Nastavni plan i program Razlikovna edukacija za upis na diplomski

I. OBRAZAC ZA OPIS PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

NAPOMENA: Neka polja u obrascima su označena simbolima a, b, c, d . Ta polja nisu obavezna za sve programe. Potrebno ih je ispuniti jedino ako se prijavljuje odgovarajući program prema polju Vrsta programa u Obrascu I – dio Opće informacije. Polja koja nisu posebno označena su obavezna za sve.

Opće informacije Naziv programa Razlikovna edukacija za upis na diplomski studij Pedagogije

Nositelj programa Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Izvoditelj programa Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Vrsta programa

a) Razlikovna edukacija u postupku stjecanja akademskog naziva b) Stjecanje kreditnih bodova u akreditiranom studijskom programu c) Daljnje usavršavanje nakon stečenog akademskog naziva d) Obrazovanje za različite socijalne i radne aktivnosti ili osobni razvoj

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje programa Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predlaže pokretanje razlikovnog programa u postupku stjecanja dodatnih ECTS bodova za upis na diplomski (izvanredni) jednopredmetni studij pedagogije. U procesu usklađivanja kurikuluma studija pedagogije sa sustavom ECTS, Filozofski fakultet u Rijeci osnovao je sveučilišne studijske programe iz polja pedagogije. Osnovani su sljedeći studijski programi:

• SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE • SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE • SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE • SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE • SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE (Izvanredni)

U proteklom se razdoblju ukazala potreba za stjecanjem uvjeta za upis na diplomski (izvanredni) jednopredmetni studij Pedagogije od strane potencijalnih kandidata koji su prethodno završili neodgovarajući sveučilišni studiji (više škole ili pedagoške akademije) te stručne studije društveno-humanističkog i drugih profila. U ovom elaboratu prikazan je razlikovni program završetkom kojega se stječe dodatnih 60 ECTS bodova potrebnih za upis na diplomski (izvanredni) jednopredmetni studij Pedagogije. 1.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru a, b, c

Svrhovitost razlikovnog programa osniva se na uočljivim potrebama tržišta rada u javnom i privatnom sektoru. Prije svega detektirane su i uočene postojeće potrebe školskog sustava te potrebe uvođenja koncepcije cjeloživotnog učenja osoba zaposlenih u odgojno-obrazovnim i drugim srodnim organizacijama. Ovim programom kompezira se nedostatna ili neusklađena kvalifikacijska struktura stručnjaka razvojne pedagoške djelatnosti kako s obzirom na stupanj obrazovanja tako i na obrazovne profile. 1.2.1. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo) a, b, c

Program korespondira sa potrebama lokalne zajednice prije svega u području javnog obrazovanja. Pritom se prvenstveno misli na osnovne i srednje škole, predškolske ustanove, učeničke domove te druge ustanove iz područja odgoja i obrazovanja. Program zadovoljava i obrazovne potrebe civilnog sektora. 1.2.2. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (preporuke) a, b, c

Članovi HPKZ-a i Hrvatskog pedagogijskog društva te Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola snažno podupiru sve aktivnosti i projekte koji za ishod imaju podizanje kvalifikacijske strukture obrazovnog sektora na višu razinu.

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr • E: [email protected]

mailto:[email protected]�

1.2.3. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskog sustava koji su iskazali interes za program

Za ovaj program su osobiti interes pokazale osnovne škole u kojima su radno aktivni nastavnici među kojima gotovo 40% nema visoku stručnu spremu kao i oko 45% ravnatelja osnovnih škola koji također ne posjeduju visoku stručnu spremu koja je uvjet za rukovodnu funkciju. Navedeni potencijalni kandidati uglavnom su završili negadašnje pedagoške akademije i/ili više (učiteljske) škole. Osim osnovnih škola interes pokazuju i predškolske ustanove te učenički domovi. Također veliki interes pokazali su i trenutni studenti učiteljskih fakulteta koji žele nastaviti studij na diplomskoj razini iz područja pedagogije te su jedna od potencijalnih skupina polaznika. 1.3. Usklađenost s programom cjeloživotnog učenja Sveučilišta u Rijeci Program je usklađen s Pravilnikom o vrednovanju programa cjeloživotnog učenja Sveučilišta u Rijeci, od 9. lipnja 2009. godine. 1.4. Institucijska strategija razvoja programa cjeloživotnog učenja (usklađenost s misijom i strateškim ciljevima institucije) Program je u cijelosti usklađen sa Strategijom Sveučilišta u Rijeci 2007-2013 (2007), u kojoj se ističe kako će se provoditi „kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim profilima kroz sve tri razine sveučilišnih studija, usmjereno fleksibilnim putovima učenja i cjeloživotnom obrazovanju, sukladno potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva.“ Ujedno, prilikom izrade programa vodilo se računa i o naputcima iz Nacrta temeljnog dokumenta za cjeloživotno učenje Sveučilišta u Rijeci1. Također, programa je u skladu i sa Strategijom razvoja Filozofskog fakulteta u Rijeci 2011-2015 (2011) gdje se ističe potreba razvoja programa cjeloživotnog učenja te razvoja programa za potrebe prethodnih razina obrazovanja. 1.5. Ostali važni podaci – prema mišljenju predlagača Valja istaknuti kako ovakav program na nacionalnoj razini ne postoji. Potencijalni kandidati, koji su se do sada htjeli profilirati u ovom području odlaze na slične programe u susjedne države.

1 Navedeni dokument dostupan je na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci. Međutim u dokumentu nije navedena godina njegova nastanka te u skladu s navedenim nismo bili u mogućnosti izvšiti ispravno referiranje na dokument.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv programa cjeloživotnog učenja

Razlikovna edukacija za upis na diplomski studij Pedagogije

2.1.1. Vrsta programa

a) Razlikovna edukacija u postupku stjecanja akademskog naziva b) Stjecanje kreditnih bodova u akreditiranom studijskom programu c) Daljnje usavršavanje nakon stečenog akademskog naziva d) Obrazovanje za različite socijalne i radne aktivnosti ili osobni razvoj

2.1.2. Razina studijskog programa a, b

Preddiplomski

2.1.3. Područje programa (znanstveno/umjetničko)-navesti naziv a, b, c

Znanstveno polje - Pedagogija (U skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/09)) 2.2. Nositelj/i programa

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

2.3. Izvoditelj/i programa

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

2.4. Trajanje programa

Program traje jednu godinu - dva semestra.

2.4.1. ECTS bodovi – minimalni broj bodova potrebnih da bi polaznik završio program a, b, c

60 ECTS bodova

2.5. Uvjeti upisa na program Na program Razlikovne edukacije za upis na diplomski studij Pedagogije mogu se upisati polaznici koji su završili:

a) Stručne studije u trajanju od dvije ili tri godine, iz sljedećih srodnih polja iz područja društvenih znanosti: odgojne znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, sociologija, psihologija i edukacijsko-rehabilitacijske znanosti te kineziologija.

b) Pedagoške akademije u trajanju od dvije ili tri godine, a koji posjeduju položen stručni ispit za rad u školi ili završen program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja.

c) Stručne studije za učitelje razredne nastave te predškolskog odgoja u trajanju od dvije ili tri godine. d) Sveučilišne preddiplomske ili dodiplomske studije i/ili stručne studije u trajanju od dvije ili tri godine drugih

znanstvenih područja, a koji posjeduju položen stručni ispit za rad u školi ili završen program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja.

Dodatni uvjeti za odabir polaznika na program Razlikovne edukacije za upis na diplomski studij Pedagogije bit će utvrđeni Natječajem za upis te neće biti protivni gore navedenim te uvjetima Filozofskog fakulteta u Rijeci i Sveučilišta u Rijeci. 2.6. Ishodi učenja programa (kompetencije koje polaznik stječe završetkom programa) Završetkom razlikovnog programa polaznik stječe sljedeće kompetencije:

o razvojnog i akcijskog istraživanja na području odgoja i obrazovanja; o prepoznavanja i anticipiranja promjena u odgoju i obrazovanju; o kreiranja modela obrazovanja i cjeloživotnog učenja; o dizajniranja funkcionalnog kurikuluma i njegove evaluacije; o promicanja multikulturalnih i demokratskih vrijednosti u zajednici.

Završetkom Razlikovne edukacije za upis na diplomski studij Pedagogije polaznik je osposobljen za nastavak studija na diplomskom (izvanrednom) jednopredmetnom studiju Pedagogije.

2.7. Kod prijave programa navesti studijske programe predlagača ili drugih institucija u RH s kojih je moguć upis na predloženi program a

Nema ih.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Struktura programa, ritam pohađanja i obveze polaznika Program je strukturiran u dva semestra tijekom kojih polaznici upisuju pet obveznih i dva izborna predmeta. Predmeti predstavljaju korpus temeljnih znanja iz područja opće i posebnih pedagogije/a te područja edukacijske psihologije. Navedeni predmeti ujedno su preduvjet za uspješan nastavak na diplomskom (izvanrednom) jednopredmetnom studiju Pedagogije. Nastava će se odvijati kumulativno u 2-3 mjesečna turnusa tijekom 9 mjeseci. Organizacija nastave će odgovarati mogućnostima pohađanja nastave uz rad. U skladu s navedenim očekuje se veći angažman polaznika u samostalnom izvršavanju obaveza i korištenje mogućnosti individualnih i grupnih konzultacija s predmetnim nastavnicima. Također poticat će se organizacija nastave putem sustava za udaljeno učenje Sveučilišta u Rijeci – MudRi. 3.2. Popis predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu (i brojem ECTS – bodova za vrste programa a, b, ili c) (prilog: Tablica 1) Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i nastave i ECTS-bodova nalazi se u Tablici 1 (prilog)

3.3. Opis svakog predmeta (ukoliko postoji) (prilog: Tablica 2)

Predmeti su opisani u Tablici 2 (prilog)

3.3.1. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar (naziv predmeta) a

Budući da se program sastoji od dva semestra uvjeti upisa u drugi semestar nisu predviđeni.

3.4. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (navesti koji jezik)

Nastavni predmeti neće se izvoditi na stranom jeziku.

3.5. Multidisciplinarnost/interdisciplinarnost programa Program Razlikovne edukacije za upis na diplomski studij Pedagogije koncipiran je multidisciplinarno i interdisciplinarno. Osim pedagogije kao temeljne discipline, zastupljene su discipline psihologije, organizacijskih znanosti i defektologije. Također interdisciplinarnost i multidisciplinarnost se očituje u činjenici što će program biti otvoren za upis pristupnika različitih znanstvenih područja odnosno vrsta studija. 3.8 Način završetka programa

Polaznici su dužni položiti sve ispite prema utvrđenom programu. Minimalni bodovni prag za prolaz na svakom kolegiju jest 40%. Nakon ispunjavanja svih programom utvrđenih obaveza polaznik dobiva potvrdu o završetku programa i dopunsku ispravu kojom se dokazuje postignuti uspjeh i stečene kompetencije.

Tablica1. 3.1. Popis predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS PREDMETA

Godina studija/ programa: 1.

Semestar: I.

PREDMET NOSITELJ P V S ECTS

OPĆA PEDAGOGIJA dr. sc. Marko Mušanović, red. prof. 2 0 0 4

METODOLOGIJA PEDAGOŠKOG ISTRAŽIVANJA dr. sc. Branko Rafajac, red. prof. 2 1 0 6

POVIJEST ODGOJA I OBRAZOVANJA dr. sc. Jasminka Ledić, red. prof. 2 0 0 4

DIDAKTIKA dr. sc. Anita Klapan, red. prof. 2 0 0 4

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA dr. sc. Barbara Rončević-Zubković, doc. 1 1 0 4

IZBORNI PREDMET 1 / 2 0 0 4


UKUPNO 13 2 0 30

POPIS PREDMETA


Semestar: II.


ANDRAGOGIJA dr. sc. Anita Klapan, red. prof. 2 0 0 4

STATISTIKA U PEDAGOŠKOJ PRAKSI I ISTRAŽIVANJU dr. sc. Branko Rafajac, red. prof. 2 2 0 6

ŠKOLSKA PEDAGOGIJA dr. sc. Sofija Vrcelj, red. prof. 2 0 0 4

OBRAZOVNA POLITIKA dr. sc. Vesna Kovač, izv. prof. 2 0 0 4

OBITELJSKA PEDAGOGIJA dr. sc. Jasminka Zloković, izv. prof. 2 0 0 4



UKUPNO 14 2 0 30

POPIS IZBORNIH PREDMETA


Semestar: I i/ili II.


RAZVOJNA PSIHOLOGIJA dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, izv. prof. 1 1 0 4

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA U OBRAZOVANJU dr. sc. Bojana Ćulum, doc. 2 0 0 4

EVALUACIJSKA ISTRAŽIVANJA dr. sc. Bojana Ćulum, doc. 1 1 0 4

FILOZOFIJA ODGOJA dr. sc. Aleksandra Golubović, doc. 2 0 0 4

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA dr. phil. Kornelija Mrnjaus, doc. 2 0 0 4

OSNOVE INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA dr. sc. Nataša Vlah, doc. 2 0 0 4

Tablica 2.

3.2. Opis predmeta / predavanja NAPOMENA: Ukoliko u programu nema predmeta (npr. kod kratkih tečajeva), ispuniti polja koja su relevantna za program 3.2.1. Obavezni kolegiji 3.2.2. Izborni kolegiji

3.2.1. Obavezni kolegiji

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Marko Mušanović, red. prof.

Naziv predmeta Opća pedagogija

Semestar a 1. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4 Broj sati (P+V+S) 2 (2+0+0)

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

• Upoznati osnovne pojmove pedagogije • Uvesti u pedagoško mišljenje • Upoznati fenomen odgoja s različiti motrišta • Stečena znanja primijeniti u rješavanju odgojnih problema 1.2. Uvjeti za upis predmeta a

Nema posebnih uvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Očekuje se da polaznici razviju sljedeće opće kompetencije: • misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…); • analiziranje složenosti fenomena odgoja; • primjene ideja u analizi prakse.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da polaznici mogu: • opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; • analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; • stvarati, oblikovati, izložiti i primijeniti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima

1.4. Sadržaj predmeta

1. Pedagogija kao znanost 2. Predmet pedagogije kao znanosti. Zadaci pedagogije. Metode pedagogije. Položaj pedagogije u sustavu znanosti. Polje

pedagogije – pedagogijske discipline. 3. Temeljni pojmovi pedagogije 4. Odgoj. Obrazovanje. Osposobljavanje. Izobrazba 5. Odrednice odgojnog fenomena 6. Odgoj kao životna potreba zajednice. Utjecaj nasljeđa i društvene sredine na odgoj. Odgoj kao društvena funkcija – norme i

vrijednosti. Odgoj kao razvoj. 7. Odgojni proces i njegova struktura 8. Struktura odgojnog procesa. Odgojni ideali, ciljevi i zadaće. Odgojna područja. Odgojni sadržaji, Subjekti odgojnog procesa.

Modeli odgojnog procesa. 9. Odgoj u razvitku ljudske civilizacije 10. Antički i rimski odgoj. Srednjovjekovni odgoj. Odgoj u vrijeme humanizma i renesanse. Odgoj u doba reformacije. Odgoj u

građanskom društvu. Odgoj i postmoderna. Odgoj u budućnosti – pedagoška futurologija. 11. Paradigme pedagogije. 12. Teorije odgoja 13. Sociocentričke teorije odgoja. Pedocentričke teorije odgoja. Emancipacijske teorije odgoja. 14. Odgojne sredine – odgojne institucije 15. Odgoj u obitelji. Odgoj u predškolskim ustanovama. Odgoj u školi. Odgoj u domovima. Odgoj u ustanovama za djecu s

posebnim potrebama. Uloga vršnjaka u odgoju. Mass-mediji i njihov utjecaj na odgoj. Odgojne sredine u slobodnom vremenu 16. Interakcija i komunikacija u odgoju 17. Pojam odgojne komunikacije. Oblici komunikacije. Teorije i modeli komunikacije. Neverbalna i verbalna komunikacija.

Interakcija i komunikacija u razredu. 18. Struktura i dinamika odgojno-obrazovne skupine 19. Nestrukturirane i strukturirane skupine. Male skupine. Odnosi u skupini i struktura moći. Vođenje skupine. 20. Odgojno-obrazovni potencijali škole 21. Nastava. Izvannastavne aktivnosti. Izvanškolske aktivnosti. Kulturna i javna djelatnost škole (priredbe, smotre, natjecanja,

izložbe). Ljudski potencijal u školi i njegove uloge. Vođenje i interni razvoj škole. Ustroj osnovne i srednje škole, vrste srednjih škola. Potpora školi u ostvarivanju njezina cilja i programa.

22. Istraživanje odgojno-obrazovnih fenomena u školskoj praksi 23. Izbor predmeta istraživanja. Izrada projekta. Provođenje istraživanja. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Statistička

obrada podataka. Interpretacija rezultata istraživanja i unapređivanje školske prakse. Akcijska istraživanja.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze polaznika

• Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi • Izrada portfolia • Pismeni ispit • Usmeni ispit 1.8. Praćenje2 rada polaznika a, b, c

Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio 1

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika a, b, c

Aktivnosti u nastavi, portfolio, pismeni ispit, usmeni ispit

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Giesecke, H.1993. Uvod u pedagogiju, Zagreb Educa 2. Gudjons, H. 1994. Pedagogija - temeljna znanja, Zagreb, Educa 3. Mušanović, M. 2009. Opća pedagogija (skripta). Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Bratanić M. Mikropedagogija, Zagreb 1990, Školska knjiga 2. Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 3. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.). Što uciniti kad dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb : IEP 4. Brezinka, W. Philosophy of Educational Knowledge, Kluwer Academic Publishers, 1992. 5. Buljan-Flander, G. (2003). Što je to školsko nasilje. Ministarstvo prosvjete i sporta, Zagreb. 6. Edgar, M. (2002) Odgoj za budućnost. Educa, Zagreb. 7. Glasser, W. (2005) Kvalitetna škola:škola bez prisile , Educa, Zagreb 8. Gossen, D. (1994). Restitucija- preobrazba školske discipline. Alinea, Zagreb. 9. Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko, Naklada Slap. 10. Lavrnja, I. (1985). Učenik kao subjekt obrazovanja. Izdavački centar Rijeka, Rijeka. 11. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli. Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka. 12. Lenzen, D. 2002. Vodič za studij znanosti o odgoju, Educa 13. Malić-Mužić, Pedagogija, Zagreb, Školska knjiga, 1981. 14. Marsh, C. (1994). Kurikulum : temeljni pojmovi. Zagreb Educa, 15. Matijević, M. i dr. (1994). Pluralizam u odgoju i školstvu. Katehetski salezijanski centar, Zagreb. 16. Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Graftrade 17. Mušanović, M., Vrcelj, S. 2001. Pedagoška futurologija (Škola budućnosti). Rijeka, HPKZ, Graftrade 18. Olweus, D. (1998.). Nasilništvo u školi - što znamo o nasilništvu i što možemo poduzeti. Zagreb : Educa 19. UNESCO (1997). Međunarodna klasifikacija obrazovanja. 20. Uzelac M. i dr.: Budimo prijatelji, Priručnik odgoja za nennasilje i suradnju, Zagreb 1994, Biblioteka Slon 21. Vrcelj S. i Mušanović M.: Pedagoška futurologija, Rijeka 2001, Graftrade 22. Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Pedagoški fakultet, Rijeka. 23. Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka. 24. Vrcelj, S., Mušanović, M. (2003). Reforma školstva - Je su li moguće promjene škole?. Zbornik, Sabora pedagoga hrvatske,

Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, HPKZ, Zagreb. 25. x x x: Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Rijeka, 1998, Pedagoški fakultet u Rijeci 26. x x x: Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Rijeka 1999, Filozofski fakultet Rijeka 27. x x x: Odgoj i obrazovanje na pragu 21. Stoljeća, Zagreb 1988, Hrvatski pedagoško-književni zbor 28. x x x: Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb 1996, Hrvatski pedagoško-književni zbor 29. x x x: Pedagoško obrazovanje roditelja, Rijeka 1995, Pedagoški fakultet u Rijeci 30. XXX (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. HPKZ, Zagreb. 31. XXX (1999). Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka. 32. XXX (2000). Prvi koraci. Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Amnesty International Hrvatske, Zagreb. 33. XXX (2002). Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Zbornik radova, Međunarodni znanstveni kolokvij, Sveučilište u

Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka. 2 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

34. Zibar-Komarica V.: NEUSPJEH U ŠKOLI, Zagreb 1993, Školska knjiga 35. Zibar-Komarica, V. (1993.). Neuspjeh u školi. Zagreb : Školska knjiga. 36. Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Filozofski fakultet, Rijeka (odabrana poglavlja).

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Giesecke, H.1993. Uvod u pedagogiju, Zagreb Educa 2 30 Gudjons, H. 1994. Pedagogija - temeljna znanja, Zagreb, Educa 2 30 Mušanović, M. 2009. Opća pedagogija (skripta). Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci 2 30 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kvaliteta i uspješnost predmeta biti će procijenjena putem upitnika u kojem će polaznici procijeniti što su naučili, te koliko su zadovoljni izvođenjem kolegija. Također kolegij će biti uključen u evaluaciju kvalitete nastave koja će biti ujednačena za sve kolegije te će se primjeniti po završenoj nastavi.

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Branko Rafajac, red. prof.

Naziv predmeta Metodologija pedagoških istraživanja

Semestar a 1. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 6 Broj sati (P+V+S) 3 (2+1+0)

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je osposobiti polaznike za razumijevanje i primjenu znanstveno istraživačkih metoda u istraživanju fenomena odgoja i obrazovanja. 1.2. Uvjeti za upis predmeta a

Nema ih


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita sudent će biti u stanju: • prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i istraživačke paradigme; • izraditi i evaluirati plan jednostavnijeg istraživačkog zadatka; • u ulozi suradnika sudjelovati u realiziranju istraživačkih projekata, • samostalno osmisliti i realizirati jednostavnija primijenjena istraživanja, • osposobiti za primjenu više postupaka prikupljanja i evidencije empirijskih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja


Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korealacijskih, uzročno-komparativnih, eksperimentalnih, Studij i analiza dokumentacije, Postupci nenametljivog prikupljanja podataka, Analiza sadržaja, Opažanje (sustavno promatranje), Intervju, Anketna istraživanja, Anketa I. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Anketa II. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Korelacijska istraživanja, Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja, Kvalitativna istraživanja, Studij slučaja, Akcijska istraživanja.




1.6. Komentari


Polaznici su obavezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi popis literature, seminarski rad i nacrt istraživanja koji trebaju biti pozitivno ocijenjeni, te položiti pismeni ispit. 1.8. Praćenje3 rada polaznika a, b, c

Pohađanje nastave 1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad 0,5 Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje 1,0 Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

3 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qualitative Research (Second edition). Thousand Oaks-London-New Delhi: Sage Publications

2. Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003) Educational Research, An Introduction (7. edition). Boston [etc.] : Allyn and Bacon, 3. Halmi, A. (2004.) Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima Jastrebarsko : Naklada Slap, 2004 4. Halmi, A. (2001). Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea 5. Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. 6. Lamza-Posavec V. (1995.) Javno mnijenje - teorije i istraživanje Alinea, Zagreb 7. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima Naklada Slap, Jastrebarsko 8. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji.Zagreb:

Hrvatski pedagoško-književni zbor. 9. Rafajac, B.: Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”,

Univerza v Mariboru, 1995. str. 394-398. 10. Rafajac, B.: Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko-

metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theorethical and Methodological fondation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. 51-58.

11. Yin K.R. (2007.) Studija slučaja – dizajn i metode, Fakultet politikih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Politička misao, Zagreb 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b

Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u

obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

10

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

21

3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa 22

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Jasminka Ledić, red. prof.

Naziv predmeta Povijest odgoja i obrazovanja

Semestar a 1. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4

Broj sati (P+V+S) 2 (2+0+0) 1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti polaznike za analizu stanja i ideja o odgoju i obrazovanju na međunarodnoj i nacionalnoj razini u kontekstu kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na njihov sadržaj, ciljeve i zadatke. 1.2. Uvjeti za upis predmeta a

Nema ih.


Nakon izvršavanja obveza u predmetu očekuje se da polaznici razviju ove opće kompetencije: sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; sposebnosti planiranja i organiziranja; sposobnosti učenja kroz individualni rad; sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da polaznici mogu:

prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima; opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u

pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja; analizirati ideje o odgoju i obrazovanju koje su se javljale od 19. stoljeća i njihove utjecaje na

suvremeni razvoj odgoja i obrazovanja; prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim okvirima

imajući u vidu njihova izvorišta. 1.4. Sadržaj predmeta

I. DIO - Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim polisima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeću. II. DIO - Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijske strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja.




1.6. Komentari

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći Merlin/Mudri, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Polaznicii će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Polaznici neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom Merlin/MudRi.


Od polaznika se očekuje redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici, ne veći od 50%. Od polaznika se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, polaznici trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Kašnjenje s predajom zadaća/rezultata pojedinih aktivnosti rezultira smanjenjem ocjene. Valja napomenuti da sustav za učenje MerlinMudri neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Također polaznik koji zakasni s predajom svoje zadaće/rezultata

pojedinih aktivnosti ukupni broj postignutih bodova bit će umanjen za 20%. Polaznici koji iz opravdanih razloga ne pristupe provjeri znanja na ponovljenoj provjeri umanjit će se postignuti bodovi za 15%. Od polaznika koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Od polaznika koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. Specifične obveze studenata na kolegiju jesu:

- redovito pohađanje nastave (kada se odvija u učionici), priprema za nastavu, aktivno sudjelovanje u nastavi i planiranim aktivnostima sustava za učenje Merlin;

- izrada i prezentacija prikaza knjige; - sudjelovanje u 2 pismene provjere znanja.

1.8. Praćenje rada polaznika a, b, c

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat 1 Praktični rad Portfolio


Svaka pojedinačna aktivnost ocjenjuje se u skladu s unaprijed pripremljenima obrascima za vrednovanje s kojima su polaznici detaljno upoznati na početku nastave. Predviđeno je da se sve obaveze izvrše do kraja nastave. 1.10. Obvezna literatura

1. UNESCO web-site - http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/ (tekstovi koje će koristiti polaznici bit će dostupni na sustavu za udaljeno učenje Moodle)

2. Ledić, J. (1991) Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio). Rijeka: Sveučilište u Rijeci 3. Zaninović, M. (1988) Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga

Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnice će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se polaznicima distribuirati tijekom semestra. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Aristotel (1982) Nikomahova etika. Zagreb: SNL 2. Bratanić, M. (1997). Odgojnost Starčevićeve misli. Jastrebarsko: Naklada Slap 3. Cambi, F. (1995). Storia della pedagogia. Roma: Editori Laterza 4. Čop, M. (1988) Riječko školstvo (1848-1918). Rijeka: ICR 5. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 6. Franković, D. (1958) Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: PKZ 7. Huizinga, J. (1991) Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 8. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 9. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta (prijevod djela Das Jahrhundert des Kindes, Berlin 1902), Zagreb: Educa 10. Krasić, S. (1996). Generalno učilište Dominikanskoga reda u Zadru ili Universitas Jadertina: 1396-1807. Zagreb: Filozofski

fakultet 11. Matičević, S. (1934) K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak nadbiskupske tiskare 12. Neill, A. S. (1999). Škola Summerhil. Novi pogled na djetinjstvo. (priredio Albert Lamb). Zagreb: Sara 93 13. Ledić, J. (1999). (Ne)poznati Johna Dewey. Neki aspekti izvora i razvoja Deweyevih ideja i njegov utjecaj na američki

curriculum, Život i škola, 1/2:79-92. 14. Ledić, J. (1995) Plaidoyer za "novu" povijest pedagogije. Napredak, 136(1):84-91. 15. Matijević, M. (2001). Alternative škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex. 16. Platon (1997) Država (prijevod Martin Kuzmić; uvod i redakcija Jure Zovko). Zagreb: Naklada Jurčić 17. Thinkers on Education. (1997). UNESCO: Studies in Comparative Education series 18. Vuk-Pavlović, P. (1932) Ličnost i odgoj. Zagreb: Tipografija 19. Zaninović, M. (1985) Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b Naslov Broj primjeraka Broj studenata

UNESCO internetska stranica – odabrani tekstovi 1 Ledić, J. (1991) Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio). Rijeka: Sveučilište u Rijeci 5

Zaninović, M. (1988) Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga 17 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/�

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Anita Klapan, red. prof.

Naziv predmeta Didaktika




Cilj je predmeta da se polaznici upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim sustavima obrazovanja i nastave s kritičkim i stvaralačkim odnosom prema didaktičkoj teoriji i praksi; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju s teorijom curriculuma; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se upoznaju sa komunikacijskim procesima u nastavi; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta


Nakon izvršenih obveza polaznici će biti sposobni: identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke izraditi materijal za samostalno učenje nabrojati i opisati modele komuniciranja identificirati probleme u komunikacijskom procesu definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime


Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.

Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Komunikacijski procesi u nastavi. Odgojno-obrazovna ekologija.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo konzultacije

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Obveze polaznika uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu participaciju studenata u svim načinima izvođenja nastave i usvajanja znanja; izraditi set didaktičkih vježbi (izvedbeni program, detaljna priprema za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada, priprema za izvođenje grupnog oblika rada, materijal za samostalno učenje); individualne konzultacije; polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio Set didaktičkih vježbi 2


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom programu predmeta!

1.10. Obvezna literatura

1. Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja) 2. Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja) 3. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja) 1.11. Dopunska literatura

1. Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. 2. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine. 3. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. 4. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. 5. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto, Nova Gorica: Educa. 6. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 7. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike. Novo mesto: Pedagoška obzorja. 8. Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 9. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa. 10. Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. 11. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja) 17 15

Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja) 21 15

Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

2 15



Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Barbara Rončević Zubković

Naziv predmeta Edukacijska psihologija




Cilj predmeta je stjecanje psihologijskih znanja koje su osnova za uspješno poučavanje. Ova znanja uključuju primjenu spoznaja iz psihologije učenja u školskoj praksi, prvenstveno usmjerenih na unapređivanje procesa samostalnog učenja učenika, kao i za organiziranje poučavanja. U sklopu predmeta polaznici se osposobljavaju i za vrednovanje napredovanja učenika. Također je cilj je ovog kolegija upoznati polaznike s osobinama ličnosti, inteligencijom i motivacijom za učenje kao glavnim čimbenicima individualnih razlika u postignuću, kao i učinkom socijalne interakcije na uspješnost učenja.


Nema ih.


Nakon položenog ispita sudent će biti u stanju: 1. opisati i razlikovati različite oblike i teorije učenja 2. opisati i primijeniti efikasne strategije učenja i metode poučavanja strategija 3. opisati i razlikovati različite pristupe poučavanju i primjeniti načela specifičnog pristupa u planiranju nastavnog sata 4. razlikovati i primijeniti različite pristupe vrednovanju znanja 5. objasniti pojam inteligencije, njen utjecaj na postignuće i izraditi plan predavanja prema specifičnim teorijama inteligencije 6. objasniti povezanost osobina ličnosti, samopoimanja i postignuća 7. opisati i usporediti različite izvore motivacije za učenje i objasniti njihov učinak na pristup učenju 8. razlikovati tipove socijalnog statusa i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa učenika 9. opisati i objasniti komponente odnosa učenika i učitelja 10. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika 11. opisati i objasniti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi


Klasično i operantno uvjetovanje; Modeliranje, mentorstvo i samoregulacija ponašanja; Teorija obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivistička teorija učenja; Primjena teorija učenja u poučavanju; Vrednovanje znanja učenika; Inteligencija i učenje; Osobine ličnosti učenika i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između učitelja i učenika; Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema.




