Sveučilište u Zagrebu Učiteljski iteljski-studij-s... · PDF file4.GODINA: MODUL HRVATSKI JEZIK: Književnost za mladež/Razlikovna gramatika** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu,

OP I S I PREDMETA - S I LABUS I

REDA PREDAVANJA UČ ITEL J SKOG FAKULTETA ZA AKADEMSKU GOD INU

2016 . /2017 .

UČ I TEL J SK I STUD I J ( S MODUL IMA) - PROGRAM903 - KOLEG I J I

SveučilišteuZagrebuUčiteljskifakultet

11

OP I S I PREDMETA - S I LABUS I

UČ ITEL J SK I STUD I J ( S MODUL IMA) - PROGRAM903 - KOLEG I J I

1 . G OD I N A : MODULHRVATSKIJEZIK:Povijesthrvatskogjezika,Jezičnoizražavanje,Dijalektologijahrvatskogajezika/ Dijalektologijahrvatskogajezika(Kajkavskonarječje)**-upisujustudentimodulaHJuČakovcu,Starijahrvatskaknjiževnost/Pregledhrvatskeknjiževnosti**-upisujustudentimodulaHJuČakovcu,MODULLIKOVNAKULTURA:Crtanje1,Crtanje2,MODULINFORMATIKA:Osnoveinformatike,Građaračunala1,MODULODGOJNEZNANOSTI:Cjeloživotnoobrazovanje,ZAJEDNIČKIPROGRAM:Općapedagogija,Školskapedagogija,Razvojnapsihologija1,Razvojnapsihologija2,Psihologijaučenjaipoučavanja,Matematika1,Matematika2,Geografija1,Geografija2,Hrvatskagramatika*-neupisujustudentimodulaHJ,Hrvatskipravopis*-neupisujustudentimodulaHJ,Hrvatskapovijest1,Hrvatskapovijest2,Prirodoslovlje1,Prirodoslovlje2,Prostorno-plastičkooblikovanje1,Kineziološkakultura1,Kineziološkakultura2,Stručno-pedagoškapraksa1.

2 . G O D I N A : MODULHRVATSKI JEZIK:Uvoduznanostoknjiževnosti;Novijahrvatskaknjiževnost/Čakavsko i štokavskonarječje** -upisujustudentimodulaHJuČakovcu;Komunikacijskagramatikahrvatskogjezika,Uvodusvjetskuknjiževnost,MODULLIKOVNAKULTURA:Slikanje1,Slikanje2,Teorijalikovnogoblikovanja1,Teorijalikovnogoblikovanja2,MODULINFORMATIKA:Građaračunala2,Informacijskisustavi,Računalnemreže,ZAJEDNIČKIPROGRAMIMODULODGOJNEZNANOSTI:Filozofijaodgoja1,Filozofijaodgoja2,Motivacijaisocijalniodnosiurazredu,Teorijenastaveiobrazovanja,Nastavnikurikulum,Povijestpedagogijeiškolstva,Hrvatskijezik*-neupisujustudentimodulaHJ,Uvodu informatiku* -neupisujustudentimodula informatika,Prirodoslovlje3,Prirodoslovlje4,Glazbenakultura1,Glazbenakultura2,Glazbenipraktikum1,Glazbenipraktikum2,Prostorno-plastičkooblikovanje2,Kineziologija,Stručno-pedagoškapraksa2,Kineziološkakultura3,Kineziološkakultura4.

3 . G O D I N A : MODULHRVATSKIJEZIK:Hrvatskistandardnijezik1,Hrvatskistandardnijezik2,Dječjaknjiževnost1,Dječjaknjiževnost2,MODULLIKOVNAKULTURA:Prostorno-plastičkooblikovanje3,Prostorno-plastičkooblikovanje4,Pismo1,Pismo2,Grafika1,Grafika2,MODULINFORMATIKA:Uvodubazepodataka,Naprednokorištenjeračunalaiinterneta,MODULODGOJNEZNANOSTI:Ranesocijalno-pedagoškeintervencije,ZAJEDNIČKI PROGRAM: Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju, Sociologija obrazovanja, Inkluzivna pedagogija, Engleski jezikučiteljskestruke1,Engleskijezikučiteljskestruke2,Njemačkijezikučiteljskestruke1,Njemačkijezikučiteljskestruke2,Svjetskadječjaknjiževnost*-neupisujustudentimodulaHJ,Hrvatskadječjaknjiževnost*-neupisujustudentimodulaHJ,Medijskakultura,Glazbenipraktikum3,Glazbenipraktikum4,Likovnakultura1*-neupisujustudentimodulaLK,Likovnakultura2*-neupisujustudentimodulaLK,Metodikaglazbenekulture1,Metodikalikovnekulture1,Kineziološkametodika1,Stručno-pedagoškapraksa3.

22

4 . G O D I N A : MODULHRVATSKIJEZIK:Književnostzamladež/Razlikovnagramatika**-upisujustudentimodulaHJuČakovcu,Dramskiodgoj,Multimediji u nastavi hrvatskog jezika, Klasičnimediji u nastavi hrvatskog jezika/Kajkavski usmenoknjiževni oblici** - upisujustudentimodulaHJuČakovcu,MODULLIKOVNAKULTURA:Vizualnekomunikacije1,Vizualnekomunikacije2,MODULINFORMATIKA:Programiranje,Programiranjeedukacijskihprogramskihpaketa,ZAJEDNIČKIPROGRAMIMODULODGOJNEZNANOSTI:Metodologijadruštvenihznanosti,Kvalitativneikvantitativnemetode1,Scenskakultura,Metodikahrvatskogajezika1,Metodikahrvatskogajezika2,Metodikamatematike1,Metodikamatematike2,Metodikaprirodeidruštva1,Metodikaprirodeidruštva2,Metodikaglazbenekulture2,Metodikaglazbenekulture3,Metodikalikovnekulture2,Metodikalikovnekulture3,Kineziološkametodika2,Kineziološkametodika3,Stručno-pedagoškapraksa4.

5 . G O D I N A : MODUL HRVATSKI JEZIK: Lutkarstvo/ Hrvatska kajkavska dječja književnost** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu,Govorništvo/Terenska istraživanjakajkavskihmjesnihgovora** -upisujustudentimodulaHJuČakovcu, Suvremenemetodičketeorije/Metodikakajkavskoganarječjaiknjiževnosti**-upisujustudentimodulaHJuČakovcu;MODULLIKOVNAKULTURA:Istraživanjedječjeglikovnogstvaralaštva1,Istraživanjedječjeglikovnogstvaralaštva2,MODULINFORMATIKA:Metodikainformatike1,Metodikainformatike2,MODULODGOJNEZNANOSTI:Školskisustavi,ZAJEDNIČKIPROGRAM:Školskipropisi idokumentacija,Metodikahrvatskoga jezika3,Metodikahrvatskoga jezika4,Metodikamatematike 3,Metodikamatematike 4,Metodika prirode i društva 3,Metodika prirode i društva 4, Interdisciplinarni pristupmedijima

33

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

Tablica 2. Opis predmeta

*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Ivo Nejašmić; doc. dr. sc. Zdenko Braičić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Geografija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1 P + 1 S

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140

1.5. Status predmeta obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

- razvijati sposobnost uočavanja i objašnjavanja prirodnih pojava i posljedica određenih položajem Zemlje u svemiru i Sunčevu sustavu;- ukazati na doprinos pojedinaca i znanosti u razvoju spoznaja o obliku Zemlje i predočavanja Zemljine površine;- ovladati orijentacijom u prostoru i razvijati vještinu određivanja glavnih strana svijeta pomoću nebeskih tijela i kompasa;- razvijati sposobnost čitanja i upotrebe različitih geografskih karata i grafičkih priloga u nastavnom procesu, znanosti i svakodnevnom životu;- razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza između građe Zemlje i pokreta litosfernih ploča;- razvijati sposobnost uočavanja, mišljenja i logičkog zaključivanja o povezanosti endogenih pokreta, eljefnih oblika i egzogenih procesa;- razvijati sposobnost integracije geografskih sadržaja sa nastavnim sadržajima iz drugih kolegija

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

- geografska znanja i vještine usvojene tijekom osnovnog i srednjoškolskog školovanja

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

- razvijenost geografskog mišljenja i samostalnog zaključivanja u svrhu shvaćanja i razumijevanja kompleksa geoprostora;- osposobljenost studente za primjenu usvojenih geografskih znanja i vještina u nastavi, te povezivanje stečenih znanja iz geografije sa znanjima iz drugih znanosti;

4



2

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- definirati geografiju i njezino mjesto u sustavu znanosti i općenito u društvu;- objasniti strukturu Sunčeva sustava, nabrojiti i definirati osnovna gibanja Zemlje, te objasniti uzroke, trajanje i posljedice gibanja za život na Zemlji;- pravilno "čitanje" geografske karte i uporaba kompasa u orijentaciji;- sposobnost orijentacije u prostoru i na geografskoj karti;- objasniti geološku prošlost Zemlje i evoluciju života na Zemlji;- analizirati građu Zemlje i sastav Zemljine kore;- razlikovati vrste stijena prema postanku i opisati procese njihova nastanka;- objasniti teoriju globalne tektonike ploča, te opisati i objasniti posljedice i uzroke pokreta litosfernih ploča;- definirati endogene i egzogene sile i procese i objasniti međuzavisnost njihova djelovanja;- definirati i prepoznati različite oblike reljefa na Zemlji

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

UVOD U GEOGRAFIJU:

1. Uvod u geografiju - definicija, razvoj, metode i podjela;PLANET ZEMLJA: 2. Položaj Zemlje u svemiru i Sunčevu sustavu; 3. Oblik, veličina i gibanja Zemlje; ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI:Orijentacija u prostoru, određivanje azimuta, određivanje geografskih koordinata, vrijeme i računanje vremena - u sklopu seminara;PREDOČAVANJE ZEMLJINE POVRŠINE:4. Razvitak predočavanje Zemljine površine;5. Geografska karta; 6. Kartografske projekcije i mjerilo;RELJEF I OSNOVNE GEOLOŠKE OSOBINE ZEMLJE:7. Reljef i građa Zemlje;8. Minerali i stijene;9. Geološka prošlost Zemlje;10. Endogeni procesi i reljef;11. Vulkani i potresi;12. Egzogeni procesi i reljef; padinski i fluvijalni procesi i oblici;13. Marinski, jezerski, glacijalni i periglacijalni procesi i oblici;14. Krš, krški procesi i oblici;15. Eolski, biogeni i antropogeni procesi i oblici

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave 0,2 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Aktivnost u nastavi (Ostalo upisati) 0,3

5



3

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Nejašmić, I . (1998) Osnove opće geografije, Educa, Zagreb

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Vresk M. (1997) Uvod u geografiju: razvoj, struktura, metodologija, Školska knjiga, Zagreb

Vujnović, V. (2005) Astronomija 1 – osnove astronomije i planetski sustav, Školska knjiga, Zagreb

Slukan-Altić, M. (2003) Povijesna kartografija : kartografski izvori u povijesnim znanostima, Meridijani, Samobor

Roglić, J. (2005) Uvod u geografsko poznavanje karata, Sabrana djela, knjiga III, Školska knjiga i Geografsko društvo Split, Zagreb

Herak, M. (1990) Geologija, Školska knjiga, Zagreb

6



4

Matas, M. (2009) Krš Hrvatske – geografski pregled i značenje, Geografsko društvo Split, Zagreb

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

- kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija prati se samovrednovanjem nastavnika, anketiranjem studenata i statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

7



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Ivo Nejašmić; doc. dr. sc. Zdenko Braičić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Geografija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


1 P + 1 S



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


- razvijanje sposobnost analize geografskih karata, grafičkih priloga i statističkih podataka;- razvijanje ekološke svijest i kritičkog mišljenja o utjecaju čovjeka na okoliš;- isticanje značenje vode i Sunčeva zračenja za život na Zemlji;; razvijanje sposobnosti razumijevanja pojava u atmosferi i njihov utjecaj na svakodnevni život;- razvijanje navike i sposobnosti korelacije sadržaja iz geografije sa sadržajima drugih kolegija (fizike, kemije, bilogije i dr.) ;- proučavanje i razumijevanje transformacije prostora i različitih oblika naseljenosti;- upoznavanje i razumijevanje različitih procesa u prostoru kao što su migracija, starenje, urbanizacija, deruralizacija, deagrarizacija, litoralizacija, globalizacija i dr.;- razvijanje komunukacijskih i prezentacijskih vještina


- odslušan kolegij Geografija 1


- osposobljenost studenata za uspješnu primjenu geografskih znanja i vještina u nastavi (geografski sadržaji čine veliki dio nastavnog programa predmeta "priroda i društvo" od 1.- 4. razreda osnovne škole);- spoznaja o značenju geografije u objašnjavanju zakonitosti u prostornim odnosima i važnosti geografskog obrazovanja za opću kulturu pojedinca

8



2


- definirati osnovne pojmove vezane za svjetsko more i vode na kopnu;- poznavati svojstva i gibanja mora, te objasniti uzroke pojedinih gibanja;- poznavati i povezati klimatske modifikatore i klimatske elemente;- klasificirati tla i povezati ih s biljnim zajednicama na Zemlji;- analizirati razmještaj, dinamiku i strukture stanovništva, te izračunati i analizirati odrednice prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva;- objasniti geografske procese te njihove međusobne veze koje uvjetuju izgled prostora;- definirati osnovne pojmove vezane za gospodarske aktivnosti;- sposobnost interpretacije različitih tematskih karata, grafičkih priloga i statističkih podataka;- stečena vještine razumijevanja i objašnjavanja geografskih procesa na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini


VODA NA ZEMLJI:1. Svjetsko more - podjela i svojstva; 2.Gibanja mora i život u moru; 3. Vode na kopnu; VRIJEME I KLIMA: 4. Klimatski elementi i modifikatori; 5. Temperatura i tlak zraka; 6. Vjetar i zračne mase; 7. Padaline i cirkulacija zraka; 8. Klasifikacija klima; TLO I BILJNE ZAJEDNICE: 9. Nastanak, vrste i raspored tla;10. Tipovi i raspored biljnih zajednica na Zemlji; STANOVNIŠTVO, NASELJA I GOSPODARSTVO: 11. Razmještaj i gustoća stanovništva, teorije o stanovništvu;12. Ukupno kretanje stanovništva - prirodno kretanje i migracija; 13. Sastav stanovništva i populacijske politike;14. Seoska i gradska naselja;15. Gospodarstvo




2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 0,1 Istraživanje - Praktični rad

Eksperimentalni rad - Referat - Aktivnosti u nastavu (Ostalo upisati) 0,2

Esej - Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,7 Usmeni ispit 0,7 (Ostalo upisati)

9



3






medija

Nejašmić, I . (1998) Osnove opće geografije, Educa, Zagreb 10 WEB UF


Riđanović, J. (2002) Geografija mora, Hrvatski zemljopis - Naklada dr. Feletar, Zagreb

Riđanović, J. (1993) Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb

Šegota, T., Filipčić, A. (1996) Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb

Filipčić, A. (1996) Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis, Zagreb

Nejašmić, I. (2005) Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb

Wertheimer-Baletić, A. (1999) Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb

Vresk, M. (2002) Grad i urbanizacija, Školska knjiga, Zagreb

2.13. Načini praćenja kvalitete koji - kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija prati se samovrednovanjem nastavnika, anketiranjem studenata i statističkom analizom

10



4

osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade


11



1




1.1. Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Đuro Blažeka

doc.dr.sc. Lidija Cvikić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Hrvatska gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

Marija Bošnjak (Zagreb), Jelena Cvitanušić Tvico (Zagreb), dr. sc. Ines Virč (Čakovec), Vendi Franc (Petrinja)

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta ovladati fonološkom, morfološkom i sintaktičkom normom hrvatskoga standardnoga jezika


Uspješno završeno srednjoškolsko obrazovanje kao i prijelaz upisnoga praga.


Zajedno s kolegijem Hrvatski pravopis čini cjelinu koja pruža temeljna znanja iz svih područja koja su potrebna za kvalitetno ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom, što je od velikog značaja u učiteljskom pozivu.


usvojiti temeljna znanja iz fonologije hrvatskog standardnog jezika

usvojiti temeljna znanja iz morfologije hrvatskog standardnog jezika

12



2

usvojiti temeljna znanja iz sintakse hrvatskog standardnog jezika

usvojiti temeljna znanja iz naglasne norme hrvatskog standardnog jezika

opisivati vrste riječi i njihove kategorije unutar granica diskursa, odnosno teksta

promatrati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu, a sintaktičke pojave proučavati unutar granica diskursa, odnosno teksta


1. Temeljni pojmovi: jezik i govor, jezikoslovlje, gramatika, jezične razine, lingvističke discipline. Komunikacija. Jezične uloge.

2. Jedinice manje od riječi: morfem, alomorf, fonem, alofon. Glas, slovo, fon, fonem, grafem. Naglasak u hrvatskome jeziku.

3. Riječ – određenja. Podjele riječi. Vrste riječi. Imenske gramatičke kategorije: rod, broj, padež.

4. Imenice. Pridjevi. Zamjenice. Brojevi. Sintaksa padeža.

5. Glagoli. Glagolske kategorije: lice, vrijeme, vid, način, prijelaznost.

6. Glagolski oblici. Sintaksa glagolskih oblika.

7. Prilozi. Prijedlozi. Uzvici. Čestice

8. Jedinice veće od riječi. Veze među riječima. Sintagma.

9. Rečenica. Gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo rečenice. Red riječi u rečenici.

10. Subjekt. Predikat. Objekt.

11. Priložna oznaka. Atribut. Apozicija. Predikatni proširak.

12. Nezavisno složene rečenice. Veznici. Konektori.

13. Zavisno složene rečenice 1.

14. Zavisno složene rečenice 2.

13



3

15. Usustavljivanje gradiva.




2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju, predaja zadaća i seminarskih radova


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje

Seminarski rad iz zadane literature

Prezentacija zadane teme u seminaru

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka

Samostalno učenje i priprema za ispit


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)




Pohađanje nastave (25 %)

Seminarski rad (25 %)

14



4

Kolokvij (25 %)

Usmeni ispit (25 %)




medija

Barić, E. i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 4

Silić, J. i Pranjković, I. (2007). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

1

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.

1

Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika (2015) Zagreb: Školska knjiga 2

Traski, R. L. (2005). Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga


Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013) Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.

Silić, J., (1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.

Silić, J., (2006). Funkcionalna stilistika hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Opačić, N. (2009). Reci mi to kratko i jasno (hrvatski za normalne ljude). Zagreb: Novi liber.

Težak, S., Babić, S., (2000). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Babić, S., (1990). Hrvatska jezikoslovna čitanka. Zagreb: Globus.

Težak, S., (1991). Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školska knjiga.

15



5

Glovacki-Bernardi, Z., i dr. (2001). Uvod u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.

Jelaska, Z. (2004). Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Marković, I. (2011). Uvod u morfologiju. Zagreb: Disput.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


16



1





Prof. dr. sc. Đuro Blažeka

Izv. prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić

Doc. dr. sc. Lidija Cvikić

1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Hrvatski pravopis 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

Dr. sc. Vendi Franc (Petrinja)

Ines Virč, prof. (Čakovec) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+15




1. razina, 5 %

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je produbiti pravopisna znanja i poboljšati jezičnu kompetenciju.


2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Ovladavanje pravopisnom normom temelj je jezične kulture i kao takvo iznimno važno u učiteljskome

17



2

pozivu.

Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu s gramatičko-pravopisnom i leksičkom normom hrvatskoga jezika te primjena temeljnih lingvističkih znanja, tekstne lingvistike i pragmalingvistike u razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih djelatnosti.

Sposobnost poticanja jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku i razvijanje lingvističke i komunikacijske kompetencije.

Osposobljenost za samostalno planiranje, primjenu i vrednovanje programa početnoga učenja hrvatskoga jezika.

Sposobnost obrade informacija iz stručne i znanstvene literature i provedbe stručnih i znanstvenih istraživanja u jezično-komunikacijskome, književno-teorijskom, metodičkom, scenskom i medijskom području ranoga obrazovanja.


Dublje razumijevanje pravopisne norme.

Osposobljenost za uklanjanje pravopisnih nesigurnosti kod studenata koje nisu otklonjene u dosadašnjem obrazovanju.

Kritičko upoznavanje sa suvremenim pravopisnim dvojbama.

Sposobnost lektorskoga i korektorskoga zahvata u tekst.

Osposobljenost za služenje računalnim pravopisom.

Osposobljenost za izradu testova provjere poznavanja pravopisne norme.

18



3


PREDAVANJA I SEMINARI

Pismo, odnos grafema i fonema, odnos pravopisa prema drugim razinama jezika

Povijesni pregled hrvatskih pravopisa

Afrikate č i ć

Afrikate dž i đ

Alternacija ije/je/e/i

Glas h, glas j

Jednačenje glasova

Veliko i malo početno slovo

Razlike u pisanju velikoga i maloga početnog slova

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje (imenice, pridjevi, zamjenice, brojevne riječi, glagoli)

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje (prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice)

Pisanje riječi iz stranih jezika

Pisanje oblika i posvojnih pridjeva od općih riječi i imena

Kraćenje riječi (kratice i pokrete)

Kraćenje riječi (inicijali i oznake)

Pravopisni znakovi (bjelina, točka, upitnik, uskličnik, upitnik s uskličnikom, uskličnik s upitnikom, točka sa zarezom, dvotočka, trotočka zagrede, desna zagrada, spojnica, crtica, kosa crta, navodnici,

19



4

polunavodnici, izostavnik, ostali znakovi)

Pravopisni znakovi (zarez)

Bibliografske jedinice

Navođenje u tekstu

Korektorski znakovi

Način služenja pravopisnim rječnikom

Pregled najčešćih pravopisnih odstupanja i nedoumica

Služenje računalnim pravopisom




2.7. Komentari:



Seminarski rad iz zadane literature




20



5


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5



Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 25 %

Seminarski rad 25 %

Praktični rad 25 %

Pismeni ispit 25 %




medija

Hrvatski pravopis (2013.) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/.

Barić, Eugenija i dr. (32003. i dr. izdanja) Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara (2013.) Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.

21



6


Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2005.) Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Rosandić, Dragutin (1990.) Pismene vježbe. Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2006.) Hrvatski govorili!. Zagreb: Školska knjiga.

Težak, Stjepko (1991.) Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školske novine. (izbor pravopisnih tema)

Jezik na križu / Križ na jeziku (2005.) Svezak 1. Rasprava o pravopisnim pravilima. Biblioteka Vijenac. Zagreb: Matica hrvatska.

Opačić, Nives (2006.) Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)

Opačić, Nives (2007.) Hrvatski jezični putokazi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)

Opačić, Nives (2009.) Reci mi to kratko i jasno. Zagreb: Novi liber. (izbor pravopisnih tema)

Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan (41996. i 72003.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Babić, Stjepan; Ham, Sanda; Moguš, Milan (2005.) Hrvatski školski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Badurina, Lada; Marković, Ivan; Mićanović, Krešimir (2007.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih U skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe

22



7

kompetencija predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


23



1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Marko Badrić, mr.sc. Snježana Mraković, dr.sc. Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici

Igor Bokor, dr.sc.Marijana Hraski, Srna Jenko-Miholić, dr.sc. Mateja Kunješić, dr. sc. Marija Lorger, dr.sc. Ivana Nikolić, Igor Rožić, Sanja Žuljević


0+30+0




0

2. OPIS PREDMETA


Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.


Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 1. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.


Usvajanje motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.

24



2


Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.

Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.

Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.

Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.


Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture

Osnove atletike – hodanja i trčanja

Sportske igre – odbojka

Badminton i stolni tenis

Društveni plesovi

Narodni plesovi

Aerobika – osnovno

Fitness programi 1

Osnovni elementi sportske gimnastike

Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike – lopta i vijača

Osnove borilačkih sportova

Elementarne igre 1

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

25



3

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje




Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)




Pohađanje nastave 50%

Praktični rad 50%




medija

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga.

10

Findak,V., Prskalo, I., i Babin, J. (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

10

26



4





Nema ispita.

27



1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Marko Badrić, mr.sc. Snježana Mraković, dr.sc. Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici

Igor Bokor, dr.sc.Marijana Hraski, Srna Jenko-Miholić, dr.sc. Mateja Kunješić, dr. sc. Marija Lorger, dr.sc. Ivana Nikolić, Igor Rožić, Sanja Žuljević


0+30+0




0

2. OPIS PREDMETA


Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.


Odslušan kolegij Kineziološka kultura 1 uvjet je za slušanje kolegija Kineziološka kultura 2.


Usvajanje motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.

28



2


Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.







Osnove atletike – skokovi i bacanja

Sportske igre – košarka


Društveni plesovi

Narodni plesovi

Aerobika, vježbe istezanja

Fitness programi 2


Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike - obruč


Elementarne igre 2


29



3












Praktični rad 50%




medija

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga.

10

Findak,V., Prskalo, I., i Babin, J. (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

10

30



4





Nema ispita.

31



1


*Dokumentjepotrebnokopiratizasvakipredloženipredmet



Izv. prof. dr. sc. Predrag Vuković

Doc. dr. sc. Goran Trupčević

doc. dr. sc. Tin Perkov

1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Matematika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

Mr. sc. Marija Juričić Devčić, viši predavač

Maja Katarina Tomić


2+0+2+0




2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese, te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze. Biti osposobljen za samostalno i timsko rješavanje matematičkih problema te primjenu matematike u svakodnevnom životu.


Temeljna znanja iz elementarne matematike i matematičke analize obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja.


Razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima. Biti osposobljen za prostorno mišljenje te logičko zaključivanje.

32



2

Primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na višim razinama studija.


1. Objasniti i reporoducirati korektni formalni dokaz matematičke indukcije primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku

2. Primijeniti razmjere i omjere u određenim problemima svakodnevnog života

3. Objasniti postupak smještavanja racionalnih i iracionalnih brojeva na brojevni pravac.

4. Primijeniti svojstva funkcija u analizi grafova realnih funkcija realne varijable

5. Koristiti matematičku literaturu različitih izvora i sustav za e-učenje uvažavajući specifičnosti matematike kao struke.


1. STRUKTURA MATEMATIKE Matematički pojam. Definicija. Aksiom. Teorem. Vrste dokaza. (2+2)

2. SKUPOVI Podskup. Unija skupova. Presjek i razlika skupova. Komplement skupa. (2+2)

3. SKUPOVI N i Z Svojstva skupova N i Z. Prosti brojevi. Djeljivost prirodnih brojeva. (2+2)

4. Brojevni sustavi. Dijeljenje s ostatkom. Cijeli brojevi. Računske operacije s cijelim brojevima. (2+2)

5. SKUPOVI Q i I Računanje s razlomcima. Iracionalni brojevi. Računske operacije u skupu I. Smještavanje racionalnih i

iracionalnih brojeva na brojevni pravac. (2+2)

6. Geometrijski i algebarski pristup skupu R. Ispitivanje iracionalnosti realnih brojeva.

Aproksimacije nekih iracionalnih brojeva. (2+2)

7. OMJERI, RAZMJERI, PROPORCIONALNOST Direktno i obrnuto proporcionalne veličine. Pravilo trojno.

Produženi razmjer. Postotni račun. (2+2)

8. SKUP C Kompleksni brojevi kao uređeni parovi. Realni kompleksni brojevi. Imaginarna jedinica.

Standardni oblik kompleksnog broja. (2+2)

33



3

9. Računske operacije u skupu C. Kompleksna ravnina. Modul kompleksnog broja. Kompleksne jednadžbe. (2+2)

10. RELACIJE. FUNKCIJE (općenito) Kartezijev produkt skupova. Relacije. Pojam funkcije.

Načini zadavanja funkcije. Graf funkcije. (2+2)

11. Neki pojmovi vezani uz funkcije Parnost funkcije. Ograničenost funkcije. Nultočke funkcije. Rast i pad funkcije.

Slika funkcije. Surjekcija. Injekcija. Bijekcija. (2+2)

12. LINEARNA FUNKCIJA Graf linearne funkcije. Primjena linearnih jednadžbi. (2+2)

13. KVADRATNA FUNKCIJA Graf kvadratne funkcije. Najmanja i najveća vrijednost kvadratne funkcije.

Kvadratna jednadžba. (2+2)

14. POTENCIJE. POLINOMI Pojam potencije. Osnovna pravila vezana uz potencije. Pojam polinoma.

Računske operacije s polinomima. Djeljivost polinoma. Nultočke polinoma. (2+2)

15. EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA Graf i neka svojstva ekponencijalne funkcije. Eksponencijalne jednadžbe. (2+2)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanjima i seminarima). Redovito učenje. Sudjelovanje u kontinuiranim provjerama znanja (kolokvijima). Rješavanje kratkih provjera u sustavu za e-učenje.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad

34



4

u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat Kratke provjere 0,5


Kolokviji 1,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Provjera znanja studenta provodi se kroz više aktivnosti:

1. Kolokviji (70 bodova) – 2 kolokvija tijekom semestra (svaki po 35 bodova) 2. Aktivnost na nastavi (15 bodova) - 5 bodova za dolaske na predavanja i seminare i 10 bodova za aktivno sudjelovanje

na nastavi i rješavanje zadataka pomoću matematičkih alata na računalu. 3. Kratke provjere (15 bodova) – 3 kratkih provjera tijekom semestra (svaka po 5 boda)

Za ispunjavanje uvjeta za pristup ispitu (potpis iz predmeta) treba skupiti najmanje 20 bodova. Za ocjenu iz predmeta student treba skupiti najmanje 50 bodova. Studentima koji su ostvarili uvjet na ocjenu, ocjena se određuje prema broju skupljenih bodova: Bodovi Ocjena 91 - 100 5 76 - 90 4 61 - 75 3 50 - 60 2 <50 1




medija

F. Ćurić, S. Mintaković, Matematika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 5

Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole 5

35



5


B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,II Tehnička knjiga, Zagreb, 1992.


Na početku nastave provjerit će se znanje studenata koje je preduvjet za savladavanje ovog predmeta te dati upute koje će omogućiti studentima praćenje nastave. Redovito će se pratiti stečena znanja studenata na kolegiju kroz uključivanje studenata u nastavu te vrednovanje kolokvija. Zadatak studenata je napisati seminarski rad na zadanu temu, koja uključuje korištenje stručne literature te interneta. Studenti će na kraju semestra vrednovati metode i literaturu za kolokvije te komentirati prikladnost sadržaja kolegija. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.


36

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i jednad integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija


1


*Dokumentjepotrebnokopiratizasvakipredloženipredmet



Izv. prof. dr. sc. Predrag Vuković

Doc. dr. sc. Goran Trupčević

doc. dr. sc. Tin Perkov


1.2. Naziv predmeta Matematika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

Mr. sc. Marija Juričić Devčić, viši predavač

Maja Katarina Tomić


2+0+2+0




2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese, te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze. Biti osposobljen za samostalno i timsko rješavanje matematičkih problema te primjenu matematike u svakodnevnom životu.


Položeni ispit iz kolegija Matematika 1 nije uvjet za upis, ali je za polaganje ovog kolegija.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim

37



2

postignućima. Biti osposobljen za prostorno mišljenje te logičko zaključivanje.

Primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na višim razinama studija.


Primijeniti svojstva logaritamske funkcije u rješavanju logaritamskih jednadžbi.

Primjeniti znanja o kompoziciji funkcija prilikom određivanja domene i slike funkcije.

Usporediti različite izometrije i odabrati odgovarajuću metodu u rješavanju konkretnog problema iz geometrije.

Koristiti matematičku literaturu različitih izvora i sustav za e-učenje uvažavajući specifičnosti matematike kao struke.


1. INVERZNA FUNKCIJA Definiranje i određivanje inverzne funkcije. Funkcija drugi korijen. (2+2)

2. Logaritamska funkcija. Logaritamske jednadžbe. (2+2)

3. KOMPOZICIJA FUNKCIJA Definiranje i određivanje kompozicije funkcija. (2+2)

4. Određivanje domene i slike funkcije. (2+2)

5. IZOMETRIJE Translacija Rješavanje zadataka metodom translacije. (2+2)

6. Rotacija Rješavanje zadataka metodom rotacije. (2+2)

7. Osna i centralna simetrija Rješavanje zadataka metodom osne i centralne simetrije. (2+2)

8. TROKUT Vrste trokuta. Zbroj kutova trokuta. Odnosi stranica i kutova trokuta. Nejednakost trokuta. (2+2)

9. Sukladnost i slićnost. Pitagorin poučak. Četiri karakteristične točke trokuta. (2+2)

10. ČETVEROKUT Zbroj kutova četverokuta. Vrste četverokuta. (2+2)

11. MNOGOKUT Zbroj kutova konveksnog mnogokuta. Broj dijagonala konveksnog mnogokuta.

Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta. (2+2)

38



3

12. KRUG I KRUŽNICA Dijelovi kruga i kružnice. Opseg kruga. Duljina kružnog luka.

Tetivni i tangencijalni četverokut. (2+2)

13. UGLATA I OBLA TIJELA Prizma. Piramida. (2+2)

14. Valjak. Stožac. (2+2)

15. Kugla. Rotacijska tijela. (2+2)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanjima i seminarima). Redovito učenje. Sudjelovanje u kontinuiranim provjerama znanja (kolokvijima). Rješavanje kratkih provjera u sustavu za e-učenje.



Eksperimentalni rad Referat Kratke provjere 0,5





Provjera znanja studenta provodi se kroz više aktivnosti:

1. Kolokviji (70 bodova) – 2 kolokvija tijekom semestra (svaki po 35 bodova) 2. Aktivnost na nastavi (15 bodova) - 5 bodova za dolaske na predavanja i seminare i 10 bodova za aktivno sudjelovanje

na nastavi i rješavanje zadataka pomoću matematičkih alata na računalu.

39



4

3. Kratke provjere (15 bodova) – 3 kratkih provjera tijekom semestra (svaka po 5 boda) Za ispunjavanje uvjeta za pristup ispitu (potpis iz predmeta) treba skupiti najmanje 20 bodova. Za ocjenu iz predmeta student treba skupiti najmanje 50 bodova. Studentima koji su ostvarili uvjet na ocjenu, ocjena se određuje prema broju skupljenih bodova: Bodovi Ocjena 91 - 100 5 76 - 90 4 61 - 75 3 50 - 60 2 <50 1




medija

F. Ćurić, S. Mintaković, Matematika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 5

Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole 5


B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,II Tehnička knjiga, Zagreb, 1992.


Na početku nastave provjerit će se znanje studenata koje je preduvjet za savladavanje ovog predmeta te dati upute koje će omogućiti studentima praćenje nastave. Redovito će se pratiti stečena znanja studenata na kolegiju kroz uključivanje studenata u nastavu te vrednovanje kolokvija. Zadatak studenata je napisati seminarski rad na zadanu temu, koja uključuje korištenje

40



5

stručne literature te interneta. Studenti će na kraju semestra vrednovati metode i literaturu za kolokvije te komentirati prikladnost sadržaja kolegija. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.


