Nastavno naučnom vijeću Mašinskog fakulteta u Sarajevumiv.mef.unsa.ba/Studenti/Teme zavrsnih radova - 2013-2014.pdf · U procesu konstruisanja klipnjače motora sus vrlo važno

Katedra za motore i vozila Mainski fakultet Sarajevo

Nastavno naunom vijeu Mainskog fakulteta u Sarajevu Sarajevo; 24.12.2013. Predmet: Prijedlog tema zavrnih radova za ak. 2013/2014 godinu Potovani, Shodno obavezama Katedre za motore i vozila, odnosno nastavnika Katedre, kao prilog ovom dopisu dostavljamo prijedlog tema za zavrne radove u okviru drugog ciklusa studija po bolonjskom procesu na Mainskom fakultetu u Sarajevu. Predloene teme su proizale iz rada osoblja Katedre, te se kao takve, predlau Nastavno naunom vijeu Mainskog fakulteta u Sarajevu kao zavrni radovi Katedre za motore i vozila za kolsku 2013/2014 godinu. Predlaemo sljedee teme zavrnih radova:

1. Izbor modela za raunanje pobudnog dijela momenta od masa krivajnog mehanizma 2. Uporedna analiza standarda za kontrolu emisije tetnih materija u izduvnim gasovima na

podruju EU i ostalih regiona 3. Definisanje kinematskih i dinamikih veliina specifinih izvedbi krivajnih mehanizama 4. Analiza osnovnih dimenzija usisnog kolektora motora sus za rezonantne uslove strujanja 5. Analiza napona i deformacija na klipnjai motora sus 6. Elektrini karting od ideje do realizacije 7. Inercijalna (naletna) konica kod prikljunih vozila 8. Napredni modeli za simuliranje raspoloivog prianjanja u kontaktu izmeu pneumatika i

podloge 9. Savremena elektrina i hibridna vozila 10. Provjera konstrukcije i pogonske vrstoe radilice motora sus 11. Koritenje vie zonskih modela pri simulaciji ciklusa motora sus 12. Tehniki aspekti homologacije vozila koja se uvoze u BiH sa Sjeverno Amerikog trita 13. Uticaj neuravnoteenih sila i momenata krivajnog mehanizma na optereenje motora sus 14. Analiza strujanja fluida kroz turbokompresor 15. Dinamika analiza, modeliranje i upravljanje modularnim mobilnim platformama LEGO

Sve predloene teme, s kratkim obrazloenjem, sadrajem rada i imenima mentora su date u prilogu ovog dopisa. S nadom da e prijedlog tema zavrnih radova u okviru drugog ciklusa studija kolske 2013/2014 godine biti prihvaen od strane Nastavno naunog vijea, i da e potencijalni kandidati nai interesovanje za rad na jednoj od predloenih tema zavrnih radova, srdaan pozdrav

ef Katedre

Prof. dr Ivan Filipovi, dipl. ing.

Prijedlog teme zavrnog rada Ak. 2013/14

1 / 1

Katedra za Motore i vozila

Naziv teme: Izbor modela za raunanje pobudnog dijela momenta od masa krivajnog mehanizma

Mentor/i: Prof.dr. Ivan Filipovi/prof.Dr Devad Bibi

Matina oblast: Motori i vozila

Predmet i obrazloenje teme:

Proraun torzionih oscilacija kod motora sus je ejdan od najvanijih procesa u definisanju konstruktivnih karakteristika radilice motora. U toku procesa prorauna torzionih oscilacija kod motora sus prvi korak je izbor fizikalnog modela sa svim ulaznim podacima. Od ulaznih podataka na modelu posebno su vani: momenti inercije koncentrisanih masa, vanjska i unutarnja priguenuja, krutosti elemenata i pobude na sistemu.