1.6. Komentari


Polaznici su obavezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi eseje koji trebaju biti pozitivno ocijenjeni, te položiti kolokvij i završni ispit.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja 1 Referat Praktični rad Portfolio


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.


Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

1.11. Dopunska literatura

Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Slap. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. 13 Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. 22



Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Anita Klapan, red. prof.

Naziv predmeta Andragogija




Cilj je predmeta da polaznici upoznaju teorijsko-metodološke osnove obrazovanja odraslih; da se upoznaju s osnovama andragoških teorija, pravaca i koncepcija; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja; da se upoznaju s pojmom odraslosti; da se upoznaju s prirodom participacije odraslih u procesu obrazovanja i učenja; da se upoznaju s područjima i sadržajima obrazovanja odraslih; da se upoznaju sa fazama andragoškog ciklusa; da se osposobe za analizu i interpretaciju različitih fenomena u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima obrazovanja odraslih; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz ovog predmeta na ostale predmete i situacije; da se upoznaju s perspektivama obrazovanja odraslih i da se motiviraju za istraživački rad na području obrazovanja odraslih.


Nema uvjeta


Nakon izvršenih obveza polaznici će biti sposobni: identificirati andragogiju kao znanstvenu disciplinu, te njen odnos prema drugim znanostima definirati i objasniti temeljne andragoške pojmove kritički promišljati o fazama razvoja andragogije nabrojati i objasniti funkcije obrazovanja odraslih identificirati i analizirati suvremene faktore obrazovanja odraslih objasniti fenomen obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja identificirati i objasniti andragoške teorije, pravce i koncepcije usporediti andragoške teorije, pravce i koncepcije definirati i objasniti različita shvaćanja pojma odraslosti identificirati i objasniti posebnosti odgojno-obrazovnog rada s odraslima identificirati i analizirati obrazovne potrebe, motive i razloge sudjelovanja odraslih u obrazovanju nabrojati i vrednovati područja i sadržaje obrazovanja odraslih nabrojati i objasniti faze andragoškog ciklusa identificirati i objasniti osnovne elemente koji utječu na organizaciju nastave za odrasle nabrojati i objasniti organizacijske oblike i modele nastave za odrasle usporediti i vrednovati organizacijske oblike i modele nastave za odrasle nabrojati i objasniti strategije, metode i načela u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle nabrojati i objasniti upotrebu raznih tehnologija i medija u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle primijeniti specifične vještine za rad s odraslima npr. komunikacija, socijalne vještine, prepoznavanje mehanizama u obrazovnoj

grupi odraslih, vođenje grupa i sl. identificirati važnost obrazovanja edukatora za rad s odraslima identificirati i objasniti povezanost obrazovanja odraslih i tržišta rada identificirati i vrednovati perspektive obrazovanja odraslih uspješno koristiti različite izvore u istraživanju fenomena obrazovanja odraslih.


Andragogija kao znanost i temeljni andragoški pojmovi. Povijesni razvoj i različita shvaćanja andragogije. Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih. Suvremeni faktori obrazovanja odraslih (demografske, socijalne i tehnološke promjene). Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava. Obrazovanje odraslih u društvu koje uči. Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Pregled nekih teorija i suvremenih andragoških pravaca. Suvremene koncepcije andragogije (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Finska, Britanska, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska,

Američka, Sovjetska, Hrvatska koncepcija andragogije).

Pojam odraslosti. Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba. Različita gledišta o potrebama. Potrebe u relaciji sa motivima, interesima i stavovima. Suvremena shvaćanja obrazovnih potreba. Različite klasifikacije obrazovnih potreba. Utvrđivanje obrazovnih potreba. Priroda participacije odraslih u obrazovanju i učenju. Koncepcije motivacijske orijentacije. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih. Andragoški ciklus. Organizacija nastave za odrasle (organizacijski oblici i modeli nastave za odrasle). Strategije, metode i načela u obrazovanju odraslih. Tehnologija i mediji u obrazovanju odraslih. Edukatori u obrazovanju odraslih. Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost. Perspektive obrazovanja odraslih.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo konzultacije

1.6. Komentari


Obveze studenata uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu participaciju studenata u svim načinima izvođenja nastave i usvajanja znanja; pripremiti i izložiti svojevrsnu cjelovitiju studiju na određenu temu; izrada portfolia (rezultat kontinuiranog pripremanja i istraživanja za nastavu predmeta); kolokviji; individualne konzultacije; polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje 1 Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio 1


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polanzik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom programu predmeta! 1.10. Obvezna literatura

1. Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja) 2. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana poglavlja) 3. Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana poglavlja)


1. Delors, J. (2000), Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa. 2. Jarvis, P. (1993), Rekonceptualizacija obrazovanja odraslih za razvoj: zapadnoeuropska perspektiva. Theleme, vol. 39 (br. 1-4). 3. Jarvis, P. (1995), Adult and Continuing Education, Theory and Practice. London: Roudledge. 4. Jelenc, Z. (1991), Terminologija izobraževanja odraslih. Ljubljana: Pedagoški institut pri Univerzi v Ljubljani. 5. Klapan, A., Matijević, M. (ur.) (2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje: Zbornik radova međunarodne konferencije

Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u kontekstu cjeloživotnog učenja. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo. 6. Knowles, M. (1980), The Modern Practice of Adult Educataion from Pedagogy to Andragogy. Revised and Updated. Cambridge

Adult Education: Englewood Clifs. 7. Lavrnja, I., Klapan, A. (1996), Adult Education Based on Social and Professional Neede, European Intagration and Active

Citizenship, p.82-86. Tallinn: Publishing House Kulim in Tallinn. 8. Lavrnja, I., Klapan, A. (1998), Training Adult Educators for Working with Adults in Croatia: The Proceedings of the 3 rd International

Conference on Training Adult Educators, p.106-111. Exeter: University of Exeter, Centre for Research in Continuing Education. 9. Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru; Uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb: Birotehnika. 10. Pastuović, N. (1999), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen. 11. Pongrac, S. (ed.) (1999), Adult Education in Croatian Society. Rijeka: Faculty of Philosophy in Rijeka. 12. Titmus, C.J. (ed.) (1989), Lifelong Education for Adults: An International Handbook. Pergamon Press.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja) 7 15

Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana poglavlja) 12 15

Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana poglavlja) 12 15



Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Branko Rafajac, red. prof.

Naziv predmeta Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju




Osposobiti polaznike za deskripciju, analizu i statističko zaključivanje. Osposobiti polaznike za razumijevanje i primjenu specifičnog statističkog jezika u opisivanju stvarnih društvenih fenomena. Osposobiti polaznike za primjenu statističkih tehnika za sistematizaciju i obradu statističkih podataka koji su obuhvaćeni programom. Osposobiti polaznike za interpretaciju statističkih podataka i izvješća.


Nema uvjeta


Očekuje se da će polaznici znati prepoznati prirodu praktičnog ili istraživačkog problema koji se može riješiti statističkim metodama i postupcima; razumjeti, planirati i primijeniti odgovarajuće statističke postupke i metode te interpretirati dobivene rezultate; bit će osposobljeni služiti se SPSS-om (Statistical Package for the Social Sciences) u stručne i znanstvene svrhe.


Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.); Mjere disperzije ( RV, Q, sd) Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z-vrijednost) Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije T-test (veliki nezavisni uzorci) Metoda diferencije za male zavisne uzorke; Testiranje značajnosti razlike između parametara; Mali zavisni uzorci, Smisao i princip korelacije; r-koeficijent, Hi-kvadrat-test; Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije, Neparametrijski testovi



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ________________

1.6. Komentari


Prisustvovanje predavanjima i vježbama. Aktivno sudjelovanje u vježbama koje će pratiti teme predavanja; Polaganje pismenog ispita.


Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 3 Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad 1 Portfolio


Varijanta 1. (završni ispit) Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.


1. Petz, B. (2004). Osnove statističke metode za ne matematičare. (bilo koje izdanje) Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap.


1. Šošić, I., i Serdar, V. (2000). Uvod u statistiku (bilo koje izdanje). Zagreb: Školska knjiga. 2. Mužić, V. (1997). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svijetlost (drugi dio: pedagoška statistika).


Naslov Broj primjeraka Broj studenata . Petz, B. (2007). Osnove statističke metode za ne matematičare. (bilo koje

izdanje) Jastrebarsko: Naklada Slap. 29 15

Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap. 2 15



Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Sofija Vrcelj, red. prof.

Naziv predmeta Školska pedagogija




usvojiti relevantne sadržaje iz školske pedagogije potrebne za obavljanje poslova pedagoga; osposobiti polaznike za transferiranje relevantnih sadržaja i njihovu primjenu u praksi; senzibilizirati polaznike za različite probleme škole i osposobe za njihovo rješavanje; razviti kritički odnos kod studenata spram postojećih rješenja u području školske edukacije; osposobiti polaznike za kreiranje novih pristupa odgojno-obrazovnim potencijalima škole; osposobiti polaznike za stvaranje kvalitetnih okruženja za učenje; upoznati polaznike sa različitim pristupima u određivanju funkcije škole s obzirom na različite društvene kontekste; nastojati da polaznici usvoje teorijska znanja neophodna za razumijevanje dominantnih teorija škole; osposobiti polaznike za kreiranje novih odnosa škole i sredine u kontekstu kulturnih, društveno-političkih uvjeta; osposobiti polaznike za konstruktivan pristup institucionalnoj (školskoj) odgojno-obrazovnoj problematici i praksi.


Nema ih.


sistematizirati i kritički koristiti teorijska znanja iz školske pedagogije; prepoznavati strukturu škole i svoju ulogu u tom sustavu te prepoznati i poticati ulogu škole u društvu i analizirati utjecaj

društvenih procesa na razvoj škole; analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa uz nezaobilazno

poticanje inoviranja škole i suradnju s drugim školama i tržištem rada; usko surađivati s roditeljima, obiteljima, autoritetima i drugim subjektima iz okruženja; biti sposoban kreirati poticajno okruženje za učenje te prenositi i pružati temeljne vrijednosti društva i demokracije; analizirati i objasniti postavke dominantnih teorije škole; komparirati teorije škole; analizirati i vrednovati ulogu škole u različitim društvima; analizirati i vrednovati suvremena pedagoška zbivanja s aspekta različitih teorija škole.


školska pedagogija kao pedagoška disciplina; škola kao društveno-povijesni fenomen (mjesto i značajke škole u različitim društveno- ekonomskim formacijama); transformacija škole u reformskim pravcima pedagogije; škola kao socijalizacijska ustanova; škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti

pristupi, različiti modeli, projiciranje hipotetičkih modela škole, zakonska regulativa rada škole); škola i društveno okruženje (školski program i društveni problemi; distinkcija procesa učenja, obrazovanja i školovanja; odnos

svjetovnog i religioznog u sadržajima školovanja); odgojno-obrazovni potencijali škole; školska kultura; teorije škole (duhovno-znanstvena, radikalne, psihoanalitička, simbolički interakcionalizam, strukturalno-funkcionalna);

najznačajniji predstavnici i njihova djela; kritika teorija škole; škola u konceptima kritičkih teorija društva; rekonceptualizacija teorija škole;

budućnost škole i drugih oblika institucionalnog obrazovanja.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije ___________________

1.6. Komentari /


U ovom kolegiju polaznici trebaju aktivno sudjelovati u nastavi i realizirati tekuće obveze, napisati i izložiti referat i esej te položiti ispit.

1.8. Praćenje rada polaznika

Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej 1 Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat 1 Praktični rad Portfolio


Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi aktivnosti su koje se međusobno uvjetuju stoga je ukupan broj bodova koji je namjenjen pohađanju nastave ravnomjerno podjeljen između tih dviju aktivnosti. Varijanta 1. (završni ispit) Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Varijanta 2. (bez ispita) Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici). Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)

1. Vrcelj, S. (2000), Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 2. Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka, Pedagoški fakultet u Rijeci. 3. Ledić, J. (1999), Škola i vrijednosti.Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 4. Bruner, J. (2000), Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. 5. Flere, S. (red.) , (1986), Proturječja suvremenog obrazovanja. Zagreb. 6. Vujčić, V.(1989) , Obrazovne šanse, teorije i istraživanja. Zagreb: Školske novine. 7. Tillmann, K.J. (ed.), (1994), Teorije škole. Zagreb: Educa 8. Ilich, I. (1980), Dolje škole. Beograd. BIGZ. 9. Freire, P. (2002), Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)

1. Matijević, M. (2001), Alternativne škole.Zagreb: Tipex 2. Lavrnja, I. (1983), Položaj učenika u odgojno-obrazovnom procesu (grupi).Rijeka:ICR 3. Madelin, M. (1991), Osloboditi školu. Zagreb: Educa, 4. Zloković, J. (1998), Školski neuspjeh- problem učenika, roditelja i nastavnika. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 5. Glasser, W.(1999), Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa. 6. Glasser,W. (1994) , Kvalitetna škola. Zagreb: Educa. 7. Henting,F. (2000), Humana škola. Zagreb: Educa. 8. prilozi sa interneta, tv i radio emisije; 9. Madelin, M. (1991), Osloboditi školu. Zagreb: Educa, 10. Abrent, H. (1970) On Violence. London: Penguin. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Vrcelj, S. (2000), Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 10 15

Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka, Pedagoški fakultet u Rijeci. 10 15

Ledić, J. (1999), Škola i vrijednosti.Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 5 15 Bruner, J. (2000), Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. 4 15

Flere, S. (red.) , (1986), Proturječja suvremenog obrazovanja. Zagreb. 2 15 Vujčić, V.(1989) , Obrazovne šanse, teorije i istraživanja. Zagreb: Školske novine. 3 15

Tillmann, K.J. (ed.), (1994), Teorije škole. Zagreb: Educa 3 15 Ilich, I. (1980), Dolje škole. Beograd. BIGZ. 2 15

Freire, P. (2002), Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz 2 15 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Vesna Kovač, izv. prof.

Naziv predmeta Obrazovna politika




Cilj kolegija Obrazovna politika jest osposobiti polaznike za poznavanje i interpretaciju teorije i prakse obrazovne politike u domaćem i međunarodnom kontekstu. Osobita pažnja posvetit će se upoznavanju i analiziranju upravljačke strukture i djelovanja političkih institucija od interesa za kreiranje obrazovne politike na različitim razinama. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje uloge i mogućnosti djelovanja pedagoga i ostalih prosvjetnih djelatnika u procesu kreiranja obrazovne politike. Očekuje se da će se sudjelovanjem u ovom kolegiju polaznici senzibilizirati za kontinuirano praćenje aktualnih zbivanja u odgoju i obrazovanju i zauzimanje proaktivnog stava u javnim raspravama o pitanjima obrazovanja.


Nema ih.


Očekuje se da polaznici nakon položenog ispita iz kolegija Obrazovna politika mogu: - Interpretirati različite mogućnosti uporabe pojma politike i obrazovne politike; - Opisati i komentirati aktualna zbivanja u obrazovnoj politici u domaćim i međunarodnim okvirima, - Oblikovati i argumentirati stajalište o različitim procesima obrazovne politike u domaćem i međunarodnom kontekstu; - Analizirati i interpretirati djelovanje upravljačkih struktura i njihov utjecaj na stvaranje obrazovne politike; - Objašnjavati utjecaje različitih društveno-političkih zbivanja na obrazovanje - Interpretirati sadržaj ključnih policy dokumenata vezanih uz obrazovnu politiku; - Opisati djelatnost i projekte domaćih i međunarodnih organizacija vezanih uz pitanja obrazovanja - Opisati proces analize obrazovne politike prema temeljnim etapama. 1.4. Sadržaj predmeta

Uvod u kolegij (terminologija, obaveze, očekivanja). Pojam politike i obrazovne politike. Temeljni koncepti obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti, ideologije, kontrola, odlučivanje i strategije utjecaja Upravljanje i vođenje: temeljni pojmovi i teorije Tipovi upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama Prikaz istraživanja upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama Uvod u mikropolitiku (temeljni pojmovi i koncepti) Etape analize obrazovne politike. Pristupi analizi obrazovne politike. Odnos države i obrazovanja Ekonomski aspekti obrazovanja Organizacijska kultura obrazovnih organizacija: pojam, tipologija i dimenzije organizacijske kulture Organizacijska kultura obrazovnih organizacija: pristupi istraživanju organizacijske kulture Osiguranje kvalitete u obrazovanju Globalizacijski procesi u obrazovanju Prikaz ključnih policy dokumenata vezanih uz obrazovnu politiku Prikaz djelatnosti i projekata domaćih i međunarodnih organizacija vezanih uz pitanja obrazovanja (OECD, UNESCO, Svjetska banka, EC...) Prikaz djelovanja institucija lokalne uprave i samouprave vezane uz pitanja obrazovanja Aktualne teme iz obrazovne politike




1.6. Komentari


Od studenata se očekuje prisustvo i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave (predavanjima i putem nastave preko portala za udaljeno učenje Mudri).

Aktivnost u nastavi predavanja pratit će se i vrednovati evidencijom iznošenja osobnog kritičkog stava u tekućim raspravama potkrijepljenih pismenom pripremom te prikupljenim materijalima potrebnih za raspravu o određenim temama (članci, isječci iz javnih rasprava, bilješke napravljene na temelju pročitane literature sl.). Polaznici će odabrati između više ponuđenih aktivnosti jednu koju će izvršiti u kontekstu zahtjeva kolegija. Ove se aktivnosti neće ocjenjivati, ali su obavezne. Polaznici će prema dobivenim uputama izraditi i prezentirati pismeni rad na odabranu temu kojim pokazuju sposobnost primjene i prepoznavanja teorijskih koncepata u praktičnim manifestacijama obrazovne politike. Od ponuđenih tema i zadataka, polaznici će samostalno birati onaj koji odgovara njihovom ukupnom zadanom opterećenju te osobnim interesima i preferencijama. Ovaj pismeni rad se boduje i ocjenjuje. Polaznici će također napisati stručni prikaz odabranog izvora literature prema dobivenim uputama. Ovaj prikaz se boduje i ocjenjuje. Polaznici će polagati usmeni ispit na kraju semestra na temelju proučene literature. Očekuje se da će polaznici dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave.


Pohađanje nastave; pripreme za nastavu 1 Aktivnost u nastavi Pismeni ocjenski

rad 1,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje Projekt Stručni prikaz literature 0,5 Referat Praktični rad Portfolio


Pismeni ocjenski rad: 40% Stručni prikaz literature: 30% Završni ispit: 30%

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)

Nastavnik će pomoći polaznicima odabrati ključne sadržaje i po potrebi pripremiti prijevode dijelova literature na engleskom jeziku: Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington, DC: SAGE Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic approach in response to global changes. Lanham, England: Rowman & Littlefield Education. Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press. Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb: Alineja Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation. Confronting Complexity. Albany, NY: State University of New York Press. Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational policy. London: Routledge.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)

Knjige (odabrana poglavlja): Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups in Education: Nationalization and the New Politics of Education Productivity. Educational Policy. 15, 1, 12-40. Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders: An Introduction. New York: Prentice Hall Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State of Education Policy Research. Theoretical Concepts and Research Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers. Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New York: Teachers College, Columbia University. Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of Education. Conference Proceedings. Budapest: Open Society Institute & World Bank. Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Jesenski Turk Rosandić, D. ( 2005.).Hrvatsko školstvo u okružju politike. Zagreb: Školska knjiga. Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of the Politics of Education Field: Making Sense of the Messy Center. Education Administration Quarterly. 39, 1, 10-40. Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing House. Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis: Concepts and Practice. London: Prentice Hal. Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Prentice Hall. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education. Časopis (odabrani članci): Educational Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press, Int. Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage Publications Educational Management, Administration and Leadership. ISSN 1741-1432 London: Sage Publications Mrežni izvori. South East European Educational Cooperation Network. http://www.see-educoop.net Institut za razvoj obrazovanja www.iro.hr

http://www.see-educoop.net/�

http://www.iro.hr/�

Dokumenti i publikacije relevantnih međunarodnih institucija vezani uz pitanja obrazovanja (UNESCO, OECD, EU, World Bank itd.)


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington, DC: SAGE 1 15

Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press. 4 15 Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb: Alineja 4 15 Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation Confronting Complexity. Albany, NY: State University of New York Press. 1 15

Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa 4 15 Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education. 1 15



Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Jasminka Zloković, izv. prof.

Naziv predmeta Obiteljska pedagogija




Cilj je predmeta da se polaznici upoznaju sa temeljnim pojmovima, načelima i teorijama obiteljske i predškolske pedagogije; da se osposobe za razlikovanje, analizu i kritički osvrt na različite poglede, potrebe i probleme obitelj; da upoznaju važnost uloge roditelja i predškolskog odgoja u poticanju razvoja djece; da se osposobe razlikovati, interpretirati, objasniti i usporediti različite odgojne strategije i vještine u poticanju razvoja emocionalne i socijalne kompetencije djeteta; da se osposobe za primjenu osnovnih metoda i tehnika za ispitivanje odgojne stvarnosti; da razlikuju i analiziraju odgojne fenomene; da se motiviraju i osposobe za učinkovito djelovanje u promjeni i inoviranju pedagoške prakse; da se osposobe za uspješan transfer, interferenciju i obogaćivanje roditeljske i vlastite uloge u odgoju i poticanju razvoja djece predškolskog i ranog školskog uzrasta.


Nema ih.


• identificirati obiteljsku pedagogiju kao znanstvenu disciplinu i njen doprinos drugim znanostima • identificirati i objasniti odgoj kao proces • definirati i objasniti temeljne pojmove i različita shvaćanja pojma obitelji i familije • identificirati i objasniti osnovne teorije obiteljske i predškolske pedagogije • klasificirati, analizirati i kritički promišljati o razvoju, temeljnim funkcijama obitelji i kompetencijama roditelja u poticanju razvoja i

odgoju djece • identificirati, objasniti i analizirati suvremene trendove u razvoju obitelji, funkcioniranju i odgoju • objasniti i razlikovati različite odgojne fenomene i međusobnih odnosa članova obitelji • razlikovati, usporediti i upotrijebiti različite metodološke pristupe relevantne za područje obiteljske pedagogije • identificirati i objasniti posebnosti suradnje odgojno - obrazovnih ustanova i obitelji • identificirati, nabrojati, objasniti, razlikovati i vrednovati područja, sadržaje, metode, strategije i modele suradnje s roditeljima • planirati, izraditi, objasniti i analizirati program suradnje i pedagoškog obrazovanja roditelja • objasniti, razlikovati i primijeniti specifične vještine i strategije za rad s roditeljima i obitelji - pozitivne komunikacije, socijalne

vještine, stvaranje pozitivnog ozračja, poticanja roditeljskih kompetencija i cjeloživotnog učenja 1.4. Sadržaj predmeta

Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Odgojne strategije. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Socijalizacija. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Moralni razvoj. Dječja igra i stvaralaštvo. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo - konzultacije

1.6. Komentari

Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja u kojima će se poticati grupne rasprave. Očekuje se kontinuirana priprema studenata za najavljene rasprave (konzultiranje literature, praćenje aktualnih zbivanja, pretraživanje mrežnih izvora i sl.). Dio nastave realizirati će se i kroz organizirane posjete odgojno-obrazovnim institucijama u kojima se na različitim razinama provode programi namijenjeni obitelji i djeci


Polaznici su obavezni prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti set vježbi i seminarski rad, kojim dokazuje poznavanje teorija, osnovnih vještina i temeljnu pripremljenost za rad i razvijanje pedagoške prakse. Aktivnost u nastavi i kvaliteta izvršenih obaveza vrednovati će se u završnoj ocjeni. Pripremu za raspravu o najmanje dvije teme polaznik potkrjepljuje kraćom pismenom pripremom te prikupljenim materijalima. Na kraju odslušanih nastavnih sadržaja i izvršenih obveza polaznik polože pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 1.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1.5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio


Varijanta 1. (završni ispit) Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Varijanta 2. (bez ispita) Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici). Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!


Knjige – odabrana poglavlja: 1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, str.11-52. 2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Sheridan, M. D. (1998), Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb: Educa, str. 15-50.


1. Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima, Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 4. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 5. Hart, B., Risley, T. R. (1995), Meaningful differences in the everyday experience of young American Children. Baltimore: PH,

Brookes. 6. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 7. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska istraživanja , 6, br. 1-2, str.191-

202. 8. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. Obitelj u suvremenom društvu (Čikeš, J.ur). Zagreb: Državni zavod za

zaštitu obitelji,materinstva i mladih., str.105-111- 9. Miljak, A. (1996), Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona. 10. XXX, Zakon o obitelji. Vlada RH. Zagreb, 1998. 11. XXX, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN., Zagreb, 1997, br. 1. 12. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and Teachers in Creating the

Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

13. Zloković, J. (1998), Kvalitetan odgojno-obrazovni rad kao podrška razvoju djeteta. U: Rosić, V. (ur.) Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Međunarodni znanstveni kolokvij, Rijeka, 19–20. veljače, 1998, Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Odsjek za pedagogiju, str. 258–268.

14. XXX, Mrežni izvori 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka:

Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, str.11 20

2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15 5

3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15 8

4. Sheridan, M. D. (1998), Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb: Educa, str. 15 4

5. Ljubetić, M. (2007) Biti kompetentan roditelj. Zagreb: mali profesor. 2 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


3.2.2. Izborni kolegiji

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, izv. prof.

Naziv predmeta Razvojna psihologija

Semestar a 1 ili 2. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4



Osnovni je cilj kolegija upoznati polaznike s bazičnim spoznajama o razvoju neophodnim za razumijevanje zakonitosti odgoja i obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenta omogućiti razumijevanje primijenjenih odgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob djeteta. Senzibilizirati polaznike za specifičnost funkcioniranja djece različite dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika. Usvojiti vještine vrednovanja i kritičke prosudbe prikladnosti odgojno-obrazovnog rada s djecom i adolescentima.


Nema ih.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija polaznici moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika.


Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Moralni razvoj; Emocionalni razvoj: privrženost; temperament; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga vrtića i škole; Odnosi s vršnjacima; vršnjačke grupe; Nasilje u školi; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji.




1.6. Komentari


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi: pisanje kratkih izvještaja s vježbi i eseja na zadane teme. Pisanje dva testa znanja tijekom semestra. Završni pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0,5 Esej 0,5 Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja 0,5 Referat Praktični rad Portfolio


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!


Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Slap. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Slap. (str.53-70; 103-226) Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske

dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golding market. 1.11. Dopunska literatura

Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-410) Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Slap. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M., Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. Juul, J. (1995). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. Lacković-Grgin, K. (1993). Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, Slap. Olweus (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska knjiga. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. Zarevski, P. (2000). Struktura i prirode inteligencije. Jastrebarsko, Slap 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Slap. 13 30 Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Slap. (str.53-70; 103-226) 4 30

Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golding market.

5 30



http://kacic.ffri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1100426029�

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Bojana Ćulum, doc.

Naziv predmeta Upravljanje projektima u obrazovanju

Semestar a 1 ili 2 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4



Cilj predmeta je ukazati polaznicima na važnost poznavanja projektnog pristupa planiranju, provedbi i evaluaciji raznovrsnih obrazovnih aktivnosti u odgojno-obrazovnim organizacijama te ih osposobiti za znanstveno-istraživački pristup analizi obrazovnih potreba u zajednici i pripremu projektnih prijedloga korištenjem metodologije projektnog ciklusa.


Nema uvjeta za upis predmeta.


Nakon izvršavanja obveza u predmetu očekuje se da polaznici razviju ove opće kompetencije: sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; sposebnosti planiranja i organiziranja; sposobnosti učenja kroz timski i individualnog rad; sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.


razlikovati temeljna obilježja pristupu planiranja razvoja projekata i programa opisati i objasniti faze projektnog ciklusa razviti problemsko stablo odabranog problema/obrazovne potrebe prikazati razvoj logičke materice i analizirati logiku intervencije izraditi projektni prijedlog sa svim elementima korištenjem metodologije projektnog ciklusa


Uvod-razlikovanje projekta i programa; Pristupi pripremi projektnog prijedloga; Faze projektnog ciklusa – programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba, praćenje i procjena Pristup po logičkoj matrici – logički okvir Procjena potreba u odgojno-obrazovnoj organizaciji Faza analize - Analiza problema (problemsko stablo), analiza dionika, analiza ciljeva i strategije Faza planiranja – definiranje logike intervencije, pretpostavke i rizici, idenfikacija pokazatelja uspjeha, priprema rasporeda aktivnosti,

izrada detaljnog plana troškova Čimbenici uspjeha i parametri za određivanje kvalitete




1.6. Komentari

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći Merlin/Mudri, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Polaznici će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Polaznici neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom Merlin/MudRi.


Od polaznika se očekuje pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici, pri čemu se uvažava specifičnost polaznika programa i postavlja minimum kriterija pohađanja 40% direktne nastave. Od polaznika se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje Merlin. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, polaznici trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.

Kašnjenje s predajom zadaća/rezultata pojedinih aktivnosti rezultira smanjenjem ocjene. Valja napomenuti da sustav za učenje MerlinMudri neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Također polaznik koji zakasni s predajom svoje zadaće/rezultata pojedinih aktivnosti ukupni broj postignutih bodova bit će umanjen za 20%. Od polaznika koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Od polaznika koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se adekvatnim programom za obradu teksta, čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u adekvatnom programu, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. Specifične obveze studenata na kolegiju jesu:

- pohađanje direktne nastave (minimalno 40% od ukupne direktne nastave), priprema za nastavu, aktivno sudjelovanje u nastavi i planiranim aktivnostima sustava za učenje Merlin;

- izrada projektnog prijedloga korištenjem metodologije projektnog ciklusa; - obrana projektnog prijedloga i usmena provjera znaja. 1.8. Praćenje rada polaznika

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 0,5 Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio


Svaka pojedinačna aktivnost ocjenjuje se u skladu s unaprijed pripremljenima obrascima za vrednovanje s kojima su polaznici detaljno upoznati na početku nastave. Predviđeno je da se sve obaveze izvrše do kraja nastave. Minimum postignuća za dobivanje bodova u aktivnostima koje se vrednuju je 40%. Završna provjera znanja realizira se kroz usmeni ispit na kojem polaznici izlažu/brane izrađeni projektni prijedlog uz detaljnu analizu svake faze projektnog ciklusa.


European Commission (2002). Project Cycle Managment Handbook, Bruxelles: Evaluation Unit of the EuropeAid Co-operation Office. Spreckley, F. (2003). A Project Cycle Management and Logical Framework Toolkit – A practical guide for Equal Development

Partnerships, Birmingham: GB Equal Support Unit World Bank (2008). The logframe handbook – a logical framework approach to project cycle management, Washington: The World

Bank. European Commission (1993). Project Cycle Management: Integrated Approach and Logical Framework, DG VIII, Bruxelles:

Evaluation Unit Weiss, H.C. (1998). Evaluation-second edition. New Jersey: Prentice Hall. Vakanjac, N. (2003). Korak po koram do uspješnog prijedloga projekta, Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva SMART. Forčić, G., Novota, S. (2004). Uokvirite svoju ideju – priručnik o upravljanju projektnim ciklusom i izradi logičkog okvira.

Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnica će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se polaznicima distribuirati tijekom semestra.


European Commission (2004). Project Cycle Managment Guidelines, Volume 1, Bruxelles: Evaluation Unit of the EuropeAid Co-operation Office. Bagić, A., et.al (2002). S evaluacijom na Ti! Sarajevo: Quaker Peace and Social Witness. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Zagreb:Naklada Slap. Patton, Q.M. (1987). How to Use Qualitative Methods in Evaluation. Newbury Park California: Sage Publication Inc.

Napomena: Dopunska je literatura podložna izmjenama i dopunama, ovisno o odabranim temama za izradu projektnih prijedloga. Dopunska literatura i dodatni izvori za učenje su digitalizirani i dostupni polaznicima u elektronskom obliku na Merlin/MudRi sustavu za udaljeno učenje.

Preporuka će biti upućena Filozofskom fakultetu u Rijeci za pretplatu na časopis Journal of Educational Change koji prati aktualne metodološke i sadržajne izazove promjena u odgojno-obrazovnim organizacijama.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Napomena: Literatura je digitalizirana i polaznicima dostupna u elektronskom obliku na Merlin/MudRi sustavu za udaljeno učenje.



Opće informacije

Nositelj predmeta dr.sc. Bojana Ćulum, doc.

Naziv predmeta Evaluacijska istraživanja




Cilj predmeta jest graditi sa polaznicima kulturu vrednovanja raznovrsnih društvenih programa u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Posebna će se pažnja u kolegiju posvetiti usvajanju općih i posebnih znanja o metodama i postupcima vrednovanja na osnovi primjene znanstveno-istraživačkog pristupa. Radom u kolegiju polaznike se nastoji osposobiti za evaluaciju misija, postupaka, kvalitete i učinkovitosti društvenih programa/akcija u zajednici, točnije njihovom budućem radnom okruženju. Budući da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje društvene (socijalne) akcije, osposobljenost za te poslove bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama.


Nema uvjeta za upis predmeta.


Nakon izvršavanja obveza u predmetu očekuje se da polaznici razviju ove opće kompetencije: sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; sposebnosti planiranja i organiziranja; sposobnosti učenja kroz timski i individualnog rad; sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.


osmiliti nacrt evaluacijskog istraživanja opisati i objasniti prednosti i nedostatke različitih metoda i postupaka u kontekstu provedbe evaluacijskih istraživanja izraditi adekvatni istraživački instrumentarij provesti evaluacijsko istraživanje manjeg opsega obraditi prikupljene podatke u SPSSu i analizirati ih izraditi evaluacijski izvještaj s naglaskom na preporuke temeljene na dobivenim rezultatima istraživanja

Nakon realizacije programa polaznici će biti osposobljeni za evaluaciju kvalitete i uĉinkovitosti akcija, projekta i programa. Budući da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje socijalne akcije osposobljenost za te poslove bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama .


Priroda evaluacijskih istraživanja; Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti); Tipični problemi i situacije koji se vrednuju (predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa; Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishoda; Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina-dubina), Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama; Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima; Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima; Primjena ankete u evaluacijskim istraživanjima; Izrada izvješća o provedenom vrednovanju.




1.6. Komentari

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći Merlin/Mudri, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Polaznici će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Polaznici neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom Merlin/MudRi. Nastava se izvodi u suradnji s predstavnicima određenih organizacija/institucija u lokalnoj zajednici. Polaznici imaju komentore u organizacijama/institucijama koji im, pored nastavnice, pružaju podršku u radu tijekom cijelog ciklusa (od izrade nacrta do prezentacije dobivenih nalaza).


Od polaznika se očekuje pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici, pri čemu se uvažava specifičnost polaznika programa i postavlja minimum kriterija pohađanja 40% direktne nastave. Od polaznika se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje Merlin. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, polaznici trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Kašnjenje s predajom zadaća/rezultata pojedinih aktivnosti rezultira smanjenjem ocjene. Valja napomenuti da sustav za učenje MerlinMudri neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Također polaznik koji zakasni s predajom svoje zadaće/rezultata pojedinih aktivnosti ukupni broj postignutih bodova bit će umanjen za 20%. Od polaznika koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Od polaznika koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti SPSSom, elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se adekvatnim programom za obradu teksta, čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u adekvatnom programu, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. Specifične obveze studenata na kolegiju jesu:

- pohađanje nastave (minimalno 40% ukupne direktne nastave), priprema za nastavu, aktivno sudjelovanje u nastavi i planiranim aktivnostima sustava za učenje Merlin;

- izrada i obrana nacrta istraživanja - izrada adekvatnog instrumentarija istraživanja - provedba evaluacijskog istraživanja manjeg opsega - obrada prikupljenih podataka u SPSSu - analiza i interpretacija podataka - izrada izvještaja s naglaskom na preporuke - komunikacija evaluacijskih nalaza s organizacijom/institucijom


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 2,5 Projekt/Nacrt istraživanja 1 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika a, b, c

Svaka pojedinačna aktivnost ocjenjuje se u skladu s unaprijed pripremljenima obrascima za vrednovanje s kojima su polaznici detaljno upoznati na početku nastave. Predviđeno je da se sve obaveze izvrše do kraja nastave. Minimum postignuća za dobivanje bodova u aktivnostima koje se vrednuju je 40%. Završna provjera znanja realizira se kroz usmeni ispit na kojem polaznici izlažu/brane izrađeni projektni prijedlog uz detaljnu analizu svake faze projektnog ciklusa.


Odabrana poglavlja iz slijedećih knjiga: 1. Guba, E. (1981). Effective evaluation. San Francisco: Jossey-Bass. 2. Halmi A. (2008). Programi evaluacije i evaluacijska istraživanja u društvenim znanostima. Naklada Slap. 3. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Slap, Jastrebarsko. 4. O'Sullivan, R.G. (2004). Practicing Evaluation: A Collaborative Approach. SAGE Publications, Inc. 5. Paton, M. Q. (2008). Utilization-Focused Evaluation Fourth Edition, SAGE Publications, Inc. 6. Paton, M. Q. (1990). Qualitative Evaluation and Research Methods. (2nd ed.).Newbury Park, Ca: SAGE Publications, Inc. 7. Ruthman,L. (1984). Evaluation research and methods: A Basic Guide. Beverly Hills CA: SAGE Publications, Inc. 8. Stern, E. (2005). Evaluation Research Methods Four-Volume Set Series: SAGE Benchmarks in Social Research Methods series. SAGE Publications, Inc. Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnica će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se polaznicima distribuirati tijekom semestra.


1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qvalitative Reseaarch (Second edition). Thousand Oaks-London-New Delhi: Sage Publications. (Part V) 2. Rafajac, B. (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”, Univerza v Mariboru, str. 394-398. 3. Rafajac, B:, Ledić, J., Kovač,V. (1998). Kvaliteta visokog obrazovanja. U zborniku s međunarodnog znanstvenog kolokvija: “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju”,(The quality in Education and Teaching) / Rosić, V. (ur.). Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Rijeka: str. 19-28.

4. Yin R.K. (2007). Studija slučaja - dizajn i metode, Biblioteka Politička misao.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Napomena: Većina navedenih izvora literatura dostupna je u digitalnom, on-line izdanju, ili u knjižnici Filozofskog fakulteta u Rijeci (uglavnom u jednom primjerku). Svi izvori literature koji su dostupni u elektornskom obliku bit će dostupni polaznicima putem sustava za udaljeno učenje Sveučilišta u Rijeci – MudRi. 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Aleksandra Golubović, doc.

Naziv predmeta Filozofija odgoja




Upoznati polaznike s onim filozofima koji su se kroz povijest filozofije bavili filozofijom odgoja, problematikom moralnog odgajanja, povezanošću intelektualnog i moralnog odgoja, ovisnosti etike i epistemologije u pristupu odgoju, kao i problematikom znanstvenog napretka.


Nema


- da polaznici budu sposobni opisati, definirati, objasniti, analizirati i vrednovati temeljne odgojne stavove filozofa odgoja polazeći od antičkih filozofa pa sve do danas (John Dewey).

- da mogu usporediti temeljne etičke teorije filozofa odgoja (kao i ovisnost etike o spoznaji, tj. epistemologiji). - da mogu objasniti na koji način znanost danas napreduje (tj. tumači znanstvenu metodu). - da mogu opisati i objasniti temeljne epistemološke stavove filozofa odgoja. - da polaznici mogu primjeniti odgojne principe najznačajnijih filozofa odgoja (s ciljem unapređenja nastave). 1.4. Sadržaj predmeta

1. Uvod u kolegij filozofija odgoja – što je filozofija odgoja, koji su temeljni sadržaji filozofije odgoja, tko su filozofi odgoja? 2. Intelektualna i moralna edukacija. 3. odabir i obrada najznačajnijih filozofa odgoja (selekcija najvažnijih autora). 4. analiza temeljnih filozofskih,odnosno odgojnih pozicija filozofa odgoja. 5. temeljne etičke teorije filozofa odgoja. 6. problematika spoznavanja (povezanost spoznaje i etike kod mnogih filozofa odgoja). 7. pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije.




1.6. Komentari


Polaznici su dužni izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja 1 Referat Praktični rad Portfolio


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati kroz zadatke i završni pismeni ispit.


1) Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 2) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 3) Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen, Zagreb 1993. 4) Milan polić, Činjenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006. 5) William Frankena, Philosophy of education, Macmillan, New York 1965. 6) John Dewey, Vaspitanje i demokratija (uvod u filosofiju vaspitanja), Obod, Cetinje 1970.


1) Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 5 20 Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen, Zagreb 1993. 5 20 John Dewey, Vaspitanje i demokratija (uvod u filosofiju vaspitanja), Obod, Cetinje 1970. 3 20

Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997. 10 20 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


Opće informacije

Nositelj predmeta dr.phil. Kornelija Mrnjaus, docent

Naziv predmeta Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

Status predmeta izborni

Semestar a 1 ili 2 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4 Broj sati (P+V+S) 2+0+0

2. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Suvremeni školski sustavi preuzimaju odgojnu ulogu obitelji stoga je cilj ovog kolegija uputiti polaznike u sustav ljudskih prava preko teorijskog uvoda te upoznavanjem s međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima (Konvencija UN o pravima djeteta iz 1989.) i odredbama zakonodavstva RH.

1.2. Uvjeti za upis predmeta a

Nema posebnih uvjeta za upis predmeta.


Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza polaznici unaprijede ove opće kompetencije: - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja - razvoj etičkih vrijednosti potrebnih za život u društvu različitih kultura i vrijednosti.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da polaznici razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- analizirati temeljne pojmove odgoja za ljudska prava (temeljni koncepti, procesi i praksa, ishodi); - opisati različite pristupe odgoju za ljudska prava i iskustva europskih zemalja; - nabrojati i interpretirati domaće i međunarodne dokumente o ljudskim pravima; - opisati projekte, programe i akcije u Republici Hrvatskoj koji promiču odgoj za ljudska prava; - osmisliti (projektirati) doprinos promicanju odgoja za ljudska prava u osnovnoj škola - osmisliti i provesti radionicu iz područja ljudskih prava.


• Opravdanje ljudskih prava: vrijednost ljudskih bića i vrijednost ljudskih prava • Ljudska prava – osnovni pojmovi i definicije • Evolucija ljudskih prava • Pravna zaštita ljudskih prava: izvori prava u RH: Ustav RH, međunarodni ugovori, zakoni, konvencije • Medunarodni dokumenti o odgoju i obrazovanju u kontekstu odgoja za ljudska prava. (Opća deklaracija o pravima čovjeka;

Deklaracija o pravima djeteta; Deklaracija načela kojima se medu omladinom jačaju ideali mira, uzajamnog poštivanja i razumijevanja između naroda; Preporuka o odgoju i obrazovanju za međunarodno razumijevanje, suradnju i mir, te poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda).

• Prosvjetna politika u Republici Hrvatskoj i odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo. • Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. • Odgoj za ljudska prava: ciljevi, znanja, vještine, sposobnosti • Programi i metodologija odgoja za ljudska prava • Kompetencije nastavnika za odgoj za ljudska prava • Strategije poučavanja u odgoju i obrazovanju za ljudska prava • Obrada odabranih pitanja ljudskih prava – nediskriminacija, vjerske slobode, pravo na zdravlje, sloboda od siromaštva, ljudska

prava žena, pravo na obrazovanje, ljudska prava u oružanom sukobu, sloboda izražavanja... • Izvorna dječja prava. Konvencija o pravima djeteta • Prava djece u obiteljskim odnosima. Roditeljska skrb • Zaštita od nasilja u obitelji i školi. Zanemareno i zlostavljano dijete. • Pravobranitelj za djecu




1.6. Komentari


Obveze polaznika na ovom kolegiju su: • sudjelovati u nastavi i izvršavati tekuće nastavne obveze (priprema za predavanje; aktivno sudjelovanje u diskusijama); • pripremiti i izložiti nacrt programa (prijedlog projekta) uključivanja djece u aktivnosti koje promiču poštivanja ljudskih prava te

nenasilno rješavanje sukoba; • pripremiti se za diskusiju na temu vezanu uz predmet kolegija (tolerancija, interkulturalni dijalog, mir, održivi razvoj, nenasilno

rješavanje sukoba, ljudska prava ...); • napisati esej na temu vezanu uz predmet kolegija; • pristupiti pismenom ispitu.

1.8. Praćenje4 rada polaznika a, b, c

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio


Rad polaznika na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati kroz zadatke (esej, projekt) i završni pismeni ispit. Ukupan broj bodova koje polaznik može ostvariti je 100 (projekt – 50 bodova; esej – 20 bodova; završni ispit – 30 bodova). 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

- Maleš, D., Milanović, M. Stričević, I. (2003). Živjeti i učiti prava: odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo

- Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. (2004). Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole s

vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo - Spajić-Vrkaš, V. (ur) (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata. Zagreb:

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO - Benedek, W., Nikolova, M. (ur.) (2005). Razumijevanje ljudskih prava: Priručnik o odgoju za ljudska prava. Zagreb: Mreža za ljudsku

sigurnost, ETC Graz i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

- Obiteljski zakon, Narodne novine 116/2003 - Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Narodne novine 116/2003 - Zakon o pravobranitelju za djecu, Narodne novine 96/2003 - Ustav RH - Ustavni zakon o ljudskim pravima - Vidačak, Igor, Spajić-Vrkaš, Vedrana, Božić, Jasmina (priredili) (2000). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: međunarodni

adresar. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Maleš, D., Milanović, M. Stričević, I. (2003). Živjeti i učiti prava: odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo

dostupno on-line

Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. (2004). Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo

dostupno on-line

Spajić-Vrkaš, V. (ur) (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO dostupno on-line

Benedek, W., Nikolova, M. (ur.) (2005). Razumijevanje ljudskih prava: Priručnik o odgoju za ljudska prava. Zagreb: Mreža za ljudsku sigurnost, ETC Graz i dostupno on-line

4 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija


Opće informacije

Nositelj predmeta dr.sc. Nataša Vlah, doc.

Naziv predmeta Osnove integriranog odgoja i obrazovanja




Osnovni cilj predmeta je dati doprinos profesionalnim kompetencijama pedagoga na način da se polaznici upoznaju s teorijskim osnovama integriranog odgoja i obrazovanja konceptualiziranima na suvremenim načelima zaštite ljudskih prava i uvažavanja različitosti u zajednici. Specifični ciljevi su razvoj pozitivnih stavova prema socijalnoj integraciji djece i odraslih osoba kojima je potrebna dodatna pomoć i podrška zajednice i motiviranost studenata za usvajanje dodatnih znanja i vještina.


Nema posebnih uvjeta.


Polaznik će: - definirati temeljne pojmove iz socijalne integracije osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život; - analizirati primjenu suvremenih didaktičko-metodičkih pristupa uključivanja osoba s posebnim potrebama; - argumentirati uloge različitih subjekata u odgojno-obrazovnoj ustanovi za uspješno uključivanje osoba s posebnim potrebama; - uočavati elemente teškoća i elemente postizanja uspješnosti uključivanja osoba s posebnim potrebama u život zajednice. 1.4. Sadržaj predmeta

Konceptualni okvir integriranog odgoja i obrazovanja; Teškoće socijalne integracije kao odgojno-obrazovni hendikep; Didaktičko-metodički aspekti integriranog odgoja i obrazovanja; Sudionici integriranog odgoja i obrazovanja (Djeca s teškoćama socijalne integracije; Roditelji djece s teškoćama socijalne integracije; Vršnjaci i vršnjačke skupine u funkciji socijalne integracije; Suradnici i stručne službe u funkciji socijalne integracije; Ostali sudionici socijalne integracije); Čimbenici teškoća socijalne integracije (Usporeni kognitivni razvoj; Poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije; Teškoće čitanja i pisanja; Teškoće u senzoričkoj reaktivnosti; Hiperaktivnost i pomanjkanje pažnje; Pervazivni razvojni poremećaj; Autizam; Motorički poremećaji i kronične bolesti; Darovitost); Poremećaji u ponašanju kao fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije; Zakonski aspekti integriranog odgoja i obrazovanja u RH; Prikaz primjera iz prakse.


predavanja

samostalni zadaci multimedija i mreža

1.6. Komentari Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima: "Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci" i “Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci".


Samostalnost u radu, inicijativnost u pronalaženju izvora znanja i kritičko propitivanje, navika redovitog učenja zbog učestalih provjera znanja, izlazak na kolokvije te pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0.7 Kontinuirana provjera znanja 1,2 Istraživanje 1 Pismeni ispit 0.7 Usmeni ispit 0.4


- Za redovito pohađanje nastave se može dobiti ukupno 0-10% bodova. - Kontinuirana provjera znanja će se odvijati putem dvije zadaće na kojima se može ukupno dobiti 0-30% bodova. Ocjenjivanje rada za svaku zadaću pojedinačno: minimalno 10% bodova se može dobiti ukoliko je zadaća u roku predana, a maksimalno 11%-15% bodova se može dobiti za tu zadaću proporcionalno kvaliteti i točnosti sadržaja same zadaće. Za kašnjenje od propisanog roka se gubi 5% bodova što ne isključuje mogućnost dobivanja bodova za kvalitetu i točnost sadržaja zadaće. Dakle, u slučaju kašnjenja, ukupan broj bodova je 5%-10%, a u slučaju poštivanja roka 10%-15% bodova za svaku od dvije zadaće. - Pismeni dio istraživanja (izvještaj) se predaje na kraju semestra i za njega se može dobiti 0-30% bodova. - Na završnom se pismenom ispitu može dobiti 20% bodova. Pismeni ispit je eliminacijskog karaktera za izlazak na usmeni ispit. Ukoliko polaznik ne postigne minimalno 50% rezultata na pismenom ispitu (10% bodova), ne može izaći na usmeni ispit. - Ukoliko polaznik do zadnjeg radnog dana semestra preda obje zadaće kao i izvještaj istraživanja stječe pravo izlaska na pismeni ispit. - Na usmenom se ispitu isključivo brani istraživanje koje je provedeno tijekom semestra te se na njemu može dobiti ukupno 0-10% bodova. Istraživanje se sastoji od analize slučaja u praksi kojega polaznik sam odabere prema vlastitim interesima. Istraživanje se mentorira prema iskazanim potrebama polaznika, a pri tome je mentor polazniku na raspolaganju u vrijeme propisanih usmenih

konzultacija i konzultacijama putem e-maila. U pismenom izvještaju i usmenoj obrani će se vrednovati originalnost i kvaliteta sadržaja kao i iskazana aktivnost polaznika.


Bouillet D.(2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb, Školska knjiga


Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju: Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijama i motivaciji. Lekenik: Ostvarenje Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R., ur. (2002): Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama:, Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama „IDEM“ Baron-Cohen, S., Bolton, P. (2000): Autizam: činjenice. Split: Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Dulčić, A. (2001): Neki aspekti života s djetetom sa smetnjama u razvoju. Dijete i društvo, 3, 3, 251-260 Buljan–Flander, G. (2004): Nasilje među djecom. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. Cvetković-Lay, J. (2006): Darovita djeca s posebnim potrebama. Zagreb: Bistrić – Centar za poticanje darovitosti djeteta Jensen, E. (2004): Različiti mozgovi, različiti učenici: Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire. Zagreb: Educa Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo, 5, 2-3, 291-305. Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004): Djeca s posebnim potrebama: Priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje.

Zagreb: Educa Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Narodne novine, 63/2007 Nenadić, K. (ur.): Učenik s oštećenjem vida u redovitoj školi: Upute za odgojitelje, nastavnike i roditelje djece s oštećenjima vida koja su integrirana u redovite škole, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Hrvatski savez slijepih Posokhova, I. (2000): Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59. Ujedinjeni narodi (2006): Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju. Zagreb: Povjerenstvo Vlade

Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Vlahović-Štetić V. (ur.)(2005): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom, Narodne novine, 64/2001


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bouillet D.(2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb, Školska knjiga



II. OBRAZAC OPISA PROSTORNIH I KADROVSKIH UVJETA ZA IZVOĐENJE PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

1. PROSTOR I OPREMA 1.1. Zgrade

(navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju) Identifikacija zgrade Lokacija zgrade

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Rijeka, Sveučilišna avenija 4 (Kampus na Trsatu)

1.2. Predavaonice a, b, c

Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Broj sjedećih mjesta za polaznike

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci 204, 205, 301, 302, 303 30+30+30+30+30=150

1.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi a, b, c

Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma Broj radnih mjesta za polaznike

/

/

/

1.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu a, b, c

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze Broj polaznika koji pohađa pojedinu nastavnu bazu

Broj sati nastave (tjedno) koja se održava u pojedinoj

nastavnoj bazi /

/

/

1.5. Oprema računalnih učionica a, b, c

(navesti broj računala u računalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi) 30 računala

2. OPIS KADROVSKIH UVJETA 2.1. Popis i opterećenje predavača koji

sudjeluju u izvedbi programa Tablica za izradu popisa nastavnika i suradnika (2a)

2.2. Životopisi predavača koji sudjeluju u izvedbi programa1 Životopisi nastavnika nalaze se u prilogu ovoga dokumenta.

2.3. Optimalni broj polaznika koji se mogu upisati na program s obzirom na prostorne i kadrovske uvjete

20 polaznika

1 VAŽNO: Ukoliko predavač nije zaposlen u ustanovi koja predlaže program uz životopis se prilažu slijedeće pismene izjave:

1. Izjava predavača da je spreman izvoditi nastavu 2. Dopuštenje čelnika ustanove u kojoj je predavač zaposlen s navođenjem predmeta i razdoblja za koje se dozvola izdaje a, b


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr

E: [email protected]

2.1. POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA KOJI SUDJELUJU U IZVEDBI PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Ime i prezime Znanstveno-nastavno zvanje Predmet / tema izlaganja

dr. sc. Anita Klapan redovita profesorica u trajnom zvanju Andragogija Didaktika

dr. sc. Jasminka Ledić redovita profesorica u trajnom zvanju Povijest odgoja i obrazovanja dr. sc. Marko Mušanović redoviti profesor u trajnom zvanju Opća pedagogija

dr. sc. Branko Rafajac redoviti profesor u trajnom zvanju Metodologija pedagoškog istraživanja Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

dr. sc. Sofija Vrcelj redovita profesorica u trajnom zvanju Školska pedagogija dr. sc. Vesna Kovač izvanredna profesorica Obrazovna politika

dr. sc. Sanja Smojver-Ažić izvanredna profesorica Razvojna psihologija dr. sc. Jasminka Zloković izvanredna profesorica Obiteljska pedagogija

dr. sc. Bojana Ćulum docentica Upravljanje projektima u obrazovanju Evaluacijska istraživanja

dr. sc. Aleksandra Golubović docentica Filozofija odgoja dr. phil. Kornelija Mrnjaus docentica Odgoj i obrazovanja za ljudska prava

dr. sc. Barbara Rončević-Zubković docentica u naslovnom zvanju Edukacijska psihologija dr. sc. Nataša Vlah docentica Osnove integriranog odgoja i obrazovanja



http://www.uniri.hr/�



T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr

E: [email protected]

III. OBRAZAC FINANCIJSKE ANALIZE

PRIHOD IZNOS

1. Država 1.1. Proračun MZOŠ 1.2. Druga nadležna ministarstva i državne institucije 1.3 Jedinice lokalne i regionalne samouprave 2. Vlastiti prihod 2.1. Školarine 5.500,00 kn × 20 = 110.000,00 kn 2.2. Istraživački projekti 2.3. Nakladnička djelatnost 2.4. Ostali poslovi iz vlastite djelatnosti 3. Projekti EU 4. Donacije 5. Ostalo 5.1. Troškovi upisa 300,00 kn × 20 = 6.000,00 kn 5.2. Troškovi razredbenog postupka 250,00 kn × 20 = 5.000,00 kn 6. Ukupno (1+2+3+4+5) 121.000,00 KN RASHOD IZNOS

1. Rashodi poslovanja 1.1. Plaće, honorari, naknade 88.027,50 kn - 60% (Izvedba) = 52.816,50 kn 1.2. Dnevnice, putovanja, prehrana, smještaj 1.3. Administrativni troškovi 1.4. Materijalni rashodi (materijal, energija, rashodi za usluge i ostali rashodi) 1.5 Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi) 1.6. Subvencije

1.7. Izdvajanje za ustanovu 88.027,50 kn - 10% (Odsjek) = 8.802,75 kn 88.027,50 kn - 30% (Fakultet) = 26.408,25 kn

1.8. Izdvajanje za Sveučilište u Rijeci 90.750,00 - 3% = 2.722,50 kn 1.9. Porez na dodanu vrijednosti 121.000,00 - 25% = 30.250,00 kn 2. Ostali rashodi i izdatci 6. Ukupno (1+2) 121.000,00 KN 1. Ukupno prihodi (Ukupno tablica 1 – Ukupno Tablica 2) 0,00 KN

UKUPNI PRIHODI IZNOS

IV. OBRAZAC ZA OSIGURAVANJE KVALITETE I PRAĆENJE USPJEŠNOSTI IZVEDBE PROGRAMA a, b, c

1. Opis evaluacijskih postupaka kojima se vrednuje/prati kvaliteta izvedbe programa (za svaki postupak potrebno je detaljno opisati metodu, navesti izvoditelje, način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe)

1.1. Postupci za vrednovanje rada predavača i suradnika

Primjenjivat će se postupak evaluacije kvalitete nastave istovrstan onome koji se koristi u praksi evaluacije nastave na redovitim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci za predmete koji upisuju svi polaznici ovoga programa. 1.2. Postupci za praćenje postupka ocjenjivanja te usklađenosti postupka ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Nastavnici su upoznati s postupcima ocjenjivanja te usklađenosti postupka ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja. Nastavnici će u izvedbenim nastavnim planovima predmeta odrediti način praćenja i ocjenjivanja aktivnosti koje su usklađene s definiranim ishodima učenja predmeta. Pri tom će se voditi računa o ishodima učenja odnosno kompetencijama koje se očekuju na razini preddiplomskih studija. 1.3. Postupci za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom količine opterećenja polaznika

Predmetni nastavnici su upoznati s postupcima dodjeljivanja ECTS bodova u skladu s dozvoljenim radnim opterećenjem polaznika. U skladu s time, postupci dodjeljivanja ECTS bodova unutar svakog pojedinog predmeta moraju biti navedeni i opisani u dokumentu izvedbenog nastavnog plana svakog predmeta. 1.4. Postupci za vrednovanje dostupnosti prikladnih resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i

poučavanja Navedeno vrednovanje provedeno je prilikom osnivanja redovitog i izvanrednog studija Pedagogije odnosno dobivanja dopusnica za njihovo provođenje. U skladu s navedenim smatramo kako je to relevantan podatak za vrednovanje dostupnosti prikladnih resursa. 1.5. Postupci za praćenje uspješnosti/ neuspjeha polaznika

Uspjeh/ Neuspjeh polaznika pratit će Studentska služba Filozofskog fakulteta u Rijeci u skladu sa svojim redovitim praćenjem uspjeha/ neuspjeha redovitih i izvanrednih studenata Pedagogije. Također predmetni nastavnici dužni su voditi osobnu evidenciju o uspjehu studenata. 1.6. Ostali važni evaluacijski postupci – prema mišljenju predlagača

Odsjek za pedagogiju provodi samostalni evaluacijski postupak (neovisan o fakultetskom) kvalitete nastave i zadovoljstva studenata. Navedeni postupka bit će proveden i s polaznicima ovoga programa i to po završetku svakog semestra za kolegije odslušane u navedenom semestru. 2. Opis postupaka za praćenje unapređenja kvalitete izvedbe programa 2.1. Plan djelovanja sukladno rezultatima evaluacijskih postupaka (od 1.1. do 1.6.) Rezultati evaluacije kvalitete nastave služit će kao podloga usavršavanju razlikovnog programa i davanju smjernica za poboljšavanje rada nastavnika. Nakon analize izvedbenih nastavnih planova predmeta po potrebi će se uputiti informacija onim nastavnicima kod kojih se ukaže potreba za revidiranjem izvedbenog plana. Revizija se mora napraviti u roku od tjedan dana od primljene obavijesti. Evaluacija koju Odsjek za pedagogiju provodi s redovitim/ izvanrednim studentima bit će provedena i s polaznicima razlikovnog programa. Na temelju prikupljenih podataka planirat će se unapređivanje i prilagođavanje sadržaja programa s iskazanim potrebama. 2.2. Postupci za praćenje učinkovitosti djelovanja sukladno rezultatima evaluacijskih postupaka Učinkovitost djelovanja prema rezultatima evaluacijskih postupaka pratit će se sljedećim postupcima:

- usavršavanjem i osvježavanjem programa u skladu s rezultatima evaluacije polaznika - unapređivanjem aktivnosti praćenja i savjetovanja polaznika putem konzultacija s voditeljem programa razlikovne

edukacije; - ulaganjem i raspoređivanjem dijela dobiti u poboljšanje resursa za učenje i poučavanje; - uvođenjem programa usavršavanja nastavnika koji izvode program doktorskog studija (programi za mentore i sl.).

3. Opis načina informiranja korisnika o programu (polaznici, poslodavci, alumni) Oglašeni javni natječaj za upis polaznika na mrežnim stranicama fakulteta, distribucija obavijesti putem mailing liste svim odgojno-obrazovnim ustanovama na nacionalnoj razini, izrada mailing liste relevantnih institucija i redovito informiranje o programu.