41



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vlatka Domović 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Maja Drvodelić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 150


1. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Razumijevanje i ispravno korištenje osnovnih pojmova/termina pedagogije koji su referentni okvir za sporazumijevanje u učiteljskoj profesiji

Razumijevanje osnovnih pedagoških pravaca te povijesnog razvoja teorijskih koncepata odgoja koji su utjecali na praktični rad u obrazovanju

Razumijevanje osnovnih metodoloških paradigmi koje se ishodište za istraživanje pedagoških fenomena

Sposobnost primjene teorijskih koncepata u analiziranju prakse u školi


Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.


Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:

42



2

- razumijevanje i sposobnost primjene pedagoških teorija u analizi odgojno-obrazovne prakse

- kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa

- razumijevanje potrebe za djelovanjem u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika

- razvoj suradničkoga i timskog rada;

- upoznavanje s temeljnim paradigmama znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;


Studenti će moći:

- definirati temeljne pedagoške pojmove - odgoj, obrazovanje, izobrazba, naobrazba, socijalizacija, edukacija, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje, itd.

- analizirati i usporediti različite pristupe definiranju temeljnih pojmova

- opisati i objasniti razlike između različitih pravaca znanosti o odgoju

- opisati i objasniti različite metode istraživanja pedagoških fenomena

- razumjeti primjenu obrazovnih teorija u školskoj praksi


Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata

Temeljni pojmovi - odgoj, obrazovanje, naobrazba, izobrazba, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje

Koncept znanosti. Pedagogija kao znanost. Podrijetlo (etimologija) naziva. Odnos pedagoške teorije i prakse odgoja.

Predmet pedagogije. Objektivistički i subjektivistički pristup predmetu. Zadaci pedagogije.

Metodološke paradigme - kvantitativna paradigma, kvalitativna paradigma.

43



3

Metode istraživanja - empirijske metode, kvalitativne metode.

Značajni pedagozi kroz povijest. Najpoznatiji hrvatski pedagozi.

Odnos pedagogije i drugih znanosti. Sustav pedagogijskih disciplina.

Koncepcija i odrednice cjeloživotnog obrazovanja. Kriza tradicionalne škole i njeni uzroci.

Glavne odrednice cjeloživotnog obrazovanja - obrazovne implikacije gospodarskih promjena, odgojno - obrazovne implikacije socijalnih promjena, odgojno - obrazovne implikacije kulturnih promjena.

Školski sustav.

Napomene:

Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.

Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,7 Istraživanje 0,7 Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,7


44



4




Vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare

Ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi i pismeni rad)

Analizira se i ocjenjuje portfolio

Pismeni ispit na kraju semestra.


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici


medija

Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja)

Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)

Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)


Konig, E. i Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.

Hall, K. , Murphy, P. and Soler, J. (2008). Pedagogy and practice. London: SAGE.

Loughran, J. (2006). Developing a Pedagogy of Teacher Education. London: Routledge.

45



5

Giesecke, H. (2003). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

Radovi iz časopisa:

Odgojne znanosti

Napredak

Metodika

Društvena istraživanja


Povratne informacije od studenata (anketa o zadovoljstvu kolegijem i procjena kvalitete rada nastavnika)

Samoprocjena studenata


46



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Darinka Kiš-Novak

Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





3

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa prirodoslovne znanosti putem koji su otkrivani.

Stjecanje znanja i razumijevanje podrijetla života i distinkcije neživog od živog.

Spoznavanje složenosti bioloških sustava.

Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.

Prihvaćanje prirode biološke informacije.

Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.

Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja

47



2


Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa.


Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


1. Definirati značaj prirodoslovlja u suodnosu znanosti, tehnologije, društva i okoliša.

2. Objasniti kako se uporabom znanstvene metode otkriva struktura i funkcija živih bića.

3. Formulirati temeljna obilježja života.

4. Razlučiti makromolekule koje grade stanicu.

4. Diferencirati dvije glavne vrste stanica.

5. Vrednovati različite načine dobivanja energije u stanici.

6. Povezati vrste stanične diobe sa životnim ciklusom.

6. Razviti vlastiti pozitivan stav prema prirodoslovlju koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.


1.Temeljna obilježja života

2.Povijest života na Zemlji

3.Biološka klasifikacija i evolucija

4.Male molekule

5.Svojstva vode

6. Makromolekule

7. Stanica – temeljna jedinica života

48



3

8. Dvije glavne vrste stanica

9. Struktura i funkcija organela

10. Stanična membrana

11. Mijena tvari i energije u stanici

12.Dobivanje energije u stanici

13. Fotosinteza

14. Komunikacija među stanicama

15. Stanični ciklus i reprodukcija




2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad Referat e-portfolio (Ostalo upisati) 1


Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)


49



4


Aktivno sudjelovanje na nastavi - 1 ECTS (33,3%)

E-portfolio - 1 (33,3%)

Završni usmeni ispit - 1 (33,3%)


Naslov Broj



medija

Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10

Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle


Alberts B, Bray D., Hopkin, Johnson, Lewis J, Raff M, Roberts (2009) Essential cell biology, Garland publishing

Audesirk T, Audesirk G, Byers BE (2009) Life on Earth, Pearson Education

Cordingley, Michael G. (2017) Viruses: Agents of Evolutionary Invention, Harvard University Press

Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori

Futuyuma D (2009) Evolution, Sinauer Associates Inc.

Hawking S (2009) Teorija svega, V.B.Z.

Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis

50



5

Twist C, Wood AJ (2009) Charles Darwin i njegova pustolovina, Planetopija




Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.

51



1




1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 1


1.3. Suradnici

Darinka Kiš-Novak

Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+15+15




3 (15%)

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa prijenosa genetske informacije.

Stjecanje znanja i razumijevanje utjecaja interakcije genotipa, okoliša i biotehnologija na ljudsko zdravlje.

Razumijevanje utjecaja genetičkog inženjerstva i imunologije na rješavanje zdravstvenih problema.

Razumijevanje temeljnih principa prijenosa zaraznih bolesti.



Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 1.

52



2




1. Definirati odnos između gena, DNA i kromosoma

2. Objasniti djelovanje imunološkog sustava

3. Formulirati zakone naslijeđivanja

4. Razlučiti različite oblike naslijeđivanja

5. Diferencirati uloge različitih nukleinskih kiselina

6. Vrednovati različite oblike profilakse zaraznih bolesti

7. Razviti vlastiti pozitivan stav prema znanstvenim spoznajama te kritičan stav prema primjeni znanstvenih postignuća.


1. Mendelovi pokusi i zakoni naslijeđivanja

2. Interakcije gena

3. Citoplazmatsko naslijeđe

4. Uloga nukleinskih kiselina u naslijeđivanju

5. Genetika virusa i prokariota

6. Ekspresija gena eukariota

7. Diferencijalna ekspresija gena u razvitku

8. Biotehnologija i rekombinantna DNK

9. Projekt ljudski genom

53



3

10. Uzroci i uzročnici bolesti

11. Uvjeti nastanka zaraznih bolesti

12. Imunološki sustav

13. Načela profilakse zaraznih bolesti

14. Projekt ljudski mikrobiom




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.

Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.



Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 1





Aktivno sudjelovanje na nastavi - 1 ECTS (33,3%)

Digitalni portfolio - 1 (33,3%)

54



4

Završni usmeni ispit - 1 (33,3%)


Naslov Broj



medija


Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 2, http://2co.ufzg.hr/ moodle



Clark DP, Pazdernik N (2009) Biotechnology, Academic Press

Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori

Greenwell P, McCulley M (2007) Molecular therapeutics, Wiley Blackwell

Lewin B (2007) Genes IX, Jones and Bartlett Publishers

Murphy K, Travers P, Walport, M (2008) Janeway's immunobiology, Garland Science

Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis

Yarus M (2011) Life from an RNA world, Harvard University Press

55



5




Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.

56



1





izv.prof.mr.art. Ljubomir Levačić

izv.prof.art. Stjepko Rupčić

doc.art. Luka Petrač


1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici doc.art. Damir Brčić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1-0-2


Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij 903 i 835 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 70


-

2. OPIS PREDMETA


a) proširiti spoznaje o odnosu volumena i prostora

b) razvijati istančaniju vizualnu percepciju

c) poticati istančanije oblikovno mišljenje

d) poticati stvaralačka istraživanja prostorno plastičkih medija

e) razvijati svijest o obliku i kritičnosti spram njegovih nelikovnih komponenti(kiču)

57



2

f) upoznati studente s tehnikama trodimenzionalnog oblikovanja

g) osmisliti funkcionalne sadržaje za izvođenje praktičnih prostorno plastičkih rješenja



- istančanije izražavanje u području prostorno plastičkih medija poradi unapređivanja nastave u primarnom odgoju i obrazovanju

-bogaćenje doživljajne i estetske osjetljivosti

-ovladavanje estetskim i strukturnim principima potrebnim za izradu 2D i 3D vizualnih prezentacija

-razlikovanje estetski i kreativno vrijednih prostorno plastičkih rješenja od kića i stereotipnih vizualnih obrazaca

- preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja

- razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka likovno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja


-razumijevanje područja prostornog oblikovanja koje pretpostavlja likovno oblikovanje vizualnih informacija

-usvajanje tehnika dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog oblikovanja vizualne građe

-senzibiliziranje za funkcionalne sadržaje izvedenih praktičnih prostorno plastičkih rješenja

-razumijevanje opažajnih elemenata i vizualnih struktura

-osposobljenost i motiviranost za samostalni stvaralački praktični rad

-ovladavanje principima vizualne komunikacije


Teme predavanja: 1.Formalno zajedništvo medija vizualnih komunikacija 2.Razvoj percepcije, osjetilna spoznaja

58



3

3.Diferencijacija osjeta vida Temeljni problemi vizualne percepcije 4.Specifičnosti dječje vizualne percepcije 5.Boja kao obojenost i kao znak 6.Boja u sustavu vizualnih komunikacija 7.Temeljni tipovi organizacije vizualnih elemenata 8.Integrirana nastava 9.Medijske i tehničke različitosti 10.Komunikacijski proces: prenošenje informacija 11.Osnove tipografije, naslovi i međunaslovi, broj riječi u retku, razmaci između riječi, isključivanje, rubne bjeline, razmak 12.između stupaca, tipografski stil, raščlanjivanje teksta i slike 13.Razlikovanje stupnjeva vizualne čitkosti 14.Etnografija, kulturološke obrtničke tradicije 15.Dizajn, oblik i funkcija

Teme seminara:

1.Istraživanja prostora, oblika i medija

2.Vidno opažanje prostornih pojava, horizontalno, vertikalno – usmjerenje

3.Kretanje kao činitelj mijenjanja izgleda (kretanje pogleda i kretanje objekata)

4.Istraživanja površina, oblika i boja materijala

5.Diferencijacija osjeta vida, opipa: razlika, stupnjevanje, variranje

6.Diferencijacija materijala

7.Kontrasti: tektoničko – atektoničko, stabilno – labilno, (simetrija – asimetrija)

8.Istraživanja procesa i radnih operacija u obradi materijala

9.Istraživanja prema oblikovnom načelu humaniziranog prostora Teme okoliša, okolišne krize

10.Ekološka proizvodnja, recikliranje, primjerena zaštita okoliša.

59



4

Teme samostalnih istraživačkih projekata izvan nastave:

1.Istraživanja prostora, materijala, oblika i medija,problematiziranje informacija o različitim vizualnim, prostornim, fizikalnim, kemijskim, biologijskim itd. pojavama i procesima.

2.Istraživanja odabranog programskog sadržaja u njegovoj izuzetnosti i u specifičnostima medijskog, oblikovnog, tehničkog i kontekstualnog govora

3.Izvedba samostalnog (interdisciplinarnog) istraživačkog projekta, kritička analiza, medijska sinteza

4.Obrada izabranog (integriranog) sadržaja istraživanja

5.Priprema i provedba samostalnog istraživačkog projekta u području dizajna

6.Vizualna prezentacija projekta




2.7. Komentari:


1. Redovito pohađanje predavanja i seminara, 45 sati 2. Izraditi 3 seminarska rada uz vizualnu prezentaciju, 3 x 15 = 60 sati 3. Samostalni istraživački projekt izvan nastave, vizualna prezentacija, 27 sati 4. 2 pisana izvješća: jedno o praćenju muzejskih zbirki i drugo s aktualnih izložbi, 9 sati 5. Konzultiranje literature, 82 str., 9 sati

60



5


Pohađanje nastave 1,50 Istraživanje 0,60 Praktični rad 1

Eksperimentalni rad Referat 0,20 (Ostalo upisati)


Kolokviji Usmeni ispit 0,20 (Ostalo upisati)



Tijekom semestra predati seminarske radove s vizualnim prezentacijama, vizualnu prezentaciju samostalnog istraživačkog projekta, izvješća s izložbi, položiti usmeni ispit.

Ukupno 150 sati = 5 ECTS bodova




medija

1. Jakubin M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb: Educa, 67-80, 100-103, 116-132: ukupno 32 str.

2. Čudina –Obradović M (2000), Kad kraljevna piše kraljeviću, Biblioteka Korak po korak, Zagreb, str. 188-198

3. Kuharić V. (2008.), Interna skripta II, Učiteljski fakultet, Zagreb, 40 str.


1. Mesaroš F.(1985), Tipografski priručnik, Zagreb: Grafički obrazovni centar 2. Vukić F. (1996), Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb: Meandar

61



6

3. Arnhajm R. (1998), Umetnost i vizualno opažanja, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu




62



1





Prof. dr. sc. Majda Rijavec

Prof. dr. sc. Andrja Brajša Žganec 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

dr. sc. Lana Jurčec, dr. sc. Diana Olčar, Mirjana Milanović, dr. sc. Tea Pahić, mr. sc.Tatjana Žižek


1+0+1


integrirani 903, 835 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1

2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta upoznati studente s individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje te s različitim teorijama učenja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s psihološkim faktorima koji utječu na uspješno poučavanje.


Nema posebnih uvjeta za upis


Nakon završetka programa studenti će moći:

- djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika.

- samostalno birati strategije koje najviše odgovaraju predmetu, temi i potrebama učenika

63



2

- nadograđivati na prethodno znanje i osiguravati primjenu novog stečenog znanja

- prilagođavati jezik učenicima

- postupno i jasno uvoditi nove ideje i pojmove

- učinkovito koristiti objašnjenja, pitanja, rasprave i predavanja


Razumjeti individualne razlike među učenicima koje uvjetuju uspjeh u učenju

Usporediti različite modele inteligencije i izraditi plan nastavnog sata uvažavajući razlike u vrstama inteligencije učenika

Opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi

Predložiti načine organiziranja poučavanja koji smanjuju strah od ispitivanja

Primijeniti principe instrumentalnog uvjetovanja u razredu

Razlikovati različite stilove učenja

Primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)


1. Uvod u psihologiju obrazovanja: definicija psihologije obrazovanja; područja psihologije obrazovanja; obveze studenata

2. Spol i obrazovanje: o čemu ovisi uspjeh u školi; spolne razlike važne za školski uspjeh i prilagodbu u školi; smanjenje spolne diskriminacije u razredu

3. Inteligencija i uspjeh u školi: definicije inteligencije; razvoj inteligencije; povezanost inteligencije i školskog uspjeha; Thurstonov model inteligencije

4. Novi modeli inteligencije: Gardnerova teorija višestrukih inteligencija; primjena Gardnerove teorije u obrazovanju; Sternbergova teorija inteligencije; stilovi učenja

5. Osobine ličnosti i uspjeh u školi: ekstravertiranos/introvertiranost; anksioznost i strah od ispitivanja; suočavanje sa stresom

64



3

6. Daroviti i kreativni učenici: što je darovitost a što kreativnost; kako poticati kreativnost u nastavi; poželjne karakteristike učitelja darovite djece

7. Učenici s posebnim potrebama: vrste razvojnih smetnji, pristupi obrazovanju djece s posebnim potrebama

8. Klasično uvjetovanje: proces klasičnog uvjetovanja, primjeri klasičnog uvjetovanja u svakodnevnom životu; primjena klasičnog uvjetovanja u razredu

9. Instrumentalno uvjetovanje: proces instrumentalnog uvjetovanja; potkrepljenja i kazne; promjena ponašanja

10. Primjena instrumentalnog uvjetovanja u razredu: pozitivna i negativna potkrepljenja; kazna uskraćivanjem i kazna zadavanjem, efikasnost potkrepljenja i kazni

11. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: teorija obrade informacija, trostupanjski model pamćenja i učenja; karakteristike kratkoročnog i dugoročnog pamćenja

12. Dubinsko procesiranje informacija: dubinsko i površinsko procesiranje informacija; strategije pohrane informacija u dugoročno pamćenje

13. Kako bolje učiti: što je aktivno učenje; faktori uspješnog učenja; metode i tehnike za bolje učenje

14. Djelotvornost poučavanja: vrijeme provedeno u učenju i poučavanju; usklađivanje sadržaja s kognitivnim razvojem učenika; određivanje ishoda poučavanja

15. Metode poučavanja i modeli učenja: izravno poučavanje; poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnost u razredu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

65



4

2.8. Obveze studenata redovito pohađanje nastave, seminarski rad, on-line zadaće, aktivnost u razredu


Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat on-line zadaće (Ostalo upisati) 0.7

Esej Seminarski rad 0.4 aktivnost u razredu (Ostalo upisati) 0.4


Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave – 5 %

Seminarski rad – 15 %

Tjedni zadaci (e-učenje) – 15 %

Pismeni ispit – 65 %




medija

1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP

15

66



5


1. Cvetković–Lay, J., Sekulić–Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zageb: Alinea

2. Čudina–Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga

3. Kocijan–Hercigonja, D., Buljan–Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap

4. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap




67



1






Prof. dr. sc. Andrja Brajša Žganec 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

dr. sc. Lana Jurčec, dr. sc. Diana Olčar, Mirjana Milanović, dr. sc. Tea Pahić, mr. sc.Tatjana Žižek


1+0+1


integrirani 903, 835 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1

2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta upoznati studente s individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje te s različitim teorijama učenja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s psihološkim faktorima koji utječu na uspješno poučavanje.





- djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika.


68



2

- nadograđivati na prethodno znanje i osiguravati primjenu novog stečenog znanja

- prilagođavati jezik učenicima

- postupno i jasno uvoditi nove ideje i pojmove

- učinkovito koristiti objašnjenja, pitanja, rasprave i predavanja


Razumjeti individualne razlike među učenicima koje uvjetuju uspjeh u učenju

Usporediti različite modele inteligencije i izraditi plan nastavnog sata uvažavajući razlike u vrstama inteligencije učenika

Opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi

Predložiti načine organiziranja poučavanja koji smanjuju strah od ispitivanja

Primijeniti principe instrumentalnog uvjetovanja u razredu

Razlikovati različite stilove učenja

Primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)


1. Uvod u psihologiju obrazovanja: definicija psihologije obrazovanja; područja psihologije obrazovanja; obveze studenata

2. Spol i obrazovanje: o čemu ovisi uspjeh u školi; spolne razlike važne za školski uspjeh i prilagodbu u školi; smanjenje spolne diskriminacije u razredu

3. Inteligencija i uspjeh u školi: definicije inteligencije; razvoj inteligencije; povezanost inteligencije i školskog uspjeha; Thurstonov model inteligencije

4. Novi modeli inteligencije: Gardnerova teorija višestrukih inteligencija; primjena Gardnerove teorije u obrazovanju; Sternbergova teorija inteligencije; stilovi učenja

5. Osobine ličnosti i uspjeh u školi: ekstravertiranos/introvertiranost; anksioznost i strah od ispitivanja; suočavanje sa stresom

69



3

6. Daroviti i kreativni učenici: što je darovitost a što kreativnost; kako poticati kreativnost u nastavi; poželjne karakteristike učitelja darovite djece

7. Učenici s posebnim potrebama: vrste razvojnih smetnji, pristupi obrazovanju djece s posebnim potrebama

8. Klasično uvjetovanje: proces klasičnog uvjetovanja, primjeri klasičnog uvjetovanja u svakodnevnom životu; primjena klasičnog uvjetovanja u razredu

9. Instrumentalno uvjetovanje: proces instrumentalnog uvjetovanja; potkrepljenja i kazne; promjena ponašanja

10. Primjena instrumentalnog uvjetovanja u razredu: pozitivna i negativna potkrepljenja; kazna uskraćivanjem i kazna zadavanjem, efikasnost potkrepljenja i kazni

11. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: teorija obrade informacija, trostupanjski model pamćenja i učenja; karakteristike kratkoročnog i dugoročnog pamćenja

12. Dubinsko procesiranje informacija: dubinsko i površinsko procesiranje informacija; strategije pohrane informacija u dugoročno pamćenje

13. Kako bolje učiti: što je aktivno učenje; faktori uspješnog učenja; metode i tehnike za bolje učenje

14. Djelotvornost poučavanja: vrijeme provedeno u učenju i poučavanju; usklađivanje sadržaja s kognitivnim razvojem učenika; određivanje ishoda poučavanja

15. Metode poučavanja i modeli učenja: izravno poučavanje; poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnost u razredu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

70



4










Seminarski rad – 15 %






medija


15

71



5


1. Cvetković–Lay, J., Sekulić–Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zageb: Alinea

2. Čudina–Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga

3. Kocijan–Hercigonja, D., Buljan–Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap

4. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap




72



1





red. prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički (PE)

red. prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec (ČK)

doc. dr. sc. Tea Pavin Ivanec (ZG)


1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

mr. sc. Mirjana Milanović

dr. sc. Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij - 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 190


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa znanstvenim spoznajama o procesu i zakonitostima razvoja te primjenom spoznaja iz razvojne psihologije u radu s djecom.


Nema posebnih uvjeta za upis.


Nakon položenog predmeta student će moći:

73



2

Opisati razvojne karakteristike učenika u ranom i srednjem djetinjstvu.

Poticati cjeloviti razvoj učenika, uvažavajući njihove razvojne karakteristike, sposobnosti i interese, te pravo na različitost.

Prepoznati i profesionalno reagirati na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom djeteta.

Promicati važnost suradnje i komunikacije svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te surađivati u timu.



Opisati metode istraživanja u razvojnoj psihologiji i opće smjernice čovjekova razvoja te koristiti znanstvene podatke o razvoju.

Analizirati i usporediti razvojne karakteristike djece i adolescenata u tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom području razvoja.

Prepoznati odstupanja od uobičajenog razvoja te zastupati uvažavanje razvojnih razlika među djecom.

Primijeniti spoznaje iz razvojne psihologije u planiranju odgojno-obrazovnog procesa.

Zastupati prava djeteta u instituciji i zajednici.


Uvod u razvojnu psihologiju. Teorije razvojne psihologije, predmet proučavanja i ciljevi razvojne psihologije. Biološki i okolinski temelji razvoja. Periodizacija i područja razvoja. Prenatalni razvoj, rođenje i novorođenče. Tjelesni i motorički razvoj. Razvoj govora. Rani emocionalni i socijalni razvoj. Okolinski utjecaji u ranom djetinjstvu (obitelj, roditeljstvo). Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu. Kognitivni razvoj (priroda razvojnih mehanizama i karakteristike pojedinih razvojnih razdoblja. Dječja prava.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:

74



3

mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje na seminarima, posebno onima koji su radioničkog tipa (npr. sudjelovanje u psihologijskom eksperimentu, praćenje primjera kršenja dječjih prava u društvu). Uredno izvršavanje ostalih obaveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije). Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.



Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,5


Kolokviji 2,4 Usmeni ispit * (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

2,4 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)

Projekt (Ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.

Seminarski rad (pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.

Pismeni ispit – maksimalno do 65%.

* - usmeni ispit nije obavezan




medija

75



4

Vasta, R., Haith M. M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 9

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 16

Berk, L. E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

Starc, B., Čudina-Obradović, M. Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

10


Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Brajša-Žganec, A.(2003). Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anonimnim anketiranjem studenata, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


76



1





red. prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički (PE)

red. prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec (ČK)

doc. dr. sc. Tea Pavin Ivanec (ZG)


1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

mr. sc. Mirjana Milanović

dr. sc. Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij - 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 190


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa znanstvenim spoznajama o procesu i zakonitostima razvoja te primjenom spoznaja iz razvojne psihologije u radu s djecom.


Nema posebnih uvjeta za upis.



77



2

Opisati razvojne karakteristike ranog i srednjeg djetinjstva.

Djelovati u skladu s razvojnim karakteristikama, sposobnostima i interesima učenika te promicati važnost cjelovitog razvoja učenika uvažavajući njihove individualne karakteristike i pravo na različitost.

Prepoznati i profesionalno reagirati na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom djeteta.

Promicati važnost suradnje i komunikacije svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te surađivati u timu.



Opisati osnovne smjernice pojedinih područja razvoja iz cjeloživotne perspektive.

Usporediti razvojne karakteristike djece i adolescenata u samopoimanju te u području moralnog razvoja i vršnjačkih odnosa.

Prepoznati odstupanja od uobičajenog razvoja te opisati povoljne i nepovolje uvjete razvoja.

Primijeniti spoznaje iz razvojne psihologije u planiranju odgojno-obrazovnog procesa.


Uvod u razvojnu psihologiju 2. Razvoj motivacije za čitanje. Razvoj pojma o sebi i promjene u samopoimanju tijekom odrastanja. Odrednice školskog pojma o sebi. Razumijevanje i razvoj rodnih uloga i razlika (rano i srednje djetinjstvo, adolescencija). Moralni razvoj (teorije J. Piageta i L. Kohlberga). Tjelesni i kognitivni razvoj u adolescenciji. Emocionalni i socijalni razvoj u adolescenciji. Odnosi s vršnjacima. Prosocijalno i agresivno ponašanje te njihove odrednice. Razvojne karakteristike odrasle dobi. Smrt, umiranje, gubitak, tugovanje.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


2.7. Komentari:

78



3

terenska nastava


Redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje na seminarima. Uredno izvršavanje ostalih obaveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije, izvještaji). Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.



Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,25


Kolokviji 1,95 Usmeni ispit * (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

1,95 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)



Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.

Seminarski rad (pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.

Pismeni ispit – maksimalno do 65%.

* - usmeni ispit nije obavezan




medija

79



4

Vasta, R., Haith M. M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 9

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 16

Berk, L. E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)


Lacković-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću. Zagreb: Korak po korak.

Čudina-Obradović, M. (1995). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anonimnim anketiranjem studenata, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


80



1





1.2. Naziv predmeta Školska pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Maja Drvodelić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




1. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Razumijevanje elemenata obrazovnih sustava

Poznavanje strukture škole kao organizacije

Poznavanje djelokruga rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika




Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:

- razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa

- razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada

81



2

- sposobnost promicanja suradničke kulture u odgojno-obrazovnim okruženjima

- sposobnost djelotvornog komunicirnja i suradnje sa svim glavnim nositeljima interesa u školi


Studenti će moći:

- definirati temeljne elemente obrazovnog sustava

- definirati i usporediti unutarnju i vanjsku učinkovitost škole

- objasniti funkcioniranje škole kao oraganizacije

- opisati područja rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika

- objasniti važnost suradnje s roditeljima


Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata

Odgojno obrazovni sustav. Elementi obrazovnog sustava - ulazi, izlazi iz sustava, povratna veza.

Ciljevi obrazovanja. Kompetencije kao ciljevi obrazovanja.

Učinkovitost i djelotvornost sustava obrazovanja. Vanjska učinkovitost. Unutarnja učinkovitost.

Međunarodna istraživanja učinkovitosti obrazovnih sustava - PISA

Škola kao socijalni sustav. Organizacijska struktura škole.

Stručni suradnici i njihova uloga u školi.

Upravljanje školom i funkcije ravnatelja.

Uloga i funkcije razrednika.

Suradnja škole i roditelja. Organizacija roditeljskih sastanaka.

82



3

Školsko ozračje i kultura škole.

Profesionalne kompetencije učitelja.

Napomene:

Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.

Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.




2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 1






Ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi)

83



4

Analizira se i ocjenjuje portfolio

Pismeni ispit na kraju semestra.


Naslov Broj



medija

Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)

Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)

Pastuović, N. (2012). Obrazovanje i razvoj. Zagreb: IDIZ i Učiteljski fakultet.

Brajković, S. (2013) Zajednice učenja. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak.


Tillmann, H.J. (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa

Radovi iz časopisa:

Odgojne znanosti

Napredak

Metodika

Društvena istraživanja




84



5

Zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije


85



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Dijalektologija hrvatskoga jezika (Kajkavsko narječje) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15 15 -


Učiteljski studij (835) - Modul hrvatskog jezika 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 21


1. razina: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju

2. OPIS PREDMETA


-ponuditi studentima osnovna znanja o kajkavskom narječju

-omogućiti razumijevanje književnih tekstova na kajkavskom narječju

- osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima


- poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti


- osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori kajkavskim narječjem

86



2

- bolje poznavanje hrvatskog jezika

- dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori

-motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika


- upoznavanje s karakterističnim fonoškim, morfološkim i sintaktičkim obilježjima kajkavskog narječja

- upoznavanje s temeljnim činjenicama o rasprostiranju i podjeli kajkavskog narječja i temeljnim osobinama svakog njegova dijela

- razumijevanje tekstova pisanih na kajkavskom narječju

-razumijevanje tekstova na kajkavskom književnom jeziku

- usvajanje grafije kojom se pišu fonemi u kajkavskom narječju

- osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku

- poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (jezično-komunikacijsko, društveno-humanističko, matematičko-prirodoslovno, informacijsko-komunikacijsko, tjelesno i zdravstveno, umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta;


Predavanja: 1. Rasprostranjenost kajkavskog narječja 2. Rasprave o pripadnosti kajkavskog narječja 3. Kriteriji za podjelu kajkavskog narječja 4. Pojam otvorenosti / zatvorenosti samoglasnika; diftong 5. Kajkavski vokalizam 6. Kajkavski konsonantizam 7. Kajkavska morfologija

87



3

8. Kajkavska sintaksa 9. Kajkavska leksikografija 10. Međimurski, varaždinskoludbreški i podravski dijalekt 11. Plješivičkoprigorski, samoborski i prigorski dijalekt 12. Bednjansko-zagorski, sjevernomoslavački, glogovničko-bilogorski i gornjolonjski dijalekt 13. Donjolonjski, turopoljski, vukomeričko-pokupski, donjosutlanski i goranski dijalekt 14.-15. Kajkavski književni jezik Seminarske teme: 1. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam 2. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam 3. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju 4. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju 5. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na leksik 6. Analiza 3 kajkavskih rječnika 7. Djelo Vinka Žganca 8. Analiza tekstova na kajkavskom književnom jeziku 9. Dijalektološka grafija (uočavanje i razumijevanje različitih pristupa) 10. Pseudoanalagonomija između kajkavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika 11. Germanizmi i hungarizmi u kajkavskom narječju 12. Analiza studije Đure Blažeka o međimurskom dijalektu 13. Analiza studije Stjepana Ivšića o kajkavskom narječju 14. Jezična analiza jedne epizode serije „Gruntovčani" 15. Jezična analiza poezije Božice Jelušić




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / prezentacija zadane teme u seminaru / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit

88



4








pohađanje nastave (25 %)

seminarski rad (25 %)

kolokvij (25 %)

usmeni ispit (25 %)




medija

Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 3

Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Čakovec 2008.

5

Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008.

2 Dostupno je i na internetu.

Mira Menac-Mihalić - Anita Celinić: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije; KNjIGRA d.o.o., Zagreb 2012.

4

89



5


Đuro Blažeka: Gornji međimurski poddijalekt, u zborniku Diahronija in sinhronija v dialektoloških raziskavah / [uredili Mihaela Koletnik, Vera Smole; angleški prevodi Heather Pirjevec]. – Maribor 2006.: Slavistično društvo (Zbirka Zora; 41); str. 108-116.

Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.

Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.

Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešiću

Jakov Jedvaj: Bednjanski govor. HDZ I., Zagreb 1956., str. 279-330.

Zvonimir Junković: Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi. HDZ VI, Zagreb 1982, str. 191-217.

Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.

Mijo Lončarić, Kaj - jučer i danas, Čakovec 1990.

Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.

Antun Šojat i ostali: Zagrebački kaj – govor grada i prigradskih naselja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.

Vesna Zečević: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Zavod za hrvatski jezik, Zagreb 1993.




90



1





prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić (Zagreb)

prof. dr.sc. Đuro Blažeka (Čakovec)

Doc.dr.sc. Lidija Cvikić (Petrinja)


1.2. Naziv predmeta JEZIČNO IZRAŽAVANJE 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

dr.sc. Ines Virč (Čakovec)

Zdravka Skok (Čakovec) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati




1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.

Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.

Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.


Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja, temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.

91



2


Usvojenost sadržaja jezičnoga izražavanja u skladu s predviđenim kompetencijama i programom za osnovnu školu.

Viša razina usvojenosti jezičnih kompetencija (komunikacijske i lingvističke) u usmenome i pisanome izričaju.


Sposobnost kreiranja vlastitih govorenih i pisanih tekstova u skladu s gramatičko-pravopisnom normom hrvatskoga jezika.

Sposobnost kreativnoga izražavanja prema estetskim kriterijima.

Poznavanje funkcionalnih stilova u usmenoj i pisanoj komunikaciji na hrvatskome jeziku.

Poznavanje suvremenih pristupa i načela učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i izražavanja u ranojezičnome diskursu.

Poznavanje zakonitosti jezičnoga razvoja djece osnovnoškolske dobi.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja informacija iz stručne literature.


1. Jezikoslovlje i jezično izražavanje

2. Jezične uloge

3. Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika

4. Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi

5. Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)

6. Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja

7. Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)

8. Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe

9. Stilsko-kompozicijske vježbe

10. Dijaloške vježbe

92



3

11. Monološke vježbe

12. Leksičke vježbe

13. Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)

14. Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji

15. Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave - 30 sati;

Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega 10-15 stranica - 20 sati;

Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima - 15 sati;

Priprema za nastavu - 15 sati;

Čitanje obvezne literature i usvojanje stručne terminologije - 20 sati;

Samostalno učenje za ispit i polaganje pismenoga i usmenoga ispita - 20 sati.

Ukupno:120 sati – 4 ECTS boda



Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5

93



4






Pismeni ispit – 25%;

Usmeni ispit – 25%;

Seminarski rad – 15%;

Praktičan rad – 15%;

Literatura – 10%;

Redovito pohađanje nastave – 10%




medija

Barić i dr. (1996). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Jozić i sur. (2013). Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika. (2015). Zagreb: Školska knjiga

Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

94



5


Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga.

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International.

Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga.


Kontinuirano praćenje studenata, redovite usmene i pismene provjere usvojenosti sadržaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada, završni pismeni i usmeni ispit.


95



1






Izv. prof. dr. Tamara Gazdić-Alerić


1.2. Naziv predmeta Povijest hrvatskoga jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik)

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)

1. razina, 5 %

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je ovoga kolegija upoznati studente sa svim najvažnijim činjenicama hrvatskoga jezika i hrvatskoga jezikoslovlja od početaka pismenosti Hrvata do danas.