Imajui u vidu matematski model za proraun torzionih oscilacija, pobuda na sistemu e se zarloiti na pobudu od gasnih sila i pobudu od pokretnih masa krivajnog mehanizma motora. U sklopu ovog kandidat treba da obradi:

-definie opti fizikalni i matematsi model sistema torzionih oscilacija radilice motora sa pripadajuim elementima,

-izvri detaljnu analizu pobude na sistemu, kako od gasnih sila, tako i od momenata od pokretnih masa krivajnog mehanizma,

-posebno obradi dio dio pobudnog momenta od pokretnih dijelova krivajnog mehanizma. Napravi detaljnu analizu razliitih pristupa modeliranju ovog dijela pobudnog momenta i

-na konkretnom primjeru motora sus uporedi razliite modele pobudnog momenta od pokretnih masa krivajnog mehanizma i da preporuke o koritenju istih.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.: Motori sa unutarnjim izgaranjem-dinamika i oscilacije,Mainski fakultet Sarajevo,2007 [2] Filipovi I.: Torzione oscilacije motora sui, skripta,Mainski fakultet Sarajevo,2012 [3] Biezeno/Gramel: Tehnische Dynamik, Springer-Verlag Berlin,Heidelberg,New York, 1971 [4] Milainovi A.: Uticaj translatornih masa krivajnog mehanizma na torzione oscilacije koljenastog

vratila,mag. rad,Mainski fakultet Banja Luka,2001

[5] Blaevi A.: Analiza pobude torziono oscilatornog sistema kod dizel motora,dipl.rad, Mainski fakultet Sarajevo,2005.

Sarajevo, 16.12.2013. g.


1 / 1


Naziv teme: Uporedna analiza standarda za kontrolu emisije tetnih materija u izduvnim gasovima na podruju EU i ostalih regiona

Mentor/i: V.prof.dr. Devad Bibi / Prof.dr. Ivan Filipovi



Standardi kojima se regulira emisija tetnih materija u izduvnim gasovima u Evropi i ostalim regionima u svijetu su razliiti. Ove razlike povlae potrebu da se izvri analiza pojedinih standarda za emisiju, da se napravi jasna definicija razlika i slinosti, te da se u konanici, za rezultat rada dobije kvalitativna usporedba tzv. emisionih standarda.

U okviru teme kandidat treba da:

1. Objasni znaaj kontrole emisije tetnih materija u izduvnim gasovima cestovnih vozila.

2. Prikae i uporedi granine vrijednosti emisije tetnih materija na podruju EU i ostalih regiona.

3. Prikae i uporedi vozne cikluse za odreivanje nivoa emisije tetnih materija.

4. Prikae i uporedi referentna goriva koja se koriste tokom ispitivanja vozila.

5. Definira budua nastojanja u ostvarivanju niih vrijednosti emisija tetnih materija u EU i ostalim regionima.

Osnovna literatura:

[1] I. Filipovi: "Cestovna vozila", Mainski fakultet Sarajevo [2] T. Stojii: "Osnove eksploatacije motora sus", Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo [3] . Doboviek, A. ernej; "Procesi sagorijevanja", Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo [4] T. Stojii: "Formiranje smjese i procesi sagorijevanja u motorima SUS", Mainski fakultet

Sarajevo, Sarajevo

[5] elimir Doboviek, Ale Hribernik, Niko Samec, Filip Kokalj: "EMISIJA UGLJICNOG DIOKSIDA PRI IZGARANJU MOTORNIH GORIVA", Goriva i Maziva 44, 109-131, 2005, Zagreb

[6] ECE Pravilnici R15, R49, R83 [7] US Code of Federal Regulations (CFR) [8] Delphi: Passenger Car Light Duty Truck Emissions Brochure 2010-2011

Sarajevo, 17.12.2013. g.


1 / 1


Naziv teme: Definisanje kinematskih i dinamikih veliina specifinih izvedbi krivajnih mehanizama.

Mentor/i: Prof. dr. Ivan Filipovi/prof.Dr Devad Bibi



U sklopu konstruktivnog definisanja elemenata motora sus vrlo vano je pravilno definisati kinematske i dinamike karakteristike krivajnog mehanizma motora. Pored uobiajenih formi konvencionalnih aksijalnih i dezaksijalnih krivajnih mehanizama kod motora sus se pojavljuju i specifini krivajni mehanizmi . Jedan od specifinih krivajni mehanizama je mehanizam sa glavnom i pomonom klipnjaom. Za sluaj ovakvog krivajnog mehanizma kandidat treba da definie za mehanizme: V, W i zvjezda motora sljedee:

-kinematske karakteristike krivajnih mehanizama

-inercione sile i momente od pokretnih masa krivajnih mehanizama i

-odgovarajue momente inercije krivajnih mehanizama.

