uhldtuwniL Radieiti su razlozi,l\'l' k,rtrh govorimo. Neki su veoma jasni. na primjer upozoravanjerlt'(r (iu

'rc stavljaju prste u vcntilator, pritanje viceva, raspitivanje o

rfl,rltirtin)n utakmic€ ili konjskih lrka, da dalje ne nabrajamo. Medutim,r'r','

' In ic oditih razlogn za razSovor, medu kojimaje ijednostavna

,r lti,h ra\ netko sluia. Cesto - narodito ako nesto kenc po zlu ljudi1r'r,re zato da bi se oslobodili t.reta i zato da bi ih netko saslusao. Toh i.\t,' vidi u ponasa[ju djece. Ako se podeakate s d.ietetom. Eut det€lil.' tbsliic nesto munlja svojen medvjediiu ili ga prekorava na istiriilr rr koji ste vi njega prekorili. Nije to pravi razgovor, ali vainajerr1,1r,ra svrha. Razgovor oslobada napetosti, a poznato je da ljudskaI'r,,' rnAr podnijeti samo ogrania€nu koliainu napeiosti. Razgovor

pruzaolaksanje. sto, drusim rijeaima, znaai kako postoji otaksanje kojeyt morete pruZiti bol€sniku samo sluaajuii ga i oDl ogutujuii mr da go_vori. To, opct, znaii kako bolesniku moZetepomoiidak i kada nc znal€oogovore na sva pltanla.

Uistinu, samo "pozomo slulanje" (o kojem ie biti rijeai u stjedecempoglavlju) djelotvomoje sdnopa s€rt. U Sjedinjenimj€ Drzavama pro-vedeno zanimljivo istrarivanje u koiemu je nekoticrna nestruaniakapodutena naijednosravntim tehnikama pozomog stusanja. Botc;nicidobrovoljci razgovaralisu s njima o svojim probtemima. Stuiatetjinisusmjeli nisra ni reii ni u6initi doli potwdivali glavom ili redi "Razumi_jen", ili "Priaajte dalje". Nisu smjeli bolesnicima posravlj6ri piianja itinabilo koji naain komentirati onoo aemu su bolesnici govorili. Na krajuseanse svi su trolesnici ocijenili terapiu veoma kvalitetnom. Neki su aakkasnije t€lefonirali "terapeutu" i zmolili ga za ponovni $stanak, te muzahvafifi na lerapiji. Vaino je mpamtitikako ne monte zmti sve odeo_vore tec i:ano sldanje pona2e.

3- Potkn.ute ni. i *onatno ipak natkode. teda\ ftztog koji prijarelji ialanovi obitelji desto istid kako bi izbjegli :llz}ovor s boledik;m j;slkako razgovor o strahu ili uznemirenosti moze r:acyali uznemirm;st,dak i onda kadje prije razgovora nije bilo. Drugim rijedirna, pdjatclj simoi€ r€di: "Upitam li bolesnika zabrinjava li ga radioterapij; a;k iakoga prije i nije zabrinjavala, piranjem ga mogu navesti da se zabrine.,,Medutim, to nikako nije toano. Dosra podataka iz istraZivanja Sto su ihprovodili psiholozi razgovalajuii s bolesnicima u zawsnom stadiiu r3lapokazujc ka-ko razgovori ianedu bolesnika i njihov'h roda&a i p;jareljane pobuduju ni nove strahove ni uaemircnosri. Zapravo, upravo je s;_protno toeoo: Sutnja o strahu povecava strah. Bolesnici koji nemaju skim razgovarati viSe pate od urrnemirenosti i depresijc. N€ka drugaistraiivanja pokazala su kako je j€dan od najvedih probtema lesko oblljelih sto ni skim oe razgovaraju, aosjeiaj izoliranosti uvelike povciavanjihove reskocc. Nemir kojizrokuplja botesnikov duh eesro oreZava nie-gov razgovor o bilo aemu drugome.

Polisnuli osjecaii mogu nanijeti mnogo irere. jer se ljudi svojihostec€Ja_aesto srame, mroaito stahova irjeskoba. Svjesni su svojegastraha, ali misl€ kako se ne bi ,,smjeti" bojsti i stoga se srame. Najveiausluga koju za bolesnika moZeie uainiti jest saslusari njegov€ strahove inakon toga ostati uz njega. Ne uznidudi i ne povlaaeci se, pokazujetemu da ga r3zumijete i prihvacate. To samo Do s€bi ublazava strah iosjeCai srama i pomaze bolesniku ponovno vidieli srvari u stvamom od-

l0

,,,,,iJl';il'.?:i l#f ;TlH ":ff;:fifi

',":i:';T,:*:i:i-fii:':i1,,.,i., "f"'." "sk" -p.dr"'*i'ic:l'j fl1il,.;;'$i,;I:::51'll'l lll"'I']jf,:;:ffi;;f'l:: l'iii'l'iiiii",h.o"'*' o"'"'"'u",

l l,)lcsnik Zeli razgovarati Vi ne Z€litc.

llolcstiik ne:cli razgovarati Vi Zclitc

In'tcsnik ieli razgovarati' ali ocje- vi n€ znate kako da ga okabritc

Itr dx n€ bi trebao. da Sovorr'

( i sc kako bolesnik ne Zeli iaz- Vi ncznate Stojcboljc.ine Zelitc

il.';"ti,ati il ;8*"r zapra- se uplirati krko ne biste srvarr

i" "a'

jos Pogori'rr

I drlniem tekslu kniige pokazat du vam kako motete nostati dobrr

.',r,:;;ii;i;""1j. ; ii "e

bolesniku nc na"tnete te kako moicte

.irl,,ti re li bolesriku razgovor potreban rli nU€ U sliedeicm cu pogla-

vltu. t';k. objanili neke osnolne Postupxe slusanla

Drugo poglavlje

Osjeiajno slu5anje

f spra\ro F stusanie stozen postupak. Zapravo. roje wto sloieno^-^. ̂ .'I'ij1": " j'lTl'cr su sted€ njesa jednalo rosi kao i drusi. Aoper. tako Je tako biri stularetj pun razumijevanja r suosjctanja aio seuode neke vaZne pojedinosti.

. Mnogo ovisi o tome kako sre vi i bolesnik prije komunicimli. Koliko8od znalacki slu.ali. necere time nuzro promijeniti uobiCaieni natin Uo_lesnrkova Xomuniciranja. Akoje bol€snik uviJck bio orvoren islobodnoITI_"J"{1: 1 :'qi'.9"lecajima. tako ce vjerojatno nastaviti i ri.iekomooresu. No atoJe u!,Uek bio po!,udena i zatvorena osob4 tesko iete capnvorjet| d:t se olvon s:uno zato Sro sre vi postali dobar slusatelj. Biloliporpuo n€re3ho oaekivati. trkve promjene. Ono iro mozere r_riiniri lesrpruar mu pntrku da govori o stvarima o kojima ieti. Ka&ad to uveiikernrj€nla oonos. NekI Itudinegovore samo srogr Slo ih prijal€ljinikad nesluaaju. a utasovima kdze dobar ce slulatelj znali srv;ri; bir;o drukai,iugoo:rt. lpak.lo se n€ dogada sa svakim i uvijek. paje vazno ne prerje_nvati u odekivanjima.

___Zapra,vo, dobro stu3anje_more se podijeliri na dva dijela: fiziaki i

Tlt:]:'-lli llJ'oco neusodnih ne:porazumo nashje upravo zbog ne_poznavanja nexrh jednostavnih pravila kojima se porile stobodan rigo_

.l .,1y::: r:.* *,:r,e Fizi.ki ie konreksr vazan. srosa od po.erka].rllllPfnazrt na rere p6i€dinosri. ugodno sc smjesrire. sjednire, na_stoJte-lzgredatr opusleno (aak ikada se rako nc osjecare). nasrojre pota_lil,,iil:.j-"*" *i..e zadrrari (primjericc skidanjem k+ural po_&eo_odrzalajte na razinj sugovomika i gledojre ga dok varh govori.\rsranrrc na ugoclnoj.btizni. Opieni!o. najbo!r je udaljenosr sedlamde,:1:-,":.1'."*1.

Veia udatjenosr iini razgovor neugodnim i previae:Tl1T,

.?" "q"tj:nosr. oper. stvara u botcsnik; osj€crj klko jezaroDuen. posebtce ako je u krevetu i ne moie sc povuci. Nastojre ja

izmedu vas i sugovomika ne bude zElreka (stolouu, notnifr ormj.i,:u itz

rl ) A ko jc bolesnik u bolnici i nema stolaca ili su preniski. bolje je sj esti

|ln krcvct ncgo st6latr-

: .\d:rn c :eli li bolesnik ra:govarati Moida bolesnik nrnrosto nuc

rr'r*,1,'zin z-a razSovor ili toga dana ne zel' s vama razgovarati Nemojlc

r irvriicditi ako ic tako. Ako niste sigumi u bolesnikovc Zclje. moietc

1r ,, r,irne zapititi ("Razgovara li ti se?"). To je uvijck bolje-nego sc

irrstiti u velike razgovore ("Pridaj rni Sto osjecai.") ako jc bolesnik

rnxtrxn ilije netom zavriio razSovor s nekim drugim

I slktaiteitoka,itekako.dtddle Dok bolesnik govori. vi biste trebali

|x'krtntiuiiniti dvije stvari: prvo, slusati, ancrazmisljati o tone Sto detc

rf(Lr i. drugo,/otazali kako slusate.l)r biste slusali kako valja, morate razmisljati o tome Slo sugovornik

t"f,'|| Ne smijete uvjezbavati svoj odgovor {ro hi zn3'ilo kako anticj-

;||trk ,'no ito mrlirP da ie suSovomik rcii. a ne slusaic ono Slo doista

;,,."''. Naslojte ne prekidati suSovornika Ne govorite islodobno s

ntr'r, vci priaekajte da za$!i. Prije nego ilo vi zapofncte Ako vas su-

1,",ur|tk pretine dok u; govorit€ s "ali . ili 'la sam mislio " ili nccim

frtrIr. zaustavitc se i Pustite ga da kai€ ito Zeli4 Poticite sugowmika da govon. Pravilno slusati ne ma'i sjediti

hi' rkliuaeni magnetofon Poticanjem bolesniku moratc Fomoii da

rI,,,r,,uuu o onomi lto ga tisli Naijednostavniji postupci su i nadielot'

v,,rirrr Porwdujre glavom rli recite samo nesto popur: "Da".

"shr'ncanf'. "R€ci mi jos nesto" lako zvuai Jednostavno. u trcnuoma

l|'l.Is,! nrcsa upravo le sitnice poma:u razvijanju razgovora

lcdnako tako mozete pokazsti kako aujete i slusate ponavlja_

|||',rn lckoliko rijeai iz bolesnikov€ poslj ednj c reaenice To mu Pokazu.lclir,'

", nrcrovi riieei shvacene. Kada Foduaavam studenk medtcrnc

fnr,'.c.iolesnicima razaovarati. im:im da to Pokusaju viczbalr nai-

rrrrr..' rrorrm prijateljimn kod kuie Kasniie mi gotovo be7 izuzelk!

r"t,r( kxto sc lako razSovor Podrzava a slusateli odjednorn poslanc

rl"r'.tx / intcrcsiranim i ukljuaenimM"tctc sc i vratiti na ono Sto st€ upravo auli' djelomice sloga kako

l'rrt. rnovicrili iesle li ispravno razumjeli. a djelomic€ kako bisle i oPetr','t,'z,rh tir sluiate i pokusavate shvalili Motele. primjericc. reci: D3-

i l r . rr r | l rs l i i dr. . . ' . i l i Ako sam dobro razumio. osjecas kako ". i l i tak

'l ut l|", inko ovo posljednje moZ€ z!,rlaati neprirodno, osobito ako to

r r'nff riic vei stil govora.

\ M nhorcvitc lutnju i neverbalnu konunikaciiu. Ako se n€tko zau-

itl\r u advoru, to naja€sie znaai kako rnznislja o neaemu bolnom ili

t1

osj€tljivom. Priaeka.jtc i vi rrenurak uhvatire sugovornika z ruku itieana neki drugi naain dodimite ako ro ielite i t;da ga upitajre o ae;uraznrslja. Nc poturujtc_.

'ako se prekidr razgovora u rrenucima nrbije-

nrm emoctama aine kako traiu aitavu vjeanost.Drugi problcm vezan uz prekid razgovora odnosi re na vasu pomr_

sao: "Ne znam Slo reii . Karkad se lo doSada \amo stogo tro sc ,crar,o.rec,.At(oJe o tomc njea. ne bojte se Surnje I samo ostanirc u,, bolc_snrka U ta.kvrm rrenucima dodir ili ruka oto ramena znaac mnoSo viseod rijeii.

Akojebolesnik umoran. ostanire uz njcga siedrri dok odspava. Vedce,samo vaic pribivanjc biti r te kako vnjedna podrska. Vasa;risurnosr

6. -Ne

hojte se sonriti o vta itin osjetajina. posvc je prirodno reiinesto poput: "O. tomc m i j e tesko razgovarati,, i ti ,,Ni.ye rni bitjaka stranarazgovor o_.." ili dak "Ne znam Sto reii". Govoriri o svojim osjciajimakorisnoje, kakvi god oni biti.

7. Prcuje .tc tpste li ito pogresno ru:unieti. Ako ste srtsumt kako razu,muere sro botesnrk Zcti reii. recire to. Reakcijc. na primjer: .,Z!,ueispolisteno". ili "Srgumo reje to razljurito,,. dat c€ sugovorni[u na zna.nicoasre unvatrtr remocteo kojimaJc govorio ilj one kojcsuprarile govor.Ah ako.niste sigumi Sto botesnik 2eti reci. rada upirajte: ,,Kako- si seosJecaor-. -sto mlsttS o tome?..,.,Kako se sada osjc{:as:,,Do nesnorazu,ma dolazi

,ak o *y varare netotne prelposravkc. Ne;ro slitno dogod ;

moJem kolegi Peleru. tijecnrku pnmarne skbi. Imao je bolesnicu. 2enusreonJrh,godrna. u zawsnom stadiju bojesli. po ranimanJu Jc bila prav-nrca. u boln'cr Je proveta nckol,ko tiedana. a rada sc vrarila na kucnunjegu potpuno ostabtjena. Prilikom kuinog posjcla uzdahnulije i upita.ra: -Kotrko cc joi porrajalil.. peter sarno Sro nije izustio kako cc smnvJerojalno nastuprri za nekoliko tj€dana. kada sc odjednom upirao m,stilr ona dorsta na smrr. Oklijevao je, a porom ju Jc upirao na iro rnrsli.uogovonraJe: pi. mrstita sam kolilo dugo ac potajali prije nego Slo::

vrdrm na.posao. na sud . peter Je tada ncko vrijemc osrao uz nju.I\aveoJU Jc da govorr o tome lako se osjeca. a na piranjc jc odgovoriolex posltc poduje pripreme.

. SvalGko je Fednost kada insrinktivno osj€tirc ito bolesnik osjcca,ali ako.s€ to ne dogodi, ne ratruaavajte sc provteriri piknjem. Rea;nrcapoput: -romozt mr shvariri Sro lime 2eliS reii,'. wlo.ie korisna.8. .Ne mienjajte temu ruzgorrya. Ako bolesnik Zcti mzgovarati o romekako s€jadno osjeia, omoSucite mu to. Moida ie vam;ekc stvari biti

k (1,,' \lusati. ali ako to morcle izdriali' oslanilc uz nlega dok Sovori

ii,' '"'t 0"."* p*"ile nelagodno' i drtirc kako u lom trenutku nc

,,,,l.r.inolnii"r' oi* r-govo;. kebali bistc lo rccr i Prcdloali razgo-

;;:; ;.,,iru" il, Nemojr;iienjaiuii remu nijckati da iu Ie bolesnik

tt \r \Niatuite Drerano ldcalno bi bilo nc davati savjele' osim kad to

,, , ' . . . . ; , , ; ; l iak. ne ziv imo u idealnom svi ictu i 'esro

sc uhvat irn"

r.,r,..t.trno *aviere, ialo ih nr*o od nls niic traz'o Pokuiajrc nc daval r

.".'.i.lJ."rl i.1'. o*lida dilalog Ako nc 'nozctc

do'ekati da ih ipdk

il',i:,i. r'"r" il""'i,i:t,t 'e frazami popur: 'Jcsitr razmiiLao o tomcda

,-'i,n,,. . ;'irii,il" ".."aeni

diplomir j: "Jcdan moi priia'el; pokusao jc

' :^ i , ' ' . ' t"" ' . "* ir""

prisrui nego: "Da'am na lvojemu mjcstu' Jah,h ,: ;r sto bot€"nik m;Ue pomistiii{ih eak redi, ali ri nisi na mojemu

[rl.slLr", a to doista znaai prekid razgovora'

ltt I\ t.lh vlianP Mnogibolesnici 'l3ri i Inladi - ielc rrzgovdrall

" , , . . . r l ' , , " " r"" . C"f i$eJ vole poier i svoje pnte o wemcnu kad ru

i"i" i"r,,,t"- i.l"s"ti ' "iim

do.iivljaj'ma Srarij im bolc'nicima usnor n('

i', 'r,'r. ir. n.*a, a" lm Je iivot imao \misla Prisjecin1l na 2rjcd-

i,,Lr.l ,,'n".J* i".t g*r,o slatko iskuslvo i za bolesnika i za vas Bo-

i.'',i,, '1',i'"c-i"

t"tx podsjetiti na to koliko srnriu slbi i rasplalori

"', u,',ii.i"i. i. i

"i '*plakati Ako sc to dogodi nc boate sc nrori!

i , , ' , i :ntol* i rnnogi p. iboterapcul i i savictnici kor iste se trm n! ' inotn

i,,i,' u, "."i""fi

b,"olesnika di se osvme unatrats i vidi kolrko ic hihl

l/ ohnovljenih sjecanja mote niknuti spoznaja kako sc bolcsnik pri-

u, ',,*,u "

*iue*u - s;bi&om posla, bra'nim probl€mima' 1tromct-

i,',,' ',.r",,,-|"rn,

Nacin-na koji se nosimo s nedac-ama dioJ€ na-k osob-

i',''l liii..."r.; ."2J" *isle kako "sc lednostavno nc mosu borrti" ili

iu,t ru'rledrtu unatrag uvide kako su s€ s raTli'itim problcmima posvc

,r,'i"i, i',",r; Karradl lao rezultar razmiil;ania o nroslostr' bolesnik

.i, "r'

f"r,' ic u uiri iou- borac i kalo te svojc sposobnosli i u bol€sti

t t l l r . r ! r , t tu n,t hunor ' Mnogidrte kako nema toga sto bi nekogr lko

i , 'a ' , t | | , , , t 'ut" ' r - i t i nu umoru moglo nasmijar i Mcdut im oni l rba-

i,,'ri",,''i.,lr" izuzetno vazao vid humoftr' Humor zaPravo ima vaunr

,'r",1,, ,, r'"rt'i . *fiL". Fietnjom ili strahom: on nam Ponaie da odah-

,,,,i,,, ,r" ." o.f"Uoairni napitosti i vidimo stvari u drugome svjctlu

lirrrrr'r lrrrlinta pomaZc da sc uhvate u kostac s tcskoiama kojc se 'rne

i",ir',,,"' ',,.,i",r;ii.". Ako samo na trcnutak razmislite sro je n^j'csci

mt$m$**1*'r#'*:;:il*,ffi*$*'mffig$Ni'ffi#*tl;rm#m**t'ffimw+ffimtffiffiffi**'*;,l*fi*;:;'+us;l**i,;;,flm;l

I r r , r , poglavl je

Za5to morate mati Sto se doeada

Ina ravedeno u ovoj kniizi, niitosr. nc Inoie promijenrrr onoiro sc bolesniku dogada Ali ra"umiievanie slanja Inorc pro_

rt|rril',tr svoi udinak na vas i djelovati na odnose izmcdu vas j botesnika.ll,rklc. razumijevanjem stanja i prihvaianjcm nekih smjcmica.

In,,)(rc prunicniti naain svoj€ga reaginnja. Ta sc promjena dogada na

| | ^M

ht.unikw4j.,n i pihvar.onjcn osi!{uja i $oniu kro: kdthtl, \"tk t),ttzi. T^ko ierc ublaiiti strah i paniku koia vas obuzima, rc

" rrtr'rtodni'n uvj€tima djetovati prirodno.

t t,tii.D.lt. kaijin reagildryen. Nakon upoznnvanj a razliair ih cmocijal,,tf b('lc$ik prozivljava. moii ietc drukaijc reagiriti i prervoriri, prnl_lfr, (. porcncUalno oerazumijevanjc u oDo iio ic van obojici koristili il l r . \x\ \ isc zbl i i i t i .

I t ,^r ,^ lhnt. , t n?kih wi"rhi t o . t . t , \ dnl , / Sjnrcrnice. o koj ima irl ' rb \r \ ' r i lcci u dairni im pogtrvt j ima. porno\r cc dr vrr d, ,gidalr n.11lrhr,, i &ruku. Suprug jcdne mojc bolesnicc priiao mi i!:kako sc,ur(,.r) kxd su on i supruSa saaali kakojoj jc primami rak dojke mcri,r,'/rr3, u kraljesnicu: "Osjcrao sam sc oduzeiirn. Nisam inrno poimarn,trrr l lc l io sam nesrar i . Stor inc misl i i p i taniajur i lo mi jc gl ivon.ilr rrt.dn,r r)ri pametna ideja nije padata na pamcr. Osj€iao sam kako'{f,'l,rrr!) rrSra ne mogu uCiniti i kako sc iz rog zaaaranog knga nikadar, , rr rr l r ;ctr i : ,vui i_"

l r i l , , l l tc\ !nie svega (ro se do8ada rctorn f ;ogorianjr I pr iht iZr_

',r,r., I rxtx pomoii ie vam sDanjiti osjciai oduzcrosti i zadrzali nonnr_

l i , , , , . r , , , rx?rnisl janja i djc lovanja.l'.,k1(.. rr) su rri naaina koja vam u razumijevanju dogadanji mogu

t",,,,,tr, l'liiu ncgo sro ih podrobnijc objasnim. zclio bih navcsii jcanir,r,,\,!r In l||ljcr kalo razumijevanje ncke cmocijc rnoic promiicniii vafctr , ' , , , : , I rc N vcdimol juhju kao reakci iu koju svidobro poznaicmo,jer' , , , , / l ) r(r ' ro. sukobl javamo s atanovjma obirct i i j pr i ja lel inDa i t i ic.

17

opet, na nas ne&o naljuti. R€agiramo isprikoln, Ijutnjon ili neosvrta-njem (lko mozemo). Tc su rcakcije u ljutnji sasvim prirodnc.

Medutim, kad se nctko iz naie obit€lji ili uzeg kruga suoai s ozbi-ljnom bolescu ili smrcu, njegovaje ljutnja vj€rojatno usmjerena na bo-Iest, pa je ne smijete dozivljavati osobno, siuno zato Sro sre sc u tomtrenutku tu zatekfi. Ako ste svjesni ainjenice da lltrnja nije uprcenova d osobno, tada iete reagirati dnrkCije. Ako u tome rs?lisk. bolesni-ku omogucujelc da svoju ljutnju neutralizira i o njol porazgovara. um,jesto da.je podrzava. Evo jednog primjera koji dobro oslikava ono Sto:elim reci.

Alo uzmognete shvatiti rajro bolesnik govori lo *to govori, radaiete moii reagimti na naain koji i€ mu olakiati bol. Tako postajete diorjesenja. Ako se ne potrudite spoanati Sto se dogaala, prijcti opasnost dai sami Dostanete dio Droblema-

Bolesnik. primjerice. kazc:

Osjeian rc uaasno a ti ni nisi ni od kakre ponori

Prcd vama jc nekoliko nogrdnosti: Drugi dio

PRIJELAZNO RAZDOBLJEIAko reagimte "normalno" kaou obileljskom sukobu mozdaiete reii:

tPa, cinin koliko nogu.

i l i

P rcitani ne kritiziroti.

i t i

Tebi nre lako ponlgatl

No ako shvatitc da gnjev nijcupuaen vama osobno, mo;daiete reii:

tKoliko s. lose osjeia!?

i t i

i l i

Doi:ta :vdil potilteno.

tSvi ti odgovori vode razvojusukoba i mcdusobnom jazu.

It3

ISvi ti odgovori potidu bolcini-kovc moguinosti da kaZe ncstovise o tomc 5lo muje na dusi.

t'r'rr r to Poglavljc

Stadiji umiranja

M i:i"li:";$ l]:ilil"T;jil ll,lill *1";L%illi'*;ltilii'iil#:,:T:ii,is,i:','"',:,1: ["Ti:'

*'a nam nerko ka'e

r,lS*.,;g+;ti':,nnf,:l,5$pin{-$li;l:t)lll'i: fi fi.Tl;J?#ilf.liiil;;"i" 1, *' *'i''er"

-,i,i,;ril*::l*::h;ilti.?ff ::!li:,i:ri:iL:i;*l:'.i-itiitfS*lu''*"'*'!iffi ""*.'''-ryiul;mll*iip,g[5*51145.';'",",,'";g;,5;p,;3'tit:llillll,i?*:n::?i*[ii:x,.:."Jr##H$.S.iiii,,l iil.,ttri#r:'..';'*d*d'il i:il-"":ilff d:fl, , , ir ." ' , . , , p"""i ;r. . i 'sus€nepresranccsvadali) Barba'arcbila vrlo

',i, r i ;ltl**TlH:l;+l:j",:i#f ;,T'.'. m ri:

,,,, :' l] tiuru:I:Jf fltil' $:i"lili']i'liifiilii'. *ilr,,'

". 1.,,1 I( hlilrk prijalelj ili rodak priieko porrcDan

1

ilH'"lTH ni'ffi i *};t":' #i* 1,1"":1ru',,""'*l1i;51q1*r1;6r[Hrr*il:tffi ii{n.,.* #il;j:J:',*il#it,:if ,l,jlii I'iljili"T;1'"e borcsri rckre iazum.

*1firl: l*:i:d*ffi tiil..* illljr*n **x"n*#H#il1fi:"'":"lr$ J,:l;1]ijt,:?:":" iftl;-il,# fi :il:'5",T.1i'ff1fl ':*-:rmcnuii i razrnis,ja-narpoznarira dr r,,*"u.ir, i"J,". "iill'-" ;il:l#j:t' ;.11.",;::J:'|j':dxlxfr;it:T#jix'ffr#iij,,::i#:T*,i?'.?#I:Ti!${:hi:i:i:l[;llifl ?H:","fij:i?il" jrfi .1.,H,fi tl:l:i11 l1f:T :""rh stupnreva umiranra. arr F"'"; ''";"'', ,"sr1"_ntu onaJc oprs:iri rjpovc rc.rt..i/r. r ne sradrrc umrranja. Mi;tim krko uz

ffi ;i",TJ:if il til:i; ;iil x.,';.J;fi ,'l lI; l;;*l;:::ll;:;#ril,"": il ;Ti.fiT,l,J:fi :f.":.;::ilf ';.:.,.:lt t,[::i,:fi l-il.rii:la.1 tffii:l :Ti:,:::,-:,:jil.,,':.","il#,:ttriju sradija onako kako ihja vidim. Razu;iip'i-1. ui . rri ros;;.,"-s.r,-; il; #;:l;,::;":;1;:J:,i:'i:*';

i+L1fi,"j:1,"::i:'#i,'i,j"f ,fif; ir#:i:]:3:,i:ffi fr*:sniku trjckom raztitirih sradija bolesri, rada 1c moi c'li poirignur

,t.,i:":Ifi' ffff::"rT,'*' i;"*#:iiT"iil-iix;li,' ;#illi;osj^ecajima islodobno { ia*o zlutr poznnro. tako \c,,abora! ba}. Zamislire

;iE:tf iilitiiiiH,lri-*":,""ff tf Ii:,itilitil1ti"f "1i:::*i;i'"i;:,'il"'-ff 't'#illi:'J','"il',"ffi 1lf **'ilTlf22

r'hlsirte i ljutnju - svako za sebe, iako sc pojavljuju istodobno -Tako

-" '^. ' i . ' i i .

" i* t kn;rTi Znam di opisuJcm m;csa!rnu o\rciaja r l r

i ,1 "" ' r , ' . 'n ' r ;

*moop,iujuci ih po;cdinaino Zcl i rn ioi jcdannur nagla-

.rrr r,ir,' 'ro Liudsk; bita mogu istodDhno biti obu2ta ruztiiitin

I trr ! , r . rako qovorrm o tr i stadi ia pr i ic lalno8 raTdobl ja ona nisu

,'rr", ,,!r.'nrieni i nc 'ola

ih se svakr bolcsnik pridtaviti Nckr llud'

i r , , i "a ' i ' r"anu ; tr avl jc vrr te reakci ;a. drusi mnogo nirh Aorimtosr '

Lrr , lnrr ic l icnr sa smriu aesto mi jenjaju s\oje rcakci ie Elcde mirenis \ '

.l,,ri"'"." o"glt .ii"cirna. okoino"ii 'e rnijcnjalu i7 dana u dan Trko

f-'i, ''"r f,u' it-rlf.a" potiren sa svoji'n sllrnicm u noncdjcllal u uror'Lk

ir , ,u. , ' , , r i , i " l " , p". i . - le Ncma sc smrslr l iutrr i i rcci mu p' i 'n ic l icc ';ii"' i.r"i. i"

'ui. " 'ie shvatio. nc mo)ci danas opcr b:e'njcrr " To

1r 'rn.r tr , i r *rc vr. Lao pr i jatcl i neslo po8rcino \hvrt i l i Morrtc nenrc_

.lflh r rxti nr umu kako \e tjudske cmociic konslsntno mrjenlaju ( 3{

lr;r\l$rirniii i konceptualno najraaadenij i na'in raznatranja toga pro

,".,, "".' "r,""it*ir. ilnko proces umircnla ne prolazi prcma prcdlo:ku

l, x'ltbfrri0. bcz obz'ra na to takav 8a elru'njak nipisao

l/r/crno ic vatno shvatiti pomanjkanje svakog reda ipredvid

l l l \ '$tr , rnrJvo sroga t to su predlosci raTl i ' i r i i indivrdualnr Ncki (u

iii"i, r",ri," ." n*i*; dijasnoza vci norruno riclesno sk-rscni i bli"uir u tr"'r,

'u. pa*. t<ada saznaiu dijasnoTu u odli'nom ljclcsnom rtr-

rr i r , . r ' . ' "" ' f " . r i ra nctt ieaiva bolest vr lo lc iko doPire do 5v')cst i Isto

i l i ' l ' " r ' ' . * *or l . " ianj€m

mire relar ino rann (bez obzira nr dob)

i,tr,,r, ""',r,icznoJr smrti uopce ne prihvaiaju Dok stc svjesni te velikc

tri,,,ii'r,'"1 ii."a" riuai-a. ncicte biti zatc'cni i moii icte pomodi bo-

I'r',r1,, ,t,'t f'ro2rvljava razliarla emotrvni stania

lp,,slicdnja opia napom€na: u svakoj bolciti postoji odrcdcnl

iur^ ri'u,,*r. " totiaa ." aini kako nilta osim neizvjesnosti i ne postoJi

ii,,,, r' r,,'r pnpust;rlt Kako ie dugo bolcsnik 'iv.ieti?

lma Ii ikakvc

i*,t, r., ""r,,,r"

od rakvih bitnih prtanjr vlcroratno nema odgovora Ni

i i i , ; " ' r rr" ' , t i '

a^gl * motc rei i kolko cc dugo bolcsntk rol z ivrcrr

i i i r"r , ' , . r ' r , tu.no"t pred ni im Liudi uslavnorn sma(raiu kalo jc t l

i r l ' , , r ,u, , ' icrnosr iref iot iv jet i i to j e ocosporno to 'no Val ja neprc-

rlrrr,l rrrrrri na rrrnu kako de vieroiatno bili bolno i lada kad vam r/oN/'r

iu,.l, ',-,i,,

,unr ""t"

a"i" vaii reakcija nonnalna Ziht u nei'viesiorti

lq,lnr t' \tnt lto \.ht.

: l

Peto poglavlje

Sudeljavanje sa smrblomprijetnjom

. "^N""*!Ii !J:,;f ,.j5i ii l.fi ,l:i:;$, jTll,f #J::

j"::#",;;il[+,}j": ji-J,,ffi l[:;:il"tir?l[y:{:rlf "r;l;;il' rffi $.tT,fiT:ffi t:r,'d;"{dijli}:frg,i*J1*rud+,i$:;"x;,[init;r,Iff

'ln*;r*nnh,$-fi,l**:1fu"1-rrutSok i nevjerovanje

:1i:*:i:T:::l:,'i lnctevani:: za p.osve bcznarajne pojave.

;t*tfl'$";g,ffi ii}.,i.#ffi }"+r,tg

t,,'toro svaki bolcsnik suteljen s prijetnjom ncizljeaivc bolcsti i.rn'tr r,'(')ivljava sok i nevjericu, bilo da je rijea o kralkom razdobliul"r, \r ricri satima i danima ili o razdoblju iz kojcg prakliaki nakad

Fntuno nc iz idc.I tnxksije istinska nevjerica stadrj u kojemu bolcsrrik u svoju sliku

rv||r'rr r! rnoZe uklopiti novost. iako na trcnutkc posvc nonnalno raz-nnrltr I t)onala se- U ranim se stadij ima vjcrovanjc gotovo uvijek izmjc-ll||tr \ nelicricom. Jedne veaeri bolesnik prihvaia situacrju, n sulradanr, hrlr r)il.luii sc jc li to doista istina. Bolesnici iesto govore "Slalnonrt,,lr!r (h.ic sve sarno ruzan san". Tojc izru dubokc ncvjcrice i potpu-ttlr tf rrnnrnlna rcakcija na poraznc vijcsli.

\ r[rgc. pak, stranc sok u uobiaajcnom smislu rijcai znaii snainiji

lrrrrr,rt r.' holesnikovu sposobnosl rasudivanja i na njcSovo Ponaanlcl"t u/r,,tut( notpun prckid misli i cmociji. lod iokorn se vrie misl nrr,r/drl re{kcijc ili znak ozbr-l,frorlt rcakcije, nego na r.rzliailu v,s/! rc-

r rl( Sok. kao i ncvjerica, dolazi i odlazi.Nrt('(ici simptom Sokaj€st nesposobnost odluaivania. Svi mi, razu-

Irllr !f. tr ruliditim stresnim Zivotnim situacijarna imarno mukc sfill|k.r\irtl.m. ali u stanju Soka ne mozcmo donositi aak ni relativno||rn{,'rtDc odlukc. Drugije simptom Soka zaboravljivosl nc sjecamory, t'rrrtcricc. poznalih telefonskih broicva ili imcna. Osoba u iokurtr trt,xlcr biti usporena u jednostavnim radnjama. nn primjcr, pri

f i l t r , \ . , r t , . . r tnprcmanju obroka. Motc. of t€l , ot i i i u nrodir t : ronrcu r, .h, , i \ , r r l \ , ' \ ro tc posla. aeslo zur i u prazno notpuno izgubl jena Atfil!lr \\ ri.-r. Iako naizgled nepokctna i apatiana, u nioj kipti koloplctt.,|l"\ r\rrh osiciaja. Isto tako, zbog Subitka sigumosti ima potrebu. kaoalr' l,' 'lr{\'ir radc. prikloniti se nekomc tko ie se za nJu brnruti. To jc.

r l . l l ' r r t , rant l s l ika bolcsnika u Soku./r lr'lcsllikrJe to vrlo neugodno I muano stanjc. Cesto ga otezava

,hl, ,,,, i \ri, ie bolcsnik svjer/dll daje u ncvolji, ali misli kako bi jedno-rt'r''x, rifbro odluaiti i rcci "dosta toga . Mcdutim, valja znati da nitkox,

'r,,^ \,trn odl aitikadaje dosla. Tajjc stupanj ioka i oedjclotvonxl

r|| lr 'r,"Ir', rli vrlo ozbiljna reakci.ia na porame vijcsli. Malobroini su

llrxlr L,'lr .. nrglo oporavljaju ili "sabcru". Za lo je nuzno vri,cmc.l..,Lt, !|ltcrnc Drolazi. uda.ac soka posiupno slabi. Ncnra avrstog

l(.' rti 11'lrl(' k) trajc. ali ako stanic Soka potrajc, a bolcsnik i daljc ncri,,/, ,r',rrrlno djclovali i ne pokazujc znalovc vracanja normalnihlrr'1, Lr.'. t,r Inrknr i n.katko, polrcbno lc polraijti pomoi struenjak .t I rri,irr .\ irklo vnlja rasFaviti s bolcsnikovim lijcanikom.

l5

PoricanjeRa,,|ka izrncdu noricania" i nevjerice tssnl rc Ncvicrica rc kad

mrsl imo'Ne mogu ro pf l hvatrrr I iako loku.savrm) . r por icrn;c tra mr-sl imo "Neiu to pr ihlar i r i { rato bih mogao) . porrcanjc se dogoda nanekoliko raTrnr. MoZc birr posvc nesviesno iti djetomici nesvyesio Rar_xac le nesvJesno u smrstu da rc Ctri kako se bolcsnik pokusr! a pomiririsa.situacijom. ali je na dubtjoj razini btokiran i pods"jesno ,,oeluduje,,kako se nece pomiriri.

Poricanja ima i kadjc bolesnik vrlo dobro upoznal sa rvojim zdrav_slvcnim sraniem To nc rnaai da on njjc inleligenran ili da gllbi nzum.Jcdan poaari lijetnik. pflmJcricc. broje pnmtjen u botnrcu zbog ckspto_ratrvne,operaciie. Operacija jc pokazata uTnapredovrti. inGr$itnioblrk raka guirerate. \ctoliko dana kasnije kirurg jnu ic prion!io diia_gnozu. medurim. on jc dan za danom kirurgu posravtiao;sto prianjc .,Sro

Je pokazata operaciiat- Kirurg {koii gajc. inaae. dobro poznavao i kaokolcgu il.ao prijarela) svaki ic dan odgovarao "Ral g;sreraac rcktismorJucer .rr?srobr botesnik uvi jck odgovarro "pr. naravno, rekh rtcmr Jucer , da br stedeccg dana frosravio isto pitanie Tek posliic gorovodva tjedna uspioje zapamriri dijasnozu.

Drugi.lijctnik bolesran od raka prosrarc. srvn;eno ie ro rzrazio opi_sujucr.mr t(alo sc osjecxo poslijc diiagnoTe postavl;cne rr;ckom opera.cue. Nrsarn sarno sumnjao u dijagnozu. bio sam norpuno vg!/,, dan,Je rak. prctpo(ravjo sam ka-kojc dosto do zamjene laborrtorijskih na_raza zapravo nrsim zirlto daJc do{o do zamjcne. bio sam u ro porpunor/g?/d". Cak sam tetefonirao i parotogu. i kad rni rc i on porurd;o aa scridr o raku prostrre. pomjstio sam kako i on. kao i svi o\tatr, Brijcsi.Tcoriiski sam.o procesu noricanja kod drusih lnao svc dozivio snm 8arolikoaesro u bolesnika kojrma sam morao reii isrrnu. itak sam prr roriebio prilitno dobar AIi kad se ro mcni dogodito. Uto sam posve uvycrcnkako se ne rcdi o poricanju. NcFrcsrance sam mistio. "T; nijc raL-prcslatc._To se meni ne dogada - joS nije na mcni red." Takv; je st;njepotrajalo gotovo cijeli miescc.

V^alja napomenulikako ic poncanje.\tl*"n ranedu znanja i vjcrova_nja. r,oK razuin botesnrku Sovori da jc ono *to sc do8rda srvjmosl,ostecaj poncanja moie biri ralo snazan taak i kad te razum nabijcn mc_dicinskim ainjcnicima i informacij ama ) da botesnik napro*o ne'vjcrujecrnjcnrcama kote mu rrzum rrodastirc

||t|rulxI rnchanizam obrane. On s vremenom nestajc, omoguiavajucih'1.\!rktr da prihvati istinu taklu kakva jest, ne dopustajuii da ga onalllIil

Vrllr biti svjestan snage mehanizma poricanja kako nc biste dosli ul.tnif'llL oprosro je nniltiti suieliavanjen bolcsnika s ainjenicamal.l,' '. n. prvi pogled sudcljavanje s istinom tini razumno ("Jed,noslav-

r r rr rrrrrrcci i to scdogada"), u praksisc nj ime ni i lane posl izc. Slovi ie.prrrr;erc ncpnjatcljem ili di.jelom urote. o odnosu prc'na poricanju biltb rt(('r krsnije. a sada sarno zelim rcci kako ma naaina 2r oslavljanjcti|'ru,'no\li za daljnjc rasprave o situaciji. zaobilazenjcn izrnvnoS bo-hnrl('vds suacliavanja s neuljepsanim ainjcnicama.

I'r'rie{njc lc. drllc. katkad snazna i nesvjesnr rcakci.ja n prijclci'r

l||lflu I I nckim drugim sluaajevimaono mo;c bitiposvcjasno i izravno.Nul'rlk i|lr mi ic bolesnika priliano nedvosmisl€no rckla Io zeli, a stom rfl al|ti. Primjcricc: "Nc Zelimiuli nik*ve losevijcsti. doklorc Ako

l, i,/lnltrx,. razgovarajtc s mojom suprugom.'I r||,' ito hkav bolcsnik zaista osjeca moglo bi sc izraz iti kao: "Nc8

{lo 'lulhko n \cbi znam da su vijesli losc. ali sc r ovom lrcnutku nc

,.ltl|' \ Ilimr suacliti." To moie biti sawseno prihvatljiv i korislan pri'{nt',,,\rn {ko 2hog nckih specifianih razloga nijc nurno dn bolcsnikrr,r/, \:Vnr s() sc zbiva. No to pokeie najvaznijc pitanjc rrrrd lihlf||'rl /n{ti ilo sc s njim zbiva. Drugim rijetima.je li poricmjc vaznollr'lu I sc bolcsnik suoaiti s solim dinjenicama? Tojc najvnznijc pita-lU', I \,rllr gr saglcdati iz razliditih kutova.

l l ( l , l lA l . l ROLESNIKU RECI ISTINU? Ncki l i ic inic i . spcci jal i -,lr'rxr /x skr b o umirudima, drte kako je suieljavanjc s islinom apsolu!It rnr'. tc dn aovjck nc moze iii prema kraju Zivota, a da se s timlrrvr,' n! srnii i lo ne prihvati. S drugc. pak, stranc. mnogc obiteljitrlr\ trru ltrrrvo suproho: one drze da ie bolcsnikova spoznain o tczini||r|!n. lln/rli Dlcgov kraj i liiiti ga voljc za;ivotom. Oni, primjericc.hr,' N.

'ecirc. doktorc, majci da ima rak. Sama iejc vijcst ubiti "

lr,,llf. n.ki dr;c kako je rvd*i oblik poricanja loi. dok drugi mislc[nd\,' \rprolrxr. naimc, da jc upoznavanjc s islinom opasno tc dal'f f, il'r. h,'lcsriku valja nametnutL ne obazi'ruii s[. na nJc8ovc slvarncill, l!,nrrlrri|lx) podrobnijc oba pristupa.

l" rI r!) (tr| stava prcma kojemu bolcsniku uopic ne trcba rcii istinu.I r , , ,1, , l rskoa rnotnstatosenei ini rajdj c lotvorni j im naainon postupi l -

lr r l" '1, n [o|n. IstraZivanja provedena na odJelima za rak pokazuiul{1,, \,, |r, l,olcsnika zeli todno znali istinu o svoiem stanju. i to stoSaldl', l,r rr()rli |rnvovrcmeno plannati. Nadaljc. usporcdba dulcvnog

Kro osoba bl iska botcsniku. Inorare birr \v iesnr jaainc rcrkci icporicf f ja Ako ru snagu podci1cnirc. pomi\ l i r €cl ;dr ie 'botcsnik , , tui , irrr da pocrnje gub(r rrzum Mcdurrm. ne radi \c o lomc. poricanjcjc

26 27

stanJa bolesnika koji re maju islinu i onih kojijc znaju. pokazuje kakoprvi bolcsnicr imaju mnogo visc probtema s dep,csijo;. rjesk;hom iosjccajcm rzd\oteno$i_od bolesnika kojr Tnaju isrinu. Tijekom svojepra(sc cuo sarn mnoge botesnikc kako se tu2e dr su se lose osjccnlijerim nisu rckli istmu. Cuo sam roliko pnaa o izd\oienosri, nepovjercnju iocaju. vectna trn osJecaja uglavnom je nestala lad su bolesnici dobiliinfomaciju koiu su lraiti.

.Jedan je bolesnik to vrlo dobro opisao. Radilo se o inteligcntnom

poslovnom Covjeku u ranim krdeserim godinama. koji je Sesr godinapa o oo powemerun srmpioma nesiSumoslr pri hodu i rmaca u licu.Zapravo posriiedije bio poterni (i priliano btagi) obtrk skteroze mutri_pleks- Medutim. d\a su lijeanika zaredom odbila reii jnu rsrinu prigo-domjcdnoga relevizijskog inrervjua ispriaao mije kako se tov;ck osjiiakada mu ne karu od aega botuje. Tojc orpr i t ike kao da idere u banku il razi tesaldorafuna.adietarnik naSalrcru vam odgovori j ,Nema ra,, logaza brigu, samo vi lijepo idire kuii i vise o tomc ne ra.znisljajte_', KJamu jc posliie nckoliko godina rreci Iijcdnrk konacno saopcio dijaSnoTu.osJctioJc olaksanjeJer su ga prvi put rrcrirati ravnopruuno. *uo tfuAsfoDrcc..( Inrto mu se kato su ga prerhodnr lijeanici. ititcci ga od isrrnc dokoJejc njemu bilo rot'ko stato, zanravo wiredati_

Naime, ako bismo biti ljuri i povrijede;i k.da nam ne bi rekli ncstolako banalno.kao SroJc saldo bankovnog raauna. kaj(o se tek osjednmoKaca nam uskrate spozraju o neecm mnogo vazniiem. o sranju nasegzdravlja. o kojemu ovisi nasa buduinosr.

Ncki ljudi zaisla ne zelc znari nika-kvc pojedinosti r ne ielc nrkrkvaobJalnjcnJa, medurrm. postoje va!rni dokari koji govore kako vecrnoludr rpak Zcli znari istrnLr. Psihiarri su provcti ncka isrriivanja o ncc!Jentima s tck otkivenim ra&om, kako bi saznati koliko Uotesn*a AoistaZeli znati toanu dijagnozu. Rezulrari isrrazivanja pokaznju da najmanje50 posto. amozda i 80 poslo bolesnika ro Zcli. Druglrn ;jeeirnu. of.o

"l(kao lijcanik ili rodak) drtte kako nc rreba reii istin;, edjesire u najma-nje 50 poslo. a moida i u tri derwine sluCajcva.