PRILOG

2.2. Životopisi predavača koji sudjeluju u izvedbi programa

Page 1 - Curriculum vitae (eCVf_hr)

E U R O P E A N

C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Anita Klapan Adresa Rijeka, Švalbina 13 Telefon 051 345 046 098 328867

Telefaks 051 345 207 Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko Datum rođenja 16.08.1962.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika 151022

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) Od 23.03.1987. do danas Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet (nekadašnji Pedagoški fakultet) Naziv radnog mjesta Redoviti profesor iz znanstvenog polja odgojnih znanosti, područje društvenih znanosti

Funkcija Predstojnik katedre za andragogiju; Područje rada Odgoj i obrazovanja

ŠKOLOVANJE

Datum 12.11.1986. Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet Zvanje diplomirani pedagog


Ustanova Pedagoški fakultet Zvanje Magistar društveno-humanističkih znanosti, odgojne znanosti, pedagogija

Datum 18.09.1994 Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet Zvanje Doktor društveno-humanističkih znanosti

USAVRŠAVANJE

Godina 2004. Mjesto SANTIAOGO DE Chile

Ustanova Universita de Chatolica Područje Odgoj i obrazovanje

Godina 2004. Mjesto Havana, Cuba



Ustanova Faculty of Pedagogy Područje Komparativno obrazovanje (comparative education)

Godina 2005. Mjesto Casablanca, Morocco

Ustanova Higher Tearcher Training School of Technical Teaching Područje Menadžment kvalitete u sustavu obrazovanja i poučavanja (Management of Quality in the

System of Education and Training)

Godina 2005. Mjesto Helsinki, Finska

Ustanova International ESVA Foundation Područje Cjeloživotno učenje i migracije (Lifelong Learning and Migration; Historical and Contemporary

Perspectives)

Godina 2005. Mjesto Pamplona, Španjolska

Ustanova Centro de Estudios Europeos, Universidad de Navarra Područje Europska kultura (Cultura Europea)

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Materinji jezik Hrvatski

Strani jezici

Jezik Engleski jezik Govori Aktivno

Piše Aktivno Čita Aktivno

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE suradnja, tolerantna i poticajna komunikacija; implementacija kvalitetnih odnosa u radu;

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE organizacija znanstvenih i stručnih skupova; organizacija i vođenje radionica;

TEHNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Služenje Microsoft-office, MS World, Power Point, Internet te ostalom suvremenom obrazovnom

tehnologijom. UMJETNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

VOZAČKA DOZVOLA da

DODATNI PODACI Članstva;

-HPKZ: -Hrvatsko andragoško društvo; -ISCA Uvođenje novih kolegija; -Uvod u andragogiju: Andragoško savjetovanje; Obrazovanje odraslih u međunarodnom kontekstu; Znanstveni i stručni rad; objavila pet knjiga i više od osamdeset radova u domaćim i stranim publikacijama


PRIVITCI Ministarstvo prosvjete i športa (Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj - Odjel za programiranje i usavršavanje) imenovalo ju je članicom stručne skupine za programe učeničkih domova 1997. godine. Bila je i potpredsjednica ispitne komisije za polaganje stručnih ispita domskih odgajatelja i stručnih suradnika u domovima (1996-2000). Prof.dr.sc. Anita Klapan je četiri godine (2002-2006) obnašala funkciju predsjednice programskog vijeća Hrvatskog andragoškog društva. Također je bila članica Odbora za školstvo, znanost i tehnologiju Primorsko-goranske županije (2002-2006) i članica povjerenstva za dodjelu nagrade za životno djelo Ivan Filipović (2000). Koncipirala je i osmislila programe Ljetnih i Zimskih Andragoških škola kojima se promiče širenje inoviranja znanja odraslih i koncepcija cjeloživotnog učenja (obrazovanja). Prof.dr.sc. Anita Klapan je također sudjelovala u programu osposobljavanja nastavnika za temeljna andragoška znanja i vještine koji se realizirao u okviru Projekta Vlade Republike Hrvatske «Za Hrvatsku pismenosti – put do poželjne budućnosti» u skladu s UN-ovom Rezolucijom «Desetljeće pismenosti 2003. – 2012.». U veljači 2004. godine imenovana je članicom Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za obrazovanje odraslih, kao jedini stručnjak iz andragoške teorije i znanosti. Sudjelovala je u izradi Nacrta strategije obrazovanja odraslih, koju je Vlada RH donijela u studenom 2004. godine, te u izradi Akcijskog plana provedbe strategije obrazovanja odraslih, a tijekom 2005. godine i u izradi nacrta prvog hrvatskog Zakona o obrazovanju odraslih. Dobitnica je godišnje nagrade „Ivan Filipović” (2004. godine) za promicanje pedagoške teorije i prakse te 2006. godine dobitnica godišnje nagrade grada Rijeke za područje znanosti- obrazovanje odraslih. U kolovozu 2007. odlukom Vlade RH godine imenovana je članicom Vijeća za obrazovanje odraslih RH.

POPIS RELEVANTNIH RADOVA Klapan, A. (1990). Praksa u obrazovanju učitelja. Pedagoški fakultet u Rijeci. Klapan, A. (1999). Lernen im Schulerheim (Grundlagen der Internatspadagogik). Studien zur Padagogik, Andragogik und Geromtagogik. Peter Lang Publishing House GmbH. Berlin, Bern, New York. Band 45. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001). Andragoške teme. Vlastita naklada. Rijeka. Klapan, A. (2004). Teme iz andragogije. Vlastita naklada. Rijeka. Klapan, A.; Vrcelj, S.; Kušić, S. (2009). Homo Zappiensi-kreatori nove škole. Zbornik radova „Buduća škola- škola budućnosti”. Beograd, str.751-763. Klapan, A., Tot, D. (2008). Ciljevi stalnog stručnog usavršavanja: mišljenja učitelja. Pedagogijska istraživanja, 5, str. 60-71. Klapan, A; Živčić, M. (2011). Andragoški pokreti. Zbornik radova 5. Međunarodne konferencije „Andragoška profesija i kompetencije stručnjaka u obrazovanju odraslih”,Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji sa Hrvatskim andragoškim društvom. Zagreb. str.170-184. Klapan, A.; Purković, D. (2011).Nepromjerenost obrazovnih institucija kao osnovna prepreka uspješnom obrazovanju odraslih u radno-tehničkom području. Zbornik radova 5. Međunarodne konferencije „Andragoška profesija i kompetencije stručnjaka u obrazovanju odraslih”,Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji sa Hrvatskim andragoškim društvom. Zagreb. str. 157-170. Klapan, A.; Rafajac, B., Rončević, N. (2009). Stavovi studenata preddiplomskogastudija pedagogije Sveučilišta u Rijeci spram cjeloživotnog učenja. Andragoški glasnik 23, str. 113-132. Klapan, A.; Ćavar, J. (2008). Obrazovanje i usavršavanje andragoških djelatnika. Napredak, 149, 1, str. 34-48. Klapan, A., Zloković, J., Vrcelj, S. (2008). Education and globalization processes. U Sari, M. (ur.) Regionalisierung – Internationalisierung. Pecs: Universitat Pecs Fakultat fur Erwachsenenbildung und Personalentwicklung. (str. 144-152) Klapan, A. (2007). Trendovi razvoja obrazovanja odraslih u Hrvatskoj u koncepciji cjeloživotnog učenja. U: Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N. (ur.) Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. (str 81-90)


Klapan, A., Kušić, S. (2007). Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Hrvatskoj u konceptu cjeloživotnog učenja. U: Alibabić, Š., Pejatović, A. (ur) Andragogija na početku trećeg milenijuma. Beograd: Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju. (str. 161-173) Klapan, A., Kušić, S. (2006). Obrazovanje odraslih u Švedskoj. Andragoški glasnik: Glasilo Hrvatskog andragoškog društva, Vol. 10, br 1, str. 23-31. Klapan A . (2007). Dosezi i perspektive obrazovanja odraslih u Hrvatskoj, Zbornik radova sa I. kongresa pedagoga Hrvatske «Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja», Zagreb. str. 84-96. Klapan A., Redžić, D. (2007). Samovrednovanje u funkciji trajnog razvitka učiteljeve kompetentnosti, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog kolokvija: « Kompetencije i kompetentnost učitelja», Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku i Kherson State University – Ukraine, Osijek 18. i 19. travnja 2007, Osijek 2007., str. 101-113. Klapan A., Ćavar, J., Živčić, M.(2007). Edukacija edukatora za rad s odraslima, Zbornik radova 3. međunarodne konferencije «Obrazovanje odraslih za ekonomiju znanja», Šibenik 3. i 4. lipnja 2007., Hrvatsko andragoško društvo, Zagreb 2007., str.95-103.

VLASTORUČNI POTPIS

Europass curriculum vitae Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci 51000 Rijeka, Slavka Krautzeka bb tel.++385 51 265 718, fax.++385 51 265 799 e-mail: [email protected], [email protected]

Osobno

Rođena 20. studenog 1959. u Rijeci.

Kućna adresa:

Praputnjak 62, 51225 Praputnjak

Brzac 118, 51511 Malinska, Otok Krk

Tel./Fax. ++385 51 809 515

Radno iskustvo

10/1996 – tekuće

Redovita profesorica

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Slavka Krautzeka bb, 51000 Rijeka

Visoko obrazovanje

10/1989 – 9/1996

Izvanredna profesorica

Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Odsjek za pedagogiju, Omladinska 14, 51000 Rijeka

Visoko obrazovanje



9/1982 – 9/1987

Docentica


Visoko obrazovanje

9/1982 – 8/1987

Asistentica


Visoko obrazovanje

Obrazovanje

Diplomirani pedagog – profesor (Pedagoški fakultet u Rijeci, 1982)

Mr.sc., magisterij znanosti iz pedagogije, 1984., (Položaj kreativnih učenika u nastavnom procesu)

Dr.sc., doktorat iz društveno-humanističkih znanosti, područja pedagogije, 1986., (Problem provenijencije i determiniranosti odgojnog cilja u novijem razvoju pedagoške misli u Hrvatskoj)

Istraživački projekti

Međunarodni projekti:

„Akademska profesija i društvena očekivanja: izazovi civilne misije sveučilišta"; dio kolaborativnog istraživačkog projekta "The Academic Profession in Europe: Responses to Societal Challenges" (EUROAC); dio programa EUROCORES „Funding initiative in the field of Higher Education and Social Change (EuroHESC)“ Europske znanstvene zaklade (ESF); voditeljica projekta; 2009-2011.

"Development of Quality Assurance System in Higher Education"; TEMPUS JEP Project; kontakt osoba za Sveučilište u Rijeci; 2002.

"Establishing and Strengthening a Core Network Promoting Third Sector Studies in the Central and Eastern European Region"; sudionica projekta Zaklade Rockefeller Brothers; 2001.

“The Quality of Teaching in Higher Education: the Croatian Case”; OSI/HESP RSS stipendija br.: 43/1997, voditeljica projekta, 1997-1999.

"Initiating Philanthropic Activities in Croatia (Rijeka) through Teacher's Education"; projekt Centra za Filantropiju Sveučilišta u Indiani; voditeljica projekta; 1995-1997.

Projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa:

"Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa" (009-0000000-0931); voditeljica projekta; 2007 - tekuće.

«Civilno društvo i kombinirana socijalna politika u Hrvatsko» (suradnica na projektu; 2007 – tekuće)

"Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu" (0009004); voditeljica projekta; 2002 - 2006.

“Kvaliteta visokoškolske nastave: kriteriji, stanje i model usavršavanja visokoškolske nastave u cilju izgradnje “kulture kvalitete” (000913); voditeljica projekta; 1996 -2000.

"Pretpostavke i kriteriji efikasnosti visokoškolske nastave" (5-07-071); stručna suradnica i voditeljica projekta; 1990 -1995.

Ostali projekti:

„Europska dimenzija u obrazovanju“; projekt razvoja e-kolegija; natječaj Sveučilišta u Rijeci;

voditeljica projekta, 2012.

„Europska dimenzija u obrazovanju: podupiranje nacionalnog konteksta“; projekt Udruge za razvoj

visokoga školstva Universitas, suradnica na projektu, 2012.

«Dan znanosti»; projekt Udruge Zlatni rez u suradnji s tvrtkom L'Oreal, suradnica na projektu; 2009; 2010, 2011, 2012. «Poticaj za uvođenje tema o civilnom društvu u nastavi na hrvatskim sveučilištima»; projekt udruge CERANEO; suradnica, 2008, podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

«Razvoj prirodoznanstvene pismenosti aktivnim učenjem»; program Udruge Zlatni rez; suradnica na

programu, 2007/2010.; podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

“Fizika u javnim prostorima»; projekt Udruge Zlatni rez; suradnica na programu; 2007/2008.; podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

„Studenti volontiraju - razvoj društvene odgovornosti studenata”; projekt Zaklade Sveučilišta u Rijeci; stručna suradnica; 2007 - 2008.

"Uključenost građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad"; voditeljica projekta Udruge za razvoj civilnog društva – SMART; 2001.

“Problem (ideologizacije) vrijednosti u odgoju i obrazovanju”; projekt Instituta Otvoreno društvo Hrvatska; voditeljica projekta, 1996-1998.

“Učenje sadržaja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu”; projekt Instituta Otvoreno društvo Hrvatska; stručni suradnik; 1997.

“Analiza i projekcija razvoja sistema poslijediplomskih studija na sveučilištu “Vladimir Bakarić” u Rijeci”; projekt Sveučilišta u Rijeci; stručni suradnik; 1984.

“Grupni oblici rada u srednjem usmjerenom obrazovanju”; stručni suradnik; 1982.

Fulbrightova stipendija

Sveučilište u Indiani (Bloomington School of Education); ožujak 1994 – studeni 1994; rad s profesorom B.Edward McClellanom

Centar za Filantropiju Sveučilišta u Indiani; prosinac 1994 – veljača 1995; rad s profesorom Robert Paytonom (produljena Fulbrightova stipendija)

Znanstveni i stručni skupovi (odabir)

32nd EAIR Annual Forum Linking Societies and Universities: New Mission for Universities, (Ćulum, B., Ledić, J.: University Civic Mission in Croatia: a Luxury in the Economic Crisis?”; Valencia, 1.- 04.09. 2010.) Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, Šibenik, 29.-31.svibnja 2009. (Ćulum, B., Ledić, J.: Koncepcije građanina i građanske kompetencije – implikacije za obrazovne programe) EQIBELT (Education Quality Improvement by E-learning Technology) Workshop, Rijeka, 25-26-09.2008. (Ledić, J., Ćulum, B.: Developing and Delivering E-courses in Educational Science: Mutually Challenging Performance; Workshops 2007-2008 Proceedings, str. 321-324)

Cjeloživotno učenje za održivi razvoj, Plitvice, 20.-22.05.2008. (pozvano predavanje: Razumijevanje održivog razvoja: gdje smo i kuda idemo?, U zborniku: Uzelac, V. ; Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Svezak 1, Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci , 273-285)

4th International Barcelona Conference on Higher Education: New challenges and emerging roles for Human and Social Development, Barcelona, Španjolska, 31.03.-02.04.2008. (Ledić, J., Ćulum, B., Nuždić, S., Jančec, L. (2008). What Role Do Croatian Higher Institutions Play? A study on University Civic Mission. )

Prvi kongres pedagoga Hrvatske: Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb, 19-21. rujna 2007. (Ledić, J.: U potrazi za civilnom misijom hrvatskih sveučilišta) 29th Annual EAIR Forum "In Search of Identity: Dilemmas in Higher Education", Innsbruck, 26.-29. kolovoza, 2007. – prezentacija postera (Ćulum, B., Ledić, J., Nuždić, S.: "A Civic Dimension in Official University Documents – The Croatian Case")

26th Annual EAIR Forum “Knowledge Society Crossroads”, 5.– 8. listopada, 2004. Barcelona, Španjolska (Kovač, V., Ledić, J., Rafajac, B.: “Development of Quality Assurance Processes at Croatian Universities: Strategies and Aims”)

"Sustainability of the Third Sector in Central and Eastern Europe: Integrating Analysis, Learning and Vision", Budimpešta, Mađarska, 28. rujna – 1. listopada, 2000. (Ledić, J.: "The NGO Sector in Higher Education: A Croatian Experience")

ECER 2000 (European Conference on Educational Research), University of Edinburgh, Edinburgh, Škotska, 20.-23. rujna, 2000. (Ledić, J.: Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum)

4th ISTR International Conference, Trinity College, Dublin, Irska, 5.-8. srpnja, 2000. (Ledić, J., Mrnjaus, K.: "Gangs, Mafia and Groups of Renegades: (Mis)conceptions about Civil Society and Third Sector in Croatia")

VOLUNTAS Symposium “Ten Years After: Civil Society and the Third Sector in Central and Eastern Europe”, Prag, 15.-16. listopada, 1999. (Ledić, J.: “The Future of Nonprofit Sector Teaching and Research in CEE”)

6th International “Improving Student Learning Symposium”: Improving Student Learning Outcomes, University of Brighton, Falmer Campus, 7.- 9. rujna 1998. (Ledić, J., Kovač, V. & Rafajac, B: Students’ Assessment of “Ideal” and “Real” Teaching: A Case From Croatia, Work-in progress)

ECER 98 (European Conference on Educational Research), Ljubljana, 17.-20. rujna, 1998 (Ledić, J. & Hoić-Božić, N.: The Differences Between Teachers’ And Students’ Assessment Of Higher Education Teaching Quality: A Case From Croatia)

CIVICUS Second World Assembley (Budimpešta, Mađarska, 23.-26. rujna, 1997.), sudionica panel rasprave na temu “Universities, Research and Civil Society”

44th ICET World Assembly, Muscat (Oman), 13.-20. prosinca, 1997.; (Ledić, J., Rafajac, B., Kovač, V.: The Quality of Teaching in Higher Education: the Croatian Case; rad predstavljen i prihvaćen za objavljivanje u 1997 ICET Yearbook).

10th ELRA Congress: Leisure, Culture and Tourism in Europe: The Challenge for Reconstuction and Modernization of Communities, Dubrovnik, 29. rujna – 1. listopada, 1997.; (Ledić, J.: Training of School Teachers for Leisure Education)

Sparks (Southampton International Festival of Science and Invention), 28.-30. kolovoza 1997., International Participation Award for the contribution: “Training of Indirect Laringoscopy and Nasopharyngoscopy without a Patient” (autori: Darko Manestar & Jasminka Ledić)

Okrugli stol: Youth Leisure and Tourism; Rijeka, 20. ožujka 1997. (Ledić, J. & Kovač, V.: Leisure Education for Pedagogues and Teachers at the University of Rijeka School of Education)

Vođenje znanstvenog podmlatka

Marko Turk, znanstveni novak na istraživačkom projektu "Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa" (2007-).

Dr. sc. Bojana Ćulum, znanstvena novakinja na istraživačkom projektu "Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu" (2005. – 2007.), "Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa" (2007-).

Dr. sc. Vesna Kovač, znanstvena novakinja na istraživačkom projektu “Kvaliteta visokoškolske nastave" (1996.-2000.), "Pretpostavke i kriteriji efikasnosti visokoškolske nastave" (2001.-2005.).

Dr.sc. Natasa Hoic-Bozic, znanstvena novakinja na istraživačkom projektu “Kvaliteta visokoškolske nastave" (1996.-2000.).

Dr.sc. Elvio Baccarini; razvoj kurikuluma temeljenoga na projektu “Vrijednosti u razdoblju transformacije” (1996.-1998.).

http://www.pefri.hr/~natasah/�

Nositeljica kolegija (akademska 2011/2012)

Filozofski fakultet u Rijeci

Europska dimenzija u obrazovanju – diplomski studij

Europski prostor visokoga obrazovanja: strukture i trendovi – diplomski studij

Obrazovanje i globalizacijski procesi – diplomski studij

Povijest odgoja i obrazovanja – preddiplomski studij

Povijest djetinjstva – preddiplomski studij

Seminar diplomskog rada

Seminar završnog rada

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (akademska 2008/2009)

Civilno društvo i socijalna politika – Poslijediplomski specijalistički i poslijediplomski doktorski studij iz socijalne politike (sunositeljica kolegija s prof. dr. Gojkom Bežovanom)

Mentoriranje doktorandima (obranjene doktorske disertacije)

Petra Pejić Papak: Projekcija razvoja izvannastavnih aktivnosti učenika osnovne škole. Filozofski fakultet u Rijeci, travanj 2011.

Bojana Ćulum: Sveučilišni nastavnici i misija sveučilišta: stavovi, uvjeti i implikacije za integraciju civilne misije sveučilišta. Filozofski fakultet u Rijeci, prosinac 2010.

Mirko Lukaš: Analiza ideja obiteljskog odgoja u hrvatskoj pedagoškoj literaturi i dokumentaciji od 1850. do 1918. godine. Filozofski fakultet u Rijeci, lipanj 2009.

Vesna Kovač: Koncepcije upravljanja visokoškolskim institucijama kao podrška uvođenju sustava osiguranja kvalitete. Filozofski fakultet u Rijeci, 2004.

Igor Radeka: Pedagogija Stjepana Patakija u kontekstu razvoja suvremene povijesti pedagogije u Hrvatskoj. Filozofski fakultet u Rijeci, travanj 2000.

Mentoriranje studentima (diplomski i završni radovi, 2010/2011)

Tamara Fabac: promjene u akademskoj profesiji: percepcije akademskih djelatnika (Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilišni jednopredmetni studij pedagogije, diplomski rad), Rijeka, rujan 2011.

Marijana Jurić: Stavovi studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci o volontiranju (Učiteljski fakultet u Rijeci, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski rad), Rijeka, lipanj 2011.

Kristina Miletović: Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika osnovnih škola otoka Krka (Učiteljski fakultet u Rijeci, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski rad), Rijeka, lipanj 2011.

Ivana Kurilić: Organizirano slobodno vrijeme učenika u cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu (Učiteljski fakultet u Rijeci, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski rad), Rijeka, lipanj 2011.

Jelena Drakulić: Dječja igra na selu: nekad i danas (Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilišni jednopredmetni studij pedagogije, diplomski rad), Rijeka, lipanj 2011.

Pozvana predavanja

„Changing Conditions and Changing Approaches of Academic Work“ (pozvano predavanje na konferenciji, Berlin 4-6.06.2012. godine, Berlin)

«Mediji i djeca», pozvano predavanje na stručnom skupu za voditelje ŽSV razredne nastave, učitelje mentore i savjetnike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Rijeka, 17. lipnja 2009.

«Potiču li sveučilišni nastavnici prezir spram obrazovanja za nastavničku profesiju»; pozvano uvodno izlaganje na okruglom stolu «Predvisokoškolsko obrazovanje: Hrvatski kvalifikacijski okvir, naukovna osnova i izobrazba nastavnika i učitelja»; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima i Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske, Zagreb, 18. svibnja 2009.

"Developing and delivering e-learning courses in educational science: The challenge of being first", (Ćulum B., Ledić J., Rončević N.), JFDP Regional Conference "Teaching methods and Techniques at the Universites in South Eastern Europe", 12. - 15. ožujka 2009;

“Na putu prema Europskom prostoru visokoga obrazovanja: temelji, pomaci i zastoji”; poslijediplomski studij Pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 11. lipnja 2004.

“Na putu prema Europskom prostoru visokoga obrazovanja”; poslijediplomski studij Pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 8. ožujka 2002.

“Kako uspješno predavati”; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; 28. travnja 1998.

Higher Education in Croatia: Status, Problems and Approaches to Solutions; Sveučilište u Klagenfurtu; 26. svibnja 1997.

“Kako uspješno predavati”; Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci; 20. siječnja 1997.

Aktivnosti usavršavanja sveučilišnih nastavnika (vođenje i sudjelovanje u izvođenju programa)

«Analiza programa 1. semestra Sveučilišnog studija predškolskog odgoja i Stručnog učiteljskog studija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (prema pristupu temeljenom na ishodima učenja)»; studeni 2008; studija i prezentacija za Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci

«Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja»; suradnica u programu; veljača 2008; (u kontekstu Akcijskog plana za uvođenje ishoda učenja zacrtanog u strategiji Sveučilišta u Rijeci)

“Syllabus - novi pristup izvedbenom programu” - u organizaciji Udruge za razvoj visokog obrazovanja «Universitas»; suradnica na programu; ožujak 2007. godine

"Program inicijalnog osposobljavanja visokoškolskih nastavnika za rad u nastavi – INIOS", program Instituta Otvoreno društvo Hrvatska (OSI program 11661300 Faculty Development), projekt dobiven zalaganjem Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas"; voditeljica projekta; 2003.-2004.

"Tribine o visokom obrazovanju", program Instituta Otvoreno društvo Hrvatska (OSI program 32261500 12910 Developing Public Awareness); voditeljica projekta; 2003.-2004.

"Razvoj kurikuluma poslijediplomskog stručnog studija «Suvremeni trendovi u obrazovanju učitelja»" - program Instituta Otvoreno društvo Hrvatska (OSI program 11761300 Curriculum Development), projekt dobiven zalaganjem Visoke učiteljske škole u Rijeci); voditeljica projekta; 2003.

"Na putu prema Europskom prostoru visokoga obrazovanja: prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti"; voditelj radionice održane u okviru projekta “Usavršavanje visokoškolske nastave", Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas", Rijeka, 19. veljače 2002.

“Unapređivanje kvalitete visokoškolske nastave”, program Instituta Otvoreno društvo Hrvatska (OSI grant 6388811021), projekt dobiven zalaganjem Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas",; voditeljica projekta; 2001.

Rad u udrugama

Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas"; jedan od osnivača i predsjednica (2000.-2004.), članica Upravnog odbora 2005.; članica izvršnog odbora 2007, predsjednica 2009 – 2011 - tekuće.

Udruga “Zlatni rez”; jedan od osnivača i članica Upravnog odbora, 2004. – tekuće.

Forum za slobodu odgoja, pridruženi član (2004.-tekuće).

SMART - Udruga za razvoj civilnog društva; osnovana 1999., član Upravnog odbora 1999.-2001.; član Savjetodavnog odbora (2001.–2006.).

Regionalni centar za razvoj neprofitnih organizacija Rijeka - RI-CENTAR; jedan od osnivača 2002., predsjednica (2000.-2002.), istupila iz članstva 2004.

National Geographic Society (član od 1983.)

Recenzentska aktivnost (izbor)

Jasna Krstović i Darko Lončarić (ur.): Vodič u postupku izbora u zvanja. Rijeka 2011: Učiteljski fakultet u Rijeci (recenzentica)

Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće. Zagreb 2011: IRO (recenzentica Izvješća)

Jasna Burić i sugovornici: Među nama. Nakladni zavod Globus, Zagreb 2009. (recenzentica knjige)

Bojana Ćulum: Zašto i kako vrednovati volontiranje? Zagreb 2008, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (recenzentica studije)

Članica Evaluacijskog odbora Nacionalne zaklade za znanost (2008)

Recenzentica za časopis «Društvena istraživanja» (2008 - tekuće)

Članica stručnih tijela za vrednovanje programa Zaklade Sveučilišta u Rijeci (2007)

Recenzentica za Unity through Knowledge Fund (2007.)

Recenzentica za Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu (2005.–tekuće)

Recenzentica znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2006.-2007.)

Recenzentica za časopis "Revija za socijalnu politiku" (2005.-tekuće)

Zbronik radova (ur. Nada Babić i Stanislava Irović): "Dijete i djetinjstvo", Visoka učiteljska škola u Osijeku, Osijek 2003. (recenzentica)

Gojko Bežovan: Civilno društvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2004. (recenzentica)

Snježana Pejović: "Skok s mosta: odgoj između prosvjetne politike i međuljudskog odnosa". Alineja, Zagreb 2002. (recenzentica)

Paolo Freire: "Pedagogija obespravljenih" (prijevod), Odraz, Zagreb 2002 – preporuka za objavljivanje

“Radovi - Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije”, Filozofski fakultet u Zadru; recenzentica-suradnica.

Recenzentica za VOLUNTAS (International Journal of Voluntary and Nonprofit Organizations)

Recenzentica za časopis “Teaching in Higher Education”: Transforming Higher Education and Standards and Quality in Higher Education; Vol. 3, Br. 2, 1998.

Ledic, J. (Inspirativna knjiga o usavršavanju nastave na visokim učilištima, Napredak, 3 (140)/1999, pp. 384-385. (recenzija knjige: Mihevc, B., Marentic-Pozarnik, B. et al. (1998). Za boljšo kakovost studija. Pogovori o visokošolski didaktiki. Ljubljana: Center za pedagoško izobraževanje Filozofske fakultete in Slovensko društvo za visokošolsko didaktiko)

Recenzentica za “Vjesnik PAR” (M.Cop: Borba za narodnu školu na cresko-lošinjskom području do 1918. godine, Vjesnik PAR, 37/95., pp. 231-271.)

Povjerenstva i radne skupine (odabir)

Radna skupina za definiranje uvjeta i standarda kvalitete nastave vezanih uz učenje na daljinu (Sveučilište u Rijeci, članica, 2012.)

Organizacijski odbor Festivala znanosti, članica, Rijeka, 2012. http://www.festivalznanosti.hr/2012/index.php

Povjerenstvo za dodjelu nagrade dekana Filozofskog fakulteta (predsjednica povjerenstva), 12. travanj 2011.


Povjerenstvo za udruge Sveučilišta u Rijeci (članica), 2010.

Članica Područnog znanstvenog vijeća za društvene znanosti (9.04.2009.)

Članica Školskog odbora Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci (2009)



Lokalni program djelovanja za mlade (LPDM) Grada Rijeke – članica Stručnog vijeća, 2008.


Radna skupina za uspostavljanje portfelja zaposlenih na Sveučilištu u Rijeci (članica radne skupine), imenovana 6.11.2007. godine

Povjerenstvo za ocjenjivanje prijedloga projekata udruga u okviru natječaja Ureda Grada Rijeke za financiranje udruga građana u 2008. godini (članica Povjerenstva), imenovana 20.09.2007.

Časopis za visoko obrazovanje (članica uredništva); 2007.


Radna skupina za pokretanje poslijediplomskoga specijalističkoga studija za sveučilišne nastavnike (članica), Filozofski fakultet u Rijeci, 2006.-tekuće

Organizacijski odbor Festivala znanosti, članica, Rijeka, 2006.

Organizacijski odbor Festivala znanosti, članica, Rijeka, 2005.

Organizacijski odbor za godišnji sastanak ICED, članica, Rijeka, travanj 2005.

Organizacijski odbor Festivala znanosti, članica, Rijeka, 26.-30. travnja 2004.

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta, predsjednica, 25. listopada 2004. – 25. listopada 2006.

Regionalni odbor za Istru i Riječku regiju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, članica, 2004.

http://www.festivalznanosti.hr/2012/index.php�






Matično povjerenstvo za područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti – kineziologije, defektologije i pedagogije, članica, 10. veljače 2003.

Savjet Doma mladih Rijeka, članica, 2003.

Povjerenstvo Rektorskog zbora za redefiniranje minimalnih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja, predsjednica, 25. rujna 2002.

Povjerenstvo za unapređivanje nastave na Sveučilištu u Rijeci, članica, 2001.

Vlada Republike Hrvatske – članica radne skupine za Obrazovanje u okviru projekta "hrvatska u 21. stoljeću" (Strategija za razvoj Republike Hrvatske), srpanj 2000.

Članica Vijeća za istraživački projekt “Uspostava suradnje između lokalnih vlasti i udruga u Rijeci”; istraživanje proveo CERANEO, Zagreb; projekt financirao AED (Academy for Educational Development); 1999.-2000.

Navedena kao konzultantica/trenerica u Registru trenera i konzultanata AED-a (Academy for Educational Development); 2000.

