Ekonomski fakultet u OsijekuKatedra za nacionalnu i meunarodnu ekonomijuProf.dr.sc.Goran Marijanovi

Meunarodna ekonomijaVaradin 2009/2010

Nastanak kolonijalnog svjetskog gospodarskog sustava: Pax Britannicaorbis terrarum Aleksandar Veliki (356 323. god.pr.ne.e), Rimljani (146-410. god.pr.n.e)

- povijesni imbenici

Hanza (Hanzeatski savez) -zastupanje zajednikih gosp. interesa prema inozemstvu) pad Carigrada 1453.god. otkrie Novog svijeta

- 19 st.

Nastanak prvog meunarodnog gospodarskog sustava s Engleskom na elu temeljio se na slijedeim procesima i dogaajima:

politiko osamostaljenje amerikih kolonija, porast britanske vojne i politike moi (pobjeda nad Napoleonom), industrijalizacija Engleske, razvoj londonske burze i banke ( Bank of England),

Zakon o plovidbi (Cromwell 1660.god.)U njoj sunce nikad nije zalazilo!

Prvi meunarodni gospodarski sustav oslanja se prvenstveno na vojnu mo hegemonistikog centra, na kapitalistiku industrijalizaciju i nevidljivu ruku odnosno mreu trgovinskih i bankovnih uporita irom svijeta, te na dvije vane institucije: zlatnom standardu i slobodnoj trgovini

Zlatni standard princip Ako neka zemlja vie uvozi nego to izvozi duna je svoj deficit izravnati izvozom zlata. Izvoz zlata snizit e cijene kod kue, a poveati ih u inozemstvu, te e se tenja za uvozom smanjiti. Na ovaj e se nain, platnom bilancom, regulirati unutranja gospodarska aktivnost.

Velika Britanija provodi zlatni standard od 1816. do 1931. god. po Zakonu o bankarstvu (Bank Charter- 1844.god.) Bank of England dobila je monopol za izdavanje banknota i od tada nadzire gotovinske rezerve svih banaka. 1 unca zlata = 3 funte 17 ilinga i 10.5 penija vrijednost jedne valute prema drugoj odreivala se prema koliini zlata - automatizam sustava zlatnog standarda postojao je samo u teoriji. - vlast nad sustavom imale su banke.- bio je to sustava automatskog poravnanja putem knjigovodstvenih operacija u Londonu

Sve ostale zemlje deficit u bilanci plaanja pokrivale su izvozom zlata to je znailo: smanjivanje novane mase u zemlji, smanjivanje cijena, smanjivanje domaeg proizvoda, poveanje nezaposlenosti.Financiranje neravnotee u svojoj bilanci plaanja Velika Britanija je relativno lako postizala poveanjem kamatnjaka i privlaenjem kratkoronog kapitala iz inozemstva.

Prednosti zlatnog standarda:

zlatni standard osigurava dugoronu stabilnost cijena kako u zemlji tako i u svijetu, to poveava izvjesnost u predvianju kretanja razine i promjena relativnih cijena, to je nuno za stabilnost meunarodne razmjene. To stimulira dugorone poslove u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni. dravne intervencije u podruju cijena i ekonomskoj aktivnosti su vrlo ograniene, tako da je postignut visok stupanj liberalizacije u vanjskoj trgovini, a time i najvea efikasnost trita u alokaciji resursa u svakoj zemlji i svijetu. fiksni teajevi na temelju zlatnog pariteta omoguuju efikasnost djelovanja meunarodnog novca, zlata, to djeluje na integriranje svjetskog trita.

Nedostatci zlatnog standarda:

Uz uvjet da je proizvodnja zlata mogla biti poveana po istoj stopi kao i svjetska razmjena ovaj je sustav mogao dobro funkcionirati.

Meutim: 1. proizvodnja zlata rasla je sporije od svjetske trgovine, 2. njegova je ponuda bila neelastina, 3. smanjene meunarodne likvidnosti, 4. oteavanje razvoja meunarodne razmjene.

Stope rasta proizvodnje zlata nisu bile stalne, nego su varirale. Zbog toga je stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata ograniavala stopu rasta proizvodnje i meunarodne razmjene.

prepreku slobodnoj meunarodnoj trgovini predstavljali su Zakon o itu i Zakon o plovidbi

Zakon o itu 1846. (Corn Low) 1860. god - 1150 proizvoda1900.god. - 15 proizvoda

kapetan Drake 1580.god. Zlatno runo kraljica Elizabeta Levanjsko drutvo Istono indijsko drutvo

- Alexander Hamilton, Friedrich List - zagovornici teorije protekcionizma: Zemljama s mladom industrijom potrebna je zatita od inozemne konkurencije kako bi mogle iskoristiti svoja prirodna bogatstva i ljudski potencijal Novodoli nastanak SAD-a 1783. izvjee o stanju industrijske proizvodnje 1791.(1755. 1804.)Lat. protegore Posljedice protekcionizma:- porast domaih cijena iznad onih na svjetskom tritu - poveanje domae proizvodnje - smanjenje domae potranje - smanjenje uvoza i potroakog probitka - porast prihoda drave

(1789.- 1846.)Listovi stavovi o stanju amerikog gospodarstva (oko 1820.): sve vea ovisnost SAD-a o izvozu sirovina jest izvor nesrea i slabosti, otra kritika izvoza poljoprivrednih proizvoda, SAD su ovisne o stranim tritima, oscilacije cijena na inozemnim tritima, inozemnim propisima i restrikcijama, SAD su privjesak tueg organizma, poslije proglaavanja politike neovisnosti SAD su ovisnije o odlukama Parlamenta nego Kongresa i stoga je bolje, ako se zemlja ne okrene ekonomskoj neovisnosti, vratiti u naruje matine zemlje.

Homestate zakoni svatko moe dobiti komad zemlje na zapadu, pa su stoga nadnice u industriji bile vee, jer je radnu snagu trebalo privui u industriju dohodcima koji su se mogli natjecati s dohodcima iz poljoprivrede. Stoga je relativno skupa radna snaga stimulirala industrijalce na razvijanje tehnologije u kojoj e kapital, odnosno tehnika imati vei udio nego ivi rad. To je doprinosilo visokoj produktivnosti amerike industrije koja je novoj republici osiguravala konkurentnost na meunarodnom tritu.

Najvaniji stavovi F.Lista u pogledu protekcionizma:

1. princip slobodne trgovine moe se primjenjivati samo u odnosima izmeu zemalja na priblino istoj razini privredne razvijenosti,

2. mlade drave, odnosno mlade industrije treba zatiti,

3. zatite mjere moraju biti privremene naravi,

4. ne treba zatiti dravu normalne veliine.