... .Y:lbll*l proresija posrupno prihvaia tu iinjenicu. Danas jc

rUecnrx xojr Dotesnrku rrtad nte rekao pravu drjagnozu prava rijcrkoslZato je neophodno, ako bolesnik Jelt znari istinu, i saopditi mu rr

istinu. Udiniti bilo Sto drugo znaailo bi biti ncposlen i nepravedan. I nesamo.ro. Uskracrvaniem informacijc bsitc bolcsnikova pravc criak6,moralna. a.u nckim '.mljama i pravna. Danas se u medicinskim krugo_vima sw vilc pnhvaia ainienica (porahura nrarnrm presedanom. pose-bice u Sjcdinjenim Dr;avama) da botcsnik rma ./,ravd na Informa.iiu

2li

l',t( r:, \. iTrxvno liae i da odluka hoi€ Ii ili ncic to prrvo i iskoristiti.r , r I r *klrrrr^o o bolcsniku. L Brirani i i rLrs nr.rvnoE crn!kra nrava bo-h,{'rri t,}i r stadiiu promjenc, ali su u Sjcdinjcnim Drzavama i Kanadivli trtrrn) (lclinirana u ctidkom i pravnom smislr

i I ( ) AK{) BOLESNIK NE ZELI SAZNATI ISTINU? DVA SU KTi-h,||ti /r rrosudbu situacte. Prvo. valja utvrditi postoji li neka spc!ifiana

tr'rr I'r /bog kojc bi bolesrik lrcbao saznati islirru i. drugo. urvrditi par'

l t h ' l f . , r ' rk /bog toSa sto ne zna.lr',r \ihrrcija kojc se naprosto nc mogu rijciili ako bolesnik nijc

t{r"/'It \r svoiim stanjem. Mogu to biti porrcbc mcdicinske prirodc.

ltlrrrr'r((. izlDr naaina lijcacnj., o kojem sc nc,no:c ni govoriti ako

t|r' rtfrtlr nii! lrtna ozbiljnosl njegove bolcsti. Tojc dcst sluaaj u lijcac-

{ll rrIr, krd sc odrcdeni tip lijeaenja nc rnozc prirnijeniti ako bolesnik[lt !\ t( \lt||r lakvc potrebe i moguiih nczclicnih uainnka

/r\,' st siciam bolesnice kojoj je. kad sam jc prijc nckoliko godina

trrrvnr,. usranovljen rakjajnika. U pismu 'rjczinog

lijeanika stajalojc:rllrl$rr( nc dopuita da joj se kaze stvarna dijagnoza. i bojim se daih'rd

'r((dc nroci primijeniti potrcbnu tcrapiju. Rdilo se o izuzetno

p|tr ,zrr ,1osobi. a njczine prve r i jeaikojc miJc uput i la bi le su: Akoscta.lr ,' rrlr. Dc )ctim da mi kazete." Odgovorio saD joj kako sc na mencl rt, trr\ e osloniti. izarnolioje neka mi ncsto viic kaze o svojim slra'h'\ r,r, l',,arh miJc o smdi petorih nlanova svojc obitclji i palnja'na

Itor r,'rr \r rrruili. Njczin glavni strah odnosio sc na moguinost slianih

MlIr' lu,\lih ic. rko bude zrdla daje rak. !a ic ioi spoznaia oduzetisvu.r{Ir /,r |l} )u. RazSovarali smo nckih pol.r sata ijr sam joj potankorl||r,' lrr{ ic||i. i spomenuo dodatnu podriku koju joj

'no:cmo porudili

lr l|tr rtru nrzgovor o njezinim strahovima). Kad je aula o kojoj jc

$rlr l,r, (.rtr riict bilo joj je jasno kako sc rndi o kcmoterapiji. a kadxrf i rh| \r , l | , ' . nasni iala se i rckla: "Pa. i lako sam znala dajc rak Odhud r ' , , , , , r1. , bi lx ic opustcna i dosta mirno podnosi la l i jcacnje. kao i

| r ' \ " , , ' , \ ,Nr, ' I l j I padovc r i iekom svojc holcst i .lrr trrrrter pokazujc okolnosti u koiimr mcdicinski razlozi diriSi

titi t!,r,,lrr lrpoznavanja bolcsnika sa stvarniD slanjc'n Ondaljepoka-.lt, I il,' l!'l(\flik koii navodno "ne Zcli znnti" vrlo dobro znade kakva[||r t' ,Iri|rr,/ . ali mu je potrebna takvr atmosltra u kojoj ie osictili

lrrI il,, | ,, L,,i,,i ic modi slobodno porMgovArali o svoiim strahovima.I rr' rit 'trlfr rr)kr,,Lric kako ne treba sukob da bismo sc pozabrvili oditim

Fnr,( , , r , rr l r t ic t ip si tuaci je aesi i ivazni iau odnosu l i jcanika ibolc.xr l i , \ r , ' , , , r . I roTdaizvanokviraoveknj igc. i l i ic izavaskaopri jatc 'l t i | ' , "1

,1. ' \ , r7tro s nj im se upoznal i .

l9

f :ii'il:iil:lff I ";*:ff ,':tJJJif ::#,il-i";,,j::,-?il

lj[ffl;iiil''"fi ,:"r$H:ITfi il,i,'" odnositi'lra bot;sn'|ka

p,.a';,,r"r.. p,ip,i.. z" p**.r, i'pl"-,i."?jl,ilt3iT;l:l:?,""1srancc donosrmo lakve odluke pod podsrjesnrm prcrposra\tom kakoccmo. L, najmanju n*u. josduso rivien. do;orino d;s"i";.;;;h;;

;iil,nfi -#

jl:,:1tll,i;i,1lluil,lt'.i,1;ffi ltt"",,'".*;netro ito bj nJeso!,rm n ovim zdr;vsrvenim shnjenrni,gl. ti,ia.*J";;u prlanje. Sledi ti za krsrarenje rti ncki drugi r aTan a.!"a";f U" "p"r,u

i:",H[i;::i.1"# Hltl"",iiHi:"",;,":*. ^obnorn uk, r'iiva.,;k";*,; ;i;;,il ;"k; il;"lil'J'l.T::1", i"'i J i::iil'"iff ;;

ei!:Fjii:GiilTi,i:,Tf ';r,s,i::i'f ,**I"."*;::liili":'lil:i:ilj13"rj"#,,'ffiJ.*'i#,lt:;ia:nmr;*li:snt potpuno mrran i sabran I bc7 reskoca komunicrrr i iunlcionrra nor-

ff iil ;, ;,;tr"xiff illffifilil:1""jil, ;? u, mda ro prrlarcl i i

:rlii,.-"Tri"qiffi'i":x";T.-"T"1i,;I.;.JlJllli;J.iilit,jF'I*::i.:"fi X,'"",::ffi :: :i:fi l,iJi'"i:;fi tfri1,,:$l.jT;111!i: ',1*9

.. nadete u lrigodi da u rakvu sranju morar€ botcrniku

ti?",,ii#."'ilT,fg*::.l",ffi:f ffi ltr"ltJHiTlti;t;:i#fil3tr_Tffir;";i;ii:?*,*Hh;,[il"?:1i",*,if l,.t'ir.r;upozrao. bita ie vei parar,it.*'.a r.l""i* nl"',I'J:i,:':ff:ff1:btema sdisanJem r2bog s€kundamog tumora na plutimar , pur;rlll laumi€rcnih dojakih botova zbog pririska tumora na zrvce. Brtajc izvan_

i,!dr;l!H:'d+i:l..i*i*i"!r,f,tfl.#{Ji#f;l;j#i""T_qT:ff "i!,tFff r,)ffi "i"T,.iT$ilurn{ j:I::*lp.likom konrrote u bot;i"

"^,oii p.l*"i L"i,.;,;;;; ;;s.,":"";11

I ol'lrltrli{vrnia). Spomenuo sam lijekove za ublazavanic bolova, aliAlrrf ,,,, re nooovila (nckoliko puta) kako se dobro osjcia i kako samofrufIr r!) prri od laganih bolova. Jednako je tako pobijala dn ima pro-lbrrx' r {lsrnicm. iako jc jedva, zbog ncdostatka drhr, moSla dovriili

ll,'\ \rDo r.zSovarali. gotovo doslovce je stiskala zubc, lrudeci seIhlr' $ rlr Dak koji bi jc mogao izdati i pokazati u kakvim j€ bolovi-it. Nrr'/,D, roditelji, s kojima je bila vrlo prisna, bili su dubokolr.l"i{ err r -/bog Annienog tjelesnog stanja, ali i sloga ato nikome nijel'tn'rr,rli {h roj sc pribliti.

l|1,, ||ri ic Jasno kako Annie strepi da se ne izda i poktc kako jc

lt0lvtr','ln n)cdicinski tim koji je toliko uiinio pomizuii joj. Na krajul +rr rlru8og razgovora spomenulaje san o svojoj prijatcljici Jenny koja

IUtt' rrkoliko godinapoainilasamoubojstvo. U snu su sc ona i Jcnnyhrlh rrrobusom i Jcnnyjoj nijc dopustiladasidc prcd svojom kuiom vci

Irl F rrll.' ,i noro osrari u autobusu do k'ri, putr To ic bio idini znolhtr r , , ' t r , . i \ Jo no Annicno razni i l janjc o smdi Pirro sJm jc I i robo,/-ia. I nli, t(st. zeli Ii posjetiti naS€g bolniakog kapclana Johna Manina.

lrrlur tc s Annie imao dva sastanka i u relatitno kalkom vremenu

ixl'ri ' \rl,' Innogo. Annie ie pri&la o s!ojcm posljcdnJcm razgovorut l r rn trrr t n(Bo <lo se Jcnny Lrbr la Ni je n's la sfnmcnLrl i i to b||lrnd'tf rnoglo upozoriti na raznilljanjc o samoubojstvu. Annic jc

Uflrrrtrh bijcs kojijc osjciala posli.ie Jennyne smni, bijcs koji jejoigvllr,l

',,'( r)nprstio. Reklaje: "Da mi je samo povjcrila kako se osjeia,

ltirul( \rx' o tomc porazgovarali". John joj ic na to odgovorio: "Nc,lrfr [ !fln lo poznato? Annieje odjedanput shvatila kako i ona sve,.rftri\ i /,r scbc i nikome ne dopuita pribliiiti sc i pomoii ioj. i kakohr rt, r',rrtno liuii i zalosti njczinu obit€lj, kao sto jc i nju talostila Jen-lltn{ i,rrrrr I'rvi pul u bolnici Annieje zaplakala inadugo pritala ol r' Int,'. nc Sovorcii o svojcm teskom slanju. Zeli zallititi svoju obi-lrlt l,'1,,, ror tc obja\nio kako ih time udaljujc i kako ih ro boli. Rekaolrl I' ,l,rlte. krko su njezini osjccajinormalni i da ih sc nc mora slidjeti

Nn | |.'tl| ic Annic otvoreno primala kakoju jc slrah i kako trpijakc['n,(, 11,/nrlr ic kako mo:da i nije bilo tako pametno uloziti tolikolrili ,lr l,r sc pokazala hrabrom i sakrila svoje osjeiaje. Johnu je rekla:"ll\ rli \ r'n ik, ste mi dali hrabrosti da nc budem hrabra. Kasnije smo.$,rnl Iilr) tc liiekom sljedeiihnekolikodarabilau starJu rcii rodite-lllrn lil,' rh voli i kako bi se ,cljela s njima oprostiti. ali iojjc lo pfc-ltrl" | !r scsrrom ic uspjela uspostaviti konlakt. Umrlajc nckoliko tjc-

t ll0

, , colorcii o ra.t\im stucajcvrma )etim vam fNkazrU kako noricrniexatxas dtctute dcslruklrvno I na obitel i i na holc\nr la I da ic ie vi . kaopflJarelrr nte,Sovarclj. moida lrebari nornoi \rruenirk, uprivo kflda je

l^?T:: l"y:n ryT,s,* isktjurcna. kao o smo Ann;ena ourerr i ra uir;::rl:ll y.1d, ,..:'...cnik u najFvolniior \iruaciji dr pomognc. atiaKo porc\nrk nle rct€iozan..tada drugi srruanircr. primierice sicijatniIljll"l:Tllll"i' ',, '.9icinske

sesrrc. mosu r., uein,ri. poricxnicrc vrtoresxo 7a bolcsnrka. vas i svc koji se o botesniku \krbe

__ "Si2cro gworeii. isrinLr uvUck vatja ponudiri. ati ona se pokarkad ne

ll,T:,,_ "11,T." ln:dicrnskih ni sociiatnrh rr?tosr za upoznavanje

ooiesnrka \ rsrrnom. tada \marram da kro botcsnrkov prijaiclj mo2ciebiri mirni i |rihvariri poricanjc kao na.in njcsovc t"rt ". pit;","j.,

smnr. Ako, mcdutim. nosrojc raztozi zbog koiih botesnik zorr saznarirs nu. rrrrfio mu poncanj( uzrokuie prevrse nal ic. lrda morrrc norraiiri! :L. : ) , - ."J lk" U rrcicm odJct jku o\us posravtrr "Kako prurrr ipoor\u nacr cdc o toi rcmi nckc prakianc nlruxnrcc.

Gnjev

,^,^Y.i:ull l ,""9u:rni ootc.\ri snjcvrc wrn.csh nnrr\a. u brri. snjcvi::11-i "y:-J

borcsri . bilo o/bitjnor. bil,, posv. banatnoj n,i iodt.eonostavnih I knttorrainrh_bolcstr.lopur griFu. oporr\ ak ie pofrricn is iaDUcnJon BnJcva. dok kod kroniCnih botc\r i gnicv rrr je ncprcsrrno

.-- ,Za\o Jno t jur i tad i rno botcsni: Naivrzni j i j r rrztog gubirak kon_rrore vccrm nis nenrcslancc potuia\ a konrft,timr, ,r" ztivan;a L, ,vo_

lem zrvotu. (rnrmo srrrr i koic Lrkt iuauiu o\rbnc oJIukc i r . ,bt ,rc rc.TTl".9 d:.*1"9 biri. iro naj.csic i J(rjno. itobodni u rakvullllllllrl 1"",d: i.lijc. o.nckoj odrucr nl norru rrr o pre!ccanju naauroccstr. (c\to dotazuJcmo Lako. donoscir ndlukc. imamo lorrrrotunad zbivanjima. Uopieno govorcii, nc volimo biti b", p.or^gl;,ik;;god se ncito zbi!a. Bijes i ncsrcca uTrokovanr. nr nrrmtcr! rarvaranrcmneke vclikc rvomrce, wlik,m su dijetom postjcdica;n.""r. *r.*;,, #"-pomocnosrr kqr obuzjma orpuslcne radnike. Nxrar no da svi ralo nc rca_g:,:t.-,fiT'1".0",:,, u2,va rada unjesro nicsi odru.uju drutsi ,rr seoogaoaj I naFono zbr\ aJu sludatno. no uglavnorn. \ c.,na nus uoi kod

""swarr odvUaJu onrko kako Ini Zcj;mo

_^ -.tji!::i l" l":,". *.ooresr, ,?codvrdlr kJro in, zcrimo. odvu:ju sc

la svoj nac,n Jcdnako kro Sro radnrci negoduju protrv bespomornosri

xota rm lc namchura otpulranjem, rako i nelko tko |c bolesran neuoduieTDog guDrt*r kontrolc nad vlasl rm liielom i vtastrrom suabinom_ 'N€kolikojc vrsta bijesa. a mogu se podijctrtr na tri skuDine:

32

I t,ut\ na Liieli sviet, ukljuaujuci prijarcljc i rodakc tc svakosal l ' , r , r , | l , lesran, svakoSa lko nastavl ia t iv ic i i (sniev t ip i "zxl lo j r?").

' t;Lr\ uviercn n tvali prepo:notlti|i obli* rsrria ili sudbinchrtr r, ,1,'t,,,srio da se takvo sto dosodi (kod vjcrnika takav gnjcv moiclllr rfi,|l,rcfi protiv Boga ili mote uzrokovati gubitak vjcrc)

\ |,ut,\ u\ ieren na svakoga tko pokuitvo ponto(". poslbicc nallllirrl., I I)edicinske scslre (reakcija koia krivnju za loic vijcsli prcba-rnl , r i , , r [ l r . tko ihje donio).

i ',,i, \ ,,. svakosa tko je zdrav vrlojc uobiaajcn. Rijcai "z:ritoja'l'

1 ,, ,, , s'o pojavljuju u filmovima i tclcvizijskim senjamr da zvuacl. ' , l t r - Nlcdut im. r tcajc o vr lo iskrcnom idubokom osjcianju. lakolrltn,l / \,rai ponut pnanja. "zailo ja?" zaprnvo jc krik gnicvi Ccsto po-

ir ' , ' , r , ,Frf ic ' iom i oCajc 'n.

Alr, \r. r'odak ili stc s bolesnikom bliski. lako se mozc dogoditi daqnI!, \ | l)r(lcrc meta njcgova gnjeva. Mordr ic vam sc to ainiti ncprfl,lr,||!, r, | (lirrlc sve od scbc kako bistc mu pomogli. mcdutim. 1o schl,,,l,,f .rlr i nije ncobiano nili znaai da r vaicm odnosu ncib nc valja.lllrrrrrrl |e na pitanjc "zaitoja?" nc pokuinvati odgovoriri Dcgo sci n, , , , r , , , i , , odnosit i kao prcma kiku bol i ( i l i oaaja). Na kraju ovosal ' t l i \ l r , , , ' t , isr t iu razl iai tc nadine odnosa prcma pi tanju "zdro jx?"

I rr,f:, \ f\h gnjeva ona upucena BoSu ili usudu takodcr ic [obi-kllri | \ rlo \rvarna. ViSc iu se njome pozabrviti u devctom poglavlju.I r'{l' 1,,1, \rro napomcouo kako ona olvara terneljna pitanir bolcsni-hNr ' ,,n

',r.' \\ iicra. preko acsa ne mozcmo prijcii tck uticinom fra-

,.|fi1

l ' , , , , . \ Ina snicva izrarro usmicrcna na l jude koj i pokusav,Uu

FrI''i I r r.,lnrkojc utcstalo i sloiena Iako mozda manjc pogrda vczc| | ' l ' r , | | | t ) r txrcl i i rna. tn vrsta gnjeva moTc drast iano izmiicni t i odnosl l ,

' , ,1. , , 1! , l .snika aro mozc imal i posl icdicc i na vas. otciavaiui i

|||l lh(,,,\ h,lcsniku Primjerice, od vas sc 'no2e

traziti oprcdicljcnjel l l t i , i , ,1, \ . , , | |e u sporu iznedu bolesnikn i l i icanika. I I i sc zhog vaieg

lr,', | 1,,'|.\nikom mozctc naii na supfttr)oj strrni prcma liicaniku.lx"r( ' , , , , ! /e l , |n rci ida l i je inic i nikadi nc zasluzuiu pok dc.nopo,I$l' r o.,r,.{'c rpcrcnc na bolest a ne na litcinike.) Zbog svcga togn.lr I'r \ | r', rtd N vol,alo boljo razrnotriti.

Lr, , ' , , , | . , ( r ' . okr iv l j ju za bolest sarno sroSr aro odnos l i jcanika i

kn' " ' l , t , , ' \ r \ rn, odr.Tnva mnogc drugc nonnalnc odnosc svasdns

r{rn, , , , , , i1 ' l )nr i r lo i l i icaniaka profesi ia posicru l i jeanik" pr ipisuiurr, l r1 ' , ' r ' r l r (nr onima koia, pr imjer icc. imamo pri posiclu nrch -

3:l

nialru. Mnogi s€ bolesnici nsdejq a motda i odckuju, da dc lijcanitobjasniti Sto nije u rcdu i izlijcdiri tvdr kso tto mehanialr popravljrautomobil. No, razlikc i2mcdu mehaniaa$kih i medici$kih oroblem.su brojnc i vatnc, a n jvrrlijajest to alo u m€dicini ncma jsmstva. Sro-gt, ako ste navikli ns garanciju svojeg mehaniaarA i eko mu obihwtcprigowreti ako ne obavi Slo je ob€d{o, isto oaekuj€tc i od svojetlijcanikr. Ako s€, kr$ijc, ispo6tavi dajc bol€st neizljediv., nrEnlsl cctljutrdi jer su sc v&la o&kivarts izncvjrrila. Kako modenn medicins svavis€ sliai 6rzris!, tako i bolesnici o&kuju prsv& kupcr koji place uslugqi sve tcZc prihvacaju ainjenicu *a&o se mnogc bolesti ne mogu izli€Citi.

To potw(tujc razloge zboS kojih bolesnikc obuzima gnjcv kad subolc$ri i zbog kojih a6to, u nekom stadiu bolesti, zs bolest okivljujulije&ika. Vi u takvu rcakciju mozcte biti uklju&ni u ulozi promatrrCrpozvanoga da prrsudi, ali pri tomc i sami moZete postlti metom. Moratabiti svj€sni 0oS jcdanput) ka&o jc ro uobi&jcna re*cija ns o6iljnu bc,lcst i kako u njoj ncma niaegr osobnoga, iako sc mote Ciniti k@ d^ jc

r ' l|oirrno sc tjelesne bolcsti i ncsposobnosti, hendikeps, toga d! demo}|l r'! tcrcr obitelji i Fijdcljimr, re da necemo viSe modi pridonositiIlv'{i ohircljskos Zivota

i ltrsnrjc, potom, st"ahovi vezani uz tjelesnu bol. "Koliko mi patnjerii i hocu li j€ iz&rrti? Sto ako ne uspijan i pokarem se kaocr'l Sto ako obitelj vidi onc mojc strane koj€ sarn uvijek uspijevao

r i?Ioiloic i takozvrni "cgzistcncijalni" strahovi o kraju Zivola i lfisjuolmjr. Zatim duhovni strrhovi: Ccga ima poslijc? Ostrjc li sarno

Strah od teske bolosti i smni toliko je uobi{ajen (barem u n&!cddrultw) dr bismo nekog tko sc ne boji srnsrali ludim. Strah od smni jcsr, ove knjigc, tc krda bi taj strsh bio nelto s aime sc mozcrno nositi.ona nc bi bila ni potrcbni. Medutim, rsanisljajuci o strahovima opccni-to, a poscbicc o strshu od smrti, nekoliko s€ ainjenica obicno prcvida-

Shsh je nc samo rrlo uobi{ajen n€go nas jc vedina i odgojena talod6 * bojino bojati - ili *, barem, srarnimo sraha. Vecina nas, ncgdjcu pod6vij6ti, misli ksko od nrs oC"k/j'r da se ne bojimo. Naravno, svrt-

uperena lzfivno Protiv vas,

Strrh

ko se nea€ga boji. Cak i ljudi koji upomo twdc ta*o s€ niacgr nebojc sc priznati neke svoje strahove.

Dvije su wzn€ odrlddce koje sc obidno pr€vidaju u svakojo slrhu od umiranj." Prvo, za strah rhorsre irnati mrsr€. Ako

Drugo, shab od umirrnja sastoji se od mnogo strahova. Svatkorazliaiti skw strshova glcde umirrnjr i smni. To je poput nckogeno8 rasporcds ili jelohikr - mnogo jc aimboikr i kombinacija-

namate maSte (irko rij€tka pojavr) i ne moretc zirmisliti mogudeljcdicc onoga Sto sc zbiva, necete sc bojati. U ovoj hjizi nem6 proza isdpniju rsspravu o svim sasLrvnicrma straha. ali bitno je slkato s€ ljudi boje zato Sto razniluaju i zani jaju.Tojejedna odaktivnoga i djclstnoSa ums, i zlcijclo nije znak Stuposti iti niskogtal&

I Posroji li zrgrobni livot i kazrrc za postupke na ovom svijetu?dulxrvnim i religijskirn aspcktima bi! de rijeai u dcverom pogtavlju.)ft kric strahovi vczrni uz ustrjch u ,ivotu, strah od umirsnja doknot[inosti jo! nisu iskoristcne, strah kako nismo dovoljno postigli,

lis"lo uspjeli i iskoristili svc mogudnosti. Postojc i strahovi i brig6rukob.r s obitelji i pnj.t€ljimr - sukobi koji su v€c dalro rebali

fi.hrixlcni. a sada se za sve aini suvis€ kasno.I h|||dno, postqic prektiani st ahovi Sto de biti s dj€com i braanim

tn, poslom, kudom i tako drlje.f.iliio dcmo rs2xnotiti kako raspravljati o strahovima, a s:td6 s:uDo

nrtftLsiti einjenicuda svali pojcdioac ima svoje strahove o bolesti, n vi kto prijatelj,6ko nc upitdc, nccele saaati kakvi su lo slm-Ako fxnnogdete bol€sniku o njima proSolorili, neianjerno dete

fnnr'(r. Ako u tomc nanate nikakvs iskustva, bojite se k6ko to sliain l'irndorine kutijc ili loncs pod tlrkom - ne zn6te lto vas aeka.

hn, fliic td(o. U vclikoj vcdini slu&jcva pornoci dete botcsniku| ,nt(nljcnc strahovc, Bolesniku trcba samo osigurati wijeme i

n /tr r\ka,,ivanje onoga Sto ga muCi. i uz njega ostlti dok to aini.hc,, i/nimke. to dc mu ublsriti napetost od stalno rastucee straha

r. r otcmu nakuplja.

ilrdr, otrj i deprBijaluxhv(ric s rnogucnoscu (ili vjemjarnoscu) kr.ja, Botern je napor

|td'u h',luroika. Toje vj€rojstno ncsto najstratnijc Sto narn se morellr, I ln(h nditane nsde u dug i zd.sv aivor, prcostaje sarno oaaj.

llaq, ln) i gnjev, strsh i poricsnje, uobiaaj€n je sradij tijekomrtn \ pritctnjom smni. N.ma magiane formule koja bigsts€nu-

nll"'r'h Rijca "oarj" zapravo znaai gubiiak nade. U svrkodnev-

i t ,n ,.

lfrff .$l I llca ima anatenje $protno od n'd.c, d6kJe, jedini lije* zalarl r h l,roblcm je Sto postoje razliaite \1sre nade, i neke (pos€-l.rfr. frn(lc o ishodu bol6li) bol€sniku mogu biti posve nekorisne.

Oiaj naiacSic dolazi i prolazi ciklilki. Poput ioka, oaaj Je cDrocijakoja kroz ncko vrijerne potpuno prcplavi bolcsnika, tada sc diclomiccpovlaai. kako bi sc poslije nekoS vrcmcna ponovno pojavio. i rako re-dom. Nitko toano nc zna zaito sc ro dogadr. Drzim kakojc to stoga Srojc ljudski duh prilagodljiv sustav kojipod pritiskom cksrremnih osjccajancdjelujc kako valja. Otuda. po mcni. na( jc duh prosramiran dapokusaiz8lidili irrnjc i, {roJe pnJc moguic. dovcsri 8ir u,.r'n d//," no\trtc cmo-cionalnoS ioka. Ce\ro Iai pr i lagodl lv u 'cdq dobro radi. , / ihvi luJui injcmu, ljudi mogu obavljati normalnc radnje poput kuhanja ubrzonakon aokova uzrokovanih, primjcricc, poplavama ili porrcsima loj€nadin prciivljavanja ugradcn u nai duh Ono aio acsto. daklc. vidimokod bolcsnika suoaenih sa smriu,jcst otaj koji dolazi u valovima. rc sebolcsnik acsto poslije povladcnja oaaja opet gracvito hvata nckc oadc.Tajjc ciklus uobinajen u proccsu prilagodbc na loSe viicsri. tc sc dubinaoaaja i uzlet zbog novc nade smanjuju, a time i skokovi iz oaaja u nadu,i obraho, postaju manie ;cstoki i ckstrcmni. Toje normalan proccs pri-lagodbc. Morate toga biti svjesni kako bistc shvatili da botcsniko\ otaju ulornk, r vcliki optimizarn u sriicdu, nc zmii k*o mu morrl r actvnak opct ncic pasti. Pa. ako tako brirlc. ro nc znaai kako jc lud ili 8anapulta zdrav razum ilijc maniano dcprcsivrn.

Tajc spoznaja vazna i stoga ilo pomazc razunjcli kako sc oaai ncrrozc izlijcaiti laznim nadama. Problcmjc u iomc Sro su prijatctji (ati ilijcdnici i DcdiciNke sestrc) ncpr$tancc u iskuScnju u bolesnicima bu-diti nadc, a bolesnik im u tome pomnic. Nanajc vrlo nclagodno bitj uznckoga tko jc u dubokon odaju. Osjciamo nicgovu bol i iclirno jeublatiti. Nazalost. uspijevamo samo kratkorrajno. r poslije kad sc nadeizjalovc. stvara scjoi veia bol.

Zclio bih rcii nekoliko ri.jcdi o pojmovima depresija i oaaj. Dcprc-sija sc odnosi na loie raspolozcnjc i lakoJc rnoguac biri u dcprcsiii. a ncbiti oaaian. OiaJ nastaie gubitkom nadc i z:rto ie usko vezan za hrtcsni-kov poslcd Da zivot Drusim rtcai'nq oaai jc sorovo uvijck praicn de-prc\ai(nn. ali deprcsija nte uvijck praccna oaajcDr- lpak, 1c disrinkcijcnemaju veiu praktianu vainost. Prvo. ideprcsija i oaaj dolazc u vrlovi.ma i. drugo. bitna ie njihova iaiina.

S mcdicinskog motrista rnogu sc prcpoznrti neki ljelcsni simpromidcprcsiic, primjcricc nesanicr (budcnjc noiu i nemoguinost ponovnoSsna), dcsl pha, gubitak ap€lira i zanimanja za razgovor i svaku kornur .kaciju. bczizrazajan izraz lica. bcz osmi.jeha. Ne ielim od vas napravidlijetnika. Zclim vas samo upozoriti na simpblnc ozbiline dcprcsiic.jG.se tcikn a dugotrajna depresija mo20 liicaiti liickovirna. pa ako src svjc-

|,l l'rn. bolcsnikovc depresije mozete na nju skrenuti pozornostllt',fr.l,, koli sc o njemu skbi. Razumije sc. simpto'ni kao ito su subi-lrl rtr lrlr i sn.r mogu bili uzrokovani i samom bolciiu ili ncnadziranimh'l'^ r,,. l.iicanik ie pr€pomati pati li bolcsnik od ozbiljne deprcsijc,hit'r n lrteii rntidcpresivima. ilije rijea o dubokoj tuzi koja ie sastavniJn' tr,(e\r trilasodbc. Misljenja lijearika mosu sc razlikovati, a viurtrr' l!,rnoJi provjeravajudi je li lijeanik svjestan dubine problema.M[,'r, ! bolcsnici pred li.,ednikom drtc vrlo hrahro. a svoju pravu ago-ill",'rlr\rru s no pred roalacima i prijatcljima. Kao lijcanik mnogolir|ll n'rr r.k nakoo mzgovora s al.novima bolcsnikova u2eg krugadrvi tr , , tnr\u si tuaci ju.

l!l,rl\1 bih Zclio istaknuti ka.ko mcdicinski lim mote ukliuaiti iFllrltirir kr(l jc rijca o jakoj d€presiji. Ovdic valia otvorcno reci dahrr,!'r. r!'rnoii psihijatra ne znaai kako ic bolcsnik lud ili gubi razum.hr[r,r.r.,\ rr), procicna ozbil.jnosti dcprcsiic, bolcsnikovih obrambenihlir[dr/,rrrr- rc maina pomoii zahtijcvaju Drisljcnjc strutnjaka na tomfr'l||n rr ,, to obidno znaai pomoi psihiiatra. Na prvi se pogled ainilrhx",i.,\ 'Irr

odrcditi stupanj bolesnikovc dcprcsiic. no samo struanjakllx'r' |.'/1,1,,,\ irti tcsku depr€siju od prolaznc tugc. Iako provodim mno-Jr u,

'rnrr \trbcii sc za ozbiljno bolesnc i u'ninric, rcdovito pozivaD)

Fl[||rir.r ritrlr nomoci pri procjeni bolesnikovc rcakcijc. kako bih mu ilr r,,1r,, prrroii. Prva bolesnikova reakciin. kad mu spomcncm kakolrlrrrlt$r o Iniilicnju psihijatra obiino jc: "Nrjprijc sc razbolim, tadamrfli ,iir ('u unli'cii, a sadjos vi mislitc da gubim razum . AIi to nijclalr lrl ,,,,r'sobroinc vrste lijeaenja koie ntlnr dmas siojc nd raspolasal{n r,,/ ,r(k(^c. ukljuaujuii i artideprcsivc) rrcbaiu strudDjaci uk-| |u ' I t , , , | | r \ , l r i i r t rc kako bi se odrcdio najbol j i obl ik pomoti .

llrt, rr'!,, iro zavriimo raspralu o razliaitim aspektima gubitka{ar l ' , , ' , t r . ,n!)nrtrenulakrazmotr i l inadcu auda r audotvorna iz l jeacnjaht* ,, .r,, rr,)krcnu bolesnikova obilclj i prijrrclii. Ncdvojbeno im.)nrr'!,, lroi k('tr su danas Zivi i zdravi iako su lijcanici vec odavno prcd-lhl l ' | l , ' r r lnr kr x i . r lakvi se pr imjer i obiano navodc kako bi sc pobudi lcli,lE',,r,r,

',rlr. Dakako, lijeanici nisu uvijck uspjcini u prcdvidanju

F( ' i l r , i l , r , , . / , ! l i .vnnia. a ikada predvidajr acsto nisu pravu. (Uvi ick

l r r'rl1 ,|r re(lrx' u Sto sam siguran Jest mojr ncsiguntosl kad j€ takor, | | . ! i I ' r r . rr t r ) Mcdut im. ako ima l judi . makako

'nalobrojni bi l i , koi i

rr t r , 1, \ t ! l , l r tca| |rakc prognoze oaito aldom kako bi nctko bl izakh'lF$l', ,,i,,rio poricati nadu? ZaSto ne bisrno ulrosili preostalo lrijc-l l r | , , r , r ' r r | nx( lxrLrai sc i moledi se za audo- i puluiuci kamo god sil |n,r , " , , , r r , rAi ,rr . rdic bolesnik mozda moZc iudo,n ozdravir i?

lij€anika: "Ako prihvarim lijed€nje, mozctc ti mi jamiiti da ie mi ooopomoii?' MoZe to biti privatna nagodba samog bolcs ka kojom bolc-snik obecava da ic promi.ieniti neki vid svojcga ponasanja (primjcrice,pGenje, mrzovolju, izbivanje iz kuie) kao Zrtm kojom Zcli udobrovo-ljiti bolest da se povudc. MoZe to biti ugovor izmedu bolcsnika i tloga"Pomozi mi da sc iz ovoga izvuaem, i iii iu u crkvu svake nediclic,f

a to se nc dogodi, tada ie bolesnik ostati n€pripremljen i prcplavljoslecajrma.usJs6Jrxc.

I, konaano, nesto o cjenkanju. qenkanje jc rcakcija koja se ,noZcizraziti na rczlititc naaine. MoZe biti nasodba izrnedu bolesnika i

Cj€nl€njeje borba izmedu nadc i oCaja. U procesu cjcnkanja bol€.snik govori: "Djelomicc prihvacam bolesl, ati sarn pripravan prihvaritije samo uz uvict da Jc sc rijesim I sprcman s{m ponudrrr tu iavuizljecenja . Cicnkanjc. kao i poricanjc. obrambcni je mehanizanlpomaie ljudskom duhu prilagodirise prijernJr smni ipnhva(arijc uIim dozama. ne dopuirajuiijoi da 8a ugusi. Cjcnk$je nije sradij praumiranja, v€i rezultal bolesnikove borbe, sivarnosti si'tuacijej;nade i odaja.

_ _ Ukatko, borba s oi-aj€m jedan je od najrciih oblika pruzanja p,drske umirudem, i upravo taj oblik uzima najveii danak od prijaicljaobliku napora i izrurenosti. Neito kasnijc objasnit iu kako sc uhvatitikoitac s tim reskim p.oblemom.

Osjedaj krivnjeKad se netko ozbiljno razboli, osjecaj krivnje vreba sa svih

Obruiava se s neba kao iaenadan pljusak i djcluje neizrecivoOsjedaj laivnje nije lako definirari jednosravnim rijeaima, ati

(,\t!ari krivnje tako j€ aesla emocija stoga Sto su u na\cm drustlulh'l" ,'k)rijcnjene idejc o nagradi i kazni, te odgovomosri. Kada se1'!fi rrtrstrufa (kada, naprimjcr, netko oboli od teske bolesti). svi sel0itnr,r lri!imajerje nase druslvo ustrojeno na naa€lu odgovomosti za

,lvuu l'osbic velike obitajne razlikc u razliaitim druitvrma, ali unr \ \ , rk, ' druir \o ima snai inu cnu odgo\omosl i . uremel jcnu u rradi-

lr r/rxicnu zalonima. Pomislitc na ops€zna istrazivanjn do kojihr || \|ra ju zraloplovne nesreie, nesreieu tvomici ilirudnikD. Cilj

l . I i t r \ ,n, t i urwdit i sto se dogodi lo. lkoJe odgovoran i tko ie obire-rrtrln nadoknaditi stetu. Taj je proces tako duboko utkan u nai

vr.rrr srrsrav da o njemu svjesno i ne razmisljamo, prihvacajuii garl\,'lnrrLr Zivotnu ainj€nicu. Svako drustvo ima sustav nagade i, r.( od najranijih druStava do naoko bezakonih sl-upina. populn |rkh Tai sustav nagrade ikaznc velikimje dijelom ono Sto drZi

!rr nn 0kupu a ilanovirna osigurava identitet skupinc.N rnrnr', irna elementamih nepogoda (potresi. olujc i sliano) za|( lNri.

'rc moze pripisati nekoj odredenoj osobi ili twtki- No

nr[ h /Dakovito ito osiguravajuia druitva takve ncpo8ode zo]'u.r,.//, itojc nadin da se kivnja ipak nekamo usmjcri. ne prizna'

l,| vrx' ncpostojanje krivnje. lpak, drzeii po strani elemcntamc ne, svr sDr) mi uvjer€ni "Ako se neBto losc dogodi, netko zalo mora

ht!". r iz toga proistjeae traganje za kivcem u trenucima nesreie.ftllilnto srnrcu opdenito s€ smatra nesredom, te osjeiarno potrebu

I l ver. Prvaje posljedica takva bolesnikova gledanja osjeiajl.l\,t.u An:nn:a srijehe potinjene u FoJtos .

It. h' \rvrr bila jos i gor3, ima bolesti za koje se zna kako les!r( n rcliih losih navika. Ciroza jelre moie biti uzrokovana pre-

fl||rr t'rtcnicm alkohola, a rak pluda pGenjem. Tc dinjcnice u2r" "/rrtio odgovomosti i kazne u bolesnika mogu lako izazv.li

{ Inl,, rn ic bolest kazna. Zapravo. naoko slutajna kazna moze// t,r,ccs lra;enja uzroka. (U Sjedinjenirn Drzavama Cesto se

I{rnref skolc za roditelje koji misle kako djecu valja periodiinolhl\ i tx,voda kaznjavati. jer ako vi i n€ mate sto je diiete pogri-

||r"r( t. b'tiuviereni daono to zasigurno zoa!) Taj proccs kopanja

l|r|.|"\rr ,li hi sc spoznalo zbog aegaje bolest nastupila, uobiaajena lirrl'r, I tc nnglasen akoje bolesr ozbiljna. Doavio sam to stotine

r l!,1( '|lkx

nrkon priopcenja losih vijesti, bilo da sc radilo o raku,ll'l,lr \Llcrdri ili nekoj drugoj teakoj bolesti. Svi ti bolesnici

obilje4e jest osjedaj odgovomosti, neovisno o tome je ti opravdannte. Ako noja kii padne odjevena u bazen (Stojoj sejedanpur i dqdilo), mogu se osjecati kivim (i osjecao sam s€). i rakav osiedai mibrtr i opravdan (Slo ic i bio). Ako s€, medurim. moJa kci razboi. j.mogu J€dnako lako osjeiati krivim, iako za ro uopce nisam odgoU korijenu svake re\prave o krivnji. drlde, dva su pojma: idejaodgovorno:tti i - normalna posljedica odgovornosti - tdzr?d.

llr

l l i l ' r t . ' r , f l r r " lkr i t i e irnc su u proi lost i uzrokoval i sadainiu poiavu

$ntr l . ' ' . t . . , r

rr . rFradc ' kazne daje bolcs' i barem nel( i sm'rao. Nasu-

za alternalivnu medicinu iz Velike Britanije koji je iztio potpuno nedo-kr"airo srajaliste prema kojemu je rak uvj€tovan psihololkim strcsoE,Taj je pr€dstsvrik izjavio (na ja\Tom forumu): .pryo pitanjc kojcupucujemo novoj bll€snici od raka dojte glasr: "KoJim sre postut{imsizazvali rak dojke? Bududi da ncma nil.akvih dokaza kako srres izazivarak dojke, straino sam se naljutio i rekao kako je to siguma metod.s z!pridodavanje velikog osjecaja krivnj€ bolesniku koji i tako vec dovoljtropatr

Dsklq osjecaj hivnje se pojsvljuje prvo stoga Slo bolesnik vidi bo-lest kao krau zs prijasnji Zivol. Drugo, kivnja se pojaCavaj€r priietnj.smni skaclrjr buducnost i uZasno opterqjuje bolesnika i obitelj.

Pod "slaaCivaqj€m bududrosti" mislim kako svaka bolest koja ugo-,ava fivot odmsh skacuje wem€njku skalu prcma kojoj radimo. Skncivanje vremcDske skale stvan osjccaj biotosti zr svali nedovrs€ni Do-sao. Svi mi imamo tr€svrsenih poslova koji nam vir" nad glavom.

_Svl

pmt tome. bolcst kao posve sludajno zbivanje, nepov€zano uz ikaksvvoljni ain, dini s€ b€smisl€nom i wijcda moralni kodek ponasanja prc-ma kojem rivimo.

. Neki ljudi izvla& korist od rog pov€zivanja osjecaja kivnjebol€Sdu. JedrnFrut sarn slulao prrdavanje predstavnika poznatog cenl

imamo nerijcsenr neslaganja s prijateljima ili rodscima, mate (ili velisti'ari koje smo uainili, a bile su sebidne ili agresivne, iti u najmanjusuprotne ponatanju kal$o bismo Zeljeli. Dok smo z&avi, ta olako nosimo sa sobom, uvjer€ni kako imamo dovoljno w€mena dajednom kasnije sredimo. Prijetnja smrcu skaduje to ,,kasnije" i unozorava rus kako postoji pocljcdnji rok za dovrsavsnje jos nedovrsenih polslova Kada osoba s normalnim nedovrst'ridr rro6lovima odiednomst€ne bolesnik s ogranid€nom buduc-nosti, lako ie uoaiti ka6 se izn,da niotkuda pojavi rroirlo nedowsenih poslova.

Istinaje takoder da de hivnju osjecati ljudi koji su inade osjetljna svoja djela, te na osjecaje i reakcije ostalih ljudi na ojih Osoba knekoga uznemiri ili uvrijedi, a pri torn joj nijc ni na kraj p.meti to iviti, d5k to i n€ reli, qerojatio nccc iskLsiti osjecaj krivnje. Kolikojlstrah polrebna m6st4 roliko je zs osjecaj kivnje potrebna osjetljivaSponaja kako je osjecaj kivnjc anak osjetljivosri moZda nekomebiti velika utjeba, niti ie mu ukloniti osj€caj kivnje, ali to vrijedisiti rckomc komo Zelite pruZiti oslonac. Osjecaj krivnje nema(sam po s€5i), 6li wakako upucuje na pozitivne aaaajke osobcoati.

Vrii osjedaji

t'rrvrlva koja motete osj€titi najbolje.ie razmatrati u tdmn kategori-

I l).\.aoji "u skladu" s bolevikoeim osjecajina. Z.limreei dav?d,iI nrdgu odratavati ono sto osjeca bolesnik. On je gnjevan i vi

, tini osjeiaji o pacijentovoj bolesti. Ti osjeiaji mogu, narar.no,vc

'rcovisni o onome koz Sto bolqsnik prolazi. Na primjer. bo-

r,'rr hil' u fazi prihracanja ncizbjeZnosti smni. a vi morere birirl, ili v i mozete biti oaajni dok je bolesnik po6v€ optimisriann (pre-

Vtlot ocjcni posvc neopravdano).

, litv rcakcije na bolernikovo izra:avonje orjeiaja. Ovdje govo-O v$nn osjciajima kao "meti bolesnikovih osjecaja. To s€ posebi-

.*rrxr na gnjev koji se hko moze usmjeriti na v6s. No vedina bol€-,'\tccaja izazvst d€ u vama odvojene emotivne rcakcije. a njih

rrr rrn4cmo zaboraviti,

}{tL ',(F,'

do sc zaddm na svakoj pojedinoi kai€goriji, pogledajmoarr, .1rir,, vrq mogu obuzeti tako jaki osjecaji. Sredisnj' je iirnbc-

||lr\il I'c.lstojeiega gubitka. Nije vaian odnos iznedu vas i bole-, n' t(st r{di li sc o bradnorn partneru. djetetu ili prijatelju. Va-( de

I'rh'tka ovisiti o bliskosti odnosa s bolesnikom. i o tome kakavrrh,s hrr u prollosti, aneo tomejdrte li najblili rodaci ili SportskiI sv! u svcmu, odnosi se tem€ljc na osjedaju povjerenja i pouz-l''lrk,' g(xl sc povremeno u odredcnom odnosu pojavljivali. To

rh htrt ,ivota jcdnoga od partnera znadi i veliku promjcnu u vezilrr(||t('!' I pouzdanjeh. To lakoder znaai kmj emotivnog ulaganja

r | ' r;r ,rstajc. kraj skbi i kraj ovisnosti jednoga o drugome- To je

Url\rtrti i u odredcnoj mjeri to ic biti t€meljni uzrok vaSe vla-lulthtll" {rx, r'oaili kako dubina i ozbiljnost iuvstava koja vas obuzi-

ttllnuxxn ovisc o bliskosti vr.!€g odnosa s bolesnikom i spoznajin||l',1{/r hxi. ncka demo sada podrobnijc razmotriti.