AED (Academy for Educational Development); Program razvoja nevladinih udruga; članica Procjenjivačkog odbora, 1998.

Institut Otvoreno društvo Hrvatska; članica Povjerenstva HESP-a (Higher Education Support Programme); 1997.-1998.

CIVICUS Task Force on Visibility and Understanding; autorica profila civilnog sektora za Hrvatsku; 1997.

CIVICUS European Regional Group; CIVICUS European Regional Meeting, Tallin, 09. svibnja 1997.

“The Development of a Regional Center for Nonprofit Education and Development”; radna grupa; sponzor: Indiana University Center on Philanthropy; Budimpešta, 23. rujna 1997.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje Republike Hrvatske; članica Povjerenstva za evaluciju poslijediplomskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 27. studenog 1997.

ICET (International Council for the Education of Teachers); Network for teacher education research and development; članica; 1997.

WLRA (World Leisure and Recreation Association); članica Povjerenstva o volonterstvu; 1997.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci; članica Povjerenstva za etiku i istraživanje; 10. travnja 1996.

Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske; članica Vijeća za humane i odgojne vrednote; 1. studenog 1996.

Ostale stručne aktivnosti (odabir)

Okrugli stol „E-učenje u sveučilišnoj nastavi“ (E-dan Sveučilišta u Rijeci, 15. prosinca 2011.); uvodničari: prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, prof. dr. sc. Jasminka Ledić i prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić; moderatorica: prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić.

Okrugli stol Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“, Europskog edukacijskog foruma i Instituta za razvoj obrazovanja: U susret referendumu o hrvatskom pristupanju EU – Što će članstvo u EU donijeti obrazovnom sustavu RH?“, moderatorica Okruglog stola, Rijeka, 29. studenog 2011. (gošće tribine: Loredana Maravić, Vanja Ivošević, Dragana Bolješević Knežević, Tina Štok)

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: „Zašto (mlađi) sveučilišni nastavnici nisu nositelji promjena na sveučilištu“, moderatorica tribine, 12. studenog. 2011. (gošća: dr. sc. Bojana Ćulum, Filozofski fakultet u Rijeci)

Javna rasprava Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“ o nacrtima prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti (moderatorica), 24. 05. 2011., (gosti: 16 prijavljenih izlaganja - http://www.universitas.hr/2011/06/audio-zapisi-s-javne-rasprave-o-nacrtima-prijedloga-zakona-o-sveucilistu-zakona-o-visokom-obrazovanju-i-zakona-o-znanstvenoj-djelatnosti/)

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“ u sklopu Festivala znanosti: Zašto ne koristimo PISA pokazatelje kao ekonomski razvijene zemlje? (moderatorica tribine), 11.04.2011., (gost: Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja)

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: „Reforma visokog obrazovanja: Nazire li se svjetlo na kraju tunela?“, moderatorica tribine, 29. 03. 2011. (gost: Goran Radman, VERN')

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: Gdje je javnost u prostornom planiranju?, (moderatorica tribine), 15. 12. 2010. (gosti: dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a i Miroslav Štimac, dipl. Ing. Arh., načelnik službe za prostorno uređenje Javne ustanove za prostorno planiranje PGŽ)

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“ u sklopu Festivala znanosti: Je li učenje mučenje? (moderatorica tribine), 22. 04. 2010. (gosti: dr. sc. Margita Pavleković, Učiteljski fakultet u Osijeku, dr. sc. Mladenka Tkalčić, Filozofski fakultet u Rijeci, dr. sc. Petar Bezinović, Institut za društvena istraživanja, Zagreb Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: Franklin Roosevelt: Ova zemlja traži akciju - uloga Sveučilišta, moderatorica tribine, 24. 11.2009. (gost: Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci) Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: Državna matura: smisao i značenje za obrazovanje u Hrvatskoj; moderatorica tribine, Rijeka, 27. svibnja 2009. godine (gosti tribine: Želimir Janjić, državni tajnik u MZOS, Josip Ujević, savjetnik ministra, dr.sc. Jasminka Buljan, načelnica Istraživačkog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, dr. sc. Petar Bezinović, Institut za društvena istraživanja) Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“: „Bolonjska reforma – katastrofa ili mogućnost: humanističke i društvene znanosti u reformi visokoga školstva”, moderatorica tribine, Rijeka, 6. svibnja 2009. godine (gosti tribine: Prof. dr. Valentin Bucik, dekan, prof. dr. Frančiška Trobevšak Drobnak, prodekanica, prof. dr. Martin Germ, prodekan, svi s Filozofskog fakulteta u Ljubljani i prof. dr. sc. Mladenka Tklačić, prodekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Iva Buchberger i Nikola Vincetić, studenti diplomskog studija Filozofskog fakulteta u Rijeci)

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva «Universitas»: «Predstavljanje kandidata za rektora Sveučilišta u Rijeci», moderatorica tribine, Rijeka, 10. veljače 2009. godine (gosti tribine: prof. dr.

http://www.universitas.hr/2011/06/audio-zapisi-s-javne-rasprave-o-nacrtima-prijedloga-zakona-o-sveucilistu-zakona-o-visokom-obrazovanju-i-zakona-o-znanstvenoj-djelatnosti/�



Goran Kalogjera, prof. dr. Vinko Kandžija, prof. dr. Pero Lučin, prof. dr. Pavao Komadina, prof. dr. Branko Rafajac)

«Poticaj za uvođenje tema o civilnom društvu u nastavi na hrvatskim sveučilištima» (radionica u okviru istoimenog projekta organizaciji CERANEO, Zagreb, 11.12.2008.; sudjelovanje u radionici s temom: Civilnost i sveučilište)

PHARE 2005 program «Podrška Pravosudnoj akademiji: razvoj sustava obuke za buduće suce i državne odvjetnike» (Support to the Judicial Academy: Developing a training system for future judges and prosecutors); (hrvatski ekspert, 2008, izrada priručnika «Kako postati (i ostati) uspješan mentor»)

Tribina Festivala znanosti – «Urbane vode – utočište za bioraznolikost?» - moderatorica tribine (gost tribine: Slaven Ključanin), Rijeka, 25.04.2008.

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas"- "Vanjsko vrednovanje visokih učilišta: procedure, rokovi i kriteriji"- moderatorica tribine (gost tribine: Prof. dr. sc. Branko Rafajac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje), Rijeka, 4.04.2008.

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas"- Visokoškolske kvalifikacije, akademski nazivi i mobilnost: stvarna ili prividna provedba bolonjskog procesa u Hrvatskoj? – moderatorica tribine (gost tribine: prof. dr. sc. Siniša Rodin (Jean Monnet profesor Europskog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Rijeka, 11.02.2008.

Okrugli stol «Volontiranje je cool: Društveno odgovorno Sveučilište – poticatelj kulture volontiranja», (sudionica Okruglog stola Zaklade Sveučilišta u Rijeci), Rijeka, 4. prosinac 2007.

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas"- „Projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa – kako dalje? – gost tribine (zajedno s prof. dr. Dražen Vikić-Topić); moderator tribine doc. dr. sc. Saša Zelenika, Rijeka, 28.03.2007. (telekonferencijski prijenos Zagreb-Split-Osijek)

Ministarstvo pravosuđa, Pravosudna akademija – stalna suradnica u programima djelatnosti Pravosudne akademije (2005. – tekuće)

Konferencija "Civilno društvo u Hrvatskoj – radovi u tijeku", Zagreb, 13.-15. lipnja 2007. – prezentacija "Zašto građani žele (ili ne žele) volontirati?"

Tribina Festivala znanosti: "Staro i novo – kako gledamo i čuvamo baštinu"; moderatorica tribine (gosti tribine: Marina Vicelja-Matijašić, Jasna Rotim Malvić, Ervin Dubrović), Rijeka, 26. travnja 2007.;

Tribina Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas" – "Razumijevanje i jačanje društvenog kapitala kao imperativ razvoja Hrvatske" - moderatorica tribine (gost tribine: Lidija Pavić-Rogošić, dipl. ing. arh.), Rijeka, 27. veljače 2007.

Okrugli stol o vidljivosti nevladinih organizacija "Udruge u očima javnosti 2005.-2006." – uvodničarka, Rijeka, 26. rujna 2006.

Tribina Festivala znanosti: "Piramida obrazovanja – izazovi i pristupi rješenjima" - moderatorica tribine (gosti tribine: Zlatan Car, Bojan Čukić, Predrag Pale), Rijeka, 26. travnja 2006.

CARDS projekt: "Reform of the Judiciary – Support to the Judical Academy of Croatia" (EuropeAid/115163/C/SV/HR) – hrvatski ekspert (2004.-2005.)

Tribina Festivala znanosti: "U susret promjenama: znanost, obrazovanje i europske integracije" - moderatorica tribine (gosti tribine: Mladen Petrovečki i Predrag Pale)

"Katalog znanja za osnovnu školu – korak naprijed?"; tribina u organizaciji Udruge "Zlatni rez", udruge Universitas i Filozofskog fakulteta u Rijeci, moderatorica tribine, Rijeka, Gradska vijećnica, 11. studenog 2004.

“Znanstvenici, novinari, javnost: kako se bolje razumjeti?”; moderatorica okruglog stola Festivala znanosti, 26. travnja 2004.

2. Austrian-Croatian Science Days: "Towards the European University Networks – Trends and Challenges in Higher Education", panelist, Zagreb, 28-30. studenog 2002.

Međunarodni seminar "Novi europski izazovi za hrvatske nevladine organizacije", sekcija "Uloga nevladinih organizacija u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU", moderator u sekciji, Zagreb, 5. ožujka 2002.

Branimir Bilić i sugovornici: Misli 21. stoljeća; sudionik u predstavljanju knjige; Rijeka, 8. veljače 2002.

Osnivačica «Filantropske zbirke» (izbor knjiga, časopisa i ostalih materijala) na Filozofskom fakultetu u Rijeci; 1995.

Akademska administracija

Prodekan za znanstveno-istraživački rad (1998.- 2000.); Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Prodekan za znanstveno-istraživački rad (1991-1993); Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci

Nagrade i priznanja

Zahvalnica Zaklade Sveučilišta u Rijeci za sudjelovanje u volonterskoj akciji «Sveučilištarci volontiraju» održane 5. prosinca 2008. godine na Klinici za neurokirurgiju KBC-a Rijeka

Zahvalnica Sveučilišta u Rijeci povodom dodjele Godišnje nagrade Grada Rijeke; 2007.

Godišnja nagrada Grada Rijeke "za izniman doprinos popularizaciji znanosti višegodišnjom uspješnom organizacijom Festivala znanosti u Rijeci" (nagrada dodijeljena Udruzi "Zlatni rez", članica Upravnog odbora i Organizacijskog odbora Festivala znanosti); 2007.

Godišnja državna “Nagrada Ivan Filipović” za područje visokoga školstva za 2003. godinu

Zahvalnica Udruge za razvoj civilnog društva SMART za uspješnu suradnju i pružanje podrške u razvoju civilnog društva u Hrvatskoj; 16. lipnja 2004.

Objavljeni radovi

Knjige

Ćulum, B., Ledić, J. (2011). Sveučilišni nastavnici i civilna misija sveučilišta. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, ISBN 978-953-6104-80-2

Ćulum, B., Ledić, J. (2010). Civilna misija sveučilišta: element u tragovima?. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, ISBN 978-953-6104-74-1

Rukavina, S., Milotić, B., Jurdana-Šepić, J., Žuvić-Butorac, M., Ledić, J. (2010). Razvoj prirodoznanstvene i matematičke pismenosti aktivnim učenjem. Rijeka: Zlatni rez, ISBN 978-953-55066-2-1

Ledić, J. (2007). Zašto (ne) volontiramo. Stavovi javnosti o volonterstvu. Zagreb: Academy for Educational Development (AED) ISBN 978-953-7339-10-4

Kovač, V., Ledić, J., Rafajac, B. (2005). Understanding University Organizational Culture: The Croatian Example. Frankfurt am Main: Peter Lang

Ledić, J. (2001). Biti volonter/volonterka? Istraživanje uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad. Smart – Udruga za razvoj civilnog društva, Rijeka, ISBN 953-98751-0-2, 207 str.

Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva. Rijeka: Filozofski fakultet

Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet

Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli . Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

Ledić, J. (1988). Kreativni učenici i nastavni proces, Rijeka: Izdavački centar Rijeka

Članci, ostali radovi i publikacije

Bežovan, G., Ledić, J., Zrinščak, S. (2011). Civilno društvo u sveučilišnoj nastavi. Hrvatska i komparativna javna uprava, 11(1):173-202.

Ćulum, B., Ledić, J. (2010). Učenje zalaganjem u zajednici – integracija visokoškolske nastave i zajednice u procesu obrazovanja društveno odgovornih i aktivnih građana. Revija za socijalnu politiku, 17(1):71-88.

Buchberger, I., Ćulum, B., Ledić, J. Kovač. V., Turk, M. (2010). Universitas: prvih 10 godina. Rijeka: Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas

Ledić, J., Ćulum, B. (2009). Koncepcije građanina i građanske kompetencije – implikacije za obrazovne programe. (u: Zbornik radova 4. međunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, Šibenik, 29.-31. 5. 2009., Hrvatsko andragoško društvo, Zagreb: 45-56.)

Rončević, N., Ledić, J., Ćulum, B. (2009). „Nisam sigurna što je, ali je bitno“ – analiza stavova studenata Sveučilišta u Rijeci o održivom razvoju. Suvremene teme, 1(1):62-75.

Ledić, J. (2009). Civil society and governance in Europe: From national to international linkages (recenzija knjige). Revija za socijalnu politiku, 16(1):92-94.

Milotić, B., Žuvić-Butorac, M., Rukavina, S., Jurdana Šepić, R., Ledić, J. (2008). Promocija održivog razvoja kroz Festival znanosti u Rijeci. (u zborniku: Uzelac, V. ; Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Svezak 2, Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci , 321-327)

Ledić, J., Ćulum, B., Pavić-Rogošić, L. (2008). Razumijevanje održivog razvoja: gdje smo i kuda idemo? (u zborniku: Uzelac, V. ; Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Svezak 1, Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci , 273-285)

Ledić, J. (ur.). (2007). Volontiranje je cool: Društveno odgovorno sveučilište – poticatelj kulture volontiranja. Rijeka: Zaklada Sveučilišta u Rijeci

Ledić, J. (2007). U potrazi za civilnom misijom hrvatskih sveučilišta. (u zborniku Previšić, V., Šoljan, N. N., Hrvatić, N. (ur).: Pedagogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 1, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 123-134; Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga Hrvatske, Zagreb, 19.-21. rujna 2007.)

Kovač, V., Ledić, J., Rafajac, B. (2007). Trendovi i izazovi teorije i prakse upravljanja sveučilištima. Časopis za visoko obrazovanje 1(1): 55-68.

Ledić, J. (2003). The Third Sector Research and Teaching in Croatia: Moving Forward at a Slow Pace.. (u: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budimpešta, 2003, The third Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, str. 41-44.

Ledić, J. (2003). Volunteering in Croatia: Searching for a Younger Generation's Motivation. U: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budimpešta, 2003, The Third Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, str. 63-80)

Kovač, V.; Ledić, J. and Rafajac, B. (2003). Academic Staff Participation in University Governance: Internal Responses to External Quality Demands. Tertiary Education and Management. 9, 3: 215-232.

Kovač, V.; Ledić, J. and Rafajac, B. (2002). Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješenjima. Društvena istraživanja, 11, 6: 1013-1030.

Kovač, V.; Ledić, J.; Rafajac, B. (2002). Prema sveučilištu kao organizaciji koja uči. U zborniku međunarodnog znanstvenog kolokvija: Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Rijeka: Filozofski fakultet, str. 41-48.

Ledić, J. (2001). Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum. (U: Christoper Day, Dolf van Veen (ur.) Educational Research in Europe, Yearbook 2001. Leuven/Apeldoorn, Garant Publishers, 57-93.

Ledić, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. U: N. Babić i S. Irović (ur.): Interakcija odrasli - dijete i autonomija djeteta. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem, Osijek 18. i 19. studenoga 1999. Osijek 2000, Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola i Sveučilište u Rijeci, Visoka učiteljska škola, str. 116-123.

Ledić, J. Europsko izvješće o kvaliteti odgoja i obrazovanja u školi: šesnaest indikatora kvalitete. U: Tonsic Krema, Jagoda (ur.) RI-kvaš 21 Odiseja u školstvu. Rijeka : Grad Rijeka, Medicinska škola u Rijeci, 2000. str. 7-11.

Hoić-Božić, N., Ledić, J., Mezak, J. (2000). Evaluating the Use of World Wide Web Courseware in Student Teachers’ Education. U: Rosić, Vladimir (ur.). Nastavnik i suvremena obrazovna tehnologija.

Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 2000. 96-103.

Ledić, J.: Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum. Rad predstavljen na ECER 2000 Conference (European Conference on Educational Research), objavljeno na Education-line http://www.leeds.ac.uk/educol

Hoić-Božić, N., Ledić, J., Mezak, J. (2000). Evaluating the Use of World Wide Web Courseware in Student Teachers’ Education: a Case from Croatia. U: Willis, Dee Anna;. Price, Jerry D; Willis, Jerry (ur.) Proceedings of Society for Information Technology and Teacher Education, SITE 2000. San Diego: Association for the Advancement of Computing in Education (AACE), 2000. 1894-1899.

Davidkov, T., Hegyesie, G., Ledić, J., Randma, T., Behr, G., Kessler, D., Sulek, M., Payton, R. (2000). The Future of Third-Sector Teaching and Research in Central and Eastern Europe. Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organisations, vol 11, 2: 181:190.

Ledić, J. (1999). (Ne)poznati John Dewey (Neki aspekti izvora i razvoja Deweyevih ideja i njegov utjecaj na američki curriculum). Život i škola, 1-2:79-92.

Kovač, V., Ledić, J., Rafajac, B. (1999). Uvođenje i priprema asistenata na visokim učilištima za nastavu. U zborniku: “Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju”. Rijeka, Filozofski fakultet, str. 41-48.

Ledić, J., Rafajac, B., Kovač, V. (1999). Assessing the Quality of University Teaching in Croatia. Teaching in Higher Education, 4(2):213-234.

Ledić, J. (1999). Stanje i problemi razvoja trećeg sektora u međunarodnom i nacionalnom kontekstu. U zborniku (ur: Trpimir Macan): Hrvatska i održivi razvitak. Humane i odgojne vrednote. Zagreb 1999, Ministarstvo razvitka i obnove republike Hrvatske., str. 199-204.

Ledić, J., Rafajac, B., Kovač, V. (1998): The Quality of Teaching in Higher Education: the Croatian Case (U: International Yearbook on Teacher Education 1997 “Promoting Quality Teacher Education for an Interconnected World”, Arlington USA, International Council on Education for Teaching, 44th ICET World Assembly Proceedings, Muscat, Sultanate of Oman, volume II str. 716-728.)

Ledić, J: Nastavnici - ključ obrazovanja za 21. stoljeće. Školske novine (poseban prilog) Izvješće međunarodnog povjerenstva za obrazovanje za 21. stoljeće i hrvatsko školstvo. Okrugli stol Školskih novina, Educe i Akademije odgojnih znanosti. Školske novine, broj 40, Zagreb, 15. prosinca 1998.

Kovač, V., Ledić, J. & Rafajac, B. (1998). Kriteriji uspješne visokoškolske nastave. Napredak, 139 (3), 298-306.

Ledić, J. (1998). Training of school teachers for leisure education: Experience form the University of Rijeka, Croatia. (U: W. Nahrstedt i T. Pancic Kombol (1998). Leisure, culture and tourism in Europe. The challenge for reconstruction and modernization in communities. Bielefeld: Ifka, 395-400.)

Ledić, J., Kovač, V. & Rafajac, B. (1998). Položaj studenata na sveučilištu u svjetlu analize kvalitete nastave, Društvena istraživanja, 36/37: 619-637

Ledić, J. & Hoić-Božić, N.: The Differences Between Teachers’ and Students’ Assessment of Higher Education Teaching Quality: A Case From Croatia, ultiBASE Journal (http://ultibase.eu.rmit.edu.au/) 7. listopada 1998.

Ledić, J., Kovač, V. & Rafajac, B.: Students’ Assessment of “Ideal” and “Real” Teaching: A Case From Croatia, ultiBASE Journal (http://ultibase.eu.rmit.edu.au/) 7. listopada 1998.

http://www.leeds.ac.uk/educol�

Rafajac, B., Ledić, J. i Kovač, V. (1998). Kvaliteta u odgoju i obrazovanju: pristupi i rješenja. (U: V.Rosic (ur.). Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Rijeka 1998., Pedagoški fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. Međunarodni znanstveni kolokvij “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Rijeka, 19-20. veljače 1998., str. 19-27. ISBN 953-6104-18-0.

Ledić, J., Rafajac, B., Kovač, V. & Hoić-Božić, N. (1998). New Collegialism Approach: Basis for Using Computer-mediated Communication in the Improvement of Higher Education Teaching in Croatia. Poster/Demo predstavljen na ED-MEDIA/ED-TELECOM 98 World Conference on Educational Multimedia and Hypermedia and on Educational Telecommunications, Freiburg, Njemačka, 20.-25. lipnja, 1998.

Ledić, J. (1997). Croats, God and What Else: Ideology and Values in Croatian Elementary School Curriculum. Proceedings of the 26th annual ARNOVA Conference, 4.-6. prosinca 1997., Indianapolis: ARNOVA, str.197.

Ledić, J. (1997). Croatia. U: CIVICUS: The new civic atlas: Profiles of civil society in 60 countries. Washington: CIVICUS, str.30-31.

Hoić-Božić, N., Krstović, J. & Ledić, J. (1997).: Education for information society: An attempt from the University of Rijeka (Croatia). International conference RUFIS 97. U: Role of universities in the future information society. Proceedings for international part of the conference. Prag: Czech Technical University in Prague, 25.-27. rujna 1997., p. 235-240.

Ledić, J. (1996). Treći sektor: okvir za razvoj civilnog društva i djelovanja u području okoliša. Socijalna ekologija, 5(1): 37-46.

Ledić, J. (1996). Teaching philanthropy in Croatia. (Proceedings of the 25th ARNOVA conference. Association for Research on Nonprofit Organizations and Voluntary Action, 7-9. studenog 1996, p.68-69).

Ledić, J. (1996). Škola kao dobrovoljna prosocijalna zajednica: okvir za razvijanje tolerantnosti u odgoju i obrazovanju. U: Obrazovanje za tolerantnost: pristupi, koncepcije i rješenja, Medjunarodni znanstveni skup, Rijeka, 23.-25. studenog 1995., Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, pp. 250-264.

Ledić, J. (1996). Škola: prosocijalna zajednica učenika, učitelja i roditelja. U: H.Vrgoc (ur.). Pedagogija i hrvatsko školstvo jučer i danas, za sutra. Zbornik radova Sabora hrvatskih pedagoga. Zagreb: HPKZ, 203-207.

Ledić, J. (1996). TQM - Nova kakovost v visokoškolskem izobraževanju. Vzgoja in izobraževanje, (27)1:11-16.

Ledić, J. (1996). Philanthropy in Croatia: The Problems of teaching. (rad predstavljen na Annual Meeting of the Association for Research on Nonprofit Organizations and Voluntary Action, New York, NY, 7-9. studenog 1996.). ERIC database. doc.no. ED 404 324, studeni 1996., 27 p.

Ledić, J. (1995). Teaching Philanthropy in Croatia: Problems and Projects. ERIC database, doc.no. ED 392 754, 7 p.

Ledić, J. (1995). Faculty (Staff) Development for Improving Teaching and Learning in Higher Education: Croatian Experience. ERIC database, doc.no. ED 383 244, 9. svibnja 1995.

Ledić, J. (1995). Plaidoyer za "novu" povijest pedagogije. Napredak, 136(1): 84-91.

Ledić, J. (1994). TQM - novi pristup kvaliteti visokog obrazovanja. Napredak ,135(4): 456-465.

Ledić, J. (1993). K novim standardima visokoškolske nastave, 1. dio. Život i škola , 42(2):153-160.

Ledić, J. (1993). K novim standardima visokoškolske nastave. Napredak , 134(2):187-196.

Ledić, J. (1992). Pristup pedagoškom usavršavanju sveučilišnih nastavnika. Napredak , 2:195-199.

Ledić, J. (1992). Vrijeme Jana Amosa Komenskog. Napredak , 133(3):360-364.

Ledić, J. (1991). Leisure, park and recreation: an overview. U: Max D'Amours, ur.: International Directory of Academic Institutions in Leisure, Recreation and Related Fields, 2. izd., Quebec: World Leisure and Recreation Association i Presses de l'Universite du Quebec, str. 353-356.

Ledić, J. (1991). K (izgubljenom) kontinuitetu pedagogijske teleologije u Hrvatskoj. Napredak , 132(4):353-362.

Ledić, J. (1991). K (izgubljenom) kontinuitetu pedagogijske teleologije u Hrvatskoj. U: Odgoj i pedagogija u uvjetima demokratske preobrazbe. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, pp. 21-30.

Ledić, J. (1990). Pedagoško usavršavanje sveučilišnih nastavnika: prijedlozi za međunarodni dijalog. Pedagoški rad , 45 (4): 438-443.

Ledić, J. (1992). Staff Development for Improving Teaching and Learning in Yugoslavia: Some ideas for a Cross-cultural Dialogue with West-European Units for Staff Development and Research into Higher Education. U: Berendt B., Stary J. (ur.) Advanced Study Programmes for Key Persons and Cross-cultural Dialogue North-South-East-West, Proceedings of the 6th EARDHE Conference, Berlin, 1.-5. listopada 1990. Frankfurt am Main: Peter Lang, pp. 159-166.

Ledić, J. (1990). Pedagogic Education of University Teachers. International Newsletter, 12:29-32.

Ledić, J. & Ledić, D. (1990). Kreativno dijete - zanemareno dijete. U: Zanemareno i zlostavljeno dijete, I. simpozij socijalne pedijatrije. Šibenik: Jugoslavenski festival djeteta et. al., pp. 442-451.

Ledić, J. (1988). Problem provenijencije i determiniranosti odgojnog cilja u novijem razvoju pedagoške misli u Hrvatskoj. Pedagogija , 1:44-50.

Ledić, J. (1988). Cilj odgoja i nastavna tehnologija. U zborniku: Suvremena obrazovna tehnologija. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci, str. 89-92.

Ledić, J. (1988). Smisao i uloga školske selekcije u izboru kadrova. U: Zbornik radova društava kadrovskih radnika Zajednice općina Rijeka. Rijeka: Društvo kadrovskih radnika primorsko-goranskog područja, pp. 125-129.

Ledić, J. (1988). Neki teorijski aspekti znanosti o odgoju. U: Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Pedagoško-književni zbor, str. 396-399.

Ledić, J. (1988). Ogled o slobodnom vremenu in hoc tempore. U: Nastavnik u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci, pp. 94-101.

Ledić, J. (1987-88). Filozofija odgoja Pavla-Vuk Pavlovića. U: Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci, 9-10: 43-48.

Ledić, J. (1987). Neki problemi oko cilja odgoja. Pedagogija, 1:62-65.

Ledić, J. (1986). Teleološki aspekti pedagogijske misli Stjepana Matičevića. U: Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci, 8:33-41.

Ledić, J. (1982). Neformalni vođe odgojnih grupa u domovima učenika. Pedagoški rad , 9-10:454-459.

Novinski članci (izbor)

Intelektualci opet pognuli glave. Novi list, 12.travnja 2005.

Nedostatak standarda i odgovornosti. Fokus, 16. listopada 2000.

Protiv shopping-tura. Fokus, 6. studenoga 2000.

Osobne vještine i kompetencije

Materinji jezik

Hrvatski jezik

Strani jezici

Engleski jezik (TOEFL 590)

Talijanski jezik, francuski jezik – bazično

Aktivnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja (odabir)

„Upravljanje projektima“, polaznica tečaja Akademije informatičkih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, veljača 2010.

MS Excel s online mentorom (e-learning seminar COGNITA), 7. ožujka 2009.

ECDL – 1. modul (datum polaganja: 16. 09. 2008.)

ECDL – 2. modul (datum polaganja: 16. 09. 2008.)

«Društveno korisno učenje kao nova nastavna metoda» (polaznik radionice u organizaciji Udruge za razvoj visokoga školstva «Universitas», 10.03.2008.)

«E-učenje u nastavnom procesu» (siječanj-veljača 2008); (program 3 modula, 3 ECTS-a); polaznica programa

“Peer groups and peer review (Nature, Elements and Tasks)”, polaznica radionice u organizaciji Povjerenstva za kvalitetu visokog obrazovanja Slovenije, Maribor, 14. svibnja, 2003.

"Upravljanje promjenama", polaznica radionice održane u okviru projekta “Kvalitetno upravljanje visokim školstvom", Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas"; 14. listopada 2002.

"Aktivno učenje studenata"; polaznica radionice održane u okviru projekta “Usavršavanje visokoškolske nastave", Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas", Rijeka, 21. veljače 2002.

"Korištenje informacijskih tehnologija u visokom obrazovanju"; polaznica radionice održane u okviru projekta “Usavršavanje visokoškolske nastave", Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas", Rijeka, 20. veljače 2002.

"Designing or Redesigning a Course"; polaznica radionice pod vodstvom David Baumea, ravnatelja Teaching Development Centre for Higher Education Practice, The Open University, u organizaciji Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas", Rijeka, 15. listopada 2001.

"Getting and Using Student Feedback"; polaznica radionice pod vodstvom David Baumea, ravnatelja Teaching Development Centre for Higher Education Practice, The Open University, u organizaciji Udruge za razvoj visokoga školstva "Universitas", Rijeka, 15. listopada 2001.

“Uvajanje v autonomni studij”; polaznica radionice u organizaciji Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Slovenija; dio međunarodnog projekta “Improving teaching and learning in higher education” (TEMPUS - JEP 1850), Portorož, 22.-24. lipnja 1992.

“Aktiviranje in motiviranje studentov”; polaznica radionice u organizaciji Filozofskog fakulteta u Ljubljani Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija; Ljubljana; 22.-24. lipnja 1992.

“Uspješna komunikacija na predavanjima i seminarima”; polaznica radionice u organizaciji Visoke učiteljske škole Sveučilišta u Rijeci, Rijeka; 14.-16. prosinca 1989.

Socijalne vještine i kompetencije

Boravila godinu dana (1994.-1995.) u Bloomingtonu, Indiana, SAD, kao Fulbrightova stipendistica sa šestmjesečnim djetetom; uspostavila mnoge profesionalne i trajne obiteljske odnose sa ljudima različitih nacionalnosti. Iako je cijela karijera vezana uz sveučilište, socijalne vještine i kompetencije stečene su i u radu u neprofitnom sektoru i lokalnoj zajednici na projektima timskog karaktera.

Organizacijske vještine i kompetencije

Kao voditelj projekata uspješno koordinirala više znanstvenih i stručnih projekata. Radila u nizu radnih grupa i povjerenstava različitih razina (sveučilišnoj, nacionalnoj). Vodila kraće i dulje oblike edukacije. Vodila proces osnivanja i administracije udruge, sposobna obavljati jednostavne računovodstvene poslove.