Upisana prva godina studija


Usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja.

96



2

Usvojiti načela znanstvenoga promišljanja i rješavanja problema.

Razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada.

Razviti sposobnost promicanja djetetova sveobuhvatnoga individualnog razvoja, odgoja i obrazovanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja.

Naučiti planirati, primijeniti i vrednovati školski odgoj i obrazovanje.

Naučiti razvijati posao učitelja i rad u zajednici te djelovati kao stručnjak u različitim poljima odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi.

Razumjeti cjelokupnu povezanost između profesionalnoga razvoja i osobnoga rasta i etičke odgovornosti kao stručnjaka za školski odgoj i obrazovanje.


Upoznati vanjsku i unutarnju povijest hrvatskoga jezika.

Upoznati funkcioniranje jezika.

Usvojiti bitne jezikoslovne pojmove i činjenice.

Usvojiti povijesna činjenice i događaje koji su presudno utjecali na razvitak hrvatskoga jezika.

Upoznati se sa životom i radom važnih jezičnih i povijesnih stručnjaka.

Upoznati najvažnija jezikoslovna djela koja su oblikovala hrvatski jezični razvoj.


PREDAVANJA:

Smještaj hrvatskoga jezika (indoeuropski jezici)

Smještaj hrvatskoga jezika (slavenski jezici)

Prva stoljeća pismenosti u Hrvata: prvo predstandardno razdoblje – od 9. stoljeća do kraja 15.

97



3

stoljeća

Tronarječnost, tri pisma

Međudijalekatska prožimanja (15. st.)

Drugo predstandardno razdoblje – 16. stoljeće

Međudijalekatska prožimanja (16. st.)

Treće predstandardno razdoblje – od 17. stoljeća do prve polovine 18. stoljeća (Ozaljski književno-jezični krug)

Prevlast latinice i štokavštine

Počeci stvaranja jedinstvenoga hrvatskoga standardnoga jezika

Prvo standardno razdoblje – od druge polovine 18. stoljeća do 30. godine 19. stoljeća

Drugo standardno razdoblje – od 30. godine 19. stoljeća do kraja 19. stoljeća

Treće standardno razdoblje – 20. stoljeće i početak 21. stoljeća

Hrvatski jezikoslovci i njihova djela (panoramski uvid)

SEMINARI:

Sveta braća – Ćiril i Metod

Od Bašćanske ploče do 15. stoljeća

98



4

Jezična i povijesna događanja u 16. stoljeću





Kašić, Bartol (život i djelo)

Relković, Antun Matija (život i djelo)

Starčević, Šime (život i djelo)

Tadijanović, Blaž (život i djelo)

Mažuranić, Antun (život i djelo)

Tkalčević, Adolfo Veber (život i djelo)

Divković, Matija (život i djelo)

Maretić, Tomo (život i djelo)

Jurišić, Blaž (život i djelo)

Brabec, Ivan (život i djelo)

Hraste, Mate (život i djelo)

Živković, Sreten (život i djelo)

99



5

Težak, Stjepko (život i djelo)

Babić, Stjepan (život i djelo)

Katičić, Radoslav (život i djelo)


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava

samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju







Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad





100



6



Seminarski rad 25 %

Istraživanje 25 %

Ispit 25 %




medija

1. Eugenija Barić i dr. (3. izd. 1995; 4. izd. 2003). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga, str. 9 – 37.

2. Ante Bičanić, Anđela Frančić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević (2013). Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika. Zagreb: Croatica.

3. Radoslav Katičić (2013). Hrvatski jezik. Zagreb: Školska knjiga. 4. Milan Moguš (2009). Povijest hrvatskoga književnoga jezika.

Treće, prošireno izdanje. Zagreb: Nakladni zavod „Globus”. 5. Josip Bratulić i dr. (2009). Povijest hrvatskoga jezika: 1.knjiga:

srednji vijek. Zagreb: Croatica. 6. Radoslav Katičić i dr. (2011). Povijest hrvatskoga jezika: 2. knjiga:

16. stoljeće. Zagreb: Croatica. 7. Zlatko Vince (2002). Putovima hrvatskoga književnog jezika.

Treće, dopunjeno izdanje. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

8. Dalibor Brozović (2006). Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda. Zagreb: Školska knjiga.


1. Marko Samardžija (2004). Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

2. Dalibor Brozović (1970). Standardni jezik: teorija, usporedbe, geneza, povijest, suvremena zbilja. Zagreb: Matica hrvatska.

101



7

3. Branka Tafra (1993). Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić. Zagreb: Matica hrvatska. 4. Benedikta Zelić-Bučan (1997). Jezik i pisma Hrvata. Split: Matica hrvatska. 5. Eduard Hercigonja (2006). Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednovjekovlja. Zagreb:

Matica hrvatska. 6. Josip Bratulić i Stjepan Damjanović (2005). Hrvatska pisana kultura – izbor djela pisanih

latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća. Križevci – Zagreb: Veda.


U skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


102



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Pregled hrvatske književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15


ntegrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovnim kategorijama periodizacije hrvatske književnosti.

Upoznavanje s distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima.

Upoznavanje s konkretnim književnopovijesnim, književnoteorijskim i društvenim kontekstima hrvatske književnosti.

Osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova starije i novije hrvatske književnosti.

Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema, književnih oblika i stilova hrvatske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole.

Osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature književnoteorijske, kulturološke te, osobito, književnopovijesne profilacije.

Poticanje kulture čitanja, razvoj interesa za književni tekst, kao i hrvatsku kulturu uopće.

103



2

Poticanje sposobnosti povezivanja književnih sadržaja s relevantnim sadržajima aktualnog književnog i društvenozbiljskog trenutka.


Od studenata se očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti.


Poznavanje osnovnih književnopovijesnih konstelacija, književnoteorijskih i kulturoloških pojmova koji omogućuju razumijevanje hrvatske književnosti, i književnosti uopće, u nastavi predmeta Hrvatski jezik.


Poznavanje reprezentativnih tekstova hrvatske književnosti od srednjega vijeka do suvremenosti.

Sposobnost analiziranja i interpretiranja relevantnih književnih tekstova starije i novije hrvatske književnosti.

Sposobnost razlikovanja i promišljanja pojedinih stilskih formacija, pokreta, autorskih opusa i pojedinačnih tekstova hrvatske književnosti, kao i okolnosti njihova pojavljivanja.

Sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja motiva i tema pojedinih stilskih formacija hrvatske književnosti.

Sposobnost povezivanja književnih sadržaja i svijeta svakodnevice.

Sposobnost promišljanja pojedinog književnog teksta u okviru njegova funkcioniranja u doživljajno-spoznajnom vidokrugu učenika osnovnoškolskog uzrasta.

Snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi.


Periodizacija hrvatske književosti - pristupi, dvojbe, termini, opusi…

Hrvatsko književno srednjovjekovlje - teme, oblici, funcije…

Hrvatski humanizam i renesansa.

Književni profili - Marin Držić i Petar Zoranić

Hrvatski književni barok - društvenopovijesni kontekst, poetičke osobitosti, teme, opusi

Ivan Gundulić u kontekstu književnog baroka

104



3

Heterogenost književnosti 18. st.

Književni, kulturni, politički i jezični dosezi hrvatskog naradnog preporoda

Protorealizam - kontekst i specifičnosti

Hrvatski književni realizam - kontekst, tenedencije, struje, autori

Hrvatski književni realizam - romani Vjenceslava Novaka i Ante Kovačića

Obzori hrvatske moderne - pjesništvo

Hrvatska književnost sredine stoljeća.

Hrvatski postmoderni roman




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata t






105



4



Praćenje pohađanja nastave, odvojeno za predavanja i seminare.

Ocjenjivanje seminarskog rada.

Praćenje redovitog čitanja lektirnih djela i aktivnosti na seminaru.

Dva kolokvija (na sredini i na kraju semestra) i usmeni ispit.




medija

Kombol, Mihovil, Novak Prosperov, Slobodan Hrvatska književnost do narodnog preporoda, Školska knjiga, Zagreb, 1996..

Kombol, Mihovil: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.

. Nemec, Krešimir: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999.

Nemec, Krešimir: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Znanje, Zagreb, 1998.

Nemec, Krešimir: Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, Znanje, Zagreb, 2003.

Šicel, Miroslav: Hrvatska književnost 19. i 20 stoljeća, Školska knjiga, 1997.


Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, 2000.

Biti, Vladimir: Doba svjedočenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

106



5

Bogišić,Vlaho; Feldman, Lada Čale; Duda, Dean; Matičević, Ivica Leksikon hrvatske književnosti, Naprijed, Zagreb, 1998.

Brešić, Vinko (prir.): Pjesnici hrvatske moderne, Znanje, Zagreb, 2003.

Čale, Morana: Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001/2002.

Detoni Dujmić, Dunja: Ljepša polovica književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zbornik radova. Ur. Cvjetko Milanja. AltaGAMA, Zagreb, 2002.

Franković, Sanja: Maslina i sveti lug. Nazorove mitske teme i motivi. Bibliofil, Zagreb, 2012.

Hutcheon, Linda, A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction, Routledge, London/ New York,1988.

Jelčić, Dubravko: „Posljednji Stipančići“, U: Jelčić, Visković: Posljednji Stipančići / Pripovijetke Slavka Kolara, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Kos-Lajtman, Andrijana: „Glagoljicom kodirana numeričko-simbolička kombinatorika u romanu Az Jasne Horvat“, Nova Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol.5 No.5, 2011, str. 145-163.

Kuzmanović, Mladen: Rječnik i komentar Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, Liber, Zagreb, 1972.

Lasić, Stanko: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Globus, Zagreb, 1989.-1992.

Milanja, Cvjetko: Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.

Milanja, Cvjetko: Hrvatsko pjesništvo 1900.-1950. Pjesništvo hrvatske moderne, Altagama, Zagreb, 2010.

Milanja, Cvjetko: Hrvatsko pjesništvo 1950.-2000., Altagama, Zagreb, 2012.

Nemec, Krešimir: Čitanje grada: urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

Oraić Tolić, Dubravka: Ujevićev kolažni Oproštaj s Marulićem, u: Teorija citatnosti, Zagreb, 1990: 93-107.

Oraić Tolić, Dubravka: Čitanja Matoša, Naklada Ljevak, 2013.

107



6

Peleš, Gajo: Tumačenje romana, Artresor, Zagreb, 1999.

Solar, Milovoj: Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

Tomasović, Mirko, Novaković, Darko: Marko Marulić / Hrvatski latinisti. Školska knjiga, Zagreb, 1994.

Žmegač, Viktor: Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.


.Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra uključujući povratnu informaciju studentima o napredovanju. Također, sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


108



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Starija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr. sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903

(Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela starije hrvatske književnosti

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o starijoj hrvatskoj kniževnosti


Poznavanje književnoteorijskih osnova i osnova književne nacionalne povijesti (na razini srednjoškolskog programa)

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje starije hrvatske književnosti,

109



2

njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela starije hrvatske književnosti

razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti

sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela

snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi


Početci književnosti u Hrvatskoj

Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća

Rodovi i vrste

Marko Marulić

Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

Hrvatska epika

Petar Zoranić

Marin Držić

Ivan Gundulić

Dživo Bunić Vučić

Junije Palmotić

Juraj Habdelić i Fran Krsto Frankopan

Hrvatske Sigetijade

110



3

Slavonska književnost




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na predavanja i seminare

Aktivno sudjelovati u radu seminara

Izvršiti dobivene zadatke

Pročitati zadanu literaturu

Položiti kolokvij ili pismeni ispit

Na kraju položiti usmeni ispit.





Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

1 (polažu koji nisu položili kolokvije)


111



4


Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9




medija

Izbor djela prema dogovoru .

Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti

Mihovil Kombol: Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945.

Kombol/Novak: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb

Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989.


Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

Slavko Ježić, Hrvatska književnost od početka do danas 1100 - 1941., Zagreb 1944.

Nikica Kolumbić, Poticaji i nadahnuća, studije i eseji iz starije hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.

Zoran Kravar, Analitici hrvatskog književnog baroka - Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975.

Armin Pavić, Historija dubrovačke drame, JAZU 1871.

Branko Vodnik, Povijest hrvatske književnosti od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća, Zagreb, 1913.

Davor Dukić, Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo, objavljeno u zborniku Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Split, 2006.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

.Kolokvij, ankete

112



5

kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

113



1





doc. dr. sc. Katica Knezović

doc. dr. sc. Tomislav Krznar

doc. dr. sc. Draženko Tomić


1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


30+0+30


Integrirani, 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1 – 3

(ovisno o nastavniku)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.


Uspješno položena 1. godina studija.


Kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.


Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:

114



2

logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,

filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog posredovanja, jeziku,

filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,

filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,

etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno

filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.


Predavanja

Uvod u filozofiju odgoja: pojam i povijesno porijeklo filozofije

Uvod u filozofiju odgoja: razlozi i poticaji na filozofiranje

Uvod u filozofiju odgoja: uvjeti za filozofiranje i razvitak filozofije

Uvod u filozofiju odgoja: osnovna filozofska pitanja i pojmovi

Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; odnos prema drugim filozofskim disciplinama

Odnos filozofije i religije

Odnos filozofije i znanosti

Odnos filozofije i umjetnosti

Logika i logički formalizirano mišljenje

Povijesno najvažniji pokušaji da se odgovori na osnovna filozofska pitanja (3 sata):

115



3

problem bitka

problem istine

problem dobra i zla

Odnos svijeta i mišljenja: pojam – (pri)povijest - predmet

Odnos svijeta i mišljenja: spoznaja i oblikovanje stvarnosti

Odnos svijeta i mišljenja: povijesno i mehaničko vrijeme




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (1 ECTS),

seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (1 ECTS),

čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (1 ECTS).







116



4


Pohađanje nastave 10%,

Referat 20%,

Seminarski rad 35%,

Pismeni ispit 35%.




medija

Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d.

20 20

Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb.


Izborna literatura

Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.

A skupina

Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed

117



5

Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed

Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske

Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska

Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta

Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed

B skupina

Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.

Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed

Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga

Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed

Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed

Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk

Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa

Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša

Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga

118



6

C skupina

Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod

Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine

Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga

Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine

Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija

D skupina

Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,

Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,

Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga

Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa

Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa

Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa

Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ

Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo:

119



7

Estetika




120



1





doc. dr. sc. Katica Knezović

doc. dr. sc. Tomislav Krznar

doc. dr. sc. Draženko Tomić


1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


30+0+30


Integrirani, 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1 – 3

(ovisno o nastavniku)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.


Uspješno položena 1. godina studija.


Kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.


Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:

121



2

logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,

filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog posredovanja, jeziku,

filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,

filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,

etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno

filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.


Predavanja

Uloga filozofije u određenju pojma odgoja i odgojne prakse

Ovisnost odgojnih koncepcija o razrješenju bitnih ili bar bitno filozofijskih pitanja

Što je u odgoju bitno filozofijsko, a što u filozofiji bitno odgojno

Odnos odgoja i obrazovanja

Komunikacija i posebno odgojna komunikacija

Ideologija

Manipulacija i odgoj

Indoktrinacija i obrazovanje

Kritički povijesno-problemski prikaz izabranih odgojnih teorija od antike do danas (5 sati)

Sokrat, Platon

122



3

Aristotel, Morus, Campanella

Rousseau, Owen, Fourier

Klasični njemački idealizam

Dewey, Vuk-Pavlović

Filozofija odgoja kao filozofska disciplina u svijetu i u nas

Filozofija odgoja i znanosti o odgoju




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (0,5 ECTS),

seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (1 ECTS),

čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (0,5 ECTS).







123



4


Pohađanje nastave 10%,

Referat 20%,

Seminarski rad 35%,

Pismeni ispit 35%.




medija

Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d.

20 20

Niz znanstvenih članaka


Izborna literatura

Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.

A skupina

Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed

124



5

Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed

Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske

Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska

Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta

Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed

B skupina

Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.

Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed

Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga

Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed

Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed

Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk

Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa

Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša

Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga

125



6

C skupina

Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod

Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine

Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga

Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen - Institut za pedagogijska istraživanja

Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine

Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija

D skupina

Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,

Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,

Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga

Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa

Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa

Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa

126



7

Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ

Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo: Estetika




127



1





Diana Atanasov Piljek - Zagreb

prof.dr.sc.Katarina Koprek - Petrinja

Branimir Magdalenić - Čakovec


1.2. Naziv predmeta GLAZBENA KULTURA 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

dr.sc.Tamara Jurkić Sviben- Zagreb

Tihomir Prša - Petrinja 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)

15+15+0


Integrirani učiteljski studij - 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90


2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je odrediti elemente koji čine glazbenu kulturu kao nastavni predmet,definirati parametre glazbe u fizikalnom smislu, analizirati elemente glazbenog pisma, raščlaniti glazbeni primjer na elemente glazbenog pisma i ostvariti zvučnu percepciju note kao pisanog znaka - sinteza.


upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju


Studenti će:

128



2

1. Ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene pismenosti / zapisivanje, čitanje i sviranje glazbenih primjera.

2. Ostvariti osnovnu artikulacijsku razinu psihomotoričkog područja glazbene pismenosti/ sviranje ritma i doba uz pjevanje i pokret


UStudenti će moći:

1. Prepoznati parametre tona i objasniti ih u fizikalnom smislu

2. Imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti elemente glazbenog pisma

4. Čitati i izvoditi notama zapisane primjere

5. Povezati, identificirati i organizirati elemente glazbenog pisma u cjelinu

6. Poznavanti temeljne znanstvene i teorijskie spoznaje iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta


• parametri i osobine tona

• glazbena abeceda i solmizacija / relativna i apsolutna notacija

• g- ključ, f- ključ, informativno c- ključ / diktat

• tonski sustav / imena oktava, načini pisanja nota i imenovanja tonova unutar svake

• notne vrijednosti

• ritam, metar( dobe), ligatura, nota s točkom, sinkopa / diktat, sviranje

• mjera /vrste, relativna vrijednost note, pretvaranje iz jedne mjere u drugu

• ljestvica, odnosi tonova unutar ljestvice / stupanj, stepen, polustepen / slušno prepoznavanje

• dur i mol ljestvice s povisilicama i snizilicama / sve dur i mol ljestvice kvintnog i kvartnog kruga

129



3

• transponiranje iz tonaliteta u tonalitet

• intervali po vrsti i veličini / prepoznavanje, zadavanje

• akord, vrste kvintakorda i njegovi obrati / prepoznavanje, sviranje

• čitanje zadanih primjera ritamskim slogovima uz taktiranje metra

• čitanje zadanih primjera solmizacijom uz taktiranje metra

• čitanje zadanih primjera glazbenom abecedom uz taktiranje metra




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, čitanje propisane literature i vođenje bilježaka, pohađanje koncerata, samostalno učenje i priprema za kolokvij, redovito pisanje zadaća



Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad Pisanje zadaća (Ostalo upisati) 0,5

Kolokviji 1 Usmeni ispit Samostalno učenja i vježbanje (Ostalo upisati)

0,5

130



4

Pismeni ispit Projekt NEMA ISPITA (Ostalo upisati)



Kolokviji 50 %


Naslov Broj



medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2012), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-13.str.


1. Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing- Tehnička knjiga, 265 str.

2. Lhotka-Kalinski, I. (1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107 str.




131



5

132



1






prof.dr.sc.Katarina Koprek - Petrinja



1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

dr.sc.Tamara Jurkić Sviben - Zagreb

Tihomir Prša - Petrinja 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati




1.5. Status predmeta Obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1

2. OPIS PREDMETA


Identificirati glazbu kao element estetskog odgoja

Ukazati na estetski vrijednu glazbu i elemente koji je čine takvom

Usvojiti određeni broj estetski vrijednih skladbi iz glazbene literature

Analizirati i sintetizirati glazbene sastavnice skladbi

Povezati obilježja različitih glazbenih razdoblja kroz glazbu, predstavnike i glazbene oblike

133



2

Usporediti glazbene stilove

Oblikovati osobni glazbeni ukus

Revidirati osobnu opću glazbenu kulturu


Upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju

Izlazak na kolokvij na kraju 3. semestra


Studenti će:

ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture (čitati, svirati i pjevati

određene notne zapise)

ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture (slušati, prepoznavati i analizirati umjetničke

skladbe)


Studenti će biti sposobni:

prepoznati glazbene oblike odslušanih skladbi

imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti dio glazbene terminologije

analizirati odslušanu skladbu i razlučiti njezine glazbene sastavnice

prepoznati određena djela iz glazbene literature

stvoriti slušnu percepciju različitih glazbenih pojmova i skladbi

povezati, indentificirati i organizirati značajke glazbenih stilova

134



3

razvijati artikulaciju u području izvođenja glazbe i čitanja nota


Analiza glazbenih oblika na skladbama za slušanje iz NPiP-a

Kratki i jednostavni ritamski i melodijski diktati / prepoznavanje, zapisivanje

Provođenje i osmišljavanje diktata od strane studenata

Vokalna glazba / glas, vrste glasova,

Njega glas, osnove vokalne tehnike (informativno),

Na primjerima iz glazbene literature

Instrumentalna glazba / upoznavanje osnovnih značajki instrumenata simfonijskog orkestra na primjerima iz glazbene literature

Informativni pregled glazbenih razdoblja i stilova na konkretnim skladbama iz glazbene literature

Glazbena analiza /izvodilački sastav, karakteristike stila, oblik, tema, slog




2.7. Komentari:




Pohađanje koncerata

135



4









Pohađanje nastave 37,5%

Usmeni ispit 62,5 %




medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za

sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom

Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-

13.str..

.

136



5


Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing Tehnička knjiga, 265 str.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se

samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

Studentske referade..


137



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 1 - Gitara 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici _ 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0-15-0


Integrirani učiteljski studij - program 835 i 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30


-

2. OPIS PREDMETA


Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (git.,) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.


Osnovne,temeljne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha i ritma koji se tijekom nastave dalje razvijaju. Upoznavanje notnog pisma se usporedno savladava u kolegiju glazbena kultura. Prethodno znanje sviranja (glazbena škola i sl.) nije uvjet.


Studenti se tijekom ovog semestra osposobljavaju za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranju uz "intonativno brojanje". Vježbanje 15 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom. Praktična primjena glazbala u nastavi.

138



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma

3.Samostalna analiza notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)

4.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)

5. Intonativno brojanje ritma

6. Čitanje i razumijevanje jednostavnih glazbenih sadržaja,

7. Vladanje jednostavnim motoričkim vještinama


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki desna i lijeve ruke, utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, redovitim vježbanjem izvan nastave i savladavanjem sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog snalaženja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz semestar studenti se susreću s 15 (petnaest) pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih uvježbavaju i na sljedećem satu odsviraju zadane naučene primjere.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad vježbanje sviranja (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je redovito vježbanje (sviranje izvan termina nastave).


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)

Uspješno položen ispit na kraju semestrat

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad

139



3

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)

0,25





Pohađanje nastave: 25%

Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%

Ispit: 50%




medija

Skripte Učiteljskog fakulteta za Glazbeni praktikum - gitara 50

H. Teuchert: Die neue Gitarrrenschule (Ricordi) 10


Izbor iz navedene literature

140



4

• J. Sagreras- Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• E. Pujol- Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

• J. P. Billet- Methode de Guitare (H. Lemoine),

• H. Pinto- Sirandina 1, (Ricordi),

• H. J. Teschner- Fridolin 1, (Heinrichshofen),


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade..


Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi.

Aktivno bavljenje glazbom izvan fakulteta (zbor, folklor i sl.)

Pohađanje koncerata unutar Glazbene scene Uč.F.te glazbenih događanja izvan fakulteta..

141



1




1.1. Nositelj predmeta Dubravko Fiolić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 1 (elektronička klavijatura, sint.) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici 1 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+15+0




-

2. OPIS PREDMETA


Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (sint.,) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.


Osnovne,temeljne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha koji se tijekom nastave daljnje razvija, širi. Upoznavanje notnog pisma se paralelno savladava kroz kolegij glazbene kulture. Prethodno poznavanje sviranja (glazbena škola) nije uvjet.


Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranju desnom rukom uz "intonativno brojanje". Vježbanje 15 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.. Praktična primjena glazbala u nastavi.

142



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma







Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijaturi), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 15 (petnaest) pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.




2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranje na glazbalu kod kuće)






143



3



0,25







Ispit: 50%




medija

.Piljek-Atanasov, D.(2016), Moja glazba 1, Zagreb:Alfa

Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2016.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet.


Ostali dostupni udžbenici iz glazbene kulture za 1. razred osnovne škole, odobreni rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

144



4

kompetencija Studentske referade..



145



1




1.1. Nositelj predmeta Igor Peteh 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 1 (elektronička klavijatura, sint./klavir) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+15+0




-

2. OPIS PREDMETA


Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (sint./klavir) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.


Osnovne, temeljne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha i ritma koji se tijekom nastave dalje razvijaju. Upoznavanje notnog pisma se usporedno savladava u kolegiju Glazbena kultura. Prethodno znanje sviranja (glazbena škola i slično ) nije uvjet.


Studenti se tijekom ovog semestra osposobljavaju za samostalno čitanje nota i ritma, teorijsku analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranju uz "intonativno brojanje". Vježbanje 15 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom. Praktična primjena glazbala u nastavi.

146



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma







Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijaturi), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije. Sadržaj se svaladava redovitim vježbanjem izvan nastave sve zahtjevnijeg programa, do samostalnog snalaženja na instrumentu u glazbenim primjerima. Kroz semestar studenti se susreću s 15 (petnaest) pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih uvježbavaju i na slijedećm satu odsviraju naučene primjere.




2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je redovito vježbanje (sviranje na glazbalu izvan termina nastave).






147



3



0,25







Ispit: 50%




medija

Igor Peteh: recenzirana skripta za početno učenje klavira ili synthesizera

Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2016.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet.





148



4



Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi. Pohađanje koncerata i aktivno bavljenje glazbom izvan fakulteta (folklor, zbor i sl.)

149



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 2.



0+15+0




-

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (gitara) uz pravilan prstomem. Sviranje akordičke pratnje određenom prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake..


Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 1, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Sviranje posebno melodije te akordičke pratnje 30 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.


1.Čitanje nota

150



2

2.Čitanje ritma

3.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)

4.Sviranje s obje ruke


6.Intonativno brojanje ritma

7.Pravilno pjevanje točnog teksta uz sviranje s obje ruke

8. Upotreba dvoglasja,

9. Napredovanje u savladavanju motoričkih vještina.

10. Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova u instrumentalnoj praksi.


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara, klavijatura), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, akordi, prstomet), a zatim ih izvan termina nastave uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.








151



3

Uspješno položen ispit na kraju semestra




0,25







Ispit: 50%




medija

Skripte Učiteljskog fakulteta: Glazbeni praktikum: gitara 50

H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule 10

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

T. Šegula- Mladi kitarist 1, Mladi kitarist 2 (Tehnične vaje in etude, Skladbe 1. del), (DZS)

152



4

programa) • J. Sagreras> Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• A. Carlevaro> Escuela de la Guitarra, (Barry&Hawkes),

• A. Carlevaro> Serie didactica para Guitarra, (Barry),

• E. Pujol> Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

• C. Hartog> Guitar Tripper,

• F. Rich> Gitarre für jeden vol. 2,

• V. N. Paradiso> La chitarra volante in podob



.Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade..


Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi

Pohađanje koncerata unutar Glazbene scene Uč.F.te glazbenih događanja izvan fakulteta..

153



1




1.1. Nositelj predmeta Dubravko Fiolić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 2 (elektronička klavijatura, sint.) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+15+0




-

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (klavijatura) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja desnom i lijevom rukom. Sviranje akordičke pratnje lijevom rukom određenom prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake..


Glavni je uvjet uspješno položen Glazbeni praktikum 1, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja desnom i lijevom rukom uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Vježbanje s obje ruke 30 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.

154



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma






8. Upotreba dvoglasja,




Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara, klavijatura), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera s desnom i lijevom rukom. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, akordi, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.





2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

155



3






0,25







Ispit: 50%




medija

.Piljek-Atanasov, D.(2016), Moja glazba 1, Zagreb)

Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2016.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet

156



4




.Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade..



157



1





1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 2 (elektronička klavijatura, sint/klavir.) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+15+0




-

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (sint./klavir) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja desnom i lijevom rukom. Sviranje akordičke pratnje lijevom rukom određenom prema karakteru i tempu pojedine skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Točno intoniranje i proširivanje opsega glasa. Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake.


Glavni je uvjet uspješno položen Glazbeni praktikum 1, s obzirom da se gradivo nastavlja i nadograđuje na prethodni kolegij - Glazbeni praktikum 1. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i redoviti rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobljavaju za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja desnom i lijevom rukom uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Vježbanje s obje ruke 30 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.

158



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma






8. Upotreba višeglasja,




Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara, klavijatura), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije redovitim vježbanja izvan termina nastave. Sustavno se avladava sve zahtjevniji program u glazbenim primjerima koji uključuju desnu i lijevu ruku. U ovom semestru studenti se susreću s 30 pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, akordi, prstomet), a zatim ih izvan termina nastave uvježbavaju. Na slijedećim terminima nastave su dužni odsvirati naučene primjere.




2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je redovito vježbanje izvan termina nastave.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

159



3






0,25







Ispit: 50%




medija

Igor Peteh: recenzirana skripta za početno učenje klavira/sythesizersa


160



4




Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade..


Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi. Pohađanje koncerata i aktivno bavljenje glazbom izvan fakulteta (folklor, zbor i sl.)

161



1





prof.dr.sc. Đuro Blažeka (Čakovec)

doc.dr.sc. Lidija Cvikić (Petrinja)

doc. dr.sc. Katarina Aladrović Slovaček (Zagreb)


1.2. Naziv predmeta HRVATSKI JEZIK 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

mr. Gordana Čosić (Zagreb)

dr. sc. Vendi Franc (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.

Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.

Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.

Spoznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije, dijalektologije i funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.

162



2


Položen ispit iz Hrvatske gramatike.


Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja

Temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.


Poznavanje funkcionalnih stilova hrvatskog jezika

Poznavanje temeljnih semantičkih pojmova

Poznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije hrvatskog jezika

Poznavanje temeljnih pojmova iz funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.

Poznavanje temeljnih pojmova iz standardizacije jezika.

Osposobljenost za razmišljanje o hrvatskom jeziku kao komunikacijskom sustavu, kao polifunkcionalnom organizmu te kao čimbeniku nacionalne kulture i identiteta.


Jezikoslovlje i jezično izražavanje

Jezične uloge

Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika

Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi

Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)

Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja

Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)

Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe

Stilsko-kompozicijske vježbe

163



3

Dijaloške vježbe

Monološke vježbe

Leksičke vježbe

Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)

Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji

Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)

Leksička jedinica.

Vremenska raslojenost leksika.

Prostorna raslojenost leksika.

Funkcionalna raslojenost leksika.

Leksičko posuđivanje.

Tri modela (Saussurev, Ogden – Richardsov i Bühlerov) za opis strukture jezičnog i (komunikacijskog) znaka.

Homonimija.

Sinonimija.

Antonimija.

Razgraničenje polisemije i homonimije.

Jezični purizam.

Frazeologija hrvatskog jezika.

164



4

Vrste rječnika.

Struktura rječničkog članka.

Povijest hrvatske leksikografije.

Onomastika.

O postupcima standardizacije. Značajke standardnog jezika (autonomnost, svjesna normiranost, polifunkcionalnost, stabilnost u prostoru, elastična stabilnost u vremenu)

Temeljne činjenice o štokavskom narječju

Temeljne činjenice o kajkavskom narječju

Temeljne činjenice o čakavskom narječju.




2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju

2.8. Obveze studenata Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadržaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni pismeni i usmeni ispit.





165



5





Seminarski rad 25%

Kolokviji 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Barić i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: ŠK.

Frančić, A., Hudeček, L. i Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.


Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput..

Vince, Z. (1990). Putovima hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske

.


Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991.

Marko Samardžija: Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1995.

Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005.

166



6

Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999.

Marko Kovačević i Lada Badurina: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.

Jasna Melvinger: Leksikologija (skripta), Osijek 1984., II/1990.

Ivo Pranjković: Temeljna načela jezične pravilnosti, Kolo, br. 4/ 1996, str. 5-12.

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International

Petar Šimunović: Hrvatska prezimena.Golden marketing, Zagreb 1995.

Branka Tafra: Od riječi do riječnika, Školska knjiga, Zagreb 2005.

Ladislaw Zgusta: Priručnik leksikografije, «Svjetlost», Sarajevo 1991.

Stjepko Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2 (I. izdanje), Školska knjiga, Zagreb 1998




167



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo; doc.dr.sc. Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Kineziologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr.sc. Snježana Mraković, dr.sc. Ivana Nikolić, doc.dr.sc. Marko Badrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani učiteljski studij-program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50


-

2. OPIS PREDMETA


Poučavati opće zakonitosti upravljanja procesom vježbanja kao i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam s posebnim osvrtom na populaciju školske djece.

Upoznati studente s osnovama metodologije istraživanja u području kineziologije, načinima rješavanja problematike vezane uz upravljanje procesom vježbanja te s mogućim promjenama antropoloških obilježja, motoričkih znanja i stanja zdravlja pod utjecajem odgovarajućeg programa vježbanja.




Stjecanje teoretskih i metodoloških znanja u području osnovnih kineziologijskih disciplina, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćnih kineziologijskih disciplina. teorijska i praktična priprema za integriranu primjenu ovih spoznaja u radu s djecom u primarnoj edukaciji.

168



2


Upoznati strukturu kineziologije, osnovne, primijenjenu i pomoćne kineziologijske discipline te njen odnos prema drugim znanostima.

Upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziologije.

Upoznavanje sa znanstvenim utemeljenjem kineziologije, principima pristupa kineziologijskim problemima te temeljima znanstvenog istraživanja u Kineziologiji.

Upoznavanje zakonitosti upravljanog procesa vježbanja kao kibernetskog sustava te planiranjem i programiranjem ovog procesa. upoznavanje s pojmom i djelovanjem kinezioloških podražaja na transformaciju antropološkog statusa djeteta.

Upoznavanje sa zdravstvenim, higijenskim i ekološkim aspektima tjelesnog vježbanja.