Vth {||rslvs u skhdu s bolesnikovim Euvstvimalidl f, v{\ dsiccdi obuz€ti samo xtoga.iro obuzimaju i bolesnika.

ll ., ', |Ir( vll. dcpresiji, poricanju, shahu ili bilo ko.iem drusom

40 4l

Zelim, dakle, reii kako morate prepozravati osjccaje suosj€danja,pri d€mu mislim na on€ osjecaje u valoj unutrasnjosti koji koincidiraju

osjedanje. Ti se pojmovi mogu d!'rsto odrediti. medutim u ovometekstu to i nije varno. Ono Stoje ovdje vaino iesl pokusaj spoznavanjsvojih osjeiaja. Drugim rijecima, krda se uhvatite kako ste Snjevni,presivni ili se bojite, trebali biste se zapitati: "Zalto se tako osjecam?Alo j€ odgovor: "Zato Sto se i bolesnik tako osjeca". tada seusr€dotoditi na osjecaj€ ,o/e,!rr'tr. Ato su osjecaji, medutim,vase vlastite emocionalne prirode ili stava, tada biste tr€bali bitis\jesni, kako ne biste svoje reakcije prenosili na bolesnika.

s bolesnikovirn osjecajima, te shvatiti kako su oni prirodna reakcijsgotovo uvijek ko.isDi kao podrska. Morate ih prepozrati, a ne boriti

Vali osjedrji o pacijentovoj bol$tiK8o prijatelj ili rodak bolesnika koji se sudeljava sa smrcu, ati

na&o tako i osoba koja de nadzivjeti bol€sr ka, imat iete vlastite osjo njegovoj bolesti i F€nstojecoj smrti. N€ samo Sro na le osje&je ipravo, ncgo bi bilo posve nemog]'tae ne ati svoje osjicaje o onomese zbiva. Jedioojc vaino odijeliti, koliko vam je to moguce, koji suvfartit; osje&ji, kako ih ne bist€ pobrkali s bolesnikovim osje&jirna"

Dakl€, kakvi vas osjecaji mogu obuzeti? P4 kao zaintcr€sirani

VaZno je naglasiti kako tugu osjeca onaj dio vas kojemuje doslslo - a to je dio vaie osobnosti koji wijedi podriati, iako varn utrenutku prouzokuje bol. Kao Sto se to kaze u desto navodenoi"Dio koji boli dioje koji wijedi."

matraa vjerojatno iete osjec.ati veliku tugu zbog predstojecega gubitkr.Nema gotovo niaega sto bilo tko moZe reci kal<o bi umanj io osjecaj tuga.Smrt nekoga koga volimo, dak i kada ga oslobada patnje. tulna jc,

osjecaju (s moguiim izuzetkom kivnje koja je, vjerojatno, uvtek is-kljudivo osjecaj pojedinca), vi koz te osjecaje prolazite zajedno s bole-snikom. Psiholozi i psihijatri za t€ osjecaje rabe termin€ empatija i su-

l,l!ltn!rri icdnake emocije kao i bolesnik. Moiete sami biti pod utje-.t|| iola i nevjedce - "Ne mogu povjerovati da mi sestra ima rak" -

I l/ (lsiciaje tuge i boli, koji su gotovo neizbjehi, ''joretc

i sumi

hllrrrkog poricanja "Derek tako dobro izgleda, sigumo su se zabuni-| 6nl i poito su vaia sestra i Derek prihvatili istinu. Jednako tako,

r, prolaziti naiznjence l(Ioz odaj i depresiju. Sv€ Sto sam u prvom[ ,'vog poglavlja r€kao o bolesnikovim reakcrjama na smrtnu pri-0, ic(ir:*o tako wijedi i za vas. Ipak, neke od tih reakcija mog! seI lf I lzlikovati u pruiqnju podrske prij atelj u i li rodaku, tc iu ih sada

(;rhv i pripisivanje krivnjeM'rrr vtN obuzeti vlastili 8njev. Meta vas€ga gnjeva moZe biti svtel

h, \liicl koji ne mari, nepiavednost sustava, bezosjei:{ni ili nc-nr /,lrrvstveni strudnjaci - moZete aak biti gnjevni na bolesoika.

l|lr sricvom na bolesnika zdlo ,ilo je bolestan i umirc, posve je

Nr ||r!' fx)Eled, dinjenica dajen€tko tkopokusava pomodi bolesni-lrrirlrrr,r na njega gnjevan, moze seuEiniti audnom. Medutim.lo sc

ttn(h. a osobito kad j€ osoba o bolcsniku doneklc ovisna. Naj-nt! trimjerjest bolesnik koji je hranitelj obitelji, oslonac ovi-

hnlr,'rn pann€ru. U iakvoj situaciji. ovisan (z&av) Partncr mozcxnn hrlr ogorieo zbog mspada obitcljskog iivola i u velikom stra-lr hrlr Dnkon partnerove smrti. Pannerje gnjevan na bolesnika (i

rlrr,{ntrnikativan)/e/le bolesnik nositeli i predstavnik bolcsri, uI t'\" nry)ata i prijetnje.

flrrt' r'r(r ilo shvaiate i prepoznajele izvor gnjcva ncic Snjcv spri-lr'I'rl.'iec. Ruth Gallop sjeiat ie sc vrlo dobro vremena kad joj

'rx | (\ | ic bio ncizljedivo bolestan, sin jol malcn, a osrm toga prcd

lr l'ro l,Ut inoz€mstvo. Kao sto ic Ruth rekla: "Bila sam takotftr rtr.lo t'riicme nisam mogla s muzem razgovamti." Ali zastoiehll'r rl|li,' liulr? I zasto na muza? "Jer Cini sc kako bolesnik, razbo-rr, ,,\r{vlj. rdravog partnera na cjedilu... viSe n€ma planova... ili,

l[ lr$. |',,tx'dnju... nista se vise ne dini sigurno i pouzdano... a svehriu rnxrlivno ulaganje u bolesnoS partncra, aini se, propa-sti.

l| l|, l'rln ,lolrrr struenjak psihoterapeul, a ipakje teret gnjcva kojijulhrrt r,' l,i,' n)liko velik daje umalo unistio komunikaciju izncdul$rtrrli srLaom, Ruthje imala prilikc o svojem problemu razgo-I r 'i,r!rn rcrrrEutima koji su.ioj pomogli uvidjeli Sto sc dogada.lr r|rt't, li \lladati svoje snatne osjeiaj€ i ponovno nonnnlno raz-

Motete takoder osjetiti olakianje sto i sami nisre boleBni. Osjeolaksanja vrloje uobiCajen, i rodaci ga se uglavnom srame, smatrajga neprirodnom i nedostojnom reakcijom. lstina je upravoOsj€daj olakaanja zapravo je reflel$na reakcija na prijetnju kojana bududnost bolesnika. Dok osjecate sram, ne mozere se pretvaratine posloji. Dobro je o tom osjeraju porazgovarari s nekim bliTesko je iaavno o tom€ mzgovarati s bolesnikom, osim ako ste postitakav sopanj prisnosti da bolesnik Deie biti pozlijeden iti powijpodsjecanj€m kako ste vi posted€ni tog strainog iskustva.

42 4l

-lskustvo-poput Ruthjnog wlojeaesro. Na primjer. partner moze biri

sruIzno ogorcen na nemoc bolesnog ehna obireljiireagirari nanaain kojise promatraau moze udiniti dak i okutnim. Recimo, rodaci ili prijateljimogu kasnirr s donoienj€m anatgetika. odbiJari posjerj ri bolesniia; boi-nrcr. usKraclvalr botesnrku znakove pa;nje I ljubavi (ukljuCujuii , sek.),a sve u2 rzgovore koji variraju od uvjerljivih do potpuo prozimrh. To

I nnr p,'tuSa1; .61asri,i kako s€ osjecale. lako ri osjecaji nisu mo:dar*'hrr"'l' blagotvomi . ipak Je o nj ima bo lje razSovarati nego dopu-llll 'h

pft)vala bijesa prode kao da se nista nije dogodilo,jer biste timell.h'liosjciaj povj€renja i, izmedu sebe i bolesnik4 stvorilijaz., l)ruxi razlog zbog kojega rodaci za bolest okrivljuju bolesnikajest

.Fr i UL\vrsiivanja vlastite nade kakose to neae injima dogodiri Svil[] nl

'r,l,,rno da se necemo r^zboljeri. Nepresrance t;a2imo iio je bote-

{illl tto8'(.ino ucinio i tako krivnju za bolesr prebacimo na botesnika| f i , rhulatr I nlei ima, znaai,ako neuainimo isrupogresl-u.mi se neiemo

ne znaaida im doisra_nijesralo: tosu sarno vanj ski znaci gnjeva i ogorae-nJa sro rn osjecaju zboS botesti. Cesro sam nailazio na sliene reakcije.Evo tek nekoliko pdmjera koje sam duo od p jatelja i rodaka:

. "Nismo se tako dogovorili kad smo se vjenaali."

. "Zaito opet ne moze biti zdrav?"

. "Radi to namjemo."

. "Ne trudi se vise."

. "Uiiva u paZnji koja mu se poktanja" "

. "Moram ladili kao ,ivotinj4 a njemu svi iskazuju samo paznju i

. "Cijeli seiivor za nekoga brinem. Najprije su ro biti moji rodire_Ul. tada dJeca- a sada on. Kad ie se i za mene netko pobrinuti?"

ltljti ("Ja sam se uvijek duvao za fazliku odjadnog Richardalh. |ruDra tome, sa mnom biti sve u redu.")I jflrdicm sludaju, kad sam se teiko razbolio (radilo se o nasljednorn

nu nutoimmiteta, dakle, o nijednom drugom razlogu osimih urodenih gena) ljudi se nisu mogli suzdr;ati od neprestanih

Takvi osjecaji potpuno su naravni. a (najaesie) i isriniti. Kao zdraalan objteUi ili drustvenog kruga. osjeiare kako vas obuzima osoraeniprerna bolesti koju rr:rre odekivali i koju ne Zelite. bolesti kojava3 odnos i vas naain iivota i kojajejednostavno n€postena i nna. Toliko je razloga za ogorienost na botest i prij€rnju smrti iStvaran je problem to Sto se desto dini kako je bolesnili uaokomnJ4 pa time postaje i njegovom m€tom.

, Jasno je-kako samo razumijevanje uroka nece ogortenje odnijeri

Kao ruxom. No vl mozete trjjea|o razmislili o onome 3lo sarn uDravorekao. i ako prepoztaF neke od tih osjeiaja u sebl. .or.,. o n;i"iuDro razrlslilj?a_mo:da o njima is drugima razgovarali (ulljuaujuiii bolesnika). Tako det€ ih staviti pod iontrotu umjesto aoiuseii imvas preplave. A tada iete lak5e nastaviti pruZanjem po&Sk; bolesnilya yrElJrdvc, A @a c€rc rur$e nasravrn pru2aruem podske bolesnil

Ako se moZete zapilati ,,Za3lo sam Ijurl,,. tada iete s oclredene uljenosti uridjeti kako se radi o bol€sti i njezinu srrahotnom utjecajuvas i na bolesnika i kako vai stvami gnjev stoga ne bi trebao biti u;4j

Razumij€ se, ako ste doista gljevni, bit ie varn tesko kontroliratiMoZe v,am s€ dogoditi da izgubite konholu i kaiete neito grubo itoistane ielile. Ako se ro dogodi (a lo, vjerujte mi. irlerako rilal.o),Je Dajoolle o rome u mrru razrnislirj i poci bolesniku rek kad se ohla

r rciim spavanja, savj€te o praZnjenju crij€va koje sam revnoivno, i tako dalje. Svi ti rodaci koji su mi dijelili saviete radili

l0 l, fislo liubavi i bdge za mene, i uz dodarni osj€daj straha i Sokaht |( isto moglo dogoditi n€kome meni bliskom. Zbogtogasu tako

lr trli razloge zalto se to dogodilo meni, a ne njima. Moram pri-xrrr krlo.ic uzasno dosadno slusati te prodike koliko god bile do,

h.l'rr Posljednja stvar koju bolesnik Zeli dutijest Stoje od rode,lr nr,lrlic trebao raditi da bi izbjegao bolest.llrry sllt' iclc koj e dajete smanj ite na najmanj u moguiu mi eru. Kadaly n.l,'tr tko je bolestan, n€mojte mu stanje joi pogorsavati opte-

['l tr' \t'oiim 'nisljenjem

kako je trebao Zivjeti. Moida iete se zbogr,l 'ritr(!rt! bolj€. ali njemu, budite sigurni, to nede pomoii. To ie

il||r'ln rkhliiti od bolesii - sto ie za vas biti olaksanie - ali de va\Int,l r(hliiti i od bolesnika, Sto nece biti pomoi.

hfir Ur,r bolesti kojeJ'€.r, uzrokovane bolesnikovim ponasaniem

lln (' tl)ne Sto sam uainio a nisam smio ("i sad vidi do aega silsi') Svi su imali spremnu dijetu koje bih se trebao priddavati,

||r' rlr lcizravno. Pus€nje izaziva rak pluia (ili, svakako, u 97rlr,',,rfv!), dugotrajno uzimanje alkohola uzokuje cirozu jetre i

drltf Ali xko bol€sniku Zelite pomodi, ne drale mu o toj temivfirlr N( /rpoiinjite temu osim ako to bolesnik utini i n€ isko-

I r't.p,"" slabiji poloiaj drUeci mn propovijedi. Pomoci nece. alr l , ' r r l l | t . prrvo. za toje pr€kasno.

l lt rhlv||l(|" .flr irrati vlastite strahove. Prava ie priroda tih strahova

|| ' '( r\rtr o naravi valeg odnosa s bolesnikom. MoZe vas obuzi-

4445

mati str3h kako iete ostati sami, bespomocni, kako cete se slolniti inecete se moci boriti, kako dete samo smetati bolesniku i kako necetcbiti ni od kakve pomodi, kako neceie uspjeti Zivjeti poslije bolesnikovcsmni i slidno. Vaii strahovi o tome kako iete ostati izolirani. kako nakontugovanJa za vas ncie vise biti pravog Zivota, kako iete potudjeri i rakodalj€, mogu biti vrlo Zivi. Ili vas, pak, mogl] muditi sirahovi snsvimpraktielle prirode o onome Sto se u tom trenutku do,aada. Sto ako s€leskoie nastave dugo i oboje vas rako iscrpe i oslabe. Ja ie medu vamaostati samo ogordenost ili Cak Inral.ja. Ma kako se ti strahovi ainili ne-dostojnima. vecina ih rodaka i priiarela do2ivtjava. Oni nrsu nenrrrodnirh mozda znak vase besdutnosti. Katkad, kada bolesnik Drihv;ri smrt.

\t,,Fr. kad osjetite strah trebali bistc sc zaphati: "Ccga sc ja to za-rI t,lniirn']" Pokusajte nabrojiti sve a€ga se najvise bojite. Nesio serhr rrr bolcsnika, a nesto na vas. Sto pomnijc razmislitc o svojim

I Vrl osjedaj krivnjenlt(tclicva krivnja djelomice je uzrokovana istim mchanizmomlotela sc i bolesnik osjeda krivim. Medutim. dodatnije uznemiru-

alrnlxnik osjeiaj kako niste bili tako dobar prijatcl.i ili rodak kakavnn'rl' hrli. Oba su uzroka posve uobiaajena i mogu biti izrazito

, n firogu se izaziti i gnjevom.I'mh'cc sc dobro sjecam obitelji u kojoj jc tcrct kivnie u bolc

{n'r hio njegova glavna pokctadka snaga. Bolcsnica lvy, kada

lr th/nro. bilaje u kasnim Sezdesetim godinama. Bilajc ozbiljnonr, nlip()gnoze glede kcmoterapic bilc su dobrc (kasnijc sc poka-d. ru hilc i ispravne). Bilaje izbjeglica iz lstoanc Europc i. kako

|t,t l!, "hilr je na svoj naain posebna . Bila je nevjercjatno tlrdo-I rvr't(8lrva i teljelaje sve imati pod kontrolom. Istodobnoje bilarhir i ,* , ,hr. te kadaje uvidjela da mi jc jasno tkoJc gazda, izwsno

|| r l {pr l r Problemje bio njein sin.[rl' ti l'ro n ranim a€trdesetim i - kao 5lo mcjc obavijestio u prvih

llo \.krDdi nltSeg razgovora "odvj€tnik velikog kalibra . Bio jc

.?rald da umire i teljela je o tome razgovarali. Mcdulim, Harry.ie bispreman s njom razgovruali o bilo demu osim o smni. Nckoliko danosjccao sam se kao iznedu dviju vatri. Onaje Zctjeta auri isrinu i o njojrazgovarali; on nijc Zelio orvorcno govoriti o iinjcnicama. problcrn iibio i to Stoje.Deborah ;elj€la muzu priopiiri nekc va./nc srvari. parzravno zamollla za l)()moc

Ono Sto se dogodilo tijekom razgovora porpuno mc je shrvalo. Svs,ki put kad bi D€borah podela govoriti o tome kako umire, Harry bi jodoslovce fiziCki zauslavio. Najprije joj je sravio stamcicu za sok u usZatim jc.to tio sendvia Poton ju je, kadje ioper poacla govoririspoanji kaF, podeo ljubiti u usta dokj€joS govorita. ponalanje mujbilo toliko neuobidajeno da sarn ostao zaDrepairen - uostalorn kao iDiborah. Tada mi se udinilo kakoje Harry, neovisno o svojoj snazi isrvnostr, zapravo straino preplaSen. Bio je uzasnur Dcborahinomrom smriu. Cinjcnica Sto se ona ne bojijoi muje bila reza.

l"krftu .roo Oot"tt .-govor o tome dega sc o|l boji, svc je

Harry ie bio poseban uglavnom sroga iro j€ uvijek u svemuglavnu rijed, te mu je bilo teiko sudetiti se s Cinj€nicom kako Incgto.aega sc i ol' boj i . loje dosra aesl prob lcm. rroga pn pazire na njr u scDr. Ako sc bojtte. pokusajte ro poileno priznall. 'l o ic vam ponzadobiti kontrolu nad strahom i rastjerati gljev i frusrracije. I u boka i u njima bliskih osoba. popis mogudih strahovadugjc iindividrMozda iete uotiti kako se vas strah marifestira kao panika ili nljeskobe ili dak snjeva.

I{

l|hr!'n)x. ainit ie se manje straJnima. Razurnije se. koliko god raz-

$l1rlr. strahovi nece nestati. Izgubit cctc blisku osobu, i tojc sano po

lll lfilo ncpoznato i stra]no. Sve Sto racionalnin vjezbanjcm mozele

l|llir r(\r srnrnjiti razinu straha. uspjein'jc Diiinc vladati '

rako djclo-l|||nll, t,rn,'!i bolesniku.

strah se u rodaka poveiava runjesto da se smanjuje. Sjeiim sc jcdnogFra u kasnim tridesetim godinana. Supruga, Deborab, bilajc prckrasn;zena kojaje imala agesivan rip raka Sto je recidivirao. Njczin suprugHarry, izrazito agresivan muikarac, nije bio spreman, bez obzira naiezlnadnu situaciju, pomiriri se s njom. Problem je bio to o je Dcborah

" l't(\'u)iu raka ,.rpresfa,tdoj€ u poicdinosti,na. Jasno

'nije rekao

dn /,r $r ilo Dc udinim kako treba biti njemu osobno odgovorar.

[rl,' l,urnn razgovor. Obradao mi sc kao musiCavu uaeniku. nal"t' tr. bi(' kombinacija inkvizitora i Skolskog ravnatclja. Mojc

rr r,rf rrllrovora Bob se doslovcc razgnj€vio.

r r r,0 (h vidim kako jc tcsko rlz mjclijc i slagati sc s njo'n.r,' !,,,, nU krko ne sumnjam dajc dobar sin, i kakojc ona vrro-

lilln,t r, itr km majkajerje sklona kritiziranju. Cim jc Bob shva-

lhtnl rrrrr neko vrijeme, a tada ga upitao kako se slaZc s majkom.

,, , . , / i , ' , ( r , , rnJcravam kr ir iz i rat i (kao i to jc lo njcgova majko

r. . r ' r r l : ' r i kako ne l jerujcm da br \c on zbog dc rrcbaorl l I | | \or, , ' tnr\ t io se, i /4f4dd odvjctnika vcl ikog kal ibra nestala

ll||r, l',, rrrr re uiznao kako je navikao da se na njega dcrc (stogajclll , hn rrfre) ; krko sc osjeca krivim zbog majkc i njczine bolcsti.I ril rr,, :n' rrnije otkiti dajojc on aclic posjcdivao'l Odgovor

jo bio odludno ne. Bi li lije&nje bilo takl€ da majka kod njega Zivi? tza nju ni za njeg4 odgovorio sam. Bi li se trebao vise anEsZiiati? Njer bez obzi.a nato sto on dinio, nj€zin naain komunicirqnia bio ic sizsravanje nezadovoljstva. lto ry znaai da j€ on los sin. Na kajus€ sve troje izvrsno slagali. Majk. je bita posve zadovotjna gundajdokle god smo je ftovatii Bob je bio zadovoljan dokje goj sm;uvjcrcni daje dobff sini ajs sam bio zadovoljan ito vise nirko nsne vide.

. Sjc&m s€ le obiretji zbog drame koja se oko nje odvijata. lakojimsla i neka komidna obiljeZjs (Sto su lly i Bob stvatiti doi sujo5 biusred nje), osjecaj krivnje ozbiljan je problem. Katkad, k3o u toi ;bitero{teci imajujadi osje&j laivnje nego botesnik. Cestoje to stoga llo

Osjeiaj kivnje s€ pojaaava zbog preispitivanja aro s6rn 8a prijc sprnenuo. Svi semi svadamo i prepi.emo. Navikli smo na suk;be i;re;ike. No ako jednog dana nakon svade izbije ozbiljna bol€sr. vjer(cerno se osjeaari krivima. (Jedno od najboljih opisa talvog sranjaj6 u pripovijetki,4 Faiz Tale Of New york, J. p. DoDleavyja, u kojsupruga irnenada umire, a suFug pratedi lijcs iz New yorka na pukuci, razrnislja o stvarima kojc bi joj bio ieiio reci da je znao kako imalo vreorena ostaje. To je wlo dirljiva pripovijetka, vrlo korisna. i I

ll r tnr oii mu ostsjudi uz njega, mozete postati metom nj€govih m-]lo)cnin i auvstava. Sto ste blire,loje vjerojatnost veda.

M',rdr ictc postati metom Snjera stoga sto ste zdravi i lto iet€ bo,

Cudno je ali istiniro, da se djeca naj&iie osjecaju krivima. Akoroditelj razboli djeca misle ksko je to stoga Sto su ona nesto udinila, (sam uvijek uredila sobu kao Stojc majksZeljela, ona ne bi umrla ivila me.) O tome ie vise biti rijoai u jedanaestom poglavlju.

. . I konadno,roida iete se osjcdrti kivim jer dete i dalje ,ivjcti,boldnik nece. Taj osjicsj koji se karkad naziva "la.ivnja pretivjeiogrnolmrlan je os.,ecrj kada god srno ugmrcni gubi*om neloga iko ;!jc blizrk. Naiiaai j€ kad jc bolesnik dtere. ati se i u rnnogim drugiodno6ima rodak ili prijatelj osjccr krivim jer je nemodan. prsivanmrtraa. I to je normalna rekcija na predstojedi gubitak.

trada nego kao mete njegovih dulstava. Tesko je podrZavati bolisniistodobno biti m€ta njegovih napadeja. Bolesnik prolazi l(roz kolomzliaitih osjecaja, od kojih su ncka razumljiva i naravna, a neka prrjedm i odraz bolesnikov€ promjcnljivosti, i koja u razliditin str;t

( nndiiv.ieti. Mozete postali metom poricanja ako va\ bolesniktrvlcrili da mu s€ pri&urit€ u pretvaranju kako bolest n€ postoji.

) | ,xl8ovarajude udaljenosti, dime se izbjcgavaju izravni sukobi.ul orcir ic lakle opisati negoje odrzavati. Mozetc si olakiati

r'(' \c LrZivjeti u bolesnikov poloZaj. Ponovno razmotflte mo.

' 'rr\c(lcnc na kaju drugoga poSlavlja {"Umircm. a ti mi ne

"l Ako sc bol€snik razljuti i kaze da sc gubile, aak i kada sle ullt rlftn sFrcmni upravo to i u6initi, pomislite: "Zaito sc takol? St(' I'ri)Zivljava?" To vam moze pomodi da razmislite. zabora-

ohrtchskc razrnirice i Driblizite s€ bolesniku.Inrtc sc. lo jc savjet koji wijedi u idealnim uvjetima. U stvar-

||n" I.tr('ci(c bijesni. frusrirani ili oaajn', i powemeno ne samo., hr'lcsniku vratiti istom mjerom nego to doista i ,c/ri o. Ne-l{ 'I'(l.,ir{ti

svaku re3kciju, pa nemojte ni pokusavati. Ali uz0 rvrn I nog Lrinoslima bil dete ustanjusmanjiti broj situacija koje

ItI u otvorcn sukob.t lr'. thkNno sam vam razjasniti vaia euvsrva- kako nastaju i

At', sc fx)iavljuju kao rezultat bolesnikovih auvstava. pomocirl', \rf roSa svjesni usrcdotoaiti s€ na nj€ga- Ako su duvstvavil('r rurgiranja na ono Sto se bolesniku dogada. i opclje vazno

lrh, lxrnr gati

l||nr{',r'r tr\fiikc nckome rkose upravo hvati u koltac s bolesiu.

lh{lar' I metom krivnje, jer ljudi koji pare od osjecaja kivnjervnlu sbi. policanjem osjecaja krivnje u drugih. A moZete biti i

ocain bolcsnik sc sluzi oaajem kao oruz.iem protiv vas. Od vasldr (gomvo vas se prisiljava) da pribivate Snjevu upucenom drugim

primjcrice sestram! ili lij€dnicima. i time, u nekoi raspravi.uvnacri u ulogu suca na bolesnikovoj strani. Sve se to moz€

Itr. I cic vam bili lako.s. odnosi tako odvijali i prtebolesri, pase nastavljaju i tijeko; bolesti , ltur ,licl,rtvorne pomoii jest odrzavanjc ravnoteZe izmcdu odgo-

l)liskosti s bol€snikom (lime i razumijcvanja bolesnikovih pro-

upuato se u pre!€liku sentim€ntalnort.)

rltr'\rnn Ako ic rijed o korisnim duvstvima. moZete ih s bole-{rfiti lrt r. rko su Stetna, moi€te ih ukloniti. A ako su vasa auv-VrIe rerkcije nr bolesrikovo izrrtavanje emocijr il lrrlrti lrr r. rko su sletna! moz€te rh uklonttt, A axo su vasa cuv-

|'dr ltr rr t,' ik) stc postali metom bolqsnikovih osjeiaja, i togaSada motemo razmotriti vaJe osjecsje, ne kao bolesnikova hlll ',\ t(vtr. kako bistc, umjesto svade. mogli pruZiti podrsku.

bolcsti mogu biti uperena u vas. Tako, dok bol€snika Dokusavatc h tr'rr(ltr i praktitnu i €mocionalnu Domoc. Mozeie i trcbatc

ponuditi ipraldiinu podrsku (vidjeti devero noStavtje) koja mozc bitivrlo konsna_ aak i u podetnom sradiju. dok se bolcsnik ios osjeca fiziakidobro. PraktidnaFmoi za bolesnika imakako emotiv;u, talo isimbo_lidnu vrijednost, paje time dvostruko korisna.

.. Nakon smjemica ianesenih u deserom poglavLu, moie vam korisritisljedec, pnstup emotjvnim asp€ktima vas€g oonosa.

Opde smjerniceL Raznoture tb bi.nogla biti vara uloga. Ne Zurite i ne preuzimajtcsve u svoje ruke. Idite opremo dok ne pronadete gdje mozetc bid n;j-

2. Oaekujtc ptonkn,. Kao Sro sam vcc napomcnuo. botesniko!o rrsf'o_roz€nje I orTanje mrtenjat ce se iz dana u dan. To niie J,osljedicr nitinjegore niti va3e- kr ivnj c. Ako promjene otekuJere ncierc;e izgubiri kad

L Oaekujrc ponavtjanjo. Ljudi koji sc bore s vetikim psihololkim stre-soft osjeCaju tesro porrcbu ponovno i ponovno razgovarali o isrol remi.Ako mozele. pratirc ih u tome.

4. DErte se bolevikow a ne svojega progrant. Ne zapocinj ile podrlkupreoraganJem svqcg proSfarna_ prije neSo ito sre rspitali teren. Nepomazc-mnogo docr u nosjet bolesniku s popisom stvari koje ,,naproslomora udinitr-. neovisno o romeje li rijea o pomoii koyu pruta vjcra, otehnici opuftania. dijeli iti eemu drugome. tsprlajrc tro botesnik vli Cinipnle nego stuptte na sc€nu,

5-. Nc poirlo.vkcujtc aktiwo.n s ptuaanien FdBk!. Ccslo ce srvari kojeC t/p za bolcsnika biti korisne karkad neic. Nc Zurirc s pribavljanjemmilljenja drugih strudnjaka, osim ako ro botesnik iaitiro ne ieli. -

6. Inlormirujk.se o bolesi, ali ncnojk pa oti nuivati :r1otac. O tot iesmj€mici biti rijedi i u datjnjim poSlavtjima. Izuzerno je va.aro nautitidovoljno-o medicinskom vidu probtema, kako biste mogli djelorvornopomoii Ne pokusavajre. medulim. i sahi posrari srruarUak i rimc bo_resnrka Dac|tr u procjep raziidirih misljenia.

Vec sam dao skicu pistupa nekim cmocijama s kojima iete sc su_sresti. Ono sto slij€di dodatne su smjemice za valc ponaiarie pri pojc_dinadnim bolesnikovim r€akciiama

Pomod pri poricanju

--. Nije lako prdati podrsku botesniku dok prolazi sladijem poricanja.

Uhvac€ni sle u mreiu najraztiaitijih mogucnosri. Ako bolesnii zaneria-

50

nl' ,'irtlcdnc znakove ozbiljne bole.sti i govori n€Slo poput "Brz1) tu scr{rrd\rrr, znr n€?", nemate ba! velikog izbora. Ako sc sloritc silr,x,'!onr izjavom, tada potkrepljujetc laznu nadu. Jer problem ic sc;r,1 rtr lirda se bolesniku stanje ne poboljsa. Ako katetc "Nc, stadc tii rr'(e pdtxJlisati , oznadujete s€be kaoosobu kojaoduzima

'radu. dnr'

lrl|r rrcl:irr)a. kao bolesnikova neprijatclja. Nadalje, prcuzimanjcm od-l"!,'r:, r lo piranje, (podsvjesno) stavljate se u polozaj autorilctr. lk,hri l.rsnirc Zivol mozc ios vise otetati.

Bolesnik na primjcr kaz€:Bit te mi 6koto holjc, zar n.?

tPred vamaje nekoliko mogudnosti:

IM',) , r . . t , r i rnJerice, rei i :

l't nmr \, .]u le ti biti holje.

.ti, r. i,/ravan odgovor koji ierndrtrri povjcrcnje u vas kad se

i l i

N' t,, t ti hiti holje

rt,' r. r/rrvnn odgovor zbogl, , t , r (( v ls bolesnik smatrat i

' r l r rrrr i r i rcpr i jatel jskim

tIIi moZete rcdi:

i l iNadan:e, ali ne znan.

i l 'Znli da to:elin, ali vili.l

Svi ti odgovori oslavljaiu rxlSudnost pogorSanta. a vfl|l'lmoguinosl nastavljan'a pnritl

omoguiuju vam lakodcr JxNrxvljanje pitanja:Holeno li napraviti tthtu\(oko ti ne bude holi!?

N.,r\:,7riic ic pritom nc zabomviti kako jc poricanjc snazar osicerl1,,r, , rk ! n oic jcdoostavno ukloniti prisilnim namctanjcm ist inc llx,r rtt \'. r() nc znaii kako morate otvoreno p.ihvatiti bolesnikov n ikri/rlr'ri, rr. lrn idrugih nadina ispitivanja kako se nctko osicia. bcz irrrv

nog napada nanjegovo mislj€nje. Mozete. na primjer, primijeniti pristup"ito ako... koji de bolesniku pruZiti priliku razrniatjadrja o nosucenpogorsanju. sasvim apstrakno, n€ priznavajuii loga lrenurka ozbiljnoststanja.

lli ga moZete upitati o najnovijim nalazima. Prim.ter na prerhodnojstranici predlaze neke moguinosti.

Pomod u oCajuNc zaboravire da o6aj znaai gubitak nade. Jednako tako nc zabora-

vite kako, iako ne moZete potwditi nadu u jzljcCenje i nadu u zdravZivot, postojc drugc realne nade koj e mozetc probuditi. Tcmeljno naaeloborbe s netijim gubitkom nade jesr ne pokusavati nabrzo popunjti praz-ninu lainim nadama. Obeiavanje stvari koje sc ne mogu osrvariti samoslabi bolesnikovo povjerenje u vas kao prijatelja i kao mogudi ostonac.Tako detc postati mao.ie pouzdani i obeshrabrir ierc bolcsnika da vamkasnije, kad mu bude najpotrebnijc. povjerujc ili da vam sc obriti zaDomoi,

l. DEite :e stvannrti kolikoje najiSe noguie TtrI.e mislim kako nikadne biste smjcli ob€cati ndto za Sto mislite da nije osrvarivo. Bolcsniciaesto govoJc-: "Utasno se osjecam. Srvari sc nanrosro moraju ubrzopoboljsari Cini sc kako rakva izjava rrazi oprimistiaan odgovor. i ainise okrutnim zanijekatije. Ali nije na vama obecavari bito Sro. a osimlo8a, davanjem obecanja koja se ne mo$r ispuniti. postat icrc osobanepovjerenja. lzjavom kako nisre vi pozvani davari obecanja (Sro mijedobro posluzilo u mojoj kliniakoj plal(si) dajemo bolesniku na znanjckako bismo voteli kada bismo mu mogli pomoii, kako razumijemonJegovu nad! da ic mu biti bolje, ali nismo nerealnii imamosvojaogra-niaenja. Tako ostajcmo fJosteni i realni ne djehjuii kao da se povlatimood bolesnika ili mu gulimo svaku nadu.

2. Potvrdite rozumijcvanj e bolevikova osjetunja. Dopusritc bolcsnikun€ka kazc kako sc bijedno osjeca. Sastusajre i prihvatile. Drugimrij€eima, dovoljno je da ste tu, da ste blizu. AIo ne znate Sto reii. mordaje to stogaSlo sc iremd:to r€ci. Sarno ostanitc uz bolesnika. primitc saza ruku ako vam to odgovara. ili mu sravire ruku na rame iti ga obgrliieoko ramena. Oaaj nije stanje koje mozete fiksirali iliukloniti, ali mnogozna6i pribivanjc uz bolcsnika u njegovim najrczim lrenucima, umjcstopovlalenja ili uznicanja.

3. Potitite realne nade. Postoje nade koje se mogu ostvariri (posto bGlesnik shvati da sle razumjeli kako mu je teiko i kako niste odbacili

52

l t l , r , , ' \ , \ r t ) U 90posto bol€snih od rak.t bol jc moguic ublaZit i . Imr-l$ | ' , , ,

, l rer) icu na umu.jarno vamjc kako. ic nada u ublaz avanje bolovall|'rlrr' I nciro aemu se mote leziti s vclikirn izglcdnna u usp.ich.

1,,1, , : ,ko ic tako realno nadat i sc. u vcl ikoi vci in i s luaajcv{ k*o 6cltlrrrr I trrekom loga procesa zadrzati svoic dosto.janstvo i sl]mo-Frrl,,\.,lr( O tome visc u scdmom poSlavliu. ali za sada nc zaboraviic:*r' r rrr torre temelje najvcic bolcsnikovc r1roc, onc su rcatnc.

N,rr\ r,tnitc je da vi, kao prijatclj ili rodnk. obciirtc kiko actc ostati, h, l , \ I rkr do kraja. Recirc mu da ictc. kol iko god vim hi lo leiko,

t||l lr r/ rtcga. Ako nikad priic nistc rckli ncsto slidno. ne mo;ctc Dit r l |1|rr kol ikr jc to ut jeha. Vjeruj lc 'ni . u vci inc bolcsnikrpostoj i vcl ik1r'rl, lik,) ac nr kraju ostati sami. Nada kako ictc ostrti uz njih vazna

l,r.,t'rii tc tri vrste nadc na urnu. vjcrointno ietc ust:xNvili klkoIrrl, rt |rchroditi bolesnikovc napadc oarin. Tako ic vas odnos i pri||rr,r ,,t,rcrri. r nc oslabiti (kao Sto bi bilo kdn bistc bolesniku davali

lr,, \rdr smo se bavili poictnim iokorn u bolcsnika nakonl',tr.,\.u,ir dijasnozc i e'nocijama koic po',liic toga zahvaaaju i vas,

rrrrl, ( l:,,,o!c obirelji i krus prijalclja. Sadi prcl^znn na uti!'caj nciz-ll',i'\i l),'lcni i osjecaje koji sc pojavljujL, iiickom bolcsli.

Sesto poglavlje l i(lcsna bolestlfiku sc bole,sti umnogome razlikuju telesnim simptomima Neke

a ru!iiriu brzo paralizirajuii bolesnika, brzo ga liSavajuii sposobnosti,r fl,r,visno obavljanj€ aktivnosti. Dtuge, pak, u ranim stadijima uopici. l/r/ivriu osteienje funkcija.

V.rina ljudi zanislja tesku, za Zivot opa-snu bolest, kao bolest kojafilrnl|h polpuno onemogudi sve bolesnikovc aktivnosti- Iako se to karlnf il(rstr i dogada (iako zapravo rijetko), lo se ,1e dogada iznen d^, ihrlrhrikovo s€ tjelesno stanje pogorsava postupno ili u stadijirna Dakle.,r vn\ lilo prijatelja ili dlana obitelji, varno je znati kako se stvari mije-

ilrl|| lc krko se ta promj ena poj avljuje tijekom sarno djelomice predvid-

lllv"p vrc'nena.MnoSi se bolesnici u dasu postavljanja dijagnoze posve dobro

nl|..'riu To je stoga ito se veiina teskih bolesti razvija relativno pola-

II". ,r rsro. danas veiina ljudi rano konzuh'ra lijetnike nc zanemaru_

lu r ,lux,' 'imptome.

lpak nije iednosravno dobro osjcian se kad ,'nate* h,htclc od telke bol€sti. Oiitoje dobro ito jos nema izrazenih tjele-||tl[ \|l|ltnoma. i bolesnik moie obavljati velik dio dnevnih akivnosti,

I lnt ('siciaj bolesniku otezava hvatanj€ u koitac s ozbiljnoSiu situaci-lr hltrn ic bolesnik to dobro izrazio: "Cini se kako sc ne mogu na tot |rrr ' t i r r , , i i r i . " Bolesnici mi teslo govore: Al i ia se izvnno o' \ je iam.f $it' ' sr | | rustrirani kad im dobronamjemi rodaci i prij atelj i govore: "A1rlt trvrsh izgledas." Cini im se, kazu bolesnici, kao da im moraju.,lo*d-,,r',, lrko t€su tesko bolesni.

l){klc, ukoliko nema tielesnih simptoma, rani stadij mozc biti kori-. l rn , , r , ' l rk, . i to pr i jarel j ima i obi tel j i oslavl ia wcrnena 7a bolesnika. No

lr lL, l , . r . rako zbunjujui i {kao i " la ini rar" i ter bolesl i Pr i ichiu smdi,lr't ti'i rcpojmljivijima.

l,, ic rani stadij bolesti takav. takvo stanje moze ncko vrijeme

||||rrLrtrrr llolesnikovo se stanje najaesie postupno pogoriava. Kao ltoxI t' r.kln icdna starija Zena: "Postupno sam od aovjeka postala bole_

rl. /:n rc?" U tom stadiju mogu se razviti neki od stolina moguiihllr'lfrrI| sinploma. Oni veiinom ne ne,staju, ili - ako povremeno i nc-rlnrr nc ncstanu "kako bi trebalo", sto maii da ih bol€snik ne moie

I'ru\, r/hrcitiiz svoje svijesti. Taj osjeiaj da dovjek ima trajne tjelesnenrrt,r,irc, ili opasnost od niih -ja zovem "trpljenje boldvanja .

I rt,lirnje (boldvanja)NllDFi holcsnici kad opisuju kako se osjeiaju u st^diju bolivotlid

l /r lrto riiihova bolest ima neku vrstu tjclesne prisDtnosti u njihovu,r\,,r,r |.rd nciclicn ili nepozvan gost koji sjedi za ve6erom i koji

Bolovanje

rugi stadij prijelaza od zdravlja do prihvacanja bolesti nazvaosam boldydry?. Nije ga lal(o toiro odrediti. Govorim o stadiju

koji sltedi za podetnim Sokom nakon priopdavanja dijasnoze, ali prijenego ito bolesnik:na kako je kaj blizu. Drugim rijedima, to je stadijprije nego bolesnik prihvati kao stvamost re;rjei,osr bliskc smrti. Kaosto sam ved rekao, Ijudske je osjecaje teiko todno rasalaniti prema sta-dijima. Dmgi stadi.i moze zapo6eti ubrzo nakon priopcavanja dijagnoze(ili dak pd.je toga) i trajati sve do kraja bolesti. ako bolesnik nikada nedode do stadija prihvaianja svoj€ predstojeie smrti.

Taj je stadij obiljeZen dvjema va;nirn znaaajkama- bolescu i neiz-vjesnosiu. Neizvjesnost je bolna sama po sebi, a neprestana kolebanjaizmedu nade i otaja tesko su podnosljiva i bolesniku i okolini. Kao Stoengleski pisac Michael Frayn pise: "Mogu podnijeti oaaj. Nada jc takoju ne mogu podnijeti." Vainoje pokusati razrbrati ;to se zbiva tije-kom toga, katkad wlo teikoga, stadija. njegovc su znadajke snaZnoiTaZena prijetnja smrti u bolesnikovu Zivotu (alijoS uvijek ne neposred-na), te malerijalni utjecaj bolesti na kakvocu bolesnikova Zivota.

Bolesnikovi osjecaji

Kako bolest napreduje, svi se osjedaji o kojima smo govorili u pe-tom poglavlju nastavljajD. Cesto ie se pojavljivati snjev, strah, kivnja,ogoraenje zbog gubitka kontrole i tako daljc. Opienito, najveii sokmoze nestati nakon odredenih prilagodbi, ali desto se pojavljuju manjiSokovi, pogolovo pri novim telkoiama ili simptomima. Poricanje posta-je teze (iako ga neki bolesnici ip3h podrzavaiu), a depresija je posv€uobidajena.

Iskustvo bolesnika u tom stadiju mozemo najbolje shvatiti ako garaialanimo na dvije kategorij€: prvo, delesnesimptome koje izaziva bo-lest i, drugo, utjecaj tib simptoma na bolesnikov Zivot i emocije-

55

. A sada zamhlite kako bi bilo kada bi taj drugi dan gripe potrajao dk4a tjedna, pa do kaja jos jednog tjedna. Zamishe tadt da ;orrajmjesec dana._Mjescc je na kaju. a vi jos ne znare kada iete na posao.Tomejos dodajte mnoirvo pretraga" rengenska snimanja, prerrag; krvi,komdutoriziranu tomografiju, uz medikamentr|o lijetenje. radioicraplili kirurSki zahvat. Uz! sve, tuje i neizvjesnosr bududnosti...

otezava i stvara napetost u nomalnom Zivoru i konvcrzaciii obitelii.Moje osobno iskustvo. iako je trajato manjc od dr iie godine. nauCrto mekako brzo bolesr posraje "dio obirelji", i kato br/; r;ki simptomi bote-sti kaoStosu bol, gubitak alEtita imu&tinamogu oduzcti svuslikovitoszivoq prepuitajudi bolesnika (i obirelj) nekoj vrsti btijedoga, bczbojnog stanja.

Vrijedi pokuiati vjeZbu :d niJljanja koja & vam pomodi shvatitiznaai t4rlj€nje za bolesnika koji ima teiko odrcdivo, alj wlo d€sro isstvo potpune prozetosti bolescu, ili osjecanja (da se postuzimoskim terminom) potpune malaksalosti (rnalaie). pomislite samos€ osjecal€ kad se ralbolite od 8ripe. Ovdjc mislim na sranjedana gnF, kad se osjeiarejadno, kada vas sve boti i kad i€dnniste nizaSto. Ustajanj€ radi priredivanja daj a, ili odlazak dokupaonice.pravije pothval. le nc mozemo ni rarnisliti obtc jlvari uainjri zarcdonl.Svi smo imali diena iskustv4 .ralalareyali smo sami sebc. iako smo istGdobno zlal kalo ie za rjedan dana bolest proci. a mi sc vraliri normal-nom Zivotu.

l irocionalno djelovrnje tjele$ih simptomtl),, sxda sam pokusao prcdoiiti neke osjeiaje koz koje mozda bo-

b.|lrl t)rolazi. No ima i mnogo drugih naaina kojima bolest utjeae na

l.lv,tru i stil bolesnikova tivljenja. Ukatko iu sPomcnuti samo neke

lh'n,,rucc ihje sve nabrojiti, prvo stoga Stoj€ mnogo tjelesnih proble-

fir r, itrrgo, stoga Sto utjeca.i svakog od njih ovisi o prethodnom stilu

hlri,'kova Zivljenjal)ofustile da podrobnije objasnim Ako bih slomio nogu t morao

nl l r \ r , l rna nosi l i gtps, bi lo bi to neugodno al i . kako se ne bavim al le-

lll,nn | ,lrlic bih moSao obavljati svoj posao Drugrm rijearma. nc bi lo

llh rclika nesreca. Akobih, medutim,bio profesionalni t€nisaa,6i1a bi

h lrlnslrofa (uz pretpostavku da mi je Posao u iivotu veomr vazan).

lhll(, uliccnj bolesti ovisi o tome sto su bolesnikovi priorit€ti (U mom

l$artr kid se tijekom mojega dvogodisnjeg bolovanja einilo posve sr-

.lr|o 1,,lto vi3e neiu moci normatno hodati. nije bilo te3ko rrzmislili o

itthrr'.. rr.rhzacirama koje ce mi omoSlriiti vise sjedenja Pnpremajucrt r'r ru rnoguinost, nisam bio posebice hrabar, samo sam imao sreieSto

llhrnr tiorvc ovisio o delesnim sposobnostima.) Dru8im ri.iedima to,{dr /clirc li znali Sto bol€snika naj vise muai glede njegovog tjelesnog

th0tn, rtlorate ga uPitati.Nrvcdimo drugi prinjer. op€raciju zbog raka dojke ovisno o

wlr{'rflr runrora. velitini dojke i nekim drugim aimbenicima. bolesnicir|n,rr ukloniti dio dojke (segmenlalna mastektomija. koja se katkad

trv r'.rrr|alna masrektomija) ili eitava dojka Utinak operaciie u!eli

l r N rr l l i lu)c Bolcsn ica pocinjc u potpunoslr dotvl javari stojc l i je lo

lirrr r0r sc diniti kako vise nijc seksualno privlaana Osim toga. svako

tfirl,r drrc podsjeia je na dijagnozu. lvljcsto operacije mo2c djelovali

| ft.rr,^'rrrr.t. moie tako djelovali I na panncra: lcdno od njih rli oboie

Ix'[[ lhsrrti depresivni ili tjeskobni. Nadin na koji neka osobr rcagira

u ,'rrr,rriiLr ovisit de o njezinoj osobnosti o naainu na koji je svoje

ltl,l,',l,vr!liavrla prije bolesli. Je li bila zakoaena? Je li mnogo polagala(, i\,,tr !rniitinu? Drugije aimbenik njezina seksualnost Je li sigumarurl'i rli tol nepreslance trebaju potvrde drugih kakoje privlaana'? Bli-

rrr \ trrrrncrom i prijateljima, ainjenica razgovara li s ljudima - uI-

llr$ ,,r,n r | \ ils o slvffima kojeju mudc ili ih pomno skiva. prave'i se

||f,, r, \v( u najboljem redu, sve to - Sto jc postojalo i prijc bolestiI'lt , , ,'lhrarjuie za uljecaj operacije na pojedinu osobu.

| ,' ,,rrrai kako je vrlo tesko toano utwditi kako ie bolest ili operacijarlt, t,",,|l rr pojedinca. Covjek bi pomislio kako ie, na primjer. pn ra-

,hrrtrr !.( spomenutim \tstama mastektomije. djelovanje na bolesnicu[ltlIrdrl, ilo ie operacijamanja lscrpno psiholoiko testiranje bolcsnica

Ne iehm reii kako brstc rrebali izvodiri vJczbu zarnisljanja kao nckioblrk zaslralivanja. Samo vas pokusavam navesri da si predotirc Stoznali konrana bolesr i nepresrana frustracUa kroz koju prolazi rolikomnogo bolesnika (iako ne isvr). Sto mnogi dtanov, obitclji i prijat€tjinlKaoa oolDuno ne shvatc

Tij;kom toga sradij a podrska pdj atelj a i obiretji j e neophodna. DokF sok nakon postavljanja dijagnozc joS svjez (nije li ro srraina vijest,Brianu su upravo rckli...), prijarelji se okupljaju s (dobrodoliom)podrskom.i suosjecajem .No kako bot€sr traje, a situacija se-mno8o nemUenja. oDrreU I pnJatettr postupno se povlaac u pozadinu. Cini sc kaodas€nistane dogada. Potrebe vise nisu tako hitne. No sroqa sto se naokonrsta n€dogada. ne znaaikakosu potrele manjc zaprav; isr Ina j e ecsloupravo suprotno. U tom stadiju bolovanja, ibotcsnik, i obirctj, iprijarctjiosjeiaju se frustriranima i svima je vcd dosta. Morate znari kak; ic utom stadiju to uobieajena i posve normalna emocrsa.

Ulaatko, najvaZniji oblici rjelesne bolesri (poslije podernog Soka)jesu: gubirak kontrole i dnevne a.krivnosti, iscrptjujudi uainak rrptjenjaizazvan stanjem kojc se nc poboljSav4 te neizvjcsna buduinost.

i u onih kojimaj€ uklonjena cijela dojka.Uzco sam kao primjer masrekromiju. medurrm. sve sro sarn

odnosi sc, do odredene mjere, na sve tjelesne simptome. Kolostomij(operacija pri kojoj se crij€vni orvor nadini u aMominalnom zidu.aega bolesnik mor! uvijek nositiweiicuza praZnjenje crijeva) isto

koje su irnalc parcijalnu mastektomiju pokazalo.ie, medutim, kako jetih iena postoj ao j€dnaki rizikj 6ke depresije i duboke uznemirenosli k

razliiito uznemiruje ljude. Problem su izgled i psiholoske smetnje. Sje osob3 nesigumija vi!€ deje uznemiravati gubilak kontsole na; crijvima. Ako bolesnik ima stalnoga bl iskog partnera, kolostomija uopc€mora utjecati na njegov seksualni Zivot. Ako ie bolesnik samac i ipovrernene kra&otrajne veze, tada kolostomija moze drastieno utjna naain Zivola.