Stavovi H.Careya:razlike su cijena poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u amerikoj poljoprivredi uinak slobodne trgovine,transportni su trokovi jedan od uzoraka tih razlika,zatitnim mjerama treba omoguiti razvoj ne samo poljoprivrede, nego industrije i tercijarnih djelatnosti,carinska se zatita treba odnositi na cjelokupnu privredu

razdoblje imperijalizma ekspanzionistika politika, jaanje ekonomske moi i dominacije , to dovodi do imperijalistikog nacionalizma i I svjetskog rata,

izmeu dva rata neuspjeno se pokuao obnoviti ,

meunarodni ekonomski sustav baziran na slobodnoj trgovini i zlatnom standardu,

klasino uenje o slobodnoj trgovini i zlatnom standardu predvialo je ravnopravnu raspodjelu koristi. Meunarodna specijalizacija do koje bi dovela slobodna trgovina omoguila bi da zemlje iskoriste svoje komparativne prednosti i usmjere se na proizvodnju dobara koja mogu proizvoditi najekonominije,

meutim razliiti stupanj industrijalizacije s jedne i nagli pad industrijske proizvodnje u vrijeme depresije s druge strane , poremetili su trite sirovina.

- na taj nain propala je bipolarna podjela rada na proizvoae sirovina i proizvoae industrijske robe. Vladajue svjetske industrijske zemlje prevalile su teret na podreene proizvoae sirovina, koji nisu izdrali udarac. Temeljni stupovi starog meunarodnog trgovinskog sustava: slobodna trgovina i zlatni standard su se uruili.

- tridesetih godina poeli su se sklapati bilateralni ugovori (vicarska i Austrija dogovor o kliringu, Britanska imperija- sterlinki blok, Njemaka-Baltik i Podunavski bazen, Japan i Kina), kao predigra novom ratu i novom poretku iji e predvodnici biti SAD.

Zato je propao prvi svjetski gospodarski sustav?

on nije bio internacionalan, nego nadnacionalan,

u sreditu mu je bila najvea kolonijalna sila, s dovoljno velikom vojnom, financijskom i gospodarskom moi da kod drugih iznudi suglasnost,

- u trenutku kad je vodea sila sustava izgubila svoju mo, a time i mogunost da upravlja pomou represivnih mjera, sustav se raspao.

PAX AmericanaStanje nakon II. svjetskog rata: SAD vodea sila u svjetskom gospodarstvu, Sovjetski savez postaje znaajna gospodarska i vojna sila, gospodarstvo Europe potpuno uniteno, raspad meunarodnog sustava zasnovan na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini, razvoj tehnologije, raspad kolonijalnih carstava. meunarodni se odnosi ne mogu prepustiti spontanom djelovanju trinih zakonitosti, institucionalizacija meunarodne suradnje

SAD u sreditu meunarodnog sustavaRicard Cobden (1804.-1865.) ideoloki utemeljiva meunarodnog gospodarskog sustava, engleski industrijalac i politiar.R. Cobden (1836.): SAD e postati najrazvijenija i najmonija drava svijeta, s obzirom na svoja bezgranina prostranstva (9,513.983 km), najplodniju zemlju, neiscrpne rudnike, osobine stanovnitva koje je u cijelosti obrazovano i potpuno slobodno, te koje s toga posjeduje novu energiju i vitalnost, te nadaleko nadmauje bilo koju naciju starog svijeta.

1/3 svjetske industrijske proizvodnje u dio u svjetskoj trgovini industrijskim proizvodima 1/51/2 svjetske industrijske proizvodnje udio u svjetskoj trgovini industrijskim proizvodima 1/3

Pax Americana Pax Britannica- 1945. godine pobjeda nad faistima 1815. godine pobjeda nad Napoleonom- svjetski bankari svjetski bankari- privatno vlasnitvo kolonijalni poretci- razlike : geografski poloaj, prirodno bogatstvo, udio u vanjskotrgovinskoj bilanci, kratkorono dugorono kreditiranje,...Svijet oboli od upale plua kad Amerika kihne

Meunarodni monetarni sustav je cjelovit zbir dogovora, pravila, prakse i institucija u okviru kojih se vre i preuzimaju plaanja za poslove to se obavljaju preko nacionalnih granica.Meunarodni monetarni sustav predstavlja duniko-vjerovnike odnose meu rezidentima razliitih zemalja i nain reguliranja tih odnosa.

Do velike svjetske (gospodarske) krize (1929.-1933.) izraz svjetskog monetarnog sustava bilo je zlato, odnosno sustav zlatnog vaenja, koji je oznaavao mogunost zamjene papirnog novca za zlato.

Velika gospodarska kriza1929.-1933. god.Wall Street (ulica zida) srce amerikog financijskog svijeta,1920.- tih godina intenzitet trgovine na Burzi se poveavao 1928. vrijednosni su papiri poeli dobivati 15 do 20 bodova dnevno 12. lipnja 1928. godine trgovalo se sa 5, 052.790 dionica 12. listopada 1929. godine trgovalo se sa ak 6, 091.870 dionica

Koji je to kameni uao u naizgled dobro nauljene zupanike gospodarstva? deflacijska politika odluka Engleske banke da podigne eskontne stope panika = PRODAJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA 24. listopada 1929. godine = crni etvrtak 29. listopada 1929. godine = potpuna katastrofa, CRNI UTORAK vrijednost kapitala pada sa 55 na 33 mlrd. dolara

Franklin D. Rooswelt, John M. Keynes uplitanje drave u privredu, slobodno trite i monetarizam zamijenjen sistem intervencionizma, poveanje dravne kontrole nad bankarskim sektorom i industrijom, nezaposlenost = javni radovi, minimalne nadnice, federalni mirovinski sustav, Komisija za vrijednosne papire i burzu, Federalna korporacija za osiguranje depozita

New Deal

- pred kraj II. svjetskog rata trae se mogunosti za oblikovanje novog meunarodnog monetarnog sustava. 1937. godine SAD ponovno pada u recesiju, amerika privreda opravlja se zahvaljujui vojnim narudbama u vrijeme II. svjetskog rata.

J.M. Keynes (UK). S jedne strane, a H.D. White (SAD), s druge strane, predloili su dva modela meunarodnog monetarnog sustava: J.M. Keynes je jo 1941. godine predloio osnivanje Meunarodnog klirinkog saveza s novanom obraunskom jedinicom bancor. H.D. White je 1943. godine predviao osnivanje Meunarodnog stabilizacijskog fonda s iznosom od najmanje 5 milijardi dolara. Novana jedinica zvala bi se unitas.