Pojam i definicija kineziologije

Razvoj kineziologije

Struktura kineziologije, osnovne kineziologijske discipline, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćne kineziologijske discipline

Interdisciplinarnost kineziologije

Metodološke osnove kineziologije

Predmet istraživanja kineziologije

Metode istraživanja

Principi pristupa kineziologijskim problemima

Osnovne metode istraživanja

Struktura i faze istraživanja

Koncipiranje znanstvenih i stručnih radova

169



3

Primjena kineziologijskih zakonitosti u edukaciji

Osnovni principi upravljanja procesom vježbanja

Temelji kibernetskog pristupa u kineziologiji

Pojam upravljanog procesa

Planiranje i programiranje upravljanog procesa vježbanja

Pojam i definicija kinezioloških podražaja

Utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja

Utjecaj kinezioloških podražaja na kvantitativne i kvalitativne osobitosti antropoloških obilježja

Utjecaj kinezioloških podražaja na antropometrijske osobitosti

Utjecaj kinezioloških podražaja na funkcionalno-motoričke sposobnosti

Utjecaj kinezioloških podražaja na kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalni status

Utjecaj kinezioloških podražaja na motoričke informacije

Kineziološki podražaji u funkciji odgoja

Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje

Pojam i definicija zdravlja

Zdravlje i tjelesna aktivnost

Utjecaj tjelesne aktivnosti na strukturu tijela

Okolina i zdravlje

170



4

Utjecaj prirodnih faktora na zdravlje

Tjelesno vježbanje i ekologija

Higijena i tjelesno vježbanje




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje;

seminarski rad iz zadane literature;

referat ili prezentacija zadane teme u seminaru;

čitanje propisane literature;

samostalno učenje i priprema








Pohađanje nastave 20%;

171



5

Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 30%,

Usmeni ispit 30%.




medija

Prskalo, I., Sporiš, G. (2016). Kineziologija. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (246 str.)

40

Findak, V., Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.).

15


Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. (133 str.)




172

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija


1





dr.sc. Marko Badrić; Srna Jenko Miholić;

dr.sc.Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 3

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici

Igor Bokor; dr.sc.Marijana Hraski, dr. sc.

Mateja Kunješić Sušilović; dr.sc. Marija

Lorger, mr.sc. Snježana Mraković; dr. sc.

Ivana Nikolić; Igor Rožić; Sanja Žuljević


0+30+0


Integrirani preddiplomski i diplomski

učiteljski studij s modulima (903) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 250

1.5. Status predmeta obavezan

1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

0

2. OPIS PREDMETA


Učenje i usavršavanje motoričkih znanja i motoričkih gibanja te praćenje i pozitivni utjecaj na antropološka obilježja putem

transformacijskih procesa.




Nakon položenog predmeta student će steći nove i objediniti stečena motorička znanja i vještine. Razumijeti i prim jenjivati

kineziološke sadržaje u svakodnevnom načinu života, kao i utjecaj na unapređenje zdravlja. Povezivati i primjenjivati teorijske i

praktične spoznaje iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (tjelesna i zdravstvena kultura), te ovladati

relevantnim sadržajima iz kineziološke edukacije. Utjecati transformacijskim procesima na promjenu antropološkog statusa.

173




2








Atletika – hodanja i trčanja

Sportske igre – košarka


Narodni plesovi I

Aerobika, kružni oblici treninga

Fitness programi 3



Štafetne i elementarne igre

Momčadske igre


174




3











Kontinuirano praćenje nastave 50%;

Aktivno sudjelovanje u nastavi 50%


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

.

.

175




4







176




1





dr.sc. Marko Badrić; Srna Jenko Miholić;

dr.sc.Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 4

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici

Igor Bokor; dr.sc.Marijana Hraski, dr. sc.

Mateja Kunješić Sušilović; dr.sc. Marija

Lorger, mr.sc. Snježana Mraković; dr. sc.

Ivana Nikolić; Igor Rožić; Sanja Žuljević


0+30+0


Integrirani preddiplomski i diplomski

učiteljski studij s modulima (903) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 250

1.5. Status predmeta obavezan


0

2. OPIS PREDMETA


Učenje i usavršavanje motoričkih znanja i motoričkih gibanja te praćenje i pozitivni utjecaj na antropološka obilježja putem

transformacijskih procesa.




Nakon položenog predmeta student će steći nove i objediniti stečena motorička znanja i vještine. Razumijeti i prim jenjivati

kineziološke sadržaje u svakodnevnom načinu života, kao i utjecaj na unapređenje zdravlja. Povezivati i primjenjivati teorijske i

praktične spoznaje iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (tjelesna i zdravstvena kultura), te ovladati

relevantnim sadržajima iz kineziološke edukacije. Utjecati transformacijskim procesima na promjenu antropološkog statusa.

177




2


ainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.






Atletika – skokovi i bacanja

Sportske igre – mali nogomet


Narodni plesovi II

Aerobika - napredno

Fitness programi 4

Osnovni elementi sportske gimnastike – dvov. ruče, greda


Štafetne i elementarne igre




2.7. Komentari:

178




3









Kontinuirano praćenje nastave 50%;

Aktivno sudjelovanje u nastavi 50%


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

.

.





179




4



180



1






Prof. dr. sc. Andreja Brajša Žganec 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Motivacija i socijalni odnosi u razredu 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

dr. sc. Lana Jurčec, dr. sc. Diana Olčar, Mirjana Milanović, dr. sc. Tea Pahić, mr.sc. Tatjana Žižek


1+0+1


integrirani 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1

2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog kolegija upoznati studente s glavnim teorijama motivacije u području obrazovanja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s temeljnim principima upravljanja razredom i reagiranja na svakodnevne disciplinske probleme.





- djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika

- uspostaviti sigurno i svrhovito okruženje za učenje

181



2

- primjenjivati različite načine motiviranja učenika



Objasniti teorije motivacije i njihovu primjenu u razredu

Razlikovati ciljne orijentacije i objasniti njihov učinak na izbor strategija učenja

Razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa

Objasniti komponente odnosa učenika i nastavnika

Primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije

Opisati i vrednovati različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi


1. Uvod u predmet: važnost motivacije i upravljanja razredom; obveze studenata

2. Teorije potreba: Maslowljeva teorija potreba; primjena Maslowljeve teorije u razredu

3. Motivacija za postignućem: potreba za postignućem, učenici s niskom i visokom potrebom za postignućem; kako motivirati učenike s različitom potrebom za postignućem

4. Teorija vlastite vrijednosti i njena primjena u razredu; samopoštovanje i školski uspjeh

5. Atribucijska teorija; primjena atribucijske teorije u razredu

6. Samoregulirano učenje: intencionalni pristup, samojačajaući pristup, samozaštitni pristup; ciljne orijentacije u učenju

7. Intrinzična motivacija: kako poticati intrinzičnu motivaciju; radoznalost, novost, aktivnost; povezanost sa životom; postavljanje ciljeva

8. Ekstrinzična motivacija: kako poticati ekstrinzičnu motivaciju; karakteristike dobre pohvale i nagrade; karakteristike dobre kazne

9. Razred kao socijalna grupa: stilovi vođenja razreda; autoritativni učitelj; autoritarni učitelj; popustljivi učitelj; nezainteresirani

182



3

učitelj

10.Pozitivna okolina za učenje: strukturna obilježja razreda; početak školske godine; pravila i procedure; vrijeme provedeno u razredu

11. Školska nedisciplina: uzroci školske nediscipline; princip minimalne intervencije

12. Teži slučajevi nediscipline: modifikacija ponašanja; restitucija

13. Nasilje i zlostavljanje u školi: uzroci; karakteristike žrtve; karakteristike zlostavljača; prevencija zlostavljanja

14. Suradnja s roditeljima: oblici suradnje s roditeljima; izvori sukoba između učitelja i roditelja; roditeljski sastanak; savjeti roditeljima

15. Alternativni pristupi obrazovanju: humanistički pristup obrazovanju; pozitivna psihologija u obrazovanju



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnosti u razredu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








183



4


Pohađanje nastave - 5%

Seminarski rad – 15%






medija


15

2. Rijavec, M., Miljković, D. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP 10


1. Gossen, D. (1994). Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja

2. Rijavec, M., Miljković, D. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP




184



5

185



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc.Milan Matijević, izv.prof.dr.sc.Siniša Opić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Nastavni kurikulum 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

doc.dr.sc.Tomislav Topolovčan

doc.dr.sc.Marina Đuranović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 130


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati znanstvena objašnjenja nastavnog kurikuluma, te mogućnost primjene znanstvenih spoznaja na reguliranje nastavnog procesa u osnovnoj školi



Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava


- razumjeti osnovne pojmove i dokumente koji omogućuju planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u osnovnoj školi (godišnji plan rada, tematski plan rada, izvedbeni programi, školski kurikulum)

- upoznati osnovne dokumente koje treba poznavati da bi se razumjelo i sudjelo u kreizranju izvedbenih silabusa (Zakon o

186



2

odgoju, Nacionalni okrvirni kurikulumi, Pravilnik o ocjenjivanju i sl.).

- moći koristiti Nastavni plan i program kao važan školski dokument za planiranje i realizaciju nastavnog procesa

- upoznati temeljne čimbenike koji uvjetuju izbor nastavnih medija, metoda i strategija te uređenje mjesta za odvijanje nastavih aktivnosti

-upoznati osnovne spoznaje iz obrazovne tehnologije koje su važne za njenu uporabu u suvremenoj nastavi.


1. Osnovni pojmovi: teorije kurikuluma, didaktika, obrazovna tehnologija

2. Kurikulumske teorije

3. Teorija kurikuluma kao teorija odgojno-obrazovnog procesa

4. Vrste nastavnih kurikuluma

5. Teorija ciljeva učenja: Ciljevi odgoja i obrazovanja; svrha i ciljevi nastavnog procesa

6. Konkretizacija i operacionalizacija ciljeva

7. Nastavni plan i program osnovne škole

8. Kriteriji za izbor nastavnih sadržaja i aktivnosti. Nastavni predmet i logika uvođenja novih sadržaja u nastavu. Egzemplarna nastava.

9. Osnovna struktura i tijek nastavnog procesa: priprema i dogovor – ostvarivanje ciljeva, unutarnja evaluacija.

10. Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava, didaktičke igre)

11. Didaktičke spoznaje o stjecanju znanja i učenje u kognitivnom području. Didaktičke spoznaje o učenju u afektivnom području. Didaktičke spoznaje o stjecanju vještina i navika.

12. Unutarnja i vanjska evaluacija. Ocjenjivanje učenika kao didaktički fenomen.

187



3

13. Nastavne situacije i nastavni scenariji.




2.7. Komentari:












medija

Pastuović, N. (1999). Teorija kurikuluma: Prakseologija obrazovanja i odgoja na mikrorazini. U: Edukologija. Zagreb: Znamen, str. 514-571.

10

Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga (poglavlje 6, 7, 8, 9, 10) 10

188



4

* * Nastavni plan i program (2000). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa.

**** Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Zagreb: MZOS x


Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP

Marsh, J. C. (1994). Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Burke Walsh, K. (2003). Razvojno primjereni program za djecu od 8 do 10 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade


189



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marko Ćaleta 1.6. Godina studija 2


1.3. Suradnici dr. sc. Darinka Kiš-Novak, dr. sc. Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+15+0




2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje složenosti građe i funkcije biljnog i životinjskog organizma.

Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.

Prihvaćanje biološke prirode ponašanja.

Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.



Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te položenih kolegija Prirodoslovlje 1. i 2.


Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema

190



2

postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Objasniti povezanost građe i funkcije biljnog organizma.

Razlikovati jednosupnice i dvosupnice.

Formulirati temeljne evolucijske promjene u građi životinja

Identificirati načine regulacije organskih sustava hormonskim i živčanim putem.

Kategorizirati specifične organe u odgovarajuće organske sustave.

Prepoznavati biološki kontrolirano ponašanje.


Građa biljke

Transport tvari u biljkama

Reprodukcija cvjetnjača

Podrijetlo životinja i evolucija tjelesne građe

Homeostaza

Hormoni

Animalna reprodukcija

Živčani sustav

Osjetilni sustav

Pokretilni sustav

Izmjena plinova u životinja

191



3

Cirkulacijski sustav

Probava

Sustav za izlučivanje

Ponašanje životinja




2.7. Komentari:




Polaganje kolokvija.



Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5


Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Aktivno sudjelovanje na nastavi - 16,6%

Kolokviji - 16,6%

192



4

Digitalni portfolio - 16,6%

Seminarski rad - 16,6%

Završni usmeni ispit - 33,3%




medija


Ćaleta M (2015) Prirodoslovlje 3 (http://2co2.ufzg.hr) moodle

Kiš-Novak D (2015) Prirodoslovlje 3 (http://ed2.ufzg.hr/moodle/login/signup.php) moodle



Croft, DP, James R, Krause J (2008) Exploring animal social networks, Princeton University Press.

Hughes, J (2009) The migration of birds, Firefly Books Ltd.

Minelli, A (2009) Perspectives in animal phylogeny and evolution, OUP Oxford.

Pough FH, Janis CM, Heise JB (2009) Vertebrate life, Pearson

Smith, AM i dr. (2009) Plant biology, Garland Science.



193



5

kompetencija Studentske referade.


194



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marko Ćaleta 1.6. Godina studija 2


1.3. Suradnici dr. sc. Darinka Kiš-Novak, dr. sc. Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+30+0




2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje odnosa između organizama i okoliša .

Stjecanje znanja i razumijevanje funkcije i evolucije organizama u prirodi.

Spoznavanje složenosti odnosa između organizama.

Razumijevanje ekoloških posljedica ljudskih aktivnosti.

Prihvaćanje značaja biološke raznolikosti.

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja biljnih i životinjskih vrsta.

Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa, položenih kolegija Prirodoslovlje

195



2

kompetencije potrebne za predmet 1. i 2., te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 3.




Objasniti sukcesiju bioma i cikluse tvari u prirodi.

Razlučiti populaciju, životnu zajednicu, ekosustav i biome.

Diferencirati inter- i intraspecijske odnose.

Nabrojati i opisati zaštićene kategorije prostorne zaštite i zaštite svojta u Republici Hrvatskoj.

Identificirati jedinstvena obilježja carstava i domena.

Razviti vlastiti pozitivan stav prema zaštiti prirode koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.


Ekologija

Ekosustavi

Biogeografija

Konzervacijska biologija

Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj

Kruženje tvari na Zemlji

Bacteria i Archea

Protisti

Talofita

196



3

Gljive

Sjemenjače

Beskralješnjaci

Kralješnjaci




2.7. Komentari:






Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5





Aktivno sudjelovanje na nastavi - 25%

Seminarski rad - 25%

Digitalni portfolio - 25%

197



4

Završni usmeni ispit - 25%




medija


Ćaleta M (2015) Prirodoslovlje 4 (http://2co2.ufzg.hr) moodle

Kiš-Novak D (2015) Prirodoslovlje 4 (http://ed2.ufzg.hr/moodle/login/signup.php) moodle


Boon P, Pringle C (2009) Assesing the conservation value of freshwaters, Cambridge University Press

Božac R (2008) Enciklopedija gljiva, Školska knjiga

Bralić I (2005) Hrvatski nacionalni parkovi, Školska knjiga

Cain ML, Bowman WD, Hacker SD (2008) Ecology, Sinauer Associates

Conkin PK (2007) The state of the Earth, The University Press of Kentucky

Dolenec Z (2009) Ptice tu oko nas, Školska knjiga

Domac R Flora Hrvatske, Školska knjiga

Dreyer E, Dreyer W (2007) Drveće – Vodič kroz prirodu, Begen

Forenbacher Velebit i njegov biljni svijet, Školska knjiga

198



5

Goodall J, Redmond I (2010) Primates of the world, New Holland Publishers Ltd

Kovačić S, Nikolić i dr Flora Jadranske obale i otoka, Školska knjiga

Matoničkin, Erben R Opća zoologija, Školska knjiga

Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija nižih avertebrata, Školska knjiga

Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija viših avertebrata, Školska knjiga

Milišić N (2007) Glavonošci, puževi i školjke Jadrana, Knjigotisak

Milišić N (2008) Jadranski rakovi, Knjigotisak

Milišić N (2007) Sva riba jadranskog mora, Knjigotisak

Nikolić T, Kovačić S (2008) Flora Medvednice, Školska knjiga

Radović D, Kralj J, Tutiš V, Ćiković D (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb

Sheppard CRC, Davy SK, Piling GH (2009) The biology of coral reefs, OUP Oxford

Stephenson SL (2010) The kingdom Fungi, Timber Press

Viličić D (2003) Fitoplankton u ekološkom sustavu mora, Školska knjiga




199



6

200



1







doc.art.Luka Petrač


1.2. Naziv predmeta Prostorno plastičko oblikovanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici doc.art. Damir Brčić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1-0-2


Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij 903 i 835 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 70


-

2. OPIS PREDMETA


-razvijati kod studenata svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, naročito u odgojno obrazovnim ustanovama

- osposobljavati studente da estetske kriterije prostorno plastičkih umjetnosti povezuju s drugim nastavnim područjima poradi ostvarivanja estetskog jedinstva cjelokupnog odgoja i obrazovanja

- širenje spoznaja o odnosu čovjeka i prostora

- upoznati studente s pojmom okoliša i razvijati estetski i kritički odnos prema cjelokupnoj okolini

- upoznati studente s problemom prostora i arhitekture

201



2

- razvijati sposobnost doživljavanja i vrednovanja djela arhitektonskog nasljeđa

- upoznati studente s tehnikama i oblikovnim tehnologijama likovnog stvaralaštva vezanom za oblikovanje radne okoline


položen kolegij Prostorno plastičko oblikovanje 1


-osposobljenost i motiviranost za samostalni stvaralački praktični rad

- osposobljenost studenata za praktični rad s tehnikama i oblikovnim tehnologijama likovnog stvaralaštva vezanom za oblikovanje radne okoline

- sposobnost studenata da estetske kriterije prostorno plastičkih umjetnosti povezuju s drugim nastavnim područjima poradi ostvarivanja estetskog jedinstva cjelokupnog odgoja i obrazovanja




- svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, naročito u odgojno obrazovnim ustanovama

- razumijevanje odnosa čovjeka i prostora

- razumijevanje pojma okoliša i sposobnost estetskog i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj okolini

- prepoznavanje problematike vezane za prostor i arhitekturu

- senzibiliziranje za doživljavanje i vrednovanje djela arhitektonskog nasljeđa

- sposobnost samostalne primjene likovnih tehnika, tehnologija i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu


Teme predavanja: 1.Oblik i prostor s modularnim proporcioniranjem

202



3

2.Nivoi egzistencijalnog prostora: krajolik, urbani nivo, kuća, predmeti za uporabu 3.Spomenici kulture kao integralni dio čovjekove okoline 4.Boja na plohi i u prostoru, koloristički odnosi i kontrasti 5.Proporcioniranje, projektiranje i diferencijacija elemenata forme na plohi i u prostoru 6.Preoblikovanje prostora, dekomponiranje 7.Građenje, raspoređivanje oblika u prostoru, kretanje u prostoru 8.Koncepcija prostora u arhitekturi odgojno obrazovnih institucija 9.Prostor, svjetlo i boja u školskim prostorima 10.Dizajn školskog prostora, opreme i didaktičkog materijala 11.Analiza scenskog prostora, dječjih igračaka i naprava 12.Tehnologija oblikovnih materijala 13.Podjela dizajna: grafički i produkt dizajn 14.Dizajn prostora i objekata 15.Eksperimentiranje s tehnikama dizajna proizvoda 16.Intervencije u školskom prostoru

Teme seminara:

1.Istraživanje prostora odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine u skladu s odgojno obrazovnom ulogom (funkcijom) i ekonomičnošću: vanjski izgled objekta, pročelje, prilazni put, staze, zelene površine. Unutarnji izgled prostorija: predvorje, hodnik, predavaonice, ukrasno bilje u prostorijama s obzirom na biološki i estetski kriterij. Vizualna prezentacija istraživanja.

2.Projektiranje, osnovna pravila projiciranja i predočavanja oblika

3.Pojednostavljeni oblici projiciranja i načini prikazivanja i čitanja podataka iz crteža; prostorni zor, redukcija na plohu

4.Projektiranje predmeta u svrhu razvoja vještina razmišljanja i kreativnosti

5.Istraživanje različitih tekstilnih materijala, tehnika i radnih operacija, estetska vrijednost i funkcija

6.Dizajn proizvoda, materijal, estetika proizvoda, ekološka vrijednost, prikladnost svrhe proizvoda

7.Kreativna uporaba materijala, tvrdog kartona, tanke plastike, drvenih ploča i izrada predmeta

8.Predmet kao supstrat više različitih radnih operacija, kvaliteta (vještina) izrade; usavršiti osnovne tehnike kako bi proizvod bio prikladan svojoj svrsi, dotjeran, izrađen s ekološkom svijesti

203



4

9. Samostalne istraživačke projekte izvan nastave studenti odabiru prema temama iz nastavnog programa




2.7. Komentari:


1. Redovito pohađanje predavanja i seminara, 45 sati 2. Seminarska rad s prezentacija programskog sadržaja kroz samostalno istraživanje izvan nastave, 36 sati 4. 1 pisano izvješće o posjetu izložbi ili muzeju u čakovcu, 4,5 sati 5. Literatura za ispit: 75 str., 4,5 sati Ukupno 90 sati = 3 ECTS boda


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,40 Praktični rad






prisustvo na predavanjima i seminarima, predaja i interpretacija seminarskog rada uz vizualnu prezentaciju samostalnog istraživačkog projekta izvan nastave, predaja izvješća s izložbe i polaganje usmenog ispita




medija

204



5

1. Bačić M.- Mirenić J. (1994), Uvod u likovno mišljenje, Zagreb: Školska knjiga, 20 str.

2. Čudina-Obradović M. (2001), Dosadno mi je, što da radim, Zagreb: Školska knjiga, 130 – 140, 10 str.

3. Kuharić V. (2008), Interna skripta II, Zagreb, Učiteljski fakultet, 45 str .


1. Jakubin M.(1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa

2. Arnhajm R. (2003), Prilog psihologiji umetnosti, Beograd, SKC Beograd, Knjižara Bookwar i Univerzitet umetnosti u Beogradu

3. Arnhajm R. (1998), Umetnost i vizualno opažanja, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu




205



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc.Milan Matijević , izv.prof.dr.sc.Siniša Opić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Teorije nastave i obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

doc.dr. Tomislav Topolovčan

doc.dr.sc.Marina Đuranović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja koje su nastale na trlu Europe, a koje znanstveno objašnjavaju proces nastave u osnovnoj školi.


položiti ispite iz Školske pedagogije i Opće pedagogije


Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava;

Razumijevanje, kritičko promišljanje i sposobnost razvoja identiteta učiteljske profesije;

206



2


- upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja od Jana Amosa Komenskog do najnovijih znanstvenih objašnjenja nastavnog procesa i obvezne škole kao dijela cjeloživotnog obrazovanja;

-usvojiti te kritički propitivati didaktičke teorije i principe;

-sposobnost mikroartikulacije nastave;

-sposobnost odabira odgovarajućih nastavnih metoda i socijalnih oblika rada.


1. Osnovni didaktički pojmovi: didaktika, nastava, obrazovanje, odgojno-obrazovni proces; obrazovna tehnologija i teorija kurikuluma; odnos opće didaktike i metodika (specijalne didaktike)

2. Osnovni epistemološki pojmovi: teorija, principi, znanstveno otkriće, znanstveno objašnjenje

3. Didaktika kao znanstvena disciplina (epistemološke odrednice, posebnosti znanstvene metodologije)

4. Povijest didaktičkih ideja (Komensky, Herbart, Projekti reformske pedagogije, didaktičke teorije u Hrvatskoj u 20. stoljeću)

5. Cjeloživotno obrazovanje i didaktika

6. Holistički pristup proučavanju odgojno-obrazovnog procesa u školi

7. Didaktičke strategije i nastavne metode

8. Socijalni oblici rada u nastavi (individualno poučavanje, rad u parovima, grupni rad u nastavi i suradničko učenje, didaktičke radionice, frontalna nastava)

9. Didaktičke teorije

10. Didaktički principi

11. Mikroartikulacija nastave

12. Raspored dnevnih i tjednih aktivnosti učenika

207



3

13. Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava)

14. Mjesto odvijanja nastavnih aktivnosti (učionica, multimedijsko središte škole, školsko dvorište)

15. Organiziranje raznih vidova nastavnih (odgojno-obrazovnih) aktivnosti u osnovnoj školi: cjelodnevna i poludnevna nastava, produženi boravak učenika, nastava u kombiniranim odjelima)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima, seminarima i radionicama, pročitati samostalno jednu knjigu po izboru i napisati o toj knjizi sažetak, ključne riječi i osobnu kritiku.











medija

208



4

Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 308 str. (poglavlja 1, 2, 3, 8, 11, i 13) 20

Matijević, M. (1999). Didaktika i obrazovna tehnologija. U: Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, str. 487-510. 10

* * Nastavni plan i program (2000). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa. x


Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010). Didaktika i Kurikulum. Zagreb: IEP.

Matijević, M. (2010). Između didaktike nastave usmjerene na učenika i kurikulumske teorije. U: Zbornik radova četvrtog kongresa nastavnika matematike (Ur. Ivanšić, I.), Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, 391-408.

Matijević, M. (2009). Školski i pedagoški pluralizam u zemljama u tranziciji. Zbornik radova sa naučnog skupa ”Buduća škola” (Ur. Potkonjak, N.), Beograd: Srpska akademija obrazovanja, 194-206.

Matijević, M. (2008). How to enhance Classes by using PCS, the Internet, and mobile Phones. Contemporary Intentions in Education (Ed. Timovski, V.), Ohrid: Faculty of Pedagogy, University of Skopje, 43-53.




209



1





Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko

Doc. dr. sc. Predrag Oreški 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u informatiku 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Dr. sc. Matija Varga, predavač

Vesna Markovac, viši predavač

Nataša Rogulja, predavač

Maja Homen Pavlin, asistent

Krešo Tomljenović, asistent


15+30+0


Integrirani učiteljski studij, modul 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 45


2, 10%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljima informacijskog društva i računalne i informacijske pismenosti. Kroz seminare, radionice i vježbe na osobnom računalu i njegovim temeljnim programskim alatima naučiti djetvorno i samostalno koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za primjenu u osnovnoj školi. Upoznavanje s novim načinima stjecanja znanja i suvremenim načinom komuniciranja korištenjem interneta, te osposobljavanje za njihovu primjenu u osnovnoj školi.

210



2



Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja; Sposobnost samostalne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu.


Sposobnost razumijevanja i primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe društva, obrazovanja i poslovanja te osposobljenost za kritičko i odgovorno korištenje elektroničkih interaktivnih medija;

Osposobljenost za pripremu nastavnih materijala uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije; Osposobljenost za kritičko i odgovorno korištenje informacija i sadržaja s interneta, kao i za stručnu obradu tekstualnih, tabličnih i prezentacijskih podataka te grafičkog, zvukovnog i video sadržaja uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije; Osposobljenost za cjeloživotno učenje u informacijskom društvu, kao i za kulturno, odgovorno i samozaštitno ponašanje u virtualnom okruženju.


Predavanja: Informacijsko društvo. Računalna i informacijska pismenost. Digitalne kompetencije. E-građani. (2 sata) Podatak, informacija, znanje. Strukturiranje i organiziranje podataka. Baze podataka. (2 sata) Arhitektura i princip rada elektroničkog računala (Von Neumann, Turing). Simulacija rada računala (školsko računalo). (2 sata) Operacijski sustavi. Vrste aplikativnog softvera. (2 sata) Algoritmi i programiranje. (1 sat) Mreže računala. Osnovne usluge interneta. Izvori znanja u internetu. (2 sata) Zaštita podataka u prijenosu. Kriptiranje podataka. Zlonamjerni računalni programi i mjere zaštite. (1 sat) Mobilni uređaji i aplikacije. (1 sat) Autorska prava. Primjena informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju. E-učenje. (2 sata) Vježbe: Seminari, radionice i vježbe iz područja obrade teksta, tabličnih kalkulacija, prezentacija, uređivanja vektorske i bitmap grafike, obrade zvuka i videa, jednostavnog programiranja, zaštite podataka, kriptiranja podataka, zaštite računala od zlonamjernog softvera, glasovne i video komunikacije putem mreža, osnova HTML-a, izrade web odredišta (web sitea), izrade jednostavnog online kolegija za e-učenje, primjena raznih web 2.0 alata u nastavi, zaštite djece i mladih u internetu.

211



3




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito prisustovanje nastavi, rješavanje zadataka, seminar.








Redovitost prisustvovanja nastavi, seminar, pismeni ispit.




medija

.Šimović, Vladimir, Maletić, Franjo, Afrić, Winton. Osnove informatike - uvod / Omer Rak (ur.). Zagreb : Golden marketing-Tehnička knjiga, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.

10

Predrag Oreški - Uvod u informatiku, predavanja u online kolegiju. web

212



4


Čerić, V., Varga, M., Briolla, H.: Poslovno računarstvo, Znak, 1998.


- vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom, - vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom.


213



1





izv.prof.mr.art. Miroslav Huzjak



izv.prof.art. Davor Žilić


1.2. Naziv predmeta Teorija likovnog oblikovanja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


30-0-0


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25


-

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s likovnim jezikom i njegovom primjenom u stvaranju likovnoumjetničkih djela.

Stjecanje temeljne likovne naobrazbe, upoznavanje s načelima likovnog oblikovanja.

Upoznavanje s formalnom, grafičkom, stilskom i ikonografskom analizom te interpretacijom umjetničkih djela.

Odgoj i razvoj vizualnog opažaja, likovnog mišljenja i likovnog vokabulara.

214



2


Nema posebnih uvjeta.


Student će:

- prepoznati i usvojiti likovno-stilske kategorije kroz analizu djela tradicionalne i suvremene likovne umjetnosti

- usvajiti tehnike interpretacije i njihove primjene u klasičnom i suvremenom likovnom izražavanju i stvaranju

- Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja;

- Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka likovno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

- Sposobnost samostalne primjene likovnih tehnika, tehnologija i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu


Student će:

- razviti sposobnost analiziranja djela likovnih umjetnosti

- usvojiti temeljnu stručnu terminologiju potrebnu za analize i interpretacije likovnih djela

- razvijati vizualnu pecepciju i likovni senzibilitet

- se upoznati s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem unutar područja kulture


1. Uvod u likovno stvaralaštvo (sadržaj, tema i motiv, vizualno mišljenje, idea) 2. Kompozicija, razmještaj i odnos elemenata u umjetničkom djelu. 3. Komunikacija i jezik (strukturalizam, semiotika, hermeneutika, likovni jezik) 4. Područja likovne umjetnosti 5. Analize umjetničkog djela: formalna analiza 6. Analize umjetničkog djela: stilska analiza 7. Analize umjetničkog djela: ikonografska analiza 8. Odgoj i razvoj opažaja (percepcije)

215



3

9. Odgoj i razvoj doživljaja: spontani doživljaj, doslovni opis, analiza, interpretacija, kontekstualizacija, kritički stav. 10. Arhitektura i urbanizam 11. Dizajn i primijenjena umjetnost 12. Likovna i vizualna umjetnost, likovna i vizualna kultura 13. Pismo kao likovna pojava 14. Umjetnost i kič 15. Kulturna baština, UNESCO (materijalna i nematerijalna kulturna baština)




2.7. Komentari:


-odslušati predavanja

-Položiti ispit koji se sastoji od pismenog dijela








pohađanje nastave: 50%, seminar 50%




medija

216



4

3. 1. Bačić, M., Mirenić – Bačić, J. (1994). Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.

4. 2. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.

5. 4. Jakubin, M. (1999). Likovni jezik i likovne tehnike - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

5. Panofsky, E. (2002). Idea. Prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti. Zagreb: Golden marketing.


2.13. 1. Dorfles, G. (1997). KIČ – antologija lošeg ukusa. Zagreb: Golden marketing. 2.14. 2. Goodman, N. (2002). Jezici umjetnosti – Pristup teoriji simbola. Hrvatski Leskovac: Kruzak. 2.15. 3. Huzjak, M. (2008). Učimo gledati 1-4, priručnik za nastavnike. Zagreb: Školska knjiga. 2.16. 4. Pintarić, V. H. (2013). Od kiča do vječnosti. Zagreb: EPH Media d.o.o. 2.17. 5. van Straten, R. (2003). Uvod u ikonografiju. Zagreb: IPU.




217



1








izv.prof.art. Davor Žilić


1.2. Naziv predmeta Teorija likovnog oblikovanja 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30+0+0




-

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s likovno stilskim obilježjima, povjesnim i društvenim kontekstom pojedinih epoha stilova i pravaca.

Upoznavanje najvažnijim djelima i umjetnicima od pretpovijesti do suvremene umjetnosti.


Odslušana predavanja iz Teorije likovnog oblikovanja 1


Student će:

- prethodno stečena znanja u umjetničkom području moći prepoznati, imenovati i osvijestiti na dijelima likovnih umjetnosti

218



2

pojedinih epoha, stilova, pravaca i najznačajnijih autora

- moći pronaći likovna dijela pojedinih likovno-jezičnih i stilskih obilježja potrebnih za realizaciju nastave Likovne kulture u primarnom obrazovanju




Student će:

- upoznati povijesne okolnosti koje su uvjetovale nastajanje pojedinih likovnih izričaja

- usvojiti prepoznavanje i razumijevanje stilova, pravaca i najznačajnijih autora i njihovih djela

- moći izvesti analizu djela prema likovno-jezičnim i stilskim obilježjima

- odabrati djela vezana uz metodičku realizaciju programa likovne kulture u primarnom obrazovanju


1. Povijest likovne umjetnosti kao povijest ideja, stilova i likovnojezičnog izražavanja 2. Prapovijest: komunikacija slikom 3. Likovni govor Starog vijeka: egipatska i mezopotamska umjetnost 4. Kretsko – mikenska i grčka umjetnost 5. Rimska i ranokršćanska umjetnost 6. Likovni govor Srednjeg vijeka: predromanička i romanička umjetnost 7. Gotička i bizantska umjetnost 8. Likovni govor Novog vijeka: renesansna i maniristička umjetnost 9. Barokna i rokoko umjetnost 10. Likovni govor XIX. stoljeća: umjetnost klasicizma, romantizma i historicizma 11. Umjetnost realizma, impresionizma, postimpresionizma i secesije 12. Zagrebačka šarena škola i Münchenski krug 13. Likovni govor umjetnosti prve polovice XX. stoljeća 14. Umjetnost druge polovice XX. stoljeća 15. Napuštanje likovnog jezika: vizualna i suvremena umjetnost

219



3




2.7. Komentari:


1. Odslušati predavanja

2. Posjetiti jednu izložbu u muzeju ili galeriji i napisati formalnu i grafičku analizu jednog djela.

3. Obići jedan javni spomenik s područja kiparstva ili arhitekture i napisati stilsku analizu djela.

4. Položiti pismeni ispit.








Obvezatna literatura

Posjet Muzejima i galerijama

Usmeni ispit




medija

3. 1. Farthing, S. (2010). Umjetnost. Vodič kroz povijest i djela. Zagreb: Školska knjiga.

220



4

4. 2. Janson, H. W. – Janson, A. F. (2013). Povijest umjetnosti. Varaždin: Stanek d.o.o.

web

5. Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str


2.13. 1. Ivančević, R. (2007). Likovni govor – uvod u svijet likovnih umjetnosti. Zagreb: Profil International. 2.14. 2. Ivančević, R. (2005). STILOVI RAZDOBLJA ŽIVOT 1 - Od paleolita do predromantike. Zagreb: Profil International. 2.15. 3. Ivančević, R. (2005). STILOVI RAZDOBLJA ŽIVOT 2 - Od romanike do secesije. Zagreb: Profil International. 2.16. 4. Ivančević, R. (2010). STILOVI RAZDOBLJA ŽIVOT 3 - Umjetnost i vizualna kultura 20. stoljeća. Profil International.