Osrali primjeri ukljuauju gubirak kose (Slo se dogada kodvrsta kemoterrpije i zracenja glave), telkoce pri ketanju (kada sutrebni Stap ili invalidska kolica), katerer (anka cijcv koja se intubir;mjehur), bol, teskoie pri disanju (kod kojih katkad treba maska s kikom ili cjeveice u nosnicama). leSkoce pri uzimanju hrane,govorenja (kod bolesti larinksa ili glasnica) i mnoge druge.

Kljua rrzumiievania u spo.a'aji.ie a'njenicc da sc botesniks neaim na sto ne mo:e utjecati. On ne moze kontrolirari ti€lesne siptome. To ie ga uznemiriti onoliko koliko mu je ralo da kontrotirau svojern Zivotu.

Ul(farko, rjcl€sna bolest je jednako tako individuatna kao ikoju napada. Vaino je znati sto s€ s bolesnikom dogada upravoSto ga najvisc mudi? Koliko sre mu bliski? Kolito mu ielite oomocKoliko stc doisla spremni uainiri? AI(o se Zelire botesniku priblitmogu se pojaviti reakcije posvc normalne u sradiju nezadrti

lrko bolesnici d€sto govore: "Kakvog uopie ima smisla truditi sc?h\irn tlj bolesnik na m€dunarodnoj konfercnciji rekao skupini lijednikal" l', to poput trmela koz koji se valja provlaCiti. medutim, kad stignemotl' lr:riir vci nas aeka drugi tunel, pa tredi i tako unedogled. '

l(cxkcijaje neiznjemo varna i slozena. Onaje mjeiavina razoma ifiro.iin Mo:e sadrravati oaaj osjecaj gubilka nade - alijednako takox')c rrdrzavati istinski racionalan omjer koristi i teskoca u vezi s

thFnnic'n u borbu protiv bolesti, a i spoznaju kako pokatkad nemanrrrrlro snisla nastavljati borbu. Vi, kao osoba koja podrZava bolesnika.nxnrrc l*ve prosudbe ozbiljno shvatiti. Mislim kako nemarijcaikojomhr \( Irogao opisati taj duboki i konidni osjccaj izazen u pitanju "Kak-voy rnra smisla?". To nije akuta& kratkotrajan oaaj. ili izrcnadan satrruhrlrtki poriv da se jednom za svagda uainikraj. Toje postupno, ali

lrt+nN :d tdnnt ivanie bolesnikova zivohoS odckj van ia Svjcllo nesiaL r ,\rric slika prozeta sivilom. Ta.kvo stanjc teiko nodnose i obitclj ihlrr||lr onidesto osjecaju(i to s punirn pravom) kako 6ine sve lto mogun', br li pruzili svjetliju sliku bolesniku. kojijc od.iednom "prcma njima

t',A',r' Inrzovoljan i koji nJihova nastojanja uopcc nc cijcni.Ncrna jednostavnih rjesenja za tu wlo ozbiljnu vrstu sumnje. Ne

x,,.rc ic smj€sta rijesiti ili odagnati. No mozcte primijeniti jcdnak pri-{'rt' lolisam spomenuo govorcci u petom poglavlju o oia.iu, u odsjcaku\tt|n|a :a pruaanje podrlke. Toje pristup priznavanja dubinc bolc-{rlovih osieiaja i nudenja rcalne nade.

/i sada mi dopustite ukatko ponoviti kroz Sto bolesnik prolazi u.nfi | hnhvanjat tajne emocije koje su poaclc u stadiju "su6eljavanjnr tnrletriom". uz €motivno djelovanje tjelesnih simptoma i ncsigumchr,l,r n,^ti Te de se emocijc nedvojbeno odrr7iti i na vama. rtoga ra?-Ir' nr Ino i ncka vasa moguia iskustva.

Vaii osjedaji

\rtl.. kad stc dobili sliku o tomu kako jc bolesniku, mozemo potetif{/l'llilixti i o vama. Tijekon stai'ija bobvmj( opasnost je stvaranjarrzr. r i zaoreka. iznedu vas i bolesnika vcia.

\ xii osjec{ji kao odrrz bolesnikovih osjedaj.Kr(' i u stadiju "suCeljavanja sa smriu , lako vas mogu preplaviti

' rrr,r rlc kolima prolazi i bolesnik. I vi mozete osjetiti gnjev i frustracije-| \ |

"r(!7ctc osjetiti kako borba nema smisla.

N(au sc zauslavljati na emocijama kroz koje prolazite.jerje porukat,,lr,'lx kao iu stadiju "sudeljavanj a s prij etniom bitno je biti svjcstan

napredovanja tjelesne bolesli. Mozdaje najvazniii od tih osjeiajanade i osjeiaj da nema smisla ni pokusavati

KAKVOG IMA SMISLA? Svi smo v€dinom iznenadujude hrabri Itenucima krizc. Cak i ljudi koji govore kako "ne znaju trpj€ti botove,,aesto ih, kad moraju, n€oiekivano dobro podnose. Ipak, mnogo ovisi

Vecina se ljudidobro nosi s oeigledno karkotrajnim bolovima,

tome kako gledamo na situaciju s kojom smo su&l.ieni. Opcenito spo-sobnost borbc s bolovima dobm je ako znamo kako bolovi neie poira-jari. ali kad in ne vidimo haja. osieiamo se bcspomoinima.

Sto su zacjeljivanje rane poslije operacije, lom ektremiteta porodai. alikad se paErji ne vidi kaja, bolesniku je tize prikupiri snagu i usEajari uborbi.

5ll 59

izvora osjec-aja Ako su vase emocije izravan odra2 botesnikovihosJeciuapomocl ce valn a*o toSa budere svjesni. Neie roodmah uklo_nili nJihourjaiinu. ali ce im dari praru mjeru primjericc, ako se icdnoqdana osjecale poli(reno i prolazire stadij nna li to ikak\r smisla?,Imozele scosjecaliralo loi€ da De Zeli(e posjctiri bolesn I ka. posto o romeraznislrlc, mo:da shvarire.ka.ko vata nevotjkosr proiztr,li iz va3e8 pos_rtednjeg posjera. kadje botcsnik bio u lak!1l sradiju, pajc lo vjeroj;lnopreslo i na vas. Ta vam spoznaja mo2e pomoci. Spozrala talJ vdiosjecaj, nc potjetu od vas (',osiecarn se polisrenojcr se bolesnjk osjccapotiStmo ) dat cc vam malo viie prosror4 snage i izdrZljivosri. -

VaSa reakcija na prcijentovu bolestU .stadijtt .bol.jvMja vase reakcije na botesr mogu biti wlo jake i

srvonl, dubokrlaz rznedu vas i bolesnika.

.. ."Covoreii posve iskcno". rekao mi Je jednom bolesnilov rodak,''najsrraSnte u dusoj.lesloj botestijesl ainjenica sroje bolesr fru*trira_luca. oosaona I puna trplFnta .

, Svatko je u odredenome sladiju bolesti ogoreen i bijcsan. posebiceaxo Je Dolesl du8a. rojrvUuju se gnjcvne misli i emocile. koje sc iineokulnima i be#uhima. Evo nekoliko primjcra {to su nam ih o rornesradtu dali bolesnikovi rodaci iprijatelji:

Vtri()iaho dete biti ogordeni Subitkom svoje neovisnosti' osjeaatr||r, t.rci zahtjeva koji su vam postavljeni, nedostajat dc varn lijepi tre_

||lr( | t('tc ste provodili zajedno i bit iete ogoraeni na bolest To su wloruol'rrrruni osleiaji. Morate nastojati odvojiti ogordenje koje osjeiate

Irrrrr., bolcsti od ogor&nja Pr€ma bolesniku Nazalost. bolesnikjc acsto

Ir\In|,soba u blizini na koju mozeie Prebaciti kivicu on Jc. usto.

tlti l,'vlicrle bolesli. Lako prebacujete Zaristc ogordmja i resreic upra-vr' ru l,()lcsnika i time poveiavatc i svoje i nicSove probleme Spreman

lr, rl,' ic unaprijed upozoren; ako ste svjesni le tendencije' njezino

rlt' l('!xric mozct€ umanjiti.

I'rcdsmrtnr tr|gaI rtckom bolesti, posebice ako su bolesnik, prijat€lji i obitelj svj€sni

ft ,\' se bolest tragiiro okondati, nc mozetc ne misliti o bolesnikovoj$Irr I'rirodnojc lto taj proc€s poainje prije smni. i u bolesnika kojil[gutr /hog ncizbj€Znog krrja i u vas Zbog lc prcdsmnnc tuge' af,o navrrr( rr( rc shvatite kako je to normalan proccs. moida iete os.iciatilr t\ rtr tiickom bolesti i nakon smni. O lomc cu Podrobnije ra-\pravljali uInrrr poglavlju nakon tumaaenja uloge tugovanja, a sada Zclim samoli/irn{ni kakojc osjeiaj predstojeicga gubitka uobiiajcn i normalan.

. Ne zlam mogu li to duUe podnosiri.

. Ne mogu vise izdriari posjere bolesniku.

. Dosloje dotle da poZctim daje mrtav.

. Cini mi se kako ga rnt2im stoSa lto mu se slanje ne pogorlava.

. Moram misliri i na vlasriti ;ivor.

. Jedva aekam da sve prode, a zbog roga sc opet oaajno osjciarn.

. To Sto nam je osralo, vise nije Zivot.

Svi ti primjcri pokazuju kako oni koji reskom botcsniku pruzaju f,or_poru plaiaju visoku cijenu. Va\ naiin ,ivora (moZda i viSC nego bole_snikov) moze brri i te kako pogoden. Vrijcme J,rovodite radcci ono Sromorale. ah Sro. zrctclo, ne zclite. Teret odnosa na va5im ie ledima. amoida lo ne Zelire ili ste zboB roga ogoraeni

. Ne moZete n? rtt dgorteni. Medrtim. moaete pomoii (i sebi i bo_lesniku) priznajuii ogoraenje koje osjecat€, a ne ainili sc kao da sanema. Ako razumtere svoje osJecaje. motete bolesnil-u odgovorrri. iaprimjer, ovako: "Doistaje gadno i postajem tako zlovoljan,n (Sto znadiopi.tivanje vaiih osjecaja) prije nego "Nisra ne radii nego leris i eunde(,,(Sto je Zoidriy",/€ valih osjecaja - i Sro ie vjerojatno iavriiri siadom).

Krko pruAti potporu

ll rlrdiju "sua€ljavanja sa smrdu" cnoiivni j€ ;ok izrazito jak. Utrxrr' \u stadiju problemi i duvstveni i tjelcsni Ta& bolesnik trcbr

trrl,'1,, na dvjcma razinarna - praktitnoj i osjciajnoj Nikad ne smije-nr,' /lhoraviti kako poslojc razliaili naaini pruzanja pomoii i podrskc.Nn tr,,,ricr, akoje bolesnik u dubokoj dcprcsiji. rccimo zbog Subilkal,trf rt.rkon kcmoterapijc, mozetc Prcma njcmu biti ljubami biti uzrit,r,, k(l uslrcba, te mu i inaac bili ollonccm. MoZctc mu takodcr

lr,rrrrr r rrrci vla-sulju. Daklc. prijc ncgo Sto razmotrim taktih i razlitile

t rn,,ttr. rnoram jasno rcii kako ponajPrijc vilja samali ito su glavni

t'r,'l'lfrri i mo8u li sejednostavno rijcsita.

I I't,\ ittrlitc polrebe. U ovoj knjizi nemam dovoljno prostora za spe_I r I r, r, lxvj et€ o tisuiarna sitnica koj e moZetc uCiniti za leSko bolesnogarlIr,,lnrccga bolesnika. Knjizi. osim loga, i nije nam.iera davati iscrPne.r\ t, r( Irna na slotin€ izdanja u koj ima bolesnici i nj ihove obitelj i mogurr* '

.,re pojedinosti, ptimjerice o zbrinjavanjn bolesnika poslijc kolo-rr,rrrrrr. rroslijc uvodenja katetera, poslije mastektomije. potom o jzboru

'd/irh h,llalica i invalidskih kolica. ostalih pomagala u svakodncvnom

udrugu za borbu protiv raka ili skupine za samopomoi. potom mjinformacijski ured, mjesn€ bolni{ke dragovoljce i rflIo dalje.

2. Ponozite boleviku u iz6on. Tj€lesna i praktiana podrska bitna jei uglavnom se dobro prihvaca - ali na tuvstvenoj razinj situacijajc mn,go slozenija. Stadij ,o,ldvdnJz od bolesnika uvijek rrazi donosenje odke i pravi izbor. Moida bolesnik mora odluditi hoce li se podvrgn

Zivotu i slidno. Ako bolesniku Zelit€ pomodi na neki specifidanpnstupi su razliiiti- Mozete podeti od razgovora s lijeanikom ilicinskom sestrom koja s€ slcbi o bolesniku, moz€rc Dosietiti

od.edenom lijet€nju, hoce li z.traziti jos ncaije misljcnje o kizahvatu, jesu li neiel.ieni uCinci lijekova podnostjivi u usporedbinjihovom korisnosti, i slidno. Mozda ie od vas rraziti da 8a podrZitctim wlo va:nim odlukana. Osnovno je prihvariti ainj€nicu daje bosnik laj koji ima p'dvo donositi vlasrire odluke. Vi ru odlukupoltovati, iako ona mozda nije izbor koji bisrc vi uainili. Moz€te

Fnrl|ld im jejasno kolikoje bilo nepolteno od Bena zahtijevati lijeac-ltl(, tcr samo on ima pravo donositi l2kv€ odluke

l/ rrvedenoga je primjera vidljivo kako.ie obitelji bilo tesko prih-

trllri ltcrovo pravo na izbor. Naposljetku su ga sredom ipal prihvatili.MrdItim. da ie Benova osobnost bila slabija, bio bi se prepustio lijeae-Itl( "/hrg drugih". Bio bi ogoraen na njih ito su ga nagovorili da totalni I lrnjcstotoga, Ben i njegova obitelj shvatili su koliko si mcdusob-

t l\rntrn ,ro vas bole.nik doi-rta zeL t sto 1e!i reii. Ceso tijekom

lllracrlr bolesnik mozr redi nesto Sto pokazuje njegov duboki strah iliLtrorrrrcnost. Uanimo kao primjer Zenu koja ima tumor na crijevima.

l||orLr sc dosta dobro i ima relativno malo simptoma Rengenske snim-b 'ln.^'iu

lumor i lijeanik preporuiuje kolostomiju. Bolesnic. s vama

|f|yov{rr o odluci i kaie: "Radije du umrijeti nego dopustiti da mi na-

frrv( l,,lostomiju." Sto ona zapravo Zeli redi?

Nt(/inx izjava moz€ imati nekoliko znaienja, a neka od njih moSurlll t$rvc oprcana. MoZe matiti: "Ne mogu se suotiti s ainicnicom da

rhrn rrk crilcva " To je zapravo uobiEajena reakcija. Tijek njezinihrll.lr vtfl'rjrtno govori: "Lijeanik kaZ€ kako sarn ozbil.jno bol€snale da

ll F.t','rrchrn kirush zahval. Ako ne pristanem na operaciju. ne mo-

tl|r rf \r|oailis ainjenicDm da sam bolesna." Drugim rijeaima. odbijanjc

l ftit{ tcdxnje nadin poricanja postojanja bolcsti.. M"l(tl sc boii. Katkad bol€snici ne mogu izravno reci "Strah mcjc .

ln!,'r( ncilo sto z\rEi hrabro. "Radije bih umrla... trebalo bi znaaiti, h't'||r \t snrti", ali ona zapravo ieli redi upravo suprotno. Strah od

li|llrtr"rdnuoioj jc tu r/d6ru pozu. Moida bolesnica stvarno i iskeno

I l.il,."t.Ir odbiia pomisao na neugodnost op€racije i niezinih Pos-Itlh { M,'/(tr |lalrskrenije zeli to i/bieir. Moida mi5li kako InoZe uklo-l h, , l . - t I hr\ ' (nie usporedu;ui i ih s neaim ioi le i im - v last i tom

lilrlrlM,rf,l,r tc rnicvna- Odbijanje koloslomije mo;da je njczin naein

hrlrvrrrrr Iiicsa prema bolesti. Odbijanjem ponudenoga lijeaenja u

rufi$rlI rt|hr pkazuje kontrolu nad situacijom. To je naain nadoknadc

I lrtl'rx'r pl|bitrlk radzora nad samom bolelc .M,,r'I,' r. octrjna. Citajudi jeii "Radij€ iu umrijeti nego dopustiti

I ttrt r 1'r,rvr lokrstomiju", pomislit iete kako se radi o kriku oaaja,lchl" lr Intlx,ltc nrihvatiti bolesnikove ielje i na tome ostati. U stvarno-ll, x't"t r, ,, t,'('vrli osjeiaja vrlo rijetko najvamija emocija (iakoje i to

illttt'ut

pomoci prosuditi sve za i protiv. Jednako mu tako objasnile kako poizbor i kako vi ne moiete niti smijete izabrati i odluaivati umjesto njAlo to ne udinite, moZete poslije bili krivi ili odgovomi za ishod. ObiCrsto vrlo resko izbor prepuita bolesniku i prisiljava ga da ustrajclijetenju, iako ona kao bolesnik - nede podnositi i nezeljene ueinllij€&nja.

Ben je bio u rarim aetrdes€rim godinama kad su mu dijagnosrralq iaazito otporan na lije&nje. covoreri oNoreno s njim o ticlijednik muje iskeno i polteno rekao kako su izgtedi za uspjehkamenmim ltet€njem neznarni.

Situaciaje bila t agidna, no da bi sve bilojol i gore, onjc sagom uFavo zapodeo dugo planiranu obitelj : kii im j e imala rek nekol

tako izgubiti svoju poslj€dnju priliku da provede Sto visc vremenasvojom kcerkicom. Njegova supruga i neki rodaci mislili suBenje bio u procjepu Rekao je lijedniku: ,,Mislim da moramkemotefapiju zbog obitelji". Medutim, bito.je posve jasno kako scte odluke osjeia nesretno ijadno.

Njegov lijednik, koji je suradivao s Johnom Martinom. okunioobit€lj da o tome porazgovaraju. Nakon duge rasprave, obitelj je shkako zbog lldrttte;elje da Ben zivi. niJe spremna prihvariri aininjegove skorasnje smrti i spoanaju kako lijeCenje ne moresmn. Bilo imje tesko i bolno to prihvatiti, ati kad su napokon uspj

62

mjeseci- Benujebilojasno da s€ neZeli podvrgnuti lijeaenju s minim.nim izgledima za uspjeh. Nije se Zelio zbog lijetenja osjeialijos gorc,

Ono Slo moiere uainiti u laizi jesr pomoc, bolesniku pri rszm6iv&nju osJecaja. Navedire ga da progovori o rome Sro zapravo rcli reci. Zefi:./: --r--_i_, ,.-,*-! 5q ee p,wtsvvur I u rurr( sLo apravo zcll rcrr.li doisra umriFti? Ili se zapra-vo bo.ii? Ceea se bojii Umirarja? Otcl€7 Neugodnosti postjedica kolostomije? Bolova? Ili naprosro 2elivr!q

^v,vJLvrxJc: Duruvd j rn naprosro zeI recl

Kar(o se Jos ne moze suoaiti s istiDom? | ako je lako, mora Ii doisltlodludiri loga dan4 trenutka? Ima li nekoliko dan; iti tjedana za donole.

To je aursft€na r€akcija koia s€ sas@ji od mnogo raztiairih airhbenikr.Aro oslanete uz bolesnika i pomognere mu srediri ih. priblifir cere sctemr xoju ste dotad srnarrati nedodirliivom.

nje.odluket Zeli li j oS nesto saaari? Bi li bio koristan: "S

i"a", ,-govors lijearikorh. ili s nekim &oje imao takvu opcraci.tu."ili sa struCnj_akonza xolostomU u koj i bi mu mogao odgovoriti na neka podrobnija pitanje?

Ako shvacat€ Sto Zetim reii o torn l(riku za pomoc, tada ie lrm bitijasno kako izjava "Radije cu umrijeti nego dopustiti da mi n prave ko_loslomuu nije jednoaMtna rvrdnja koju dete iti prihvariti iti-odbaciri.

|t,rhro poglavlje

Posljednji stadij

/.rvrsnom stadiju terminalne bolesti, bol$nik moie priznali

'rcizbjeinost smrti, i prihvatiti j€ kao mo$rinosl u neposred-

hr'I'i'rosti. N€ki bol€snici to prihvale vei u ranom stadiju bolesii,tnlr fliknda. J€dnako tako, neki ugledni zdravstveni djelatnici drre

l$l|tr'A f" Sr(i biste vi trebali uainiti kako biste prihvatili neizb.ieznost

h)l(\nici to nold]" prihvatiti, dok drugi drzc da to re momiu or-uihl'atiri. alije opccnito bolje i za njih i za njihove bliZnjc ako

,n( s'nni? Kadaje varrd dopusteno pomisliti daje vrijerne zaannl horh! i pod€tak priprema za njegovu smrt? Kada je trcnulak$rnr Drcsranak trazenja Ardotvomih izljedenja u Meksiku i spcci-lIn'kir)ta u SvicaEkoj? Kadaje dopusteno prihvatili smrt, a da

tr rn .t (h vrm vise nije stalo? I:to tada?I llr"t,,| rpravo na ta pitanja glavna su tema ovog poglavlja. Poaet

||,nrdrtrntc||r o tome sto prihvacanje madi bolesniku, a potom stot'||rn I J trcicm dijelu poglavlja govorit du o nekim ptoblcmima

|rr,thrl( prihvacanju (ukljuaujudi trai€nje jos neaijeg milljenja ilirr rltr,r'rrativnoj medicini), a tada o najvainijin dimbmicima koji

lh, Iri r h vncn ni a moraju razmotrili, primjeric€ o bolesnikovim pos-| ,flrrnnn. i o lom€ kako bi se na vas moglo odraziti ako nc pri-

hrrl*Irk.vu kraju. l, najzad, govorit cu o eutanaziji.

loh,rnlkovi osjedaji

l|h, t'r rIvrr,'rntc napreduje (ako napreduje) bolesnik postaje turanI vrl,' .\t.rlirv. Nakon svladavanja neizvjesnosti i borbc, nastupa

$rrr |",,, gnicva. Po definiciji, u zavdnom stadiju poricanjcrr tr|,' h'l$nik u odredenoj mjeri pokazuj€ poricanjc, to zna6i

lrx'( n'rxlnr! ios nije u zavrSnom stadiju.

hlhr", ir't, ,'l)'and prali istinska tuga (za razliku od deprcsijc). Bo-ri{!/rt. tnnl|isao kako de se rastati od prijatelja i obitelji i na-

l^*j1,:::Lti"ry " zl"gf. Ta je tu8a prirod'a. To je nesro sro botesnikiT':r::TlTiii#': "edto rto vas ne bi trebaro uznemint. iaroteil

Vt'i bi cilj kao prijatelja i bol€snikova oslonca - kao i moj dok seUrhrn za umiruie bolesnil€ rebao biti pomoc bolesniku pria.vtictkJ na njegov nacin To ne mora biti vas naain ili naain kakavhtrt. volicli vidjeti, ni naain o kojemu obiano pilu u knjigama i dasopi-||tnn. nli to je nj€gov nadin kojije sukladan s naainom kojim jc Zivio.1." almovi njegove uie sredide mozete i trebatc bolesniku pomoii prir||lvnrcnju loga cilja.

livo nekolilo medicinskih podataka glede poslj€dnjih trenutakallvrn{. koji varn mogu korisno posluziti. Ljudi veiinom umiru nakonl.(hrtr u komu. Medutim, tonijeuvijek isto. Jasno, neke su smrti izne-n||irc. neke su neoaekivane, a neke bolnc do samoga kraja. Velikavo('r'n liudi, medutim, padne u besv.iesno stanjc kroz koje njihova oko-lhu (lo njih vis€ ne "dopire . Taj stadij moz€ trajati nekoliko minuta ilit lr |lr i ic nego nastupi smrt, a kod ost€cenja mozga ili nekih drugih pro-hh.rrra, rnote trajari danima tjednima ili mjesccirna. Smn kakva se0hrcn,, prikazuje u filmovima - kadaje umirudi ujcdnom trcnutku po-rv( \\ tcsl'n, a u drugom mriav potpuno jc ncuobidrj€na.

Mnosi koji su prezivjeli rr€nutak blizincsmrti (ukljuaujuci i poznati

FrIn/ dr. Davida Livingstona i njegova iznicanja slx,tti, za dlaku nakonlavlt(s napadaja) opisuju ga kao trcnutak mira i spokoja, u kojem nesta-lr hn r borba. Iako zir'u6i dooekle prozaiano, eini se kako taj osjecajlrrlrrn tvar 3to se izluauje u mozgu, a djclujc kao prircdni analgetik.lrr, trko. iini sc kako iskustvo "de?ersonalizacije , o kojem kazuju oni|||' \" srnrti gledali u odi, u aovje'.a stvara osjcca.i kako se sve zbivalrvnn rjugova tijela. a dogadaji se promatraju s udaljcnosti. Sve je lorhr+r Pomanjkanja kisika u temporalnom rcznju mozga. Kroz slianahlrNtvx prolaze bolesnici tijekom specijalnih operacija mozga pri ko.ji-n||| \r t)ri svijesti.

Kfri zivota testo je proret posebnom njczno$iu. Iako bitne promje-0', r,' slmrtnoj postelji nisu bal deste (pa zloacsta osoba i umire kao,|,tr\'\rr osoba, a ne kao Franjo Asilki), pri kraju bolesnici obitno po-rlrt|l ,)srclliivi i nasvoje i na tude emocijc. Kao da sc sposobnost prima-lli' e"rdcija poboljsava, ili kao da im se prag "os.iccljnog sluha" odjed-|xnr podizc i postaje osjetljiviji. Obidno se nc radi o rov.r osobinil|1,,{c osobnosti, ve. prije o pojaaanju vci postojeic osjetljivosti. Do-hr,' rr' | ^

obitelj i bolesnika kada sc to doista i dogodi-

Vaii osjedaji

RIo i u ranijim stadijima, i vil$r.. In iicvrem€nog tugovanja, ali

morctc prolaziti razdobljima jakei razdobljima snjeva i osori€nja.

* -lt:l,',jff i :fl,:ilT#1Ti'iTili:,'.il?,ff ,ij:,#:il;: yj:

grobnom.tivoru. sudetjelaju se sa avrsnim stadiii, t'* ,"g". i""*Lse_s1edrnJen1u s onimi *oji su ranije umrti. To je ," "

ri"?. g.iii"ornKsanje..Unr seopdenito hrabro suaeljavaju sa svojim kajem i-o tornera2govaraJu s rodacima i pnjateljima. '

za veclnuosrajih Ijudi tugajesastavni diose pokazivanj em rarosii. Mn;d l"di ;;;; iil:::f,;:1',ff ff''ti:gu;u.zt'og sebe, slo je racionalno i normalno. NJ zir" r.,r*li-.:u i ,,.e"ruguju. tsto onako kao Sro oni koii ostaiu oc!elo srrvar;rc ram je ro l;.;;U#i; ;X|'.'i,ioous svqesa subitka

.,^_ijTl l: brtno u nadinu kojim se botesnici btiie svoje,h kaju.

_v eona Uud, umtrc onako kakoje:ivjela- Ako ste u svagdainjem irvoruneoprerecena, vedra osoba, osoba koja se zra boriti, raaa cere I tra; v;e-roJalnoJednako talo doa€kari (nzurije s€. ako nemale vet*rh bolova

:llT::*tl nTll rrgbrlnaL.-e.ko ste neurorrenr | .angrizavi,:::: T."i;' 6"r" p'"[ri*i''i]iil il"J::if,liili ,iiflllli;posrelji Vecinr nasJe, razu'|te se, sazdara od mjelavine neurorrCn ostiihrabrosh, humora i danSrizavosti, i vecina de nas dorivjerj kaj s rstommJesavrnorh raspototenia i karaktemih obitjeija.. Neke su sm lol*o u skladu s oedijom osobnosiu da postaiu prim-]:r9m Jlvols te osob€. Takva ie bita smn mojea n".Jdr"z.e ;j"k". B';;_Ja. tojrJe bio velik tovjek. Bio je duhovit i vedar. Imao 1e izrazit osiec,a.li" lTIy:"1 n.""0",.9'tje dobar na postu. Svr su sa u obiretjr oboiavalu. Larc br ptanuo. atibijednako rako lako oprasrao tzaUora,itjao. Umro{:.Tj:d: lio:am u? nfga kad se ro dosodito. aak iu p"sri.d";im

";ri;;zlvota,pokazivao je brigu za sve nas koji smo Uif, * nj.gu i "lr.niJpomoi koju smo.mu pru2ati. Ne bih zetio zw.arr pa,"*;;.ir;;;;l;

Je smn doisla bila izuzerno duboko iskustvoposrjednje rijeci birc .u .boj.ne ;;,";;;;.;il i'."1'f;T"l,li,iiil:m_cniar na neato Sro se dogadalo, medutim ono Sr" 2.f,rn nal".l,, j..rcrnJmrca kako F Barry do postjednjega dasa ostao vjeran .sebr: Nisamrc nrkada.zabonvio. Stovise. dok sa.rn eledao Barryj; kak. s" b.;;:;iLT:llili.'T. f"F lu snni moze biti dosroiani*, I in,.g,t,ir". r;Je c J kojr bi svali bolcsnik uz nasu podroc trebao dosriii lojnosno mil1i_*3j.

*:T 0"0." led). Barry j; bio Barry do rraja oao nam.jesvrrha nnDrosti da pokusamo ueiniti isro

11;htj*!':ii.lH:f tird",#r;;; j';{lft ft ,f##J',f i"ji'f-;i[#j[Ttt*l{#"{'i',;,#'-}ffisnih regoba. a posr;ed;ca ;. aiiu,r" ei,*",'"" 'r'dur( rrnoSo rJererdorje na nlegov poziv ov;m,;.r;i;,i;J*iiilii'ii::::"':fffi txl.;

ff ?;"|'il".*' ff;;Jily#;:"?1",.:.li j3,fjil; ff fi ;;1i;.. ,,..1,T1*

fT.l*U, preLvorita se u nestrptjenie_ sro r nijerako rije*o: ljll,k9J'

se slrbe o umiruiern botesniku Razumlese,roseernrokrut_:;",:::::1:1.j'l1i:l

,ri:rke misri popu,: ,,osjciara ,am r<aro ru se uurti

ltfH)vc bolesti bila posve shrvana od boli. Probl€mi su se poveiavali iin,rr ito je za sve obavij€sti o stanju sinovljeva zdravlja, koje su jojrlnr'rli lijetnici i sestre, ovisila iskljudivo o prcvoditeljima. Iako su i Viklin r nicgova s€stra bili inteligentni i naobrazeni ljudi, na ishod njegoveh!1.\ri glcdali su posve razlitito. On se pomirio s dinjenicom da ie um-rlli lr, rli ne i njegova sestra. Odvela gaje praktiCarima alternativne merllfrnc i na powatku prokijumdarila lijekove. Nastavila muic davati tellt.lovo sve do samog kaja. Victorje bio suvise bolestan da bi odbio, ali(l'r srno ga John ija o tome pitali, bilojejasno da ga to ne uznemirava.

I)va dana prije nego Stoje umro. Vi€torje zatlazio sveicnika kakohlr,,,D,io posljednju pomast. Njegova sestra i majkaodbile su to utiniti.llrrxciiaje bila izuzetno reska. Drzali smo da onejednostavno nemaju,',,r,, uskratiti mu primanje sakramenta, a s druge smo strane, opet,t(ltrl' izbjeii scenu na odjelu. Dugo smo s njima razgovaralj. Pokulalirxn islaknuti kako.ie najvaariji Victor. Dali smo obitelji dostavremena

^t|/'.ti^va je Zelje zaV iktorovim sto duljim Zivotom. Naglalavali smo,

l|*'!lcr, kako sakrament posljednje pomasti nikako ne Dbrzava sm( tc

'ln t{ n iihovo uskacivanj e sakamenta nepravedan i okrutan din. Nakon

rlrr. r{sprave popustile su i uspjel€ postiii isti stupanj (ili gotovo isti)lirllraania kao i Victor.

llilnoje pol1lsati prihvatiti dogadaje barem onoliko koliko ro uspi-lr!r holcsniku, i ne zaboraviti kako svoju duboku priw;enost ne mora-l'l',r!iick pokazivati samo poduzimanjem akcijc. Viktorova je sestra|tl,lrirla lijei€nje altemativnom medicinom (djelomice i protiv njcgovee,ll( ). icr nije bila spremna prihvatiti njego!,u smr!, ali ie ;stodobDorflr(l! pokazati koliko ga voli. Kasnije. svi smo se slozili kako postojc| ,lrfr naiini za iskazivanje osjeiaja prema bliskoj i dragoj osobi. Akorlr,' pribivamo uz teskog bolesnika, ainimo mnogo.

Kako moZete pomodi

I I Tavrsnom stadiju bolesti prihvaianje stanja je najvatniji iimb€nikl,'rr ,{lluiuje o onome Sto mozete uiiniti, a i o tome kako i€t€ bolesnikatrrh,rirli. Imajuii to na umu, ovaj iu dio poglavlja podijeliti u dva od-rr, , 1i,. u koiima ie biti rijeCi o problemima koji se pojavljuju prije prih-\ r, i,,,rr. 1c onima koji se pojavljuju poslije.

l'ri.ie prihvadanja neizbjeinog krajaKrdn:uak daje kaj biizu, tuga i prijevreneno tugovanje prirodni

{r i ,rt|irtu blagotvorno djelovanje. ProblcDjc ito najdelie 2., znate kada

fJ,fi'-#,#{lirtr*q{!:r"}#,r#ffi :if l"}::;ffi{f tr,l#ft 1'*df,{":Ti1i1i::,lliHl"+'l"r.rll*ff -f

*t-,;ifr,"ti,*'i*i,#i#i*",".tr.;dtGubitak kontrole

Razlike u prihvadanju neizbjeznoga

. sto se dogada kada botesnik prihvali neizbiezno ipriprema se za

lT'll"li:l "i ili osrati danovi njeso!a krusa ro ne mozere u.iniri?

;:-:fT:# ilT::lff, Ti1o;fffi': ":J" '.g, i.";,ii'"iiit"ma. Boror ao je oa neo6i*" "e,;.r;;;;iliilft:;:5::'fi ::jf;;;ff ::"T1;'T"':'.fJ.""J:l'ffi Jl?H:;'fi .?ilx'ffi,"_,?!,ili68

. . M€dicinski sratus nije uvijek lako utwdiLi. Sirudcrin ie nariasniiRada rUetnrk koii se skbi o botesniku uzila njcgov; povj;niepoirovanje. le kad je njilova komunikacrja aoU*. ["a, fi;.e'n,[ ikaxo aklrvno liieienje vise nema rezutlata i kakoje sada citj patilariskrb (ito znadi nadziranje simptoma), rada ie tu dinjenicu vieiojaLopnnvatlll,

. , Problemisepojavt iuju kada botesnik i l i \ i surnnjau neizbjez,

ooresnrkove smrtr. sumnie nasLaju iz nepovJerenja prema liricni{ Zna li on dovoljno da b; mogao iwaid ki<o nema nade.t.. ,,Je tr iuopr-oresora smrlha u.( htcagu kojije svjetski \Lruanjak na rom polju:Osim loga.,i drugi,ljudi mogu loa vas posiyatr zrnce sumnJc. t,,Moj)l.ed

rma ral,Jetre.kao i Joe. i lijeanici su ea orprsali. atr on yc pohlijeaenjem X... ) Kada sam i sam bio botitan. primao sam naTAI:9 9"bj"p-j"Tjh.tjudi koji su rne vi;j;r

"" t"i;;i;ji.

su migomilu eudor!omih Itekova. imena tjud, koii tijece vjJrom, n.el:iYri.9ifl:n'h eredmera ili predrnera napravrjcnih od tfa\e koje

le kai bl izLr Pihnje beba t i botesniku nomoir u bo,bi za, i lor i l ipolrcan da p h\,atr smn. muti , rodbrnu i pnjalele

, , Za razrieienje drteme._rrebali bisre odgovoriri na dva pitanJa:

kaxav te trenutni medicinskt slarus i. drugo. kakr\ je n danim olstima - bolesnikov izbor?

trebalo nosili it' na njrma spavati i rako datje.Da.kh. vase dtanje ovisi o uvjerenju o rome Je ti botesr doisra

:1iTll". .ldu" i \Jerujere t, boresniko!,u rijeiniku. ,h do postjednj,

trenutka pokusavate neSto udiniti. Izlozit iu ;apatanja iz vtastiticinske prakse. a polom ponudiri pur lim osjerlrvim podruaJem.

prvo. mno8o viie pahje izaziva ocajnidka borba nego naokono prihvac,an ie .k a ta.. Kad sarn u retevitijskom progrdnu nastuproKl|nrcr u,Meksrku. gd|e sc lijeci tearritom tlijekorn koJem se prinisanrineoplasriina svojsrvar vidio sam mnogo bolesn,la u kitien; t;islanju. Nekj su doiti u rakvu sranju da rh nisu ni lustili do klinike,su ih wat i l i .s.paikiratrsra. A mnogi su napravi t i aug put oa kutemnogo rzguDlenog wemena. lruda i novca {iako cijene na klinici nibile astronomske, penjale su se do nekoliko d;uia d;tara). Biti su or usiedotodeni isktjuiivo na iztjetenje. Bili su sqe!,nr! na manovekaino optjmislienr. ati malokad smireni. Matolm j. u..rnenu o*raiopartnere ili prijatelje.

. , Odnos prema neizljeeivoj bolesli koji botcsnikr tjera da.,idu bKuoa I pot(usatu brlo sto imasvoju cijenu. cijenaje nedosralak rremeza boravak s prijaretiima i rodbinom ipomariLnje njcinosti koja sermata vremma raz vrti

l)akl€. u razmatranju medicinskog stanja nalazite sc u procicprlr/rrcdu dvaju emotivno optereienih scenarija. Ako prihvatirc mcdici -Nl,I iinjenicu daje stanje beaadno, motdadele izgubiti mogucnosr (ii)-rnko vrlo malu) nesto duzeg Zivota vaseg prijatelja. Akojc nc prihvarirc.Irt'skrji velika mogudnost da podrzavate pri.jatelja u trosenju vrcmcna irxrvca u trenutku kad ni vromena, a vjerojatno ni novca, nema prcvrsc.

Drzim kako treba, al(o bolesnik doista sumnia ili ako vi sumniatc Ih,,l(.nik prihvaca vase misljenje. zabatitiJoa ne;ije mistjenlc. Zarralirc

'n,slicnje joi jednog li,€dnika. Medutim, ako je drugo miltjenjc jcdnako

pvorne, a vi osj€date kako morate i dalje traziti misljcnja drugihltctnika sv€ dok ne dujete ono lto Zelite duti, tada se z.austavitc i razmi-ililc Ako se dlugo misljenje podudara s prvim, a vi st€ j /a/1. otri'ri,/rpilajte se: "Stoja to /t€ telrm duti?" Va.Se neFestano traienjc znak jcptn icanja. Toje znak da bolesnik, ili vi, ili oboje, niste spr€mn i prihval il i

Cluo sam p.idu o poznatom lijedniku, uredniku uglednog 'ncdicin-Nlog aasopisa. Na nesreiu, u njega se razvio n€izljetivi tip iumorr. tj

w o icm je svagdainjem Zivotu lijednik proditao d€setkc znansrvcnih ah -rtrlir o raznowsnim aspektima m€dicine. Sada je nazivao struaniakc strh nddruaja i,, cijeloga svijera kako br mu dali svoje mistjcnic. Vc(inInr tc otvoreno rekla kalo se nista ne moze udiniti i kako jc nadzinnichrllptoma j€dino sto preostaje. No on je i dalc nazivao dok icdnnIniirtclj nije shvatio o demu se radi i savietovao mu: .'Jamcs, nadi si

'l,nJrog lijeanika i uiini ato ti Feporuai."Bolesnikovo &;anje u zavrsnom stadiju bolesti uvctikc ovisi o

tD vicrenju i osobnoj povezanosti s lije6nikom. Ako botcsnik doisrr vic-| 'rre

svojem lijedniku i spremanje prihvatiti njegov savjer i prcpustiti Inu\,,(icnje, podrfite to. Toje za bolesnika dragocjeno. Ako ncma povjcrc,rtir. razmislite o drugom lijetniku. Odnos lijeinika i botesnika osobantr I subjektivan i, gotovo kao u braku, vise ovisi o podudarnorti $rdiorrlr nego o apsolutnim kvalitetama svakoga od njih. Stogaic za bolu', kr najvaznije u danim okolnostima naii odgovarajuci p.r,: Savrscni{' l)arovi djetki.

ljkratko, da}le, katkad se uistinu kao rezultat upornog tftrrdrin't'\\klaju E a. Naialost, u najvecoj v€cini sludajeva iuda sc n(.,l,r1irdaju, a gubi s€ dragocjeno \,'rijeme i energija. Ne zaboravirc knkr,.rfirloa povicima "Kako moiei napustiti svaku nadu?" dobrona icmilltrrrllclja i savjetodavaca (koji moida ni sami ne mogu prihvatili bol(.{!ko!1l smrt), prihvacanje neizbjeznoga i priprema za smri nis|l znlhl,'k,'viiluka ili izdaje.

1l70

,-- , M,:gi:iTq srarus nije rvijek lato urwditi. Siruacija Je najjasnij

kada rUetnrk koii se skbi o botesniku uziva n;egovo pov.j;eniJponovanje. le kad je njihova komunikaciia dobrr. f"a" fli.cnit fi1,1,.,,"1':1li!*Tj. "jsenema rezutrara i kako i..uau.i5 puri.lurtskb (ib znaci nadziranie simptoma,. tada ae tu iinJenicu vlerolirno sDnnvatltl.

. , Problemisepojavljuju kada botesnil ili!i sumnja u nerzbj

bolesnrkove, smni. Sumnie nasLaju iz nepovjerenya prema lilet Zna li on dovotjno da b; roguo r-*ai,, r.aio ,i.rnu'*jlr:, i;'ti .;;K^::..1,:

tTl"".y.( l."asu kojiie svjerski srntcnjak na rom potju?

Osim roga. i drugi ljudi mogu loa vas posi;arr zmce sumnrc. (,,Moi5Jed rma ral,Jere.kao i Joe. i lijeanici su ga orpisati, ati o; je poillijedenjem x.-.") Kada sam i *-rn tio Ufit-,'p.i."o ."-'nu'|:11li:9 9"bj"f-j.Tjh.ljudi koji su me vidj;li na televiziji.su mi gomilu eudor!ornih Itekova. imena tiudi koji tijere vj;rom, n.e_liii,i. 9f:l'n

p*a^era ili predmera napravtjcnih od rrire koje

Je kaj blizLr Piranje treba ti botesniku pomoir u borbi za;ivor itipoucan da p h\,alr srnn. muti i rodbinu i prijaretyc.

, , Za. razriesenle drler.ne..rrebali bisre odgovorirr na dva piranja:

kaxav te trenuhj medicinski slarus i. drugo, kalavje u danim olstima - bolesnikov izbor?

trebalo nosili iti na njrma spavati i tako datje.Da.kle. va\e dr2anje ovisi o uvjerenju o tome jc ti botesr doisra

:11T]lom s:ad.uu

' \JeruJeleti botesniko!.u riie.niku. rli do postjednj,

trenutka pokusavate nejto uainiti. Izlozit iu ;apaianja iz vtastit;cinske prakse, a potom ponuditi put tim osjetljivim podrudjem.

Prvo. mnogo vise pahje izaziva ocajnieka borba nego naoko [tr(no pflhvac,an|e J<raia.. Kad sam u relevizijskom programu nasrupioklinici r',Mekiku. Cdie se tijeci teatritom rlijekom i"j;; * p;;;anrrneoplastrana svojsrva) \ idio sarn mnogo bolesniLa u lriLieno riS.stanju. Neki su doiti u rakvu slanju da ih-nisu ni pusliti do ktinike,su rh walr t i .s.pa'kirat 'Sra. A mnogi su napravi t i dug pur od kuiemnogo izgubljenog vremena. rruda i novca (irlo ctjeiri na *fin;croire aslronomske. penjalesu se do nekoliko tisuia dolara). Bih su or usredoLoieni iskliueivo na iztjeaenie. Biti su gnjevni. na mahoue by,ratno op!mrstranr. ati malokad smireni. Malo im je wemena osralo

l)rkle, u mzmatranju medicinskog stanja natazite sc u procjcpul/xr(,lu dvaju emotivno oprereienih scenarija" Ako prihvatitc mcdicin_rtr f[iicnicu da.jestanje beaadno, mozdaiete izgubiti moguinosr (ir)_nit,' vrlo malu) nesto duzeg Zivota vas€g prijatelja. Ako je nc prihvariro.F'rloii velika mogudnost da podrzavate prijatelja u trosenju vrc,ncm itrovrn r trenutku kad ni vremena, a vjero.jatno ni novca, nemr prcvisc.

l)r7im kako treb4 ako bolesnik doista sumnja ili ako vi sumniatc {h"l.srik prihvaca vatse misljenj e, zatraZiti jos neaije miilj€njc. Zar;arircul icnic joSjednog lijeinika. Medutim, akoje drugo misljenjc jcdnako

frf!r'ln!. a vi osjecate kako norate i datje traziti rnistjenja druSihl{lr.fnla sve dokne dujete ono ito Zelite tuti, tada se zaustavite i raz;i-.tlf ,\h,' rc drugo misljenje podudara s prvim, a vi sle I ddt(.ocljnr.t r l t r , ' t rc rc: Srojatorete/r , iur i? VaSe neprestano rrazenjc znak tc0nh tr"jr. To je znak da bolesnik, iti vi, ili oboje, nisle spremniprihvariri,hrt fnirc.

. ('rx' sam priCu o poznatom lijedniku, urcdniku uglednog mcdicin-

llot fnropisa. Na nesreiu, u njega se razvio neizlie6ivi tip tumora. tJ|rr't.'r rc svagdainiem Zivoru Iijeanik proe irao dcserke zna;slvcnrh atn-id ,, rxznovrsnim asp€ktima medicine. Sadaje nazivao struaniakc $ilh t"xlr'raia iz cijeloga svijeta kako bi mu dali svoie misticnic. Vcaint|t l l r ' . i r , ' rcno rekla kako se nisra ne moze uaini t i i kako' tc nad,, i r : rnicll|||t'l,rr.r rrdrno iLo preoslaje. No on je

' datje nazrrao rtok ic,jrirr

| | r l l r l r l r ' r i ic shvat io o iemu se radi i$vjelovao mu: , , . tamcs, naar si

lrln"f liicanika i udini sto ti pr€poruai."In'lfslikovo drianje u zavrSnom stadiju bolesti uvelikc ovisi (,

lrvlf'.1t" I osobnoj povezanosti s lijednikom. Ako bolesnik doisrn vic-llll'' r\1,r.r" liicaniku i spreman je pihvatiri njesov savjcr iprcpustiri rnuhnl" t( . p,xlriilc to. Toje za bolesnika drago€jeno. Ako nema povicrc,lllt, r,r/rr\liic o drugom lijedniku. Odnos tiie6nika i botcsnika osohnlt_l r ' r l ' , . \ ' , ! . , i . golovo kao u bralu. vrse ovisi o podudarn,, \ r i \u(t i r , .lllh n' /,' i, rn{r'lurnim kvalilelama svatoga od njih. Slogajc /i hltrilln ,rtulniic u danim okolnostima naii odgovaraj udi 2nr. Savrlcnil | I , f l , , \ | r i ( r l i .

lrlrirl',, d klc, katkd se uistinu kao rezultat upomog tmicllirlarr'r,rrr f'(h Nazalost, u najvecoj veiini sluia.ieva dudn sc iiclrt{'1,'tr'. ir r bi sc dragoc.ieno wijeme i energija. Ne zaboravilc kAhr,

l*lrn tr '\ tr i' n "Kako moies napusriti svat(u nadu?" dobronmicrnihlll{h lii | ,rli.rodavaca (koji motda ni sami ne mogu prihvariri botcFl l" \ , ,

. . , , , , r ) f r ihvacanje neizbjeznoga i pr iprema za smfl , r i \ r , 7f l lk] l l i rh lnl- , , l i i /dr ic

partn€re ili prijatelje.