Bretton Woodski sporazum Bretton Woods ( 01.07.-22.07.1944.) meunarodna konferencija utemeljenje tzv. Bretton-Woodskih blizanaca:Meunarodnog monetarnog fondMeunarodne banke za obnovu i razvoj ili Svjetske banke

Meunarodni monetarni fond (IMF)

statut MMF potpisale su 27.12.1945. godine 43 lanice sjedite je u Washingtonu 183 zemlje lanice

Svrha (cilj) Meunarodnog monetarnog fondaMMF je Statutom definiran kao meunarodna monetarna organizacija za meusobnu suradnju lanica sa ciljem:obnove i ouvanja stabilnih teajeva, postupnog ukidanja ogranienja na tekue transakcije, obnove i razvoja multilateralnih plaanja i postizanja konvertibilnosti valuta lanica u tekuim transakcijama,davanje zajmova lanicama u privremenim tekoama s bilancama plaanja radi spreavanja devalvacija ili ogranienja u plaanjima i trgovini,definiranje pravila za znatnije promjene teajeva valuta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteama.

Polazite u postavljanju svrhe i ciljeva Fonda jest ravnomjeran razvoj meunarodne trgovine i njezina doprinosa gospodarskom razvoju, doprinos stabilnosti valutnih teajeva sa stratekim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteenosti meunarodne platne bilance drava. Meunarodnom suradnjom i instrumentima pomou Fonda zemljama lanicama s ogranienim rezervama omoguava se financiranje kratkoronih deficita.

Kvotni sustav d.d svaka lanica MMF-a uplauje na ime kvote 25% u zlatu i 75% u svojoj nacionalnoj valuti

MMF alimentira sredstva na vie naina:uplatom kvotaprodajom zlatnih rezervizaduivanjem kod Kluba desetorice

Vrste kreditiranja lanicaMMF u svom poslovanju primjenjuje prema lanicama tri vrste kreditiranja:prava vuenja (drawing rights) mogunost kupnje neke strane valute za domau (nacionalnu) valutu. lanica MMF-a koja na taj nain kupuje stranu valutu (devizu) duna je u odreenom roku otkupiti vlastitu deponiranu valutu.okvirne kredite (stand by credits) ako lanica zapadne u platno bilanne potekoe (negativna platna bilanca) i ne eli ih rjieiti samo devalvacijom, ona od MMF-a uzima okvirne kredite, ali uz vrlo stroge uvjete, koje lanica dunik mora ispunjavati u roku za koji je dobila kredit.posebna prava vuenja (special drawing rights SDR)- uvedena su u praksu Fonda dopunama Statuta. Poslovi u vezi SDR vode se na raunu posebnog vuenja. Svaka drava koja je deponirala izjavu da preuzima obveze sudionika rauna SDR ima pravo sudjelovati u raunu posebnog vuenja. Praktino se ta prava vuenja ostvaruju tako da Fond prodaje dravama valute ili SDR u zamjenu za njihovu nacionalnu valutu. To se naziva kupovina ili vuenje iz Fonda. Pravno-tehniki se ne radi o kupnji niti pozajmici, ali ekonomski uinak je isti.

Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili Svjetska banka osnovana 27.12.1945. godine otpoela s djelovanjem 25.06.1946. godine 09.05.1947. godine odobren prvi zajam sjedite u WashingtonuAktivnosti Svjetske banke su trenutno usredotoene na ekonomski manje razvijene zemlje u poljima kao to su obrazovanje, poljoprivreda i industrija.

Osnovne znaajke izvornog Bretton-Woodskog zlatnodolarskog sustava bile su:

1. fiksan paritet dolara za zlato i konvertibilnost dolara za zlato u slubenim transakcijama,2. fiksan paritet nacionalnih valuta izraeni u zlatu ili dolarima te obveza lanica da dre teaj unutar +/- 1% oko pariteta,3. zabrana devalvacija i revalvacija veih od 10% bez suglasnosti Fonda,4. obveza Fonda da financira povremen neravnotee u bilancama lanica.

- jaanje Europe, Japana i azijskih zemalja (tzv.azijskih tigrova) smanjuje ameriku dominaciju u svjetskom gospodarstvu,- 15.kolovoza 1971.god Nixon donosi odluku o devalvaciji dolara i o ukidanju konvertibilnosti dolara za zlato, 1973.god. uslijedila nova devalvacija ,uveden je sustav tzv.plivajuih teajeva, kraj izvornog Bretton-Woodskog zlatnodolarskog sustava.

U skladu s novim prilikama, 1976.god. se u Kingstonu na Jamajci usvaja novi statut Fonda u kojem je i slubeno utvreno:1. ukida se funkcija zlata kao monetarnog medija (zlato se demonetizira)2. ukida se fiksna i uvodi trina cijena zlata3. ukida se konvertibilnost dolara za zlato u slubenim transakcijama4. ukidaju se fiksni teajevi i zlatni paritet valuta5. uvode se fluktuirajui teajevi valuta6. odreuju se naela za odreivanje plivajuih teajeva7. odreuje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vuenja

Havanska povelja pretea GATT-a- na inicijativu SAD-a da se osnuje meunarodna trgovinska organizacija (Havanska konferencija 21.11.1947.-24.03.1948. godine) usvojen je konani dokument poznat kao Havanska povelja.Opi su ciljevi Povelje:podizanje ivotnog standarda,ubrzanje stabilnosti proizvodnje i zaposlenosti,poticanje razvoja nerazvijenih podruja i zemalja,unapreenje i proirenje meunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije.

Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) usporedno voenje pregovora na relaciji Havana Geneva privremeno prihvaanje najvanijih odredbi sa Konferencije o trgovini i zaposlenosti 23 zemlje sudionice pregovora u Genevi uinke pregovora uvrtavaju u dokument (GATT) privremeno rjeenje do ratificiranja (Havanske povelje)

Usvajanje GATT-a GATT tzv. multilateralni vladin sporazum multilateralizirati i liberalizirati svjetsku trgovinu usvojen 30.10.1947. godine u Genevi, stupio na snagu 01.01.1948. godine

Principi GATT-a:odredba reciprociteta,odredba pariteta,odredba najveeg povlatenja.Osnovni ciljevi GATT-a:liberalizacija vanjske trgovine meu lanicama,spreavanje svih oblika diskriminacije u meunarodnoj trgovini,uklanjanje necarinskih ogranienja u meunarodnom robnom prometu,svoenje zatite domae privrede na carine, te njihovo smanjenje.