Tehničke vještine i kompetencije

MS Office, Photo Editor, data base; rad sa digitalnim foto aparatom, rad sa raznom vrtnom opremom.

Umjetničke vještine i kompetencije

Fotografija (nagrada časopisa "More").

Ostale vještine i kompetencije

Osposobljena za obavljanje ribolova različitim oruđima (Ministarstvo poljoprivrede, 2004.); zna jedriti brodicom od 34 stope, skijati na snijegu i vodi, igrati tenis, voziti bicikl i motocikl. Služi se vrtnim i kućnim alatima (kopačice, kosilice, pile, bušilice, brusilice..). Upisana u registar maslinara otoka Krka.

Vozačka dozvola

B kategorija od 1977.; dozvola za voditelja brodice.

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI Ime MARKO MUŠANOVIĆ Adresa FUĆKOVO 5 RIJEKA Telefon 051 551 066 Faks E-pošta marko.musanovic©ri.htnet.hr URL Nacionalnost HRVAT RADNO ISKUSTVO 32 GODINE • Datum (od – do). 1980-2012. • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja FILOZOFSKFAKULTT U RUJECI • Vrsta posla ili područje SVEUČILIŠNA NASTAVA, ISTRAŽIVANJE • Zanimanje i položaj koji obnaša SVEUČILIŠNI PROFESOR, ŠEF KATEDRE ZA OPĆU PEDAGOGIJU

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti NASTAVA, ISTRAŽIVANJE, PISANJE IZVJEŠĆA ZA MATIČNA POVJERENSTVA – IZBORI I NAPREDOVANJA NASTAVNIKA, MENTORSTVO DIPLOMANTIMA I DOKTORANTIMA, PISANJE UDŽBENIKA

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA • Datum (od – do) 1984-1980. • Naziv i vrsta obrazovne Ustanove PEDAGOŠKI FAKULTET U RIJECI • Osnovni predmet /zanimanje INDUSTRIJSKA PEDAGOGIJA- SMJER TEHNOLOGIJA • Naslov postignut obrazovanjem DIPLOMIRANI INDUSTRIJSKI PEDAGOG • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) VII/1 • Datum (od – do) 10.09. 1985. • Naziv i vrsta obrazovne POSLIJEDIPLOMSKI MAGISTARSKI STUDIJ PEDAGOGIJE ustanove

• Osnovni predmet /zanimanje PEDAGOGIJA • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) VII/2 • Datum (od – do) 18.09. 1990.

•Datum (od – do) 1984-1980. • Naziv i vrsta obrazovne Ustanove PEDAGOŠKI FAKULTET U RIJECI • Osnovni predmet /zanimanje PEDAGOGIJA • Naslov postignut obrazovanjem DOKTORAT ZNANOSTI I PEDAGOGIJE • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) VIII OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama. MATERINJI JEZIK DRUGI JEZICI • sposobnost čitanja ENGLESKI, SLOVENSKI

• sposobnost pisanja ENGLESKI

• sposobnost usmenog izražavanja ENGLESKI

SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI: EMPATIČNA KOMUNIKACIJA, SUOSJEĆAJNOST, SURADNJA, TIMSKI RAD, VOĐENJE

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI: VOĐENJE I RUKOVOĐENJE DOKAZANE I DOKUMENTIRANE NA RAZLIČITE NAČINE U SLJEDEĆIM AKTIVNOSTIMA: − Voditelj studija Razredna nastava Pedagoškog fakulteta u Rijeci, 1986-88. − Član Upravnog odbora Hrvatskog pedagoško-književnog zbora − Prodekan za nastavu Pedagoškog fakulteta u Rijeci, 1991-93. − Dekan Visoke učiteljske škole u Gospiću, 1998-2000. − Predsjednik Pedagoškog društva Rijeka, 1990-96. − Dopredsjednik Hrvatskog pedagogijskog društva, 2002. − Izvršni direktor Hrvatskog futurološkog društva, 2003. − Pročelnik Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Rijeka, 2003. − Predsjednik Međunarodnog centra prevencije ovisnost, 2004. − Predsjednik Savjeta "Dom mladih" Rijeka, 2004. − Član Svjetske udruge za istraživanje obrazovanja AMSE-AMCE-WAER (Association mondiale des sciences de

l"éducation - Asociación mundial de ciencias de la educación - World Association for Educational Research) Québec, 2004.

− Član Matičnog odbora za polje odgojnih znanosti, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH, 2005. Šef katedre za opću pedagogiju

TEHNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI - WORD,EXCEL, PAINT, SPSS

UMJETNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI SLIKANJE, SKULPTORSKI RAD

DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI VOĐENJE UDRUGA, NAKLADNIŠTVO, PUBLIKACIJA MEĐUNARODNOG ČASOPISA

VOZAČKA DOZVOLA - DODATNE OBAVIJESTI OSOBA S INVALIDITETOM - 100 %TJELESNI INVALID

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Branko Rafajac Adresa 51215 Kastav, Njivi 16 Telefon ++ 51 345 201

Telefaks Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo RH Datum rođenja 06. 09. 1950.


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1975 – 1977.

Ustanova zaposlenja Institut za industrijsku pedagogiju, Fakultet za industrijsku pedagogiju u Rijeci Naziv radnog mjesta Asistent- pripravnik

Funkcija Asistent, istraživač Područje rada Primijenjena istraživanja u području društvenih znanosti

• Datumi (od – do) 1978 -1982.

Ustanova zaposlenja Pedagoški fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Asistent na odsjeku za pedagogiju

Funkcija Asistent Područje rada Izvođenje nastave (seminara i vježbi) sudjelovanje u istraživačkim projektima

• Datumi (od – do) 1983 - 1986.

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Znanstveni asistent na odsjeku za pedagogiju

Funkcija Znanstveni asistent Područje rada Izvođenje nastave (seminara i vježbi) sudjelovanje u istraživačkim projektima

• Datumi (od – do) 1987 – 1991.

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Docent, Predsjednik poslovodnog odbora (ravnatelj) pedagoškog fakulteta u Rijeci

Funkcija Predsjednik poslovodnog odbora; Docent Područje rada Izvođenje nastave; menadžment u visokom obrazovanju

• Datumi (od – do) 1992 – 1996.

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Dekan pedagoškog fakulteta u Rijeci ; Izvanredni profesor;

Funkcija Dekan pedagoškog fakulteta u Rijeci; Izvanredni profesor pedagoškog fakulteta; Član matičnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavna zvanja; Član uredništva časopisa «Napredak»

Područje rada Menadžment u visokom obrazovanju; Izvođenje nastave, istraživanje i administrativni poslovi

• Datumi (od – do) 1997 – 2000.

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Redoviti profesor

Funkcija Redoviti profesor Filozofskog fakulteta; Gostujući profesor Kineziološkog fakulteta u Zagrebu; Gostujući profesor La Yola University , Lugano ;

Područje rada Izvođenje nastave, istraživanje i administrativni poslovi

• Datumi (od – do) 2001 – 2005.

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Dekan filozofskog fakulteta u Rijeci; Redoviti profesor- trajno zvanje

Funkcija Dekan filozofskog fakulteta u Rijeci; Redoviti profesor filozofskog fakulteta; Član matičnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavna zvanja. Član povjerenstva za dodjelu državnih nagrada za znanost.


• Datumi (od – do) 2006 - danas

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Redoviti profesor

Funkcija Redoviti profesor; Savjetnik dekana za razvoj campusa; Član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje RH.


ŠKOLOVANJE

Datum 1974. Mjesto Zagreb

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Zvanje Profesor pedagogije i Profesor sociologije

Datum 1981. Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Magistar pedagogije


Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Doktor društveno-humanističkih znanosti,

USAVRŠAVANJE

Godina 2002. Mjesto New York

Ustanova Saint Jones University Područje Metodologija istraživanja u društvenim znanostima

Godina 2004. Mjesto Mastricht

Ustanova Sveučilište u Mastrichtu Područje Uvođenje sustava kvalitete i evaluacija u visokom obrazovanju



Strani jezici

Jezik Engleski Govori da

Piše Čita da

Jezik Ruski

Govori da Piše da Čita da

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Vješt komuniktor


KOMPETENCIJE Poslovni organizator, menadžer;

TEHNIČKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE Rad na računalu;

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Sportski natjecatelj u teniskoj veteranskoj ligi; Teniski sudac; Voditelj brodice

VOZAČKA DOZVOLA da

PRIVITCI

VLASTORUČNI POTPIS

Page 1 - Curriculum vitae (eCVf_hr) NENA RONČEVIĆ

E U R O P E A N

C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Sofija Vrcelj Adresa Dragutina Tadijanovića 3 Telefon 051 265 710



Matični broj iz Upisnika znanstvenika 151092 Datum posljednjeg izbora u zvanje 18.01. 2011. izbor za redovitog profesora-trajno zvanje

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) od 03/1986 do daljnjeg Ustanova zaposlenja Pedagoški, sada Filozofski fakultet Naziv radnog mjesta Stručni suradnik-asistent- redoviti profesor.-trajno zvanje

Funkcija Asistent, nastavnik, Područje rada Izvođenje nastave, suradnja na organizaciji znanstvenih skupova, istraživanje, podizanje

znanstvenog pomlatka, izrada nastavnih planova i programa, pročelnik Odsjeka.

ŠKOLOVANJE

Datum 6.01. 1986 Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet Zvanje Diplomirani pedagog:

Tema: Riječko školstvo


Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Magistar znanosti, područje društvenih znanosti, polje pedagogija.

Tema: Seminari i vježbe na visokoškolskom obrazovanju

Datum 16. rujna 1994, Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet U Rijeci. Zvanje Doktor znanosti: doktorat iz područja društvenih i humanističkih i teoloških znanosti, polje

pedagogije Tema: Pedagoški aspekti kontinuiteta školskog uspjeha

NASTAVNO ISKUSTVO

Datum 1986 - danas Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pedagoški, potom Filozofski i fakultet u Rijeci Kolegiji Vježbe i seminari iz Opća pedagogija, Školska pedagogija, Didaktika, Komparativna

pedagogija.


Predavanja; Školska pedagogija, Komparativna pedagogija, Feministička pedagogija, Teorije škole.


Materinji jezik Hrvatski jezik

Strani jezici

Jezik Engleski jezik; njemački Govori Dobro; dobro;

Piše Dobro; dobro Čita Dobro dobro

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Tolerancija, komunikativnost.


KOMPETENCIJE Organizacija skupova, timski rad,

TEHNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE MS Office,

vozačka dozvola - B kategorija

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Članstvo u organizacijama, odborima, radnim skupinama Hrvatsko-pedagoško književni zbor Hrvatsko pedagogijsko društvo Hrvatsko-pedagoško književni zbor World Association for Educational Research (AMSE -AMCE-WAER);. Hrvatsko futurološko društvo The European Association for International Education (EAIE). Sudjelovanja na konferencijama, stručnim simpozijima, stručno usavršavanje (izbor 2004-2010) The First Malta International Forum on Learning , Qawra, Malta, between 25-27th June 2009. .XIV Congreso mundial de sciencias de la education « Educadores para una nueva cultura»,

AMSE, Facultad de Educacion Pontificia Universidad Catolica de Chile, Saintiago de Chile,10-14. svibanj, 2004.

World Congress on Comparative Education, Havana- Cuba »Education and Social Justice», 25-29. 10. 2004. godine;

Međunarodni znanstveni simpozij „Mediji v izobraževanju" Novo Mesto, 23-24.09. 2004. Standardy kształcenia nauczycieli i pedagogów w państwach europejskich, Opole, Poljska,

09-10. 11. 2004.

3rd International Conferences „Comparative Education in Teacher Training” Sofija, Bulgaria, 18-22. 04. 2005.

Informacijska družba is 2005. Vvzgoja in izobraževanje v informacijski družbi (Information Society in 2005), 14. 10. 2005., Institut Jožef Stefan, Ljubljana.

World Congress on Comparative Education, Living together- Education and Intercultural Dialogue» u Sarajevu 2007.

International Scientific Conference: «Citizenship(s): Discourses and Practices», Fernando Pessoa University, 29. 06 - 01. 07. 2006., Porto, Portugal.

Treći susret pedagoga hrvatske, znanstveno-stručni skup, Nacionalni kurikulum i/ili katalozi znanja, 13.-15. travnja 2005., Opatija.

International Scientific Conference «Standards of Educating Teachers snd Educators in the European Countries», Department of Pedagogical Studies, Opole University, 9-10 November 2004, Opole, Poland.


International Conference Comparative Education and Teacher Training : Bulgarian Comparative Education Society . Sofia University, Sofia, Bulgaria, 1 - 4 May 2006.

POPIS PUBLIKACIJA • Knjige;

• Vrcelj, S., Mušanović, M. 2001. Prema pedagoškoj futurologiji - škola budućnosti. Graftrade, HPKZ, Rijeka, 223 str.

• Vrcelj, S. 2005. U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo, Rijeka, 179 str.

• Vrcelj, S. (2000), Školska pedagogija , Filozofski fakultet, Rijeka. • Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha, Pedagoški fakultet

sveučilišta u Rijeci, Rijeka. • Vrcelj, S. (1989), Seminari i vježbe na fakultetu, Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka. • Vrcelj, S. Mušanović, M. (2011). Kome još (ne) treba feministička pedagogija ?!. Hrvatsko

futurološko društvo, Rijeka. • Poglavlja u knjizi; • Vrcelj, S. (2008). The Education System of Croatia // Education System: The Challenges

of the 21st Century / Steyn, H.J. ; Wolhuter, C.C. (ed..). Noordbrug : Keurkopie Uitgewers, JAR. 2008. Str. 215-266.

• Vrcelj, S. (2007), History of Comparative Pedagogy in Croatia// Comparative education as Discipline at Universities World Wide//, Wolhuter, C.C, Popov, N. (ed), Sofia, Bulgaria.

• Vrcelj, S. (2008), History of Comparative Pedagogy in Croatia// Comparative education as Discipline at Universities World Wide//, second edition, Wolhuter, C.C, Popov, N.,Manzon, M. and Leutwyler, B. : Sofia, Bulgaria. Znanstveni radovi: Vrcelj, S. (2007), U potrazi za boljim obrazovanjem-ima li nade? u: Previšić, V., Šolja

Pedagogoja –prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, svezak 1. Hrvatsko pedag Vrcelj, S. Zloković J. (2006), Savjeti u self literaturi-časopisu za mlade, u: Pedagogijska

Zagreb. Zloković, J. Vrcelj, S. (2010), Socijalno neprihvatljivo ponašanje djece i mladih, u: Odgojne znanosti, no.19. Vol, 12. Zagreb, str. 197-215. Vrcelj, S. Kušić. S. Klapan, A. (2009), Homo Zappiensi-kreatori nove škole. u: Buduća šk

Beograd. 751-763 Vrcelj, S.; Klapan, A.; Kušić, S.(2008), Illiteracy in Croatia // Wissen als Chance: Erwac

beruflicher Qualifizierung und allgemeiner Bildung - VÖV-Publikationen 19 / Filla, Wilhelm Gerwin Wien : Verband Österreichischer Volkshochschulen (VÖV), . 121-130

Projekti

- suradnica na projektu “Sistem obrazovanja nastavnika “Pedagoškog fakulteta u Rijeci (1.10.01.05.00) kojeg je financirao SIZ za znanost Hrvatske od 1980-1985. godine –- suradnica na projektu “Modeli obrazovanja odraslih u sklopu društvenih i profesionalnih promjena” –

- suradnica na projektu “Pedagoški aspekti curriculuma inovativne škole» - suradnica projekta „Perspektive obrazovanja odraslih u Hrvatskoj u koncepciji cjeloživotnog učenja”

-voditeljica projekta «Obrazovanje žena u svijetu promjena»

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=404688�




F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Vesna Kovač Adresa Kučićki put 1e Telefon 0915110719

Telefaks 051216099 Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo HR Datum rođenja 22.05.1971.


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1995 Ustanova zaposlenja Osnovna škola «Petar Zrinski» u Čabru Naziv radnog mjesta Pedagog

Funkcija Pedagog Područje rada Organizacija i usavršavanje pedagoškog rada u školi

• Datumi (od – do) 1995-2005 Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Rijeci (prije Pedagoški fakultet u Rijeci) Naziv radnog mjesta Znanstveni novak

Funkcija Asistent u nastavi i istraživanju Područje rada Sudjelovanje u poslovima istraživanja, izvođenje nastave

• Datumi (od – do) 2005 do danas Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Izvanredni profesor

Funkcija članica Nacionalne skupine za praćenje Bolonjskog procesa (2005-2010) pročelnica Odsjeka za pedagogiju (2007-2008) Prodekanica za nastavu (2008-2010) Voditeljica tima za izradu strategije fakulteta (2010) Članica Programskog vijeća Centra za obrazovanje nastavnika (2011)

Područje rada Izvođenje nastave, aktivnosti istraživanja, administrativne i razvojne aktivnosti

ŠKOLOVANJE

Datum 1994 Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Profesor pedagogije Datum 1999 Mjesto Rijeka

Ustanova Filozofski fakultet u Rijeci Zvanje Magistar pedagogije Datum 2003 Mjesto Rijeka

Ustanova Filozofski fakultet u rijeci Zvanje Doktor odgojnih znanosti

USAVRŠAVANJE



Godina 1997 Mjesto London, Velika Britanija

Ustanova University College London Područje Visokoškolska didaktika

Godina 1998 Mjesto Berlin, Njemačka

Ustanova Freie Universität Berlin Područje Visokoškolska didaktika

Godina 2000/01 Mjesto Klagenfurt

Ustanova Universität Klagenfurt Područje Visokoškolski menadžment

Godina 2002 Mjesto Budimpešta, Mađarska

Ustanova Central European University Summer School Područje Obrazovna politika



Strani jezici

Jezik Engleski Govori DA

Piše DA Čita DA

Jezik Njemački Govori DA

Piše DA Čita DA

Jezik Slovenski Govori DA

Piše DA Čita DA

SOCIJALNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE Uspostavljanje suradnje sa domaćim i inozemnim stručnjacima/znanstvenicima; Timski rad


KOMPETENCIJE Vođenje neprofitne organizacije Organizacija međunarodnog skupa Organizacija i vođenje javnih skupova (radionica, tribina…) Organizacija i provedba projekata (znanstvenih, stručnih, administrativnih)


KOMPETENCIJE Rad na računalu

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE Nema

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Rekreativno bavljenje sportom (pilates, tenis)

VOZAČKA DOZVOLA DA


PRIVITCI ZNANSTVENI I DRUGI PROJEKTI

(KRONOLOŠKI; VOĐENJE I SUDJELOVANJE; IZVOR FINANCIRANJA)

Znanstveno-istraživački projekti Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske: „Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskh procesa” (MZOŠ, 009-0000000-0931), 2007-2010; suradnik “Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu” (0009004) (Preconditions for the Quality Assurance System in Higher Education), znanstveni novak, 2002-2005. “Kvaliteta visokoškolske nastave: kriteriji, stanje i model usavršavanja visokoškolske nastave u cilju izgradnje “kulture kvalitete” (000913); (“The Quality of Teaching in Higher Eduaction: Criteria, Present State and University Staff Development “Culture of Quality” Model”), 1996-2000. "Pretpostavke i kriteriji efikasnosti visokoškolske nastave" (5-07-071) (“The Presumptions and the Criteria of University Teaching Efficiency”), znanstveni novak, 1995. Drugi projekti: 158745_TEMPUS-1_2009-1-DE-TEMPUS-SMGR: „ACCESS – Towards Equitable and Transparent Access to Higher Education in Croatia“; predstavnik Udruge za razvoj visokoga školstva “Universitas”, partnera konzorcija TEMPUS UM_JEP-16015-2001 “QUASIS”: Development of Quality Assurance System in Higher Education; suradnik. “Učenje sadržaja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu” (“Learning the Skills Needed for Life in the Contemporary Society”); (projekt Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska; voditelj); 1997 "Initiating Philanthropic Activities in Croatia (Rijeka) through Teacher's Education" (projekt Indiana University Center on Philanthropy); suradnik; 1995-1997. “Problem (ideologizacije) vrijednosti u odgoju i obrazovanju”; (“Values in Education: The Problem of Ideologizing”); (projekt Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, suradnik); 1996-1998 “Conceptions of Institutional Governance in Higher Education as a Respond to the Changing External Environment” (projekt proveden uz potporu Ernst – Mach Stipendium i Institut fur Erziehngwissenschaft und Bildungsforschung (IFEB) pri Universitat Klagenfurt; mentor prof. Erich Leitner, IFEB, Universitat Klagenfurt)

NASTAVNA DJELATNOST (KRONOLOŠKI; PREDDIPLOMSKA,DODIPLOMSKA, DIPLOMSKA, POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA )

Diplomski studiji (od akademske 2008/09): Pedagoški aspekti analize obrazovne politike, Osiguranje kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama, Didaktika Preddiplomski studiji (od akademske godine 2006/07): Obrazovna politika, Osnove analize obrazovne politike Dodiplomski studiji (od akademske godine 2005/06) Didaktika (sve studijske grupe nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu u Rijeci) Metodika nastave navigacije (od akademske godine 2005/06 (Pomorski fakultet u Rijeci) Metodologija istraživanja u odgoju (od akademske godine 2005/06 (vježbe na Visokoj učiteljskoj


školi u Rijeci) Seminar diplomskog rada (od akademske godine 2005/06 (studij Pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci)

MENTORSTVO OBRANJENIH DOKTORSKIH DISERATCIJA I MAGISTARSKIH RADOVA I PODIZANJE ZNANSTVENOGA POMLATKA

(KRONOLOŠKI) Mentorstvo obranjene doktorske disertacije: Kandidat: Željko Jakopović Naslov doktorske disertacije: Povezanost očekivanih postignuća i nastavnih strategija s učeničkim razumijevanjem mehanike u gimnaziji Obranjeno: 2.03.2012.

GOSTOVANJE NA STRANIM ZNANSTVENIM USTANOVAMA (KRONOLOŠKI; BORAVCI DUŽI OD 3 MJESECA)

Ernst – Mach Stipendium, ÖAD, Austria: Universität Klagenfurt (akademska 2000./01. godina)

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE (KRONOLOŠKI; ORGANIZACIJA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH DOGAĐANJA )

Predsjednica organizacijskog odbora 12. godišnje skupštine međunarodne organizacije International Consortium for Educational Development in Higher Education (12th ICED Council Meeting) od 8. do 11. travnja 2005. godine u Hrvatskoj u organizaciji “Universitasa”. Rad na Programu inicijalnog osposobljavanja visokoškolskih nastavnika za rad u nastavi (INIOS) 2002/03. godine. Vođenje projekta “Quality Management in Higher Education” u listopadu 2002. godine (projekt odobrili Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Britanski savjet u Hrvatskoj); Rad na projektu „Usavršavanje kvalitete visokoškolske nastave“ 2001/02. godine (Institut Otvoreno društvo - Hrvatska); Organizacija prvog i drugog ciklusa radionica za sveučilišne nastavnike i suradnike u lipnju i listopadu 2001. godine (projekt odobrili Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Britanski savjet u Hrvatskoj); Osnivanje Udruge za razvoj visokoga školstva “UNIVERSITAS” (2000. godine);

ČLANSTVA U ZNANSTVENIM ORGANIZACIJAMA I TIJELIMA (KRONOLOŠKI; DOMAĆE I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I TIJELA)

Udruga za razvoj visokoga školstva “Universitas” (osnivač i predsjednica 2005-2009)

International Consortium for Educational Development (ICED) (predstavnik za Hrvatsku od 2004) European Association for Institutional Research in Higher Education (EAIR) (član od 2002.) Hrvatsko pedagogijsko društvo (član od 2001)


Slovensko društvo za visokoškolsku didaktiku (SDVD) (član 1995)

POVJERENSTVA, ODBORI I RADNE SKUPINE (KRONOLOŠKI; DOMAĆI I MEĐUNARODNI)

Povjerenstvo za unapređivanje nastave pri Sveučilištu u Rijeci (član 2001) Povjerenstvo za izradbu nastavničkog modula Filozofskog fakulteta u Rijeci (član od 2005) Nacionalna skupina za praćenje Bolonjskog procesa (član od 2006) Odbor za kvalitetu Filozofskog fakulteta u Rijeci (član od 2006) Radna skupina za uvođenje ishoda učenja pri sveučilištu u Rijeci (2007-) Voditeljica tima za izradu strategije Filozofskog fakulteta u Rijeci (2010-2012) Članica Programskog vijeća Centra za obrazovanje nastavnika (2011-)

ZNANSTVENI RADOVI (KRONOLOŠKI; ZNANSTVENE KNJIGE, DOMAĆI I MEĐUNARODNI ZNANSTVENI ČASOPISI, ZBORNICI RADOVA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH

ZNANSTVENIH SKUPOVA) Knjige Kovač, Vesna i Kolić-Vehovec, Svjetlana (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja. Rijeka: Sveučilište u Rijeci. Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka; Rafajac, Branko (2006).Understanding University Organizational Culture: The Croatian Example. Frankfurt am Main: Peter Lang. Kovač, Vesna. (2001). Osposobljavanje i usavršavanje sveučilišnih nastavnika. (Academic Staff Development). Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. (In Croatian language) Članci (2005-2012) - Kovač, V., & Turk, M. (2012). Review of the new university education policy implementation in Croatia. In J. E. Groccia, M. A. T. Alsudairi & W. Buskist (Eds.), Handbook of College and University Teaching (str. 219-233). Los Angeles, London: SAGE Publications Inc. - Farnell, Thomas. i Kovač, Vesna (2010). Uklanjanje nepravednosti u visokom obrazovanju: prema politici “proširivanja sudjelovanja” u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku. 17, 2, 257-275. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2007). Trendovi i izazovi teorije i prakse upravljanja sveučilištima. Časopis za visoko obrazovanje. 1,1, 55-68. - Kovač, Vesna (2007). Understanding collegial governance practice at universities: A micro political approach. CD Proceedings of the 29th ANNUAL EAIR FORUM “In Search of Identity: Dilemmas in higher education», 26 - 29 August 2007, Innsbruck, Austria. - Kovač, V. (2007). Pristupi analizi obrazovne politike. (u zborniku Previšić, V., Šoljan, N. N., Hrvatić, N. (ur).: Pedagogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 1, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 515-521; Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga Hrvatske, Zagreb, 19.-21. rujna 2007.

- Kovač, Vesna (2005). Various Dimensions of Academic Mobility and Democratisation of Higher Education. Proceedings of the International conference «Scholarships.info: The Role of Scholarships In Raising Academic Mobility» organised by SIC (Student Information Centre) Zagreb, pp 40-45., Zagreb, 30th September 2005.

Članci (prije 2005 godine)


-Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2003). Academic Staff Participation in University Governance: Internal Responses to External Quality Demands. Tertiary Education and Management. 9, 3, pp 215-232. -Kovač, Vesna (2003). Preconditions for Sucessful Quality Assurance in Higher Education. Education and Pedagogy in the Development of Croatian Society. Proceedings of the Congress of Croatian Pedagogues. Zagreb: HPKZ. pp 515-521. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2002). Governance of Higher Education Institutions: Problems and Approaches to Solutions. Društvena istraživanja: Journal for General Social Issues. 11, 6, pp 1013-1030. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka; Rafajac, Branko (2002). Towards the University as Learning Organisation. Relationship Between Educational Theory and Practice. Proceedings of the International Scientific Colloquium. Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. pp 41-48. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka; Rafajac, Branko (1999). Preparation of Higher Education Assistants for Teaching. The Teacher as a Contributor to Quality in Education. Proceedings of the International Scientific Colloquium. Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. pp 41-48. -Elton, Lewis; Kovač, Vesna (1999). Research students as teachers: Support or hindrance of research? Proceedings of The second Postgraduate Experience Conference - Developing Research Capacity / Parsons, Phillip ; Meyer, J.H.F. (eds.). - Capetown: Cape Technikon, Teaching Developement Unit, Univ. of Cape Town , pp 11-17. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (1999). Assessing the Quality of University Teaching in Croatia. Teaching in Higher Education. 4, 2, pp 213-235. -Kovač, Vesna (1998). Contemporary teaching methods as a criteria of the quality of teaching in higher education: peer tutoring. The Quality in Education and Teaching. Proceedings of the International Scientific Colloquium. Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. pp 132-138. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (1998). Students' position regarding the quality of the teaching process at the university. Društvena istraživanja: Journal for General Social Issues. 7, 4/5, pp 619-637. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (1998). The quality criteria of higher education teaching: approach to a research. Napredak. 139, 3, pp 298-306. -Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka; Rafajac, Branko (1998). The Quality of Higher Education. The Quality in Education and Teaching. Proceedings of the International Scientific Colloquium. Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. pp 19-27. -Berendt, Brigitte; Kovač, Vesna (1997). Hochschuldidaktische Aus-, Fort- und Weiterbildung in Grossbritannien 1996/97. Handbuch Hochschuliehre. pp 2-26. -Kovač, Vesna (1997). Discussion as a Teaching Method in Higher Education. Napredak. 138, 3, pp 433-440. -Kovač, Vesna (1996). Encouraging good relationship between teachers and students. Proceedings of the Congress of Croatian Pedagogues. Zagreb: HPKZ. pp 523-525.

DRUGE ZNANSTVENE AKTIVNOSTI (KRONOLOŠKI; UREDNIK ILI ČLAN UREĐIVAČKOG ODBORA ZNANSTVENE KNJIGE, DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH ČASOPISA,

ZBORNIKA RADOVA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH SKUPOVA I DRUGO) Član uredništva Časopisa za visoko obrazovanje (ISSN 1846-5277), izdavač EDUCA, Zagreb od 2007.

DRUGE ZNANSTVENE AKTIVNOSTI (KRONOLOŠKI; SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM KONFERENCIJAMA)

SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNIM I DOMAĆIM ZNANSTVENIM SKUPOVIMA (2005-) IPSA RC 32 Conference. Održana 10. – 12. 06. 2011. Dubrovnik. Održano izlaganje na temu: „Assumptions of the


successful implementation of higher education policies: trends and challenges”. 29th ANNUAL EAIR FORUM “In Search of Identity: Dilemmas in higher education». Održana 26 - 29 kolovoza 2007 godine, Innsbruck, Austria. Održano izlaganje na temu: “Understanding collegial governance practice at universities: A micro political approach”. »Knowledge for action, research strategies for an evidence – based education policy» održane od 28. do 30. ožujka 2007 godine. Frankfurt/Main, Njemačka. Sudjelovanje. EEPN conference: Advancing the European Education Agenda, konferencija održana od 30. studenoga do 1. prosinca 2007. godine u Bruxellessu i Leuvenu, Belgija. Sudjelovanje. EAIE 18th Annual Conference , 13-16 September 2006, Basel, Švicarska. Održano izlaganje na temu: „Perspectives on the Bologna process in Croatia“. The Third Conference on Knowledge and Politics, The Bologna Process and the Shaping of the Future Knowledge Societies, 18-20 May 2005, Bergen, Norway Održano izlaganje na temu: “A Micropolitical View on Bologna Process at Croatian Universities”). Hrvatsko pedagogijsko društvo (HPD): Prvi kongres pedagoga Hrvatske. Prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb, 19.-21. rujna 2007. Održano izlaganje na temu: Pristupi analizi obrazovne politike. Joint EAIR (European Association for Institutonal Research in Higher Education) and AIR (American Association for Institutional Research) Seminar on Access, Cost and Quality Dilemma in Higher Education; 13-15 January 2005, University of Miami, Florida, SAD Održano izlaganje na temu: A Micropolitical View on Quality Assurance at Croatian Universities).