Tijekom semestra odnosno studijske godine prati se redovitost pohađanja predavanja i izvršavanje zadataka u nastavi i izvan nastave. Posjet izložbama (muzejima i galerijama). Prati se i vrednuje vizualna percepcija likovnih djela i njihovih tematskih i likovnih struktura kroz analitički pristup k pojedinom umjetničkom djelu s likovno-tematskog (ikonografskog), likovno- jezičnog, likovno- tehničkog i likovno-stilskog aspekta.


221



1




1.1. Nositelj predmeta izv. prof. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Računalne mreže 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr. sc. Tedo Vrbanec, Vesna Markovac, dipl. ing. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani učiteljski studij - program 903, modul Informatika 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje temeljnih koncepata, strukture i principa rada računalnih mreža i njihovih komponenti kao što su mrežni uređaji, mediji za prijenos podataka i mrežni protokoli.


Prethodno položeni kolegiji Uvod u informatiku i Građa računala 1 te odslušani kolegij Građa računala 2.


Sposobnost uporabe računala i Interneta za prikupljanje, evaluaciju i uporabu relevantnih informacija.


Opće poznavanje sustava računalnih mreža i terminologije. Osposobljenost za svakodnevno korištenje računalnih mreža. Poznavanje vrsta, načina rada i korištenja mrežnih usluga. Znanje o sigurnosnim prijetnjama korištenja računalnih mreža i metodama zaštite.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen Uvod, definicije, standardizacija mreža.

222



2

prema satnici nastave

Uporaba mreža računala: poslovne primjene, kućne primjene, mobilne primjene. Društvena pitanja uporabe mreža. Vrste računalnih mreža s obzirom na vrstu veza s obzirom na njihovu veličinu, s obzirom na tehnologiju prijenosa i s obzirom na mrežnu arhitekturu. Prijenosni mediji, pristupne mreže, mrežni uređaji, aktivni mrežni elementi, mobilne mreže i uređaji, dijeljenje pristupa internetu. Mrežna programska podrška: operacijski sustav, aplikativne mrežne funkcije, mrežni protokoli. Sigurnost i zaštita u mrežama računala: identifikacija, autentifikacija i autorizacija. Zaštita intraneta od pristupa neovlaštenih korisnika, zaštita tajnosti podatkovnog sadržaja. Autentifikacijski protokoli, protokoli plaćanja elektroničkim novcem. Prijetnje s Interneta putem elektroničke pošte.




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave Istraživanje 1,2 Praktični rad






Dva su seminara. Studenti obavezno moraju odabrati temu, obraditi je, predati online u obliku (doc, docx, odt) dokumenta te održati predavanje uz prezentaciju drugim studentima. Svaki seminar donosi do najviše 10 bodova (8 za sadržajnu kvalitetu i tehničko oblikovanje dokumenta te 2 za izlaganje i prezentaciju). Ukoliko neki od koraka oba seminara nije izvršen i pozitivno ocijenjen, student nema pravo izaći na ispitni rok do izvršenja obaveze. Ukoliko se to odnosi na oba seminarska rada, student

223



3

gubi pravo na potpis.

Pismeni ispit donosi do 10 bodova. Usmeni ispit donosi do 10 bodova. Po 1-3 boda za svaki kontrolni test, zadaću, zadatak ili drugu zadanu aktivnost (nenajavljeno).

A - [90% - 100%] (ekvivalent: izvrstan 5) B - [80% - 90%> (ekvivalent: vrlo dobar 4) C - [70% - 80%> (ekvivalent: dobar 3) D - [60% - 70%> (ekvivalent: dovoljan 2) F - [33% - 60%> (ekvivalent: nedovoljan 1) F - [ 0% - 33%> (ekvivalent: gubitak potpisa)




medija

Vrbanec, T., Računalne mreže, online knjiga, Učiteljski fakultet Zagreb, 2005.-2014. Moodle

Dumančić, M., Uvod u računalne mreže, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, "Baltazar Adam Krčelić", Zaprešić, 2011.


Y.-D. Lin, Computer networks: an open source approach. New York, NY: McGraw-Hill, 2012. Tanenbaum, A.S., Computer Networks, 5th Ed., Prentice Hall, 2011. Peterson, L. L., Davie, B. S., Computer Networks: ASystem Approach, 4th Edition, MorganKaufmann Publishers, 2007. Stallings, W., Data and Computer Communications 5th Edition, Prentice Hall, 1997. Forouzan, A.B., Data Communications & Networking, Tata McGraw-Hill Education, 2006.

224



4

Kurose, J.F., Ross, K.W., Computer Networking: A Top-Down Approach, 6th ed., Pearson Education, 2013.


Praćenja aktivnosti studenta tijekom nastavnog procesa, izrade seminarskog rada te završnog ispita.


225



1





1.2. Naziv predmeta Čakavsko i štokavsko narječje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30 15 - -





2. OPIS PREDMETA


-ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o štokavskom i čakavskom narječju

-omogućiti razumijevanje književnih tekstova na štokavskom i čakavskom narječju

- osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima




- osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim štokavskim ili čakavskim narječjem

226



2


- jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan štokavski dijalekt nije identičan s njim

- dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori

-motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika

- poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (jezično-komunikacijsko, društveno-humanističko, matematičko-prirodoslovno, informacijsko-komunikacijsko, tjelesno i zdravstveno, umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta


- upoznavanje sa štokavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)

- upoznavanje s čakavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)

- razumijevanje tekstova pisanih na štokavskom narječju

- razumijevanje tekstova pisanih na čakavskom narječju

- sposobnost za uočavanje razlika između dijalekta koji je poslužio za osnovicu hrvatskom standardnom jeziku i samoga hrvatskog standardnog jezika

- osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnjavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku


Predavanja:

1. Rasprostiranje i osnovne značajke čakavskog narječja

2. Kriteriji podjele čakavskog narječja

3. Buzetski i Jugozapadni istarski dijalekt

227



3

4. Sjevernočakavski i srednjočakavski dijalekt

5. Južnočakavski dijalekt i lastovska oaza

6. Leksikologija i frazeologija čakavskog narječja

7. Leksikografija čakavskog narječja

8. Rasprostiranje i osnovne značajke štokavskog narječja

9. Kriteriji podjele štokavskog narječja.

10. Slavonski i zapadni dijalekt.

11. Istočnohercegovački i istočnobosanski dijalekt.

12. Šumadijskovojvođanski, zetsko-južnosandžački; kosovsko-resavski dijalekt i torlačko narječje.

13. Leksikologija i frazeologija štokavskog narječja.

14. Leksikografija štokavskog narječja.

15. Završni ispit.

Seminari:

1. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.

2. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.

3. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.

4. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju.

228



4

5. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.

6. Analiza 3 čakavskih rječnika.

7. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.

8. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.

9. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.

10. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju.

11. Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.

12. Analiza studije P. Budmanija o dubrovačkom govoru.

13. Analiza Brozovićeve studije o istočnobosanskom dijalektu.

14. Jezična analiza filma „Sokol ga nije volio“ redatelja Branka Schmidta kao primjera za slavonski dijalekt.

15. Jezična analiza filma „Ivkova Slava“ Zdravka Šotre) kao primjera za torlačko narječje.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / prezentacija zadane teme u seminaru / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit


229



5







pohađanje nastave (25 %)

seminarski rad (25 %)

kolokvij (25 %)

usmeni ispit (25 %)




medija

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Zagreb 2009. 2

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja., Zagreb 2003.

2

Mira Menac-Mihalić - Anita Celinić: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije; KNjIGRA d.o.o., Zagreb 2012.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti - razvoj i stanje, Hrvatski dijalektološki zbornik. Knj. 14(2008). str. 3-12.

230



6

programa) Josip Hamm, Mate Hraste, Petar Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.

Mate Hraste, Petar Šimunović, Reinhold Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.

Radoslav Katičić: O početku novoštokavskog hrvatskog jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskog književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija. [Knj.] 8(1978) : časopis Razreda za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - str. 165-180.

Milan Moguš: Čakavsko narječje, Zagreb 1977.




231



1





prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić (Zagreb)

prof. dr. sc. Đuro Blažeka (Čakovec)

doc. dr. sc. Lidija Cvikić (Petrinja)

doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Petrinja)


1.2. Naziv predmeta KOMUNIKACIJSKA GRAMATIKA HRVATSKOGA JEZIKA 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Zagreb)

Ružica Gregurić (Čakovec)

dr. sc. Vendi Franc (Petrinja)


30+15+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razvijati i na višem stupnju usvojiti funkcionalnu komunikaciju gramatiku hrvatskoga standardnoga jezika.

232



2

Poticati razvijanje i usvajanje jezičnih djelatnosti (vještina i sposobnosti) slušanja, govorenja, čitanja i pisanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske i lingvističke kompetencije.

Izobrazba stručne i ososobljene osobe, visoke razine jezičnoga znanja i pouzdanja, u skladu s predviđenim kompetencijama i programom za osnovnu školu.


Viša razina usmenoga i pismenoga izražavanja na materinskome hrvatskome jeziku.

Apsolviran sadržaj predmeta Jezično izražavanje.


Usvojenost sadržaja funkcionalne komunikacijske gramatike predviđenih programom hrvatskoga jezika za osnovnu školu.

Ovladavanje jezičnim kompetencijama (komunikacijska i lingvistička) na načelima funkcionalne lingvistike i humanističke edukacije.


Ovladavanje komunikacijskom gramatikom u skladu sa standardnojezičnim normama, te s individualnim komunikacijskim sposobnostima i potrebama učenika u osnovnoj školi.

Stjecanje vještina i razvijanje sposobnosti vezanih uz usvajanje jezičnih kodova temeljem imanentne (školske) gramatike.

Poznavanje komunikacijsko-funkcionalnog, integracijskog i stvaralačkog pristupa u procesu ranoga usvajanja hrvatskoga jezika.

Sposobnost poticanja uporabe odgovarajućih jezičnih struktura u raznim komunikacijskim situacijama radi postizanja što bolje komunikacijske kompetencije.

Osposobljenost za istraživanje komunikacijske kompetencije na načelima funkcionalne lingvistike.


1.Jezik, govor, mišljenje

2. Priopćajni proces (usvajanje i učenje jezika)

3. Razvojne faze u komunikaciji

4. Jezične razine

233



3

5. Jezične norme i varijeteti

6. Usvajanje jezičnoga znaka u ranojezičnoj komunikaciji

7. Višejezičnost u ranojezičnome diskursu

8. Razvoj linvističkih i metalinvističkih sposobnosti

9. Ranojezične novotvorbe

10. Komunikacijska i lingvistička kompetencija

11. Pragmatična polifunkcionalnost i gramatička normativnost

12. Jezična pogreška i jezična inovacija

13. Jezične djelatnosti i usvajanje jezika

14. Komunističko-funkcionalan pristup edukaciji

15. Humanističko-integracijski pristup edukaciji

16. Denotacija, konotacija jezična kreacija




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave - 60 sati;

Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega 10-15 stranica - 15 sati;

234



4

Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima - 10 sati;

Čitanje obvezne literature i usvajanje stručne terminologije - 15 sati;

Samostalno učenje za ispit i polaganje pismenoga i usmenoga ispita - 20 sati.

Ukupno:120 sati – 4 ECTS boda


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5







Praktični rad - 15%


Istraživanje – 15%;

Literatura – 10%;





medija


235



5

Pavličević-Franić, D. (2011). Jezikopisnice - rasprave o usvajanju, učenju i poučavanju hrvatskoga jezika u ranome diskursu. Zagreb: Alfa.

Kovačević, M. i Pavličević-Franić, D. (2002, 2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini, I. i II. Sveučilište u Zagrebu, Naklada Slap.

Miljević-Riđički, R. i sur. (2000). Učitelji za učitelje. Zagreb: UNICEF, IEP.

Widdowson, H. G.(2000).Teaching Language as Communication.Oxford University Press.


Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga.

Pavičić Takač, V. i Bagarić Medve, Vesna (2013). Jezična i strategijska kompetencija u stranome jeziku. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera.

Stančić i Ljubešić (1994). Jezik, govor, spoznaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Littlewood, W. (1992). Communicative Language Teaching.Cambridge University Press.

Udžbenici hrvatskoga jezika za osnovnu školu.




236



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


30+0+15


Integrirani učiteljski studij-program 903

(Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela novije hrvatske književnosti

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o novijoj hrvatskoj kniževnosti


2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje novije hrvatske

237



2

književnosti,njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela novije hrvatske književnosti

razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti

sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela

snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi


Hrvatski književni romantizam, tridesete i četrdesete godine 19-og stoljeća

Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i Dragojla Jarnević

Šenoino doba

Književni časopisi

Antun Gustav Matoš i književna kritika

Hrvatska moderna drama

Vladimir Nazor

Marija Jurić Zagorka

Visoko i nisko u književnosti

Miroslav Krleža

Ranko Marinković

Moderno hrvatsko pjesništvo

Žensko pismo

238



3

Suvremena hrvatska književnost




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na predavanja i seminare

Aktivno sudjelovati u radu seminara

Izvršiti dobivene zadatke

Pročitati zadanu literaturu

Položiti kolokvij ili pismeni ispit






Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

239



4

Pismeni ispit

1 (polažu koji nisu položili kolokvije)



Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9




medija

Izbor djela prema dogovoru

Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti

Antun Barac: Hrvatska književna kritika, Zagreb, JAZU 1938.

Antun Barac: Književnost ilirizma, Zagreb, JAZU 1954.

Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.


Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb, 1986.

Mirjana Gross- Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu. Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zagreb, Globus, 1992.

Josip Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771.-1939., Zagreb, 1962.

Dubravko Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

Cvjetko Milanja, Petar Preradović - od romantizma do spiritizma, Umjetnost riječi 39, 1995, br. 1. str. 21.-37.

240



5

Dubravka Oraić-Tolić i Erno Szabo Kulcsar (uredili), Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, Zagreb, FF press, 2006.

Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb, 2002.

Zdenko Škreb/ Ante Stamać, Uvod u književnost, Zagreb 1986.

Divna Zečević, Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice 19. stoljeća, Osijek, 1992.


Kolokvij, ankete


241



1





prof. dr. sc. Dubravka Težak, prof. dr. sc. Berislav Majhut, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman


1.2. Naziv predmeta Uvod u svjetsku književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+15


integrirani učiteljski studij - program 903 (modul Hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s osnovnim kriterijima periodizacije svjetske književnosti.

Upoznavanje s najznačajnijim predstavnicima pojedinih europskih nacionalnih književnosti, distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima te teorijskom problematikom.

Upoznavanje s pojedinim književnopovijesnim, književnoteorijskim i društvenim kontekstima, kao i njihovim specifičnostima u okviru pojedinih nacionalnih kultura.

Osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova svjetske književnosti

Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema i pitanja svjetske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u

242



2

okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole (u okviru predmeta Hrvatski jezik)

Osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature o svjetskoj književnosti


Poznavanje osnova književne povijesti na razini srednjoškolskog programa, apsolviran kolegij Uvod u teoriju književnosti (u 1. semestru druge godine.)


Nakon položenog ispita studenti će poznavati osnovne kulturološke, književnopovijesne i književnoteorijske činjenice i kategorije koje omogućuju razumijevanje književnosti i njezinu uporabu u nastavi predmeta Hrvatski jezik, kao i u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju uopće.


Poznavanje reprezentativnih formacijskih i autorskih poetika svjetske književnosti.

Razlikovanje književnih vrsta/pravaca/strategija te specifičnosti i okolnosti njihova pojavljivanja u okviru pojedinih nacionalnih književnosti.

Sposobnost kritičkog promišljanja pojedinačnih književnih tekstova.

Sposobnost odabira djela svjetske književnosti s obzirom na recepcijski mogućnostima učenika osnovnoškolske dobi



1. Uvod u kolegij: pojam svjetske književnosti, načela periodizacije, stalna mjesta europske književnosti

2. Grčka književnost: poetika, vrste, predstavnici

3. Rimska književnost: poetika, vrste, predstavnici

4. Srednjovjekovna književnost europskoga kulturnog kruga

5.. Humanizam i renesansa

6. Drama W. Shakespearea

7. Poetička slika baroka i manirizma, primjeri autorskih poetika

243



3

8. Klasicizam i prosvjetiteljstvo; dramatičari francuskog klasicizma

9. Romantizam kao općedruštveni i umjetnički pokret; svjetonazor, poetičke determinante, predstavnici

10. Realizam i naturalizam: kontekst, obilježja, predstavnici

11. Ruski realistički roman

12. Poetika modernizma u pjesništvu (Baudelaire, Verlaine, Rimbaud, Mallarme)

13. Prozaici književnog modernizma (Kafka, Woolf, Faulkner, Joyce, Bulgakov)

14. Književni postmodernizam: svjetonazor, poetička obilježja, teorijski prijepori

15. Književni postmodernizam: predstavnici (Cortazar, Borges, Eco, Calvino, Marquez, Pavić)




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak), izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvoditeljem nastave, ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme, aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, analize), jedan kolokovij na sredini semestra vezan uz problematiku tekstova tematiziranih na seminarskoj nastavi te drugi kolokvij na kraju semestra (ili zamjenski cjeloviti pismeni ispit), kao preduvjet izlasku na usmeni ispit.





244



4

Kolokviji 1 (2 X 0,5) Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)






medija

Beker, MIroslav: Uvod u komparativnu književnost. Zagreb, 1995.

Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

Kos-Lajtman, Andrijana: Poetika oblika: suvremene konceptualne i hipertekstualne proze, Naklada Ljevak, 2016.

Solar, Milivoj: Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.

Solar, Milivoj: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997. .

Žmegač, VIktor: Povijesna poetika romana. GZH, Zagreb, 1991.


Bahtin, Mihail: O romanu. Nolit. Beograd. 1989.

Butler, Christopher: Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo. 2007.

Čale, Frane: Petrarca i petrarkizam, Zagreb, 1971.

Detoni-Dujmić, Dunja (ur): Leksikon stranih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Dukat, Zdeslav. Grčka tragedija, Zagreb, 1996.

245



5

Flaker, Aleksandar: Stilske formacije. Liber. Zagreb. 1976.

Flaker, Aleksandar: Poetika osporavanja. Školska knjiga. Zagreb. 1982.

Gjurgjan, Ljiljana. Kamov i rani Joyce. Sveučilišna naklada Liber. Zagreb. 1984.

Huizinga, Johan: Jesen srednjeg vijeka. Naprijed. Zagreb. 1991.

Hutcheon, Linda: A Poetics of Postmodermosm: History, Theory, Fiction. Routlage: London/New York. 1984.

Kundera, Milan: Umjetnost romana. Meandar. Zagreb. 2002.

Leksikon antičkih autora, Zagreb, 1996.

Lodge, David. Načini modernog pisanja, Globus, Zagreb. 1988.

McHale, Brian. Constructing Postmodernism, Routledge, London and New York. 1992.

Oraić-Tolić, Dubravka. Paradigme 20. stoljeća. Anangarda i postmoderna. Zavod za znanost o književnostu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. 1996.

Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor, Zagreb, 1999.

Slamnig, Ivan: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1973.

Solar, Milivoj: Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb, 1998.

Solar, Milivoj: Ideja i priča (Izabrana djela 1), Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga, 2004.

Solar, MIlivoj: Retorika postmoderne, Zagreb: MH, 2005.

Tronski, I. M. : Povijest antičke književnosti, Zagreb, 1951.

Vidan, Ivo: Romano struje svijesti - James Joyce "Uliks", William Faulkner "Buka i bijes", Zagreb, 1971.

Žmegač, Viktor: Težišta modernizma, Liber, Zagreb, 1986.

246



6

Žmegač, VIktor: Povijesna poetika romana. GZH, Zagreb, 1991.




247



1





prof. dr. sc. Dubravka Težak; prof. dr. sc. Berislav Majhut; doc.dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman


1.2. Naziv predmeta Uvod u znanost o književnostii 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr. sc. Emilija Kovač, dr. sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



integrirani (modul Hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovnim disciplinama znanosti o književnosti.

Upoznavanje s .osnovnim pojmovima znanosti o književnosti.

Upoznavanje s konkretnim metodama proučavanja književnostii.

Osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova prema načelima određene metode.

Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema, književnih oblika i stilova hrvatske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole.

Osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature književnoteorijske, kulturološke te, osobito,

248



2

književnopovijesne profilacije.

Poticanje kulture kritičkog čitanja književnog teksta i uočavanje relevantnih karakteristika.

Poticanje sposobnosti za zapaženje i relevantnu interpretaciju jezičnih svojstava književnoga djela (stilistika).


Od studenata se očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti.


Poznavanje osnovnih književnopovijesnih konstelacija, književnoteorijskih i kulturoloških pojmova koji omogućuju razumijevanje hrvatske književnosti, i književnosti uopće, u nastavi predmeta Hrvatski jezik.


Poznavanje relevantnih načina interpretacije književnoga teksta.

Sposobnost analiziranja i interpretiranja književnoga teksta.

Sposobnost razlikovanja i promišljanja pojedinih stilskih formacija, pokreta kao i okolnosti njihova pojavljivanja.

Sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja motiva i tema pojedinih stilskih formacija hrvatske književnosti.

Sposobnost procjenjivanja književnoga teksta prema relevantnim načelima.



1.Upoznavanje sa sadržajem kolegija i temeljnim priručnicima struke. Radionica korištenja temeljnih priručnika na zadanu temu. Upute o izradi seminarskoga rada.

2.Što je književnost? Književni i neknjiževni tekst. Funkcije književnosti. Predmet studija književnosti. Usmena književnost. Pisana književnost. Klasifikacija književnosti.

3.Discipline znanosti o književnosti. Društvena funkcija književnosti. Književna komunikacija i recepcija književnoga djela. Odnos pošiljatelja (adresanta) i primatelja (adresata) poruke u usmenoknjiževnoj komunikaciji.

4.Knjževni rodovi i vrte. Razlika između recepcije u usmenoj i pisanoj književnosti. Pisac i čitatelj, pisac i tradicija. Uloga književnog kritičara.

5.Pitanje vrednovanja književnog djela. Spontano vrednovanje. Komunikativno i hermetično književno djelo. Proučavanje

249



3

recepcije književnog djela (60-te godine 20. stoljeća).

6.Društvena funkcija književnosti – model svijeta. Jednostavni oblici (A. Jolles). Ideja književnoga djela. Tendenciozna ili angažirana književnost. Književno djelo kao znak. Estetička funkcija književnog djela. Versifikacija. Pjesnički jezik i jezik književnog djela. Fikcionalnost i nefikcionalnost. Granične vrste.

7. Metode pristupa književnom djelu. Pozitivistička metoda. Formalna metoda. Ruski formalisti. Djelo kao artefakt. Materijal (sadržaj) i struktura (oblik). Pojam dominantne književne vrste. Pojam razine u književnom djelu.

8. Književno djelo kao estetički objekt. Smjerovi srodni ruskim formalistima u Češkoj, Njemačkoj, SAD-u. Njemačka interpretacija. Nova kritika. Od znaka do superznaka. Tekstologija: kritika i povijest teksta književnog djela.

9.Pojam strukture – odnos prema formalizmu. Strukturalizam: književno djelo kao dinamička struktura.

10.Mikrostrukture knjiženih djela – pjesničke figure i tropi. Postupci intenziviranja jezika. Semantizacija svih jezičnih elemenata. Vrednote govornoga jezika: intonacija, intenzitet, pauza, rečenični tempo (P. Guberina).

11.Makrostrukture. Lirski, epski i dramski rod – problem podjele književnosti na rodove. Podjela na književne vreste - povijesne mijene. Odnos pripovijetke, novele i romana.

12.Povijesna periodizacija književnih djela i njezina problematika. Pojam stilske formacije. Komparativna povijest književnosti

13.Važnost književnih časopisa. Uloga kritičara u prošlosti – normativna estetika.

14. Suvremene tendencije proučavanja književnosti: poststrukturalizam, dekonstrukcija, kulturalni studiji, feministička književna kritika, ekologizam, postkolonijalne teorije itd...

15.Drugi kolokvij. Evaluacija, priprava za ispit.


250



4











Poznavanje temeljnih književnoznanstvenih pojmova.

Sposobnost analiziranja i interpretiranja književnoga teksta i prepoznavanje karakteristika relevantnih za pripadnost periodu.

Sposobnost razlikovanja i promišljanja pojedinih stilskih formacija i pokreta kao i okolnosti njihova pojavljivanja.

Sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja književnih motiva i tema.

Sposobnost povezivanja književnih sadržaja i svijeta svakodnevice

Sposobnost promišljanja pojedinog književnog teksta u kontekstu perioda/pokreta/stilske formacije.





medija

251



5

Biti, Vladimir, Pojmovnik književne i kulturne teorije, Zagreb. 2000.

Aristotel: O pjesničkom umjeću. Školska knjiga. Zagreb. 2005.

Beker, M. Suvremene književne teorije. Svečilišna naklada Liber, Zagreb. 1996..

Bagić, Krešimir. Rječnik stilskih figura. Školska knjiga, Zagreb. 2012.

Škreb, Z; Stamać, A. Uvod u književnost. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998.

Barthes, Roland. „Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova“ u Suvremena teorija pripovijedanja, ur. Biti, Vladimir, Zagreb. 1992.

Eagleton, Terry. Teorija književnosti, Zagreb. 1987.


Auerbach, Erich. Mimesis. Nolit, Beograd. 1968.

Beker, Miroslav. Uvod u komparativnu književnost, Školska knjiga. Zagreb. 1995.

Culler, Jonathan. Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb. 2001.

Duda, Dean. Kulturalni studiji: ishodišta i problemi. AGM. Zagreb. 2002.

Eagleton, Terry. Teorija književnosti, Zagreb. 1987.

Flaker, Stilovi i razdoblja. Zagreb, 1964.

Northrop Frye. Anatomija kritike, Golden marketing, Zagreb, 2000.

Pavletić, V. Kako razumjeti poeziju. Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Solar, M.Teorija književnosti. Školska knjiga. Zagreb, 1990.

Zlatar, Andrea. Autobiografija u Hrvatskoj: nacrt povijesti žanra i tipologija narativnih oblika. Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

252



6


.Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra uključujući povratnu informaciju studentima o napredovanju. Također, sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


253



1





doc. dr. sc. Renata Šamo

doc. dr. sc. Vladimir Legac

dr.sc. Alenka Mikulec, viši predavač

Snježana Pavić, predavač


1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


30+0+15+(4)




razina 1

2 %

2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su razvijanjem jezičnih znanja i vještina osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke i razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja stranog jezika.



Studenti će biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta učitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje

254



2

stručne i znanstvene literature važne za učiteljsku struku. Studenti će steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom, proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku, biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjesni kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluju, znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Studenti će moći upotrijebiti stečena znanja i vještine u svrhu uspostavljanja usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku u akademskom kontekstu, uz pomoć usvojenih vještina, strategija i tehnika čitanja snalazit će se u stručnom tekstu na engleskom jeziku i pronalaziti bitne informacije, koristiti znanja o strukturama karakterističnim za akademski tekst, koja će bitno olakšati interpretaciju jezičnoga sadržaja. Studenti će također svladati specifičnosti osnovne engleske gramatike i sintakse u jeziku struke, steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika, te znati koristiti rječnike, glosare i on-line pomagala


1. Uvod: Engleski jezik kao sredstvo globalne komunikacije; jezični registri - opći jezik/jezik struke 2. Razlikovanje i pravilna upotreba različitih vrsta rječnika: jednojezični, dvojezični, specijalizirani 3. Tehnike učenja voklabulara, leksik sveučilišnog područja i obrazovanja, kolokacije i idiomi u jeziku struke 4. Riječi i skupine riječi 1: tvorba riječi, funkcijske riječi, punoznačne riječi (imenska, pridjevska i priložna skupina) 5. Riječi i skupine riječi 2: glagoli i glagolski oblici (gl. glagoli, pomoćni glagoli, glagolska skupina) 6. Struktura rečenice 1: osnovni elementi rečenice, fraza, klauza, dopune 7. Struktura rečenice 2: podjele rečenica po funkciji i strukturi, red riječi u rečenici 8. Jednostavne, nezavisno i zavisno-složene rečenice 9. Tekst/Diskurs: akademski/znanstveni diskurs, organizacija i struktura akademskog teksta, glavni dijelovi teksta; označitelji diskursa 10. Glavna obilježja akademskog/znanstvenog stila izražavanja 11. Vrste akademskih tekstova i njihove osnovne karakteristike; znanstveno-istraživački i stručni radovi, izvještaji, sažeci, prezentacije, eseji, projekti. 12. Važnije izvorne znanstvene i stručne publikacije na engleskom jeziku iz područja primarnog obrazovanja 13. Uspostavljanje kohezije na razini diskursa (rečenica, odlomak, cjeloviti tekst) 14. Osnovne vrste kohezivnih sredstava i njihova funkcija (leksička kohezija, referiranje, elipsa, veznici) 15. Ponavljanje i diskusija


255



3


multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (45 sati); Redovita priprema za nastavu (15 sati); Seminarski rad i portfolio (15 sati); Samostalno učenje i priprema za ispit (15 sati)

Ukupno sati: 90 = 3 ECTS boda



Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0.3

Esej Seminarski rad 0.7 (Ostalo upisati)




Pismeni ispit (60%), Seminarski rad (30%), Portfolio (5%), Pohađanje nastave i aktivnost (5%)




medija

Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.

Akademski tekst po izboru

256



4

Jedojezični engleski rječnik (advanced learner's dictionary, izdavač po izboru) i dvojezični englesko-hrvatski rječnik.


Alexander, L.G. (1995). Right word, wrong word. Longman. Bilić-Štefan., M. (2014). English for Teachers. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman. Harrison, R. (2007). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 1. Student's Book. Oxford:OUP. Harrison, R. (2007). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 1. Teacher's Book. Oxford:OUP. Hipwell, P. (2015). How to write what you want to say. Brisbane: Logonliteracy. Jordan, R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP. McCarthy, M., O'Dell, F. (2008). Academic Vocabulary in Use. Cambridge:CUP. Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (Third Edition). Cambridge: CUP. Philpot, S. (2006). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 2. Student's Book. Oxford:OUP. Philpot, S. (2006). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 2. Teacher's Book. Oxford:OUP. Swan, M. (2009). Practical English Usage (Third edition). Oxford: OUP.




Očekuje se razina B1.

257



1





doc. dr. sc. Renata Šamo

doc.dr.sc. Vladimir Legac

dr.sc. Alenka Mikulec, viši predavač

Snježana Pavić, predavač


1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


30-0-15-(4)




razina 1

2 %

2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su razvijanjem jezičnih znanja i vještina osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke i razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja stranog jezika.


Odslušan kolegij Engleski jezik učiteljske struke 1.


Studenti će biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta učitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne i produktivne jezične vještine koje omogućuju

258



2

upućeno praćenje stručne literature važne za učiteljsku struku. Studenti će steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom, proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku, biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestni kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluju, znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Studenti će moći uspostaviti usmenu i pismenu komunikaciju na engleskom jeziku u akademskom kontekstu, prepoznati i pravilno interpretirati strukturu jezičnoga izričaja i njegove morfološke, sintaktičke i semantičke aspekte u stručnom i znanstvenom tekstu, uz pomoć stečenih vještina, strategija i tehnika samostalno se služiti stručnom literaturom na engleskom jeziku. Studenti će također steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika, usvojiti znanja i strategije uz pomoć kojih će kontinuirano i sustavno unaprijeđivati jezične kompetencije, biti osposobljeni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad.


1. Struktura akademskog teksta 2. Struktura odlomka: tipovi odlomaka 3. Jezične funkcije: opisivanje (fizički opis, opisivanje procesa) 4. Jezične funkcije: definiranje (jednostavne, akademske i proširene defnicije) 5. Jezične funkcije: davanje primjera 6. Jezične funkcije: dodavanje informacija 7. Jezične funkcije: klasifikacija 9. Jezične funkcije: izražavanje sličnosti i razlika 10. Jezične funkcije: izražavanje uzroka, razloga, posljedice i svrhe 11. Jezične funkcije: uopćavanje 12. Jezične funkcije: interpretacija podataka 13. Jezične funkcije: citiranje i parafraziranje, sažimanje 14. Diskutiranje i argumentiranje 15. Ponavljanje




2.7. Komentari:

259



3


konzultacije (ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje: 45 sati, Redovita priprema za nastavu: 15 sati, seminarski rad i porfolio: 15 sati, Samostalno učenje i priprema za ispit:15 sati

Ukupno sati: 90 = 3 ECTS boda



Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0.5





Pismeni ispit (60%), Seminarski rad (30%), Portfolio (5%), Pohađanje nastave i aktivnost (5%)




medija

Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.

Akademski tekst po izboru

Jedojezični engleski rječnik (advanced learner's dictionary, izdavač po izboru) i

260



4

dvojezični englesko-hrvatski rječnik.


Alexander, L.G. (1995). Right word, wrong word. Longman.

Bilić-Štefan., M. (2014). English for Teachers. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman. Harrison, R. (2007). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 1. Student's Book. Oxford:OUP. Harrison, R. (2007). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 1. Teacher's Book. Oxford:OUP.

Hipwell, P. (2015). How to write what you want to say. Brisbane: Logonliteracy.

Jordan, R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP. McCarthy, M., O'Dell, F. (2008). Academic Vocabulary in Use. Cambridge:CUP. Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (Third Edition). Cambridge: CUP. Philpot, S. (2006). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 2. Student's Book. Oxford:OUP. Philpot, S. (2006). New Headway. Academic Skills: Reading, Writing, and Study Skills. Level 2. Teacher's Book. Oxford:OUP. Swan, M. (2009). Practical English Usage (Third edition). Oxford: OUP.




261



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 3


1.3. Suradnici --- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (gitara) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna teorijska analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, akordi, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa. Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Glavni je uvjet položen ispit iz kolegija Glazbeni praktikum 2, s obzirom da se gradivo nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobljavaju za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje. .uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama drugog razreda osnovne škole propisanih programom.

262



2


1. Razumjevanje glazbe s obzirom na strukturu kolegija.


3.Višeglasno sviranje



6.Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko redovitog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 30 pjesama drugog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet, akordi), a zatim ih samostalno uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere..



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad vježbanje i sviranje (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno samostalno vježbanje.





Povremeno pohađanje koncerata.

Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija (Internet, radio, TV).