Multilateralni carinski pregovori (runde)Geneva (1947-1948), Annecy (1949), Torguay (1950-1951), Geneva (1955), Dillon runda (1960-1961), Kennedy runda (1964-1967), Tokyo runda (1973-1979) i Urugvajska runda (1986-1994) i Milenijska runda (200-2003), pridonijele su postupnom postizanju veeg stupnja liberalizacije trgovine.

Dillon runda pregovora 23 drave, rezultirala je usvajanjem 45,000 tarifnih koncesija, ili snienja carina, pokrivi tako jednu petinu sveukupne svjetske razmjene. Dogovoreno je prihvaanje nekih trgovinskih pravila iz nacrta Povelje ITO. Kombinirani paket trgovinskih pravila i tarifnih koncesija poprimio je oblik Opeg sporazuma o carinama i trgovini. GATT je stupio na snagu u sijenju 1948. godine te su 23 drave potpisnice postale formalno ugovorne stranke Opeg sporazuma.

Kennedy runda, nastavlja smanjivanje tarifnih barijera, a u GATT je ugraen Sporazum o anti-damping mjerama.

Tokyo runda, u kojoj su sudjelovale 103 drave, nastavila je daljnju liberalizaciju trgovine. Predstavljala je ujedno ozbiljniji pokuaj reforme trgovinskog sustava i uklanjanja necarinskih prepreka. Runda je rezultirala smanjenjem carina za treinu, do razine od 4,7% u prosjeku. Carinska snienja, rasporeena na razdoblje od osam godina unijela su novi element "harmonizacije", odnosno proporcionalno veeg snienja u odnosu na vee carine. Rezultat runde je i serija sporazuma o uklanjanju necarinskih prepreka u nekim novim podrujima, kojima su pristupile uglavnom industrijalizirane drave stranke GATT. Kako nisu bili prihvaeni od svih drava, neki od ovih sporazuma i nakon idue runde zadrali su obiljeje dobrovoljnih vie lateralnih sporazuma.

Urugvajska runda dopunila je vie lateralne ugovore i neke pretvorila u multilateralne, odnosno obvezujue, te su sporazumi u svega etiri podruja, dravnih nabavki, trgovini goveim mesom, i civilnim zrakoplovima te mljekarstvu, zadrali oblik dobrovoljnih vie lateralnih trgovinskih sporazuma.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO)- lanice GATT-a pri zavretku Urugvajske runde Marakesh, 15.travanj 1994. godine Geneva djeluje od 1995. godine

1. WTO je organizacija s jasno definiranim ciljevima, naelima, strukturom i izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup2. WTO regulira trgovinu robom, uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnitva dok je GATT sadravao samo pravila za trgovinu robom3. rjeavanje sporova izmeu lanica u WTO-u je precizno definirano i institucionalizirano dok GATT nije imao tako precizne mehanizmeKljune razlike izmeu GATT-a i WTO-a

Organizacijska struktura WTO-a: Ministarska konferencija, Ope vijee, Tajnitvo

Cilj WTO-a:

razvitak sustava slobodne trgovine (ime se podrava i olakava razvitak sustave slobodne multilateralne trgovine ime se podrava i olakava postizanje breg rasta proizvodnje robe i usluga, pune zaposlenosti, poveanje stope realnog dohotka i efektivne potranje, a onda i bri rast ivotnog standarda u zemljama lanicama).

Zadae WTO-a: osigurati provedbu ve sklopljenih i svih buduih multilateralnih sporazuma, organizirati nove trgovinske pregovore o daljnjoj liberalizaciji nacionalnih trita, razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja lanica, osigurati meunarodno sudite za rjeavanje trgovinskih sporova, suraivati s ostalim organizacijama vanim za globalnu ekonomsku politiku, pomagati i pruati tehniku pomo zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama, potivati i promicati norme za zatitu ljudskog okolia.

Osnovna naela WTO-a:

naelo nediskriminacije u trgovini, naelo transparentnosti i predvidivosti trgovakih politika, naelo daljnje liberalizacije i sve lakeg pristupa tritima.

Multilateralni sporazumi WTO-a:GATT 1994GATSTRIPS

MerkantilizamLat. rijei mercato = trgovinaLat. rijei mercator = trgovac od 1400-1800. godine vrhunac u 16. i 17. stoljeu od 1970-1980. godine (neomerkantilizam)

Trgovina je najvanija privredna djelatnost, a bogatstvo jednog drutva mjeri se samo novcem i to zlatom kao opim nadomjestkom.

bit merkantilistike doktrine se svodi na poveanje novane mase u zemlji i spreavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje

Najznaajnici predstavnici merkantilizma: W. Stafford, T. Mun, A. Serra, J. Child ...Predstavnici merkantilizma u Hrvatskoj: B. Kotruljevi, N.V. Gueti, M. Vlaia-Ilirika, J. Kriani

Protivnici merkantilizma: A. Smith, F. Quesnay

Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo mo, mo uva nau trgovinu i religiju, J. Child.

- karakteristike merkantilizma: naglasak na vanjsku trgovinu, elja za bogatstvom i za moi, kao i povratna veza koja se oituje u potrebi za moi radi zatite trgovine i religije.

Temeljna su obiljeja merkantilistikog uenja:

trgovina, posebice vanjska trgovina, najvanija je privredna djelatnost, novac tj. zlato je predstavnik drutvenog bogatstva, potronju treba ograniavati da bi se moglo vie izvoziti, izvoz treba biti vei od uvoza (platana bilanca = aktivna), protekcionistikim se mjerama uvoz ograniava.

FiziokratizamGr. rijei fisis = prirodaGr. rijei kratein = vladati nastao u Francuskoj, poljoprivreda je izvor bogatstva, laissez faire

Najznaajniji predstavnici fiziokratizma su: F. Quesnay (Ekonomske tablice), J.J. Turgot (Zakon o opadajuim prinosima).

Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha 1776. godine Bogatstvo naroda, naglaava slobodu pojedinca, kritizira merkantilizam, lasissez faire, to, kako i za koga proizvoditi, nevidljiva ruka,

(1723.-1790.)KLASINE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Citat:Naelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokua nainiti kod kue ono to e ga vie stajati da uini nego da kupi...Ono to je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelji, jedva moe biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlje moe opskrbiti nekom robom jeftinije nego to je sami moemo nainiti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda nae vlastite radinosti, koja se upotrebljava na nain kojim postiemo izvjesnu prednost.