. , Odnos prema

.neizlj€a ivo i bolesli koji bolesnike ljera da ,,rdukuda I pokuaaiu biloilo- imasvoju cijenu. C ijena je nedostaraft werza boravak s prijatetiima i rodbinom ipomanjianie nle2nosli koJasetmata vremena raz vrti

1l

70

ALTERNATI\,|IA MEDICINA. Kao Sto sam ved rekao, uzatrsl|oJn se. sladiju _acsto raq,ravlja o,ltemativnom lijedenju. OnomorE. urjecarr na vaae osj€caje. kao i na v.Su sposobnos ;ruzuiapoomxe Dolesn,ku. Razni oblici alrcmarivnc (to icst. nc rradicij;ke) m;-dicine veiinom su nakrarko u modi. a porojn ncrratu Obrtno im noDu-

llln::lnaC.ro rarre Itekom Jedne iti dviiu godina- na vrhuncu su po pri-

||cr per godtna, a potom s€ gube

.^ ,51^t-:1.,:ft" oi*,ieara koji sc bavc rtrc, narivnom medicinom jesrro dr se prevrse ne trude saznali jc li nj,hov. litcacnjc doista ur;ilopro{om. Unr svoJe pactenle ne pr c. Nc pokuiavaiu nrikupiri podatke

l.*"" :'-::1fl lT " j,,!e. i s0 posro bor;rnih.. ro po.ro ;ri n;j,.anoga.

rpax. onr Usralu prospekre s twdniama o svoirm rNpjcrima.Mnoge.sam uFtoztao i svi su iskrcni, dobronornl I sucutni. Vicroiat-n-o rnedu njima imai tartarrna i nitkovr. ati niih ic rn"t. i

""i "i";;;;l-iem probtemJelo troJe veiina prakrr(rara ahcrnalivnc rncdicine dobrau-odnos,ma s botesnjcim€. ali ne i u hJcdcnju bolcstr. Corovo su uvijck::.:1T15: :.*"."-li. pozomi rluscrclrr i inruir,vni ps,horerapeuri.rve su roobrlezja koja bi trebao imarisvakr dohir tiicanik. Stu2bcna ihmedicina aesto osuduje, ato samo pridonosi niihovoj privtafnosti ; mt_

--. Nazalosr. oni najaclic {obrano ncnarnjcrn0r ohr hruru botcsnikc, ipotom rh napuitaJu ujol gorcm stanju ncgo kaLt su ih prirnrli. probudenc

a neosrvarene nade tinc vite Stetc ncgo ako rh uopic nc frobudimo.. Slo8a morate razmisliti o tomc zaito vi ili bolcsnik ipal z€litcpokdali i altemativnom medicinom. Akojc lo rcl( p,rkuiaj. bcz vclikih

oceKvanJa I gubrtka {wemena i novca), lada pokLriaicrn nc Subrtc mno_go Medutim. ako to prerasre u projekr r vctikrnr .r.lt"i^;i.r. i"Japnpazrc. Ako u konaenici ne dodc do audotvornog irlicecnja. i vi ibolesnik bil iere u mnogo Bor€m poloraju ne8o prU(.

-,- ,

l.r"k i wijedi provjeriri nekotiko podaraka. Kotrto du8o ktinikaarremat|\.ne medrclne posrojil, Koliko sc bolcsnikr poaurgnuto tleac_nju? Sto je s njima blo'Jesu tr rezulrari tilcienra oliivtjcniu nekoil od

l-.:Tl'jr .^:p,:"1 Illl. i2vor spoznajc rck rckta.kazata rtr inGrvju u

f-"l"llT:i" !.{try? :ro i€ se zbiri ako tiicccnic nc uspije.r Hoce tinasxod r-botesnrku? (Kod primj€ne ahematrvnc rncdicinc odgovor jcl".J!sT ljQlr'unn. Corovo svi postupci atrcnrarrvne rncdicine neskod-iJrvl su.) Kotrko tied€nje sloji?

- . Kada se !a piranja Fsrave. mora se na njih nrci I odgovor. a za rorreDa I vlemma I razgovora. A kada ic krai btizu. i botcs;ik se iskreno

't2

r,,rriri sa smriu. tada se oblik komunikacije medu vatna mijcnin. l(t icr r cDutak kada bolesniku moiete najvis€ pomoci i podrtati gt.

Nakon prihvrdlnja neizbjdnog krajaUjednom dalu, pokusavao bolesnik lijeaenjc alternativnorn mcdic'

rNrn rli ne pokulavao, borba ie prestatr'

Zeleii vam pomodi u komunikaciji u tome vaznom stadiju. prctx!

ruadem vam da iskuiar€ jeinu vjetbu zrmisljanja Zamislitc da slc u

holcsnikovu polozaju. Zamislite kako znate dan&s - da vas' rccrmo. Tn

rri nUcseca vise nec€ biti. Takva pomisao nije laka. ali pokuSaitc ruzmF

rlili o svemu sto bi vam umanjilo st ahove i uznemirenost. i olakl0kl

'uccljavanje sa smrcu. Sto bi to moglo ili trebalo biti?

Op&nilo. dvije su v6te podrske najkorisnije: PraktidM podrsk! oko

\rcdivanja nekih pojedinosti vaieg iivota (ono \to obieno nazivamo'\n)slj€dnjim Zeljana") i emotivna Podrska kojom s€ bolesnik pokusovo

Uavrstiti u uvjeicnju kako umhanje ne oduzima smisao njegovu 'ivottr.I kirko ga ljudi kojej€ poznavao i koji ie 8a nadzivjeti ncic zaborrviti

Kadajeo prvoj vrsti potpore rijea, razmislitc naeas o scbi. iako nistcl,olcsnik. Jeslc li napisali oporuku? Svaki odrastao aovjek morao bi kt

uainiti: pwo, stoga itoje u svakom sluaaju korisno, drugo. sioga Sl() icr,) diclotvoran naain suaeljavanja s vlastilom smriu dak ; prijc cso tn'vxm je stvamo potrebno, i, trece, stoga Stoje to naain da sc pribli'ilu

na nezratan ali stvaran nadin - razumijevaniu stajalista umiruicgr llil(crc iznenadeni svojim o6jecajims nakon Pisanja oPorukc - k) jc draSo-

l'OSLJEDNJE ZELJE. Kada ste s bolesnikom bliski i obojc Tnldcl! drl

.'c rmdjeti, mozetc mu pomoii u vezi s nekim praktianim pojcdinosli-

rrr.r. Pornozitc pri sredivanju oporuke Pomozitc pronadi najvdoiic doturncnt€. Ispitajte ;eli li bolesnik s nekim poscbicc uslDslaviti vu/lr(l.ko mnoao ljudi imaju rodake ili stare prijatcljc s kojima Sodinn'Innisu razgovarali). Akobolesnik ima sp€cifiaan Pristup z,vrinorrr shdiirlbolcsti, pomozitc mudagai ostvari Mo;daZcli biti prcbaic,t u hospicii.

ilijcdinicu palijativne skbi ili Deko drugo mjesto specijalizirarto 7n sk'l),, umirudim bolesnicima. Ako nije upoaat s takvirn mjcslimtr' pobrnntlj

\c za socrjaloog mdnika koji ce mu potanko svc objasniti' ili *- ohtrvl

tcstitc u lokalnom hosPicijua€sto bolesnik z€li umrijeti kod kuc€ Relno glcdajuii' ako volinrtl

rivlcri kod kuic, vjerojatno tamo relimo iumrijeti, uz uvjet dr nrrrr ic h)s obzirom na tjelesno stanje - mogude. MnoS€ su obitelii tt Poacll("

uzasnute takvom idejoh, jer s€ boj€ da nisu dorrsle pruranju takve tje-lesne skbi. Pokulajte i radite najbolje Sto audele; ako Lspijet€J mnogoiete pomoii bolesniku. Al(o j€ to, medutim, naprosto rcizdrzljivo, pre-stanile i potraZite pomoc. Ako ste sve pokulali, a ipak ne uspijere, nesmij€te se osj€cati krivima. Bolesrdci shvacaju napore obitelji.

Altemativa kuinoj ili bolniakoj slabi jest prijarn u hosicij ili jedi-nicu palijativne skbi. Takve se jedinic€ posvecuju sarno skrbi o umi-rudim bolesnicima. Imaju vedinom lkolovano osoblje, iskusno unadziranju simptoma. Opccnito, u takvimjejedinicema omjer broja me-dicinskih s€stan prems broju bolesnika bolji nego u otsim bolnicama,a broj lijeanikajc na.rji. U svim jcdinicsma koje sam posjetio posrojaoj€ visok stupanj potpor. bol€sniku i obitclji, s po&Skom mnogih drugihsluzbi ukljuaujuii sluibu zs socijald rad, duhovnu sl(rb, fiziotergpiju isliano. Mnogc jedinic€ palijafivne skrbi dopultaju bolesnicima provode-njc dana sa svojim najbliima, to aak i potiau, tako da strahovi o 'kartisano u jednom smjeru" nisu uvijek opravdani. Vedina jedinica tskoderpotia€ moguce bol€snike da posjetejedinicu prije prijarna kako bi upoz-nali sredinu. To je d€sto korisno, jcr umaojuje bolesnikov st.ah. O poje-dinostima lokalne jedinice palijativde skbi treba upitati socijalnog rad-nika koji je u vezi s bolesnikovim lij€&rikom. Dobro je da i vi prvoposjetilc j€dinicu i s tim uponate bol€snika.

Nek€ druge pojedinosti mogu na kaju tvota bolcsniku biti jednakotako varrc. Ima li on pos€'&rc ,f'lje z pog..eb'l ZElje glede darivanjan€ko8 organa? Glede h.minnja? Ako je tako, ne povlaaite se vec olome razgovarajle. Ako je vaSa reakcija, primjerice, "M4 pusti. ne trcbao tome tako rrzgovaratir', bolesnik de s€ izolirati i osj€titi frustriranim.

Cestoje najv€ca smetnjs korDunikaciji rodak ili prijatelj, a ne bole-snik. Ktd sam bio na prvoj godini studija Inedicine, zamolili su me daposjetim tetkina Fijalelja Alar4 koji jc bio u ranim pedesetim godina-ma. Iako sam ga posjetio sano dvaput, sprijateljili smo se. Bio je vrlougodan u drustlu i vjeit pripovjedad. Tijekom mojep druSog posjela,frozvao me na zabaw. Kako je izgl€dao wlo lose, ostao sam pomalozbunj€n. Rekao je ksko plenira zabaw poslij€ svoje smrti (drugimrijedims karmine), i kako bi mu bilo drago ako i ja dodem. U roi fazisvoje karijere bio s3rn jos posve neiskrsan, i bilo mi je wlo ncugodno.Nisam zlao kako reagirati. Nis3m otilao da karmin€ po6lije njegovesrnni, ali sam o njanu desto razmisljao, i Zao mi je sto nissrn smogaodovoljno hrabrosti i prihvatio njegov poziv te Sro mu to nis{n otvorenorekao. Danas jos oije normalna druatvena pojava da si doiek pripremak6rhin€, ali to s€ dogada. i obiano je uspjesno kad se dogodi. Veliki

rorcosraf Bob Fosse oporu.no je ":'1"".ti3:Tl"lj$i:';:Jli" ;:1:

n,'vca za posljednju veteru u njegovo rm€ l ar

:,ii#t*l["#t"T;:*ffi :,:i*'lp"r;i1".]:iiy,:' 'u*';:flTt; *'*,u*.ve telje rine neprimjerenima rriPur u kanleri

l'l'.li;Tlur.,*;il,'Jj:':'rHnHr;Ts"$;:'#"xi;:iii ruun,m: ;'m ;tll ;:';,';,11";*i"* "i*6;l,

''i'ii-ititii.qa" 6ili;uro uistinu dosadaii za Damcenie u ne'em

$lr"r"",xt*tlli"t1t*u w ""mru:if i:' ;iiilllll)liskc todbine vrlo vaaro.

Bez agresivnih p$tupakr lijelenja - iskrzivarje

B:j",'":i"" -1':""," *,:*: i-:.:.:,.iTiJl*jlil["Jiilfli1

hrcinik;koji se o njemu skbi jasno iznesc

:ju"nt,*l "f*Jl",j"iH:"J #l'^"Jf ";iiffi ,iril: jl*.n: :#:"'*i i{**i1'I#"},':m lu::.1fr il lr ;:i:T","ff i:[ff:il,"iii#H,'ij:J;'ru;i; u,o,,i" .,udi, uiir;iup*lll**a:ff :,i:t'"l"J'il:l:'Ji-f; :$';ff ft l:''" 'lllfl':1ffi;i:*"zvana izjava o posrjednioj

'erji'posrjcdnjih je

#r{ii* f*:";"1ixlt;"';ir;5t*+"'r,""::*irrti u lojoj iziavljuje kako n€ Zeli' u trenuur

;iir'""r*rux'iteTtinifiil.iT#S:fui""'*ll-or drzavi Sj€dinjenih Drzava Amenl€, ' '.i.n*ji'"

o"ikf. i,atfm Proc€som k ad sr iDak' unaro' bolesnikovoi

,,ii"p.iiJ'ii"l*"i "rii, "*t'r'i ""r'.T:l#iJifi",li!'"1?fi tHllll:i"'lfr i'"r:"'ro;Hl:""".ff +ft*fi*ki'i#'Ndixvenal.lzi!tr!Dodatku

_ _V_ecini,lijednika" uktjuaujuci i mene, iska"ana zetJa moogo poma&pn sxrbr o botesniku u botnici. Dokumenr objasnja"""Uoronfto.". l.[r.rx(ranJa sve sumnje i nejasnoi€ koje bi inac;skb' Alo znader;da boi*",k ,. ;ii, ;;;j;.::e.'-T:'fij"',t#fr.;upoznajre tijeanika s bolcsnikovrm srajalistima iZe-

,*J'":",::ff"1,1g:?#l"i,slHtrHRHf ili l$*:#

'ffit#r"'ft'J,:fftkj:N " Ponovno bih sc wario na Ruthino

^,,"::p:::dy,pji :lnl,reslie je.bio izraziro zabnnur za Michael6,gilfi ir;,:,ruffi ',.1 l;l;,; t: ::lt;lli jri:fi litf :Iifi:h"iff il,'JJn',Y;'fr l'"ffi ?,1"1fi:ff ",'hff if tfJu,sro.u rom.benurku osjeca prema n;emu i r<aio t"ii.r*, .iti;sacuvatr u bldui.Dosri za Michaela. Siguran sam kako ie Lisiie znao daKulh moie i ieti ro Lj.initi, i ta rnu je ipoznaja po.;il il;;;;;;

l.,^ Y".9l1:1.: oj-,.: nc zavrsa\a. Descr sodina posrrc. Michaetjeoro na lrrmr u rstoj crkvi gdjej€ i Lestie Drimrom dosadaju izra;ira: "B;r; j; ; ;;;.i;;iilii;Hilffl"lJij.I,:j?:ffi:#H:li:t.Pvo satuvaro i Mich-aer je toga bio svjesln Biro

-_ _S_r-*i *."1"j". bt:sri-i trenutka kada su mi rekli kako mi moida

i:J."Ii,""[;fi "f ,T:llli,",f"Hffiili,J;',il1;;l*;i:lisa. lpar..ono u Sto sarn najvis€ ,etio vjerovari iti i..", ;;j;il;i;znatr. bila je dinjenica da me moji na;bli, n"t. ,rUor"";,ii i a":|n.;trfl:i*xli*#:fl '-ffJ3*;:fi '1" "," ""or; t<oa n*ii;os uu1* wro *agi ii uo ;i;; jffi il;;:i:.';*1T,j'l [T"T',"'H]nJ4 a*o nrsta drugo, aovjek spozra *o su mu pravi prijarclji.i

__ Alo mozere r.Tgovarati o nasravljanju prisustvr kao u Michaclovuprrmjeru. I ato mozete onome tko se suteljava s k r";"rn ;i"o," ,*, l"to

",.r;:l^Tl:1.T.ll_jl"enje rimc ne presiaiu. tada sre istinski prryaGf.. . zelo Dth vas potaktuti da s bolesnikom razilf ;:'a .u rct.rku uiri neraoano necir e f,ouvflai'i lj fijiffltr;rzguolcn, kako ga i dalje votire. i kakoJe btjskosr s njim rnnogo utjecata

n{ va! Zivot. Recile mu lo, jer kasnije mozda vise nec€ biti wcmenaItudite sigumi da to pomaze.'r)tsECAJ MI..." Katkad bol€snik od vas moz€ zatraziti nesto sto aatcih necele modi ostvariti. Prema drustvenoj tradiciii, Sto god se dogodilo,,clju sarnrtnika valja poltovati. NePostovanje ob€ianja danog uz samr-tniaku postelju nosi veliko opterec€nje osjecajem kriwje. Najbolji jc

$imjer za to izrcnl,zna Midillemalcr, u kojem suprug glavne junakinjeI)oroth€je, gospodin Casaubon, traZi ob€canje kako ie ona zavrSitioicgovo iivotno djelo, a koje se bavilo bcskajno dosadnim i posvcsuvisnim komenlarima Biblije. ona odlaze odgovor do sljedeiegjutra.n)cdutim, on t€ nodi umire, i takoje dudom spasava od to8a b€smislenogskolastidnog mua€nja.

Medutim, bolesnik od vas moze zalraziti da obecate neito na sto u

'rormalnim okolnostima ne biste odmah ptistali. Sto tada udiniti? Do

nnjboljeg odgovora doci iete ako raznislile sto biste odgovorili da bo-lcsnik rie na samni. Razumije se da nije prihvatljivo davanjc posvcr)cuobiaajenog obe.anja ("Obecaj mi kako iei se pobrinuti da nam djeca

Nstanu dzepari...") ili obecanja koje je u opreci s vaaim temeljnimr)naelima. Davanje laznih obedaoja poslijc ic vas boljeti Akojcobeia-nic. mcdutim, takvo da o njemu mozet€ kasnije razmisliti (a svi dajemoobccanja koja namjeravamo o&Zati), tada bislc to trebali uainiti.rncdutim ako ga se n€ budete pridrZavali ailavog tivota, ne smijetc scosjeiati laivim. Naime, val se Zivot nastavlja i nakon tugovanja, to jcormdno. Kro lto s pijetelj€m o n€iem raspravljate i mijenjate svojc

Inisljenja tako ih aotere mijenjaii i takdn tugovanja Osobno smatramkako nema nista tulnije od zalobnikakoji tivisam u veliko.ii nepriklad-roj kudi govoreci "Tata bi to Zelio." A kada aitava obilelj preklinjc

'namu da malo misli i na s€be, ona odgovan "Svatko nosi svoj kii

No ni.ie li i otac tijekom Zivota mijenjao milljenja? A akojest.zaito birlegova udovica Zivjela ptema pravilima pisanim u vrijeme tuSovanja ?

"sTO AKO NE BUDEM UZ NJEGA KAD UMRE',i" Jedno od pitanjakoje izsziva gol€rne probleme prijaleljirna

'li rodacima u posljednje'n

.radiiu bolesnikova 2ivolaJesr: "Sto ako ne budem uz nlcga kad umrelVelikaje i bolna tuga onih koji ostaju.ier nisu pribivali trenutku smrti.l moZe pot ajati godinama. Zalto?

Odgovor.ie sloren, te nije lako raznrsiti ramolikc niti koje stvarajurai duboki i snatni osjecaj. No doPustitc da opisem posljcdnje trenutkciivota s medicinskog motrista- Vecina ljudi u trenutku smrti nijc prisvijesti. Iz povecane pospanosti padaju u stupor, komu, i tada nastupasmrt. Iako sc sluiajevi razlikuju, opceje pravilo da ljudi u posljednjemrrcnutku zivota nisu svje.sni.

D . ^lpak. vecina bolesnika tcli da u trenurku smni ne*o bude uz njih.rnJarc{l rtr rodaci aesro iziairo rrajte neka ih

f '. :jL.u*,* .', :i iil; j;iliil il?##ff """f H: ;*:T-ysp]et, F'a ea ro poslie rnudi. Katkad za ro posrojc otiri razlozi: me_dr.crnsro osoblje zaokupljeno je reanimacijom bofo",f, i

". *pl;i'",vnJcme obavij€sriri rodake iti priialelie: ineodekivano, iii rodaci s,*i,i" a"i"il". iliirjlr ii_fit#?ir;."#,:d6 seioaesro dogada, a onaj |ko ostaje preptavtjen l. , rg"rn i .ii.Jl.i,"'

"*,**,:d,"jt'j,: oro. LestieJe drzao predavanJe u druSom gradu,Ljlcagrl tad Je osjeiio groznicu i otisao do nujUrfu ftioiie ru-io-i-J

l:l:Te-D'o na kemorerapiji). Imaoje infekciju u krvi i vec rano postiie

fTlc s!:Ue rDu se naslo poSorsato. Rurh je;aita po."*"

"J" ,i-",J.o,ornrcu j zuoti da pozow Leslieja. Sestra koja se j";; ;;d; j;;;,''Ne mozemo ga pozvati - on umire "

^j Ruth_kaze'ios uvijek ne mogu na ro pomisliri b€7 osjecaja boti.uoJurra sam u zraanu luku uhvatirj aakopt;v zz Cf,i""go. Iiitrj..lrj;r lctov' su.bili odSoden i Sjedita sam i iek;ad sala. A kad sam konafnostrSia u ChicaSo, Lestie jc bio nnav.

D.,^Bolje bila gotema -nijvecakoju saln ikad priic rti poslije dorvj€ta.lJro.Je tol*o groaro tako da dak isada, t7 godina posir; Lesli€;ev;smnr,,tadaSod odem u Chicago, proZivtlavari svu Uifip'"L**;'

*'"

_^,.:1, .1to J. taj posljednji renulak btiko vaZan, iti botje redeno,zastoga mr smarraDo toliko vaznim? Zeiro ie lolit<o U;ran aa nurh e;lrovo dvedF-sFt Sodina nakon roga nenro:. o n;.m, 0", UJi.-*."*"t"n

uj€tomrce zDog osjedaj, kalo smo umiruieg naf,usrili C.;o ie Do-sve s6n"). Medurim, ro j€ pilrnje mnogo slor;ij".-c;,;;;L-",i;;;_i,]llj,{*o:" u" ti.o*ur'k sarco .ilavLt€sniko; zt""i. o"-i. *iec"tX19

clnjcruca iroje netko ur'ro moze nesi.ari mnog. godin. a_i""fi

.. ..Y,1ililoli. ,9 .lor".sro zamisljamo kako umrh na neki na.in osrajeu sl1ju u,koJ€m je bio kad je umro. Ako je umro ram, rec|mo t97J.godm€, tada nam se aini kao daje jos uvijek sam i rSA:. i r ee.l. gJtne.

;tff;t r"a

"" n;"t" oomislimo. vidimo ga r,r',o negdie joiuvijek

-._,Io.:.tT*i*:..'. n,j: rodro. ono sro osraie nepromlenjeno ,esr nase

:yjY/e.na pokojnika, i ro je rci plobtem. NaSa odsutnosr u trenurkusml||_bohaJ€ zttoJ nadina keko funtciodraju sjeianja nas prcrvietii.

j rl nef:trro.postjednjih minuta ne mogu izbrisati godfi. uJ".Ji*",pnjatelsrva i brige. koliko god nam kasnije bita bofna sjecunju"nu nitil711

I,(IIANMIJA. Rijec eutanazi.ia doslovc€ znadi "dob.o umiranje",flrldutim, postoj€ mrcge ptotu4eanosti o lome sto s€ Pod tim razumije-vn Opcrnito se raz likuju dva tipa eutanazije. Postoji "6klivna eutanaziIri', to jest bol€sniku s€ daje sredstvo kojim mu se prekaduje iivot.I rkav j e pristup zabranj€n (ilegalan) u svim zapadnim zemlj ama, i prav-Inr sc smafa ubojstvom. Nema pravnog sluiaja u kojem bi bila oslo-hodcna krivnj€ osobakojaje sudj€lovala u takvu 6inu i zbog njega bilasudcna, iako su katkad, zbog olaklavajuiih okolnosti, kszne smanjene.I)oista, nema zernlje u kojoj je aktivna eutanazta dopu*tena- Glavniproblem donos€nja laklla zrkona jest moguinost zlouporabe. te naa-.livanja odgovarajud€ sustava primjene lijekova radi okonaanja n€iijeg)ivota. Iako mnogi ljudi priZeljkuju ukav zakon, do danas.ios nije do-rcsen, a sumnjam da ie se u doglednoj bududnosti i donijeti. U Nizo-zumskoj je moralna klima nesto drukaija. lako i tu eutanazija ntedopuitena, raauna se kako lij€anici svake godine okonaavaju iivot nanjihov zahtjev - odredenom broju bolesnika u zawSnom stadiju bol€sti(od sedam do des€t tisuca). Ipak, aak i u takvoj situaciji, teforma kojombi sc u Nizozemskoj donio zakon o aktivnoj eutanazij i .ios je vrlo dal€ko-

Nasuprotrro tomu, "pasivna eutanazija" zladi davanje uobieajenihliickova kako bi se bol€sniku olaksalo, aak i uz uvjet da to naaiskraiivanje bolesnikova zivota. Takavje pristup s pravne strane u redui st,rndardan je postupak u jedinicama palijativne skbi, gdjc se velikavoznost pridaj e kakvoci zivljenja. Zapravo, iako j aka sredstva protiv bo-lov.r rrog, - teorijski - skatiti bol€snikov ;ivot, obiano se to ne dogada.Ncka iscrpna istrativanja u hospicijima pokazuju kako na istom stup-rju razvo.ia bolesti j€dnako dugo tive bolesnici koji su na narkoticima"L{o i oni koji nisu.

Primjena pasivne eutamzije zspravo sc odnosi na bolesnikovu una-prijed iskazanu Zelju- To j€ human i briinn pristup skbi o bolesniku u/rwsnom stadiju iivota.

Osmo poglavlje

Opraitanje

rfrotiko je toga reteno o Zalosli i tusov

j**,,,**'*",1':#:i*:Tdhrx*ii{rm,r;;#_,ilrr#r

lrgilr#*{t*dd#*i*t*;'il*;:ilgp:lT:ar#r#*n'::iru+:ffi ?;m

\ve da zamijenite mjesto s boiesnikom (posebice ako ie bolesnik vascil|tetc), to jednostavno nije u vaioj moii. Morate se suieliti s dviemafrnionicam4 iako se obje u tom trenutku dine straSnima: bolesnik ie

'r rijcti, a vi pretvjeti. O vama ne ovisi ni njegova smn ni vas Zivot.Cesto os.jecate (kao ito su mi mnogi rodaci kazivali) kako Zivot vise

r!' a smisla. Taj je osjecaj uobiaajen. prirodan i wlo ja}. Ne mozemopr ukloniti frazama poput "Prebrodit 6eS to" ili "Zivot ide dalje."V(dulim. razumijevanie;alosii i rugovania pomoii ie ram fromijenilik'snije svoj Zivot, laKe prebroditi raz doblje rugovanja (bez borbe iliF,kuiaja njegova skruiivanja), te iz njega iziii psiholoski zdravi i spo-!,bni ostvariti svoje moguinosti i poslije bolcsnikove smrti.

Tugovanjeje kontinuiran proces, j ednako kao:toje kontinuiran pri-lclaz od stadija zdravlja do sudeljavanja s krajem Zivota. Zbog jedno-slxvnosti proces tugovanja podijelili smo na tri stadija: podetni, $ednji| \l{dij odluke. Opis procesa ne daje magiinu formulu. Namjera muics no pomoii lakiem razgovoru o pojedinim stadijima. Kao i kod plih-\ .h rnja Iosih'" i iesLi. i u rugovanju se emoci jc neprestance ianieniujD -(k,l^ze i odlaz€ u valovima.

Poietni stadij tugovanjaPoietni stadij tugovanj a je poput iokr. OZalosieni garodaci opisuju

riicdima "obamro sam". "bio sarn u soku", "bio sam osupnut" i slidno.lnkva reakcija (kojaje slidna bolesnikovoj reakciji kad mu se priopieloic vijesti), ima djelomice zaititnu funkciju. Na sliaan naain asimjtira-Ino velike promjen€ u svijetu. U prvom aasu pokulavamo nc vidjeti. atr(lr stvamost upijamo u proba iilin obrocina.

Poslije Soka obiano slijedi duboka Zalost U tom sladiju mnogot,haete ili ste na rubu plaia aim se spomene pokojnikovo ime, iti se|cnadano sjetite n€ke uspomene- Koliko iovjek plaae varira od osobc,1,) osobe, od kultur€ do kulture. U nekim se kulturama Dlad rotiae ili se., ,k l r t i : u drugima. pa.k. rreba bi i j ' 'n rd" OdSovor j ; u d;bini vasi trauvstava i uobitajenom nadinu ponasanja. Ako i inaa€ svoje osjeiajeslobodno izraLavat€ i lako zapladete, te ako vam se i sad. mDogo plaie.uiinite to. Ako vam je uvijek u javnosti (ili u privatnosti) bilo tesko ircugodno pokazivati osjecaje, ne mozele se i ne trebalc se preko noiiIn ijenjati.

Problemi nastaju i stoga Sto vam ljudi govore Sto biste rrebali tiniti.( csto prijatelji ili dlanovi obitelji govore otatoscenima kako moraiu

i,'r,'r#'i+:'l!ij;}i**#i;]"1*"iiril{:Ii:r:,ffi ,riilffi lll{*i.{*ffi :'#jf$.:-,+"i#,'"+jrl'"f,;"'r,#t'#:j;itkft kr*',:i[it"fi {#;'l#;::i*+!,.Ii',t",t';"*;r*$d:,*Lfr fl f"."Y;""1",r#* ;Tl i,,::-";";r,1:,ffi : : f#:,;:';*:'i":ilHlli0

l l l

"biti jfi". Ono Sto ti (dobronsmjcmi) prijat€lji zapravo i€le redi jest:"Molim te ne plaai. To r|ar uzn€mirsva i teiko naln je to podnositi."Takav savjet ne morate prihvatiti, koliko god bio dobtonsmje.an.

Neki oillosceni ljudi mislc kako moraju biri jaki, jer bi to i pokojnilZelio. Kalkada ljudi na samni posravljaju odreden zahtjev: ,Ne piaai,6uvaj snagu za posfije." V&no J. zr].,;rikako ne plaftrti ne znadi biii jat.Morete plakati i biti jaki. Zatravo postat &ic prije jati ako si ptaternprizn8te dubinu boli. Alo to ne priznate, \eroj^mo tecet€ u tomu usTrjeti. Dakle, u tom poa€tnom stadiju obratite pozomost na svoju bol iizrazite je kro lto bist. i inaac udinili. U poternom stadiju rug;vanta uvas ae se vjcrojatno pojaviti i fizi&i simptomi. Osjerir iere uznemire_nost i tegobq porra.anje, bol u prsima ili grlu, telkoce disanja, opdu bolili u Zena poremecaj menstnralnog ciklusa U nekih otaloscenihiodakapojavljuju se "srodni simptomi" v€zani uz simptome koje je imao po-kojnik bol u prsima ako j€ umro od $ca, poremeiaj stoiic; ako je po-kojnik imao rak deb€log crijeva i sliano. Vazno j€ biti svjestan rakvihsimptoma kako ne biste pomislili da se i vana nelto strajno docada"Alo se u.vas pojave srodni simptomi. aajre daje ro uobitajeno.-a treaux cuDru(a fazuma

Sr€dnji stadij tugovrnjaTijekom srcdnjeg stadija tugovanja polako uvidare kako c€ se Zivot

i poslije vaScg tugovanja nasirviti, iako vam jos nije jssno kako. Tajstadij moze podeti nekoliko tj€dana postije smrti, ali i prij€ ako j;razdoblje tuSovanja prije smni trajato dugo_ U rom stadiju Sok i obarnr_losl pomalo n€sraju. a Zivol poprima privid normalnosri. U pralsi r.j"privid normalnosti" aesto sam po sebi srvara probteme. priaralji i tjudikoji vas podrtavaju koji su se oko vas okuptjati i bili prema vama paz-Urvr u poaetku va5€g iugovani4 sada s€ pocinju wacati svojem tivorqJ€r im s€ aini kako sre nad svojim Zrvotom ponovno preuzeli kontrolu.Smatraju kako ie s vama sad "biti sve u redu".

Mozda vi i izgledate u rcdr\ ali se tsko ne os.i€cate. Tugujudi rodacii brsani pafincri olisuju kako su se u tom stadiju osj€cali ,,praz ",,,kaoneka druga osoba", "kao duh", ili "kao dejednostavno ne postoje". Tak-vim ijedlms govorite o stanju u kojed funkcioninte kao norm;lna oso-ba, ali duboko u s€bi to jos niste.

I, op€t, vazno je znati kako se to aesto dogada. Osjedaj kako "nistenormald" zapravoj€ u tonr stadijtt vajeg tugovanja normalan. prilagod.ba na ,ivor bez osobe koju sle izgubili gotemajc zadaca. Ona raZiwi-jeme Dot traje. ni vali osjecaj i n i vate ponasanje ne mogu birikao priegubi&a. Istrarivanja pokazuju kako je srldnji sladij tugovanla na1ai.

82

{ )tDrilike nakon s€st mjeseci tugovanja, ozalosieni moze biti jos uvij€k

n,.sve Drazan i depresivan, iako nj€8ovi prijalclj i vjcruiu kako i€ najsoreor.'alo:Ako shvJite kako se to i vama dogad4 recrte Prijateljima kako

sc osjecate i zamolite jos malo podrike. Morda ie vam, ako se situactas vremqrom ne poboljsa, trebati i strudna pomoc psihot€rapeuta

Zelim to ilustirari primjerom aovjeka koji je od tugujucih rodaka

oackivao brz oporavak od tuge. lsko j€ to najekstremniji primjer ne koji

sam u svojoj preksi naisao, ipak ilustrira naa€lo.vei sam ranije spomenuo Deborah Harry' njezin suprug, "nije joj

(tonuitao govoriti o umir.nju. spreaavajuiije u lome i fiziaki Harryjev,,rrcbioie i i ieanik "stareskole .SknuPokazivaniuosjedaja Deborahiniroditel.ii bili s! suJta protivnost. Majkajoj je bila duboko osjecajna Zenar rvoii ie osiecaie izraravala owormo i iskeno Deborahini rodit€lii

' r lo ;u resko;od;osili nj e?inu bolesl sjedili bi u7 nj u ehav d an. gotovo

hcz hrane, uz aeste suze. U noci poslije njczine smrli bili su posv€ izvanscb€ od tuge. Bio sam uz njih dok su s€ od nje oprallali, a polom jos

Icko wijeme. Harryjev otac iekao j€ pred vratima. Kad sam izisao ot-prilike sat poslije Debotahine smrti, auo sam ga kako Sovori Harryju (o

iriczinim roditeljirna): "Sto rade tano stara poznata predslav4 ne mi_Nl is l i?"

Bio san zapanjen. Ovdje je stajao aovj€k, i sam lijetnik, koji je

rrcdvojbeno ocattvao od roditelja da u manje od pola sata prebole svoju/nlost i plestanu plakati jos prij€ (i to doslovc€) nego Sto se trj€lo ohla-d ilo. Bi; je to oeiSledro dovjek n€sposoban izaz iti svoje osjecaje' a bilonruje netagodno gledati druge kada to ainc Njegovo je ponaSarte objai-niavalo n€ke Hsrryj€v€ Problern€.

Sumrjam da ima mnogo ljudi koji smatraju kako se Zalost moz€prcbroditizajedan sat, ali ljudi koji Pronatraju valu tugu mogu se zbogDjc osjecati n€lagodno i stoga ieljeti da se sto prije zavrsi kal<o bi se

,lrrova nelagoda skratila. Vi kao ozalosiena osoba mozetc sarno biti*1csni njihove nelagodc i znati dt vam nece biti prevelik oslonac Stvarir" s vremenom mijenjaju. Neiko kom€ je nelagodno jedan tjeian moZdaec vam slj€deii tjedan, ako ga ostavite na miru' biti spreman Pruziti|a)driku. Osim toga, neki ljudi. ako ih upozorite oa njihow nelaSodu.Dr.ri de vas i oD€t Dodrzlti. Jednostavno recite: "Znarn kako ti je ncla-

Bodno kad govorimda se bijedno osjeiam- ." Katkad se tako moze mno-

Fo toga poboljsati. Stetiti svakako ne moze.U tom stadiju powatsk u noImalnu koloteainu nij€ j€dini probl€m

I drugi vas problemi optetecuju Postavljate si mnoga pilanja' vecinomrczaru uz pokojnitovu bolest: "Bi li bilo drukaij€ ds sam ga nagovorila

da prije ode lijetniku: "Nisam ti premato naroJala na ekp€rimmrat_ll1.llt*."lur

"samo da senlsmo posvadaliLjedan dana p;je njesovesrnflr . takva su,p'lanja uobicajena iobicno botna. Osim roga._u naj-vecem su.brqu stuaajeva nerjesiva. Razumije se. nc moiere ih rek rakozaDoravrtr. kao sto ne moiele zaboravrli zubobolju iliglavobolju. p,lanjasu tu i oDa vas pJoganjaju i neprestance o njima razrnistjate aiti aak s;-njareL.Shvatrre ih kao normalan dio proc€sa lugovanja Morare prihva-ur crnte cu kako vecin€ tjudi u razdobtju rugovs.nja protaTi ist;, kakose na vecrnu rrh prtanja i Lako ne mo2e dobiti odgovor i kako ie kad s€tuga razrijeii bol i uznemirenost nestati.

_---Tu je.i ogordenost. Kao i u ranim sladtona botesti. pojavtjuje sesnaan osjecaj gnjeva i.ogorteno$i prema tjudima koji ni;u rrgubiti

oracnog psnnera. rodjretje. djecu iti prijarele, jti premi zdravimi koiisu. vasem pnJalettu stjini. poslije Lesliejeve smdi Rurh je miesecima::l::il,, Jf,."g"lf.l"1. ovako je ro izrezit^i "Kata goa uih i,tslaj8]::11blh l.'lade.llude

j^razrniilaiaje li njhov rivor vrednjji od Lestie-Jeva tmaju lr I oni djecu? Jesu ti naobrazenii Sto i€ pridonijeti druaturIT,::l_Tl:_:]*1 0',T,a..esro su dovodira do u"i,,ar";ui rn*.rog"pro!v apsurdnosh tsoga koji unisra\a tr\ot u punoj snazi.

^ ^l^"j'r,. "-1f:l:r "".rnena kod veiine ljudi z,to\r nesrajc. ro je sradijo KoJem ce sada brti riiedi.

Stadt nestajanja Zalosti

^ _--S"Fucnjaci koji se bave prouaavanjem ialosti ne stazu se kad je rijedo $aouu nJezna nestaJanja. Ipak. s dosta sigrrnosti moze se reii ka.ko

te zatosr nesrala kad se prelivjelr mogu siecati pokoinrka s njeaoscu ilg:jo,T::J:T1'

se rueeih trenuraka bez boti. iako {morda) sa tatjenjem.i u8a te.nestata tad opet uspostavrle svoj inregritet, kad potneti zivierineovrsnrm Trvorom. ia.ko taj 2ivot nikad vis€ nije ,"rj kao prire bolnoeagxDrrka. MoTda ta definiciJa z!,uCi pomato perfekcionisriai i,; morda;everK o'o rJudr nrkad porprro ne oslobodi Zatosri, ati mislim kalo samdao dobar opis tijeka tog prccesa u vedine liude.

., Rylllii:.:i.!" i rijekom log sradija ima mnogo probrema- Nekicianovi oDrletjt rlr pnJaletji smaraju kako u tom sradiju ne bisie smielirzra2rr s.drugrma {ako Je urru.o bracni pannerr, ili se zabavliati, ilizapoce! zrvterr normatnim iivotom. Komentari popur,,prerano 1e. .,'ili "Kao da nikad nije ni posto.1ao...,, Uolni su za nikoga &o se oslobadasvoJe tugc I ponovno vraca u svijet stvamosti.

, Nema wemenskog predloska za stadij oslobadanja od iaiosti. Dokgoo se krecele u pravom smjeru, nije vazno hoiere li ga posriii za tri

mJeseca rlr tn godjne. Vianje proces. Ruth se 2ivo yeia komentara dva

Iricsecaposlij€ Lesliejeve smti kojijojje otkio misljenja drueih ljudi.Nckoliko bliskih alanova obitelji dosloje na veaeru. Jedan vrlo dobro-ntmjeran muSkarac pozvaojuje na stranu i rekao: "Mlada si i Zivotjel)rcd tobon. Zelio bih da znat, ako za detiri-pet godina nekos sretnes,nri te neiemo osudivati."

Ruthinaje reakciabila: "Cetiri'pet eodina? Stobi to trebalozna6iti?Znadi li to da nisam voljela Leslieja ako aerii-Wt godina ne budentLrgujuda udovica? Zar se time mjeri moja ljubav prema njemu?"

Rij€d je o tome da vrijem€ ovisi o vama a ne o prijateljima. Samovi poarajete dubinu svojih osjeiaja i dubinu svoje Zalosti. Koliko godbili dobronanjemi, remenske procjene drugih o valen tugovanju nisu

Predsmrtna tuga

Prcdsmrtna tuga poainje Fije nego Sto bolesnik umre. Ved sam jenckoliko puta spomenuo . Vrlo je yaztu jer leiina Uudi ne shvaia da jek' nornalan proces. Covjek obidno smatra da ako razrnisl.ia o smrti ne-koga tko je joi iiv, zapravo pdzeljkuje njegow smn. Ta j€ Fedrasudadobro poznata. U Shak€speareovoj drarni Kralj Henry IV (drugi dio),dok kalj umire, njegov sin princ Hal (Harry) razmiilja o velikirnzadaiama upravljanja monarhijom koje de poslije odeve smrti pasti na

"iega. Otac vidi da nu je sin uzeo krunu s uzglavlja i, kad mu Hany

kxie kako je mislio da ga viae nikad necc duti, odgovara: "Tvoja Zelia,llarry, mati je te pomisli.

Iako se ne volim prepimti s autoritetima kao sto su kraljevi (ili Sha-kcspeare), ne mislim da se predsmrtna tuga poja\lljuje iz ielje zarciijom smrcu. Mislim kako je to posve normalna priprema za tugova-

"ie. Tugujeno pr!€ srnni isto kao sto ustulmemo kad otekujemo udarac.Ipak, predsmrtna tuga - koliko god bila pirodna - stvara neke pro-

bleme koje du uhatko oavesti. Alo osoba r€ !tu€, ili ne umre u odekivrnom roku, tada onaj kojij€ dozivio taklu tugu doZivljava dvije emo-cije: prvo, osjeiaj lcivnje Stoje "u dulu pokopao" bolesnika kojijejoiiiv i, drugo, ohivljuje bolesnika koji je u prijat€lja i todzka iz z\taonrexranJenu tugu.

Al<o dozivite predsmtnu tugu, ne osjedajte se zbog toga kivima,rego je prihvatite kao nomalan osj eiaj. Ipak, ne zaboravite da se katkadawini stadij bol€sti neocekivano produzi. pa dovjek postane nestrpljiv,r potom se osjeti l(rivim. Takve osjecaje ne mozete sprijediti. alij€ ko-risno biti ih svjastan.

$iff5p.,,',{'ff*{.ffi i*,*,ffi l-j"ffi;:i:ii l"i'l!...tffi;: :llt mmru,*ti}iH."i#

*5p:;*te**ii*-iuhi,:l'J,Tffilil*#.i":,.,.fdjff li,il,ii,frfrqt.Iffi",*"i,"'"''..}#r;,61x :mf:i*i*lll#i"i'm**"]i"'lH:*";

ifrb:ffi li+lr#i*ddi*1f [i':f irr#Jil#"T;,ll'i,ii,l,*,i,iiilff l"*Dfi ;;;#ff '"##""ii#;Donnin mi se primjer iini izuzetno va,:*gpift qianiin:fu ,;ffi.*lf#l*:ffi

unKre, ka*o raztuCiti polaSanrii DrocesqnH:*.l:';;*il''"i.:;iilli'"Jr':'ff ff"'#f J:f "":il;":;l*:"1*:g*'r"triillrtriirrx.:#:..,1m;;m';[m::';'#riii*;T#?#:,r,:f il;jiffi {l:llT^l,g,lu9 9."" 0,"..'; i;; :;;J#,i#1;ijT""1"iffi H:;:;iil"i'"',: #f;ffi";:tp:'I" n"onisi'' r'orir." ci. n"no-.'

pokusajle ocjjenrri smanjuje li se bol. nelx";;:":gr#iy":nm,::yi,,,",.,;"il.,mi.*,*T*ij

rricscci. Zelim vas upitatijeste li postigli naprcdak koji mozcte mjeritii.slomjesednim razdobljem. To je va:na razlika.)

Ako ne viditc nikakav napredak i sve Sto vas jc boljclo prijc ScstlDicsccijos uvijek bofi, i to isrrnjatinon,

^ko joiprotivljavate posljed-

triih nekoliko dana bolesnikova Zivota. tada slc znaai zarobljeni svojomItrFom i treba vam struEna pomoc,lo.jest psihotcrapija. Moiete, ako ste(loista uznemireni, pokusati u sl-upinama samopomoci. Vcdinaje skupi-na kojc sc bave tugovanjem (ako okup€ pravc ljudc) dobra a otkivanjcprtoloske luge: ako ne mogu pono€i upuiuju vas dal.je. Takve bi vasskupine trebale olrabriti da traite pomoi. odnosno dati vam hrabrostidr Je zatrazitc.

Drugi znak nedovrsenog tugovanja jcst ncmoguinost napredovanja,ncmoguinost razvoja. Vidio sam mnogo udovica, kojih su muzevi bilidominantne osobnosti, kod kojihje posvc zamro cmotivni rast. Cotovosc aini kako tc udovice iive prema pravilima. koja su im namehulin)uZevi jos za tvota, kao da, na primjcr, iivot u I 9 88. godini treba Zivtcti prcma diktatu osobe kojaje umrla 19613. godinc, a nc prema potre-bama onoga kojijc prerivio. Ako budetc i daljc tivjcli u vclikoj kuii'Jcrbitata to Zelio", ili i daljc nosili terel kojega bistc se najradij€ rijesili,samo sloga Sto smatrate da bi uainiti drukaije bilo nclojalno prema po-kojniku, raanislitc joi jedanput. I ako ustanovitc kako vam Zivotomupravljaj u duhovi a nc vi, tada lTij edi potraziti pomoc. Isprar.no tugovatirnaai moii tivjcli svoj Zivot i nakonbolnoga gubitka. a ne svakodnevnooponalati proSlost.