263



3



Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (Ostalo upisati) 0,25







Ispit: 50%




medija

H. Teuchert - Die neue Gitarrenschule

Skripte Učiteljskog Fakulteta: Glazbeni praktikum - gitara


Izbor iz navedene literature:

264



4

• T. Šegula- Mladi kitarist 1, Mladi kitarist 2 (Tehnične vaje in etude, Skladbe 1. del), (DZS

• J. Sagreras- Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• A. Carlevaro- Escuela de la Guitarra, (Barry&Hawkes),

• A. Carlevaro- Serie didactica para Guitarra, (Barry),

• E. Pujol-Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

• C. Hartog- Guitar Tripper,

• F. Rich- Gitarre für jeden vol. 2

Udžbenici iz glazbene kulture za 2. razred osnovne škole, odobreni rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta

Pohađanje koncerata unutar Glazbene scene Učiteljskog fafulteta te glazbenih događanja izvan fakulteta..

265



1





1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 3 (elektronička klavijatura, sint) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (el. klavijatura, sint) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, akordi, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.




Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje.

266



2

.uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama drugog razreda osnovne škole propisanih programom.


1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe.







Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (el. klavijatura, sint.), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 30 pjesama drugog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet, akordi), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere..




2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.





267



3






0,25







Ispit: 50%




medija

Piljek-Atanasov, D.(2016.) Moja glazba 2, Zagreb:Alfa


268



4


Ostali dostupni udžbenici iz glazbene kulture za 2. razred osnovne škole, odobreni rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.

269



1







0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (el. klavijatura - sint ili klavir) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna teorijska analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, akordi, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Sustavno razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje). Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Glavni je uvjet položen ispit iz kolegija Glazbeni praktikum 2, s obzirom da se gradivo nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobljavaju za samostalno čitanje nota i ritma, teorijsku analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno

270



2

sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama drugog razreda osnovne škole propisanih programom.


1. Razumjevanje glazbe s obzirom na ustroj kolegija.







Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (el. klavijatura, sint./klavir), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko redovitog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa kojeg čine glazbeni primjeri (pjesme). Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 30 pjesama drugog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet, akordi), a zatim ih samostalno uvježbavaju. Na narednom satu pred nastavnikom odsviraju zadane naučene primjere.




2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je redovito samostalno vježbanje (sviranja) izvan termina nastave.


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.

Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera) tijekom semestra


271



3






0,25







Ispit: 50%




medija

Igor Peteh: recenzirana skripta za početno učenje instrumenata s tipkama (synth./klavir)


272



4


Ostali dostupni udžbenici iz glazbene kulture za 2. razred osnovne škole, odobreni rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i glazbenih potencijela studenta.

273



1




1.1. Nositelj predmeta TomislavVrandečić 1.6. Godina studija 3



0+15+0




2. OPIS PREDMETA


Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, akordi, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.




Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.

274



2



2.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet)



5.Vladanje ritmičnim figurama



Kolegij se izvodi na način utvrđivanja teorijskih spoznaja putem permanentnog vježbanja izvan termina nastave i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, akordi, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju.. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz rad tijekom četiri semestra.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje.






275



3





0,25







Ispit: 50%




medija

Skripte Učiteljskog fakulteta: Glazbeni praktikum - gitara 50

Udžbenici iz glazbene kulture za 3. razred osnovne škole, odobreni rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

10

276



4


Etide:

T. Šegula- Mladi kitarist 2 (Tehnične vaje in etude- Skladbe 1. in 2. del),

• J. Sagreras- Le seconde lezioni di chitarra,

• E. Pujol- Escuela razonada para, Guitarra,

• A. Carlevaro- Escuela de la Guitarra,T.

Šegula- Mladi kitarist 2 (Skladbe 1. del),

Skladbe:

• K. Schindler- Zeit für Träume,

• H. Teuchert> Meine ersten Gitarrenstücke

• Y. Rivoal- Le Répertoire du Guitariste vol. 1,

• K. Scheit- Die leichtensten Solostücke (Universal),

• N. Koškin- Mascarades vol. 1 (H.Lemoine),

• G. Montreuil- Divertissements pour guitare vol. 2,

• R. Brightmore> Modern Times



2.14. Ostalo (prema mišljenju Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih

277



5

predlagatelja) sposobnosti i potencijela studenta.

278



1





1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 4 (elektronička klavijatura, sint) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+15+0




2. OPIS PREDMETA


Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, akordi, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, primjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.




Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.

279



2



2.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet)






Kolegij se izvodi na način utvrđivanja teorijskih spoznaja putem permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, akordi, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz rad tijekom četiri semestra.




upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.






280



3





0,25







Ispit: 50%




medija

Piljek-Atanasov, D.(2016.) Moja glazba 3, Zagreb:Alfa


281



4







282



1







0+15+0




2. OPIS PREDMETA


Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, akordi, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Sustavno razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, primjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 3, s obzirom da se gradivo nastavlja i nadograđuje na prethodni kolegij (Glazbeni praktikum 3). Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i sustavan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra ospobljavanju za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.

283



2


1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta, mjere, povijesnih okolnosti i regionalne pripadnosti pojedine skladbe

2.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet), analiza izvan glazbenog sadržaja skladbe






Kolegij se izvodi na način utvrđivanja teorijskih spoznaja putem redovitog vježbanja instrumenta izvan nastave. Savladavanje sve zahtjevnijeg programa kojemu je rezultat samostalno muziciranje na instrumentu unutar zadanih glazbenih primjera. U ovom (6.-tom semestru) sa studentima se obrađuje 30 pjesama iz trećeg razreda osnovne škole. Pjesme se na nastavi najprije analiziraju (tonalitet, mjera, akordi, raspon tonova, prstomet), a zatim ih studenti samostalno uvježbavaju. Na satovima koji slijede studenti su dužni redovito odsvirati zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu imali prilike vidjeti. Nakon kraće pripreme moraju ga odmah ga svirati. To je jedan od pokazatelja uspješnosti savladavanja umijeća sviranja koji traje četiri uzastopna semestra (3., 4., 5., 6.)




upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija neophodno je redovito vježbanje (sviranja) izvan termina nastave.




284



3

Uspješno položen ispit iz kolegija Glazbeni praktikum 3 na kraju semestra






0,25







Ispit: 50%




medija

Igor Peteh: Recenzirana skripta za početno učenje instrumenta s tipkama (synth./klavir)


285



4







286



1





red. prof. dr. sc. Dubravka Težak, red. prof. dr. sc. Berislav Majhut, izv. prof. dr. sc. Diana Zalar, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj, doc. dr. sc. Marina Gabelica


1.2. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+0+30




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima;

- razvoj hrvatske dječje književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti;

- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti;

- osposobiti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika;

- osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti.

287



2


Od studenata se očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti te posjedovanje članskih iskaznica za mjesnu i fakultetsku knjižnicu.


Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje književnosti i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika.


- poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti;

- razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti;

- sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti;

- sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi;

- snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi.


Početci književnosti za djecu u Hrvatskoj.

Dječji časopisi.

Vrste, razvojni put i struktura dječje poezije.

Odlike tradicionalne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici.

Odlike moderne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici.

Narodna (usmena) bajka.

Umjetnička bajka i najznačajniji predstavnici.

Fantastična priča i najznačajniji predstavnici.

Humoristička priča i najznačajniji predstavnici.

Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici.

288



3

Hrvatski basnopisci.

Igrokaz.

Početci dječjeg romana u Hrvatskoj.

Zrelo razdoblje dječjeg romana i najznačajniji predstavnici.

Suvremeni dječji roman i najznačajniji predstavnici.




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na predavanja i seminare.

Aktivno sudjelovati u radu seminara.

Izvršiti dobivene zadatke.

Pročitati zadanu literaturu.

Položiti kolokvij ili pismeni ispit.




Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela (Ostalo upisati) 1


289



4

Kolokviji 0,5 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

0,5 (polažu oni koji nisu položili kolokvije)



Vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare.



Ispit: pismeni (ili kolokviji) i usmeni.




medija

Izbor priča i romana (prema dogovoru) i antologija dječje poezije (po izboru) Pojedina djela dostupna na portalu eLektire.

Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje . 12

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o hrvatskim autorima)

8

Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave, Zagreb: Mozaik knjiga 13

290



5

Kos-Lajtman, A. (2011) Autobiografski diskurs djetinjstva. Zagreb: Naklada Ljevak


Hranjec, S. (1998) Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje

Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb: Alfa

Kos-Lajtman, A. (2010). Usmenoknjiževni i mitološki modeli u pripovjednim zbirkama Nade Iveljić, Zlatni danci 11 - Život i djelo(vanje) Nade Iveljić: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Pintarić, Ana (ur.)., Osijek–Pečuh: Filozofski fakultet Osijek i Matica hrvatska Ogranak Osijek, str. 45-71.

Kos-Lajtman, A., Horvat, J. (2011). Ivana Brlić-Mažuranić, „Priče iz davnine“: Nova konstrukcija autoričinih izvora i metodologije, Fluminensia, god. 23., br. 1., str. 87-99.

Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture

Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press

Majhut, B. (2016) U carevoj misiji. Zagreb: ArTresor

Težak, D. (1991) Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb: Školska knjiga

Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb:Tipex

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič

Vrcić-Mataija, S. (2011): Prilog tipologiji hrvatskoga dječjeg romana, Fluminensia, god. 23, br. 2., 143-154.

Zalar, D. (2014) Potjehovi hologrami, Zagreb: Alfa d. d.

Zalar, D., Boštjančić, M., Schlosser, V. (2003). Slikovnica i dijete 1. Zagreb: Golden marketing (poglavlja o hrvatskim slikovnicama)

291



6

Zalar, D., Kovač-Prugovečki, S., Zalar, Z. (2009). Slikovnica i dijete 2. Zagreb: Golden marketing (poglavlja o hrvatskim slikovnicama)

Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga

Zima, D. (2011). Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu. Zagreb, Školska knjiga


Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra uključujući povratnu informaciju studentima o napredovanju. Također, sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


292



1




1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Dejana Bouillet, izvanredna profesorica 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Inkluzivna pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

Dr. sc. Jasna Kudek Mirođević, docent

Mr. Zaltko Bukvić, stručni suradnik 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za odgoj i obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i stvaranje inkluzivnog odgojno-obrazovnog okruženja


Položeni ispiti iz pedagoško-psiholoških kolegija s prve, druge i treće godine studija, osobito: Opća pedagogija, Školska pedagogija, Razvojna psihologija 1, Razvojna psihologija 2, Psihologija učenja i poučavanja, Motivacija i socijalni odnosi u razredu, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum



293



2

Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada;

Razvijena svijest o potrebi poticanja cjelovitog razvoja učenika, uvažavajući njihove razvojne karakteristike, sposobnosti i interese, te pravo na različitost;

Prepoznavanje i profesionalno reagiranje na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;


Po uspješnom obavljanju obveza iz ovog kolegija studenti će biti osposobljeni da:

definiraju odgojno-obrazovnu inkluziju, njezine elemente, pretpostavke i širi društveni značaj

obrazlože ulogu učitelja u kreiranju i razvijanju inkluzivnih odgojno-obrazovnih okruženja (u razrednim odjelima i šire), temeljem suvremenih edukacijsko-rehabilitacijskih teorija

opišu djelokrug rada pojedinih pomažućih profesija u ostvarivanju edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

razvijaju inkluzivnu i suradničku klimu u razrednim odjelima i školama

obrazlože etiološku osnovu i fenomenologiju socijalizacijskih teškoća učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

uoče, prepoznaju i zadovolje odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju i drugim posebnim potrebama

sudjeluju u timskom radu u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

kritički analiziraju socijalne okolnosti u kontekstu ostvarivanja prava djece s posebnim potrebama na najbolje moguće obrazovanje


Konceptualni okvir inkluzivnog odgoja i obrazovanja (povijesni razvoj: od medicinskog do socijalnog modela, koncept ljudskih prava, termini, definicije) - 3 h.

Posebne odgojno-obrazovne potrebe učenika kao odgojno-obrazovni „hednikep“ (teorijski koncepti, pretpostavke inkluzije: koncept različitosti, razvoj nediskriminirajućeg i tolerantnog odgojno-obrazovnog okruženja) - 3 h.

294



3

Didaktičko-metodički aspekti inkluzivnog odgoja i obrazovanja (razine prilagodbe, teškoće u razvoju u školskom okruženju, individualizirani odgojno-obrazovni program) - 3 h.

Pedagoški temelji inkluzije (koncept ponašanja, prihvaćajuća komunikacija) - 3 h.

Pedagoški temelji inkluzije (discipliniranje i restitucija) - 3 h.

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: roditelji - 3 h.

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: vršnjaci - 3 h.

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: stručni suradnici i stručne službe - 3 h.

Specifičnosti teškoća u razvoju: usporeni kognitivni razvoj, poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije, teškoće čitanja i pisanja, teškoće u senzoričkoj aktivnosti, ostalo (ADHD, autizam, motorički poremećaji, kronične bolesti, darovitost) - 15 h.

Poremećaji u ponašanju: fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije. - 3 h

Zakonski aspekti odgojno-obrazovne inkuzije - 3 h.




2.7. Komentari:


redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (kroz realizaciju samostalnih zadataka)

pisanje seminarskog rada

samostalno učenje i priprema za ispit (moguće realizirati putem dva kolokvija)

295



4








Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi: 20%

Seminarski rad: 30%

Pisani ispit: 50%


Naslov Broj



medija

Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.


Glasser, W. (2004). Teorija izbora. Zagreb: Alinea.

Krizmanić, M., Kolerarić, V. (2005). Tolerancija u svakidašnjem životu - Psihologija tolerancije.

296



5

Krizmanić, M. (2009). Život s različitima: koliko se međusobno poznajemo i razumijemo. Zagreb: Profil.Jastrebarsko: Naklada Slap.

Bouillet, D. (2014). Nevidljiva djeca - od prepoznavanja do inkluzije. Zagreb: UNICEF Ured u Hrvatskoj.

Ujedinjeni narodi (2006): Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Narodne novine 6/07; 3/08 i 5/08.

Bird, R. (2009). Diskalkulija, praktični priručnik. Lekeknik: Ostvarenje.

Agencija za odgoj i obrazovanje (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb, www.aoo.hr

Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete. Osijek: Grafika.

Young, K. (2006). Kad se male glave slože: didaktički komplet za pomoć djeci s teškoćama u učenju. Lekeknik: Ostvarenje.

Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije. Zagreb: Alinea.

Poskokova, I. (2000). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekeknik: Ostvarenje.

Ferek, M. (2006; 2010). Hiperaktivni sanjari. Zagreb: „Buđenje“ Udruga za razumijevanje ADHD-a.

Tammet, D. (2006). Rođen jednog plavog dana. Zagreb: Faktura.

Haddon, M. (2003). The Courious Incident of the Dog in the Night-time. New York: Knopf Doubleday Publishing Group.

Barnett, K. (2013): Iskra: Kako sam u autističnom sinu pronašla genija. Zagreb: Profil.

Cvetković Lay, J. (2010). Kad bi se njih pitalo - priče iz radionica za darovitu djecu. Zagreb: Alinea i Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić„

Miro Gavran (2015 – 6. izdanje): Zaboravljeni sin. Zagreb: Mozaik knjiga.



297



6


298



1





1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici Igor Bokor, Srna Jenko Miholić, dr.sc. Ivana Nikolić, doc.dr.sc. Marko Badrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





-

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.

Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.




Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-

299



2

obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


Upoznavanje s općim i posebnim ciljevima i zadaćama kineziološke kulture i tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziološke metodike. upoznavanje s pojmom, ciljevima i zadaćama Kineziološke metodike kao znanstvene i nastavne discipline.

Upoznavanje s općim značajkama biopsihosocijalnog razvoja učenika s težištem na mlađoj školskoj dobi.

Teorijska osposobljenost za izvođenje svih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

Osposobljenost za neposredno pripremanje za sat kineziološke kulture (teorijsko, metodičko i organizacijsko).


Pojam i definicija i predmet kineziološke metodike.

Cilj i zadaci kineziološke metodike.

Teorijski aspekti kineziološke metodike.

Kineziološka metodika u suvremenoj klasifikaciji znanosti.

Interdisciplinarnost kineziološke metodike.

Struktura kineziološke metodike.

Odnos kineziološke metodike i posebnih metodika.

Metodološke osnove istraživanja u kineziološkoj metodici.

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje (cilj i zadaci, mjesto i uloga, povezanost tjelesnog i zdravstvenog odgojnoobrazovnog područja s drugim odgojno-obrazovnim područjima).

Ustavna i zakonska regulativa tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

300



3

Organizacijski oblici rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

Nastavni izvannastavni i izvanškolski organizacijski oblici rada.

Sat tjelesne i zdravstvene kulture, struktura sata kineziološke kulture uvodni dio, pripremni dio sata, zadaci i sadržaj uvodnog i pripremnog dijela sata.

Glavni dio sata i završni dio sata zadaci i sadržaj glavnog i završnog dijela sata.

Podjela glavnog dijela sata.

Opterećenje na satu kineziološke kulture.

Natjecanja u razredu, priredbe, izleti.

Obuka neplivača, mikropauze, zimovanja i ljetovanja, makropauze.

Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje,

čitanje propisane literature i vođenje bilježaka,

samostalno učenje i priprema za ispit,

izrada praktičnoga rada

301



4


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1







Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 30%,

Usmeni ispit 30%.




medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.).

10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.).

15

Findak, V., Prskalo, I. i Babin, J. (2011) Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (173 str).

20

302



5






303



1





izv. prof. art. Ljubomir Levačić

izv. prof. art. Stjepko Rupčić

doc. art. Luka Petrač


1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici Ivana Gagić Kičinbači, predavač (Zagreb) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0


Integrirani učiteljski studij s modulima 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 70


2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:

upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem

stjecanje znanja o vizualnom jeziku, vizualnoj komunikaciji, likovnom jeziku i likovnom mišljenju

upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja

usvajanje likovno-jezičnih problema praktičnim likovnim izražavanjem i stvaranjem

304



2



Poznavanje osnovnih pojmova likovnog stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini, te svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme;

Poznavanje procesa vizualne percepcije, likovnog postupka, te sposobnost konceptualnoga razumijevanja i osobne ekspresije u umjetničkim područjima




- Razumijevanje i usvajanje likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela)

- Usvajanje rada likovnim tehnikama u području crtanja, slikanja i modeliranja

- Primjena likovno-jezičnih rješenja problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju

- Razvijanje sposobnosti analiziranja djela likovnih umjetnosti

- Usvajanje temeljne stručne terminologiju potrebnu za analize i interpretacije likovnih djela

- Razvijati vizualnu pecepciju i likovni senzibilitet

- Upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem unutar područja kulture


PREDAVANJA:

Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)

Likovni jezik (likovni elementi i kompozicijska načela)

305



3

Likovne tehnike (crtačke, slikarske, grafičke, prostorno-plastičke)

Osnovni elementi arhitekture, skulpture i slikarstva

Likovno- jezična i likovno tehnička analiza slike, kipa, građevine, urbanističkih cjelina

Ikonografska i ikonološka analiza tematskog sadržaja, ikonografske metode u slikarstvu i kiparstvu

VJEŽBE:

Ritam i kontrast crta po toku i karakteru (olovka)

Obrisna, teksturna i strukturna crta i točka (tuš – drvce)

Grafička i tonska modelacija, harmonija oblika i kontrast svjetla–tame ( grafička olovkom ili tuš-drvcem, tonska ugljenom)

Tonske vrijednosti plohe; degradacija inteziteta, ritam ploha, kompozicija (vrste kompozicija), ravnoteža (simetrična, asimetrična, optička),( lavirani tuš-kist)

Tonska monokromatska i polikromatska skala (modelacija oblika ili plošno komponiranje likova (superpozicija), ritam, harmonija (akvarel))

Kontrasti boja, valeri, kolorističke vrijednosti, optička ravnoteža boja, (tempera)

Dominacija likova (bojom, veličinom, smještajem – optičko središte, zlatni rez) (pastel)

Geometrijska i atmosferska perspektiva (gvaš)

Koloristička perspektiva (tempera)

Optičko miješanje boja, ritam i kontrast obojenih točaka (flomaster u boji ili tempera)

Rekompozicija fotografije (kolaž)

Redefinicija crno-bijele fotografije ili fotokopije (tempera)

306



4




2.7. Komentari:


Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima

Obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 12 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)








Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu

Na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - jezične strukture djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - jezičnu analizu.




medija

Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost

307



5

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 230 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.

Petrač, L. (2015), Dijete i likovno-umjetničko djelo, Zagreb: Alfa

Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb: IPU


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.

Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga

Ivančević,R.,Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.


U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna i estetska kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela) na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture


308



1









1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Ivana Gagić Kičinbači, predavač (Zagreb) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0+0


Integrirani učiteljski studij s modulima 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 150


2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:

a) upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama iz područja grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja

b) usvajanje likovno-jezičnih problema kroz praktično likovno izražavanje i stvaranje u području grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja

c) upoznavanje s osnovnim likovnim obilježjima pojedine epohe, stilova i pravaca od pretpovijesti do danas s posebnim naglaskom na hrvatsku likovnu baštinu

309



2


Položiti ispit iz Likovne kulture 1


Studenti će:

- usvojiti likovno-jezičnu terminologiju za rad u primarnom obrazovanju

- razvijati kreativnost kroz osobno likovno izražavanje i stvaranje

- usvojiti likovne tehnike koje se koriste prema programu primarnog obrazovanja

- sposobnost studenata da estetske kriterije prostorno plastičkih umjetnosti povezuju s drugim nastavnim područjima poradi ostvarivanja estetskog jedinstva cjelokupnog odgoja i obrazovanja



Prepoznavanje i usvajanje likovno-stilskih kategorija (stilova, pravaca, autora) kroz analizu djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture

Primjena likovno-jezičnih problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju

Upoznavanje povijesnih okolnosti koje su uvjetovale nastajanje pojedinih likovnih izričaja

Usvajanje, prepoznavanje i razumijevanje stilova, pravaca i najznačajnijih autora i njihovih djela

Analiziranje djela prema likovno-jezičnim i stilskim obilježjima


Predavanja:

1.Stilska analiza likovnih djela (iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture)

2.Osnovna likovno-stilska obilježja pretpovijesti

2.Osnovna likovno-stilska obilježja mezopotamske i egipatske umjetnosti

3.Osnovna likovno-stilska obilježja grčke umjetnosti

310



3

4.Osnovna likovno-stilska obilježja rimske umjetnosti

5.Osnovna likovno-stilska obilježja ranoga srednjeg vijeka

6.Osnova likovno-stilska obilježja romanike

7.Osnovna likovno-stilska obilježja gotike

8.Osnovna likovno-stilska obilježja renesanse i manirizma

9.Osnovna likovno-stilska obilježja baroka i rokokoa

10.Osnovna likovno-stilska obilježja umjetnosti XIX. stoljeća

11.Osnovna likovno-stilska obilježja umjetnosti XX. Stoljeća

Vježbe:

1.Priprema crteža za izradu matrice kartonskog tiska (tuš-kist)

2.Izrada matrice i otiskivanje (crna tempera i glicerin)

3.Oprema knjige ( naslovnica, omot ili ilustracija s tekstom) ili plakat odnosno dizajn kutije za odabrani proizvod (kombinirane tehnike ili tehnika prema vlastitom izboru )

4.Oblikovanje reljefa na foliji

5.Prostorno - plastičko tijelo (papir-plastika)

6.Prostorni crtež (žica)

7.Prostorni oblik (rad didaktički neoblikovanim materijalom)

8.Modeliranje u glini ili glinamolu (puna plastika,)

311



4




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima, obavezno pohađanje vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 8 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)








Pohađanje nastave 33,4%

Praktični rad 33,3%

Pismeni ispit 33,3%




medija

Ivančević, R. (1993), Umjetničko blago Hrvatske, Motovun: Motovun ITP str. 14 - 202

Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek d. o. o.

312



5


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.


U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovno stilske terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela u pojedinim epohama, stilovima i pravcima na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture


313



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Berislav Majhut, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta MEDIJSKA KULTURA 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+0+30


Integrirani učiteljski studij- program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 250


2

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s medijskom kulturom kao oblikom opće kulture.

Upoznavanje medijskih izraza namijenjenih djeci.

Upoznavanje međuzavisnosti medija, njihovog ispreplitanja, objedinjavanja i protoka informacija.

Upoznavanje izražajno-komunikacijskih osobina povijesnog razvoja pojedinih medija.

Upoznavanje informativne, estetske, zabavne i edukacijske uloge medija.

Osposobljavanje za aktivnu komunikaciju s medijima.

Ovladavanje medijskom problematikom, razumijevanje i raščlambu medijskih proizvoda, te uočavanje medijskog utjecaja, posebice na djecu i mladež.

314



2



Po uspješnom završetku kolegija student bi trebao moći

- razumjeti kako medijske poruke oblikuju kulturu i društvo - prepoznati tehnike izlaganja svojstvene različitim medijima; - opisati razvoj izražajnih postupaka u različitim medijima - objasniti mehanizme prenošenja značenja iz jednog medija u drugi, a osobito prenošenje tema u medijske vrste namijenjene djeci


- definirati medije i njihova svojstva - opisati i interpretirati različite načine primjene medija - vrednovati medijske sadržaje - razlikovati upotrebu medijskih vrsta namijenjenih djeci


1. Što je medij? Tradicionalni kanon umjetnosti. Prostorne i vremenske umjetnosti (G. E. Lessing). Jednoplanske i dvoplanskeumjetnosti. Medijske sličnosti i različitosti. Film kao umjetnost: pokretne slike.

2.Medij teksta: knjige i novine; mediji zvuka: radio; mediji slike: slikovnice, strip, film i televizija. Dječja medijska recepcija.

3. Film i drugi mediji. Filmska izražjna sredstva. Filmski rodovi i vrste.

4. Vrste filmskog izlaganja. Filmsko pripovijedanje.

5. Povijest nijemog filma

6. Razvoj filmskih pravaca i žanrova.

7. Vrste animacije i animirani film s posebnim osvrtom na dječji animirani film.

8. Povijest hrvatskog filma

9. Povijest hrvatskog animiranog filma s posebnim osvrtom na dječji animirani film

12. Filmsko stvaralaštvo za djecu

315



3

13. Radio i televizija

14. Novi mediji (Internet, multimedijski sadržaji i računalne igre)

15. Primjena medija u nastavi medijske kulture




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima i seminarima


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje 1 Praktični rad



Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

2(ako student ne prođe kolokvij)



2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena ili

2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit = 1 ocjena




316



4

medija

1. Mesić, A., Mikić,K., Medijska kultura, Zagreb, Školska knjiga 20

2. Peterlić, A.,(2000), Osnove teorije filma, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada 5

3. Članci iz Filmske enciklopedije (A. Peterlić ur.)

4. Škrabalo, I. (1998) 101 godina filma u Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

5. Turković, H. (2012) Razumijevanje filma. Elektronička knjiga: http://elektronickeknjige.com/knjiga/turkovic-hrvoje/razumijevanje-filma/

internet

Filmovi: Građanin Kane, Rondo, Imam 2 mame i 2 tate, Koko i duhovi


1. Bordwell, D. (2005), O povijesti filmskog stila, Zagreb, Hrvatski filmski savez

2. Peterlić, A. (2009), Povijest filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez

3. Škrabalo, I.,(2008), Hrvatska filmska povijest, Zagreb, VBZ

4.Težak, S. (2002), Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga

5. Turković, Hrvoje (2008), Retoričke regulacije, Zagreb, AGM

6. Gilić, Nikica (2007), Uvod u teoriju filmske priče. Zagreb: Školska knjiga


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade. .


317



1






dr.sc. Jelena Blašković- Petrinja



1.2. Naziv predmeta METODIKA GLAZBENE KULTURE 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Dubravko Fiolić - Zagreb

Klaudija Vidović - Čakovec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su dedukcijom spoznati relacije pedagogije, didaktike i metodike,indentificirati metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta,analizirati strukturu metodike glazbe, izdvojiti pomoćne znanosti metodike glazbe, uputiti studente na kurikul glazbene kulture u okviru umjetničkog područja, prikazati planiranje i provođenje Nastavnog plana i programa glazbene kulture,ukazati na posebnosti planiranja i izvođenja samog predmeta, objasniti posebnosti glazbenog sluha i njegove provjere, raščlaniti i opisati rad pojedinih nastavnih područja glazbene kulture i upoznati psihofizičke glazbene mogućnosti sukladne uzrastu djece.


• Upisana 4. god. studija

318



2

• Položen kolegij Glazbena kultura 2

• Položen kolegij Glazbeni praktikum 2

• Kompetencija glazbene pismenosti i osnovna znanja iz područja glazbene umjetnosti

• Glazbena kompetencija – reprodukcija glazbe ( intonativno točno pjevanje), sviranje najmanje jednog glazbala


1. Studenti će ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: snalaženje u interdisciplinarnom području metodike, usvajanje školske procedure, kreiranje nastavnih sadržaja, planiranje, programiranje pripremanje za nastavu, povezivanje teorijskog znanja s nastavnom praksom

2. Studenti će ostvariti kompetencije u afektivnom području spoznaje: usvajanje estetskih glazbenih vrednota, njegovanje tradicijske glazbene baštine

3. Poznavanje razvojnih karakteristika učenika;

4.Razvijena svijest o potrebi poticanja cjelovitog razvoja učenika, uvažavajući njihove razvojne karakteristike, sposobnosti i interese, te pravo na različitost;

5.Razumijevanje i sposobnost primjene pedagoških, psiholoških, socioloških i metodičkih teorija u odgojno-obrazovnoj praksi;

6. Prepoznavanje i profesionalno reagiranje na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;



1. Objasniti metodiku kao interdisciplinarnu znanost

2.Ostvariti razinu razumijevanja kognitivnog područja u provođenju i planiranju Nastavnog plana i programa glazbene kulture

3.Analizirati i sintetizirati kurikul predmeta glazbena kultura

319



3

4. Spoznati elemente glazbenog sluha

5. Operacionalizirati provjeru glazbenog sluha

6. Povezati didaktičke elemente s elementima glazbenog pisma i glazbene kulture kao predmeta

7. Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno- obrazovnog sustava;

8. Razumijevanje, kritičko promišljanje i sposobnost razvoja identiteta učiteljske profesije;

9. Djelovanje u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika;

10. Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno- obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada;

11. Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;


1. Uvodno predavanje (mjesto metodike glazbene kulture u odnosu na pedagogiju i didaktiku)

2. Metodika glazbenog odgoja kao predmet -, cilj, zadaci, sadržaj, nastavne metode, postupci i strategije, oblici rada, nastavna sredstva i didaktički materijali

3. Nastavni plan i program glazbene kulture

4. Sustav glazbenog odgoja i obrazovanja kod nas i u svijetu

5. Glazbene sposobnosti djece, njihovo utvrđivanje i mjerenje

6. Artikulacija i vrste sata glazbene kulture / pismena priprava

7. Vježbe i igre za razvijanje intonativnih, ritamskih, dinamičkih i ostalih glazbenih sposobnosti

8. Pjevanje: funkcionalno, umjetničko, narodna pjesma i njezina uloga u glazbenom odgoju danas, specifični metodički postupci pri obradi

320



4

9. Njega, tvorba i opseg dječjeg glasa

10. Pjevanje - učenje brojalice / govorene i pjevane

11. Pjevanje - učenje pjesme po sluhu

12. Pjevanje - glazbene igre




2.7. Komentari:






Kolokviji Usmeni ispit Čitanje literature (Ostalo upisati) 1

Pismeni ispit Projekt NEMA ISPITA (Ostalo upisati)



Čitanje literature 33,4%

Praktični rad 16,7%

321



5




medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2012), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu _

Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.

Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil

Dobrota, S.(2012), Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju, Split,Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za učiteljski studij _

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006 _

Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole _ _

322



6


1.Babić, S. ,Finka, B.,Moguš, M.(2004) Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga

2.Bognar, L., Matijevič, M. (1993). Didaktika. Zagreb, Školska knjiga

3.Lhotka-Kalinski, I.( 1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107. str.

4.Rojko, P. Psihološke osnove intonacije i ritma, Zagreb, Školska knjiga

5. Rojko, P. (1981), Testiranje u muzici, Zagreb, Muzikološki zavod muzičke akademije u Zagrebu




323



1





izv. prof. mr. art Miroslav Huzjak, izv. prof. mr art Kristina Horvat Blažinović; izv. prof. mr art Stjepko Rupčić


1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+0 + e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2. Student mora poznavati pojmovnik likovnog jezika i elementarnu

povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim materijalima.




Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

324



2

Poznavanje razvojnih karakteristika učenika u ranom i srednjem djetinjstvu;

Razumijevanje i sposobnost primjene pedagoških, psiholoških, socioloških i metodičkih teorija u odgojno-obrazovnoj praksi;

Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (društveno-humanističko i umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta;

Razumijevanje didaktičkih i metodičkih modela, načela i strategija te njihova primjena u odgojno-obrazovnim području likovne kulture;


Vještina poučavanja i poticanja učenika na izražavanje vlastite osobnosti likovnim izričajem.


Studenti će:

biti sposobni ispuniti pripremu za nastavni sat likovne kulture;

biti sposobni načiniti nastavnu jedinicu kroz odnose likovnog problema, motiva i likovne tehnike;

razvijati sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova;

steći znanje o razvoju dječjeg crteža prema uzrastima;

steći znanje o svojstvima darovitosti i percepcije;

steći znanje o strukturalističkom modelu i njegovoj primijeni na interdisciplinarno koreliranje nastavnih predmeta.


Uvod Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture, načela rada Nastavna jedinica: kako? (likovni problem), što? (motiv), čime? (likovne tehnike, likovno područje), metode rada, oblici rada, načini rada, HNOS, nastavni plan, okvirni program, izvedbeni program, mikroprogramiranje, ishodi učenja Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata, ocjenjivanje, šablonski likovni radovi Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 1: faza primarnih simbola Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2: faza složenih simbola

325



3

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 3: faze intelektualnog realizma i vizualnog realizma Darovitost, talent i kreativnost (E. Winner, I Taylor, J. P. Guilford) Opažaj (percepcija): dostupne kategorije (J. S. Bruner), shematski i doslovni opažaj (J. J. Gibson), fiksacije i defiksacije, cjeloća, odgoj pažnje i opažaja Likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj Saussureov strukturalizam i strukturalna korelacija. Jezik, govor, medij, znak. Odnos teme i sadržaja.

Vizualno mišljenje

Ispunjavanje pripreme za nastavu

Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Obvezno prisustvovanje nastavi (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku (opterećenje 45 sati

= 1,5 ECTS boda).

Napisati pripremu za nastavu, razraditi metodičku realizaciju (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Ukupno opterećenje studenta je 90 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 3 ECTS boda



Eksperimentalni rad Referat Ispunjavanje pripreme (Ostalo upisati) 1


326



4


Pismeni ispit Projekt Nema ispita. (Ostalo upisati)


Obvezno prisustvovanje nastavi: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Napisati seminar: 1,5 ECTS bod = 50%

Napisati pripremu za nastavu: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zgb., 7.-80. str,

144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.).

Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb., 13.-

143.str (ukupno 130 str.).

Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)

Huzjak, M. (2013): Metoda analitičkog promatranja u razvoju dječjeg crteža. U: Croatian Journal of Education, Vol:15; Sp.Ed. No. 1/2013, str. 81-98.


Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zgb., 137. str.

Belamarić, D. (1987): Dijete i oblik, Školska knjiga, Zgb., 250 str.

327



5

Ivančević, R. (1997): Likovni govor, Profil, Zgb., 9.-93. str, 135.-168. str. (84+33=117)

Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.






328



1





Prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić

Doc. dr. sc. Damir Velički 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Iris Šmit-Pelajić, v. pred., Sonja Šimek-Cvitković, pred. , Lena Sušić, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+15+e




1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

- razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

- sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

- ponavljanju i proširivanju vokabulara

- upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture jednostavnih, kraćih tekstova

329



2

- upoznavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika i prevođenje jednostavnijih tekstova

- upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 3. godinu studija


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog učenja


Studenti će moći:

- uočiti i razlikovati obrađivane gramatičke strukture i zakonitosti

- pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

- uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

- parafrazirati i definirati jednostavnije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

- odrediti bitne informacije u kraćem pismenom ili usmenom diskursu

- odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih, kraćih tekstova

- usmeno prezentirati sažetke jednostavnijih stručnih tekstova

- argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

- koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

- prepoznati osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

- usmeno i pismeno prevesti jednostavniji stručni tekst


U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni

330



3

život školske djece, studentske populacije te učitelja. Težište je na sljedećim sadržajima:

1. Predstavljanje; dijagnostički test, utvrđivanje osnova gramatike – npr. prezent, perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;

2. Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: glagolska vremena, nepravilni glagoli, mjesto u rečenici

3. Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: deklinacije imenica, zamjenice – opis predmeta u razredu, školskog

pribora učenika

4. Utvrđivanje osnova gramatike: prijedlozi, glagoli u konjunktivu, vokabular vjezan uz nastavne aktivnosti; korištenje

dvojezičnim rječnikom

5. Transfer: korištenje jednojezičnim rječnikom; obrada tekstova vezanih uz način opisa osobe

6. Obrada tekstova vezanih uz problematiku stanovanja mladih; proširenje vokabulara, deklinacija i komparacija pridjeva,

vježbe određivanja strukture tekstova i izrade sažetaka

7. Obrada tekstova vezanih uz problematiku studentskog standarda; život u studentskom domu; prikaz i rasprava o

studentskom standardu u Hrvatskoj i Njemačkoj; transfer na vlastitu situaciju

8. Obrada tekstova vezanih uz problem tolerancije prema ponašanju, odn. prema izgledu koji odstupaju od uvriježenoga;

određivaanje strukture teksta i izrada sažetaka; slušanje s razumijevanjem, sudjelovanje u raspravi; jednostavno izražavanje

i argumentiranje stava

9. Obrada tekstova, koji obrađuju problematiku vezanu uz odabir zanimanja; određivanje strukture teksta; transfer: učiteljsko

zanimanje; izražavanje i argumentiranje stava; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan

nastave

331



4

10. Školski sustavi u Njemačkoj i Hrvatskoj; obrada odgovarajućeg teksta – slušanje s razumijevanjem; određivanje

strukture i izrada sažetka; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tektova, pripremljenih izvan nastave

11. Katolički blagdani u Njemačkoj i Hrvatskoj, običaji i vlastita iskustva, analiza teksta – izrada sažetaka

12. Obitelj i obiteljski odnosi, glagolsko vrijeme – preterit pravilnih i modalnih glagola, uporaba ne/određenog člana ; usmene

prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave

13. Preterit nekih nepravilnih glagola; obrada teksta koji obrađuje problematiku vezanu uz sukob, odn. suživot generacija u

obitelji; izrada i prezentacija sažetaka; transfer - opis i izražavanje stava

14. Ponavljanje:deklinacija pridjeva, preterit; transfer: generacijski konflikti, problemi u školi, uključivanje roditelja u

(izvan)nastavne aktivnosti u školi - vođenje bilježaka i argumentirano vođenje rasprave; prezentacije sažetaka jednostavnijih

tekstova, pripremljenih izvan nastave

15. Obrada teksta vezanog uz tematiku obiteljskih odnosa; analiza teksta – određivanje strukture teksta, izrada i usmena

prezentacija sažetka; uljudno argumentirano izricanje stava




2.7. Komentari:


- Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

- Redovito vođenje bilježaka

332



5

- Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema prezentacije kratkog jednostavnog stručnog teksta



Eksperimentalni rad Referat

Kontinuirani pismeni zadaci, koje studenti samostalno pripremaju izvan nastave (Ostalo upisati)

1


Kolokviji Usmeni ispit Samostalno pripremanje tekstova izvan nastave (Ostalo upisati)



Kolegij nema ispita, već se potpisom potvrđuje da je student uspješno izvršio obveze iz točke 2.8., odn. 2.9




medija

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2014). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2014). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Hoffmann, L. (2012). Deutsche Grammatik: Grundlagen für Lehrerausbildung, Schule, Deutsch als Zweitsprache und Deutsch als Fremdsprache. Berlin: ESV.

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr. te internetskog portala

333



6

http://dbs.schule.de/lehrer.html. i www.deutsch-portal.com

Internetski portal Deutsche virtuelle Grammatik


Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjiga

Engler, T. (2006). Deutsche Grammatik - kein Problem! Übungsbuch zur deutschen Grammatik. Zagreb: Školska knjiga

Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH

Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade


334



1





Prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić

Doc. dr. sc. Damir Velički 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Iris Šmit-Pelajić, v. pred., Sonja Šimek-Cvitković, pred., Lena Sušić, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 30+0+15+e




1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

- razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

- sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

- ponavljanju i proširivanju vokabulara

- upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture i obilježja složenijih tekstova

335



2

- osposobljavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika, kao i s tehnikama prevođenja stručnih tekstova

- upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 6. semestar studija; zadovoljene obveze za kolegij Njemački jezik učiteljske struke 1 koji se sluša u prethodnom, 5. semstru


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog obrazovanja


Studenti će moći:

- definirati i pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

- uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

- parafrazirati i definirati složenije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

- odrediti bitne informacije u pismenom ili usmenom diskursu

- odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih i složenijih tekstova

- usmeno prezentirati sažetke stručnih tekstova

- argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

- samostalno koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

- prepoznati i primijeniti osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

- samostalno prevesti jednostavniji stručni tekst


U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni

336



3

život školske djece, studentske populacije te učitelja. Težište je na sljedećim sadržajima:

1. Ponavljanje: deklinacija pridjeva, rod imenica; preterit modalnih glagola; obrada teksta koji obrađuje tematiku vezanu uz

izmijenjene obiteljske odnose, određivanje strukture teksta, izrada sažetaka

2. Sistematizacija fraza kojima izražavamo (ne)slaganje, sumnju, odobravanje – vođenje rasprave na uljuđen način

3. Obrada teksta koji obrađuje problematiku, vezanu uz obrazovanje studenata, određivanje strukture teksta,

izrada sažetaka; prevođenje dijelova teksta; argumentirano sudjelovanje u diskusiji, pronalaženje razloga “pro i contra”,

zavisno-složene rečenice i veznici koji ih uvode

4. Uzročne rečenice; iznalaženje uzroka određenih reakcija, prikazanih na nastavnom materijalu; red riječi u zavisnim i

nezavisno-složenim rečenicama; pasiv - vježbe ponavljanja i utvrđivanja nast. gradiva; usmene i pismene prezentacije

stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

5. Obrada teksta, vezanog uz tematiku slobodnog vremena i obrazovanja; određivanje strukture teksta i izrada sažetaka;

razgovor o načinima provođenja slobodnog vremena; transfer: slobodno vrijeme studenata; pismeni i usmeni opisi;

organizacija slobodnog vremena u okviru izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi

6. Obrada stručnog teksta vezanog uz tematiku rješavanja mogućih problema u nastavi; izrada sažetaka; razgovor; rekcija

glagola, tj. glagoli s prijedložnim objektom; slušanje s razumijevanjem i vođenje bilježaka; usmene i pismene prezentacije

stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

7. Popularne njemačke pjesme; slušanje s razumijevanjem – uvježbavanje selektivnog slušanja; prevođenje; ponavljanje

konjunktiva preterita i oblika würde + infinitiv; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

337



4

8. Obrada stručnog teksta, koji se referira na problematiku raznih oblika nastave; čitanje s razumijevanjem; argumentirano

izražavanaje stava i mogućeg razvoja događaja;

9. Pismeno i usmeno izražavanje vlastitih želja; vođenje argumentirane rasprave na temu po izboru studenata, vezanu uz

odgoj i obrazovanje osnovnoškolaca; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljene izvan nastave

10. Obrada stručnog teksta, vezanog uz temu kreativnost – usmeno izražavanje – priprema i vođenje uljuđene rasprave i

argumentiranje; usmena i pismena prezentacija stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

11. Obrada stručnog teksta, koji obrađuje tematiku vezanu uz odabir zanimanja i profrasionalnu orijentaciju osnovnoškolaca.

Čitanje s razumijevanjem. Transfer: rad u paru - usporedba zanimanja opisanog u tekstu i budućeg zanimanja studenata –

učiteljskog poziva. Vođenje uljuđene, argumentirane rasprave u plenumu

12. Rad na tekstu – iščitavanje informacija iz oglasa; prevođenje; slušanje s razumijevanjem, vođenje bilježaka, razlučivanje

bitnih informacija od nebitnih, izrada sažetaka; razgovor za primanje u radni odnos - slušanje s razumijevanjem, simulacija

razgovora s budućim poslodavcem

13. Čitanje s razumijevanjem, tekstovi iz časopisa PRIMAR i sl. vezani uz temu projektne nastave; prevođenje tekstova;

određivanje strukture teksta; izrada sažetaka; argumentirano izražavanje stava o obrađenim sadržajima

14. Obrada tekstova, vezanih uz temu ekologije u školi; usmeno i pismeno izražavanje; komentiranje slikovnih sadržaja

vezanih uz temu održivog razvoja

15. Obrada aktualnog teksta vezanog uz problematiku ocjenjivanja u osnovnoj školi; argumentirano izražavanje vlastitog stava;

ponavljanje za pismeni i usmeni ispit

338



5




2.7. Komentari:


- Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

- Redovito vođenje bilježaka

- Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema pismene i usmene

prezentacije barem jednog stručnog teksta

- Pismeni i usmeni ispit



Eksperimentalni rad Referat Kontinuirani pismeni domaći uradci (Ostalo upisati) 0,3


Kolokviji Usmeni ispit 0,5 Samostalno pripremanje tekstova (Ostalo upisati)

0,2



Studenti su ostvarili uvjete za pristupanje završnom ispitu nakon što su održali seminar (50%) te dokazali uspješno samostalno rješavanje zadataka kao i pripremanje i prezentiranje tekstova (50%).

Studenti polažu pismeni i usmeni ispit. Uspješno položeni pismeni ispit preduvjet je za usmeni ispit. U određivanju završne ocjene pismeni ispit sudjeluje s udjelom od 70 %, a uspjeh na usmenom ispitu s udjelom od 30 %.

Pismeni se ispit sastoji od teorijskog dijela, a usmeni ispit obuhvaća razgovor o sadržajima stručnih tekstova, obrađivanih

339



6

tijekom nastave.




medija

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2014). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2014). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Hoffmann, L. (2012). Deutsche Grammatik: Grundlagen für Lehrerausbildung, Schule, Deutsch als Zweitsprache und Deutsch als Fremdsprache. Berlin: ESV.

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr. te internetskog portala http://dbs.schule.de/lehrer.html. i www.deutsch-portal.com

Internetski portal Deutsche virtuelle Grammatik


Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjiga

Engler, T. (2006). Deutsche Grammatik - kein Problem! Übungsbuch zur deutschen Grammatik. Zagreb: Školska knjiga

Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH

340



7

Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag




341



1





Prof.dr.sc.Milan Matijević

Izv.prof.dr.sc.Siniša Opić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

doc.dr.sc.Irena Klasnić

doc.dr.sc. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći kompetencije važne za unutarnju evaluaciju, zatim za formativno i sumativno ocjenjivanje te za brojčano i opisno praćenje i ocjenjivanje učenika u primarnog obrazovanja


Položeni ispiti iz Opće pedagogije, Školske pedagogije, Teorija nastave, Nastavni kurikulum


Pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u primarnom obrazovanju


- moći konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za praćenje i ocjenjivanje učenika

- upoznati dokimološke modele praćenja i ocjenjivanja učenika u primarnom obrazovanju

342



2

- upoznati teorije nastave i njihov utjecaj na izbor dokimoloških rješenja

- upoznati pravila izrade i vođenja učenikova portfolija

- upoznati pravila i modele opisnog praćenja i ocjejivanja učenika u primarnom obrazovanju


Mjesto ocjenjivanja učenika u teoriji kurikuluma

Osnovna terminologija u području školske dokimologije

Formativno i sumativno vrednovanje

Vanjska i unutarnja evaluacija

Povijest školskog ocjenjivanja u Hrvatskoj

Dokimološka rješenja u ocjenjivanju učenika u primarnom obrazovanju u svijetu

Temeljne spoznaje iz školske dokimologije

Neke posebnosti praćenja i ocjenjivanja u kognitivnom, afektivnom i motoričkom području

Neke tehnike praćenja aktivnosti učenika

Neki vidovi subjektivnosti učitelja u ocjenjivanju

Portfolio kao tehnika praćenja aktivnosti učenika

Osposobljavanje učenika za samostalno praćenje i ocjenjivanje

Dokimološka rješenja u praćenju i ocjenjivanju učenika u nekim alternativnim školama

Vrednovanje i samovrednovanje rada učiteljica i učitelja

Opisno praćenje i ocjenjivanje učenika primarnog obrazovanja

343



3




2.7. Komentari:









aktivnost na nastavi i poznavanje literature o ovom području




medija

Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex 10

Pravilnik o ocjenjivanju učenika x

Nacionalni okvirni kurikulum x

344



4


Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

McMillan, J. H. (2004). Classroom assessment : principles and practice for effective instruction (3rd ed), Boston: Pearson A. and B.

Popham, W. J. (2001). Classroom assessment: What teachers need to know (3rd ed.). Boston: Allyn and Bacon.


anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima


345



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Branislava Baranović 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Sociologija obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr. sc. Silvia Rogošić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA


Usvojiti temeljna znanja o osnovnim sociološkim teorijskim pristupima i metodama analize obrazovanja, društvenim funkcijama i karakteristikama suvremenih obrazovnih sustava i njihovih mikrosocijalnih procesa

Osposobiti studente za primjenu stečenih znanja kako bi razumjeli važnost društvenog konteksta i načine njegovog utjecaja na funkcioniranje i razvoj škole i nastavu kao konkretnu radnu sredinu učitelja/nastavnika


Upisana treća godina studija


1. Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i

meduovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava;

2. Razumijevanje, kritičko promišljanje i sposobnost razvoja identiteta učiteljske

profesije;

346



2

3. Djelovanje u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom

učenika;

4. Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te

sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada;

5. Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstvenoistraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

6. Razumijevanje i osposobljenost za sudjelovanje u razvoju školskog i

pedagoškog pluralizma;

7. Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno

učenje, ukljujučujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojnoobrazovnih procesa i učenja;

8. Sposobnost djelotvornog vođenja razrednih odjela u multikulturnom

okruženju;

9. Razumijevanje i sposobnost primjene socioloških teorija u odgojno-obrazovnoj praksi.


Studenti će:

- razumjeti i argumentirano obrazložiti osnovne teorijske pristupe i metode analize obrazovanja kao društvene pojave

- kritički promišljati i objasniti osnovne društvene funkcije školskog obrazovanja (napr. socijalna integricija, osiguranje odgovarajuće profesionalne strukture društva, reprodukcija socijalne strukture i uloga škole u reprodukciji društvenih nejednakosti, kulturna transmisija, itd.)

- kritički promišljati obrazovne politike i njihove konsekvence za razvoj i rad škola te biti osposobljeni za njihovu implementaciju

347



3

- primijeniti stečena teorijska i metodološka znanja u analizi utjecaja društvenog konteksta na funkcioniranje i razvoj odgojno-obrazovnog sustava, škole i nastave

- razumjeti i kritički promišljati društvenu ulogu i značaj učiteljske profesije

- biti osposobljeni za razvijanje suradnje škole i društvene sredine u kojoj škola djeluje

- usvojiti demokratki sustav vrijednosti i djelovati u skladu s njime (demokratičnost, interkulturalizam, tolerancija, ljudska prava, socijalna jednakost, rodna ravnopravnost, vladavina prava, itd.)

- biti osposobljeni za sudjelovanje u razvoju škole kao poticajne socijalne sredine i efikasne radne institucije.


Predmet sociologije obrazovanja i osnovni teorijsko-metodološki pristupi proučavanja obrazovanja (funkcionalizam, marksizam, neomarksizam, socijalni konstruktivizam, socijalni interakcionizam, postmodernizam, dekonstrukcionizam, itd.)

Društvene funkcije škole (socijalizacija, profesija/zanimanje, kulturna transmisija, socijalna kontrola, selekcija i alokacija, itd.)

Obrazovanje i reprodukcija društvenih nejednakosti (obrazovanje i socijalna struktura društva)

Obrazovanje, kulturni kapital i reprodukcija društvenih nejednakosti

Društvena jednakost i obrazovne šanse društveno marginaliziranih grupa (jednakost pristupa, participacije i obrazovnih postignuća)

Nacionalne manjine i obrazovanje u Hrvatskoj

Obrazovanje i rodna diferencijacija u Hrvatskoj

Škola kao organizacija i socijalni sustav

Razred kao mikro-socijalni sustav

Učiteljska profesija - društveni značaj i uloga

Razvoj i struktura obrazovnog sustava u Hrvatskoj

348



4

Integracija Europe i obrazovni sustavi u Europi (stare i nove članice Europske unije)

Nacionalni kurikulumi u europskim zemljama

Nacionalni i školski kurikulum u Hrvatskoj

Društvo znanja, procesi globalizacije i promjene u obrazovnoj politici i obrazovnim sustavima

Odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj u kontekstu globalizacije i europske integracije.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad Istraživanje (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Pohađanje i aktivnost na predavanjima

Pismeni ispit (usmeni po potrebi).








Nastava je interaktivna tako da se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u predavanjima. Kako dolazak na predavanja predstavlja razvijanje profesionalnog odnosa prema radnim obavezama vrednuje se svaki dolazak na spomenuti oblik nastave. Studenti trebaju biti prisutni na barem 70% sati nastave. Ako student ne zadovolji na pismenom ispitu imat će priliku za

349



5

popravak.Na završnu ocjenu utječe: 70% pismeni, 10% seminarski rad-uvjet za izlazak na ispit, 20% pohađanje nastave.




medija

Haralambos, M i Holborn, M. (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb; Golden marketing.

Dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gradskim knjižnicama i fakultetskoj knjižnici

i


Duffor, B. i Curtis, W. (Ur.) (2012). Studij odgojno-obrazovnih znanosti. Zagreb: Educa.

Pastuović, N. (2012). Obrazovanje i razvoj. Zagreb: IDIZ, Znanost i društvo.

Demaine, J. (Ur.) (2001). Sociology of Education Today. Hapmpshire: Palgrave publishers

Domović, V. (2011). Učiteljska profesija i profesionalni identitet. U V.V. Vidović (Ur.) Učitelji i njihovi mentori (str. 11-37). Zagreb: IDIZ, Znanost i društvo.

Baranović, B. (2011). Rodna (ne)ravnopravnost i diskriminacija u obrazovanju. U Ž. Kamenov i B. Galić (Ur.) Rodna

350



6

ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj (str. 38-49). Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

Baranović, B. (Ur.) (2006). Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: Različite perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenatana temelju podataka Studentske referade.


351



1





red. prof. dr. sc. Dubravka Težak, red. prof. dr. sc. Berislav Majhut, izv. prof. dr. sc. Diana Zalar, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman, doc. dr. sc. Marina Gabelica, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Svjetska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s osnovnim pojmovima dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima;

- upoznati studente s povijesnim razvojem svjetske dječje književnosti;

- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela svjetske dječje književnosti;


- osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj književnosti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Od studenata se očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti te posjedovanje članskih iskaznica za

352



2

mjesnu i fakultetsku knjižnicu.


Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje svjetske dječje literature i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika.


- poznavanje reprezentativnih djela svjetske dječje književnosti;






Pojam i značenje dječje književnosti.

Vrste dječje književnosti.

Slikovnica i ilustrirana dječja knjiga.

Razvojni put i struktura dječje priče.

Narodna bajka i usmena bajka. Biblijski i grčki mitovi.

Fantastična priča.

Realistička pripovijetka.

Značajni svjetski predstavnici stare priče.

Značajni svjetski predstavnici moderne priče.

Razvojni put i struktura dječjeg romana.

Značajniji svjetski predstavnici starijeg dječjeg romana.

353



3

Značajniji svjetski predstavnici modernog romana.

Granične vrste (pustolovni, znanstvenofantastični, povijesni roman, dnevnik, putopis, biografija).

Basne.

Strip.




2.7. Komentari:










Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela. (Ostalo upisati) 0,5


Kolokviji 0,5 ILI Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

354



4

Pismeni ispit











medija

Izbor lektire prema dogovoru. Pojedina djela dostupna na portalu eLektire.

Crnković, M., Težak D. (2002) Dječja književnost, Vrste dječje književnosti, Kratka povijest svjetske dječje književnosti u: Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje.

12

Crnković, M. (1987) Sto lica priče, Zagreb: Školska knjiga (stranice o svjetskim autorima i djelima) 4

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o stranim autorima i djelima) 8

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič (svjetski autori i bajke) 17

355



5

Hameršak, M. i Zima, D. (2015) Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam


Batinić, Š., Majhut, B. (2001), Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79

Carpenter, Humphrey - Prichard, Mari: The Oxford Companion to Children's Literature

Hameršak, M. (2011), Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam

Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa (Lindgren, Lagerlof, Nemcova)


Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež (prikazi stranih autora)

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb, Tipex (tekstovi o stranim autorima)

Visinko, K. (2001) Alica u Zemlji čudesa Lewisa Carrolla. Zagreb: Mozaik knjiga

Zalar, D., Boštjančić, M., Schlosser, V. (2003). Slikovnica i dijete 1. Zagreb: Golden marketing (poglavlja o inozemnim slikovnicama)

Zalar, D., Kovač-Prugovečki, S., Zalar, Z. (2009). Slikovnica i dijete 2. Zagreb: Golden marketing (poglavlja o inozemnim slikovnicama)




356



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Dejana Bouillet 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Rane socijalnopedagoške intervencije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Irena Velimirović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za sudjelovanje u ranim socijalnopedagoškim intervencijama u školskom okruženju


položen ispiti iz Inkluzivne pedagogije


Sposobnost planiranja i izvedbe nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih odgojno-obrazovnih programa usmjerenih na individualni razvoj djeteta;

Sposobnost prepoznavanja učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te sposobnost planiranja i vođenja odgojno-obrazovnih programa za te učenike, uključujući darovite učenike, učenike s teškoćama u razvoju i učenike s problemima u ponašanju;

Sposobnost zastupanja prava djeteta u instituciji i zajednici.


Po uspješnom položenom ispitu iz ovog predmeta studenti će znati:

357



2

- definirati predmet i područje interesa socijalne pedagogije

- opisati etiološke osnove, fenomenološke oblike i intervencijske aspekte problema u ponašanju (osobito onih koji se manifestiraju u školskom okruženju)

- prepoznati faze, elemente i vrste ranih socijalnopedagoških intervencija

- navesti standarde i elemente uspješnih socijalnopedagoških intervencija

- osmisliti i razraditi program rane socijalnopedagoške intervencije


Suvremena socijalna pedagogija: predmet, definicije, ciljevi

Etiologija problema u ponašanju: teorije i istraživanja

Fenomenologija problema u ponašanju: klasifikacije i pojavni oblici

Intervencijski aspekti problema u ponašanju: od primarne do tercijarne prevencije

Rane socijalnopedagoške intervencije: klasifikacije i temeljne odrednice

Standardi uspješnih socijalnopedagoških intervencija: rezultati istraživanja

Metode i oblici socijalnopedagoških intervencija

Standardi uspješnih socijalnopedagoških intervencija: pedagoška praksa

Planiranje i programiranje individualnih socijalnopedagoških intervencija

Planiranje i programiranje grupnih socijalnopedagoških intervencija

Evaluacija socijalnopedagoških intervencija

Vježbe planiranja i programiranja socijalnopedagoških intervencija: individualna razina

Vježbe planiranja i programiranja socijalnopedagoških intervencija: grupna razina

358



3




2.7. Komentari:



Samostalni projekt









Pohađanje nastave – 20%

Praktični rad – 20%

Seminarski rad - 20%

Pismeni ispit – 40%


Naslov Broj



medija

359



4

Bouillet, D., ur. (2015).: Razvoj modela rane odgojno-obrazovne intervencije - od ideje do evaluacije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja

Bouillet, D. (2015): Procjena i samoprocjena problema u ponašanju učenika razredne nastave: prilike i izazovi. Kriminologija i socijalna integracija, 22(1): 105-128 –hr//129-152-en, on-line izdanje, http://hrcak.srce.hr/132684.

Žižak, A. (2010). Teorijske osnove intervencija – socijalnopedagoška perspektiva. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Bouillet, D., Uzelac, S. (2007) : Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: Školska knjiga.

Bouillet, D. (2010): Kontinuum intervencija prema djeci i mladima rizičnog ponašanja u Francuskoj, Kriminologija i socijalna integracija, 18, 1, 99-113.

Bouillet, D. (2012): Pedagoške mjere u kontekstu prevencije problema u ponašanju učenika. U: Vladović, S. (ur.): Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju, Zagreb: Pravobranitelj za djecu, 35-49.

Poldrugač, Z., Bouillet, D., Ricijaš, N. (ur.): Socijalna pedagogija: znanost, profesija i praksa u Hrvatskoj, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bouillet, D. (2013): Djelotvorne strategije u poučavanju učenika s problemima u ponašanju. Napredak, 154(1-2):103-130.




360



5

361



1





red. prof. dr. sc. Dubravka Težak, prof. dr. sc. Berislav Majhut, prof. dr. sc. Diana Zalar, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman, doc. dr. sc. Marina Gabelica, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903 (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 100


2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA




- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti;



362



2


Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti.

Od studenata se ujedno očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti te posjedovanje članskih iskaznica za mjesnu i fakultetsku knjižnicu.




- poznavanje reprezentativnih djela dječje književnosti;






Pojam i značenje dječje književnosti.

Vrste dječje književnosti.

Slikovnica. Hrvatska ilustrirana knjiga. Hrvatska slikovnica.

Dječji časopisi.

Razvojni put, struktura i vrste dječje poeziije.

Usmena dječja poezija.

Početci dječje poezije u Hrvatskoj.

Odlike tradicionalne dječje poezije i najznačajniji predstavnici.

Odlike moderne dječje poezije i najznačajniji predstavnici.

363



3

Suvremena hrvatska dječja poezija i najznačajniji predstavnici.

Basna - najznačajniji svjetski autori.

Basna - najznačajniji hrvatski autori.

Strip: najznačajniji svjetski autori.

Strip: najznačajniji hrvatski autori.

Igrokaz.




2.7. Komentari:










Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela (Ostalo upisati) 0,25

364



4




Pismeni ispit

0,5 ILI (polažu oni koji nisu položili kolokvije)










medija

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič 6

Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10

Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave. Zagreb: Mozaik knjiga 1

Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga 3

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2

365



5

Antologija dječje poezije po izboru

Hameršak, M.; Zima, D. (2015) Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam 3


Batinić, Š., Majhut, B. (2001) Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79

Crnković, M. (1978) Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća. Zagreb: Školska knjiga

Tenšek, S. (1985) Recepcija dječje poezije. Zagreb: Školske novine

Težak, D. (2001) Basne: Antologija. Zagreb: Divič, str. 5 – 17

Zalar, D., Boštjančić, M., Schlosser, V. (2003) Slikovnica i dijete 1. Zagreb: Golden marketing

Zalar, D., Kovač-Prugovečki, S., Zalar, Z. (2009) Slikovnica i dijete 2. Zagreb: Golden marketing




366



1





red. prof. dr. sc. Dubravka Težak, prof. dr. sc. Berislav Majhut, prof. dr. sc. Diana Zalar, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman, doc. dr. sc. Marina Gabelica, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6


30+0+30




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA



- upoznati studente s povijesnim razvojem dječje književnosti;


- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti;


367



2



Od studenata se očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti te posjedovanje članskih iskaznica za mjesnu i fakultetsku knjižnicu.




- poznavanje reprezentativnih djela hrvatske i svjetske dječje književnosti;






Razvojni put i struktura dječje priče.

Vrste kratkih proznih oblika za djecu.

Biblijski i grčki mitovi.

Usmena bajka.

Umjetnička bajka.

Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u svijetu.

Fantastična priča.

Najznačajniji predstavnici fantastične priče u svijetu.

Humoristična priča i najznačajniji predstavnici u svijetu.

368



3

Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici u svijetu.

Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u Hrvatskoj.

Najznačajniji predstavnici fantastične priče u Hrvatskoj.

Najznačajniji predstavnici humorističke priče u Hrvatskoj.

Najznačajniji predstavnici realističke pripovijetke u Hrvatskoj.

Interaktivna priča.

Struktura dječjeg romana.

Početci dječjeg romana u svijetu.

Klasični dječji roman u svijetu.

Pokušaji moderniziranja dječjeg romana.

Najznačajniji svjetski autori dječjih romana.

Začetci dječjeg romana u Hrvatskoj.

Klasični dječji roman u Hrvatskoj.

Suvremeni hrvatski dječji roman.

Najznačajniji stariji autori dječjeg romana.

Najznačajniji suvremeni autori dječjeg romana.

Veza trivijalne književnosti i dječjeg romana.

Pustolovni roman i najznačajniji predstavnici.

369



4

Znanstvenofantastični roman i najznačajniji predstavnici.

Povijesni roman i najznačajniji predstavnici.

Putopisi i biografije i najznačajniji predstavnici.




2.7. Komentari:












Kolokviji 1 ILI Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)

370



5

Pismeni ispit

1 (polažu oni koji nisu položili kolokvije)










medija

Izbor priča i romana prema dogovoru. Pojedina djela dostupna na portalu eLektire

Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti. Zagreb: Divič 6

Crnković, M. (1987) Sto lica priče. Zagreb: Školska knjiga

Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press 9


Batinić, Š., Majhut, B. (2001) Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79

371



6

Carpenter, Humphrey - Prichard, Mari: The Oxford Companion to Children's Literature

Crnković, M. (1990) Dječja književnost. Zagreb: Školska knjiga



Hranjec, S. (1998) Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje

Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa

Kos-Lajtman, A. (2010). Usmenoknjiževni i mitološki modeli u pripovjednim zbirkama Nade Iveljić, Zlatni danci 11 - Život i djelo(vanje) Nade Iveljić: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Pintarić, Ana (ur.)., Osijek–Pečuh: Filozofski fakultet Osijek i Matica hrvatska Ogranak Osijek, str. 45-71.

Kos-Lajtman, A. (2011) Autobiografski diskurs djetinjstva. Zagreb: Naklada Ljevak

Kos-Lajtman, A., Horvat, J. (2011). Ivana Brlić-Mažuranić, „Priče iz davnine“: Nova konstrukcija autoričinih izvora i metodologije, Fluminensia, god. 23., br. 1., str. 87-99.


Majhut, B. (2016) U carevoj misiji. Zagreb: ArTresor

Težak, D. (1991) Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb: Školska knjiga

Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima, Zagreb, Tipex

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič

Visinko, K. (2001) Alica u Zemlji čudesa Lewisa Carrolla. Zagreb: Mozaik knjiga

372



7

Vrcić-Mataija, S. (2011) Prilog tipologiji hrvatskoga dječjeg romana, Fluminensia, god. 23, br. 2., 143-154.

Zalar, D. (2014) Potjehovi hologrami, Zagreb: Alfa d. d.

Zima, D. (2011) Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu. Zagreb, Školska knjiga




373



1





prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić (Zageb)

prof. dr. sc. Đuro Blažeka (Čakovec)

doc.dr.sc. Lidija Cvikić (Petrinja)

doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Petrinja)


1.2. Naziv predmeta HRVATSKI STANDARDNI JEZIK 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici Renata Bernić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+30




2.razina - 6%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja fonetike, fonologije i morfologije.

Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.


Položen ispit iz kolegija Jezično izražavanje. Apsolviran sadržaj kolegija Komunikacijska gramatika hrvatskoga jezika.


Usvojenost jezikoslovnih sadržaja u skladu s predviđenim kompetencijama i programom za osnovnu školu.

374



2

Poznavanje suvremenih jezikoslovnih teorija.

Temeljito poznavanje gramatičko-pravopisnih pojmova i kategorija te njihova praktična primjenu koja omogućuje uspješno provođenje nastave u predmetu Hrvatski jezik.

Poznavanje tijeka jezičnoga razvoja u osnovnoškolskoj dobi.

Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje hrvatskoga jezika i ranojezičnoga diskursa.


.Poznavanje i razumijevanje normi, zakonitosti i pravila funkcioniranja hrvatskoga standardnoga jezika kao sustava.

Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.

Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.

Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu s hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.

Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije.

Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranojezičnoga razvoja.


1. Jezik kao sustav i kao standardni jezik

2. Jezične razine i norme

3. Govorno priopćavanje

4. Fonetika i fonologija

4. Stvaranje glasova (akustičko-artikulacijska svojstva)

375



3

5. Funkcija glasova u jeziku (razlikova uloga fonema)

6. Opis i dioba glasova

7. Glasovne promjene

8. Alternacije ije/je/e/i

9. Prozodijski sustav hrvatskoga jezika (razlikovanje naglaska, dužine i intonacije)

10. Toničke (naglašene) i atoničke (nenaglašene) riječi u jeziku

11. Pismo (vrste pisma, pravopis, vrste pravopisa)

12. Ortografija i ortoepija

13. Hrvatski pravopis

14. Fonostilistika i grafostilistika

15. Ustrojstvo pisanoga teksta

16. Temeljni pojmovi morfologije

17. Fonem - morfem - riječ - rečenica

18. Vrste morfema

19. Morfemska analiza

20. Oblici riječi i načini njihove promjene (deklinacija, konjugacija, komparacija)

21. Riječi po vrstama: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli

22. Riječi po vrstama: prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

376



4

23. Leksičke osobine riječi

24. Gramatičke osobine riječi

25. Rod, broj, padež imenskih riječi

26. Konjugacija glagola (glagolska vremena)

27. Komparacija pridjeva

28. Tvorba riječi

29. Tvorbeni načini

30. Tvorbena analiza




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati;

Redovita priprema za nastavu: 10 sati;

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 20 sati;

Seminarski rad: 20 sati;

Samostalan praktični rad: 10 sati;

Samostalno učenje za ispit i ispit: 30 sati.

377



5

Ukupno: 150 sati – 5 ECTS bodova.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5






Pismeni ispit – 25%;



Praktičan rad – 15%;

Literatura – 10%;





medija



Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika 1,2,3,4 (2015). Zagreb:Školska knjiga.