Kompletnu analizu naprijed nabrojanih parametara treba napraviti za jedan konkretne primjere.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.:Motori sa unutarnjim izgaranjem-dinamika i oscilacije, Mainski fakultet Sarajevo, 2007

[2] Biezeno/Gramel:Technische Dynamik, Springer-Verlag Berlin,Heidelberg,New York,1971

Sarajevo, 17.12.2013. g.


1 / 1


Naziv teme: Analiza osnovnih dimenzija usisnog kolektora motora sus za rezonantne uslove strujanja

Mentor/i: Prof. dr. Ivan Filipovi/prof.Dr Devad Bibi



U elji za poboljanjem efikasnosti motora sus, poboljanja brzinskih karakteristika ( elastinosti momentne karakteristike) , u posljednje vrijeme se sve vie pojavljuju sistem sa varijabilnom geometrijom usisnog kolektora. U tom kontekstu kandidat treba da obradi sljedee:

-definie frekventne jednaine oscilovanja za etvorocilindrine i estocilindrine motore sus, sa razliitim kombinacijama prikljuaka na zbirni kolektor

-za prethodno usvojene kombinacije usisnih kolektora napraviti detaljnu analizu uticaja pojedinih karakteristinih veliina (duina cijevi, zapremina) na rezonantno oscilovanje .Sve zavisnosti prikazati u funkciji brzinskog reima rada motora.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.: Modeliranje procesa u motorima,skripta,Mainski fakultet Sarajevo,2013 [2] Vidjakin Ju.A, i dr.: Kolebanija i vibracii v pornjevih kompresorah, Mainostroenije,Moskva,1972 [3] Prelec B.: Analiza gasodinamikih procesa u usisnom kolektoru motora sus i njihov uticaj na

punjenje motora zrakom, zav.rad, Mainski fakultet Sarajevo,2013

Sarajevo, 17.12.2013. g.


1 / 1


Naziv teme: Analiza napona i deformacija na klipnjai motora sus

Mentor/i: Prof. dr Ivan Filipovi/prof. dr Devad Bibi



U procesu konstruisanja klipnjae motora sus vrlo vano je tano odrediti napone i deformacije sa svim segmentima klipnjae , kako u podruju male pesnice, tijela klipnjae, tako i velike pesnice klipnjae sa poklopcem. Posebno su interesantna mjesta u zonama velike pesnice klipnjae, gdje se najee nalaze kritini naponi i deformacije.

U kontekstu ovoga kadidat treba da napravi za realne dimenzije klipnjae:

-analizu sila koje djeluju na klipnjau,

-definie model klipnjae sa graninim uslovima uleitenja u maloj i velikoj pesnici,

-izvri proraun napona i deformacija metodom konanih elemenata , koristei neki od komercijalnih softvera ,

-izvri proraun napona na klipnjai prema nekom od poznatih priblinih poluempirijskih modela i

izvri uporeenje dobivenih rezultata i da osnovne komentare i zakljuke.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.: Motori s unutarnjim izgaranjem-dinamika i oscilacije, Mainski fakultet Sarajevo,2007 [2] Filipovi I.: Konstrukcija motora sus, skripta, Mainski fakultet Sarajevo, 2013.

Sarajevo, 20.12.2013. g.


1 / 1


Naziv teme: Elektrini karting - od ideje do realizacije

Mentor/i: V. Prof.dr. Boran Pikula



Poetak bavaljenja moto-sportom za svakog uesnika poinje sa kartingom, vozilom koje pokree mali dvotaktni benzinski motor osiguravajui zavidne dinamike karakteristike vozila. Meitim, koritenje ovih vozila na posebnim poligonima ili u gradskim uslovima je praeno s velikom emisijom buke i izduvnih gasova. Imajui u vidu sve stroije ekoloke zahtijeve, dolo se na ideju da se napravi elektrini karting ija bi upotreba rezultirala nultom emisijom buke i izduvnih gasova od pogonskog agregata.