Proizvodnja za 1 h radaTablica 1.

ProizvodZemlja AZemlja BX86Y45

YXPROIZVODNA FUNKCIJA ZEMLJE BPROIZVODNA FUNKCIJA ZEMLJE ASlika 1. Proizvodna funkcija dviju zemlja

Tablica 2.Podjela rada izmeu zemlje A i BPosljedice su razmjene prema Smithovoj teoriji apsolutnih prednosti: nastaje drutvena podjela rada na svjetskoj razini (specijalizacija), odvija se racionalnija alokacija resursa

ProizvodZemlja AZemlja BX80Y05

Zakljuak: nakon specijalizacije i razmjene vikova u uvjetima slobodne trgovine obje e zemlje profitirati jer sada za istu koliinu rada imaju na raspolaganju istu koliinu proizvoda u kojem imaju komparativnu prednost, ali zato imaju vie onog drugog proizvoda nego to su ga imale prije specijalizacije i trgovine.

Teorija komparativnih prednosti D. Ricardato bi se dogodilo u sluaju da jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji i dobra x i dobra y?(1772.-1823.)

Polazne su pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti: razmatraju se dva proizvoda, razmjena se obavlja izmeu dviju zemalja, postoje stalni trokovi proizvodnje, jednolian je sastav kapitala, zanemaruju se transportni trokovi, iskljuuje se novac kao sredstvo razmjene.

Citat:Koliina vina, koju Portugal mora dati u zamjenu za englesko sukno, nije odreeno odnosnim koliinama rada, uloenim u jednu i drugu robu, kao to bi to bilo, kada bi one obje bile proizvedene u Engleskoj ili u Portugalu...Prema tome bi za Portugal bilo probitano da izvozi vino u zamjenu za sukno. Do te zamjene moe doi ak i unato tome, to bi se roba, uvezena u Portugal, mogla u toj zemlji proizvoditi s manje rada nego u Engleskoj.

Tablica 3.Proizvodnja za 1 h radaAx/Ay = 8/6 = 1.33 (1y unutar zemlje A vrijedi 1.33x)Bx/By = 6/4 = 1.5 (1y unutar zemlje B vrijedi 1.5x)Ay/Ax = 6/8 = 0.75, za 1x = 0.75 yBy/Bx = 2/3 = 0.66, za 1x = 0.66 yAy/Ax > By/Bx; 0.75 > 0.66Zemlja A izvozit e u zemlju B proizvod y, a uvozit e iz zemlje B proizvod x.

ProizvodZemlja AZemlja BX86Y64

XYPROIZVODNA FUNKCIJA ZEMLJE APROIZVODNA FUNKCIJA ZEMLJE BSlika 2. proizvodna funkcija zemlje A i proizvodna funkcija zemlje B

Teorija meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranja J.S. Mill-a dopuna klasinoj teoriji komparativnih prednosti nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledite odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu ukljuiti i stupanj intenziteta potranje zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (reciprona potranja).

Citat: J.S. Mill def. impulsa meunarodne razmjeneVrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi od koliine domaih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Drugim rijeima, vrijednosti strane robe ovise o omjeru meunarodne razmjene....Kad se vri trgovina izmeu dviju zemalja, dvije robe e se zamjenjivati jedna za drugu u istom omjeru razmjene u obje zemlje...Trgovina izmeu ovih zemalja ne bi se otvorila prije, dok se vrijednosti dviju roba, ocijene jedna vrijednou druge, ne bi izravnale u obje zemlje.

Citat: J.S. Mill opi zakon meunarodne razmjene Vrijednosti po kojima jedna zemlja razmjenjuje svoje proizvode sa stranim zemljama, ovisi od veliine i mogunosti proirenja njihove (tj. strane) potranje njezine (tj.domae) robe usporeene njezinom potranjom za njihovom (stranom) robom...to vie strana potranja za njenom robom premauje njezinu potranju za stranom robom...to e povoljniji biti omjer razmjene: to jest, vie e strane robe dobiti u zamjenu za odreenu koliinu vlastite robe.

Kritika klasine teorije vanjske trgovineu uvjetima suvremene meunarodne razmjene stanje je drugaije u odnosu na pretpostavljene uvjete klasine teorije vanjske trgovine:postoji vea ili manja pokretljivost roba, a ne nepokretljivost,ne razmjenjuju se samo robe na osnovi materijaliziranog rada u robama, nego i na osnovu drugih imbenika (zemlja, kapital, znanje, tehnologije, know how-a),ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba,ne postoji samo potpuna konkurencija, nego i protekcionizam, monopolizam,uzima u obzir trokove proizvodnje dvaju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir cijene drugih roba.

SUVREMENE TEORIJE VANJSKE TRGOVINETeorija trokova supstitucije utemeljitelj G. Habelrler gledita:u proizvodnji roba, koja se razmjenjuju, sudjeluju sva tri inioca (zemlja, rad i kapital),svjetske cijene oblikuju se na razini graninih trokova proizvodnje,

ZEMLJA AZEMLJA BKOLIINATROKOVIKOLIINATROKOVI

KRIVULJA GRANINIH TROKOVAKRIVULJA GRANINIH TROKOVA

Slika 3. Usporedba graninih trokova zemlje A i zemlje B

Teorija ope ravnotee - W.B. Ohlin- polazne pretpostavke:izjednauje meunarodnu trgovinu s trgovinom meu pojedinim regijama iste zemlje,naputa Ricardovu koncepciju komparativnih trokova,naputa radnu teoriju vrijednosti.Citat:Nova teorija ima svoje opravdanje samo utoliko ukolio daje iste odgovore na neke probleme, a na druga daje bolje odgovore nego to to ini stara teorija.

teorija lokacije, uoava prepreke izmeu inozemnog i domaeg trita : postojanje razliitih nacionalnih valuta,postojanje niza posebnih odredba kojima se regulira meunarodno kretanje roba i imbenika proizvodnje.

NEKONVENCIONALNE TEORIJE VANJSKE TRGOVINETeorija rasprodaje vikova vent for surplus H. Myint i J.H. Williams, nesklad izmeu proizvodnih kapaciteta = viak,

VIAK PONUDEMANJAK PROIZVODAPOTRANJAKAPACITET PROIZVODNJEKAPACITET PROIZVODNJEPOTRANJAZEMLJA AZEMLJA BSlika 4.Viak proizvoda za svjetsko trite

Posljedice su za zemlju A koja izvozi viak: proizvodnja u masi, pad fiksnih trokova, mogunost snienja cijena i za domae trite, specijalizacija, drukija podjela rada,

Posljedice za zemlju B: bolja opskrba domaeg trita, uravnoteenje ponude i potranje, sniavanje cijena u zemlji zbog ponude iz uvoza.