POZNAVANJE RADA NA RAČUNALU Microsoft Office programi, statistički paketi: SPSS i Statistica

DODATNI PODATCI I NAPOMENE Pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 1.10.2007. do 1.10.2008. godine Prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta u Rijeci (2008/09-2009/10) Predsjednica Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas“ (2005-2009)

VLASTORUČNI POTPIS

1 - Curriculum vitae – Sanja Smojver-Ažić


F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Sanja Smojver-Ažić Adresa Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, 51000 Rijeka, Slavka Krautzeka bb Telefon 051 228 803




RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) od 1988. Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta Izvanredni profesor

Funkcija Od 2009. pročelnica katedre za edukacijsku, kognitivnu i razvojnu psihologiju Od 2006.voditeljica Odbora za kvalitetu Filozofskog fakulteta Od 2004. do 2009. ECTS koordinatorica na Odsjeku za psihologiju Od 2002. do 2004. pročelnica odsjeka za psihologiju Od 2004. do 2006. pročelnica katedre za edukacijsku, kognitivnu i razvojnu psihologiju

Područje rada Nastava: Na studiju psihologije nositeljica kolegija iz Razvojne psihologije 1 i Razvojne psihologije 2 (stari program); od 2005. nositeljica kolegija Psihologija djetinjstva i adolescencije; Psihologija zrele dobi i starenja; Psihologija roditeljstva. Na preddiplomskom studiju Pedagogije i Likovne pedagogije i diplomskom studiju na Nastavničkom modulu i programu cjeloživotnog učenja Dopunsko pedagoško psihološko obrazovanje nositeljica kolegija Razvojna psihologija; Na Specijalističkom studiju Psihologija savjetovanja nositeljica kolegija Partnersko savjetovanje i Savjetovanje roditelja. Istraživanje: Od 2007. suradnica na projektu MZOS: «Rizični i zaštitni čimbenici psihološkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata» Suradnica na projektima MZOS prije 2007: «Samovrednovanje škola u funkciji unaprjeđivanja kvalitete odgoja i obrazovanja»; «Kvaliteta psihološke prilagodbe studenata Sveučilišta u Rijeci” «Aspekti i mehanizmi kognitivnih procesa u percepciji i pamćenju»,

ŠKOLOVANJE

Datum 1999. Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zvanje Doktor društvenih znanosti, polje psihologija

Datum 1991. Mjesto Ljubljana

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani Zvanje magistar psihologije


Ustanova Pedagoški fakultet u Rijeci



Zvanje diplomirani psiholog-profesor

USAVRŠAVANJE

Godina 2009. Mjesto Tuhelj

Ustanova Forum za slobodu odgoja Područje Seminar „Medijacija”

Godina 2007. Mjesto Zagreb

Ustanova Agencija za znanost i visoko obrazovanje Područje Edukacija vanjskih auditora sustava kvalitete

Godina 2002./2003. Mjesto Rijeka

Ustanova Forum za slobodu odgoja Područje Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi

Godina 1997. Mjesto Zagreb

Ustanova Institut otvoreno društvo Područje Sukob i suradnja

Godina 1997. Mjesto Lovran

Ustanova University of Strathclyde; Faculty of Education Područje Seminar o osobi usmjerenom savjetovanju

Godina 1994./1995. Mjesto Rijeka

Ustanova Udruženje za kognitivnu i bihevioralnu terapiju Područje Kognitivna i bihevioralna terapija

Godina 1989. Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet Područje Uspješna komunikacija na predavanjima i na seminarima


Materinji jezik hrvatski jezik

Strani jezici

Jezik engleski jezik Govori dobro

Piše dobro Čita izvrsno

Jezik talijanski jezik

Govori dobro Piše osnovno Čita dobro


SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Komunikacijske vještine (aktivno slušanje, rješavanje sukoba) ; prezentacije: predavanje, seminari vođenje radionica Timski rad; Savjetodavni rad


KOMPETENCIJE Vođenje odsjeka i fakultetskih povjerenstava; Organizacija različitih događaja (konferencija; istraživanja, projekata) vođenje radionica


KOMPETENCIJE Upotreba računala: MS Windows; Word; SPSS; Statistica; PowerPoint; Internet Explorer; Excel

DODATNI PODACI • Od 2008. član Sveučilišnoga Odbora za kvalitetu; od 2011. zamjenica predsjednika Sveučilišnog odbora • Od 2008. voditeljica stručnog projekta «Sveučilište za treću životnu dob», nositelj Sveučilište u Rijeci • Tijekom 2008/2009. suradnica na TEMPUS projektu «Razvoj programa za promociju zdravlja i prevenciju ovisnosti» u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo: •2006-2007. voditeljica stručnog projekta NZZ «Razvoj sustava za unaprjeđenje kvalitete studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci” •od 2002-2004.Voditeljica stručnog projekta Transformacija studija psihologije na odsjeku za psihologiju u Rijeci •Od 1998. godine suradnica Studentskog savjetovališnog centra •2011. Član organizacijskog odbora 3. Međunarodnog kongresa Emocionalne inteligencije 2007.Član organizacijskog odbora 4. Europske konferencije pozitivne psihologije, Opatija; 2004. Član programskog odbora 12. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Opatija. 1996. Član organizacijskog odbora 4. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Opatija •2002-2004. i od 2011. član uredništva časopisa Psihologijske teme

•Član Hrvatskog psihološkog društva

• Do sada objavila preko 20 znanstvenih i stručnih radova i sudjelovala na većem broju domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova.



F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Jasminka Zloković Adresa Dolac 7, 51000 Rijeka Telefon 051/ 214-041; 098 424 237

Telefaks 345-027 Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo Republike Hrvatske – Hrvatsko Datum rođenja 12.07.1964.


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) Od 1987. do 1988. godine Ustanova zaposlenja Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi, Rijeka Naziv radnog mjesta Nastavnik

Funkcija Profesor metodike stručnog rada i voditelj stručne prakse Područje rada Odgoj i obrazovanje

• Datumi (od – do) Od 1988. do 1993. godine - Centar za odgoj i osnovno obrazovanje, Delnice Ustanova zaposlenja Centar za odgoj i osnovno obrazovanje, Delnice Naziv radnog mjesta Pedagog

Funkcija Školski pedagog Područje rada Odgoj i obrazovanje

• Datumi (od – do) Od 1993. do 1996. godine - Osnovna škola Podmurvice, Rijeka Ustanova zaposlenja Osnovna škola Podmurvice, Rijeka Naziv radnog mjesta Pedagog

Funkcija Školski pedagog i voditelj smjene Područje rada Odgoj i obrazovanje

• Datumi (od – do) Od 1996. - Filozofski fakultet, Rijeka Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet, Rijeka Naziv radnog mjesta Docent iz znanstvenog polja odgojnih znanosti u području društvenih znanosti

Funkcija Sveučilišni nastavnik Područje rada Odgoj i obrazovanje

ŠKOLOVANJE


Ustanova Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Diplomirani profesor pedagogije


Datum 20.06. 1995. Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet u Rijeci Zvanje Magistar društvenih znanosti, odgojne znanosti, pedagogija

Datum 17.05. 2001. Mjesto Rijeka

Ustanova Filozofski fakultet u Rijeci Zvanje Doktor društvenih znanosti, odgojne znanosti, sustavna pedagogija

USAVRŠAVANJE

Godina Od 1992. do 1995. godine - Poslijediplomski znanstveni studij Mjesto Rijeka

Ustanova Pedagoški fakultet u Rijeci Područje Odgoj i obrazovanje

Godina Od 1991. do 1993. godine – Edukacija aktivnih volontera za rad s djecom prognanicima i

izbjeglicama Mjesto Rijeka

Ustanova Medicinski fakultet, Klinički bolnički centar u Rijeci, Odjel za psihijatriju i psihologiju, Štab saniteta RH, Regionalni centar Rijeka

Područje Savjetodavni rad - Socijalna i zdravstvena skrb Odgoj i obrazovanje

Godina Od 2002. do 2004. godine - Škola pedagoga Mjesto Lovran

Ustanova Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb Područje Odgoj i obrazovanje



Strani jezici

Jezik Engleski jezik Govori Engleski jezik

Piše Engleski jezik Čita Engleski jezik


KOMPETENCIJE Uspostavljanje poticajnog socijalnog i obrazovnog okruženja uz promicanje razumijevanja i međusobne tolerancije Implementacija socijalnih vještina u uspostavljanju pozitivnih međuljudskih i međugeneracijskih odnosa


KOMPETENCIJE Organiziranje, koordiniranje i vođenje znanstveno- stručnih skupova i projekata, programa stručnog usavršavanja učitelja i odgajatelja s područja odgoja i obrazovanja, te edukativnih programa za roditelje Organiziranje i vođenje humanitarnih akcija


KOMPETENCIJE Aktivno služenje računalnim programima - Microsoft-office, MSWord, PowerPoint, Excel, Internet Explorer, Outloook Express, Statistika 5.1, 6.1, 7.1. Rukovanje audio i video tehnikom Upravljanje plovilom Upravljanje motornim vozilom


UMJETNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

-

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE -

VOZAČKA DOZVOLA Da, B kategorija

DODATNI PODACI Voditelj znanstvenih projekta: - Od 2006 godine (aktualno) samostalni znanstveni projekt Pedagoški aspekti odnosa u obitelji - Od 1997. do 2001. godine samostalni poticajni znanstveni projekt za mlade istraživače, «Pedagoški aspekti rada učitelja sa neuspješnom djecom», (šifra 009023), Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Suradnik na znanstveno-stručnim projektima: - Od 1996. do 2005. godine “Pedagoški aspekti kurikuluma inovativne osnovne škole” (glavni istraživač dr. sc. Marko Mušanović, izv. prof., šifra 000916). - Od 2003. do 2006. godine «Modularni program primarne prevencije ovisnosti» (autor i voditelj projekta dr.sc. Marko Mušanović, red. prof., Filozofski fakultet u Rijeci). - Od 2005. godine suradnik na znanstveno-stručnom projektu Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, «Nasilje nad starijim osobama u obitelji i institucijama» (autorica, voditeljica projekta i glavni istraživač dr.sc. Vlasta Spitek – Zvonarević). - Od 2003. do 2004. godine vanjski suradnik na projektu Ministarstvo prosvjete i sporta, RH, «Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja, Sigurnost u školama. Članstva: - Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ)

- Hrvatsko pedagogijsko društvo (HPD)

- Hrvatsko futurološko društvo (HFD)

- Amnesty International Hrvatske (AI) Priznanja i nagrade: - Godine 1994. za ukupni doprinos razvoju odgoja i obrazovanja od 1989. do 1993. godine, Spomenica - priznanje Županije primorsko-goranske,Općine Fužine, Osnovne škole Ivanke Trohar Fužine. Uvođenje novih sveučilišnih nastavnih kolegija: - Predložila i izradila nastavne planove i programe za nove sveučilišne kolegije. Uz pozitivne međunarodne i domaće recenzije s izvedbom programa otpočelo se 2005./2006. godine: Preddiplomski studij - Osnove obiteljske i predškolske pedagogije; Pedagogija suvremene obitelji; Obitelji i djeca u riziku; Diplomski studij - Odnosi u obitelji; Obitelj i institucionalni oblici odgoja i obrazovanja; Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja; Pedagoško obrazovanje roditelja; Izborni kolegiji - Promicanje prava i zaštite djece od nasilja, Međugeneracijski odnosi u obitelji, Nasilje nad djecom. Znanstveno-stručni rad: - Objavila osam znanstvenih monografija i sedamdeset desetaka znanstvenih i stručnih radova objavljenih u recentnim časopisima za odgoj i obrazovanje. - Održala više pozvanih i javnih predavanja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te skupovima namijenjenih široj javnosti s područja obiteljske pedagogije i problema naslja nad djecom. - Aktivno sudjelovala i organizirala brojne domaće i međunarodne znanstveno-stručne skupove i konferencije. - Od 2003. do 2004. godine član Tima za praćenje, unapređivanje i osiguravanje kvalitete

-Ovlašteni Stalni sudski tumač za Njemački jezik –(od 1991.g.) Članstva : Hrvatska mreža Zdravih gradova Europska mreža Zdravih gradova Europski parlament mladih Aktivni član Županijskog stožera za psihosocijalnu pomoć stradalnika Domovinskog rata od 1993.-2005.g. Aktivno sudjelovanje i organizacija brojnih domaćih i stranih susreta /seminara / konferencija.


studija - Odluka Senata Sveučilišta u Rijeci.

PRIVITCI -

VLASTORUČNI POTPIS

EU


OSOBNI PODACI

Ime i prezime Bojana Ćulum

Adresa Belveder 5, 51215 Kastav Telefon Kućni. 051/691-662; Mob. 091/542-5774 Posao/FFRi. 051/265-711

Telefaks 051/216-099 (Filozofski fakultet u Rijeci) Elektronička pošta,

Web adresa [email protected] https://www.uniri.ffri.hr http://euroac.ffri.hr/


Matični broj iz Upisnika znanstvenika

273393

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 05/2012 - neodređeno

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju Naziv radnog mjesta Docent

Datumi (od – do) 01/2011 – 05/2012 Naziv radnog mjesta Znanstvena novakinja i viša asistentica Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju

Datumi (od – do) 01/2005-01/2011 Naziv radnog mjesta Znanstvena novakinja i asistentica Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju

Područje rada Rad u nastavi i znanstveno-istraživački rad Projekt: Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa (009-0000000-0931) Projekt: Akademska profesija i društvena očekivanja: izazovi civilne misije sveučilišta (ESF – European Science Foundation/Europska znanstvena zaklada i HRZZ-Hrvatska zaklada za znanost) Projekt: Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu (MZOŠ, 0009004), 2005-2007

Datumi (od – do) 01/2005 - danas

Ustanova zaposlenja Udruga za razvoj civilnog društva SMART Naziv radnog mjesta Vanjska suradnica

Funkcija Trenenrica i konzultantica za neprofitne organizacije Područje rada Treninzi i konzultacije za organizacije civilnoga društva, razvoj projekata, sudjelovanje u radnim i

stručnim skupinama, publikacije (autorstvo, uredništvo)

Datumi (od – do) 01/2004 – 01/2005 Ustanova zaposlenja Udruga za razvoj civilnog društva SMART Naziv radnog mjesta Programska asistentica

Funkcija Programska asistentica Područje rada Koordinacija dodjele financijskih sredstava, tehnička pomoć udrugama, monitoring i evaluacija

projekata, održavanje treninga i edukacijskih radionica, provođenje procjene potreba u zajednici

Datumi (od – do) 06/2002 – 12/2003

EU

Ustanova zaposlenja Udruga za razvoj civilnog društva SMART Naziv radnog mjesta Administrativna asistentica

Funkcija Administrativna asistentica Područje rada Logistika, organizacija edukacijskih radionica, razvoj evaluacijskih obrazaca, mehanizama i

provođenje evaluacije

ŠKOLOVANJE

Datum 09/2009 – 12/2010 Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Zvanje Dr.sc. društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana posebne pedagogije

Tema: Sveučilišni nastavnici i misija sveučilišta: stavovi, uvjeti i implikacije za integraciju civilne misije sveučilišta


Ustanova Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Zvanje Mr.sc. društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana visokoškolska pedagogija

Tema: Analiza i projekcija razvoja civilne misije sveučilišta u Hrvatskoj


Ustanova Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Smjer: pedagogija i informatika Zvanje profesorica informatike i pedagogije

Tema: Škola u promociji volntiranja: hrvatsko i američko iskustvo

Godina 24-29 siječanj, 2012 Ustanova, mjesto University of Helsinki, Finska

Područje Challenges in Comparative Higher Education Research - Comparing Higher Education Systems, Organizations and Individual Academic Behaviour

Godina 21-22 veljače, 2011

Ustanova, mjesto University of Lugano, Švicarska Područje Analysis of Case Study Data and Interview Data

Godina 23-25 veljače, 2011

Ustanova, mjesto University of Lugano, Švicarska Područje Applications of organization theory in higher education research

Godina 5-6 srpanj, 2010

Ustanova, mjesto CHEPS (Center for Higher Education Policy Studies), University of Twente, Nizozemska Područje Qualitative Interviews

Godina 15-17 lipanj, 2010

Ustanova, mjesto INCHER (International Centre for Higher Education Research), University of Kassel Područje Caste studies approaches

Godina 01/2002 – 06/2002

Ustanova i mjesto West Virginia University, Morgantown, WV, USA

USAVRŠAVANJE NA INOZEMNIM

SVEUČILIŠTIMA

EU

Područje Provedeno istraživanje za potrebe diplomskog rada (Škola u promociji volontiranja: hrvatsko i američko iskustvo)

Asistentica na kolegijima: Povijest odgoja i obrazovanja Povijest djetinjstva Odgoj i obrazovanje za civilno društvo Europska dimenzija u obrazovanju Evaluacijska istraživanja Metodologija edukacijskih istraživanja

NASTAVNA AKTIVNOST

Didaktika Pedagogija slobodnog vremena

PROJEKTI (IZBOR 2006-2012)

Znanstveno-istraživački projekti „Akademska profesija i društvena očekivanja: izazovi civilne misije sveučilišta"; voditeljica

projekta: prof. dr. sc. Jasminka Ledić); dio kolaborativnog istraživačkog projekta" (EUROAC); dio programa EUROCORES „Funding initiative in the field of (EuroHESC)“ Europske znanstvene zaklade (ESF); 2009-2012.

"Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa" (MZOŠ 009-0000000-0931, voditeljica projekta: prof. dr. sc. Jasminka Ledić), znanstvena novakinja, 2007 - tekuće.

"Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu" (0009004); znanstvena novakinja; 2005 - 2006.

Ostali projekti „Europska dimenzija u obrazovanju”, projekt razvoja e-kolegija; natječaj Sveučilišta u Rijeci,

2012., suradnica “Europska dimenzija u obrazvanju: podupiranje nacionalnog konteksta”, Udruga za razvoj

visokoga školstva “Universitas”, 2011-2012, voditeljica projekta (Grad Rijeka) “UNIweb – Podrška razvoju visokog obrazovanja”, Udruga za razvoj visokoga školstva

“Universitas”, 2010-2011, voditeljica projekta (Grad Rijeka) “Volonterski centri: spona između volonterstva i zapošljivosti mladih”, Udruga za razvoj

civilnog društva SMART, Hrvatska mreža volonterskih centara; EU Program: IPA – Mladi na tržištu rada (2011-2012)

“Jednake mogućnosti – Inkluzivno volontiranje kao put prema integraciji I većoj zapošljivosti” Volonterski centar Osijek, Hrvatska mreža volonterskih centara (EU program: IPA, 2011-2012)

"Izgradnja okvira za volontiranje", stručna suradnica; Udruga za razvoj civilnog društva SMART (CARDS 2004, 2007-2009)

Škola za održivi razvoj – ŠOR, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, predavačica, volonterka ( 11/2009) „Studenti volontiraju - razvoj društvene odgovornosti studenata”; projekt Zaklade Sveučilišta u

Rijeci; stručna suradnica (2007 – 2008) "Volontiranje kao poveznica sveučilišta i javnih ustanova", stručna suradnica, volonterka,

Volonterski centar Zagreb (2007-2008) Volonterski centar u zajednici (“Volunteer Center in the Community”); voditeljica projekta u

Primorsko-goranskoj županiji, Udruga za razvoj civilnoga društva SMART, 2005-2007. "Uključenost građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad"; suradnica na

projektu Udruge za razvoj civilnog društva – SMART; 2006.

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

(IZBOR 2006-2011)

32nd EAIR Annual Forum - Linking Societies and Universities: New Mission for Universities, izlaganje rada „University Civic Mission in Croatia: a Luxury in the Economic Crisis?”, autori: Ćulum, B., Ledić, J. (Valencia, Španjolska, 1-4.9.2010.)

Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, izlaganje rada ”Koncepcije građanina i građanske kompetencije – implikacije za obrazovne programe, autori: Ćulum, B., Ledić, J. (Šibenik, 29.-31.05.2009.)

EQIBELT (Education Quality Improvement by E-learning Technology) Workshop, “Developing and Delivering E-courses in Educational Science: Mutually Challenging Performance”, autori: Ledić, J., Ćulum, B.: Workshops 2007-2008 Proceedings, str. 321-324), Rijeka, 25-26.09.2008

JFDP Regional Conference: "Teaching methods and Techniques at the Universities in South Eastern Europe", pozvano predavanje: "Developing and delivering e-learning courses in educational science: The challenge of being first", autori: Ćulum B., Ledić J., Rončević N. (Zagreb, 12.-15.03.2009)

ISTR Eighth International Conference "The Third Sector and Sustainable Social Change: New Frontiers for Research", izlaganje rada:The Challenge of Volunteering Frequency in Croatia: Can Volunteers Contribute to Social Capital Development Once a Year?, autori: Ćulum, B., Forčić, G. (Barcelona, 9-12.07. 2008)

EU

Cjeloživotno učenje za održivi razvoj, Plitvice, 20.-22.05.2008. (pozvano predavanje: Razumijevanje održivog razvoja: gdje smo i kuda idemo?, U zborniku: Uzelac, V. ; Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Svezak 1, Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci , 273-285)

4th Internat iona l Barce lona Conference on H igher Educat ion , Higher Education: New challenges and emerging roles for Human and Social Development, “What Role Do Croatian Higher Institution Play? A study on University Civic Mission”, autori: Ledić, J., Ćulum, B., Nuždić, S., Jančec, L., GUNI (Barcelona, Šanjolska, 29.04.-02.05./08)

4. Nacionalna konferencija o volonterstvu “Volontiranje u lokalnoj zajednici: Volontiram lokalno, djelujem globalno!” (Opatija, 10/07) - članica programskog odbora

VolontEurope, 16. međunarodna konferencija o razvoju volonterstva (Varšava, 10/07) – izlaganje rada i vođenje radionice "Uloga istraživanja u promociji volonterstva"

International Symposium Knowledge Region: The Alps-Adriatiac Challenges, izlaganje rada „The Role of Researches in Promoting Volunteerism and Creating Knowledge Base – How have CSOs researches turn things on in Croatia”, autori: Ćulum, B., Forčić, G. (Klagenfurt, 28-29 rujan, 2007)

29th Annual EAIR Forum - In Search of Identity: Dilemmas in Higher Education, poster presentacija "A Civic Dimension in Official University Documents – The Croatian Case"; poster prezentiran na 29th Annual EAIR Forum "In Search of Identity: Dilemmas in Higher Education", autori: Ćulum, B , Ledić, J., Nuždić, S. (Innsbruck, 26.-29.08.2007.)

VolontEurope, 15. međunarodna konferencija o razvoju volonterstva (Strasbourg, 10/06)

POPIS PUBLIKACIJA

Radovi, poglavlja knjiga, knjige Ćulum, B., Ledić, J. (2011). Sveučilišni nastavnici i civilna misija sveučilišta, Rijeka: Filozofski

falultet u Rijeci. Ćulum, B., Ledić, J. (2010). Civilna misija sveučilišta: element u tragovima, Rijeka: Filozofski

falultet u Rijeci. Ćulum, B., Ledić, J. (2010). Učenje zalaganjem u zajednici – integracija viskoškolske nastave i

zajednice u procesu obrazovanja društveno odgovornih i aktivnih građana. Revija za socijalnu politiku, 17(1):71-88.

Forč ić , G . , Ćulum , B . (2010) . Civic Involvement in the Knowledge Society - The Case of Volunteering in Primorsko-Goranska County (Croatia). U: Josef Langer, Nikša Alfirević, Goran Vlasić (ur.), 2010., Knowledge Region: Alps-Adriatic Challenges, Volume II - Actors and Cases, Peter Lang GmbH, Frankfurt am Main.

Ledić, J., Ćulum, B. (2009). Koncepcije građanina i građanske kompetencije – implikacije za obrazovne programe. (u: Zbornik radova 4. međunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, Šibenik, 29.-31. svibnja 2009., Hrvatsko andragoško društvo, Zagreb: 45-56).

Rončević N, Ledić J., Ćulum B. (2008). »Nisam sigurna što je, ali je bitno« - analiza stavova studenata Sveučilišta u Rijeci o održivom razvoju. CONTEMPORARY issue 1(1):62-75.

Ledic, J.; Ćulum, B.; Nuzdic, S.; Jancec, L. (2008). What Role Do Croatian Higher Institution Play? A study on University Civic Mission. Proceedings of the 4th International Barcelona Conference on Higher Education, Vol. 8. Higher education and citizenship, participation and democracy. Barcelona: GUNI. Dostupno na: http://www.guni-rmies.net

Ledić, J., Ćulum, B., Pavić-Rogošić. L. (2007). Razumijevanje održivog razvoja: gdje smo i kuda idemo? (u zborniku: Uzelac, V. ; Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - Svezak 1, Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci , 273-285, znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Cjeloživotno učenje za održivi razvoj“, Plitvice, 21.-23. svibnja 2008.)

Ćulum, B. (2007). Hrvatska sveučilišta u promociji volonterstva – primjeri koje treba slijediti. U Ledić, J. (ur.) (2007). Volontiranje je cool: Društveno odgovorno Sveučilište – potictelj kulture volontiranja. Rijeka: Zaklada Sveučilišta u Rijeci.

stručni časopisi, knjige, kolumne Buchberger, I., Ćulum, B., Ledić, J., Kovač, V., Turk, M. (2010). Universitas: prvih 10 godina. Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas: Rijeka. Ćulum, B. (2010). Civilna misija sveučilišta u Hrvatskoj: element u tragovima, kolumna Javne

Politike visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja (www.iro.hr) i H-alter portal (www.h-alter.org)

Ćulum, B. (2008). Zašto i kako vrednovati volontiranje? Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

EU

Zakonsko uređenje volonterstva u Republici Hrvatskoj (2007). Zagreb: Ministarstvo obitelji,

branitelja i međugeneracijske solidarnosti i ECNL-Europski centar za neprofitno pravo, Budimpešta (suradnica) Ćulum, B., Forčić, G., Šehić-Relić, L. (2007). Kako ih pronaći? Kako ih zadržati? – smjernice za rad s

volonterima, Rijeka:Udruga za razvoj civilnog društva SMART Ćulum, B. (2005). A zašto uopće «mjeriti» volonterski rad? civilnodruštvo.hr, 2(2), siječanj/veljača 2005., p.6-7.



Strani jezici

Jezik Engleski jezik (CB TOEFL 243/300) Talijanski jezik Govori Izvrsno Vrlo dobro

Piše Izvrsno Izvrsno Čita Izvrsno Izvrsno


KOMPETENCIJE Sudjelovala na brojnim edukacijskim treninzima iz područja razvoja civilnoga društva, boravila dosta vremena u inozemstvu, živjela i uspješno radila s ljudima iz različitih kulturnih, nacionalnih i vjerskih miljea. Kroz višegodišnje volontersko i profesionalno iskustvo u neprofitnom sektoru, stečene socijalne vještine i kompetencije kroz rad na timskim projektima (regionalnog, nacionalnog i međunarodnog karaktera), edukacijske radionice, tehničku pomoć i konzultacije za organizacije različitog profila (tjelesni invalidi, socijalno ugroženi, gluhi i nagluhi, slijepi, organizacije s područja od posebne državne skrbi, djeca i mladi s posebnim potrebama itd.)

ORGANIZACIJSKE

VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Aktivna u nekoliko stručnih radnih grupa i povjerenstava (Nacionalni odbor za razvoj volonterstva, Radna skupina za dobro upravljanje u organizacijama civilnoga društva, radna skupina za edukaciju i stručno usavršavanje TREF-a itd.). Posjeduje dobre organizacijske i koordinacijske sposobnosti, inicijativnost, odgovornost i samostalnost u poslu, naklonjena radu u timu. Voditeljica radionica i članica organizacijskog odbora Nacionalnih konferencija o volonterstvu i Festivala znanosti u Rijeci. Znanje i vještine iz područja menadžmenta neprofitnih organizacija - razvoj i vođenje projekata, upravljanje projektnim ciklusom – logframe pristup, prikupljanje sredstava, monitoring i evaluacija, planiranje (participativno, operativno, proces strateškog planiranja), menadžment volontera, upravljanje i nadzor, uvođenja sustava osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije.


KOMPETENCIJE Mac korisnica; Dobro poznavanje rada na PCu; vozačka dozvola - B kategorija od 1998.

ČLANSTVO U ORGANIZACIJAMA,

ODBORIMA, RADNIM

SKUPINAMA

Talloires Network – međunarodna organizacija institucija posvećenih jačanju civilne misije i društvene odgovorčilišta, predstavnica Sveučilišta u Rijeci (2009 - tekuće) Osnivačica i članica izvršnog odbora Udruge za razvoj visokoga školstva «Universitas» Članica EAIR - The European Higher Education Society Članica ISTR – International Society for Third Sector Research Članica GUNI – Global University Network for Innovation Udruga za razvoj civilnog društva SMART, članica i vanjska suradnica Udruga Delta, članica upravnog odbora i predsjednica Članica organizacijskog odbora Festival znanosti 2006-2012 Članica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva (imenovana od strane Vlade RH, 2007-

2009; 2010-2012, 2012-2014) stručna suradnica u podskupini Razvoj volonterstva, filantropije i zakladništva pri Radnoj

skupini za izradu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (2006)

osnivačica Savjeta za razvoj volonterstva Primorsko-goranske županije osnivačica i članica Hrvatske mreže volonterskih centara


F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Aleksandra Golubović Adresa Brdina 16, Rijeka Telefon 051 255 747


Državljanstvo HR Datum rođenja 24.06.1972.

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1999.- 2001. Građevinska škola 2001.- FFRI

Ustanova zaposlenja FFRI Naziv radnog mjesta Nastavnik, docent

Funkcija Područje rada Filozofija religije i metodika nastave filozofije

ŠKOLOVANJE

Datum 2005. doktorat Mjesto Zagreb

Ustanova FFZG Zvanje docent


Materinji jezik hrvatski

Strani jezici

Jezik Talijanski, engleski, njemački Govori Talijanski-izvrsno, engleski-vrlo dobro, njemački-osnove

Piše Talijanski-izvrsno, engleski-vrlo dobro, njemački-osnove Čita Talijanski-izvrsno, engleski-vrlo dobro, njemački-osnove

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Vještina komunikacije, surađivanja, timskog rada


KOMPETENCIJE Organizacija simpozija, organizacija i vođenje tečajeva, uredništvo u

časopisu, ECTS koordinacija (2005.-2009.)


TEHNIČKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Rad na računalu

VOZAČKA DOZVOLA A i B kategorija

1

CURRICULUM VITAE

OSOBNI PODACI Ime i prezime: Kornelija Mrnjaus Rođena: 13.01.1975 u Rijeci, Hrvatska Državljanstvo: Hrvatsko Adresa (posao): Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju Slavka Krautzeka bb HR-51000 Rijeka Tel. (posao): +385 (0)51 265 721 E-mail: [email protected] Matični broj znanstvenika: 291472 ŠKOLSKO OBRAZOVANJE 06/93 Matura s odličnim uspjehom 1989 – 1993 Gimnazija, Rijeka, Hrvatska 1981 – 1989 Osnovna škola „Čavle“, Čavle, Hrvatska STUDIJ 2007 Promocija u zvanje Doktorica filozofije iz područja pedagogije 07. veljače 2004 – 2007 Doktorski studij iz filozofije na Alpe-Adria Sveučilištu u Klagenfurtu, Austrija 1998 Promocija u zvanje Profesor pedagogije i informatike 16. prosinca 1994 – 1998 Studij pedagogije i informatike na Sveučilištu u Rijeci, Hrvatska DODATNO USAVRŠAVANJE / OSPOSOBLJAVANJE 2009/2010 E-učenje u nastavnom procesu IT Akademija Sveučilišta u Rijeci 3 ECTS 11/08-05/09 Aktivno učenje i kritičko mišljenje Forum za slobodu odgoja, Zagreb,

u visokoškolskoj nastavi Hrvatska

07/08 “Educating for the 21st Century” University for Peace, Costa Rica 05/08 Osposobljavanje o načelima strateškog Sveučilište u Rijeci, Hrvatska

menadžmenta 03/03 Reality therapy – basic-weekend HURT, Zagreb, Hrvatska 10/00 Advanced Training of Trainers Program University of Connecticut; Hartford,

SAD 01-06/99 Training of Trainers Program CSDF/AED/USAID; Zagreb,

Hrvatska


2

Trener za teme – Organizacijski razvoj, Project Management, Vođenje, Team-building, Vještine komuniciranja, Tehnike pregovaranja, Tehnike moderiranja, Planiranje troškova, Strateško planiranje

08/97 Tečaj njemačkog jezika Universität Bonn, Njemačka PROFESIONALNO ISKUSTVO 01/07 – sada Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Zadaci: nositeljica kolegija odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo, odgoj i obrazovanje za ljudska prava, opća pedagogija, obrazovanje i rad, pedagogija profesionalnog obrazovanje, profesija i cjeloživotno učenje

06/00 – 07/03 Menadžer ljudskih potencijala Siemens d.d., Zagreb

Zadaci: odgovorna za sva personalna pitanja, planiranje personala, organizacija i provedba razvojnih programa za managere, assessmenti, moderacija sastanaka, Recruiting, izrada statističkih izvještaja o personalu, design intranet i internet stranica te HRM-aplikacije za personalni sektor, izrada i provedba upitnika među djelatnicima

ISKUSTVO U VOĐENJU PROJEKATA 10/99 – 03/00 Voditelj projekta "Uspostava suradnje CERANEO/USAID, Rijeka

između lokalne uprave i samouprave i udruga u Rijeci" Zadaci: kontakti/sastanci s odgovornim osobama u lokalnoj upravi i samoupravi i udrugama u Rijeci, provedba istraživanja vezanog uz projekt

AKADEMSKA KARIJERA 03/09 – trenutno Docent Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska 1/07- 03/09 Viši asistent Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska PODRUČJE ISTRAŽIVANJA vrijednosti, odgoj za vrijednosti, moralni razvoj, odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo, odgoj i obrazovanje za ljudska prava, odgoj i obrazovanje za mir, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, obrazovanje i rad, pedagogija profesionalnog obrazovanja RADNE SKUPINE / POVJERENSTVA

3

10/11– zamjenica pročelnice Odsjeka za pedagogiju 03/10 – 03/12 voditeljica Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Rijeci 10/08 – članica Povjerenstva za izdavačku djelatnost Filozofskog fakulteta u Rijeci 05/00 – 09/09 članica Povjerenstva za izradu pravnog okvira Sveučilišta u Rijeci 05/08 – 10/10 članica Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Rijeci 02/08 članica radne skupine za interno praćenje i evaluaciju promjena preddiplomskih i diplomskih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci 09/07 – 05/10 članica Operativnog tima pri Povjerenstvu za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog

okvira, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Vlada RH

09/07 – 09/09 ECTS-koordinatorica Odsjeka za pedagogiju, Filozofski fakultet u Rijeci SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA / SEMINARIMA / SKUPOVIMA U HRVATSKOJ 10/11 Tribina „Socijalna isključenost” povodom Međunarodnog dana borbe protiv

siromaštva, Gradska vijećnica, Rijeka, 18. listopada 2011.

09/11 Okrugli stol „Edukativne potrebe i ponuda u Republici Hrvatskoj 2011” u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja, Veleučilište Vern, 14. rujna 2011.

04/11 1. Međunarodni kongres studenata odgojno-obrazovnih djelatnosti „Wake up call” Filozofski fakultet u Rijeci, 15.-.17. travnja 2011. 09/09 Međunarodna konferencija o nacionalnim kvalifikacijskim okvirima

MZOŠ, Zagreb, Hrvatska, 14. rujna 2009. 05/08 Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu

“Cjeloživotno učenje za održivi razvoj” Učiteljski fakultet u Rijeci, Plitvice, 21.-.23. svibnja 2008.

09/07 Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA / SEMINARIMA / SIMPOZIJIMA IZVAN HRVATSKE 04/11 ICE Symposium, International Civic Education, An Invited International Symposium

on Building Democratic Citizenship in Europe through Civic Engagement u organizaciji Leibniz Universität Hannover i The University of Sydney Leibniz Universität Hannover, Njemačka, 18.-20. travnja 2011. Pozvano sudjelovanje

11/10 Networking meeting "The Role of Universities in Innovation and Education for Sustainable Development in Southeast Europe"

4

u organizaciji Austrian Science and Research Liaison Office (ASO) – Ljubljana Barcelona, Španjolska, 25. studenoga 2010. 11/10 5th International Barcelona Conference on Higher Education "Higher Education's

Commitment to Sustainability: from Understanding to Action" u organizaciji GUNI - Global University Network for Innovation University of Barcelona, Barcelona, Španjolska, 23.-25. studenoga 2010.

10/09 “Youth Participation as Goal and Method of Citizenship Education in Russia and Europe”, International Conference at Saint-Petersburg State University St. Petersburg, Russia, 29.-31. listopada 2009.

10/09 8. World Peace Summit - "Inner Peace - Answer to the World Conflicts" Szombathely, Mađarska, 2.- 4. listopada 2009. 06/09 Regional Network on Qualifications Frameworks for South East Europe Ljubljana, Slovenija, 29.-30. lipnja 2009. 01/09 “European Qualifications Framework Conference: Linking to a Globalised World” u organizaciji ETF – European Training Foundation

Europski parlament, Bruxelles, Belgija, 29.-30. siječnja 2009. 01/09 Workshop “VET Teachers and Trainers: Key actors to make lifelong learning a

reality in Europe” u organizaciji OEEK - Organisation for Vocational Education and Training Atena, Grčka, 7.-8. siječnja 2009.

12/08 “Euro-Mediterranean forum on technical education and vocational training” u organizaciji The French Ministry of Economy, Industry and Employment, French

Presidency of the European Union Marseille, Francuska, 17.-18. prosinca 2008.

03/08 “Seminar on Intercultural Dialogue on University Campus” Council of Europe, Strasbourg, Francuska, 4.-5. ožujka 2008.

11/99 Seminar “Co-ordination of Civil Society Activities in Implementation of

Stability Pact” Council of Europe, Strasbourg, Francuska

IZLAGANJA NA KONFERENCIJAMA / SKUPOVIMA / TRIBINAMA 10/11 Tribina „Socijalna isključenost” povodom Međunarodnog dana borbe protiv

siromaštva, Gradska vijećnica, Rijeka, 18. listopada 2011. 04/11 1. Međunarodni kongres studenata odgojno-obrazovnih djelatnosti „Wake up call” Filozofski fakultet u Rijeci, 15.-.17. travnja 2011. Pozvano plenarno predavanje na temu Odgoj za ljudska prava i

demokratsko građanstvo 10/09 “Youth Participation as Goal and Method of Citizenship Education in Russia and

Europe”, International Conference at Saint-Petersburg State University

5

St. Petersburg, Russia, 29.-31. listopada 2009. Izlaganje rada na temu Participatory Education in Schools. The role of schools in educating active citizens 05/08 Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu

“Cjeloživotno učenje za održivi razvoj” Plitivice, 21.-.23. svibnja 2008.

Izlaganje rada Obrazovanje za održivi razvoj 09/07 Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb Izlaganje rada Odgoj za vrijednosti u hvatskom obrazovnom sustavu – odgoj

za Hrvatsku 21. stoljeća OBJAVLJENI RADOVI • Sajko, L., Mrnjaus, K. (2009). Suvremeno upravljanje obrazovnim ustanovama (eng. Modern

management of educational institutions). U Pedagogijska istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009, 6(1-2), 103-121.

• Mrnjaus, K. (2008). Vrijednosti u odgoju: pojmovno određenje i rezultati empirijskog

istraživanja (eng. Values in Education: terms definitions and research results). U „Napredak. Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu“, HPKZ, Zagreb, 2008, 149(1), 5-20.

• Mrnjaus, K. (2008). Obrazovanje za održivi razvoj (eng. Education for Sustainable

Sevelopment). U Uzelac, V., Vujičić, L. (ur.) (2008). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Lifelong learning for sustainable development, Svezak 2, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka, s. 29-35.

• Mrnjaus, K. (2007). Odgoj za vrijednosti u hvatskom obrazovnom sustavu – odgoj za Hrvatsku

21. stoljeća (eng. Values Education in Croatian Educational System - Education for Croatia of the 21st Century). U Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N. (2007). Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, Svezak 2., Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb, s. 442-455.

• Mrnjaus, K. (2007). Studenti i vrijednosti u Austriji i Hrvatskoj (eng. Students and Values in

Austria and Croatia). U Pedagogijska istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2007, 4(1), 57-79. • Ledić, J., Mrnjaus, K. (2000). „Gangs, Mafia and Groups of Renegades”: (Mis)conceptions

about Civil Society and Third Sector in Croatia. ISTR 4th International Conference, Trinity College, Dublin, Irland

KNJIGE I UDŽBENICI • Dželalija, M. (ur.) (2009). Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Vlada

Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Jedan od autora. • Mrnjaus, K. (2009). Pädagogische Überlegungen über die Werte. Ein Beitrag zur Theorie der

Moralentwicklung mit einer empirischen Untersuchung zum Thema “Studenten und Werte in Österreich und Kroatien”, SVH – Südwestdeutscher Verlag für Hochschulschriften, Saarbrücken

6

• Mrnjaus, K. (2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima (eng. Pedagogical Reflections on Values). Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka

• Jagustović, R., Mrnjaus, K., Vojvodić, A. (ur.) (1999). NVO priručnik (eng. NGO manual). AED,

Zagreb

MENTORSTVA Ivošević, L. (2011). (Neverbalna) komunikacija u poslovnom okruženju. Diplomski rad Vujnović, T. (2010). Usklađenost strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. Diplomski rad Trošt, T. (2010). Upravljanje ljudskim potencijalima kao suvremeni oblik obrazovanja odraslih. Diplomski rad Šabić, A. (2008). Uloga i kompetencije pedagoga u sektoru upravljanja ljudskim resursima. Završni rad Mehinović, A. (2008). Osposobljavanje i usavršavanje u poslovnom okruženju. Završni rad

ČLANSTVO U UDRUGAMA 2008 – “UNIVERSITAS”, udruga za razvoj visokoga školstva 1999 SMART - Udruga za razvoj civilnog društva

OSTALE VAŽNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE Vozačka dozvola: B Razvijene menadžerske, organizacijske, komunikacijske i prezentacijske vještine. Hobiji: Jahanje, čitanje, fotografija, putovanja



F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Barbara Rončević Zubković Adresa Bujska 16, 51000 Rijeka Telefon 098-174-5290


Državljanstvo hrvatsko Datum rođenja 28.10.1977.


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 22. prosinca 2010. - danas

Ustanova zaposlenja Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci Naziv radnog mjesta Naslovno zvanje docenta

Funkcija Područje rada Psihologija obrazovanja

• Datumi (od – do) 23. travnja 2009. - danas Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta znanstveni novak-viši asistent

Funkcija Područje rada Psihologija obrazovanja

• Datumi (od – do) 14. travnja 2003. – 23. travnja 2009.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Rijeci Naziv radnog mjesta znanstveni novak-asistent

Funkcija Područje rada Psihologija obrazovanja, metodologija

ŠKOLOVANJE

Datum 2002-2008 Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet u Zagrebu Zvanje doktorica društvenih znanosti, polje psihologija

Datum 1996-2001 Mjesto Rijeka

Ustanova Filozofski fakultet u Rijeci Zvanje diplomirani psiholog – profesor

USAVRŠAVANJE

Godina 2010 Mjesto Rijeka


Ustanova IT-Akademija Sveučilišta u Rijeci Područje «E-učenje u nastavnom procesu»

Godina 2006-2007 Mjesto Rijeka

Ustanova Forum za slobodu odgoja Područje Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi

Godina 2005 Mjesto Rijeka

Ustanova Sveučilište u Rijeci (u sklopu TEMPUS SMSDU projekta) Područje Upravljanje razvojem osoblja na sveučilištima: učenje, poučavanje i supervizija

POPIS RELEVANTNIH ZNANSTVENIH PUBLIKACIJA (MAX. 10)

Rončević Zubković, B. (2011). Doprinos raspona verbalnog radnog pamćenja razumijevanju teksta u ranoj adolescenciji. Psihologijske teme. 20 (2), 213-232. Rončević Zubković, B. (2011). Vještina čitanja u ranoj adolescenciji: Profili učenika. Društvena istraživanja, 20(1), 189-210.

Kolić-Vehovec, S., Bajšanski, I. i Rončević Zubković, B. (2010). Metacognition and reading comprehension: Age and gender differences. U: A. Efklides i P. Misailidi (Ur.) Trends and Prospects in Metacognition Research (str. 327-344). New York: Springer. Kolić-Vehovec, S., Rončević Zubković i B., Bajšanski, I. (2010). Goal-orientation patterns and the self-regulation of reading in high-school and university students. U: J. de la F. Arias i M. A. Eissa (Ur.), International perspectives on applying self-regulated learning in different settings. (299-318). Almeria: Education & Psychology, Research, Innovation and Solutions On-line. Rončević Zubković, B. (2010). Ustrojstvo radnog pamćenja i njegova uloga u jezičnom procesiranju. Psihologijske teme, 19 (1), 1-29.

Kolić-Vehovec, S., Pečjak, S. i Rončević Zubković, B. (2009). Spolne razlike u (meta)kognitivnim i motivacijskim čimbenicima razumijevanja teksta adolescenata u Hrvatskoj i Sloveniji. Suvremena psihologija, 12 (2), 229-242.

Kolić-Vehovec, S., Pečjak, S., Ajdišek, N. i Rončević, B. (2008). Razlike med spoloma v (meta)kognitivni in motivacijsko emocionalnih dejavnikih bralnega razumevanja. Psihološka obzorja, 17(4), 89-116.

Kolić-Vehovec, S., Rončević B. i Bajšanski, I. (2008). Motivational components of self-regulated learning and reading strategy use in university students: The role of goal orientation patterns. Learning and Individual Differences, 18, 108-113.

Kolić-Vehovec, S., Rončević, B. i Bajšanski, I. (2007). Relations among motivational components of strategic reading in university students. Review of Psychology, 14, 35-42.

Kolić-Vehovec., S. i Rončević, B. (2003). Perfekcionizam, ispitna anksioznost i akademsko samopoimanje darovitih gimnazijalaca, Društena istraživanja, 12 (5), 679-702.

ZNANSTVENI PROJEKTI (VODITELJ/SURADNIK)

Suradnica-znanstvena novakinja na projektima: 2006 – Kognitivni, metakognitivni i motivacijski čimbenici čitanja i učenja (009-1301676-2381; MZOŠ) 2003-2006 Kognitivne strategije, metakognicija i razumijevanje pri čitanju (0009021; MZOŠ)

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=400762�





Materinji jezik hrvatski

Jezik njemački Govori osnove

Piše osnove Čita osnove


KOMPETENCIJE Dobre komunikacijske i prezentacijske vještine razvijene radom u nastavi i sudjelovanjem na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu; vještine timskog rada razvijene kroz suradnju sa suradnicima u istraživačkom radu i nastavi.


KOMPETENCIJE Organizacijske vještine, razvijene kroz sudjelovanje u organizaciji istraživanja i nastave


KOMPETENCIJE Vještine rada na računalu. Vrlo dobro poznavanje djela MS Office paketa (word, power-point, excel), te programa za statističku obradu podataka (Statistica, SPSS, LISREL). Dobro poznavanje rada s Internetom.

VOZAČKA DOZVOLA B kategorija

Strani jezici Jezik engleski

Govori vrlo dobro Piše vrlo dobro Čita odlično

Jezik talijanski Govori osnove

Piše osnove Čita dobro

1

Ž I V O T O P I S

OSOBNI PODACI Ime Nataša Vlah (djevojačko Mirolović)

Adresa Slavka Krautzeka bb, 51000, Rijeka, Croatia Telefon +385 51 265 800

Fax +381 51 584 999 E-mail [email protected]

Državljanstvo Hrvatska Datum rođenja 30. 9. 1972.

Mjesto rođenja: Kutina, Hrvatska Spol: Ženski

Matični broj znanstvenika: 260962 Datumi izbora u zvanja: 29. 2. 2012. – docent

8.7. 2011. – znanstveni suradnik 8. 1. 2008. – asistent

Materinji jezik: Hrvatski Drugi jezici: Engleski

RADNO ISKUSTVO • datumi (od – do) Od 1. 3. 2012.

• Ime i adresa poslodavca Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Slavka Krautzeka, bb, Rijeka 51 000 • Zanimanje ili položaj Docent

• Glavne aktivnosti i odgovornosti

- znanstveni rad; priprema novih kolegija; mentoriranje studentskih diplomskih radova

• datumi (od – do) 1. 9. 2008. - 25. 5. 2009.

19. 10. 2009. - 9. 1. 2012. • Ime i adresa poslodavca Dječji vrtić Rijeka, Maestral; Dolac 3, Rijeka 51 000

• Zanimanje ili položaj defektolog-odgajatelj • Glavne aktivnosti I

odgovornosti - procjena i vrednovanje razvojnih potreba djece iz autističnog spektra (AS)

- priprema i implementacija individualnih edukacijskih programa (IEP) - vođenje posebne grupe djece iz AS - vođenje inkluzivne grupe djece iz AS - trening odgajatelja u vrtiću - podrška i svjetovanje roditelja djece iz AS napomena: 26. 5. 2009 – 18. 10. 2009. neplaćeni dopust radi izrade doktorske disertacije

2

• datumi (od – do) 1. 6. 2008. – 23. 6. 2008. • Ime i adresa poslodavca Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Slavka Krautzeka, bb, Rijeka 51 000

• Zanimanje ili položaj Asistent • Glavne aktivnosti I

odgovornosti - nastava kolegija Djeca s posebnim potrebama

- sudjelovanje u radu Organizacijskog odbora znanstvene konferencije s međunarodnim sudjelovanjem Cjeloživotno učenje za održivi razvoj - autor kolegija Rana prevencija ovisnosti i Nasilje nad i među djecom

• datumi (od – do) 26. 10. 2007. – 6. 1. 2008.

• Ime i adresa poslodavca Osnovna škola Zamet, Bože Vidasa 8, Rijeka 51 000 • Zanimanje ili položaj socijalni pedagog – stručni suradnik u školi; voditelj kabineta za djecu s

emocionalnim i teškoćama u ponašanju (EBD) • Glavne aktivnosti i

odgovornosti - pedagoške opservacije djece u prvom razredu i reopservacije djece u višim

razredima - pisanje mišljenja o socijalnim i odgojno-obrazovnim potrebama djece s EBD - provođenje individualnih socijalnih i edukacijskih programa - suradnja s članovima tima

• datumi (od – do) 23. 10. 1997. – 25. 10. 2007.

• Ime i adresa poslodavca Dom za odgoj Rijeka; Vukovarska 69, Rijeka 51 000 • Zanimanje ili položaj socijalni pedagog u institucionalnom i poluinstitucionalnom tretmanu

emocionalnih i teškoća u ponašanju (EBD) i poremećaja u ponašanju (PuP) • Glavne aktivnosti i

odgovornosti a) dijagnostičar u multidisciplinarnom timu Odjela za stacionarnu opservaciju

djece i adolescenata (u trajanju tri godine) b) individualni i grupni voditelj djece i adolescenta pri Odjelu za resocijalizaciju

- socijalna i odgojno-obrazovna opservacija ponašanja, stavova i navika djece i adolescenata s posebnim potrebama - izvještavanje o etiologiji i fenomenologiji ponašanja i pisanje individualnih odgojno-obrazovnih programa (IEP) - vođenje školskih odgojno-obrazovnih grupa djece s EBD i resocijalizacijskih odgojno-obrazovnih grupa za djecu i adolescente s EBD i PuP - suradnja s roditeljima, profesionalnim suradnicima i članovima tima - evaluacija i reprogramiranje IEP

• datumi (od – do) 19. 2. 1997. – 12. 8. 1997.

• Ime i adresa poslodavca Dom za odgoj Dugave; Ul. Sv. Mateja 70a, Zagreb 10 000 • Zanimanje ili položaj socijalni pedagog u Osnovnoj školi Marija Jurić Zagorka u Zagrebu; voditelj

školske odgojno-obrazovne grupe djece s EBD • Glavne aktivnosti i

odgovornosti - procjenjivanje socijalnih i edukativnih potreba

- priprema i implementacija socijalnih i edukativnih programa - suradnja s roditeljima, učiteljima i članovima tima - kontinuirani profesionalni razvoj

ISKUSTVO VANJSKOG SURADNIKA

od 3/2012 nastava na kolegiju Odgoj osoba s posebnim potrebama na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

10/2011 – 2/2012

nastava na kolegiju Rana prevencija ovisnosti i Trening socijalnih vještina na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

1.2.2009.- 31.12. 2012. Socijalni pedagog za djecu i adolescente s EBD u osnovnoj školi u organizaciji Društva naša djeca u Kastvu

3

3/2009 – 6/2010 nastava na kolegiju Trening socijalnih vještina na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Od 2006 pisanje stručnih radova za popularno-znanstveni časopis Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

10/1998 – 6/1999 nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava Centra za socijalnu skrb u Rijeci OBRAZOVANJE

Datum: 7. 7. 2010. Mjesto obrazovanja: Zagreb

Ime i vrsta ustanove koja osigurava obrazovanje:

Fakultet za defektologiju ( sada: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), Odsjek za poremećaje u ponašanju

Stečena titula ili kvalifikacija: dr.sc. područje društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana defektologija




Stečena titula ili kvalifikacija: mr.sc. područje društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana defektologija




Stečena titula ili kvalifikacija: diplomirani defektolog – socijalni pedagog



Centar za odgoj i obrazovanje u kulturi (sada: Sedma gimnazija)

Stečena titula ili kvalifikacija: pomoćni muzeolog STRUČNA USAVRŠAVANJA

Godina: 2005 Mjesto stručnog usavršavanja: Rijeka

Ime i vrsta ustanove koja osigurava usavršavanje:

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Udruga IDEM

Glavni predmet: ADHD



Dječji vrtić Rijeka i Učiteljski fakultet u Rijeci

Glavni predmet: Upravljanje pozitivnim ponašanjem za predškolske odgajatelje



Hrvatska udruga slijepih osoba i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Glavni predmet: Prava i mogućnosti osoba s vizualnim očtećenjima



Tehnički fakultet u Rijeci i IT Akademija Sveučilišta u Rijeci

4

Stečene profesionalne vještine:

E-learning u nastavi

DODATNE INFORMACIJE Druge profesionalne aktivnosti:

10/ 2009: Nastava inkluzivne pedagogije na poslijediplomskom studiju Islamskog pedagoškog fakulteta Unieziteta u Zenici u svojstvu gosta predavača

2007 - 2010: Aktivno sudjelovanje u sedam međunarodnih konferencija

od 2001: Voditelj pet znanstvenih projekata - 2001-2004; Procjena razina poremećaja u ponašanju u ustanovama za tretman poremećaja u ponašanju i stavovi o socijalnim sukobima, Primorska regija; - 2007; Neki aspekti relacija između ekološkog razvoja, moralnih normi i socijalnih sukoba u Rijeci, Hrvatska i Zenici, Bosna i Hercegovina; - 2008; Obrasci ponašanja u socijalnim sukobima i vrijednosne orijentacije adolescenata, Rijeka; - 2008-2010; Relacije između razina poremećaja u ponašanju, stavova o socijalnim sukobima i samoprocjene ponašanja adolescenata u Rijeci, Hrvatska i Zenici, Bosna i Hercegovina - 2012 i nadalje; Procjena teškoća u radu učitelja obzirom na emocionalne i teškoće u ponašanju djece u razredu i njihovi stavovi o socijalnim sukobima, Hrvatska

Članstva:

od 2006: Hrvatska udruga socijalnih pedagoga od 2008: Amnesty International Hrvatska; od 2011 čanica Odbora za pritužbe

since 2012: Peace and Collaborative Development Network since 2012 ENSEC: European Network for Social and Emotional Competence

Ostale vještine i kompetencije: Iskustvo u timskom radu, u svojstvu člana ili voditelja. Sposobnost rada u multikulturalnim okruženjima. Informatičke vještine (Microsoft Office, SPSS). Vozačka dozvola B kategorije. ZNANSTVENA DJELATNOST 1.1. Znanstveni radovi objavljeni u časopisima s međunarodnom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama (A1) Vlah,N., Pinoza-Kukurin,Z. (2012): Stavovi studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima, Napredak, 153, 1, (Sociological Abstracts,Worldwide Political Science Abstracts,Linguists & Language Behavior Abstracts, EBSCO,ERA )

5

Vlah,N., Lončarić,D., Tatalović-Vorkapić,S.(2011): Struktura vrijednosnih orjentacija i hijerarhija vrednota učenika strukovnih škola, Društvena istraživanja, 20, 2, 479-493. CC, The International Bibliography of the Social Sciences;Social Services Abstracts;Sociological Abstracts;Worldwide Political Science Abstracts)

Vlah,N.(2011) : Relacije između stavova o obrascima ponašanja u socijalnim sukobima i razina poremećaja u ponašanju adolescenata, Kriminologija i socijalna integracija, 19, 1, 15-26. (PsychINFO;Sociological Abstracts;INIST-CNRS;DIRECTORY OF OPEN ACCESS JOURNALS )

Vlah,N., Vejo,E., Bijedić,M.,Muftić,E. (2011): Povezanost stavova o obrascima ponašanja u socijalnim sukobima s razinama poremećaja u ponašanju kod adolescenata, Defektologija, 17,1,30-34.

Vlah,N.(2010): Pojam i struktura socijalnog sukoba, Odgojne znanosti, 12,2,373-385. (Sociological Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts,Linguists & Language Behavior Abstracts,SSCI)

Vlah,N.,Lončarić,D.,Tatalović-Vorkapić,S.(2010.): Vrijednosne orijentacije učenika strukovnih škola kao prediktori obrazaca ponašanja u socijalnim sukobima, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 46, 3, 31-40. (Education Research Abstracts Online;PsychINFO;SCOPUS;ERIH;Educational Research Abstracts Online;GEISIS )

Mirolović Vlah,N.(2005): Spolne razlike u vrijednostima osobnog identiteta i stavovima o obrascima ponašanja u socijalnim sukobima, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41,2,37-48. (Education Research Abstracts Online;PsychINFO;SCOPUS;ERIH;Educational Research Abstracts Online;GEISIS )

Mirolović Vlah,N. (2005): Neki aspekti socijalnih sukoba, Napredak, 146,2,220-229. (Sociological Abstracts,Worldwide Political Science Abstracts,Linguists & Language Behavior Abstracts, EBSCO,ERA )

Mirolović Vlah,N.(2004): Stavovi o sukobima i razine poremećaja u ponašanju mladih, Kriminologija i socijalna integracija, 12,2,109-116. (PsychINFO;Sociological Abstracts;INIST-CNRS;DIRECTORY OF OPEN ACCESS JOURNALS )

1.2. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova (A2)

Vejo, N., Vlah,N. (2009): Moralna uvjerenja i stavovi prema obrascima rješavanja sukoba u svjetlu teorije društvenog kapitala, Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, Ur.: Softić,M., 7, 7, 45-65

Vlah,N.,Vejo,E.(2008): Latentni faktori društvenog i ekološkog razvoja, Cjeloživotno učenje za održivi razvoj, Međunarodni znanstveno-stručni skup, Učiteljski fakultet u Rijeci, 21.- 23. 05. 2008., Plitvice, znanstveni rad objavljen u Zborniku radova 1. Knjiga. , 333-341

Vlah,N.,Vejo,E.(2008): Održivi razvoj i socijalni sukobi, Međunarodni znanstveno-stručni skup, Učiteljski fakultet u Rijeci, 21.- 23. 05. 2008., Plitvice, pregledni rad objavljen u Zborniku radova 3. Knjiga , 251-259 2.Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

2.1.Izlaganje na međunarodnim znanstvenim skupovima 14.-16. 06. 2007. god. (Zagreb): 7. međunarodni znanstveni skup - Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodnog društva za ranu intervenciju i Europskog udruženja logopedskih društava, Izlaganje na

6

temu: Stav prema pojedinom obrascu rješavanja socijalnih sukoba: Predikcija prema samoprocjenama vrijednosti osobnog identiteta. 21.-23. 05. 2008. god. (Plitvice): Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Cjeloživotno učenje za održivi razvoj“ u organizaciji Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Izlaganje na temu: Održivi razvoj i socijalni sukobi te Latentni faktori društvenog i ekološkog razvoja: regionalna komparacija 26.-28. 06. 2008. (Zadar): 15. Međunarodni znanstveni skup „Društvo i tehnologija 2008“ u organizaciji Hrvatskog komunikološkog društva, Međunarodne udruge komunikoloških društava, Katedre za komunikologiju – Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Društva prijatelja Hrvatska - Japan, Izlaganje na temu: Stavovi prema nekim aspektima održivog razvoja: spolne razlike kod riječkih studenata. 15.-16. 10. 2009. god. (Beograd): 12. međunarodna naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa - Kvalitet i efikasnost nastave u društvu koje uči“, u organizaciji Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Izlaganje na temu: Stavovi studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima 23.-25. 04. 2010. (Zagreb): 3. hrvatski kongres socijalnih pedagoga s međunarodnim sudjelovanjem „10 + Snage socijalne pedagogije“, u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Izlaganje na temu: Procjena učenika strukovnih škola na razinama poremećaja u ponašanju Primorsko-goranske regije. 10.4.2010. (Zenica): 3. Znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim učešćem „Sistem preveniranja socijalnog isključivanja mladih“, u organizaciji Odsjeka za socijalnu pedagogiju Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, Izlaganje na temu: Vrijednosne orjentacije učenika strukovnih škola kao prediktori obrazaca ponašanja u socijalnim sukobima 04.-07. 06. 2009. (Neum): 6. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem, „KVALITET 2009“, u organizaciji Univerziteta u Zenici, University Erlangen Nuremberg, Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini, Izlaganje na temu: Socijalni sukobi i održivi razvoj

SIGNATURE:

Ph.D. Nataša Vlah