U knjizi ovolikog opsega ne mogu navcsti svc oblike paroloikogtugovanja, ali vci i grubi pregled dal ce vrm ncku ideju o tome kakonapredujete. Nikad nije lako, ali bi postupno lrcbalo biti laksc.

t17

Deveto poglavlje

Uloga vjere u neizljedivojbolesti

\ /i:rs.P uvj€Ienja duboko su osobna i veoma raztftila. N€ki_-, -.,

y'judi. irr. Ju jls gu.i osobnu stiku Bog4 drugi iak 5ti ng;cifrosjecaj, mnogr prjmaju kslo ne znaju ima Ii Boga. ili su posvi sigumitato ga nema,.Ta su.osobna vje,rovanja a covJexov svJetonazor aestoDr.ruJa n€8o potilik4 hrans ili gtazbr. Zapravo. mogt" li* *pojiri ,covJe(ovun odnosom prem. s€ku. Mnogi Iiudr proZiue suoj Z;.uor nilfi1a^:-e.11:s::o4vsi s prijsteljima iri

" cl*i,"i,,i" oui,.rii, i ro;i."'"-u

If,-!.T1. ll"lll: " "ygjirn osjecajirna prema retigi;i. rJ-"ci i"ro .,-rexgusrl stajalist uvijek vrlo osjertjiva tem4 a posebice kad se aoviek

;[]'*'I":1iil.l nl".togadaj koji stavrja u piranj' *rigi;'r" 'lJ"l

^ "^l:ln:j:,9rlCl "lojs{no o odtrosu Bosa i dovjeka i eovjckove sli}c

:,_1"91 : *59 .. ".*!-.

napisanoSa bavi misGrijo, .rrr-i, ,ozau ..cr.u.,pJeuzetnim pokulali tu remu sazeti. tp"f "lZro ;"

pof*"ti;a,posro;e mnoga pragmadana i prakriana pt"ri" t "i"

pi i[" iateij&;u^rt_erenJa a koja dnsriano djeluju nr skrb o umirucem. Upravo}i seIaKvrm prunjima baviri u ovom pogtsvlju. UsrcdotCir e" .i "" "ia;-sKe aspe|(le toJt srvaraju probleme ili reskoce u botesnrt<a iti obiretir]iiione koji medu njima otdavaju komunjkactu. N*" i. p"j"U,* t#i,iii(posve uobidaj€nim) situacijama u kojimaLksnik iD|! C",.,

"iou,:T",r:_*:",1"-." ,,"p i.loia mu j;pomora, re koi" oij" u .p.i"i lvJT-sxim -stajat'Stima

obiretji.ili pdjarcljs. Toje _ u svatrom smislu rijedi

, ;"T:i":,,fi : x';.",ro'1#tseban komenrer upravo zaro sro dobro djei;j;

,---Y:1;i,1T.,ry**" ;i:ra postaj€ kamen spoocanja. iti za samos bo-[T:fr'"!A""1HT"du

bolesnika i obitelji u rit'ui' 'r.oi"..il."

.^, _Y".:9i:11:l * * drije.lako prqoznartjive sioaci.ie. jednu u ko_JoJ posrojr saslavnica razome ili ..toa€" reotogije. i a.g, u f,i.jo.1 p"i,oi"

li8

vclikc vjersk€ razlik€ iznedu bolesnika i onih koji ga podrtavaju.Mcdutim, da bih pokazao n€ke pristupe probl€mu, morarn se prvo po-/rbaviti dvama drugim teololkim pitanjima Prvo, najCesie postavljanorcdlosko pitanje, glasi: "Dt.gi Boze, zatto ja?" Drugo je u vezi lerapij-skc vrijednosti i anaaenja molitve za bolesnika, iz perspektive prijateljaibl i in j ih.

Pripremajuii ovo poglavlje r"spravljao sam o tom ploblemu s mno-

aim sve€edcima, poscbice s Johnom Msninom. zbog nje8ova iskustvakro bolniakog svecenika s mnogim mojim bolesnicima. John i ja ta-zlilitihsmo vjerskih uvj€redja. Medutim, dinjenica da moremo tako do-bro suBdivati poktzuje kako nij€ nllzno biti istih vjerskih uv.ierenja dahr sc nekoga razumjelo i s njim slobodno razgovaralo molriite koje jc

Irdam se, izazito naglaieno u ovom Poglavlju.

Draqi Bole zalto ja?

o pitaniu "zastoja?" r.spravljali smo i u prethodnim poglavljima.lslaknuo sam ksko pitanje "Zaltoja?" desto i nije pilanje vec uzvik tugc.rrpaj za pomod. bol osjecaja kivnje ili mjdavina takvrh i drugih,^iciaia. Razlika imrcdu "ZaBto ja?" i "Dragi Bore. zasto jai" jest uknnc ltoje drugo upuceno iaavno Bogu. odnosno Borjoj slici kakojctr osoba vidi. Pitanje mor€ sadrzavati sav gnj€v, bijes, oaaj i t'rustracijc.oaitovarc u svjctovnom pilanju "Zalto ja?". ali ti su iimbenici ugradenii u vjerski utemeljena pitanjs.

Vjerski vid tog pitanja sadrzi tri glavne sastavnice. Prva j€ osjeiajbiicsa prema Bogu sto je dopustio d6 se bolest doSodi. Druga je jakosjccaj ruolrranja" Bolesnik smatta kako je cijelog Zivota bio dobarvicmik, a sad je napuslen i pr€varen. bez nagrada koje je odekivao'Ircca je osjedaj kiivnje, i osj€iaj kakoje bolest Botja kazna za sve loSeruainjcno u proslosti.

Svi ti {spekti pitanja izrzval de tj€skobu, uz prctpostavku daj€ Bo8u kojega bolesnik vjeruje glavni pokretaa dovjekova Zivota i onaj koji birrcbao nadzirati sve lto se tom iovjeku dogada. Medutim, mnogi scrvcicnici uopce ne slazu s takvom slikom Boga. Oni oe prihvacaju nc8_(l.rsnju sliku Boga kao botanskog lutkara koji, ako to poZeli, interv€niran korist bolesnika. Mnogi sveienici, Posebice oni koji rade s umirudimbolesnicima, vjcruju kako je bit odnosa iznedu Boga i dovjeka naein nakoji Bog d.ieluje na aovjeka unatoa nedacama i neuspj€sima' koji suldkoder dio Zivota. Prema lakvom gledaniu na religiju. bolest i Prijetnjasmrdu n€ dolsze slogasto nasje Bog napustio. zanemario ilikaznio, vci

kao.dio_ svega Sto se u Zivotu dogada. Ne samo da su takvi dogadajineizbjer'i. nego ie Jopartito i zdruvo posLavfi pitanje Bogu kad ie do_gode. slovise. mnogi sveienici smatraju kako ie prtanie Bogu ,DragiBoZe. Taslo ia?" - pomoii osobi u boliem shvacanju vjerc.

U rnedicinskoj je praksi aesto to sredisnje pitanje. Jedan bolesnik,dovjek u kasnim Sezd€setim godinama, diravog Zivoladuboko religiozadkrsianin. pred kraj Zivora uhvario se kalo prerspituJe s oiu vjeru. Osje_Uo Je snazan osjecaj r^zoaaranja i napuirmosti. Nije mistio kako jenjegova bolest kazna, nije bio gnjevan, ali je bio veoma Zalostan, jer jesmatrao kako gaje Bog izn€vjerio. Stogajeosjeiao kako njegova osolna vjem nije dostatna i kivio je sebe Ito mu vjera nije dovoljno jakakal<o bi mu u teskim trenucima mogla pomoc,.

Zamolio sam Johna Manina da ga posJeti. i kad smo kasnjje razgo_varali o biti problema. John je izrro nekoliko mistienja: "U judai,.mu ikrsianstlu vjcmici prihvacaju dinjenicu da su tluai stuo.eni

"totoarr;prana Bozjoj slici. Oni prihvaiaju da ih kao stobodna biia ne nadzircneki botanski nadzomik, ve€ da sami donose odtuke. Reii kako Bos snama upravlja kao_5 figura-rna na sahovskoj ptoci smijesno je i prolivise ooDroj reologur kak\,1r poznajem. Reii kako je Bo8 uz na\ dol se uzrvoru Doflmo, da Je dro nas dok prolaamo mule i bol ali i veselje islavlje, dorla.je teologija koja ima smisla. potreba da s€ Bos okrivi zanaie boli i gubitak nije neobiCna ni besmislena. Cinjenica i; da dobr6teologija smatra kal(o Bog nije u osnovi zl4 bolesti, boli i patnje, vei sekao dro nas s namaprorir njih bori. UvijekJe bito parnje i b;li. itaratosr,uvi iek ie ih i bi t i . '

Istiiudi vaaru twdnju kak o B nije uzrok boti i patnje, nego nampomaze boriti se protiv njih, John govori autoritetom ive<jinikalza ko_te8a sloje mnogobrojna reoloska djeta. Taklo gtedanje na retigiju joSpnoono$ potpon bolesnlku koji prolazi krizu vjere izrazenu prranjem:"Dragi BoZe, zaito ja?"

. Uloarko s teoloskog srajatiira mnogi ie prihvariti momsle kakojedolustrvo i rdravo preispirari vjeru. Osjeiaji razoiar anj a, biyesa i krivnjesazeli u pilanju "Dragr Boze, zaitoja?" nisu ni rirelki ni nenormalni.

Mo:e se iiniti neprimjerenim da ja kao Covjek podlozn aansive-nrm metodama ibezivmtih vjerskjh uvjerenja pokusavam prosuditiwi-jednosr molit\e. Uoslalom. molilva nije manstvena ni medlcinska ooia_va: ona je duho!,na. mistiana i intimna. U biri, ona je duhovni odnos

90

izmedu onoga koji moli i Boga. No, iako osobna i subjektivna, molitvsproizvodi vidljiv rezultat. Neovisno o tome ima li iovjek ili nema vjer,ska uvjerenja jednaka bolesnikovima ili ima li bilo kakvo vjenkouvjerenje - moguce je vidjeti uainak molitve i osjetiti ga na isti nadinkao 5to opaiamo udinak savjeta, sredstava protiv bolova ili antidepresi-

Jasno je iak i poulnom promataiu da mentalna i duhovna akiv-nost Stoje nazivamo molitvom jesl raanjena izmedu osobe koja moli injezina Boga. Obidno sam din molitve donosi olaksanje: ain verbalizira-nja tekudeg stanja stvari, emocija, fizidke patnje, nada, razodaranja islidno, vei ima tempij ski udinak John Martin to opisuje kao primjerenu.stvarnu realciju na ono Sto se u danom trenutku u n.sem Zivotu dogada.Ako nam je Bog Vodid, Prijatelj, Pomagat, tada bismo trebali moii !njim uspostaviti posten i otvor€n odnos. Taj odnos moze biti wlo kori-stan i imati teralrijski uiinak na bolesnu osobu. On nam omoguiuje slo-bodu iaaza i slobodu osjecaja. Akoje tivot dobar, treba ga slaviti, trebalo iskazzti i od srca ga volj€ti. Ako Zivot nije dobar, tada to takod€r valjapriznati u obraianju Bogu, od kojega niita ne skrivamo, Bogu s kojimdijelimo i ono bolno i ono sto nas usrecuje, korisno i Stetno, dobro i losc.

"Odnos pomoiu molitve iznedu vjemika i Boga moze imati jakot€rapijsko djelovanje. To je za n€ke ljude nadin da se odtercte, da seizraze i oslobode svojihosjedaja. Neki ljudi nemogunatoj razini dijelitiosjedaje s drugim ljudskim bicem, i za njih posebice taj odnos s Bogomima veliko znaaenje. Cak i ljudi koji s okolinom imaju dobar odnos ilako komuniciraju, ne mogu postiii tu razinu intimnosti i bliskosti sljudima kao sto to mogu s Bogom. Vjemik d€ vam reii kalo njega nitkonc poznaje toliko dobro, duboko, intimno i osobno kao Bog. Upravotij€kom n€izlj eaive bolesti valja iz tog odnosa izvuii kodst, pomoi, sna-gu, hrahost, potpunost i srdanost.

Oni koji ne vjeruju desto to zaboravljaju: molitva je reakcija na;ivotne dogadaje i ima terapijsku r.rijednost. pomazuii onome tko moli.Ali molitve, usto, mogu biti i molbe, zahtjevi zapomoi, izljeaenje, tudoili olakianje. Sto se dogada ako se molbama ne udovolji, ako se bolest;li simptomi ne pobolj3aju? Drugim rijedima sto se dogada ako molbeostanu bez odgovora? John kao i veiina bolnidkih sveienika su$eiesc s takvim pitanjima gotovo svak dan, i osjeda kako su mnoge molitve

^pravo molba da se iudo dogodi. Ali, John kaie: "Znamo da Bog nema

obidaj tek treptajem ullanjari prcbleme. To jc zapravo vrlo pogresnaslika Boga s kojom se u svakodnevnom Zivotu 6esto susreiemo. Me-dutim, Bogu se mozemo obratiti i kad imamo briga, i kad sc bojimo i

kad se veselimo. Upravo kao Sto se dijere obrada roditelju kad se ozlijediili kad ga.neito.boli, tako se i vjernik obraia Bogu,:". u torn oan."iii'z.azavanju

boti iti potrebe tezi terapijska snaga dur,"unog iauza rojiiseolaksava i smanjuie parnja Dijer; zna kalo rod,tetj ne more uktonitioSreoounu na koljenu, atiobraiaiuCr mu sc i rai;a. oui'" uq"'iu ro; ffi;; ..li;:ilLflA l.x:,',il:l|, ?ltrarenja uljehe tini vezu intirhniiom ',

_ l opet, to se_aesto zaborEvlja. Cin rrazenja zbliiuje tjude, neovisno otomeje li motbi udovoljeno iti nije, iti odeiuje li .i uo6" uAorol"rr.;"

. Do.Td1 rl9 govoriti samo o pozitivnim aspekima retigijskihl!.cS:a koj3 vi kao pri.latelj mouete potaknuti i pozaraviti. saa-icmofll-:""l 1.J,"

rere podrutje gdie vjera mozc posravrri prepreke irzazvafi pahje umteslo da ih ublari.

John Marin dobro jc upozrao Angelu i Richarda John Je oPazroknkoje Angela zbog svoje bolesti i nadolozede smrti bila urasnuta viiencgo bilo tio koga .ie poznavao. Poslije dugih razgovora' povjcrila.ie

Jobnu kako je neko lTijeme pripadala fundam€ntalistidkom crkvcnom

tlokretu koji je niknuo u Sjedinjeoim Amcriakim Dr;avama Pripadnicipoketa" nedugo poslije dijagnodticiranja rakadojke, rekli sujoj kako ie

ic Bog, akoje bude zelio spasiti, osloboditi bolesti pod uvjetom da re-dovito posjeiuje njihovu crkvu i usrdno moli Ako je' medutim' Bog nei?lteai;tadaje to, znaii, nj€gova volja, i time je zcli kazniti na Zemlji i

Iripremiti zajos veie patnje nakon smrli Kako sc njezino Tdravslveno\laUe pogorsavalo, rekli sujoj kako ro niic nrsta u usporcdbi s onim sto

ic acka poslije smrti. Sve je to dio Botje kaznc za njezin i mutevljcvuspj eh i za nj ihov udoban ovozemalj ski iivot. Richard nijc bio pripadnik

niczine crkve. Bio je raialosien Angelinim iskazom kojim je rekla u ito

t( oairo sada vjeroval4 ali je obeiao kak,' o niezinom vjcro!anju necenikom nista reii. Molila gaje da to ne uainijer se bojalajos vcic kazneI dicca su samala o maieinim strahovimn Starije dijete bilo je pomalo

skcptidno s obzirom na pakao i kaznu, ali mladi. Robcrt, bio jc iako

John je strpljivo pokusavao popraviti uainjcnu stetu. a vidjcvsiniegova na-stojanja i ja sam ga podrZao. Angelino disanjc bilo jc takorciko jer sc bojala kako je svaki napadaj dispnojc znak kra.in. a timc ipotelak patnji u paklu. Kakojujc John uspio osloboditi straha od urasnckazne, simDlomi su ioi se vidljivo poboljsali Uspjelaje bez kisik! siiis krcveta, frolom malo i proi€tati pa 6ak otiii i do sobc za puSenje iriDalili crsaretu (sto u drusrm okolnoslrma ne bih dopustio) OFcl scsrniiala. Tbiizila sc s Richaraom (koii ie rakoder osjetio vcliko olaksrnjcnaj;ovijim tazvojem dogadaja) i s obitelji Uspjeli smo o njezinu krajurazgovarati s vise mira. Zajedniiki smo odlulili kako bijedinica palija-

tivnc skbi bila najbolje rjesenje. Umrla ie spokojno nekoliko ljcdanak0snijc Mislim daje Angclina priaa vazni Jer uPozorava na dielovanjeldc leologte. tako suptilno a opet talo moino Ccslo bolcsnicirna nadt<oiima visiiakva prijeinja. zabranjuju so!onti druSim ludima o s!ojrmrrrrhovima. te ie vrlo iesko sazratr o cemu Je zaPravo rijea lPal akoznate sluiati. moZda iete uoaiti neke signrlc koji upuiuju na ono sto scnr(toii sakrti. Vjerojatno satni necete uspjeti popravili vei uiinjcnu

'tctu. Tu golovo uvijck trcba netko s autortlclom crkve ili religijskc ot-ranizaciie.

"LoSa" teologiF je opresivna, manipulativna, razorna i uska. Goto_vo se uvijek Gmelji na naCelu kazne i nicraoc.

, -YoA::u najbolje ilustrirati djelov-anje rose reologije prikazom

sluaaja mlade zene Angete, koja je bita u ranim aer.aes"r-iri tia "arrr

i.u-poanao. Bolovalajcod umapredovalog raka doike, kojije ;;;,;:rao u ptuca I srvarao ioj leskoce pri disaniu. Bolestlc iipoeetka dobroreagirala na kemotcrapiju, ali nakon nekoiiko mj""";i b;I"*i" t;;:3"_.:P.1 i",lt"q": i sranje se posorrato. xaro su;o1 se r'j'cresnt:,:li:l ryJ*'ij.p"d.l." je.u sv€ dubrju deprcsiju i pr"rrtcr.-t.;. pi"ririuKomuntcrmlr. postUe nekoliko tj€dana dgrcsrja se roliko pogoriala dasmo zatra.Zili m'atjenje psihijatra i Angetu su primiti u bo;i; kako bipocera rerapu u. antrpresivima. Sranje joj s€ mato poboljaato I brta jeotpustena iz bolnicc, medurim bio sam 4dudcnJaiinom nlelne Aepri_sUe s,obzrrom na vidtjiw. ah nc irotikoozbitjnu letesnu stabosr. posti;eneKon*o amDutanlnih posjeta upozrao sam botJe Angelu i n;rzinog su_llf-1,Rfl*1

upirao sam jc razmistja ti o umiranju. podeta je:akopraxau Kada sam Je upirao aega se najyisc boji. rekla je kako mr na toprsle neroze odSovorirr. Ipat. prisrala jc na razgovor s bolnidkim

.,,- T!:br 1*Ut.ar.ti gva rjedna teskoce pri disanju pojaarte su sc iDrale neprestano na kisiku. Bilaje u panici kada bijoj masku uktonitisarno na nekoljko sekundi.leje ponovno primljena u bolnicu.

92

LoSa teologua

_,...Ltfl T rqi* "

vjcrovsnju dine rotiko terDetjnjms i nzjcdi.nJujuc1ma (la j€ svrl'r kommitrcija ugroZena (kimjoi.for"-ifr'.u-trn rrtov,4 od Kdtsrstih do dea$jcg u Sjcvernoj I*i":. g"** o i"ti"irih ruzjedirjujudih sils.) Medutin, akl mio raznisri^6 ip.ag.tfi" *sto mi to ztpravo pokusrtrEo uciniti, razlike sc gube.

-UJ tol+9 Inogo postoj€dih r€tigij4 mora bitilasno k to bijeds ncmote imati isktjuaivo pravo ne tum;l.oje i$ine i morala iti Jdgowrcm svr tivotna pir,erja. Daklc. k d sc dovjck suaeli s ta"jem Zlvita rJkao prijrrelji i alatovi obirelji trebali bisnio gledati

"" p.i d;; G;no6t vJcre u tlolesnilow zivotu- N€potsebnole guU;ti viijernc i enqfu.i-u

l]i.ncCi o rone.vodi ti njcgova r€tigija do vj;ane isrinc iit ne voai. FjJuucrotr Oa botesnik ne pati od rnsniputraivnc i derhuktin ";iosk"bturjc..sve ;to kro prijatelji derno udiniti jest pornoci bolcsniku dist poluSa. pomodi vjerom. Da se po6lt,'imo poaarom frazoh: 'Akovdn Io odgovaq udinite to, "

. U svojoj praksi s umirudim bolesnicima, slsreo s&h vjemike veCincsqcrslih religija. Do ssda nisam misao na probtem koji b'i o;;d;;i;I-".Tpl*4 U.ko suadujudi s piips&iiirra ra,iuiitr rctigtir l utcI::1r_lucr

rftdu osbtima krsddske i ,idovske _ trsrio ""rn

tii goa jcrrclaro njrioru.-struanu lorhoc. Vi mozcie ueiniti isto. Svl ao,lporusryate Sro vise rrzumjcti bol€snitovu vjeru, i viaieti *alo po;;]posve Je trevalDo iro s€ on priuauja drugom susta",i q..". Vi t "U"tcsaDo utvrdiri kojuje vjeru izabro, i Stovati njegov iztor.

hi prur-oj[ po&Ske bol€$iku u njegovu duho\,Tom razumijevanjusmrti, uvijel se valja pridrrevati nekih rilehIny,!3t,:-i^J:.tt by[.y prisni s Intesnibn da b.flre temu zapokti.Lovjerovt osjecaji o religijskim uvjcreojims wlo su osobni i inti-i2. Eudite obmi. N'{/rrf]ujb po]!!<o.3j-ololtajk utvrditi nije ti rikC o lotoj kotogji. I tu trcbr obzimosti islnedrnosti za pozomo sldanjc b€z donosenja-b"nopl.lih t;*dbi i;";:dr. Ako niste siFmri pomsle li vjera bolca;ku, tada...1-.Potra2ite.ponoC. Molc vaE pornodi rrzgovor sa svodenikoh, sa so-ctalaim redlikom ili s psihoterapeutorn. Ni zabonvit , *; ;;";;nckom odrcdenoo bolesniku za regovor momte dobiri

"fg"-* *gl*

94

snost. Ako vam trebeju safio neke oltcc smjemice, mo,ctc slobodnoraz8ovarati s kim god ielite.

5 guite bolevikov Ebor' To nije trenutak za pokGaj preobractnja nrvai svietonazor. Ako se bolesnikova vicrska opredjeljenja razlikuju od

vaJih, Stujle ih i pod.tavajte sve dok boleviku ponalu'

6. Ako to botevik Zcli, ne bojte se o tome ruzgo''\1ra,i. Jednako kao Ato

ic korisno dopustiti bolesniku ds govori o svojim s€ksualnim problemi-

ina - koliko god se to u poaetku ainilo audnim i oelaSodnim - motelcpomoci ako Jte samo prisutni i slusate 5lo vam bolesnik ,eli reci o svo-

Jim osobnim vjerskim uvjerenjima.

Treii dio

SVAGDASNJI ZIVOTNIPROBLEMI

I)cseto poglavlje

x.Sto sve udiniti pruZajuii skrb

NTajcefci problcm u prijatelja i rodaka u pokusaju da se umi-l\ rucem pomogne jest - gdjc i kako poceii. Oni Zele pomoii ali

oc znaju sto najprije uainiti. U pr€thodnim sam poglavljima govorio oraznim pristupima Foblemime s kojima se bolesnik su6eljava. U ovomau poglavlju predlofiti logidan put koji mozete slijediti i koii ie vampomoci prosuditi gdje je vass pornoc najpotrebnija i gdje valja zapoaeti.tJ jedana€stom poglavlju predlozit du odredene smj€mic€ glede speci-lianog odnosa prema uminrccln, sli pregled u ovom poglavlju dajercrnelje koje moze primijcniti sva*o *o reli pomoci.

u pruZanju ponociI Pomdite seoju ponoc.Akosudrugi vedukljuaeniupnEanjepomoii,najprije valja sa.dati treba li vala pomoc ili de treba- Ako treba, ponu-dite je. Pol€tni prijedlog mora biti odreden, ne neka neodredena izjavapoput: "R€ci mi ako ti mogu pomodi." Morate jasno reci kalo iete po-

'rovno provje.iti ima li nesto u acmu i vi mozete pomoci. Razumije se,

ko ste roditelj bolesna djeteta ili bolesnikov bratni partner, ne trebatepostavljati takva pitanja, ali u drugim okolnostima vaZno je znati jesteli u pravoj situaciji da pomognete. Katkada je neko obitno poznanstvoili kolega s posla vr3? dobrodoiao nego bliski rodak, te ne treba unapri-icd zaklju6ivati o potsebi pomoci. M€dutim, neka vas ne uaernimvarko bolesnik va\u pomoc n€ prihvsti. Nerhojte to uzeti osobno. Ako stei dalje ieljni nesto uainiti, poglcdajte ima Ii drugih alanova obitelji ko-i ima treba podrsh. Posto sic ponudili pomoc, ne d€kajte da vas pozoMrvei ponovno upitajte i dajte nek prijedloge.

L Dobro se oboijestik. Ako Zelitc bol€sniku pomoci, morat€ n€Sto saz-trati o medicinskim ainjcnicama, ali samo toliko koliko vam t.eba zarazumne planove. N€ trebate i ne smijete postati struinjak o toj temi.N'lnogi prijatelji Zele saznati svc vile i vise pojedinosti koje za bol€sni-kovo stanje uopce nisu vaale. Katkad to rade iz znatii€lj€, pokatkad/bog Zelje da sve imaju pod svojom kontrolom.

3. Proiudite potrebe. To znaai potrebe bolesnika i potrebe ostalih dl.-nova obitelji. Razumije s€ kako de svaka prosudba biti podloina prom-jen6m4jer buducnostje aesto nepredvidljiva, ali trebare barem pokuistirnznisliti o bol€snikovim potrcbama. Tko cc se za njega brinuti prekodana? Moie li sam od kreveta do kupaonicc? MoZe li sarn priprematiohoke? Tr€ba li mu netko drugi davati lijekove? Potom o ostalim dla-novimaobitelji: ima li djec€ koj u treba odvcsti u Skolu idovesti izSkole?Je li bra6ni panner z&av, ili i njemu treba pomoci? Je li kuia prils-godena bolesnikovom zdravstvenom stanju ili valja jo: nesto ueiniti?Popis je dug, ali uvijek nepotpun. No u poaetku j€ uvtek tako. Pregle-dajte popis, misle.i na jedan dan u Zivotu bolesnika, raaiilljajuii otolne lto bi mu u svakom trenutku moglo trebati.

4. Odluiite lto notete i ito :elite utini.i. Sto valr,i, Ws€bno dobro polaziza rukom? MoZete li bol€sniku pripremati obroke? (Primjerice priprem-ljeni smrmuli obroci uvijek dobro dodu.) Mozete li pripremiti hranu iza ostale alanovc obitelji? J€ste li spretni u poslovima oko kuie? Zns-dete li, ako zatreb4 postaviti rutohvate ili rarnpu za invdidska kolica?Mozete li ostati kod ku& dok partn€r posjeiuje bolesnika? MoZete lidjecu izvesti na cijeh dan. kalo bi braini par imao wernena sarno zasebe? Ako nisle uspjesni ni u j€dnom od tih poslova, jeste li spremniplatiti, primjericc, sprernaaici za pomoi u kudijedanput tjodno? Mozetcli nabaviti potrebrc tiskane materij ale s naputcima za bolesnika? Moi€leli nabaviti videokas€t€ koje bolesnik voli? Treba li zbog bolesnika pro-mijediti raznj€staj pokucstva? (Primjerice bolesnika treba prebaciti uprizemlje.ier se ne moze p€njati uz stube.) Akoje tako, mozere li utome pomoii? Je li se tko pobrinuo da u kuii bude cvijeia kad se bole-snik vrati iz bolnice?

5. Zapotnite s nalin, prahi|nin sua na. Pogledajte popis stvari kojcmotete i koje ste sprenmi udiniti, i poanite s malim zadacama- N€mojtc6initi sv€ odjedanput, to de bolesnika u.aremiriti. Izabe.ite nestojcdno-stavno i praldiano Sto bolesnik noZda sam ne mo|e lako uCiniti. Postzvitimale zadaie i ispunili ih boljeje nego pokusati previse i ne uspj€ti.

6. Izjegayajk pretjerivanja. N€ darivajte prevelike poklon€ koji samoopter€cuju i stvara.iu osjecaj nelaSode. Ne kupujte bolesniku automobil,osim ako znale da ga iaiCito ,cli i da ga takav !'oklon nccc dovesti unepriliku. Vedina velikih Fklona kupuje se zbog osjeiaja kivnje uonog koji daje, ali stvara i osje&j krivnje u onog koji prima. Jednakotako vaia pomoi mora bili skromna i u skladu s mogudnostima bolesni-ka i njegove obitelji.

t00

' ,\'/l]idll"l Poktonjeno vrijeme uvijek jc dobrodosao dar' Ako io joi

uisrc utiniti. prolitaite drugopogtavlje o smjcmicama osjciajoog slusa-

',',' ' *L*ii" *a""i. provodiri v{emc s t'olcsnikom Ncrnojlc doci

'rfunnut mieseeno i ojrati dvr sata torrm ako dn*eiic doisla ne

i, ' , ; " i "1, s. i i " i " *"u i r i svaki drugi dan nrovc\r i u? pr i iarcl i r deser i l i

, ' . ,n". t , tn,n"u,o. Suait . pourdani Kad kazetc da ccte docr ' dodi lc i osla

|litc uz bolesnika

t L ll,laite t ,lrua, Budite prcmn scbr provcdni i budirc svjcsni svoiih

,,u,,rnitcnra. svriio rlro poma2c zcli u';n'tr nsiviie ilo mo;( Ncmojle

,'i.ti r-i.'drl"ni" au einiti herojska djela iz osjciaji gnjeva i bijcsa zbog

l,',"'.ii" , f.oi"i sc bolesnik : trko neprrvcdno nairo \flirnc akl'

n.'lusitc . hirorskim djetima i ne uspijelc umicsto dr prnognclc u

,iSavaniu problcma. i'arni posrajelc problcmom Poduzimairc raTumne

)l'J"t"i"[" ti"" it' rn"gli i rzvcsti To auguicrc scbr ibotcsniku.To

,""ei -trf."

""+l .*"," titi rcalni i znati ito mozctc u'initi' a kad ne

|]rozcte zamoliti drugc za PomoiRazmislianic o 6ihim sastavnicama pomoii ito i kad! ' iTxzefio jc

k.','.;;.';;;; nruza istinski pr.kri'an nristun nelemu o cem malo

,n",.. ituromti,rJc o.ieCai panikc sto sc Pojavlujc ier ne rnrtc odakle

'','i"ti. pr**itt * ii.";iaino izniienrtr kao iro se i uvicri milenjaiu

iludirc elastiani i uaite radeii

t0!

Jcdanaesto poglavlje

Individualni odnosi

.""_uui{"i-:q::fi l:"'#;til.ff :#,l,i"T""#."l"fr lli:Iii[fifi :;H"+li{liH'-',i.ui#l}:,:':TfrT;$jf*,raznatranju svakog od rih odnosa posebice. r

*,U_;t j*t*t}*,[iigffi #;tr+fi rl:Gubitak roditelia

----

;tml::ll]1lft:il[ir$:r{il',1'',#i'.Hi*i*,iffia.Do|nUr I stoga iro ga drusrvo opceniro Dodci

l:jr, j,Tfi kI#",.#tlr*lnrun:nm;n*l.,,it*i1x[ mi;:r#"trT:"""ffi il',l1,rnll;i{ifr ;l,lT*1"^',""1d"'"i##*t***!f :l+t**'*thl1y:o;,11o se- s i"ani,n "',;; ;;l;;;-#1illjltTjiliij'ff,o"1:fff 't:iiill :. ffi;:flT"Sjl#:ff;:j:,a 2ivo'a Pi''ac ;i,:;::l:Tli.l" )",", ",jd* "to*ri "r. lii iiJiri"r.jif#".?1f ;',,i'"ifi :#"fi inffi?rffi #h:i*rJlu:r, "s:; ruluiit02

To nam skece pozomost na raijivost Sto je osj€iarno pri gubitkunlditelja. Tada smo mi najstarija eeneracija; tada.ie na nama red.

Dakle, glavni uzok boli (iako s€ mozda dini sebidnim) jest osjedajiTvrgnutosti opasnostima koji se pojavljuje gubitkom roditeljskeNdrske. Osjeiaj ranjivosti ima malo veze s ovisnosiu ili neovisnosiu.Praldiane promjene u nadinu Zivota mogu biti teze ili oiiglednije za sinaili kierkoji i dalje u odrasloj dobi ovise o roditeljima. Ipak. i najneovi-sniji sin ili kii osjetit ie tu ranjivost. Drugim ie ljudina biti tcsko shva-tili taj osjecaj. Mnogi prijatelji brzo de preko toga prijedi fr^z om poput"Ma dekaj, pa majci tije bilo skoro osamdeset." Vazno je znati kako jelri osjeiaj ranjivosti psiholoSki uterneljen, a nije znak nenormalne slahosti ili ovisnosti. Toje normalan osjeiaj.

Drugi va:tui uzrok boli vezan j€ uz promjenu uloge. Do sada suroditelji podrzavali vas, sada vi morate podrzavati njih. To desto izaz ivaosjciaj nelagode. Iako ste mozda wlo viesti u skbi oko drugih, uk-I'udujudi vaiu dj€cu ili prijatelje, wlo j€ tcsko uspostaviti takav odnos sroditeljima. Iznjenu uloga osjeiate i vi i roditelj. Previse ste svjesnikrko se nalazite na nepoznatom tercnu s nekim tko vam jc vrlo poznatibl izak.

Nadalje, pomatuii u vezi s tjelesnim problemima od kojih vai()ditelj pati, momt dete obavljati poslove koii ie mozda i vama i njemuslvarati nelagodu. Iako to ielire napraviti, i roditelj vam je za to vjero-iaho zahvalan, osjeiaj n€lasode ostaje.

Sinovi i kieri razliaito dozivljavaju gubitak roditelja. Teiko jeuopcavati, no kieri su obidno bliskije s majkama, i stoga je njihova pat-

'ria. kad ih izgube, dublja. To je mozda i zato lto kieri vile odrzavaju

kontakte s majkama. Gubitak roditelja, prijatelja i modela ponasanja od-tcdanput, tezakje udarac. Sinovi mogu dozivjeti nesto slidno gubitl(omora, medutim djelovanje gubitkaje obiano mnoso blaZe. Toje djelomi-ec istoga Sto s€ oaevi toliko ne bave odgoj em djecc, a djelomice i stogairo oni vei rano pokuiavaju u sinove usaditi osje€aj neovisnosti, samimri'ne smanjujuii pdsnost njihova odnosa.

Medutim, neka opca pravila tu i nisu toliko vaZna. Vainaje bliskost

' prisnost koju ste s roditeljern ostvarili, i nadin na koji im najbolje

rDozcte pomoci ili ih podrzati. Nesto kasnije navest iu neke naputkekako prosuditi sto vaxim roditeljima treba ili ie im trebati, i kako timIotrebma udovoljiti. Razumije se, navedene odluke ili njihova primje-ru nece rijesiti vaSe probleme, niti ukloniti bol, ali ie vam dati jasnijusliku o tome lto se dosada i pomoii van da vas dogadaji potprno ne

l0 l

Koko plrnirstiL Obayid,tite.te o botesti, ati ne poAatavajt( postoti struCnjukon na

i,_{"jt j'i."ffi"?tii*:'rJ"#",xi-#"jl;",:"\x}l*.J'f;i:'.T:"";i'.1 :H;::,;,;rrH:**lr':xirfi f ,;#|fifi li{'$[ti'-trfl "Tl;ti,,:J"",#T'""Hf ,f ".;1.**::.m:Je konsno povczari sc sa skupinama za samopomot ,ri

"aiis,.il jii;

orusNa z]a botcsne od rak4 Aldeimerovc bo

xi:Jd:Il;l*,r',ffi l'*.iii[il:Til,''.*'l*fff li;2. PoAvsajtc dohitisli*u o tomc sto vam Drc.rir"u*:,r;.:l:-li'il:in#$iii4lli*di"",:!do_sadaj u promjcnc. nekc il;; ; il;"fi ;fr li"if l#Lnij*::8ro napreduju mogu u nekog bolcsnika rraiae*i"" dana, sro i vjeroi"d-;;; ilii" ij,ll.l,l'i l'l:i" ;*""":-^t"",?vJ esnorr

,tcdnostavno morare prihv iri. kaio god brtu to.tna i f_itrirai_

',H.jfl'ffi "i:,H1:::.f illi:.5il l"j.*:1'1.q'" -r'r,i, i'i"g,iili'rommusc.sr-anicmozep"""*;;;iiii)illiii.,?[1l[l;l;i,ffi ','JT[J:l[?:#h1;ff lj,:;:",'"r"iourip'"r""iir3g;;Y,a;;;;;;;il ;liHl itj'Ti jJ":iJ?ll1:", il':Yj:

i#ill{,trft i-1i-{;tfu}i"}tril:i'ffi:,1:.,ll.f i*,+*i5*,"'. jAl-J;;'il;TlL:,.,iiJ.**r;il#;l;il#iil: i:.f :.J:f #ff lT:f*:ii"i*Ir;"il!t,", r#ffit ?,t1#1il,'.l;""1#tr*iijnjegov dan od lrenutka kad se probudi djtcnr

F#*h:iffi,##i,#iiti','i",rilbi?ft:#

'| I't)kulajte Mznari tto yat rcditeu 2eli. S tim dijelom plana nc smijetcrr';urivati. Ni*o tko se bori s ozbiljnom bolescu ne moze odjednomtl,miicti odluke. M€dutim, poslije nekog vremena pokuiajte saznati Zelilr ! aS roditelj ostati kod kuie, Zeli li se preselili k vama ili nckom dru,f('rn {lanu obiteljii tako dalje. Vai roditelj mozc odmah imati vrloja-snekiLjc o tome Sto ieli, ali te se ielje mogu do kraja osmisliti i kasnije.Nlcdutim, iako jc katkad ro wlo tesko, treba ih saznati- Ako aak i nc|okuaatc, a pritom dastavite s planovima koje vi smatratc najprimjereriiima, mozete pogrijdili i powijcditi roditelja i naci s€ u situaciji uloioj dctc obojc biti nesr€tni.

\ .\apravite popis nogucih izvora pomoti. T o znaai Wpis svih mog iihi/vora pomoci i vasih i valeg roditelja. Je li v n drugi roditelj ;ivl Akotrst, Sto motc uainiti za bolesnoga? Tko sc za Sto brin€ u kuianstvu u\rdatnjem i.enutku? Sto im stoji na raspolaganju?

Tada razmislitc o svojim izvorima pomoci. Koliko vrcmcna i trudarx)ictc osobno posv€titi skbi oko bolcsnikn, ncjcdan tjedan ili mjcsec.rclo ako se bolesnikovo slanjc poao*a. mozda i mnogo mjcscci- Budirercrloi inemojtepodledi iskulenjudapostanete heroj vcc u prvom sradijut,laniranja, jcr ie biti mnogo gore ako kasnije svoje ciljeve ne uspijctc

Pokusajlc s^znati kakvi oblici drultvcnc pomoci postoje: sllrba za\odcnjc kucanstva. donosenje hrane u kucu, pomod oko malih prilagod-hi 7r udobniji Zivot bolesnika (mkohvati u kup.onici, rarnpa za invalid,\ka kolica i slieno), pomoc za Cisdenjc kuie i tako dalje.

n Nupravite "Ito ako..." p/drow. Nc pokutavajte isplanirati sve odjed-no'n. vec u "prob.vljivim zalogajima". Ponajprijc razradire ito moiete|lainiti ako stanjc valeg roditelja ostane neko vrijemc vise-manicncpromijenjeno. Tko de sto raditi? Pokusajtc pod€siti potreb! o kojima

'rc rsmitljali s onim Sto vas rodit€lj Zeli. i s onim Sto vam stoji nilrrspolaganju. Ako imate svoju obilelj. nc odluaujre sami. Najgorc jeutljudili pomoc obitclji ako je prije nisrc pilali. Izjava: "Mama. ti dci,1, ' r : i k nama, ne misl i i l i i t i tako. Jocl" znaei \ i8umo iza?iv0njc nenrilikx. Takva situacija stvara jak osjeiaj krivnjc i u obilelji i u rodirelia. s\rma kao taristcm moguicgn pogubnog sukoba.

t Djelujte korck po korak i budite rcalni. Bolje je preuzcti manje obve/r i ispunjavati ih. nego pokuSati preuzcli Citavu skrb o bolesniku na\cbc iu lome ne uspjcti. Roditelj dc sc osjctiti napuStcnin ako ne uainite!ro stcobciali. a vikrivim. Bolj€ je napravil i rcalnc planove ipridrzavaii

t04

t05

ih se. Ne zabomvite kako s wem€_nom svakodnevna skrb postaj€ rez.kleret, a poaetno odusevljenje i sigumost kako cctc sami moci sve uCiniti.postupno Jenjavaju.

8. Prihvatite kao sryarnost Cinjenicu kako syi planovi u ijed mogw:thprilaqodbi noraju biti e/a.'tCri. To se odnosi na sve planove i u svinstadijima. Va! de roditelj, mozda, nakon otpusta iz bolnice Zelj€ti tivjetikod kude, ali to ie mu i uz punu pomoi socijalnih sluZbi tesko uspjcti izbog toga ie s€jadno osjeiaii. Ili ie se oper u kasnijoj fazi odtuiiti zrhospicij ili jedinicu palijativne skbi, ali poslije prijama nec€ bitizadovoljan (i3ko s€ to u prrksi ne dogada aesto). Vazno je biti prilagod.ljiv. Ako vidite da vam sc planovi mijenjaju,lojc vjerojamo stoga Stosc dilava situacija promijenila. To ne mora znaeiti kakoje vaia poaellrprocjena bila losa.

9. UkljuCite i dnge. Ne zaboravite kako niste sami. Nc morate neprc.stance sve sarni diniti.

Slus.nje i r.zgovorOdnosi djec€ i roditelj4 kao i sve u ljudskom Zivotu, podloini su

promjenama. Ti odnosi mogu biti wlo prisni i bliski, ili n€pr€st na borbrnaZivol i smrt, ali u kojoj imai mnogo ljubavi, prisnosri i ovisnosti(kaoSto je to dobro prikazano ! film]u yrijene njCnafti), ili, opet, odnosimogu biti stvamo hladni ili aak duboko neprijateljski. Medutim, kakavgod odnos bio, odrastanjem djeca postaju neovisna, a njihov s€ odnos pr€-ma roditeljima nijenja. Robin Skyrurer, izwsran obireljski terapeur, usvojoj Unjizj Obite|i i kako ih prczivje.i pnmjee\tje kako je p.ijaietjstvos roditeljima posljednji stadij prerastanja u neovisnosl. To maai zane-marivanje sukoba iz proslosti i prihvacanje rodirelja onakvih kakvi jesu.

P.ihvaianj e roditelja onrkvih kakvi jesu i nije iako lako. Ato, prim-jerice, snazto osjeiate kako vam rodirelji nikad nisu primali laiu pravuvrijednost, niti pridavali vaZnost vasim sposobnostima i vasoj podrlci,tada iete, ako se za njih budete morali skrbiti, osjeriri gordinu. prihvaritiih onakvima kakvi jesu znaai prestati od njih odekivari kako de se pro-mijeniti. Morare. primjericc. prihvariti da ne cijenc nasrojanja drugitt idajeto njihov anevasproblem. Ato nakon toliko godina smatrate kakojc majka nagle naravi i kako se ponaia autokratski, treba je takvom p.ih-vatiti. Zapitajte se "Kako pomoiijednoj nagloj, botesnoj teni autokatskog vladanja?" umjesto "Kako da promijenim svo.ie ponaaanje kako bita bolesna Zena poaela cijeniti moj€ prave vrijednosti?"

Takav dogadaj, koji neiu nikada zaboraviti, zbio se kad sam seslabio za tenu u kasnim Sezdeselim Sodinama, kojaje bolovala od uz-

noDredovalos emfizema Bilaje najznhtiet'niii bolesnrk kojeg sam ikada

',"L"., Uti N"p*t".ce je mijenjala planove o odlasku kuir' potebi

i.'.*." *"ci-iiJ[a"f'. xIi loj je uila privtacna' inteligentna i razborita

)"r"lt"i" ".."a"*i, ^epreirance

dolazila u sukob€ sa sestrama i dru-

'iln r"i"i*U. o.oUti"m (ukljuaujuii i mene) Sledc maj'inih potreba

i Blede brige o njo.i Poslije ri. delin prili'no teska razgovora' ugovono

ri- .*t",i"f. ."h1, "

r.C.ti Rekao ssm joi kako ic mai'ino slanje wlo

"riifi'".-."i"ii-, .ie,,*o joj ,e predstoji smn sljedeiih nekoliko mje-

*."i Ji"ri" -i.ltt-li

napriviti-planove za dugoro'niju skrb Rekao

'r^ioi. t"ioa"i f*o o.zim da je nj€zrna majka vrlo zahrj€!'na.osoba'

i.i"'"iii ii"ait".up'tirati' i iiusrrirao sam joi ro s nekoliko primjerap&* sarn ioi oruoreno: 'N€ mogu vatoj majci spasili Zivol jer ne mogu

"..tii""iii'"ii "it "iri "iezina piuda- medutim' vi mozete spasiti lPbe'

"loiJ ptesru"ete naauri t uko iC vam se majka promteniii " Kienno se

hce isror trenutka promijenilo Shvatila ic da i drugr lludr vrde kakoie

-."..tri i""z.t*"*, iako jc majka nepreslance krrtiTira Shvatila ie'

r*oa... au majt u t njo.e Lrpravlja kao s lutkom ' kakoJc unravo lakvo

*natani" fiu,ii i.".pijuj. od toga se tasa kderino nona3anie rzmijenilo'ti"ir"

li i if"ri" guiall. ali s€ liii nijc zbos roga uznemiravala' niti sc

upultala u nepotrebne birf? sa sestrama I l[ecnr'rma

Razumiie se. ako ste duboko i pnsoo vezani uz roditelje' tadanista

oa recenoe;e,j," uiti potrebno medutim za one koji su udalien' ili su

"-oti*e i.te osr*iie. litno je povecano razumiievanjc Za lo ne-Po-

sloii Dreaac. m€dutim. razgovorom i slusanjem Premostlt cclc Ja7 koj'

." iniu uu-u ouo"o rui;e o tome kako pruiti podriku postbic€ alo

ric se u oroltosri udatliti.lest u rdentificiran;u i razumiievaniu osjecaja

"xifr.iit"fi" " n" u ,.ugf-ju na niih fo mote znatiti promicnu

vaiih reakciia na roditeljev emolivnr izraz \a pnmjer'

Bolesnik, primjerice. kaze:

Umirem' a nisam sPteman.

IImate nekoliko

Mozete rect:

I

t07

tPa, i,''ar 75 godina. i za nbon

- Sto je istin4 ali nije odgo-vor na ono Sto je bolesnikZelio reii.

i t i

Jednon mora doci kraj.

tZnan do ti nie to*o.

i t i

Ceea ie najvile bojit?

i l i

ne govoritc nista, samo driitebolesnika za ruku.

- Sto zqnemanrje bolesnikoveosje.ajc u tom trenutku.

,

Tak-ve reakcije pribliiit ie vassto odbacuje mogudnosr bi- bolesnit<u i potaLruti ga na raz-lo kakvog razgovora o osje- govor.

Ukatko, dakle, predstojeii glbilak rodirelja na vas ce mnogo.jadeutjecari nego lto oaekujer€ vi ili va\i poznanici. Takav gubirak imar iei znatne prakien€ posljedice na va{ Zivol, jer gubite osobu koja vas jcpodr:avala u proslosti, no kojo.i sada treba vata podrska- Ako sc driircpredloZ€nih smjemica, barern logiakim i praktianirh putem moZe se po-lako napredovati.

|roblema i kako su ih rjeaavali. Opc!'nito najbolic prebrodc oluju on'

hrakovi u kojimapartneri medusobno dobro ra7rrrniiu osjciajc 'niesto

i

'rlog! drugog partnera u braku: brakovr u koJinra pntneri r]"8ovaraju o

svojim osjciajima i pokusavaju problcmc. kad sc Pdrve' rij€iiti.