Produktivitetna teorija polazi od Smithovog stajalita; meunarodna trgovina proirenjem trita unapreuje meunarodnu podjelu rada i utjee na opi porast produktivnosti, veliina je trita i uporabnost kapaciteta u uzajamnom odnosu,

Pr = P/RPr = produktivnost rada,P = proizvodnja izraena fiziki ili vrijednosno,R = koliina utroenog rada

proizvodnja bez trita = drutveno neopravdana, vee trite = mogunost vee proizvodnje = vea produktivnost, racionalna proizvodnja, Bucherov zakon proizvodnje u masi

TEORIJE MEUOVISNOSTI TRGOVINE I RAZVOJATeorija razvoja

- pojam vezan za ekonomsku teorija i praksuCitat: F. Perroux Rast je poveanje veliine jedne jedinice, najee nacije, izraen kroz ukupni drutveni proizvod (skup dobara i usluga ostvarenih tijekom jednog perioda, ukljuujui i amortizaciju) u odnosu na broj stanovnika.inioci razvoja:tradicijski inioci razvoja (zemlja, rad i kapital),suvremeni inioci razvoja (znanje, tehnologija, vanjska trgovina)

Teorija dominirajue privrede utemeljitelj F. Perroux, zasnovana na teoriji moi, ishodite u teoriji duoploa ili oligopola, politika price leadershipa, price maker.

. Mrkui razlikuje tri sastavnice dominacije:razlika u pregovarakoj snazi,razlika u veliini zemalja tj. u ekonomskoj dimenzionalnosti,razlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja.s obzirom na ekonomsku snagu pojedinih privreda, mogua su dva oblika privrede:simetrina privreda,asimetrina privreda.

dominacija moe biti:namjerna,nenamjerna. dominacijski uinak (odnos izmeu pruene i primljene prednosti): Ed = pruena prednost/primljena prednost

uenje A.O. Hirschmana, dva uinka vanjske trgovine:uinak pribavljanja,uinak utjecaja.

Teorija periferne privrede glavni predstavnik R. Prebisch, polazi od bipolarnosti svijeta tj. svijeta podijeljenoga na:sredite,periferiju.izmeu sredita i periferije razmjenjuju se:robe,tehnologija.

sredite: pokazuje slabiju cjenovnu elastinost potranje za primarnim proizvodima periferije, a isto tako i manju dohodovnu elastinost potranje, periferija: pokazuje veu dohodovnu elastinost potranje za sekundarnim proizvodom sredita i slabiju cjenovnu elastinost za esencijalni input u vezi sa svojim privrednim razvojem.

I.FAZAII.FAZAIII.FAZAIV.FAZAV.FAZAVI.FAZAdepresijakrizaoivljavanjeprosperitetbumrecesijaSlika 5. Razvojni stupnjevi ciklusaStupanj gospodarske aktivnosti

Zakljuak:u uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu bre nego cijene sekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnim proizvodima padaju bre nego sekundarnim proizvodima, gubitak je periferije u silaznom stupnju ciklusa, po pravilu, vei od dobitka u ulaznom stupnju.

NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINEKritiki osvrt na Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine Heckscher-Ohlinov zakon, osporavan i dopunjavan: Leontijevljev paradoks, Kravisova teorija vanjske trgovine, Linderova toerija vanjske trgovine, Vernonova teorija ivotnog ciklusa proizvoda.

Leontijevljev paradoks empirijsko testiranje Heckscher-Ohlinove teorije obavio W. Leontijev, SAD, izvoze radno intenzivne proizvode, uvoze kapitalno intenzivna dobra, suprotnost Heckscher-Ohlinovoj teoriji.

Kravisova teorija vanjske trgovine- pretpostavka; ustrojstvo vanjske trgovine odreuje raspoloivost dobara, raspoloivost dobara u zemlji uvjetovana je: prirodnim resursima u zemlji (obnovljivi i neobnovljivi), inovacijama, npr. Japan

Linderova teorija vanjske trgovine - postojanje razlike izmeu primarnih i industrijskih proizvoda, - ustrojstvo vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija brojnih imbenika: tehnoloka nadmo, menaderska vjetina, ekonomija obujma.

- relativna veliina razmjene:RVR = (vrijednost uvoza + vrijednost izvoza) / nacionalni dohodak- Linderova teza,- Engelov zakon potranje.

Vernonova teorija ivotnog ciklusa proizvoda u meunarodnoj razmjeni- objanjava pojavu, zrelost i odumiranje nekog proizvoda, ivog bia ili pojave u tijeku vremena, - npr. teorija ivotnog ciklusa proizvoda, obitelji, poduzea, mode itd. - tri stupnja ivotnog ciklusa: stupanj novog proizvoda, stupanj sazrijevanja proizvoda, stupanj standardiziranog proizvoda.

IZVOZUVOZSTADIJ NOVOG PROIZVODASTADIJ SAZRIJEVANJA PROIZVODASTADIJ STANDARDIZIRAOG PROIZVODADOMAA PROIZVODNJADOMAA POTRONJAVRIJEDNOSTSlika 6. Vernonova podjela ivotnog ciklusa

polazi od sljedeih pretpostavki:domaa potronja raste, domaa proizvodnja ima cikliko kretanje: poetak razvoja proizvoda, rast proizvoda, zrelost proizvoda, opadanje proizvoda.Zakljuak:- u prvom je i drugom stupnju proizvodnja vea od potronje i zbog toga se viak proizvodnje izvozi, a u treem je stupnju potronja vea od proizvodje, pa je nuan uvoz radi zadovoljavanja potreba.

Porterova teorija konkurente prednosti

- svjetsko trite, povean broj ponuaa i potraivaa, gospodarska snaga = konkurentnost, konkurentnost (umijeanost jednog u drugi gospodarski subjekt)

- Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda Porterova teorija konkurentne prednosti

Slika 7. Porterov potpuni sustav imbenika konkurentskih prednosti

na osnovi Porterov modela konkurentskih prednosti nacionalnog gospodarstva treba istaknuti sljedee:sva etiri imbenika dijamanta su promjenjiva,sva etiri imbenika su meuovisna.klasifikacija gospodarstva prema M.Porteru:Ekonomije zasnovane na imbenicima,Ekonomije zasnovane na investicijama,Ekonomije zasnovane na inovacijama,Ekonomije zasnovane na bogatstvu.