1. usvoji konstrukciju postojeih rabljenih karting vozila i analizira potrebna ojaanja zbog postavljanja baterija elektromotora i ostale elektroopreme,

2. napravi idejno rjeenje prepravke u karting vozilo sa elektrinim pogonom,

3. u skladu s raspoloivim finansijskim sredstvima izvri nabavku potrebnih dijelova za prepravku u karting vozilo sa elektrinim pogonom.

4. da kroz nekoliko faza omogui realizaciju prepravke u elektrini karting.

5. da izvri testiranje elektrinog karting vozila i napravi analizu dinamikih karakteristika vozila, potronje elektrine energije, izdrivosti baterija (autonomiju).

Osnovna literatura:

[1] Knor P.: "Dinamika motornih vozila" - skripta, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo [2] Daci S., Trobradovi M., Pikula B.: Osnove dinamike vozila zbirka zadataka, Mainski

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2008.

[3] Mehrdad Ehsani, Yimin Gao, Sebastien E. Gay, Ali Emadi: Modern electric, hybrid electric and fuel cell vehicles: fundamentals, theory, and design, CRC Press, 2004

[4] Mehrdad Ehsani, Yimin Gao, Ali Emadi: Modern electric, hybrid electric, and fuel cell vehicles: fundamentals, theory, and design, SECOND EDITION, CRC Press, 2007

[5] Sandeep Dhameja: Electric vehicle battery system, British Library Catalogue, 2001. [6] International Energy Agency: Technology Roadmap Electric and plug-in hybrid electric

vehicles, 2010.

Sarajevo, 19.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Inercijalna (naletna) konica kod prikljunih vozila

Mentor/i: V. Prof.dr. Boran Pikula / V. Prof. dr. Devad Bibi



Znaajan segment prikljunih vozila kategorije O2 pripada prikljunim vozilima ija je ukupna masa u dijapazonu od 0,75 do 2,5 t gdje se predvia obavezna primjena inercijalne (naletne) konice. Imajui u vidu zakonsku regulativu koja propisuje minimalne vrijedosti koeficijenta koenja za ostvarivanje ispravnosti sistema koenja takvog prikljunog vozila, te problematiku ostvarivanja sile aktiviranja (inercijalne sile) pri putnim ispitivanjima ili na tehnikom pregledu vozila, pravilno ispitivanje ovakvih sistema predstavlja veliki izazov.


1. Obradi meunarodnu i nacionalnu regulativu koja tretira inercijalnu konicu kod prikljunih vozila.

2. Prikae konstruktivne izvedbe inercijalne konice za prikljuna vozila

3. Definie proceduru ispitivanja (odreivanje koeficijenta koenja) inercijalne konice pri obavljanju tehnikog pregleda.

4. Ukae na aspekte odravanja inercijalne konice pod prikljunih vozila.

Osnovna literatura:

[1] . Duboka: "Tehnologije odravanja vozila", Mainski fakultet Beograd, Beograd [2] S. Milidrag, B. Nikoli: "Motorna vozila Teorije pouzdanosti u funkciji odravanja motornih

vozila", Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica

[3] ECE Pravilnik R13 [4] Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini SGBIH 6/06 [5] Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi

koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima SGBIH 23/07

Sarajevo, 19.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Napredni modeli za simuliranje raspoloivog prianjanja u kontaktu izmeu pneumatika i podloge




Od samih poetaka razvoja motornih vozila i simuliranja razliitih uslova kretanja postojala je elja za posjedovanjem optimalnog modela raspoloivog prianjanja u kontaktu izmeu pneumatika i podloge. Tokom istorije koriteni su razliiti modeli koji su se bazirali na aproksimaciji eksperimentalnih rezultata, zatim uvoenju realnih fizikih veliina, do numerikih metoda. Ipak, od svoje pojave pa sve do danas, najveu panju privlai Brush model koji omoguava koritenje fizikalnih veliina uz istovremeno stvaranje preduslova za dalji razvoj i unaprjeenje.