Jasno, tcako je pod smrmom Prijctnjom usposlaviti novu vrstu od-rrosa, ali sc moze poduzcli sve kako bi sc zaustavili razlozi kojima vas

bolest moze udaljiti. Bitnoje imati sluha za Panncrove osje!'tlc' a isto-

dobno biti svjestan svojih. A1<o spoznate Sto sc u svakoDc od va.\

dogada, smanjit dete udaljavanie koje svaka ozbiljna bolest donosi'

Ako lo joi niste uainili, pro6ilajte dio od detvnoga do scdmogapoglavlja. kako bistc se uPoznali s osjcdajima koji se mogu pojaviti u

vaseg partnera, kao i svojim mogudim reakcijama na jih Tiiekom trp-

lienja bolesti, najvedi ic teret vjerojatno pasti na vas: ostat ictc glavni

niegovatelj. vmtar te veza s Prijatcljima i rodacima Bit de to za vas

rraporno i iscrpljujuie. Razurnije s€, vi lo zelitc ainiti (svakako u nai

\'cioj mjeri), medutim valja i drugima dopustiti da pomognu

aesto i€tc biti ljutiti, ogoraeni i frustrirani Cinjenica Sto svog par-

rncra volitc ne spaaava vas od lakvih osjecaja: slovise ona ih dine JoSvierojatnijima. Pa, ipak, tijekom tog maksimalnog stresa od va-s "scoiekuj€" apsolutno strpljenje, potpuno razunijcvanjc, bcskr.Una snoa-Iiivosi i neizmjeran obzir. U praksi, nazalost, takvihjc malo Bolcsnikahr /apravo neugodno iznenadilo da mu sc partner odjednom prctvori u

\v<ca. To i nc maii podrilvanie bolcsniks Od vas sc ne mot! o{clivaligubitak svakc normalne ljudske reakcte Jednako tako ne trcba bolcsnika smatrati tako khkim da bi ga i vaSa ljutnja mogla doloajtiti Vi jcd-

nostavno morate slusati pozomije nego inai€, bili svjesni bolesnikovihosjeiaja, dati mumalovise slobode, pa kad vam se osjecaji sukobc. prijc

r u povlerovatr neSo ne povlerovallTo znaai uspostaviti ra\Totdu. S jedne slranc. morate izbjegavali

,,amome obiteljske rasprave uaokovane vaiim osjciajima prcma bolc-sti. S drugc stran€, Pak, ne trebat€ se nuzno pretvoriti u FlorenccNightingai;. Nijc uvijek lako usposlaviti ravnotezu. medutim i?vedivo

tc ako ne pokulavate biti drukaiji nego iiojesle, pri iemu mor.tc nagla-siri svoju bla;u i osjedajniju stranu (u'njesto oponaianja svetaikogponaianja neke druge osob€).

Krko planirsti

t. Obaviextite rc, ati nenojte postati sviet:ki struanjdl. Nikad dovoljnorrElaaavanic lc ainienicc. I reba vam toano rohko rntormacrr. t kol i lo je

.l"iturno t" 'ruaJunj.

potrcbnih fjlanova Niledno od vas nc rrcbr i ne

Gubitak brainog partnera moze zratiri gubitak osobe s kojom steproveli najvedi dio Zivot4 gubitak prijarelja gubirak tjubavnika, gubitakoslonca i suradnika u odgoju djece. Svfi brak iti odnos sastoii se odrazlidite mje$vine takvih sasta\,rica, tako da se i naain na koii neiz-ljeaiva bolest pogada brak biho razlikujr.

Utjecaj ponajprije ovisi o odnosu partnera prije bot€sti: stupnjumedusobne ovisnosti, stupnju prisnosti. naiina na koji su dijelili svojeosjecaje, medusobnom .azumijevanju utoge u obirctji, i tako daljc. Ut_.jecaj bolesri ovisit ie i o dobi partnera, njihovom osoonom oonosu pre_ma smrli i bolesti. duljini bral4 rc o rom jesu ti vci imaii nekih vecih

t0E

mora posrali zanjena za lijednika. Alo provodire sare airajuii medicin-sku lit€Iaturu..tlosire wij€me koje moZ€te mno8o lorisnijtuporabiri bo-ravecl 5a svoflm Darlnerom

Z. Aaznittite o ,vqen aotudasnjen odno.tu Ramislire o lome kako stcse slagali u proslosti. Posebice, koliko su vam bilejasno odredene ob-veze.r odSovomosri?.Jesre Ii sv€ dijelili ili Jc jedan partner preuzimaoodredeno podrutje odgovomosrr? Je Ii opcenirojedan bio ,,raii..a drucimu Je dolazlo s problemimal lli ste sve radili naizmjence. podrZavajuZise medusobno kadje bilo potrebno? Kako ste se pri.li nositi s prott#i-Il, q"l9l'I: u obirelji. promjenom posla. nov.anim probiernima, iraxo oatje./ | koJe obrcno pravio planove ili sle ih pravili zajednitki?Axo lmale djece. rko se s njima vise bavi: Takva ie vam razniilianirpomodi.u razradi potseba koje de se s pogon;anjem bolesri pojaviti, ieprocjmi mogudnosti u pr€uzimanju aitavog rerera obireljst<o! :irvora.3.-Procijenite budude poh,ebe. Za to |:et a rrlnogo pomnog razmisljanja.Mnogo toga osral ie nerzvjgno zbog nemogucnosti predvidan ia raz;isbolest. Ipak. pokusajre razrnisliti o prakianrm swarima vezanin uzkucu (krelanje. do60pnosl kupaonici. sposobnosr penianja uza stub€), tco aspekrrma.medlcrnske pnrcde. primjeric€ redovirom davaniu liekova(posebice o iniekciama rtr nekom drugom sp€rrfiinom lijeaenjui Hodelr se vas pann€r modi slutri aulomobilom? Ako ne, moZe IijoS netkopomoii pri prijevozu kada bude potrebno? Medutim, jos je rnnogo togasto n€ znale. jer o lome nie bilo porebno razgovarati. Aloje 6tes;knranrlel oDtleljl., axo te vodiosve novcane poslove. necete znatikolikole novca ob(elji porebno za rekuce rroskove. rti koliko novca uopccimate._Da biste napravili konsn€ planove za buduinosr. ra de vam oba_vrjesr brtl nuzna. i morar cere o nioi razgovarati sa svojim pannerom.4. Nastojte dobiti pravu stilr o tone o syatko od var i€lt. p.imjerice,ako je prognoza beznadna, i ne preoslaje vam jos mnogo korirnoca-Kvalrretnog" zajcdnjakog vremena, bitno je da obojc kazere Sto bislezeUeu ucinur. Ako ste planlralj neke zajedniake izlete ili purovanja. sadaJe vnjcme 0a o nJrma riugovarare. iako se u poee*u iini neobitno. jeroganreavanje na krarkorotno ptaniranje ukljuauie napuStanje nade. Aiovarn Je recmo kako ce bol€st vjerojaho zawsili kobno. i da vam preo-stalu nEvra€ dvie godine. prolazir iere koz rame sradije. uktiuaujuii inadu- Kad Cvrsto odtuaite otidi na purovanje koje ste si ob€cali, p;hva_lrlr sie be/nadnu prognozu. lz vlastirog islusrva znadem kako veiinaludr.nastavtja rcditijef tako laks€ poriae bolesr. aesto im je kasnijc,ao,I zerter Dr da su prcsiah radiri. oti5li na purolanie ili proveti zajednonexe Dos€Doe trcnutke

I I0

Riesenre i€ iza vas i za vateg pannera napravili "slo ako " planove

Razgovarajtjo lome sto bi svak od vas zelio ucrn'ti. a*oje lijetnitkaprognoza todna. To je nelto manje opasan put do saznanja a to uistinuoboje i ;elite.

5 ,lobroite .voje nogu.rorri Popis mora uzeli u obTir liude. usluge inovac. Poeledaite Sro suaki od vas moie uainili iusporedite to s onim

o ste ainiii u;roslosti. Razmislile tko bi vam mogao pomoii lmale lirodirel je koj ibibi l ' spremni doi i ipobnnul i sc 2a djecu lmate l iPr i ja le-lia- br;de. +slara? Pokriva li vam osiguranjc posjete medicinske seslrel)lmale li susiede koii bi bili spremni pobrinuti se 7a diecu kad dodu izikole.dok s; vi n€ watite izbolnice? Tada zajcdniakipretresite no!ianrnitania. Mnosi parovi nisu naviknuli potanko raspravljati o novcu. jer

im to onie niliad niie trebalo. Medutim,ma kako se dudnoeinilo morale

'u-uii iako stoiiG financijski. jer bcz loga razumno planiranje nije

moguae,

6. Plannajk buduaa za see zlanove obite|i. Razmislit€ o svakomalanu obilalii irazsovaraite o planovima za svakog pojedinca Ra"umiie

'e. ako imare dj€c; pbnii'anjejc prvenstvcna briga. koliloSod bilo bol-

no o tome razSovarali. moral€ se dogovoriii ito ictc uainiti Kad napra-vrte okvime pianove za sebe i 4ecu. konsnojc o njima razgovarati i sdjecom Bibrb je djecu uvjentr kalo ac sc u mnoSo eemu nj'hov iivolntsmet no nast r.iti. Ptimierice, ako sic sigurni da necete morati prodati

kuiu, preseliti se u drugi grad, ili da djeca ncic moratr promiienili skolu.rccite im to. Time im pru;al€ potreban osjeiai konlinuitela Vaino je'

rednako lako. dok plan irare ne zaboraviti da j e /'r'l vana huduinosl Bir(e bolno razmisljaii i razSovarah o tome s bolesnirn pannerotn OsFcatccte se i krivrmi.jer razmisljale o buduinosli koiu vrse ne€'etc s njimediieliri. t!-'leduiim,;e dopusiii€ da vas talvi osjeia.ir ometu u lim vaznimrazgovonma. Evo prrmJera:

Bol€snik kaze nesto Popul;

Zelin kad unren da nckog nader'

irnate nekolikl moguinosti:

IMoZete reci:

I

lli mozetc:

tsutjcti, drzedi pafiera za ruku.

l l l

' l i

Ne ruznisljajno o bnu.

TakvJ odgivori onemoguiujuoaunJ, razgovor.

- lto pruza poseban trenutakza kontakr.

i l i rei i :

Nikad te necu zaboraviti.

stoje zapravo i najvaznije.

to ie vas moZtda potahuti dapokazerc kako ie di zajednidkiiivor osrati dio vas

7. Plannay'e komk po korak i bdite ela,ri(nipromijeniri. a,imc i *si ;^-, p",.c;. , "#.ji:::H$.ir:ilT:::ffj j,:ffi ;1[jj,r.Til.,;f :.j#,:i....J*;il;il;;;';;"J:Probl€mi vezani uz seLsual Zivot

ff 1ir.ii":!:;".f ";,,:T,:,:ff il11ff fi.#:",i:tJli,iT::J.",'f"'fl:l$","";i',[1;'^];JJilfr :li'"','.*'''':neaicrnsta sestra Inr nason je wro jak " tu,r.;;;il;;;i ;Ji::::'ilf fflt,:'r:i3:'1"!ti'd;.',:,TlJ;i:ffi 'fi iJffi *: :::t',*;:;f **iJ:isrupan natin bijega iako sarno prjwemeno _

n.".ru*,1;* ;';ffi i#."#1":';:txlyj: "'#:1,:'i,'1 **ff L i:#i' li;#t ililll' 1 " j_",;1.; ii.ill,t1"."[iJ;

ff ,l"'.;fi il'#;:fJ;"1T#iTi!':"""^:lTr:#l'."-:i:i6; "1in,r[n:i nk* rru" *ix|{"T:,."1;#iT::f ;', *l [:l$';'-.:f :::,i,T:Ii::]:ill"Jl."ifi :',"j,i:

kr. Kao bolesnikov spolni partner ili osoba s kojom bolesnik moZe raz-govarati o svojim spolnim problemima, mozete mnogo pomoii.

Prije nego nastavimo razmatrati Sto sc moie uainiti. valja raznislitio dvama dimbenicima koji ometaju ili prckidaiu spolnu aktivnost, vaiuivaseg partnera. Zapreke u spolnoj akti\,nosti mozemo podiieliti nadvi-ic skupinc: tjelesne uzroke i emotjvne ili psiholoike uzroke. uz napome-nu kako se mogu pojaviti udruieni.

Medutjelesne uzroke, ukljudiobih svc Sto partncrc sprcaavr u spol-rom dinu kad ga oboje iele. Posloje fiziake zapreke kao Sto su kateter.kirurski zahvat na maternici ili penisu, ozljeda Zivaca koji izazivajucrekciju, tjelesni problerni s kukovima ili zdjelicom. i rako daljc. Poslijckolostomije takoder moie upotetku biti problema.lma idrugih proble-na opie medicinske prirode, kao Sto su bolovi pri pokretu. mDtnina.glovobolja koja se tUekom spolnc ahivnosti rloiaaava.

Potom ima manje dramatianih, ali nistamanjc frustrirajuiih fiziikihzapreka (o kojima se nikad ne govori), a to jc. na primjcr, boravak ubolnici. Kako bradniparmozc uspostaviti bilo kakav spolni kontakt akoiejedno odnjihubolnici? Odgovorjc - prcma ncpisanim zakonina kojivladaju u svim bolnicama kako se i ne oi€kuje da bolesnici, dok su ubolnici, imaju spolne kontakte. ("NisD valjda za to bolnice". uzviknulrie jedna visa medicinska sestra" kad se na s€minaru raspravljalo o to.t

Uz probleme fizidke prirode koji on€'noguduju spolni kontakt kadse pojavi spolni nagon, ima mmso teskih bolesti koje spol nasonkode. To mozc utjccati na bolcsnika ili nn vns kao spolnog partncm.

Ved osjcdaj bolcsti sDanjuje spolni poriv. Tojc stogailo sc nn spol'ni nagon, iako je vrlo snazan, eleda kao na "luksuz" koji se u sluiajumcdrcinske krize odbacuje kao suviian. t'o\ebice u srre\nim i naFrimsiluacijarna, kadje izrazito akivan Zivaani sustav za proizvodnju adre-nalina. Slidno tome, bol negdje u ttelu ne ramo u genitalnoj regijimoz€ smanjiti sekDalnu Zelju. Glavobolja se pogoriava zbos tlaka uglavi sto se tijekom spolnog uzbudenja povisujc, i time pojaaava bol.

I depresija izazito smanjuje spolni nason. Zapravo, toje tako izrazitpokazntelj depresije da psihijatri, kao indek ozbiljnosti depresije, uzi-maju glbitak seksualne ielje. I drugi osjeiaji mosu smanjiti ,elju zaspolnom aktivnosiu, primjerice gubitak samopouzdanja i samopostova-rja poslije mastektomije ili kolostomijc. Stid i nelagoda posvc suuobilajeni dak i stid zbog bolesti j er j oj i c posljedica gubitak kontrolc.Takvi osjeiaji testo smanjuju bolesnikovu spolnu siguinost i poriv.

I t r

"-""1::1n * su jos j.emocionalni eimbenici koji utjecu na vas k.oseksualnog.partnera. Mo:da vah panner postii.

"p..*ii. ifi

"**i11q5.111ri.11a..1, '1e vis€ p;vra.an. Mo;da s';6i;;; ;;;rtac|(l ozlrjcdrti, osobito poslije kinfsko!

l3r;11 g,:" n.a,"-u"; ;;;;A;';ilJi"il;$"##llj:?ffjfoo opera{Ue, te popis srvari kojc smije i koje ne smie radiri, i ne;oticccerc p6rtnerovo tt€lo promatrati kao ..botni;ne^:cne. jo: dok lam lt'aziri;.6il;:itf; ::fljll$",.Jffit,:#.cte-uprrata" moSu tidati dopu3tenje suprugu da dodime ;j€z; o;tiak-j.rT,"foTt:.

Bila je iaenadena li iq ^

i r"n J"-iJ'.#,;irYo da Je njeTino tijelo njezina, a ne kirurgova svo;ina. I vi moZetil:.1::'_

n:ke strahoi:. u lezi sa spotnim odnosom s botesnikonr. Mo2da si:9lrteda 8a ne ozlijedire. Te3ko vam j€ vjerovari k"a prJ.i rJ. t"f"br svgedtro 2elio pokusari. Te5ko vam se;f,usriri y.. .. pimr" * tJiI:telimu

bol. iseop€t bojire dadevas pannerosJehtr ako sve ne budexao pn;e, I toshvariti kao uwedu. predba;ivanje itiodbij"njc.l;;;;;pasti u iskus€nje tnzenia irgovori i ri_e irbligvr"r ;.li;;;* **

^,^Yoldl:" loj it. ; a"

"e ne zarazire. to se posebrce odnosina rak. KodAlLr:La ta; Je strah oprivdan. i tada ie prevenriva za ,,g;;;;;;meouum. a*o s! posrijedi ra.ai tumori, vi (zorav, partne, nemare ra-ztoSa zazabrinurosr. lsro se odnosi ina rak grliia mi,".i* t"ii"*":"dj.elovanjem jedre wsG_vinsa (posebice aio se virus ,,r"raai,, ,aoo,uzrvoru_L Kat( ne moZ€re dobirj spolnim kontaktom, iufo;e uirus spofno-prel|osrv.

-.. -llolda sie tjutiti.iti ogoraeni. Tcsko je imati spolni odnos _ za kojisu,potrebni povjerenje i prisnosl - ako s€ ljunre na partnera. ZaDravo.

ff;;:H.Jl"""r zadovotjsiva je .€st;a.r" r"rur,_r" rt-"i* ,i

_ ,. f $19,.1o.su treh problemi vezani uz spotni tivor bolesnika. A re_zulal Je daljnia tjutnja, frusb-acija i osjedaj h!rje. o.i*iirli,ii.iiiiseolato pnpisujesek_u. i dok nema bolesti. poseorceJe Cestaposliedical1*og:":Po'-ufn".

golesnil se osjec. kdvim s,o pi,rrrru" Lr,i.r" ijx|! tol.vile opterecu;s zdravoS par$era. Zdrav se partner opet osjec,rnrrm sto uskrmuje teSkom bolesniku neib Sto mu mnogo ztati. ka-sruJe se moze osj€iali kivim ako sDolno zadovolj.tuo aoiiui "

a*giipartnerom . ili aak ako samo o njemu raznislrd.

* ._ , I axav osjecal kivnjc prod ire wlo duboko. Sjecam se Zme u kasni m

:e9:s€bm,eodinarna koja mije pridsla kako nrj; m"el" ,";ii; t;;;;;svoJtm nuzem kojije prije gotovo dvadesel Sodina umirao od ilodeki-nove botesri. Osjecaj krivnje bio jc uto snaiin da b;;;;,;;;i;

l t4

nroglani misliti, i od tadaje imalatrajne teskoce u spolnim i emotivnimvczam& Mnogi bolesnikovi rodaci kazivali su mi kakoje bolest utjecala

'ia njihov daljnji spolni Zivot kada bi se bolesnik tjelesno oporavio. Cak

t kada bi s€ bolesnik oporavio toliko da bi mu sc vratilo zanimanje za\cks, sjecanje zdravog partnera na bolest potrsjalo je i djelovalo narncdusobnu tjelesnu privladnost.

Zbogsvih tihrazloga, dakle, spolna aktivnost moze biti prekinutailiolciana. Evo nekoliko smjemica kako pristupiti problemul

L Morate o tome razgovarat| Pozi lo mi je iz iskuswa da ozbiljnobolesna ili umiruca osoba od partnera Zeli prisnost i ljudski kontakt cati |ile nego izrurno seksuolno zodo\nu enje. Ako ne moiete potprmo sud-jclovati u seksu, ne iznisljajte isprike. Ne pretvalajle se d. ,€lite ali nemozete zbog nekog uglavnom ianisljenog razloga (koji pridonosi di-menziji n€postenja). Ne i?bjegavajte problem. O tome morate razgova-rati. Ako osjecate njeLrost i relit€ prisnost, ali to ne motcte pokazatispolnim dinom, recite. Cesto izraz njeinosti i brige saln po sebi pomare.Katkadabol€st ili neki oblici lijedenjatoliko mijenjaju izgled bolesnika,da partneru naprosto vi!€ nije privlaiar. Zbog toga partneri ko.je odbijabolesnikova vanjstina pate od osjecaja krivnje. Upravo se stoga vdinompretvaraju. To nece pomoii. Osjec{ji fiziake odbojnosti nisu ni neuo-bidajeni ni neprirodni. Trebate biti istodobno i posteni i osjeiajni. Mo-rate o tome lazgov 4l i reii kako su vaSi osjecaji glede bolesnikovevanjStine takvi kakvi jesu, ali da se kao stvama vrijednost vaseg odnosapremabolesniku tdo osortnisu izmijenili. U takvim okolnostima, kao isvim prcblernima u vezi sa sekom, morate biti posteni.

2. Dudite odrcdeni u poAledu onogo Jb ste spremni uAinilt. Koliko godbilo neugodno govoriti o tom problemu, recite na Ito ste spremni. Kat-kada milovanje ili z.grljaj aine auda. Koliko ste sprernni uainiti ovisi ovama i prijasnjem odnosu s bolesnikom. Medutim, Sto god uainili, ne-mojte ignorirati problem; nemojte s€ ohenuti na drugu stranu i zaspationetaforidki ili doslovce.edrno) i nadati se kako ce i proble,n time ne-stati. Vjerojatno ne&. I dok ne uainite neki napor i uhvatite sc s problc,mom u kostac, mozete s€ i nehotice optcrclili osjecajern kivnje. Onmore potrajati godinama i uvelike utj€cati navas bududi seksualni Zivot.

Akoje partnerova vanjStina loliko iznijenjena da vas fizidki vise neuzbuduje, trebate mu jasno re€i kako nemate nista protiv toga da njemupruzite zadovoljswo, i.ko ga vi de mozete dozivjeti. To ie, barem, uoboma smanjiti osjeCaj Lrivnje.

Cest je problem mnogih paro odluka o tom€ trebaju li i dalje spa-vati u j€dnom kevetu. Mnogi bol€snici imaju porcmeien san zboS bo-

I t5

:ili,iLj'ilffH:f i',Tg;;il;'1'jli,lil* r*r"ru biti usodnircarorrcs oo povecavanra bo,*",**..,"*"

"'.1?lJ;:11flfi:,"# ii:

ftifri:i:l:il:{ ;h1"ililT,t"lt"" it;, T.iilfl 'ti;,i',t.."""JTf"tiublazir detc osjecaj odbiianja.

3 Trc:ilc,priw.tno . Gledajuii Forvc prakrrano. nckc se botnicc i do_

il"H.Tyi":.T]iilffiilli*;"0,"#,Tli: " * *, " p'o ui'u pni,.uIffi :.'il:il*ifi f "til.u,","""".:f ,#fi ' j.#tf :sfu.'J:#lnacr,ncka zas€bna ..oba u koyoj vas nirko necc smc"ii. t.

"as., ,rno

rdiiefl :i ffi:i trJ ;?iT,[tr"T::lf i J"Tfi t$i: ,::[i]:Jedrnrcc koji rakve J'ostupte smrrraju f,osve raTumnrma. -Budire hrabri i

l:h,lar'te n*ot *o ,a.n rrpr5d. Ohviresrr o nek,m spccifranim mc-

n:l:l*r#i*,TiT:j#i*l:,.""-.l',I'ry;#t:;i$f**ih:r.nlrft ill:i'j:,inl'"11H1*"ffi ;.i,r:i:::

Podetak oporrvka nakon tugova[ja

9'"i.fi i;:::H:,T.H,::?:ll.i,lff l",iTlHt,ljii,i.tfi ii;l'#'J',*'"ffi il'ff H;#:: j:ilT"TI"j:'eKnl;garo;rlspom'i.prak,,cn,m savre,ima kako ;,nouu zupocrr;. ffiH] ;lllilH Iriillin,ste r..aniitiali ati kojejc iednosraho osrvarilL lmajuci na;mu s!c srosam tekao u osmom poglavlju, ovdje du nagia\u samo ovo:

l:';!X;izi2:;1"::'ilffi1"-n;'*1;;lhtruditibiti'raki',2. Procuenite woje potrer€. Morda sada imrn,src razmisrjarircr su prio"o"n

" *^,r" ",i"J; [: fi,#i"Tl:il?ljf-: ilj[fi','"1'ifr1svo'g z vora i'"'"'ti i.'"' "r" pi"ii"-,.

i;"W:::;:V::'l;y,*:1r'Ktr'".H,:1ff :l::Xt"J:6

,,b'relji. pnjatetjima. dnalvenim institucijama novianoj pomoci' udru-

,:uma. kiubovima, mjesnim organizacijamd i lrlo daljc'

I \c donositc naglo *like o.tdP Akojc Pannerova bolcsl dugo traic-

f". ri.roi"". u._aug. *emena proveli bez druatva' prisnosu i spolnih

,J",i*.i'o,*t. * ti *"omilal;. a oslecaj olaksanja koii ic 'est

no{liie

utontania dusolraine bolesli motc vas Polaknuti da potra'rtc uljchu s

J;; ;*;'"; u romu nema nicesa loscg Mcdutim vJzno ic ne

,lorio,itr'prebrzo dugorocne odluke vat je osjciai "i Proclcnu iz8leda

)"iri"e'"".irl".ilm" p"ljuljan. Najvjerojatniie ncicte moii donijcti

naiboliu odluku. Fiuth j; lo wlo saieto iTazila rctenicom: "Kratko-

roino, poruka gta'i - lzlazite ali se nc udrvajtc l o islo vriicdi i /r sve

n,raie ietlf" it*e. p;mjericf,. selidbu. koji de vas udaliili od kmga

prijatelja, i sliano.

5. ZatraZik pomoc kad vatn urteba Josjedanput Pogledajtc u osmom

poglavlju od]eljak o zarobljenosti tugovaniem Ako vam se uiini da ste

zarobljeoi tu8om, potrazitc pomoc.

Gubitak brata ili sestre

Odnosi izme.lu brac€ i sestara mogu biti iak i raaolikijiod bra'nih'

Neka su braia toliko bliska ("krv nijc voda") da jc njihovo inturiivno

medusobno raamijevanie Sotovo telepatsko Druga se oPet vcoma

uoie, iotco se ne fidaiu eisto. Treci, pat<, nisu ni prijatelji nili se vole' a

ima i takve brace koia su otvoreno nePrijateljski raspolozena i borbena

Uopccnja su stoga vrlo nezahvalna

Medutim, ono sto sva braia imaju zajedniiko' svidalo sc to nj ima ili

ne. iest nrollosl. Istnnvanja pokazuju da braca bliskc dobi (manjc od

rri s'odine razlike) u ranom dlelinjstw u proejeku provcdu viSe vremena

rai;dnonego ijednood njih s rodirel;rma Sroga' rako se udaljc kad odra-

stu, mnoga braia imaju vcliko zajedni'ko iskustvo mnoEo pnsnue I

skovilij;od iskustva proslosti provedcnc s roditeljima

Osim sto sudio vas€ Proslosti,brada Pripadaju va'toj gencraciji Sto-

ra Driicrnia sm(i scstre ili bralr mozc n0 vas snazno djclovari Ovisno

i "iJ.

Ja"o.", rnot"" bitipotrcscnr bolctu nekosa talo btiskosa ili

iato stc u potpuno neprijatcljskim odnosima) sretni Sto se to ne dogada

Nekolikoje opcenitih smjemica za sve oblike odnosamcdu braiom'

Ipak, treba dviie izdvojitii

t17

j,tt.rdfl#r?ffi r:'trtr;".:tfl,fi {"xlrh,ir:':"""::r,;*-r;1;+1i*ffi **:*l,?,ii;ffi #-;

Gubitak

efiq#F$ffi#fi***ililffi*ffi,ffigftr:#"ffi,i'fi:-d,t:ffi

trffmffiffiMato di ete kaobolesnikov srodnik i kao bolesnik

,.,,L",#i;.,;iill ;i:.:Hl ifi :!.ft ,li,T^*;;;l t8

olirct;i, urjecaj, znat,..ije-i

t..'{j€dice razliditi,su i poseb za malu djecu. U ovom cu se odjetjkurl{pnJe bavrti probtemima s kojima sc suaetjava dijere koje umirc, arlil:-T,.,f,,:,?l:.''lkrlnasraju kad se dijere su.eri sa smrdu nekos iz' rnrreut ur bl ,skog prualet ia.

Dijete umtre

. Kada,god r.azmisljam o umiranju djecc uvrjek mr pred odima isksne

rLsan osobrtr djeaak Sjmon, koiemuje bitojedanaesl godrna kad sam pakdjeinici s paratiTom nogu i rrupa kao poi.

rtcdrcom. Mogao s,e duliti rukama, ali sc rumor tvrlo riledak tip) nakon

lll"_Tli: ffJ:Jilrfif, i djcraku jc. prcma procj"nu,na. osriro ""'no

Bro je ro vrto bistar djeaak, pa iako ga nisam iaavno liiearo israosam \e,s n-irm stagatrca (zanimljivo pedagosko iskustvo ycr ji u igribioDour.oo mene). Nrsam znao kotiko diecak zna o svojoj boiesri, ikakosam Dro samoJedan od tijeanika. a usto nisam znao ka-ko bih o roi rcmizapooJenuo razgovor, nisarn s njim uopic razgovarao o b6testtMcdutim.jednogdana kadje u igri itagat,c; sto2io no*Ui". ,.Sf..u ;l.iuprrao sixn ga (brta ie lo vise Sala nego bilo Sro drugo) ,,Koliko /ratg:.13i.:li:11. p:cr"qao.me ravno i oer i rcrao: ,,iedanaesr godina.::rllnles€ca '

b.' danal'Nisam znao sro bih mu na ro odgo\orio, raloll^l1l.i11llllill".lcdiri. osjeiaruci \c vrro neragodno. :l on je douao: I umtrem cenltmetar Do centimetir,,

",_l_"Tl :lo. 9u". :*o

jasnu sliku o rome sro sc s njim dosada kao

;T;tca:Ie'o me re nauiiloda nikada ne r,cba podcjenjivari razimijevr_

. Tema o smni i djeci Sotema je. ponaj prije cu govorili o razumire va.nju zraccnJa smnr u djece. Ono se rijekom godinr i saaiievrniem ;iic_nJa. rorom cu.na veslj reakcije rodirelja na gubilskdj"t"rii, konucno. drrcu nexe praktrcne smiemice u borbi s rim golemim gubitkom.

Razumijevanje smrti || djecc razlitite dobiMalokoje dijete mtade od Der eodrna I

""'r,""i" ili,"- ji.L#i"?; ;;i:i.il';:"iffi Tf ifi:i.',:ffi:;osJT_aJ,o weme,nu. Za mato dijere pojam ..sljedeci

mjcsec,,ili ,.slied;&goorne

.ne znaai mnogo. To dn gim njeaima znaei au malo Or""u t oi"su ozDrUno bolcsna objdno nisu zajkupljena mislima o smni. trijitr rnn6_::,,r^T::1.]:"_,1,'li "isu

rodirctji (irr nerko drusi rkoje rcmelj njihova

;l'"":il ;illt'i" jXX'ff 'l;i:ljtl'.;Tl;,.i;";#ill.fiX, ;ht;i| | t

Najvainije Sto dUere u.ranom razvojnom sladtu mora nauaiti upravojelo da se lj.udi wacaju. Kada.se dijere preshn€ uzremiravari sto8a Stojcmama o[Sla (6ak i na n€kotiko minular. znak tc daje malitan ro nadeionauaio. To.znaai da ie se mato dijerc koje umirc umuiri samo roOiii_l,evrm pnD,vanlem I nece mu trebaripomoc kaoodrastima kojis€ uz svebore r s apstrakrnom idejom umirania

Dje.a u dobi od iesre do desere Sodine Jnainju shvacati kako smnznacr neslo konaano, altjos nemaju ivrst srav o svojoj buducnosri. Tako,raxo su mnogo vise zabrinuti zo sadasnjosr n(.go gLo su ro manja djec.,ne raznisljaJu mnogo o buducnosti. Umjesro roga, snaZno reagiralu naogarutmj. rto im namece bolest (ili lijetenJc) i /elc mali tro viS€ oboleslr. odnosno zalto im se prijeai radili ono llo ielc.

.. .Adolescenri ic najvjerojarnije bili ogoracni na svoj kr.atki Zivot.Kada dUetc poslaJc adotescenlom. orkiva svojc \posobnosti i dobivasliku svojih mogudnosti. Moze odludiri o moguioj liarijeri ili hobiju ko-jim bi se Zeljelo baviri, iti more otkiti kat<o postiZc posebice dobieuspjehe u nekom Sportu ili nekom predmetu u ikoli. Kako shvada osob-n€ moglcnosri,rako poainjeiatiri za gubirkom svega iro bi mogao Fo-sucr. a tomoZe biri rragiano I gorko iskusrvo i 7a Inladog boleinlka;zadlanove obirelji. cordina i spozna.ja o neiskoristcnim moludnosrima ra_zlo.gom.su bmtovnih reakcija u tesko bol€snih adolescenita, primjericeodbianje uzimania liJekova ili nQrihracanje savjera. foie poznaro kiopoDunar otnor (acttng.our). Takvoje reagiranic na lom stupnju razvojaaeslo pngodom velikih Zivornih Dromiena

.NaLon.prikaza reakcije rodiielja, dat iu prcdloZak prema kojemumoZete ocijeniri. koliko vase dijere razumije Sro sc dogada, re ivojupod*ku prilagodili diererovim Dotrebama_

Roditeljske reakcije na dijcte koje umire

, ..Za veirnurodirctjamogrmosrdjetetovesmrrinajsrrafnij i jegub,rak

J:l' Togu zamr$ir'.-Bot koju rodiretji osjecaju gorovoje ncmogucc opi_

sar. Kad rod'teU kaze ne*to popur ',Kad bih makar mogao urnrijeri um-Jesto svog djeteta", ne sumnjam da to doista i misli. -

Nekoliko je elemenata koji tu bol aine rako iaazirom. ponarmiic.broloska veza izrnedu rcdrrclja i djece izuzernoJcjata. OnaJejd;;j9l1""ll.q*l.bg koii osigurawju prerivljavanje s\akc vrsie. re suztvonnJ$( Instrnktr". kojl pnvtaar roditelja i dijctc. snazni iduboki.

. . Drugo. posloje veze osjeiaja odgovornosri. Vi, kao rodiretji. doni-jeli sre dijele na svijer i odgovomi ste ako se dijete razboti iti unrc. Iop€t. osjecaj odgovomosri (koji brzo srvsraosiei;i krivnre) dietomice ieuroden i biololki. Slo znaar da ga niie tako Dorisnuli.

' '

120

Treie, uz osjedaj odSovomosti dotazi i osjccaj bespomoinosti Vi

|Jo rodirelji nc motele popravilineslo Sto ie poslo po zlu kao Ito slc do

'rda obiino uspijevali. RaTlog vise za osjeiaj krivnjc

Usto, tu su i dnrltv€ne i filozofske sastavnice boli Djeca naproslo

ri\o Drcdodrcalma 7a lr|,iranje prije svojih rod'relja To se 'ini

nenrr-

rodnim. Ma kako to naivno 7w&lo. mnogi su mi rodilelji rckli krko

diietc koie umire dovodi u pitanje aitav njihov Pogled na ustrojsNo svi-

rcia: ro ii remelino narulavanjc njihova videnja wemira i. oPet dubo'

ta snaga. (Ta jnaga nije nista manje snaha kad ie rijet i o odralom

dicretu.) Roditelji .s€ jednako osjecaju kad imaju sedamdeset Sodina' a

umire im dijete od pede'sct.)Tu ie ioS i snaran osj€caj. koii svi mi imamo dajc dielinjstvo doba

vesehazadovolistva r zaitrienosti Bolcsl Je dio svijcla odra\lih' ncsto

Sto nas snade kada to razumijemo i mozemo se s tim boriti Bolesl u

djetinjst!! urrsno je nepravedna, to je brutalan napad na nev'nost

Takv'su osjeiaji vrlo duboki Ikadadijete umre, 'cljazafionalazc-nicm krivca velika je. Rodirelji se obiano mcdusobno optuiuju icsto

arpumentrma kao "da si sarno. " ili "za3lo nis.

Za sve roditelje u to.i tlagianoj situaciji vaznaje svijest o vrlo vcli-

kom riziku razvoda. Tako, zamrziti se i okrivljavati sc medusobno za

ono lto se dogodilo postaje lako, jednako ta.ko kao i okiviti brak za

dietetolu boleat ismn. Poslj€dica j€ ;elj a za bijegom i novim podetkom

Ako sc nad€te u takvoj situaciji, trebali biste Pokusati shvaliti silc

Loie vas razaraiu. Ako shvatile kako gnjcv I bijcs koji osjedatc nisu vaia

krivnja, ali ni vakga braanog partnera. mo2da dete sprijeairi opasnost

koia usroiava va3 odnos Moida de vam trebati pomoc RaTSovarajle'raiumiie sc, ali se ne ustruaavajte potsazitipomoc sa strane lma savjc-rodavnih sluZbi, tcrapeuta i skupina oZalosicnih roditclja koji su 1o

Drosli i znaiu sto lo znaai. Mnogo je ljudi koji mogu pomoii. medulim;e mosu niSra utiniri dok ne zarazitc njihovtr pomoi A vi ih nciclc

Dotraiii ako duboko vjerujete kako je za svc kriv vai bratni partner (ili

vi) i daljc sc iscrpljujete u kivnji, bijesu i ialjcnju

Klko pl|niratiL Obaviicsutp :! o bolesri Kao sto sa.rn rci priie spomenuo potrebnc

su vam informacije kako biste djelotvomo nlanirali. medulim' 74 to nue

Dotrebno Doslati sEutniakom za dJelelow bolesl Osieiaj b'jesi i nemoii

lbog svega Sto sc dogada ae$o roditeljc tiera na skupljanje bczbrojnih

infoirmacija pod prerpostavkom kalo sigumo posioji ncsro aega seJoi

nitko niie.sictio". NaZalost, wijeme izgublj€no nao aktivnost jc oduzc-

to djeteiu, i to siluaciju kojaje i b€z lo8a dovoljno teska 6inijos tezom

l2 l

';X :,ffi;K !i:,:Wff ,i ;fr i?:","1: il\i,;;ti#".r:#ilffi ;li',1ff liff ',f,i,i'j"ji::".-"'-f f,+"#:Hii""Ff#mit-:iti+1',i*td**rd*,,il'i*litato ako vas dijete pita o u[nrranju. prije nego oOgovorite. provjerite ni

*:Iili, i'i,",.. fr i,l;ril::"Jifi r::."i ;*,:'ififlt ?lii;t*nil$*,"TJ;itili'isr-.:,:ffi riT""u*#*{irl:i:#fr r::j,"il]l T:i:.'r#;'#-ff ;tl ti":.'ii:,t: ;.1';',,,1;P;Pq;q;1:;ffi *"ilis:'*1il'r.',:;ft i ittl m ftinrcr. nasroj te pron a(i natine kako biste Sto virri mo:da vase.dire,e zer *r" *i.'". o,*'JffiBt$:.j|

lH;f*liimf r3 !i,Hf#i$'l:#r*rnl,n.t i:y;l*:r;:U:1i"'l''i;i:?ff ;lffimia

vriiene koje prcosraje {posebni intere-Dobrde_okrutiri se prtatetjima. [4dda priiarcl, neie uvijek biri na bp;i,*,* j#i?i"_,.,li,E*:*":x*r^ii'r.gp".;,"r

ffi 5fi,j"U'i{',"fl:,fi**:,:,Sl,il#ft Iflfr *;#E.';,jl,ffi,*ii:.{';,;tr,#fii.;:^w:ru1 "t*i: *..;:fi :"-::idli:;il::; ff :i H,iJf trl";t22

5. Napravite planow iza ostale clanove obiteui. O probl€mima s kojimasc sudeljavaju djeca kad im umre brat ili scstn govorit iu u narednomodjeljku. Medulim, wloje vazno pri pknnanju nc zrboraviti oslalu djecu-

6. Ndstojte da se zivot koliko je vise nosuie odriia omalno. Za vaiesc dijete zbog njegovog zdravstv€nog stanja svc mijenja. Ako jemoguie, osigurajte miran iivot u obitelji. Nije to lako postiii, jcr scaesto ide iz kize u kizu. No kad godje moguce, zadriite za dijete prividnormalna;ivota. Citajte mu i dalje prije spavanja, aak i kada ste s njimu bolnici. cledajte uobidajene televizijske €misije, razgovarajtc o njima.Pripremite neka dj€tetova omiljcnajela (kod kuie ili u bolnici) unatoatome Sto nema apetita; uobidajeni postupci pruzaju utjchu i vama i djc-tetu. Kad god mozete, uainit€nesto vei poznato: ukrasite djetetovorma-rii, kupite uobidajene dasopise, nabavite najdra;c vidcofilmovc isliano.

Razgovor i slulanjeKako sam vei pokazao na poaetku ovog odjeljkau priti o Simonu,

mnosa dj eca pokazuju zrelo raz umijevanj e svoj eg loicg stanj a, koj c pre-lazi oaekivanja odraslih. Dok s djecom govorimo o bolnim temama,obitno nastojimo sniziti sadrZajnu razinu razgovora. To jc stoga sto scpodsvjesno nadarno da dijete neie posve shvaliti situaciju, a time ie inas odrasle poltedjeti boli.

Dok razgovaratc ili slulatc svoje dijctc, moratc ukljuCitisvc tchnikcpozomog slusanja o kojima sam, uz neka druga vaina pravila, podrobnijc pisao u drugofi poglavlju.

L O.laberite pogodan trenutak za ruzgonr. Katkad je rijei o netenhitnom i morate odmah razgovarati, medutim obidro mo;ete odabratinajposodniji trenutak za razsovor. Vrije'nc prije spavanja ili za voznjeautomobilom trenuci su kada nas ne ometamnogotoga. Nemojte razgo-voromprekidati djetetour najdraru televizijsku emisiju ili isru u koju seDdubilo,jer iete mu samo smetati i neie va! pozorno sluiati.

2. Ne zaboravite daje djetetova pommo k1atkotrajrd. Dijctc sc ovisnoo dobi i sposobnostima, samo nakatko moie potpuno koncentrirati. De-set minuta za maloje dijete dugo razdobljc, pa aak i za adolcsccnta, paje bolje (ako je mosuie) imati nekoliko kraiih razgovora neso jedandugi. Morate biti spremni na iste razgovore nekoliko puta,jerje pamienjeograniieno, a dijete da bi se umirilo, vol' da se

'sti razgovor ponavlja.

3. Prouj erite koliko je diete.irvdrilo. Nemojte nadugaako objainjavatia da ne provjerite shvaia li dijete o 6cmu govorite, odnosno treba reiisamo ono Sto dijetc razumije. Ncmojtc sc pokuiati izurii kakvom brzo-

l2 l

plero"m. nciasnom frazom, aat ni onom "iednoga dana sve cu ri ro objo_

iluli '** rraza nema smista. osim ako djcretu nisre vec dosra r;sa

. -_Navcst cu nckohko moSucnoslr s kojrma se mozcte postuZiti kad,

IT-:'l.j:f.1"1 ":ysgdno piranje. Mnosa su vam piranra kojr reskoDoresno oUerc poslavlja i te kako botna ati naqrojte odgovirari poSrenoi dosljedno. kako nc biste siruac,Jujos ipogoriatr.

Botesno dijcle, primje.ice, kaze:

Kad te ni biti botje?

tlmalc nekoliko mogudnosri

IMoiete reci:

Za o ne pital lijcanika.?

i

Pricekaj, pa ie! vidjeti.

a takvim',izbjegavanjcm',izgubili mogudnosr za po_drzavanje djctcta kad muvasa podrska budc pofcbna

It

Ili mozcre rcii:

a ako mu ne bude bolje,nece vam vjse vjcrovati.

tIli moZele rcii:

Uskon te v'.je n"te toljeti.

124

It

IIi mozete reii:

Pomogli bisno ti, kod bisno

5lo je istina, i tto de mozdanavesti dijele da datje pita:

A zalto mi ne noiete pnoli?

tTada moZere reiii

Ponoje problemi koje nitko, ko_liko Aod zelio, ne noZe rijeliti.

Tako razgovarali s djctetom teskoje iroditelji ncma.iu iskustvakojcbi im pri toire pomoglo. Potrazile pomoi i u drugim zdravstvenim

Suztarira, ato pistojc. (Mnogi djcaji odjcli imaju dj€'je psiholosc ili

iskusne socijalnc radnikc.)Ako nema nikoga tko bi vam mogao Pomoii, mozete se korislili

knJigami. Ima knjiga ncprsanih uprrvo /. teiko bolesnu djecu u rr-

zlieiioj dobi isrupnju razvoia. Osim toga. ima knJISa(uglavnom namUc-

nlenih zdravstvenrm struanjacima. ali kori\nimi i 7a roditelje) o komu-nikaciii s djecom o tcmi smrti. Knjigesu najbolji izbor ako nemate isku-

snog savjeinika. Nckoliko korisnih naslova navedcno je u popisu knjig;t

koje se preporuauju kao dodatna Iileratura

Poslije tugovanjaBol zbog gubitka djeteta snazna.ic, dubokr i dugotrajna i aesto sli-

iedi Dredlozak izlozen u osmom poSlavlju. Uz navedeno u osmompoglavlju. evo nckoliko natuknica kojc ic pomoii da se vi i obitelj po-

slije djetetove smrti stabiliziratc.

L Pokuiaite ne idealizirari Gubitak dj€teta prcgolem je gubitak' Pa selako skli;e u idealizianjc lzrazi popur "uvijck je bio najbistriji", ili

"uvierena sam kako bi postao slavan znanstvenik, pisac ili glazbenik"

udaliit ie vas od stvarnosli gubi*a. Takvc izjavc' uslo' kod ostalc braiestvaraiu osiecaj drugorazcdnosti i nezeljenosti Dakle' ncmojte Prcviseidealizirati izsubljcni zajedniaki iavot.

2. Nenojte se prcdugo vezati za pred et(. Poslije djetelove smni teskose odluiiti acga se liliti. Djcdje igratke iodjeia obiano su neka vrslAdodira r podsi i rnrka ("nrzrvaju ih rranzici iskim nredmcrima"). al ikadatusovanri ut inisvoie, t rcbr l ib istc ih ukloni l i Tu nema odredenih rol t 'vai medurim tkao iro

'mo vrdjcli u osmom poglavliu) ako se gre(tir't

drzite djeajih stvari i ne viditc nikakav napredak u smanjivanju Jaiinctugovanja. iad ozbiljno r^zmislitc o pomoil sa stranc.