TIPOLOGIJA INOZEMNOG TRITAInozemno trite ukupnost odnosa izmeu ponude i potranje roba privrednih subjekata dvaju ili vie zemlja. - kriteriji klasifikacije tipova inozemnog trita:broj zemalja iji privredni subjekti stupaju u odnose razmjene,vrste meunarodne transakcije,stupanj udruenosti (integriranosti) nacionalnih ekonomija.

Bilateralno inozemno triteprivredni subjekti se mogu pojaviti kao:uvoznici, izvoznici,uvoznici i izvoznici,

Triangularno inozemno trite tripartitini ugovori npr. slobodna trgovina, carinska unija

Multilateralno inozemno trite ei tip trita u praksi,

ponuda i potranja na inozemnom tritu moe biti:rasprena,koncentrirana.

Trite uvoza prelazak granice, uvoz roba, usluga,.. robni reimi:slobodan uvoz,kontigent,dozvola.

Trite izvozatrina usmjerenost:uvoz i izvoz ostvaruju se s istom zemljom,uvoz i izvoz ostvaruju se s razliitim zemljama.Tranzitno trite

prirodne pogodnosti, ekonomske pogodnosti, drutveno politike pogodnosti

Neudruena (neintegrirana) inozemna trita nisu institucionalizirana sporazumom, razliiti monetarni, carinski, porezni i kreditni sustav.

Udruena (integrirana) inozemna trita integrirane vie privrednih subjekata, motivi ili interesi integriranja,

POLITIKA MEUNARODNE RAZMJENECarinska zatita- zatitne mjere u obliku carina...Vrste carinske zatite:carine,prelevmani,superprelevmani

Argumenti slinosti carina, prelevmana i superprelevmana:posredni su porezi,posredni porezi plaaju se u valuti zemlje uvoznice (prihod su dravnog prorauna),osnovica je ista,sustav obrauna je isti (ad valorem).

Carine oblik posrednog poreza, prihod dravnog prorauna, sredstvo zatite domae privrede.

Tipologija carinaKriteriji razvrstavanja carina:s obzirom na smjer kretanja robe;uvozne carine,izvozne carine,tranzitne carine,s obzirom na svrhu carine;zatitne carine,fiskalne carine,prohibitivne carine,

s obzirom na osnovicu za obraun carine;carina na vrijednost robe (ad valorem),specifine carine,kombinirane carine,alternativne carine,periodine carine,s obzirom na subjekte odluivanja;samostalne (autonomne),ugovorne ili konvencionalne,

s obzirom na stupanj benificiranja carina;preferencijalne carine,diferencijalne carine,s obzirom na efekt carina;efektivne carine,neefektivne carine,s obzirom na vrstu robe koja se carini;carina na industrijske proizvode,carina na poljoprivredne proizvode,

s obzirom na uravnoteenje domaih i inozemnih cijena;antidampinke carine,kompenzatorne carine,s obzirom na druge kriterije;konsolidirane carine,primane carine

Uvozne carine obraunavaju se na uvezenu robu, u praksi ea.Izvozna carina obraunava se na izvezenu robu, cilj; ekonomski a ne administrativni, u praksi rjea.

Tranzitne carine obraunavaju se i plaaju na tranzitnu robu, merkantilni sustav, ukinute prema Barcelonskoj konvencija (1921.god.) i GATT-u.

Zatitne carine zatita domae privrede (ekonomski uinak), a zatim fiskalni uinak

Fiskalne carine ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda, zatita domae proizvodnje, obraunava se na uvoznu i izvoznu robu.Prohibitivne carine lat.prohibere = sprjeavati, visina carine onemoguuje uvoz, ekonomska zabrana

Carine na vrijednost uvezene robe (ad valorem)razlikujemo:jedinstvena carina ad valorem,specijalizirana carina ad valorem.Specifine carine obraunavaju i plaaju se prema koliini, carina izraena u apsolutnom iznosu domae valute,Prd = Specifina carina / Vrijednost uvoza po svjetskim cijenama

Kombinirane carineAd valorem i specifiih carina, razlikujemo:alternativne carine (vei fisklani efekt),periodine carine Samostalne (autonomne) carine- drava autonomno odreuje visinu pojedinih carinskih stopa

Ugovorne ili konvencionalne carineu suglasju meusobno dogovaraju drave (dvije, tri,..)razlikujemo:bilateralno ugovorene,tripartitno ugovorene,multilateralno ugovorene.- posljedica dugorone suradnje

Preferencijalne carine lat. praferre = povlastica, beneficirane carine prema odreenoj dravi (rezidentima)Diferencijalne carinevia carinska stopa,razlikujemo:retorzivne (ratne) carine,kompenzatorne carine,diferencijalne carine na neizravan transport

Efektivna carina uinak mjere (carine) na ekonomske parametre (cijene, troak proizvodnje), uzroci uinka efektivne carine na zemlju uvoznicu:smanjenje uvoza,smanjenje potronje i poveanje proizvodnje.Neefektivna carina bez izravnih posljedica, elastinost (dohodovna, cjenovna)

Carine prema vrsti robe i stupnju obrade robe poljoprivredni, industrijski i drugi proizvodi,

Antidempinke carine damping, utvruje ih zemlja uvoznica prema zemlji izvoznici

Konsolidirane carine- multilateralne konferencije GATT-a.

Primana carina beneficirana carina, preferira domae brodove i odreene luke, preferencijalna carina

Necarinska ogranienja vanjske trgovine

Klasifikacija necarinskih mjera prema namjeri i nainu djelovanja - svrstavamo ih u tri grupe: I. necarinska ogranienja kojima je svrha zatiti domau privredu od vanjske konkurencije, ograniiti uvoz ili ojaati domau privredu u konkurenciji- mjere prema uvozu,- mjere prema izvozu,

A. Mjere usmjerene na uvozMjere koje djeluju na koliine (direktne)a) globalne uvozne kvote,b) selektivne uvozne kvote,c) dozvole diskretno restriktivne,d) dozvole liberalne,e) dobrovoljna ogranienja izvoza,f) embargo,g) dravna trgovina,h) propisi o domaem sadraju.

2. Mjere koje djeluju kroz trokove i cijene (indirektne)a) varijabilni nameti i dodatne uvozne takse (prelevmani),b) zahtjev za avansnim depozitom,c) antidampinka i kompenzatorna optereenja (takse),d) direktne subvencije domaim konkurentima uvoza,e) kreditna ogranienja uvoznicima,f) porezne olakice,g) diskriminatorne tarife u u unutarnjem transportu,h) meunarodni robni sporazumi i sporazumi o marketingu.