1. napravi kratku analizu svih poznatih modela za simuliranje kontakta izmeu pneumatika i podloge,

2. posebnu panju posveti definisanju originalnog (klasinog) Brush modela za istu podunu i istu bonu silu, te rezultate simulacije verifikuje sa eksperimentalnim rezultatima,

3. na bazi klasinog Brush modela predloi model simuliranja raspoloivog prianjanja u kontaktu izmeu pneumatika i podloge u sluaju istovremenog prisustva i podune i bone sile prilikom kretanja vozila,

4. uzimajui u obzir realnu raspodjelu kontaktnog pritiska kako u podunom i u poprenom pravcu napraviti unaprjeeni Brush model, verificirati rezultate sa eksperimentom, te ukazati na njegov znaaj u realim uslovima simulacije kotrljanja toka,

5. izvri analizu rezultata sa klasinim i naprednim Brush modelom i dati preporuke za dalja istraivanja.

Osnovna literatura:

[1] Christoph Heinermann, Theimo Kessel, Klaus Wiese, Burkhard Wies: "Advanced Brush Model", Journal - Tire Technology - international, 2013

[2] Hans Pacejka: "Tyre and Vehicle Dynamics", SAE 2008 [3] Brad Schofield: "Model-Based Vehicle Dynamics Control for Active Safety", Lund University, 2008 [4] William and Douglas Miliken: "Race Car Vehicle Dynamics", SAE, 1995 [5] Georg Rill: "Fahrzeugdynamik", University of Applied Sciences Regensburg, 2001 [6] Reza Jazar: "Vehicle Dynamics - Theory and Application", Springer, 2008

Sarajevo, 19.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Savremena elektrina i hibridna vozila




Poetkom 90-tih godna prolog stoljea je krenula inicijativa za koritenje vozila nulte emisije zagaujuih materija u budunosti. Zahvaljujui razvoju i primjeni novih tehnologija na motoru i tretmanu izduvnih gasova, od tada pa sve do danas, vozila imaju sve manju i manju emisiju zagaujuih materija u izduvnim gasovima. Meutim, postizanje nulte emisije zagaujuih materija pri koritenju vozila se moe postii samo ako se kao pogonski agregat koristi elektrini motor.


1. u uvodnom dijelu napravi kratku analizu smanjenja emisija zagaujuih materija od motornih vozila i ukae na znaaj primjene elektrinih i hibridnih vozila,

2. prikae znaaj razvoja novih konstrukcija vozila u pogledu smanjenja otpora kretanja (otpor kotrljanja i otpor vazduha)

3. prikae aktuelno stanje razvoja elektrinih pogonskih agregata, skladitenja elektrine energije, transformaciju i menadment toka elektrine energije, posebno kod hibridnih vozila.

4. prikae mogunosti punjenja baterija tokom regenerativnog koenja i pomou PLUG IN izvedbe kod hibridnih vozila.

5. izvri analizu kretanja hibridnih i elektrinih vozila koritenjem programskog paketa AVL Cruise.

Osnovna literatura:

[1] Journal - Electric & Hybrid Vehicles, 2009-2013 [2] Mehrdad Ehsani, Yimin Gao, Sebastien E. Gay, Ali Emadi: Modern electric, hybrid electric

and fuel cell vehicles: fundamentals, theory, and design, CRC Press, 2004

[3] Mehrdad Ehsani, Yimin Gao, Ali Emadi: Modern electric, hybrid electric, and fuel cell vehicles: fundamentals, theory, and design, SECOND EDITION, CRC Press, 2007

[4] Sandeep Dhameja: Electric vehicle battery system, British Library Catalogue, 2001. [5] International Energy Agency: Technology Roadmap Electric and plug-in hybrid electric

vehicles, 2010.

Sarajevo, 19.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Provjera konstrukcije i pogonske vrstoe radilice motora sus

Mentor/i: V. prof. dr Devad Bibi/Prof. dr Ivan Filipovi



Prije odobravanja nove konstrukcije motora sus za upotrebu neophodno je, izmeu ostalog, i raunskim putem dokazati da konstrukcija radilice motora sus, kao najodgovornijeg dijela, zadovoljava sve parametre s aspekta njene konstrukcije i pogonske vrstoe. Pri tome se treba pridravati standardizovanih metoda i pozitivne inenjerske prakse.