Mozda biste djetju sobu - kad za to budete spremni trebali prctvoriti

u neutralnu prosloriju sobu zz Sostc ili radnu s.obu Nemojte djetju sobu

Dretvoriti u ivelistc. Ako si lo morclc priuititi. otudite svc osobne komadepokudstva. Izbjcgavajte govoriti "bio je lo uvijek Jornyjev najdraz' stolac "

3. Ne donosite naprelac velile odlde Kao sto udovic€ trebaju izbjega-vati novi brak dok sejos nisu posve oPoravile od gubitka" tako ni vi nivas suDrua ne bislc l;ebali poteli planirali buduii zivol ubrzo poslij(tako s;fe;oga eubfrka. Ns,noJtc s? odnnh odluaivati 2a dnEo lij'hN€ki;arovi tako odluac prebrzo "kako bi nadomjestili umrlo dijctc".nadaj;di s€ da ic ih to osloboditi boli tugovanja. Nazalost. nije rako

| ]5

Ntedno sc dijere ne moZe nadomj€strri drugim. jer svako je dijere po-

;?f:oltlil,Ll:1.u. biro bi nepravedno prema drusom djereru..a i

4. Podijelite.swju bol selehiyro. Nc moZete svoju rugu posve saiciti od

il'1?.:T,:{idiilil::l"3fi jr:,.'"\,i_:*iT;.Tk';,.";:r*i,ffj:iiiii,-:'l# jllT",'-Xfi ;ff ff 51"*Jifi :ifi,,H",itffi{nrl";,"T',i.,111';iL:?if,".;:iilitl"'[1,1:l*Tki5 Ne ust utuvajte \e zdtru:iti pomoi. posto

,i*aiti+i;r;i,T*,'#t**ii:l""*.-*i1*'.,,#;I";f $r;T,}'*,:r.lill#i?iffi i#*ffi *ii{H*:il;:H"Hi:]ffi #.'i;l'.i""fi;1y" "'' *";'e'"""i". p";,. *

Djetetova reakcija na smrt roditeljaNajprije iu se baviri djercrovom reakciiol

tlly'tgi,f:**:"*i#ffi iH";ili:.ilrffi i"i,::,[l:f Tl;,::Djeca i roditeueva bolestTijekom retke roditeljcve botesti. djektora ie reakcija biridjetomr_

iiffi il.:ti:';,fi :[:"::*H.,Tl1il5]#"..i"iu:* j:'.".,tii:ift iil iTiJ,t g,j:tf *,=lrffm,rs:x#.,H1;oa rrpr.botove. te da nije kakavjc bio. To mozcncrijetko uperenu prema u"r*,i".,"ai,"-r';". s',.f;il,?i'iiffij,jitl*:nje mogu se pojaviri mnogo prijc smni. Ako

Fir"{6llr:*.m":;*dy,;,Th#,,*..:",,fi ["#ll.r]T:ngmo ni qa:njl i.wterne koje zdravi rodirelj p***:. roro"t-ku Jvroze ga ptaSiri i botesnikov izgled. more biri ;;".ir""i, rn"a;";"_iiiT,1i,llilXX?;,i*,,- mirisima. sve ro zahtijev".q,v;*1"rl" a;"-

126

Prrktilni m.li srvjeti

t. Nenojte Aeran dijete da rudi neib ato ne J"/t Umjcsto toga'pokusajt; dokua'ri slo sroji izs odbijanja obicno jc rijea o uaemirc-;osd ii strahu. Ne zabor,vite da djeca svojc emocijc adie izraTavajudielovaniem n€qo riieaima Ako odbrjaju posjelili roditelja u bolniciniotrfa ii plasi bolnica, bolesl ili ne ?naju sto bi rekh Potaknrte diietcneka boleiniku pnea o rkoli. prtateljima

' slieno Djetetu jc o takvim

temama obiano iako razgovarati. a na bolcsnika dicluje umirujuce

2. Diet Dosiet neka bule hardl Pokusajtc uskladili vriiemc djeejcg

oosiiris wernenom t<o.je je najpogodnijc 7i bolesnika (primicrice J'o-itili uzimanla tijettova protivbolova) Ako jc botesnrku sruporu ili bcz

sviiesti, neti dijae samo nakatko ostane uz njega Uminte ga govore'i

mu kako roditelj vise nema bolove

3. UuiuAite diiete u nekc aktiltarti. Korisno je kad dijete neito napraviza roditelia, kad mu nesto narise, piSe poruke koje sc mogu postaviti okobol€snikova keveta. To u djctetu slvara osjciaj da je koristan 6lan obite-lii. Ponesite u bolnicu i neke iSre kojc se mogu igrati kako biste uspo_;tavili int€rakciju djetela i bolesnika

4. Oteh.tj.e na/godne reakcije i ne panilarite Nemojte se prePlaiiti akodiiete Dovice "Mrzim mamu", ili "Ne zelim jc vise nikada vidjeli" ilinisto itiCno. Di.iete proavljava strabovit osj€caj gubitka i bijesa zbognapustenosti. Ne kitizirajte dijde ncgo mu pokusajte objasnili kako Jeeibvoj obitelji tesko stoJe mama bolesna. Ne sukobliavajte se s djclc-tom i ne prisiljavajte ga da se u tom Casu ponala pnstojno - samo osta-nite uz njega. i,le iaboravite da dijete koje ne pokazuje nikakvu reakcijuuz bolesno; roditelja ima vede probleme od djeteta koje otvoreno leagira'

5. PoDisite nosute izvorc ponoli Kao iu svakom sladiiu iu svakoisituaciji. trebat-ie varn pomoi - | Sto viic podrske dijete dobijc.io boljc

6. Obaviiestitu rkolu o kutnoj situaciji Buduii da roditel.ieva bolcslmoze i t; kako uljecati na djetetovo ponaianjc i uspjeh' vaho je obavi'i€sliti sftotu, kako bi uciielji mo8li shvalili moguce promjene. JoI jc

"urnije to sto vas oni mogu izvijestrtl o nekim veiim promienama u

dj€teto!'u Ponalanju.

7. Rezervhaite wiien? 2a lDtuwk s djecon Nijc bitno koliko vremenimozel€ posvelitiiieci. alije vazno da lo bude redovilo Mordr:elitebiliuz bolesnikov kevel svale ve&ri isvakog vikenda. medutim pokusailc

n.di zamienu, tako da i djetelu mozete posvelili malo vremena To po_

sliie necete modi nadoknaditi. Dijele ie vas trcbati i poslije. ali mu pnjc

sveea irebate sada.

t27

Poslije smrti roditctja

.. .Srnrt roditetja, posebicc majkc, snatve.c,na drecr.proz,vrrava,-,,.n", ."r""''.,l$ll,"l,li *;iii.l,,:f:v?znur osjecaj knvnJe i naprJrenosti. Jasno Je zasro se dijeri gubnkoirroo elja osjeca naplateno ('Zasro me je larr napustiol,,), ali ua.ok kriv-nje rnUe lako oce\,ldan V€iina preZivjclih rodirelja.jer ine pomi\laju

ffi fi .'ilrtil"i:*-r'ij":,':'j* ok ve dii*c' poa'iinj'ii" sn'zan o'jit'aj

:L ,.-Dly sg osFiaju krivirna..jcr su rijekom odrasmnja pnmrjeritn kako

il..,ii.itfl kiff '::ilTifi:j:'"il.'l llil'il' :L;*:"'i:Tlt, :i::r"#"="]l j:i.i"fi:',lFJ:'iff i: J:fl"d,iiT:uT 5i?H'ffi:i"'Tf; l:lli^:l- Tl.j:,e.*:jh:l') ro je birno za ,-*,i,'l.*"i. ai.ti.e a"ji"lUavanja gub(ka rodjtetja. Kasnije cu objasniri kalo pii.nipiri irn pro-

.Osim roq:r, vaZnoje znali da djeca svojc emocije nuZno ne iaaZavn.Ju njecrma. ( esto th rzratavaju rrzliditim poslupcima. Sroga kao rodi-::ll1T1":.lli!!' r-9mosr na promjene u diererow ponasanju. ro:v^11m:ze

bjr'Jedrnr,rnak kojiie upucivari na d iererove osiecaje. i,rom_l.ele-: lonTantu ukluauju iznenadnu promienu uspleta r: Skoti, staUu

;::ffH;ii";,i:""T*"*r. mokenje u krevei. rradanje na ponaranje i,

,, ,I-!-d. ryT.di diereru postije tuSovanja iesu posrojanosr i dos_lli",ll, l-dJ.1919"" lTke steditra nesrao ie.vrsrioilonai njegova svi_

'e"iftt+:t#::::;'"*il:;T.T:13'"ru"1#,.1:,"ilT';:u;inecet€ napustiti. Ako se situacija s uemenom njpobotjia, moratE po-

_^_Y.A]..ii:,." og .lijedc naii ccre prakri.ne savjere koji ic vampomocr trm rzbjegav.nju najCescih zamki.

Kako pruZati podrlku

'-:^!i-^*:!!!:*'' ,':'o,tu'i Monre se mroiito rrudiri djereru poka-i:: ff; ;*,lj*ffi:iii?j::lt;".::,..j: l".1r,l:1i,.["*-"il:::umnjetr". ati moZele reci "Nec! umrijeri dok rr ne brdei velik, i dok neou:€s-rmao svqu dJecd'. pravite male planove i pndrz vajte ih se. AkoKaz€re da cete sevfairi u pcr. potsudite s€ ro i utiniti. ueinjte sve katos€ drtete ne bj osjecalo nesigllmo. Nasrojle ga ne razodarati i drZire seoDecanja Nemojte varari. Nemojte navefer iziii. , da mu to unanriied

I2It

ne kazete, ostavljajuci ga uz osobu koja ga auva' nadajuii sc kako sene& probudiii prije vaseg povratka. Posljcdice takva razodarmja u dJc-teta mogu biti goleme.

Tijekom rugovanja mnoga sc djecc nodu budc i natalc spavati uroditeljskom kevetu. Ako vam lo ne smeta, pustite dijet€ neka usne uzvas, pa ga potom prenesite u njegov krevct Tada neic osjeiati daste 8anapustili, a ipak ie se buditi u svojem k€vetu Mnogi se djetji strahovinakon tugovanja vraiaju. Mozda ie traritida ostavite svjetlo u sobi' iako

ie priic zaspivalo u mraku. Takva rcgrer'!'na ponasanja (ukljutujuii i

oowemeno mokenje u kevet) cesla su i nosve prirodna Ako Promjeneu ponasanju ne poLraju. pflhvarirc ih kao prirodnu realciju na

'ugovanje2. Nadite vremena 2a svoig drlelc Recitc djetetu kada ste mu polpunona raspolaganju. fak ako ono i ne prihvati lcitr ponudu. nego se igra udrugoj sobi. va2ro je sro to zna. Nastojlc i/bicii zamku napusraniernsvih obveza normalnog Zivota kako biste se posve posvetili djetetu' jct

time situacija postaje neprirodna Medulim, povciajte "Posebno" vrte-me namijenj€no samo djctctu.

3. Sbnajte ito se dogada. Pozorno promalrajte vcie promjerc u djete-tovu ponaianiu. Raspitajte sc u uaitelja kalo dijete napreduje i igra-liscs osl;lom diecom. aesto se prvi znaci Prornienr u nonaianju polavljuiuupravo u skoli. Ako uaitelji ne znaju zadjctctov gubilak roditelja' mozdanede ni obratiti pozomost na smetnje u pona3anju, a ako ih ne pitatc.nec€te to saznati. Razgovarajtc i s roditeljima ostale djece. mozda aetesaznati ndto o neuobiEajenom ponalanju svojeg djeteta, ponaianju kojeie narceice trienie i7lua . R^z umije sc. lrcha stv alr okru/ie neoplc-ieceno.r.nrurnu, i n" r .eba si tnicc nnnrrhivi l i ' . mcdul im !abi na7' t ida se tim€ na propusti ncsto o?bil.inije.

4. PolraZite pomot ako van zaltebl U T c(ini krtianstava smn jcdnog

rcditelja posravljr golcme zahtjerc na prciivielogi rodiLelir. iu r.$po-redu vremena iu novoi novaanoJ situaciji. slobodnom tremenu iener-ai i i . Sh!at i te kako nc mo)elc sami uatni l i s!e i to ste do lada radi l i , ' r -j;dno s pannerom. Stoga popisitc vaac nolreb€ i moguinosli pa nadrtenekoga lko de vam pomoci usporedili oba popisa- Moida vam lrebajurek male swari, primjerice netko lko de priduvati dijete, pomoci prikuhanju i kucanskim poslovima, ili vrm jc polrebnn stmana pomoa gle-dc obmzovnih i psiholoSkih djctetovih potrebn Nc bojte se zatrazitipomocjcrje to u interesu vn\cga djcleta.

5. Paziv da se rvi Aae svojih nlosa. Poslijc gubitka roditelja. dijetenastoji "Feuzeti" ulogu izgubljenog roditelja kako bi popunilo prazni-nu. Djevojaica nastoji zamijeniti umrlu rnajku i voditi kuiu To se vrltr

129

6€slo dogada. To je morda i dob.o. jer se kci osjecr potrebnom i Zc_ljenom. Osrm toga. moZe srnanjiti osje@j gubi&a. Medutim. opasnoslJe u-lome ato to moze ugroziti normalan razvoj i rast djeteta. Alo djc-vojdica od deve!-deset godina posrane kudanica. zarnjeojujuci majkir iDnnuct s€ za ostatu djecu. nj€zino odlastanje i razdoblie adolescencii€bil ce otez.no. Daljnji se problem morr pojaviti kastrije. ako se oGooruo ponovno ozenrtr I uvesli drugu odrasltj osobu u obirelj. To znaaizamJ€Du i djeluje kao odbacivanje djetetove nove ulog€.

Ato va\e.dijete pokulava preuzeii mjesro urnj.log rodit€lja. kolikose god ro.crnrto konsnrm i draSocjenim gledano katkorotno. razgova-mlre s neklm Kkusntm u tom Dodml;u

Rqzgovor i slulanjeI Pozabavite se osjeiajen krivnje ple neso sto prcratte u prchten.5lo Cesce naglaSavajle finjenicu da umrli rodirelj nije ,elro napustitiobitelj. Morare isralnuri kako se dogadaju stvari za koje rido nij; krivi.koje odrasli ne mo€u izbjeci niri ispraviri, kolito god ro ,eljeli-iti ko_u(o go<r u rjesavanju drugih problerna bili uspjeini postije Lestiejcvesmm, Kuth te ro postrgta cnanjem pos€bne knjifice za svoj€8 malisana,Micha€la. Nacnala.muje obiret, prica u kojoj ie orac bioltirajno uti_lerl i. paca-majka i njezin nati pria osrati su sami u gnij€zdu. To jcpostala Michaelova naj&ai. k'Uiga i on bije iirao ,rojini ;gnera-'",obja-injavajudr im Sro znaai smn. Rodacima je bito wt; tuio i teskoslulati-Michaela i pri rome se smijesiri i suradiad s majkom, medutim,toje Michaela odobodilo kivnje i omogudito mu prihv;canje onogaSrose dogodilo. Ovisno o djeajoj dobi. nekotikoje hiiga koje ie bavi tom

2,.. Ne pla9iP se tj!.t nia. Rodirelj kojije umro igrao je vaznu ulogu uojerero\,,u zlvotu, I brto br gtupo i opasno ponasati se kao da nte talo.Moja pacijenrica Frances. postala je udovicom u ranim tridesetim codi_nama. Poslije iznenadne suprugove smrti. ullonila je iz lcude sve SIo biJe mogto na njega podsjecari. njegovo se ime nije spominjalo. U obiteljise nt€ rugovalo i iivot se bez njega odvijao uobiiajeno. Iakole ro f#-ces pruzro mogucnost da o&nah nastavi svojim Zivotom, izlzerno jeteiko bilo za djecu koja nisu imata prilit€ ug;vari ili s nehm razgovl_Iali.o ocu. Takva j€ sirructa doveta do velike nap€tosti u obiElji Ne_moite se stoga plasili usFlomena i podijelite ih s ostalim alanovimaobire-lji. Zadrzile.slike {il' filmove ako ih imarc). osobito ako je na njimadrjete s.umrlim rodrtelj€m u nekoj njernoj sccni. Akoje vama privifebolno gledari forografijc. sravile ih u atbum gdj€ ih dijeie moi! itedali.

130

zacijelo, tuino je prisjciati s€ lij.pih proslih vremena, medutim mnogoje bolje to u6initi i prihvariti, ncgo sc pretvarati da ih nikad nije bilo.

3. Podijelite:wju hlgu a priniercn natin. Bududi da od djet€ta nemoiet€ svoju tugu lrosve sakiti, i ne pokusavajte. Ako pokusate sakritisvoje osjeraj€, dijete de seosjecatijosvise iskljuacno i odbae€no. Vazan). i noCin kojim l^aZavate svoju tugu. Sluzite s€ djetetu razumljivimjezikom, preciznim u aadenju ("Katkad sam tuZna kad mislim na tatujerminedostaj€, ali uskoro iu biti bolje, medutim tonemavezes ljubaviprema tebi".) Trebate dijete zaltititi od svojegagolemog oaaja. N€mojteSovoriti: "Tako se osjecam da ne marn hoiu li se moii s tim boriti."

Kada govorite o svo.iim osj€Cajima, budite svjesni mogudeg djeteto-va gnjeva. Obidno je gnjev usmjeren na umrlog roditelja. Dijete jegnjevno Sto gaj€ roditelj napustio. Stvad sejos mogu i pogorsati ako vi,ili netko drugi, pokusate umanjiti djetetolu bol slikajudi vedrim bojarnazagrobni;ivot, primjerice rijeaima: "Mamaje otiSla na divno mjesto,gdje je b€skajno sretna." Takve de rijedi u djetetu iazvati .ios .iatiosjecaj napustenosti.

Djetetova reakcija na smrt brata ili sestre

Smrt brata ili sestrc takoder djelujc razarajude, naroaito ako su braiabila bliska po dobi i ako su zajedno provodila mnogo vremena. Dijetekojeje osialo bit de jako zbunjeno i osamljeno. Ulrosit de mnogo vre-mena i energije pokusavajudi rijesiti zagonetku zalto je bio "izabran"brat ili sestra, a ne on ili ona. To se more posorsati ako se poslije smrtipoane idealizimti ili glorificirati umtlo dijetc - iako u najboljoj nanjeri("Tvoj brat Bobby bio je uvijek lako dobar i veseo.") PreZivj€lo dijetepati od osjeiaja kivnje Stoje rivo, a umroje "dobar" brat (sestra), i timegubi sanopostovanje. Kao i u sluaaju smrti roditelja, dijete ie misliti ilirazgovarati o tome kako bi se Zeljelo pridruZiti umrlom bratu ili sestri.To se ne dogada aesto, ali ako se dogodi, potrazile struinu pomoc.

U sat€tku o temi djecr i umiranja Zelim reii kako postoje specifi6nidimb€nici kojih moraie biti svjcsni. Pokusajte razgovarati s djecom nanjihovoj razini i ne zaboravitc kako prolazc kroz koloplet razliaitihosjecaja, pokGavajudi si objasniti pojam umiranja. I, konaano, neustruaavajte s€ zaEaZiii pomoc. Smn u obitelji razomo djcluje na vas,ali jos razomije na djecu. Mnogo je korisnijc potra:iti pomoi odmah.dok se problemi tek naziru. nego aekati dok bude prekasno.

t l l

Dvanaesto poglavljc

art \ar . r rAIIJJ I Dolesn demenctle

od AIDS.a iti od botesri ko;c izazivaju guUirak r;c"iri"ii ri"r.,l" ",'

--_,y l.*.' vntabolesti nije birna Svi procesr opisani u prethodnimpo-Sravrj,ma nastlvtjaju se. a sve Sro poma2e komunrkaciJi ianedu bole_srxKa.r prrjarela tunkcronirat ie neovisno o romcjc Ii 6lcsr ral dojke.oore$ morornog neurona iti AIDS.

'olom cu se poglavtju usredo@diti nr dviJc situacte u kojimal:.l,Tfli,lTlT.9r 9*9i naro.iro Fska: kada boresnjk b;tujc

.. . MeguriT, !:s]gieodfdeni drustveni dimbenici (pos€bicc kod bore-\tr kao,jlo ic AIDS, koji orezavaju pruzanje pomoii. i u o\om iu scpoStavUu upravo na njih usredoloairi.

AIDSvjeroJarno vas ne rreba podsjciali kaloJc AIDS bolcsr imunolotkoa

susrava_ a rzazrvaJe vrrus. Virus s€ prenosi s€lsualnim odnosom. ielor;KoJuJc pnje raDrla zaraima osoba. transfuzrjorn krvi (dok sc niie;vclaxonrrotar rtr maJka zarazi felus u svojoj ulrobi. Satn virusjc dosh slabr raxo BaJc rz\an tUeta ubili. Ne moze s€ prenijeri normalnim sociialnimT:I1I.T, l , r redmcrima koj ima su sc srur i t , bolcsnici obot ict i odllJ:-a Nal(on zaraTc lirusom. u bolesnika sc moze ah i nc mora raz_vru oot€sl. Ako se botcst razvijc. bolesnik postaje podlozan razliailim:11:kc'r-aii: lk!ucul'rdi n*e specifi rne upire pruti. d..,a,ij;,r;;;i:ilT. l.ih:T*g! populaciji. virus rzaziva odredenc rumore. uk_ijucuJuci rik roze { Kaposiltv sarkom). i firhfom trak Iimfnih :tijezda).I oJe oosra cest turnor. medulim. vecina bolesnika koii boluju odirmfo_m€. n€majuAIDS. NajvaznijeJe ne zaboraviri _ iak":. ,.jt" a.llii *(rntcntca doR \,tacta lakva ahosfera i preljerivanjc kako sc sluaainimxontal(tom s botesrukom ne moZc zaraziri AIDs_orn. eJ<o vam priiareljrma Atus, nccete se zaraziri ako 8a posjctirc

,.-, M€dutim. kako je.populacija homoseksualaca doisra skupina viso_Kog r iTrka za dobivanic AIDS_a. postoje imnogi druirvcni pr i r jsci na

*Is.l1f :1 AIDs-a i.njihovc rtnraretje Strah i nepovycrcnje prema

nomosckruatcrma - dru3lvena nojava poznara pod rmenom homotbbiir

t32

- duboko su ukorijenjeni u mnogim kulturarna. Kao i kod ostalih stra'hova od pojedine skupine koju je lako identificirati, taj se strah lakoiskoristava. U tom pogledu, homofobija s€ n€ razlikuje od rasizna iliantrs€mitiana. Nije tesko uvjeriti jedan dio populacije kaLo smo MIrazliditi od NJI H. Tako se uvijek lako i brzo stvarao stfth i nepovjerenj c.Ako morete dokazali da ONI boluju od neke bolesti stoga Sto ONI neStorad€, i da su stoga prijetnja NAMA, mozete potpiriti vatru samooPrav-danoe biiesa. Takvo rasudivanie dovodi do naivanja AIDS-a "peder-

skorri kugom" tto podrazumijeva Boiiu kaau Zanimljivo je kakopusa& mnogo tsre odreduju kao ONE, unaloa ainj€nici Stojc broj um-ilih ousata mnoso veci od umrlih od AIDS-a Prirom su ONI (pusaii)

dois; pijetnja NAMA zbog pasivnog prBcnja Drzim kako razliait od-nos prema navici pulenja i seksualnim Pristupima IeZi u dnrstvenim ta'

buima i nelagodi koja je uvrjek prisutna uz temu selGa Tako je veisDr€man izvor stlaha i n€aanja moogo lakse potaknuti u sludaju ,rtavaADS-a. Daklc. bolesnik od AIDS-a na druSoj jc strani ogradc' ne naNASOJ. Uskaduju mu i najobie-niju druitvenu obzimost i suosjecanje'koie mu ne bi uskadli da boluje. recimo. od multiPle skleroTe ili artri-iisa. Corovo se aini kao da patnja bolesnika koji boluje od AIDS-a z,'pravo" i nije patnja'lerie sam za lo kriv' Nitko ne bi ni Pomislio isli

alav primijeniti i na bolesnika koji boluje od raka na pluiima izazvanogpusenjem ili adolescenta paraliTironog od vrata nadoljc zbog prometnen€zgode kojuje sam izazvao vozeii pijan

U odredenom smislu AIDS danas ima isto mjesto kao sifilis ptije

stotinu godina. Tada je sifilis bio ubojica osvetnik koj i j e karnj avao otekoji su iijeliti.pa Eaf i niiho!'u djecu. (U dvije lbsenove dtsfne Duhovli Lutkina kuia poj^vljuiu se likovi zarazeni sifilisom. :to jc kazna 2aniihov naain 2ivota.) Bolest je bila obavijena tajnovitosiu i Botom"oravednom osvetom. Danas anarno da sifils izaziva bakl€rija (u naj'veclm broju sluaajeva) koja se lijeai aniibiolicima, pa je' prc'rna tome'sifilis samo wlo ozbiljna infekcija. Islo je bilo i s tuberkulozom doa€trdesetih godina. Mozda ce se u godinama koje dolaze i AIDS mocikontrolirati riglrmrt s€,(ron i cijepljenjem. moida Cak li.ieacnjem. itime izgubili svoj€ tajnovito maaenje

Do tada, AIDS je bolest koja bolesnika stavlja u posebnu katcgoriju'koja aak pr€ma nekrma ne zaslutuje humano lijeaenjc, sto se inade sma-tri pravom svakog bolesnika. zbog toga se bolesnici od AIDS-a nc

sudljavaju samo s drustvenim t.buima vezanim uz smrt i umiranjc.neso i s iabuima vezanim uz homoseksualnost i n€moral, 5lo jos vilcot;-ava njihov ved i tako Solem teret sudeliavanja sa smriu u mladojdobi.

t t l

I njihove obitelji i prijatelji obiljcreni su istom drujtvenom stis_mom. Katkad rodirelji tek poslije dijagnozc AtDS-a shvate da ,m le sinhomos€kualac. te se istodobno morsiu suotiri s neposrednom rugom,parnjom i nelagodom.

,Usto, tu su jos i religijski aspek(i. koji vci dovoljno reiak teret.jos

Religija i AIDS

_. .U televiijskorn filmu koji sarn snimio 1983. godine o stajatiitimaljudi prerna AIDS-u, koristili smo sc nckim snimtienim mat;riialimapoglavara fundamenratislicke stjedbc koji ic gororio rbolje reteno vi_kao) o AIDS-u. Bioje sav uzlrcn od bijcsa dokje o AIDS_u govorio kaoo pedenkoj L\gi kojr\ je Bog postao kao kaznu homoseksualcima zal.iihgr"..C_..'J.:!" Moja reakcija na propovjcdnikov bombastidni govorbilaje: "Bi li Isus tako govorio?,'

. ProblenF vazan,jer mnoge Znvc AIDS,a pripadaju r?znirn retigi_jama i sijedbama I imaiu avrsta vjerska uvjercnja. Osuda njihovc crk-vcrzrurva u nJrmaduboku bol i oduzima im joi jcdan izvor urjehe i polpo.rc. Fundamenklisti drze kakoje homoseksuatnosr enych rsio wijedi izamnoSa kxnianska usm-jerenja ukljudujuir r karoticizam), re sroga srakihomosekualac po definiciji ne pripada Crkvi r 7a5tu7uje Bo4u-kaz nu.

Zamen€ ie predskva fundamenlatistiakog sveicnika kojije bjesnioprotiv AID-S-a bila pril'ano mucna. Biojc ro krienrn koji se niizmlemoudaljio od Kristova uienja. Nadela Kristova uecnja pristupadna su wima-neorisno o vFri - i nije ih tesko shvatiti. lsus se posebice naltojao

pribliziti ljudima, ltoje tadalnje dnrltvo odbacivato. Odlazio ie eubav_cima (kojih se ondasnje drustvo jos vrae ptasito nego danasnje d-rusrvoZrtav! AIDS-a), blagoslivljao prosriturke (uktjudujuii Mariju Magdale-nul i Stitio, kako bismo to danas rekli, ljudska prava preljubnika (-kazaoje: "Onaj kojije b€z gri.ieha neka prvi baci kamen',.) Nj€govo se utenjctcmeljilo na opraitanju, snosljivosri i milosrdu. Mogao se natjutiti samona lihvare u Hrarnu. Osudivanje ljudi koji vei palc nije di; Kristovauaenja.

- Zapravo. kao sto sam nauaio rapravljajuii o roj remi. Krisl je ro

naJbolje istaknuo u priai o dobrom Samairancu. John Manrn isticao iekako su u brblijska vremeM Samarirancr imali wlo loi uated. Smar;lisu ih olosem. Njihov drusrveni potoiay nije sc raztikovao od polo.tajaRoma u doba nacizma. Smatnlo se kako su nepouzdani, pokvareni,n€poSteni i nedisti. Kristje izabrao Samaritanca za sredisnii lik Darabolc

t34

(priae s moralnom poukom), jcrjc zelio rcii kako jc vazno iovjckovoponalanje, a ne njcgov drustveni polozaj i drustveni sloj iz kojcBa po1-

ieae. Kada bi Isus danas bio na Zemlji, vjerojatno bi za srcditnji lik

oarabole izabrao bolesnika od AIDS-a. I pokazao bi ljudima. brzim uosudi bolesnika zaratenih virusom AIDS-a, kako i njih kao i propov-jednike, lijeinike i sva ljudska biia valja ocjenjivati prcma njihovuponasanju, Liubavi i milosrdu, a ne rezuhatima tcsta na virus AIDS-n.

Svi bismo morali na.stojati pop'a vill stetu vec uiinjenu bolcsnicimaod AIDS-a naslalu zbog zadnosti, straha. ncaranja, prcdrasuda imrznjcAl(o pomaiete i podupiete bolcsnika od AIDS a, i imate lcSkoia pri

komunikaciji s njimc, na.slojlcga tretirati kao svakogadrugog bolesniknkoji boluje od neizljeaive bolesii. Ako se moZetc zapitati: "Kako bih scponasao kada bi umirao od neke drugc bolesti a nc AIDS-a'1", barcmiete djelomice ublaziti drustveni pritisak koji vas optereiulc

Bolesti popradene gubitkom mentalnih funkcija

Drugi medicinski problcm Sto svojc inve udaljava od drultva Jcstgubitak menralnih funkcija ili dcmencija. Gubitak m€ntalnih funkcijapmti mnoge bolesli mozga i zivaanog sustava. ukljuaujudi i Alzhcimc-rovu bolesl, Huntingtonovu korcu i uaanredovali stadij multiplc skle-roze. Zbog glbi&a m€ntalnih funkcija osoba koju su pri.ie i prtatclji irodaci voljeli i cijenili nestajc, a zamjenjuje je zaboravan, rnzdrazljiv.neinteligentan d!r. koji samo srct osobi koju 5u poznavali To alanoviobitelji tesko protivljava.ju. Gnjevni su i frustrirani (stojc i prirodnd' lltada se zbog svo.je ljutnjc os.iciaju kivima. Ako sc to i vama dogodi.motda ietc svoi navodni nemar pokulati nadoknaditi postavlj Aj uii si j o!vede ciljeve u pruzanju pomoii i potpore. ito osjeiaj krivnjc motc samoprodubili.

U vama se borc dvijc suprotnosti. Sjcdne stranc. ako jc dcmcnciiauznapredovala, jasno vam jc daje bolesnik iracionalan i dczorijcntiran.te da ga nema smisla pokusavati urazumiti,jer i tako nece zapamtiti Stost€ mu rekli. S drugc strane, bolqsnik lelcsno idaljc sliaa vricm ocu'muiu ili prijatclju, i niegova vanj;lina pobuduje davnc osjciajnc usrx)mene i izaz iva va3€ refleksnc reakciie.

Ako dosada nistc proa itali .icdanaesto poglavljc o gubilk rodncljaproaitajte ga sada. Ono ic vam dati logianu podloBu kako bislc lakicprocijenili i plannali bolcsnikove Polrebc. Uz razmisljanja koia sa'n na-veo, Zeliobih nagla.sitii dodatne zahtjeve kojc bolesnikova iracionalnostpostavlja njegovatclju. Nicgovaje zadaia teika.jcr mu trcba bcskraina

l15

snosljivost i strpljivost, a pri rom€ ne smij€ zaboraviti kako osobe kojuJe poznavao vise naprosto nema. Drugim riicaima. to znaai da se em;_cronalno mora udaljiri k3lo bi s€ zasririo od pogubne fruslracije. a islo_dobno osrati dovoljno blizu da bi se o botesniku mogao sbiri. To nijelako, iscQlj ujuie.je i note dovesli do toake kad se dini kako se viie nemore izdrZati. Ako varn se to dogodi. razmr\l(c o drugim iz\orimapomoc' (ostali alanovi obirelji. socijalnc slurb€) I osraltm izvorima kojibi rana pomogii. Mnoge skuprnc zr slmopomoi dragoclene su u romkonleksiu. ter pruzaiu mjesto za provjerravanjc frusrracija izazvanih bri_gom o demerlnom bolesniku. Skupina nece smanjirr fizi&i , psihiakipnrisak ali ic varn dati prigodu da sc .ispuS€rc.i rako Ea ubla:iL. Dru_ga kririana

-rodka tijekom demcncijc jest nemogudnoir datjnjeS zbri-

nlavanja bolesnika kod kude. Dolazi sradij bolesli kada vi i ;as;bireljvise ne.mozete podnijeti teret brige o bolesniku. Tadajc najprnodnijcnaci neku instiruciju za smjestaj bolcsnika. problcm ic u torii Sto se uobitclji povccava osjeiaj k-rivnjc. Smjcsraj bolcsnika u instiruciu nezbog nekog f'rcpoaarijivog medicinskog simproma. popur paraiize iliDorova. nego sloga 5ro objtetj viSe ne moze i.drz.arr nanor. obiretr ddiv-Ijava tesko. Smarra da je zataz ata Medurim. ro nije rotno. I obiretji scsarojc samood ljudskih bica i posrojc sranice prcko kojih niJedna;bi-rel ne moze b€z pomoar sa srranc Ako se dementni bolesnik smjesti uinsl i tuci ju da bi se zasr ir i lo mmralno zdravt ie obitct j i . ro ne mai i da Jeobitel

'zncvier i l i sroiu utogu. tznad svoj ih snaga ne moicrc ic i .

Ukarko.2el im naglasir i kako, gjedajui i stuaajevc AIDS.a i botest ikojejzazivaiu dem€ncrJu, osobni gubici irnaju vrse raiedniakoga negorazrcrtoga- svaxa le osohd razlidita ipos€bni timbenrci djeluju u sva_kom sluaaju-. no m€hanian' koiima priiatelji , obirel pr.poznil, iro s"oogaoa I nacrnr kako Domazu veoma su sliani

136

Trinaesto poglavlje

Razgovor sastrudnjacima

zdravstvenim

\Taiaeidi razlog nezadovoljstvr rodaka i prijarcljaJc ncdosraralI \ prave komunikacije. Ia.ko su neke pnruTbc o stand du hjct-

nidk€ komunikacije opravdane, desto je pravi razlog Sto bolesnici ilirodaci ne kazu jasno Sto t€lc. Vedinom, kivnja je i na jednima i nadrugima. Komunikacija se katkad naprosto ne ostvari. U ovom iupoglavlju dati naputke koji ie vam pomoii da iz razgovora s Iijednicimaili mcdicinskim s€strama sazrrate naj vis€ sto j e moguic. Razumij e se, tonec€ pornoci u pretvannju nezadovoljstva u mir i harmoniju, ali ie vambarcm pomoci da svoj dio posla obavitc kako treba.

Razumijc sc. lijeinici i medicinskc scstrc samo su dio rima, ali suobidno najvazniji, i stoga oni moraju shvatili kojc su bolcsnikove potrebe, kako bi se mogle ukljuaiti odgovarajuic pomoinc sluibc. Primjeri-ce, postojc (spomenut demo samo nckc) scstrc ito posjciuju bolesnike,socijalni radnici. savjetnici, svedcrici. terapeuti za radnu Icrapiju, fizio-terapeuti, psihijatd, timovi za kuinu skrb i timovi jedinica palijativncskrbi. Tamo sdj€ prava pomoi ne stize do bolesnika. razlos jc obianoloaa komunikacija. Ili lijeanici koji se brinu za svekoliku skrb o bolesni,ku nisu svjesni potr€ba, ili prijatclji ne znaju sro rnogu traihi. Evojcd-nostavnc shcme koja ie vam pomodi udiniti komunikaciju kolikoj€ godmosuic utinkovitijom:

L Odllltit! kakav razgoror Jelile Dobro rrzmislitc ito Zelile reii.Cetiri su tipa razgovora:

(l) Zelite od lijcdnikadobiti informacijc o bolcsli.lijcaenju iliprognozi, bilo zbog sebc ili da bisle razjasnili nckc slvari sbolesnikom.(ll) Zelite lijednika ili scstru obrvijcstiri o bolcsnikow sranjuilipotrebarna.(lll ) Zelite za bolesnika zalraziti uklj uaivanjc dodatnih sluZbi,potporc ili oblika lijeacnja.

| ]7

(IV) Z€lite potporu za sebe da biste se odt€retili ili dobilipomoc.

Prijc nego Sto zapodnete razgovor, odluaite se koji vam je od tihaetiriju tipova razgovora - ili moida wa aetiri - potreban. Dobro ie zasebe napraviti biljeste (iako nijeuputno imati ih pred sobom dok razgo-vanle; neki lijednici lose reagiraju na popis tema razgovorr, osim akoto sami prij€ od v6s ne zatra,e).

2. Proni"rlite o hitaosti razgo@r. Recite tijedniku, medicinskoj seshiili tajnici je li .azgovor hitan. Iznenadne i dramatidne promjene bolesni-kova stanja traz€ hitnost i molate pozvati s€stru (u bolnici) ili hitrluslurbu, a ako situacija nije hitna, obireljskog tijeenika. Medurim, koddogov&rnja ostalih razgovors s lijeanikorh. navedite priorirete. Ako jev&sr uobi&jcna komunikacija s lijeinikom preko sestle, napisite svojeime na komadidu papira. Komudkcia najt€Sce izostrj€ stoga Siousmena poruka nij€ prenesena-

Morate naznraiti vrijeme potsebno zs razgovor. Razgovor od pciu-€st ili dvadcset minut4 lto nije neraamrD zrhtjev, moze biti d; kori-sun,

3. Predlorite i nogutnost telefo^sw rozgowm. Mnogj lijeanici radij€telefoniraju (mords sc osje&ju mrnje idoZenima), posebice ako se ieved prijc suslEli. Razrnislitc more li se ono sto ielitc pitati reii i telefo-nirsjudi, pa ako ie odgovor pozitivan, poku*rjre najprije rim putem. Birde brre i lakJ€ za obje strane.

4. RudiE odredeni. Ncmojte nepots€bno okoliSari. Nemojte razvhaitirazgovor (iako s€ to aesto doSada kad su ljudi nervozni ili u wemen_skom tjesnacu). Prijedite na stvar odmah, n€ zaboravljajudi aetiri spo-mcnuta tipa razgovora; pokusajte fomulirati problem tako da odlijeanika ili s€st e dobijcte odreden odgovor.

5. Ne oCekujte uvijek sigurne odgovore. NaZzlost, na mnoga pitanja,aesto najvarnija, nema lakog odgovora. posebice pitanja o buduinoati,ma kako ih spr€tno postavili, i ma kako li,j€inik bio spreman odgovoriti,desto jednostavno nemaju odgovora. Lij€dnikovim odgovorima mozenedoslajati l€ljena preciztost, ne stoga ato se ,zrrdCr', nego stoga lto sustwri talve kakvejesu. Morate biti sprerhlli prihvatiti nesiSumost, ko-liko god ona bila bolna.

6. Nastojte nepretance znati lto se zbiw. K,d,^ ne moiete doci u posjetbolesniku, nazovite odjel. Dobivati novo6ti u malim obrocima bolie ie

l3tt

nego prilikom posj€t4 po6lije n€koliko dana uslanoviti kako se situactapromij€nila (uz F.recu uzremirenost i paniku koju takvo stanjc iz2ziva).

7. Ako sae nendowljnL zarrdrte Podsjetite se Sto je reaeno u petompoglavlju o gnjevu i krivnji. Ako mislite da lijednici i sestr€ n€ osigura-vaju zadovoljavajuiu njegu, promislite ne ljutite Ii se to vi zapravo nabolest. Prebacivanje kivnje na donositelja losih vijestiaestajc reakcija.Provjerite nije li to razlogom vale reakcije. Raznislite prije nego neltopoduznete. Alo ste sigumi da bolesnik nije zbrinut kao lto bi trebalo,rccite to sestri mimo. Ako i dalje niste zadovoljni razinom skrbi, razgo-varajle s lijednikom, a tada lazrnislite i o razgovoru s bolnidkim zastup-nikom, bol€snikovim Fedstavnikom ili ravnateljem. Ne ainite to akonij€ nuZno. Takvi postupci stvamju neprijateljsku atmosferu, koja kasni-je oteiiva i nnii€dnostarriju komunikaciju.

8. Pohvalie dobo obavljen posao. Lijednici i medicinske sestre odlu-duju sc za tu prof€sijujsr i€le pomoci ljudima, ali im je drago auti kakosu dobro obavili svoj posao. Izrazi zahvalnosli (ako je zasluZuju)uljepdat de im dan. Potkij€pit de i njihovu potporu kod sljed€ceg bole-snika. Ne zaboravite kako su i lijeanici samo ljudi.

ns

Dodatak A

Izjava o posljednjoj i:elji

. Mnogo.i€ razliaitih obtika i4ave o posljednjoj Zelji. NajdeSdc ra iz_,f#i"l"iH"Jlf*" nawe sashvnice (uz Dosro./b nrt,eno umiranje.

Izjavu upucajen wojoj obitetj i, lijetnicina, odyjanitat i syima zain_

Alo D&srupi trenurak da vis€ sarn(a) nicu moci donositi odlulc o svoioibudufibsti. Deka ova izjavs bude iau mojih ielja i napuut napisan frprmoj svueso.

Nastupi Ii trenutak da viae n€ bud€ nade u moj opo.avak od izazitotelkoga tjclesnog i ps_ihickog stsnja" t arim da me s€ pusti umrijcti i damr sc nc odriava ns riroo lijckoviDa ili dn gim umjcoim sreditvima.Metlrrtm. trazjm da mi s€ do kaja daju lijekovi za olaKavanje bolova,aak,iako to prou2rodi.skracivanje preostatog Zivota. Ow izjivu dajemposrue pomnog lazmistjanja. i ona je u skladu s mojim stajalistima iuUerenjim& Zelim da seDoje Zelje i napuci provedu umjeri jopusrenojzaxonom, Kat(o tzjava nije obvezujuca zakonom. nadarn se kako Ce seoru xoJrmaJe l4ava upuaena smatrati obveznirha da ie isDune.

PoFis

Svj€dok

Svjedok

Nadnevak

Kopije izjave uruaene su

l,lO

Dodatak B

Udruge zapruZanje pomoii

Skupine za samopomodPosloje d€seci tisuca skupi[a za samopomod diljem Sjeveme Ame-

rike i Ujeditrjenog Krsljevstvs saslavljcnih od ljudi koii zajedniaki na-stoje pomodi drugima u borbi s problemima i bolestima sto su ih i samiiskusili, n& primjer sp€cifidnim bolestima. tugovanju ili udovistvu. Na-cionalni centi z$ samopomoc daju imena i adrcse najradiaitijih skupinaza samopomoc lto djeluju Sirom zemlje.

Za sve obavijesti o skupinama za samopomod obtalite se na:

Carladian CouDcil on Social Dev€lopmentp.o. Box 3505Station C55 Pa.kdal€ AvenueOttawa, OntarioCanadaKly 4Gl513-728-t865

National Self-Help Suppon CentreBedford Square, 26WCIB 3HULondon,U.K.

Narional Self-Help Clearinghouse33 west 42m Street. Room 122?New York, N.Y.r0036u.s.A.212-8&-1259

t4 l

"Dostojanstveno umiranje', i srodne orgrnizscijeNacionatna organrzaci ja kojoj ic c i t j pouf r hanadane o nr ihovi ,r

l::vrma na dostojansrvenu smn I ohrabriti ih da se bore za prawopflaanje rzJavc o postjednjoj Zetji i dobrovotjnoj euranaziii u K;nadi.

DyinS wirh Dignity175 St. Clair Avenuc WestToronto, OntarioCanadaM4V tP74 t6-92 | _2329

Western Canada Branch Officep.o. Box 4908Station 6Vancouvcr, British ColumbiaCanadaV6R 4G7

Concern for Dying250 Wcsr SThSlreerNew York, N.y.U,S.A,l0 t07an-248-2t22B-csplatni pr imjercr | ravovat janrh i4ava o nurt icdntoj zelr u ,a, , t ia ir imdrzavarha.

Thc Socicry for rhe Righr ro Dre250 Wcst 57In SrrecrNew York, N.Y.U.S.A.| 0107

Hemlock Socicryp.o. Box 66218Los Angelcs, CalifomiaU,S.A.90066

British Voluntary Euthanasia Societyl3 Princc of Walcs TcrraccLondonW8 5PGU.K.0t-937 7170

World Fedcration of Right to Die Societiesc/o Association pour lc droit dc mourir dans Ia dignila (ADMD)103 rue la Faycttc75010 Paris, Francc

HospicijiU Kanadi ncmr mnogo hospicijajer tu vrstu skrbi prcuzimajujcdi-

nice palijalivnc skrbi u bolnicama. Sve obavijesli glcdcjcdinica palija-tiure skrbi, programa ; odgovarajudih sluibi u lokalnim zaiednicamadiljem Kanadc nogu sc naii u Canadian Pallintivc-cnrc Dircctory od1987. Obratitc sc na:

Dr- Michael DowninBHospice VictoriaRoyal Jubilec Hospiral1900 Fon SlrcctVictoria British Coh'mbiaCanadav8R lJ8604-595-9715

National Hospicc Organizationl90l N. Forl Mycr Drjvc, Stc. 307Arlington. VA 22209U.S.A,701-243-5900NQrofitabilna orsanizncta nastala 1978. rnsvcicna unaprcdivanju kvali-tetnc skrbi za bolcsnikc u zavrsnom stadiju lx)lcsli i lx)moa njihovim obilc-ljima.

National Association for Home Care5I9 C St, N,8.,Stranton Parkwashington DC20002

t42

I

U,S.A.202-547 -',t 424

Hospicc Informarion ScrviceSt. Christophcr,s Hospi€e5l-59 Lawrie Park Rd.SydenhamU.K.sE26 6DZ0l-778-9252Hospicij.ska izljcsr{na \t:zba izdajc adres.r hospicUa dilc,n UJcdi_llcnoH K.rar.levs')a 9!javljuje i adrese svih (ru7bi za nomoi borc;ici.ma oo ratt I amtotrofiCne latcralne skleroTe

Rev. Francis O'LearyJospicc Inremarionalsi. Jos€ph's Hospicc AssociarionInce RoadThononLiverpoolL23 4UEU.K.

*.ry!l f 1..]l1lu" l,a! r.lnomsrad,ju borc\ri , rve botesn,kc koji sclos mogu ltlcCrlr. ali ,,a loje-.e kod lude ncma rlo Ur rnuri u Liverpooluu Lngrcsr(oj. u prkr\tanu, u Kot,rmbiji. u peruu. u Ekvadoru, u Hundu-rasu i Gvatcmajj

Udruge za borbu protiv raka i srodne skupineCanadian Canccr So€icryScrvicc to Patienrs77 Bloor Sl- W.Toronto, OnlarioCanadaM5S 3AI4 t6-961 -7223

:llb" i:-!?-"."!r*lcima od rara pruiaju Lbtusc sted( rranrporr .rc ('mocronirnc I tinancUskc trorpore (npr. zi kupnju prote,,e). U\luce \crazlxrlu od provrncrtc do provinciie. a sve informacile o stuzbam; di-r jcm (anadc dqc nac'onalni ured.

Candlclightcrs Childhood Cancer Foundation CaradaBox 128Standslead. QucbccCanadaJOB ]EOt!t9-8't6-'t676N acionalna organizacij a za davanje infonnaciia i snvjeta glcdc srmopomoii obitcljima djece koja boluju od izljciivos i ncizljc,:ivos raka

Cancer Relief Macmillan Fund

l5-19 Britten StreetLondonswl lTzU,K,0t-351-78t IPrui, potporu slima oboljeli'na od raka.

Maric Curie Cancercare213 Bclgrave SquareLondonswlx 8QGU.K.0l-235-3323Canccdink46 Pcntonvillc RoadLondonNI 9HFU.K.0r-r333-245 rCdrc"/i t,l jc nacionalna organ izrcij a koja osiSuravA dvijc vrstc uslusa:informacije ipotporu svake vrste oboljclma od raka injihovim obitcljima i prij at€lj ima, tc uslugc skupinskc podrskc koja povczuic svc sku-pinc za samopo'noi u cijcloj Brilaniji.

BACUPBritish Associalion of Cancer United Paticnisl2 l-123 CharlerhoDse SlreetLondonECIM 64A0t,608, t66 r