B. Mjere usmjerene na izvoz1. Mjere koje djeluju na koliine (direktne):a) dravna trgovina,b) izvozne kvote i dozvole.2. mjere koje djeluju kroz trokove i cijene (indirektne):a) direktne subvencije izvoznicima,b) indirektne subvencije izvoznicima ukljuujui i kreditne olakice,c) damping koji podrava drava,d) izvozni nameti (takse),e) meunarodni robni sporazumi i sporazumi o marketingu.

II. Mjere koje se odnose na probleme koji nisu direktno vezani za trgovinu, ali se povremeno koriste za ograniavanje trgovine

1. Mjere koje djeluju na koliine (direktne):a) ogranienje pristupa medijima komuniciranja,b) kvantitativna ogranienja marketinga i propagadne.

2. Mjere koje djeluju kroz trokove i cijene (indirektne):a) propisi o pakiranju i etiketiranju,b) zdravstveni, sanitarni i standardi o kvaliteti,c) sigurnosni i industrijski standardi i propisi.

d) granine takse,e) uporabne takse,f) carinska procedura, konzularne formalnosti i slino,g) postupci carinske klasifikacije,h) postupci odreivanja carinske osnovice,i) devizna ogranienja,j) propisi o obavijestima i administrativne upute,k) dravno poduzetnitvo.

III. Mjere ekonomske politike koje se primjenjuju iskljuivo iz razloga koji nisu direktno vezani za trgovinua) dravni monopol proizvodnje, prodaje i distribucije pojedinih proizvoda ili grupa proizvodab) dravna strukturna politika i politika regionalnog razvoja koja utjee na trgovinuc) ad hoc mjere ekonomske politike u svezi s bilancom plaanjad) razlike u poreznim sustavimae) razlike u sustavima socijalnog osiguranjaf) razlike u sustavima amortizacije

g) vanjske koristi od vladinih programa nabavke za obranu,h) ekonomija obujma uvjetovana dravnim nabavkama,i) promijene nacionalnih standarda, propisa i prakse,j) tarife u vanjskom transportu,k) luke pristojbe.

Kvantitativna ogranienja vanjske trgovine ogranienje u obliku koliine ili vrijednosti, tzv. izravno ogranienjeOblici kvantitativnih ogranienja:kvote (kontigenti),plafoni.

oblik su robnih reima, propisuje ih drava, razlikujemo:liberalizirani uvoz i izvoz,kontigent,doputenje.- ovisno o stupnju otvorenosti - neotvorenosti, udio kontigenata i doputenja u uk. uvozu i izvozu je manji - vei.

Kvota ili kontigent je apsolutna granica, izraena vrijednosno ili koliinski, do koje neka privreda moe uvoziti, odnosno izvoziti u odreenom razdoblju.Postoji vie kriterija za razvrstavanje kvota, meu kojima istiemo:s obzirom na smjer razmjene:uvozna kvota,izvozna kvota.S obzirom na opseg ogranienja:globalna ili nediskriminatorna kvota,selektivna ili diskriminatorna kvota.

3. s obzirom na broja zemalja i njihovu samostalnost u odreivanju kvota:- unilateralna ili autonomna kvota,- bilateralna i multilateralna kvota

Uvozna kvota je kvantitativno ogranienje uvoza.Izvozna kvota je kvantitativno ogranienje izvoza.Globalna ili nediskriminatorna kvota ograniavanje je ukupnog uvoza i izvoza na svjetskoj razini.ispunjenjem kvote, ograniava se uvoz tj. Izvoz

Selektivna ili diskriminatorna kvota je ona kvota koja se razlikuje po zemljama podrijetla ili odredita robe ili usluga.

Unilateralna ili autonomna kvota predstavlja jednostrano odreivanje kvote jedne zemlje prema drugoj zemlji.

Bilateralna i multilateralna kvota predstavljaju ugovorno odreivanje kvota izmeu dviju ili vie zemalja.Carinska kvota stavlja limit na uvoz odreene koliine ili vrijednosti neke robe uz danu carinsku stopu.- prijee li uvoz taj limit primjenjuje se druga, via carinska stopa.

Smatra se da postoji nekoliko razloga za uvoenje kvota:neelastinost strane ponude,sigurnost,administrativna prilagodljivost.Plafon je vrsta ogranienja uvoza odreenog proizvoda u sustavu bescarinske zatite EU; dok je uvezena koliina ispod te granice, sve odobrene prednosti ostat e na snazi bez ikakvih ogranienja. Meutim, od trenutak kada se koliina poklopi s plafonom, ulazne pristojbe se mogu ponovno uvesti.

Kvalitativna ogranienja- dravne mjere koje se odnose na kvalitet robe koja se uvozi (izvozi).Vrste kvalitativnih ogranienja:norme,pakiranje,oznaavanje,atesti,oznake o porijeklu robe.

Izvozni poticajiizvoznik svoj devizni prihod obraunava na jedan od dvaju moguih naina:ostvarene cijene za izvezene robe mnoe se deviznim teajem domae valute,ostvarene cijene za izvezene robe moe se deviznim teajem domae valute i dobivenoj vrijednosti dodaju se tzv. izvozni poticaji.Izvozni poticaji mogu biti dvojaki:poticaji obraunati u domaoj valuti,poticaji obraunati u inozemnoj valuti (devizni poticaji)

Devizni poticaji mogu biti dvojaki:Retencijska kvotaRetrocesijka kvotaRetencijska kvota predstavlja pravo izvoznika da neposredno zadri na svom deviznom raunu postotak deviznog priljeva, propisan zakonom.Retrocesijska kvota predstavlja dio deviznog priljeva kojeg izvozniku ustupa sredinji devizni fond ili ovlatena banka, nakon to je izvoznik izvrio stopostotnu obveznu cesiju deviza.

Izvozne premije imaju vie ciljeva meu kojima istiemo:prebroavanje protekcionistikim mjera zemalja uvoznica,kompenzaciju za relativno niu produktivnost rada zemlje izvoznice u odnosu na konkurentske zemlje,poticaj izvoza roba koje imaju vii stupanj prerade,osvajanje znaajnih trita,izvoz ad hoc trinih vikova,poveanje izvoza u one zemlje iz kojih se eli poveati uvoz kako bi se na vioj razini razmjene izvrila kompenzacija.

HVALA NA PANJI !!!