U kontekstu ovoga kandidat treba da napravi za realne dimenzije radilice motora sus:

- literaturnu obradu u cilju identifikacije relevantnih meunarodnih i nacionalnih standarda, preporuka i pozitivne inenjerske prakse koji se primjenjuju u zadatoj oblasti,

- izbor odgovarajue metode i definie proceduralne korake u njenoj realizaciji,

- proraun potrebnih parametara, koji ukljuuje i koritenje metode konanih elemenata (koristei neki od dostupnih komercijalnih softvera), u cilju provjere konstrukcije i pogonske vrstoe radilice motora sus,

- kritiki osvrt na dobivene rezultate prorauna i koritenu metodu.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.: Motori s unutarnjim izgaranjem-dinamika i oscilacije, Mainski fakultet Sarajevo,2007 [2] Filipovi I.: Konstrukcija motora sus, skripta, Mainski fakultet Sarajevo, 2013. [3] M53 Calculation of Crankshafts for Internal Combustion Engines, IACS Unified Requirements,

International Association ofClassification Societies, London, 2004. www.iacs.org.uk

[4] MAAS, H.; KLIER, H.: Krfte, Momente und deren Ausgleich in der Verbrennungskraftmaschine, SpringerVerlag, Wien-New York, 1981.

[5] HAFNER, K. E.; MAAS, H.: Torsionsschwingungen in der Verbrennungskraftmaschine, SpringerVerlag, Wien-New York, 1985.

Sarajevo, 23.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Koritenje vie zonskih modela pri simulaciji ciklusa motora sus

Mentor/i: V. prof. dr Devad Bibi/Prof. dr Ivan Filipovi



Zahtjevi trita uslovljavaju da vremenski period od postavljanja osnovne ideje do realizacije konanog proizvoda bude to krai. Shodno tome, danas je nezamisliv razvoj motora sus bez koritenja simulacionih modela koji e ve u fazi projektovanja dati odgovore na pitanja vezana za konane energetske i ekoloke performanse budue konstrukcije motora sus. Zbog ogranienja jednozonskih modela simulacije motora sus u pogledu predvianja emisije izduvnih gasova motora sus, kandidatu se daje zadatak da napravi:

- literaturnu obradu u cilju davanja pregleda postojeih vie zonskih modela za simulaciju ciklusa motora sus i podruja njihove primjene,

- dvozonski model za konkretan diesel motor sa nepodijeljenim radnim prostorom,

- proraun ciklusa konkretnog diesel motora sa dvije vrste goriva (dizel i biodizel) i parametrizaciju modela po osnovu eksperimentalnih rezultata ispitivanja, ukljuujui kako energetske tako i ekoloke aspekte (koristei neki od dostupnih softvera),

- kritiki osvrt na dobivene rezultate prorauna i koriteni model.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.: Modeliranje procesa u motoru sus - predavanja, Mainski fakultet Sarajevo, ak. 2012/2013

[2] Pischinger R., Klell M., Sams T., Thermodynamik der Verbrennusgskraftmaschine (3 Auflage), Springer, Wien NewYork, 2010.

[3] Merker G.P., Schwarz C., Stiesch G., Otto F., Simulating Combustion, Simulation of combustion and pollutant formation for engine-development, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2006

Sarajevo, 23.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Tehniki aspketi homologacije vozila koja se uvoze u BiH sa Sjeverno Amerikog trita

Mentor/i: V. prof. dr Devad Bibi/prof. dr Ivan Filipovi



Globalizacija i sveopte poveanje prohodnosti ljudi i materijalnih dobara dovodi do toga da se i na tritu BiH pojavljuju proizvodi koji nisu iz BiH, okruenja ili ak ni iz Evrope. Zbog razliitih pravnih i tehnikih normativa na drugim kontitnentima, postoje razlike u nainu definisanja graninih vrijednosti i openito tehnikih karaktersitika pojedinih sistema, podsistema, sklopova i podsklopova i kod motornih vozila. Shodno tome, vrlo je vano provjeriti, prije putanja u javni saobraaj, da li i motorna vozila proizvedena po normativima s drugog kontinenta odgovaraju osnovnim odredbama nacionalnih normativa, odnosno meunarodnih normativa koji se primjenjuju u BiH.

U kontekstu prethodngo pasusa kandidatu se daje zadatak da:

- napravi pregled nacionalne i meunarodne legislative koja se primjenjuje u BiH i Evropsko Zajednici, a koja se odnosi na tehnike aspekte homologacije motornih vozila prilikom njihovog uvoza u BiH,

- napravi pregled tehnikih normativa po kojima se homologiraju motorna vozila na Sjeverno Amerikom kontinentu

- Uporedi tehnike normative vaee u BiH s normativima Sjeverno amerikog kontitneta s aspekta obavezne homologacije vozila, te kao rezultat toga ukae na sisteme i podsisteme koji se ne mogu prihvatiti u BiH pod homologacijom koja se provodi po odredbama homologacije Sjeverno Amerikog kontinenta

- Da prijedlog za najefikasnije i najekonominije izmjene na takvim vozilima kako bi se njihove tehnike karakteristike zadovoljile tehnike normative koje vae u BiH.

Osnovna literatura:

[1] UN ECE, Vehicle Regulations, Uniform Provisions Concernig the Approval of Vehicles [2] Prvilinik o homologaciji vozila [3] Homologacija vozila - predavanja, ak. 2013/14 godina

Sarajevo, 23.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Uticaj neuravnoteenih sila i momenata krivajnog mehanizma na optereenje motora sus

Mentor/i: V. prof. dr Devad Bibi/prof. dr. Ivan Filipovi



Tedencije u razvoju motora sus su prema poveanju efikasnosti, odnosno to boljem iskoritenju njihove radne zaprmine. Kao nain u postavljanju datog cilja najizraenije je tzv. downsizing koji podrazumijeva smanjenje hodne zapremine motora sus, uz istovremeno zadravanje ili ak poveanje snage i ekolokih performansi. Sa smanjivanjem dimenzija krivajnog mehanizma istovremeno se mijenja i masa pojedinih dijelova. Shodno tome mijenja se ukupna slika uravnoteenja motora sus s aspekta sila i momenata. Kandidatu se daje zadatak da, na primjeru konkretnog motora sus:

- analizira sile i momente koji djeluju na krivajni mehanizma motora sus

- analizira promejnu dinamikih karakteristika motora sus s promjenom masa pojedinih dijelova krivajnog mehanizma

- koristei neki od raspoloivih softvera prorauna optereenja na glavnim i leteim rukavcima radilice motora sus, odnosno odgovarajuih kliznih leajeva

- da kritiki osvrt na dobivene rezultate prorauna i na koritenu metodu.

Osnovna literatura:

[1] Filipovi I.:Motori sa unutarnjim izgaranjem-dinamika i oscilacije, Mainski fakultet Sarajevo, 2007 [2] MAAS, H.; KLIER, H.: Krfte, Momente und deren Ausgleich in der Verbrennungskraftmaschine,

SpringerVerlag, Wien-New York, 1981.

[3] HAFNER, K. E.; MAAS, H.: Torsionsschwingungen in der Verbrennungskraftmaschine, SpringerVerlag, Wien-New York, 1985.

Sarajevo, 23.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Analiza strujanja fluida kroz turbokompresor

Mentor/i: V. prof. dr Devad Bibi/prof. dr. Ivan Filipovi



Downsizing predstavlja opti pojam koji se koristi za opisivanje realizacije tedencija u razvoju motora sus prema poveanju efikasnosti, odnosno to boljem iskoritenju njihove radne zaprmine. Downsizing je danas nezamisliv bez koritenja tehnika nadpunjenja motora sus. Shodno tome, turbokompresor predstavlja neizbejni sastavni dio svakog nadpunjenog motora sus. U zavisnosti od realizacije strujanja kroz turbokompresor mogu se oekivati razliita iskoritenja energije sadrane u izduvnim gasovima, i prema tome i ukupnog stepena iskoritenja motora sus. Kandidatu se daje zadatak da:

- da osnovne kostruktivne znaajke turbokompresorskih agregata koji se primjenjuju za nadpunjenje motora sus

- predloi i definie osnovni model koji moe opisati osnovne parametre strujanja fluida kroz turbokompresor

- po osnovu definisanog modela izvri proraun osnovnih parametara strujanja fluida kroz turbokompresor

- da kritiki osvrt na dobivene rezultate prorauna i na koriteni model.

Osnovna literatura:

[1] Watson N., Janota M.S., Turbocharging the Internal Combustion Engine, MacMillan Publishers, London, 1982

[2] Hiereth H., Prenninger P., Charging the Internal Combustion Engine, Springer-Verlag, Wien NewYork, 2007

[3] Bibi D., Nadpunjenje motora sus - predavanja, ak. 2012/2013

Sarajevo, 23.12.2013.


1 / 1


Naziv teme: Dinamika analiza, modeliranje i upravljanje modularnim mobilnim platformama LEGO

Mentor/i: Elvedin Kljuno



Minijaturni modeli vozila/transportnih ureaja sa nizom modula razliite namjene su esto koriteni u procesu edukacije zbog njihove dostupnosti i jednostavnosti u odravanju i reprogramiranju. Jednostavnom zamjenom modula na osnovnoj platformi i odgovarajuim reprogramiranjem kroz specijalizovan skup komandi ovi modeli vozila/mobilnih platformi mogu da imaju veoma irok spektar primjene. Oteavajue okolnosti kod programiranja i upravljanja ovim minijaturnim platformama jesu da imaju relativno uzak skup komandi, ogranien procesorski kapacitet s obzirom na brzinu sempliranja i relativno slabe mogunosti grafike prezentacije podataka u realnom vremenu.

Ideja je da se pokae kako se ovi podaci mogu prikupljati na udaljenom raunaru u realnom vremenu, kao i da se istrae mogunosti upravljanja sa udaljenog raunara koristei beinu konekciju (wi-fi, bluetooth). U okviru ovog rada potrebno je uraditi slijedee:

1. analizirati kinematiku i dinamiku platforme LEGO (koristei "manual" proizvoaa),

2. formirati skup jednaina za opti sluaj kretanja platforme u ravni,

3. isprogramirati konkretne trajektorije platforme i mjeriti protok struje kroz servo/dc motore na platformi LEGO,

4. predvidjeti skalarne funkcije momenata motora potrebnih da platforma slijedi zadane trajektorije (i zakone kretanja) i uporediti sa mjerenim vrijednostima iz prethodne take,

5. koristei Realtime Workshop softvera Matlab/Simulink, istraiti mogunosti prenosa podataka na udaljeni raunar u realnom vremenu,

6. koristei navedeni softver, ispitati mogunosti formiranja kontrolera (PID, inverzni model, fuzzy) u Simulinku i upravljanja platformom sa udaljenog raunara i

7. dati zakljuak.

Osnovna literatura:

[1] Zabiljeke sa predavanja iz predmeta Kinematika i Dinamika. [2] Hassan K. Khalil, 2002, Nonlinear Systems,, Third Edition, Prentice Hall, NY. [3] Matlab help, www.mathworks.com

Sarajevo, 24.12.2013.

Teme zavrsnih radova - Katedra za motore i vozila 2013-2014.pdfTemaZR-6TemaZR-7TemaZR-9TemaZR-10TemaZR-11TemaZR-Elektricni kartingTemaZR-Inercijalna kocnicaTemaZR-Napredni modeliTemaZR-Savremena elektricna i hibridna vozila1-TemaZR-DZB-2013-20142-TemaZR-DZB-2013-20143-TemaZR-DZB-2013-20144-TemaZR-DZB-2013-20145-TemaZR-DZB-2013-2014Tema_zavrsnog_rada__Motori_Elvedin_2013_14

Documents

Nastavno naučnom vijeću Mašinskog fakulteta u Sarajevumiv.mef.unsa.ba/Studenti/Teme zavrsnih radova - 2013-2014.pdf · U procesu konstruisanja klipnjače motora sus vrlo važno