Šonje, J., ur. (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga.

378



6


Povijest hrvatskoga jezika (2015). Zagreb:ŠKolska knjiga.

Glovacki-Bernardi, Z. i sur. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.


Težak, S. i Babić, S. (1996). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Babić, S. i dr. (1991). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus.

Babić, S. i dr. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus.

Silić, J. (1998). Hrvatski jezik 1 - fonetika i fonologija. Zagreb: Školska knjiga.

Silić, J. (1999). Hrvatski jezik 2 - morfologija i morfostilistika. Zagreb: Školska knjiga.




379



1





Prof.dr.sc. Dunja Pavličević-Franić (Zagreb);

Prof.dr.sc. Đuro Blažeka (Čakovec);

Doc.dr.sc. Lidija Cvikić (Petrinja)

Doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Petrinja)


1.2. Naziv predmeta HRVATSKI STANDARDNI JEZIK 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici

dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Zagreb)

dr. sc. Vendi Franc (Petrinja)


30+15+30




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja sintakse, leksikologije i leksikografije.

Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.

380



2


Položen ispit iz kolegija Jezično izražavanje, apsolviran sadržaj kolegija Komunikacijska gramatika i Hrvatski standardni jezik 1


Usvojenost jezikoslovnih sadržaja u skladu s predviđenim kompetencijama i programom u osnovnoj školi.

Poznavanje suvremenih jezikoslovnih teorija.

Temeljito poznavanje gramatičko-pravopisnih pojmova i kategorija te njihove praktične primjene koja omogućuje uspješno provođenje nastave u predmetu Hrvatski jezik.

Poznavanje tijeka ranojezičnoga razvoja.

Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje hrvatskoga jezika i ranojezičnoga diskursa.


Poznavanje i razumijevanje normi, zakonitosti i pravila funkcioniranja hrvatskoga standardnoga jezika kao sustava.

Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.

Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.

Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu s hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.

Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije.

Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranojezičnoga razvoja.


1. Temeljni pojmovi sintakse

2. Tema i rema

3. Paradigmatski i sintagmatski odnosi u rečenici

381



3

4. Sintaksa padeža

5. Sintaksa glagolskih oblika

6. Spojevi riječi ili sintagme

7. Upravljanje i sročnost kao vrsta gramatičke veze

8. Rečenica i iskaz

9. Gramatičko ustrojstvo rečenice

10. Neovisni i ovisni rečenični dijelovi

11. Rečenice po priopćajnoj svrsi

12. Rečenica po sastavu i sadržaju

13. Nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice

14. Red riječi u rečenici

15. Ustrojstvo teksta

16. Leksikologija - definicija i predmet leksikologije

17. Leksem (jednoznačnost i višeznačnost; denotativno i konotativno značenje)

18. Prenošenje značenja: metonimija i metafora

19. Sinonimija. Antonimija. Homonimija.

20. Hiperonimija i hiponimija

21. Vremenska raslojenost leksika (aktivni i pasivni leksik, leksik na prijelazu)

382



4

22. Područna raslojenost leksika (dijalektizmi, regionalizmi, lokalizmi)

23. Funkcionalna raslojenost leksika (funkcionalni stilovi)

24. Jezično posuđivanje (posuđenice, prevedenice, tuđice, internacionalizmi...)

25. Jezični purizam

26. Onomastika (antroponimi, matronimi i patronimi, etnonimi, pučka etimologija, toponimija i toponomastika)

27. Etnici i ktetici

28. Frazeologija (frazem, tipologija frazema, značenjski odnosi među frazemima)

29. Leksikografija (definicija i zadaće leksikografije, rječnici, tipologija jezičnih rječnika

30. Hrvatski jednojezični rječnici, hrvatski dvojezični i višejezični rječnici




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 75 sati;

Redovita priprema za nastavu: 10 sati;

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 10 sati;

Seminarski rad: 15 sati;

Samostalan praktični rad: 10 sati;

383



5

Samostalno učenje za ispit i ispit: 30 sati.

Ukupno: 150 sati – 6 ECTS bodova.








Pismeni ispit – 25%; Usmeni ispit – 25%;

Seminarski rad – 15%; Praktičan rad – 15%;

Literatura – 10%; Redovito pohađanje nastave – 10%




medija



Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.

Frančić, A.; Hudeček, L.; Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska svučilišna naklada.

Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb:Leksikografski zavod, ŠK.

384



6

Samardžija, M. i Selak, A. (2001): Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.



Težak, S. i Babić, S. (1996). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Barić, E. i sur. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Pergamena.

Samardžija, M. (2002). Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Rijeka.

Znika, M. (2002): Hrvatski jezik 3. Zagreb: Zagreb: Profil.

Hudeček, L.; Mihaljević, M.; Silić, J. (2001): Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil.

Raffaeli, I. (2015). O značenju. Zagreb: Matica hrvatska.

Samardžija, M. (2014). Objasnidbeni hrvatsko-srpski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska.

Branka Tafra: Od riječi do riječnika, Školska knjiga, Zagreb 2005.




385



1




1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Predrag Oreški 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Napredno korištenje računala i interneta 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici Dr. sc. Matija Varga, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+50+0+10


integrirani učiteljski studij, program 903, modul Informatika 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


2,20%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente kroz predavanja s temeljima javnih računalnih mreža (opis komponenti mreže, razumijevanje osnovnih principa rada) i tehnološkim okvirima intraneta i interneta. Upoznavanje studenata s naprednim postavkama javne računalne mreže (funkcijom, komponentama, principima rada i mogućnostima razvoja). Osposobiti studente za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužnih za pripremu i provođenje radnih i nastavnih procesa u osnovnom obrazovanju. Osposobiti studente za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužno za potporu samostalnog rada i učenja učenika. Potaknuti interes kod studenata za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje uz pomoć javne računalne mreže, a kroz seminare s osnovama rada s internetom i intranetom, te temeljnim praktičnim problemima s kojima se susreću učitelji i učenici u osnovnom obrazovanju.


Kolegij je namijenjen studenticama i studentima modula Informatika, a preduvjeti su položeni ispiti iz Osnova informatike i Građe računala I i II.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi sposobnost razumijevanja i primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe društva, obrazovanja i poslovanja te

386



2

osposobljenost za kritičko i odgovorno korištenje elektroničkih interaktivnih medija;

osposobljenost za cjeloživotno učenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, medija, programa i aplikacija, novih koncepcija učenja i poučavanja potpomognutih informacijsko-komunikacijskom tehnologijom te poznavanje programiranja;

osposobljenost za razvoj osnovne informacijsko-komunikacijske pismenosti učenika primjenom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije te za pripremu učenika za cjeloživotno učenje u informacijskom društvu, kao i za kulturno, odgovorno i samozaštitno ponašanje u virtualnom okruženju.


poznavanje principa rada javnih računalnih mreža i njihovih usluga, poznavanje internetskih protokola i standarda, poznavanje tehnika zaštite podataka u prijenosu putem javnih mreža, poznavanje i osposobljenost za korištenje sustava za kriptiranje podataka (jaka enkripcija), poznavanje i osposobljenost za primjena jezika za oblikovanje web stranica HTML, znanje i vještine za primjenu skriptnih programskih jezika (Javascript), poznavanje i osposobljenost za korištenje sustava, tehnologija i alata za pripremu statičkih i dinamičkih web sadržaja, poznavanje i osposobljenost za korištenje sustava za upravljanje web sadržajem (CMS), posjedovanje znanja i vještina za oblikovanje online kolegija - resursa i aktivnosti u sustavu za e-učenje,. poznavanje programskih sustava za upravljanje online kolegijima.


Predavanja: Povijesni razvoj i značaj javnih računalnih mreža. (2 sata) Protokoli, standardi i preporuke interneta. (2 sata) Osnovne usluge interneta. Princip rada elektroničke pošte, prijenosa datoteka, udaljenog rada i informacijskih servisa. (6 sati) Prijetnje i sigurnost u internetu. Zlonamjerni računalni programi i mjere zaštite. (2 sata) Utjecaj društvenih mreža na djecu i mlade. (1 sat) Zaštita podataka u prijenosu. Jaka enkripcija uz pomoć sustava privatnog i javnog ključa. Digitalni potpis. (1 sat) Jezik za oblikovanje web stranica HTML. (2 sata) Skriptni programski jezik Javascript. (2 sata) Princip rada web poslužitelja. (2 sata) Web preglednici i web pretraživači. Princip rada web pretraživača (web spiders). (1 sata) Web kao klijent-poslužitelj sustav. Dinamičke web stranice. (1 sat) Online baze podataka. Sustavi za upravljanje sadržajem (CMS) (2 sata) Uvod u e-učenje. Sustavi, aktivnosti i resursi za e-učenje.(2 sata)

387



3

Sustavi kodiranja i formati datoteka za objavljivanje sadržaja u internetu. (2 sata) Internet kao izvor znanja. Poštivanje autorskih prava (Copyright, Creative Commons). (1 sat) Slobodan softver i njegov utjecaj na razvoj interneta. (1 sat) Projektni zadaci: 1. Osobna web stranica. (6 sati) 2. Web sjedište (web site) na zadanu temu. (Sustavi za upravljanje web sadržajem (Content Management System)). (6 sati) 3. Online predmet za e-učenje u osnovnoj školi. (Sustavi za upravljanje online kolegijima (uz pomoć Learning Management System)). (6 sati) (dodatno ukupno 10 sati online za sve tri projektna zadatka) Praktične studentske vježbe/radionice/seminari koji prate teme predavanja. (32 sata)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Prisustovati nastavi, seminar u timu na zadanu temu, samostalni projekti i zadaci iz zadanih područja






Pismeni ispit 1 Projekt 3 (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

Prati se redovitost prisustovanja nastavi, ocjenjuje se priprema i prezentiranje seminara, tri projekta i završni ispit.

388



4

završnom ispitu




medija

Predrag Oreški - Napredno korištenje računala i interneta, predavanja u online kolegiju web

Web technologies, http://www.w3schools.com (HTML, CSS, Javascript) web

Nacionalni CERT, http://www.cert.hr web

Learning Management System MOODLE, http://www.moodle.org web

Content Management System Wordpress, http://www.wordpress.com web

Introduction to Cryphtography, http://www.pgpi.org/doc/guide/6.5/en/intro/ web


Turk, S., Računarske mreže, Školska knjiga, 1991.

Garfinkel, S., Practical Unix and Internet Security, O'Reilly & Associates, 1996.

Hunt, C., TCP/IP Network Administration, 2nd Edition, O'Reilly and Associates, Sebastopol, California, 1997.

Comer, E., D., Internetworking with TCP/IP Vol.1: Principles, Protocols, and Architecture, 4th Ed., Prentice Hall, 2000.

Stevens, R., W., TCP/IP Illustrated, Volume 1: The Protocols, Addison-Wesley, 1994.

Tanenbaum, A.S., Computer Networks, 4th Ed., Prentice Hall, 2003.




389



5

390



1





1.2. Naziv predmeta Uvod u baze podataka 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Maja Katarina Tomić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij, program 903, modul Informatika 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


razina 2, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje s konceptom baza podataka,

stjecanje kompetencija, znanja i praktičnih vještina za strukturiranje i organiziranje podataka te projektiranje i oblikovanje baza podataka kao jedne od temeljnih informatičkih disciplina,

stjecanje znanja i vještina za oblikovanje baza podataka i aplikacija primjenjivih u osnovnom obrazovanju,

potaknuti daljnje učenje i usavršavanje studenata na području baza poataka


kolegij je namijenjen studenticama i studentima modula Informatika integriranog sveučilišnog Učiteljskog studija. Preduvjet je položen kolegij Osnove informatike (modul Informatika).


sposobnost razumijevanja i primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe društva, obrazovanja i poslovanja te osposobljenost za kritičko i odgovorno korištenje elektroničkih interaktivnih medija;

391



2




razumijevanje koncepta baza podataka i njihove uloge u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji,

usvojena znanja i vještina u strukturiranju i organiziranju podataka,

usvojena znanja i vještine u projektiranju i oblikovanju osnovnih baza podataka,

usvojena znanja i vještine u projektiranju, oblikovanju i primjeni baza podataka i pripadajućih aplikacija u osnovnom obrazovanju.


Predavanja: Potreba za bazama podataka. Strukturiranje i organiziranje podataka. (2 sata) Konceptualno oblikovanje baza podataka - entiteti, atributi, veze - Entity Relationship Analysis. (2 sata) Relacijski model podataka. Objekti relacijskog modela. (2 sata) Normalizacija baze podataka - 1., 2.,3., Boyce-Codd normalne forme. (2 sata) Objekti baze podataka - tablice, upiti, izvješća. (2 sata) Programski jezik SQL. (2 sata) Programski alati za oblikovanje i upravljanje bazama podataka. (2 sata) Online baze podataka. (1 sat). Seminari/vježbe: Primjeri oblikovanja baza podataka i aplikacija uz pomoć suvremenih programskih alata. (10 sati) Projekt samostalnog oblikovanja i izrade zadane baze podataka i aplikacije. (5 sati)


392



3



2.8. Obveze studenata Redovito prisustovanje nastavi, rješavanje zadataka, samostalna izrada seminara/projekta oblikovanja baze podataka i aplikacije na zadanu temu.






Pismeni ispit 0,7 Projekt 1 (Ostalo upisati)


Prati se redovitost prisustvovanja nastavi, ocjenjuje se samostalan projekt baze podataka i aplikacije na zadanu temu te završni pismeni ispit.




medija

1.Šimović, V., Sarić, Zovko, V.: Uvod u baze podataka, 2012., 10

2. Predrag Oreški - Uvod u baze podataka, predavanja u online kolegiju web

393



4


1. Tkalac, S.: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.,

2. Varga, M.: Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.,

3. Silberschatz, A., Korth, H. F., Sudarshan, S., Database System Concepts, 4th Edition. McGraw-Hill, New York 2001.

4. Ramakrishnan, R., Database Management Systems, McGraw- Hill, New York 1998.,

5. Date, C. J., An Introduction to Database Systems, (8th edition), Addison-Wesley, 2004.




394



1






1.3. Suradnici

Igor Bokor, mr.sc. Snježana Mraković, dr.sc. Ivana Nikolić, doc.dr.sc. Marko Badrić, dr.sc. Marijana Hraski


15+30+0




-

2. OPIS PREDMETA



Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.



395



2


Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja,

osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


Osposobljavanje za samostalno pripremanje učitelja za sat i druge organizacijske oblike rada.

Upoznavanje sa vježbom kao sredstvom kineziološke kulture.

Upoznavanje s metodama rada i metodičkim organizacijskim oblicima rada.

Upoznavanje s odgovarajućim specifičnim metodičkim postupcima.

Usvajanje i dosljedna primjena metodičkih principa i načela.

Upoznavanje s vođenjem dokumentacije u kineziološkoj kulturi.

Upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji.

Upoznavanje s prostorima, opremom i sredstvima u kineziološkoj kulturi.

Upoznavanje sa zdravstvenima aspektima vježbanja i vježbanjem s učenicima oštećena zdravlja.


Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.

Sredstva kineziološke kulture – motoričko obrazovanje.

Pojam i struktura tjelesne vježbe.

Metodički organizacijski oblici rada.

Teorijski pristup metodičkim organizacijskim oblicima rada.

Fronrtalni rad.

396



3

Grupni oblici rada: rad u parovima, trojkama i četvorkama.

Paralelno odjeljenski oblik rada.

Paralelno izmjenični oblik rada.

Oblici rada s dopunskim vježbama, individualni rad i individualizirani rad.

Metode rada u kineziološkoj kulturi.

Nastavne metode.

Metode rada u kineziološkoj kulturi.

Metode vježbanja i metode učenja.

Metodički postupci u kineziološkoj kulturi i metodički principi u kineziološkoj kulturi.

Dokumentacija u kineziološkoj kulturi.

Odgojno-obrazovni proces opće značajke, teorijski i metodički pristup, organizacija i provođenje odgojno-obrazovnog procesa.

Nastavni proces, osnove, organizacija i tijek.

Mjere motivacije, stimulacije i mobilizacije u tijeku nastavnog procesa.

Mjere osiguranja nastavnog procesa.

Zdravstveno higijenske mjere, preventivne mjere.

Prostori i oprema u kineziološkoj kulturi.

Sredstva i tehnička sredstva i pomagala.


397



4



Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra



čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;

samostalno učenje i priprema za ispit;









Pohađanje nastave 50%; Praktičan rad 50%




medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15

398



5

Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji. Zagreb: Hrvatski savez za športsku rekreaciju -"MENTOREX" d.o.o (131 str.). 10

Lorger, M., Prskalo, I., Findak, V. (2013). Kineziološka metodika - vježbe: priručnik za praćenje vježbi: učiteljski studij. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (244 str.).

20






Nema ispita

399



1










1.3. Suradnici







1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su upoznati studente s glazbenim instrumentima koje koristimo u nastavi glazbe, analizirati artikulaciju nastavnog sata glazbene kulture, znanstveno argumentirati uvjetovanost pojedinih postupaka unastavi glazbe, omogućiti pregled nastavnih metoda i strategija koje se koriste u glazbenoj kulturi, razvijati kod studenata želju za diskusijom i stručnom kritikom njegujući pritom metajezik struke i osposobljavati studente u osmišljavanju metodičkih situacija u nastavi glazbene kulture na razini primarnog obrazovanja i realizaciji istih u nastavnoj praks. Upoznati studente s izvannastavnim glazbenim aktivnostima ( kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje), analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, uočiti metodičko oblikovanje i postaviti kriterije vrJednovanja, razvijati kriterij estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz

400



2

nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl, uočiti, proučiti, istražiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, Mozart efekt, glazba i mozak / pamćenje, koordinacija, ples, proučiti i istražiti komercijalnu ulogu uglazbe, uočiti važnost i prikazati razvoj filmske i kazališne glazbe, osvijestiti socijalne aspekte glazbe na kontroverznim glazbenom primjerima, proučiti korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta te razvijati emocionalnu inteligencijui.



• Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kulture 1



Studenti će:

1.Ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture

2.Ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture

3.Studenti će ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: samostalno kreirati nastavni sat sukladno principima didaktike i metodike, rabiti suvremene strategije nastave metodike

4.Studenti će ostvariti osobne emocionalne kompetencije kao što su samosvijest,samodisciplina i motivacija i društvene emocionalne kompetencije kao što su empatija, rješavanje sukoba i komunikacija

5.Poznavanje razvojnih karakteristika učenika;

6.Razvijena svijest o potrebi poticanja cjelovitog razvoja učenika, uvažavajući njihove razvojne karakteristike, sposobnosti i interese, te pravo na različitost;

7.Razumijevanje i sposobnost primjene pedagoških, psiholoških, socioloških i metodičkih teorija u odgojno-obrazovnoj praksi;

8.Prepoznavanje i profesionalno reagiranje na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;

401



3

9.Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju ( umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmetaStudenti će:

10.Ostvariti analitičku i sintetičku razinu kognitivnog područja glazbene kulture

11.Postići razinu vrjednovanja kognitivnog područja glazbene problermatike

12.Ostvariti razinu prihvaćanja sustava vrijednosti afektivnog područja glazbe

13.Ostvariti emocionalne kompetencije: vođenja, rada u skupini – timu, motivacije drugih

14.Razviti emocionalnu inteligenciju;

15.Razumijeti didaktičkoi metodičke modele, načela i strategija te njihovu primjena u različitim odgojno-obrazovnim područjima primarnog obrazovanja, odnosno odgovarajućim predmetima razredne nastave (glazbena kultura,); ;



1. Baratati glazbenim instrumentima u nastavi

2.Sintetizirati čimbenike nastave glazbene kulture u suvislu cjelinu

3..Kreirati nastavni sat na temeljima stečenog teorijskog znanja

4.Primijeniti stečeno teorijsko znanje u nastavnoj praksi

5.Izvesti nastavni sat osmišljen na temelju teorijskog znanja

6.Uočiti i ukazati na nedostatke održanog nastavnog sata

7.Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava;

8.Razumijevanje, kritičko promišljanje i sposobnost razvoja identiteta učiteljske profesije;

402



4

9.Djelovanje u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika;

10.Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada;

11.Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

12. Razumijevanje i osposobljenost za sudjelovanje u razvoju školskog i pedagoškog pluralizma;

13.Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenj1.Istražiti i ukazati na mogućnosti izvannastavnih glazbenih aktivnosti ( kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)

14.Analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, odrediti kriterijie vrjednovanja, usporediti postojeće udžbenike iz glazbene kulture za prva tri razreda osnovne škole

15.Istražiti, usporediti i identificirati kriterije estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.

16.Prikazati i proučiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka

17.Ukazati na pozitivne i negativne strane komercijalne uloge glazbe

18.Prikazati filmsku i kazališnu glazbu

19.Proučiti, ispitati i prikazati socijalni aspekt glazbe

20.Istražiti, snimiti i prikazati nastavu glazbe i pokret

21.Analizirati, identificirati i prikazati korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta

22.Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava;

403



5

23.Razumijevanje, kritičko promišljanje i sposobnost razvoja identiteta učiteljske profesije;

24.Djelovanje u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom učenika;

25.Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada;

26.Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

27.Razumijevanje i osposobljenost za sudjelovanje u razvoju školskog i pedagoškog pluralizma;

28.Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja;a;


1.Orffova glazbena pedagogija i mogućnosti njezine primjene u razrednoj nastavi

2.Sviranje: teorijska utemeljenost, mogućnost,i specifični metodički postupci

3.Pokret u nastavi glazbe

4.Mogućnosti analize glazbenog djela kroz pokret

5.Slušanje glazbe: teorijsko utemeljenje, izbor glazbenih primjera

6.Slušanje glazbe:

7.Upoznavanje i analiza nastavnoga plana i programa - usvajanje sadržaja programa do stupnja operativnoga znanja

8.Uvod u teoriju glazbe u četvrtom razredu osnovne škole

strategija obrade nove nastavne materije u 4.r.

9. Osnovni elementi stručnih glazbenih sadržaja: izbor, mogućnost realizacije

10. Praćenje, vrjednovanje u nastavi glazbene kulture

404



6

11. Usvajanje znanja teorijsko-muzikološke naravi: konkretizacija sadržaja s obzirom na primjerenost dobi, na ukupni sadržaj glazbene kulture i osposobljenost učitelja1.Izvannastavne glazbene aktivnosti

12.Udžbenik kao nastavno sredstvo, kriteriji vrednovanja

13.Kriteriji estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse /umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.

14.Značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, utjecaj glazbe na mozak i tijelo

15.Glazba u reklami

16. Filmska glazba

17.Kazališna glazba

18.Razni glazbeni žanrovi i njihova obilježja

19.Ples i nastava glazbe

20.Plesno obrazovanje/ mogućnosti, primjeri, praksa

21.Strukturalna korelacija u pojedinim nastavnim predmetima



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

NEMA ISPITA



Samostalni projekt-individualni i javni sat

405



7

Čitanje preporučene literature i vođenje bilježaka

Pohađanje koncerata

Zadaće



Eksperimentalni rad Referat individualni sat (Ostalo upisati) 0,5

Esej Seminarski rad javni sat (Ostalo upisati) 1

Kolokviji Usmeni ispit Čitanje literature (Ostalo upisati) 0,5




individualni sat 12,5 %

javni sat 25 %

čitanje literature 12,5 %




medija


Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i

406



8

trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.

Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil _

Dobrota, S.(2012), Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju, Split,Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za učiteljski studij _


Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole _









407



9

Studentske referade.


408



1





doc.dr.sc. Tamara Turza Bogdan

doc. dr. sc. Vesna Budinski

dr. sc. Martina Kolar Billege


1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika I 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.3. Suradnici dr. sc. Zrinka Rogulj, Božica Vuić, Jasmina Dvorski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)

P V S

30 0 15


integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu


1

2. OPIS PREDMETA

409



2


1. Protumačiti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.

2. Sustavno raščlaniti strukturu metodike, tj. odrediti supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti metodike hrvatskoga jezika.

3. Objasniti relaciju pedagoškog / didaktičkog / edukološkog okvira metodike hrvatskoga jezika.

4. Protumačiti opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.

5. Objasniti epistemološke posebnosti i složenost metodike.

6. Prikazati planiranje i provođenje nastavnog programa Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole na temelju prethodno stečenih znanja.

7. Artikulirati teorijske i izvedbene potrebe nastave početnog čitanja i pisanja (metodički sustavi početnog čitanja i pisanja, nacrt nastavnog sata i struktura nastavne jedinice).

8. Upoznati studente s elementima i prijedlogom kriterija vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.

9. Ukazati na vrijednost i značenje hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, važnost usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku; objasniti hrvatski jezični standard kao metodički problem.

10. Uputiti na korištenje informacijskih sustava za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika.


Upisana 4. godina studija, položeni ispiti 1. i 2. godine (hrvatski jezik).

Komunikacijske jezične kompetencije:

- lingvistička kompetencija

- sociolingvistička kompetencija

- pragmatička kompetencija

410



3


Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje

- metodički sustavi,

- metodički pristup početnom čitanju i pisanju.


1. Odrediti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.

2. Analizirati strukturu metodike, odrediti supstratne znanosti metodike unutar pojedinih područja Hrvatskoga jezika.

3. Opisati i objasniti pedagoški / didaktički / edukološki okvir metodike hrvatskoga jezika.

4. Identificirati opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.

5. Poznavati epistemološke posebnosti i složenost metodike hrvatskoga jezika.

6. Sastaviti izvedbeni program Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole.

7. Odabrati i primijeniti prikladne aktivnosti u izvođenju nastave početnog čitanja i pisanja.

8. Izvesti nastavu početnog čitanja i pisanja.

9. Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.

10. Osposobiti se za usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje u hrvatskome jeziku te se koristiti informacijskim sustavom.

411



4


Teme predavanja: (neke teme iznose se više sati)

I. Metodika hrvatskoga jezika kao znanstvena disciplina

1. Metodika kao znanstvena i praktična disciplina; metodika u znanstvenom sustavu

2. Supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti u metodici hrvatskoga jezika

3. Metodičke teorije

4. Hrvatski jezik kao nastavni predmet (vrste planiranja)

5. Nastavni plan i program te kurikul hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole

6. Korelacija hrvatskoga jezika i ostalih predmeta

7. Pojam suvremene pismenosti (slovna, jezična, računalna, ostale vrste)

8. Pojam i vrste metoda u znanosti i metodici

9. Uloga hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku; hrvatski jezični standardi

10. Informacijski sustav za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika

II. Metodika početnog čitanja i pisanja

1. Početno čitanje i pisanje kao posebno područje nastave hrvatskoga jezika

2. Jezikoslovne i psihološke pretpostavke početnog čitanja i pisanja

3. Nastavni plan i program u 1. razredu osnovne škole

4. Metodički sustavi, metode, oblici i komunikacija u početnom čitanju i pisanju

5. Izvođenje nastavnih jedinica u početnom čitanju i pisanju (predvježbe, učenje pisanih i tiskanih slova, jezik, književnost,

412



5

medijska kultura)

6. Vrjednovanje učenikovih i učiteljevih postignuća u nastavi početnoga čitanja i pisanja

7. Nacrt nastavnog sata početnog čitanja i pisanja (učenje velikih i malih tiskanih slova, učenje velikih i malih pisanih slova), struktura nastavne jedinice.

413



6




1.7. Komentari:

1.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / referat ili prezentacija zadane teme u seminaru / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit na kraju 7. semestra.


Pohađanje nastave 1,5 (1*) Istraživanje Praktični rad


Esej Seminarski rad 0,5 (1*) (Ostalo upisati)


Pismeni ispit 3 (1*) Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 30% ; Pismeni ispit 60%; Seminarski rad 10%

*Pohađanje nastave 33,3% ; Pismeni ispit 33.3%; Seminarski rad 33,3%




medija

414



7

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.

Bežen, A., Budinski V., Kolar–Billege, M. (2012), Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil

Bežen, A., Reberski, S. (2014). Početno pisanje na hrvatskom jeziku. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikosovlje

Budinski,V.(2012).Jezičnekompetencijeučenikanakrajuprvogarazredaosnovneškolesobziromnauporabuvrstariječiupisanomehrvatskomjeziku.Napredak153(3-4),327-353.

Budinski,V.iKolarBillege,M.(2012).Mjerenjepredčitačkihvještinaglasovneanalizeisintezeuhrvatskom/materinskomjezikunapočetkuprvograzredaosnovneškole.US.Blažetin(ur.)X.međunarodnikroatističkiznanstveniskup–Zbornikradova(str.301–312).Pečuh:ZnanstvenizavodHrvatauMađarskoj.

Budinski,V.iKolarBillege,M.(2011).Razinejezičnihpredvještinaučenikauhrvatskomjezikunapočetkuprvogarazredaosnovneškole(nečitač,polučitačičitač)–inicijalnoistraživanje.UA.BeženiB.Majhut(ur.)Redefiniranjetradicije:dječjaknjiževnost,suvremenakomunikacija,jeziciidijete(str.89–104).Zagreb:UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebuiECNSI.

KolarBillege,M.(2015).Teachers’OpinionsoftheTeachingMethodologyforStandardSchoolScriptsinInitialReadingandWritingintheCroatianLanguage.CroatianJournalofEducation17(2)

415



8

Čudina - Obradović, M. (2014). Psihologija čitanja. Zagreb: Golden marketing - Učiteljski fakultet (odabrana poglavlja)

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006.

Aktualni udžbenici (početnice) i priručnici za 1. razred osnovne škole


Čudina Obradović, M., Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje. Zagreb: Korak po korak.

Dehaene, S. (2013). Čitanje u mozgu. Znanost i evolucija ljudskog izuma. Zagreb: Algoritam

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institutzahrvatskijezikijezikoslovlje

Velički,V.(20129.Stihoviupokretu.Zagreb:Alfa

Časopisi i zbornici:

Metodika br. 11/2005. (članci o početnom čitanju i pisanju, autori: Ante Bežen, Siniša Reberski, Ivan Vitez, Vladimir Kuharić)

Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (2008), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zbornici Učiteljskoga fakulteta s konferencija

Aktualna znanstvena literatura

416



9


Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


417



10

418



11

419



12

420



13

421



14

422



1








1.3. Suradnici Marijana Županić-Benić, Slaven Jurić, Viktorija Nevjestić, Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+30+0 + e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA



Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i odslušana Metodika likovne kulture 1. Student mora poznavati pojmovnik liovnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim materijalima. Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata.




Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i

423



2

obrazovanja;








Studenti će:

biti sposobni ispuniti pripremu za nastavni sat likovne kulture;

biti sposobni načiniti nastavnu jedinicu kroz odnose likovnog problema, motiva i likovne tehnike.

razvijat sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.

steći znanje o razvoju dječjeg crteža prema uzrastima.

steći znanje o svojstvima darovitosti i percepcije.

steći znanje o strukturalističkom modelu i njegovoj primijeni na interdisciplinarno koreliranje nastavnih predmeta.


Uvod

Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture, načela rada

Nastavna jedinica: kako? (likovni problem), što? (motiv), čime? (likovne tehnike, likovno područje), metode rada, oblici rada,

424



3

načini rada,

HNOS, nastavni plan, okvirni program, izvedbeni program, mikroprogramiranje

Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata, ocjenjivanje, šablonski likovni radovi

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 1: faza primarnih simbola

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2: faza složenih simbola

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 3: faze intelektualnog realizma i vizualnog realizma

Darovitost, talent i kreativnost (E. Winner, I Taylor, J. P. Guilford)

Opažaj (percepcija): dostupne kategorije (J. S. Bruner), shematski i doslovni opažaj (J. J. Gibson), fiksacije i defiksacije,

cjeloća, odgoj pažnje i opažaja

Likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj

Saussureov strukturalizam i strukturalna korelacija. Jezik, govor, medij, znak. Odnos teme i sadržaja.




2.7. Komentari:


Obvezno prisustvovanje nastavi (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku (opterećenje 45 sati

= 1,5 ECTS boda).

425



4

Napisati pripremu za nastavu, razraditi metodičku realizaciju (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Ukupno opterećenje studenta je 90 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 3 ECTS boda.



Eksperimentalni rad Referat Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1

Esej Seminarski rad 1 Samostalni satovi (Ostalo upisati) 0,5





Obvezno prisustvovanje vježbama: 1 ECTS bod = 33,33%

Javni i individualni sat, mikroprogram: 0,5 ECTS bod = 16,66%

Napisati seminar: 1 ECTS bod = 33,33%




medija


144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.).


143.str (ukupno 130 str.).

426



5

Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4.

– 76. str. (ukupno 72 str.)












427



1





Doc. dr. sc. Dubravka Glasnović Gracin (Zagreb, Čakovec)

Doc. dr. sc. Goran Trupčević (Petrinja) 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Matea Gusić, asistent 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

P(30+0+0)




razina 1, postotak 5%

2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je usvajanje osnovnih znanja i teorijskih spoznaja iz područja metodike matematike. Studenti će steći znanja iz psihološke, pedagoške i spoznajne osnove nastave matematike te upoznati modele i načela potrebne za njihovu primjenu u predmetu Matematika u razrednoj nastavi.


Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2.

Ulazni zahtjevi: Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.


Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz područja metodike matematike te ovladanost relevantnim sadržajima iz nastavnog predmeta Matematika. Razumijevanje didaktičkih i metodičkih modela, načela i strategija iz područja metodike matematike te njihova primjena u matematičko-prirodoslovnom području primarnog obrazovanja, odnosno predmetu

428



2

Matematika u razrednoj nastavi. Prepoznavanje i profesionalno reagiranje na individualne potrebe učenika, uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u nastavi matematike.


Studenti će:

- se upoznati s osnovnim ciljevima i zadaćama metodike nastave matematike te psihološkim osnovama nastave matematike

- nabrojati i objasniti mehanizme izgradnje matematičkih pojmova

- prepoznati i primijeniti načela u nastavi matematike kao temeljne principe na kojima počiva nastava matematike

- primijeniti različite metode u nastavi matematike, i različite oblike rada i organizacije nastave, u skladu sa sadržajima i željenim ishodima nastave te razrednom okruženju

- koristiti različite tipove zadataka u skladu s pojedinom etapom nastave i postavljenim ishodima učenja te voditi učenike kroz proces rješavanja matematičkih zadataka

- vrednovati rad učenika na nastavi matematike i koristiti rezultate vrednovanja za buduće poučavanje

- uvesti računske operacije koristeći osnovne modele aritmetike


1. Upoznavanje s metodikom matematike kao znanstvenom disciplinom. Definiranje osnovnih pojmova, ciljeva i zadaća u metodici matematike. (2 sata)

2. Psihološke osnove nastave matematike. Subjektivne pretpostavke za formiranje osnovnih matematičkih pojmova. (2 sata)

3. Spoznajne osnove početne nastave matematike. Matematički pojam. (2 sata)

4. Matematički pojam. Metodički pristup formiranju osnovnih matematičkih pojmova. (2 sata)

5. Načela u nastavi matematike: načelo primjerenosti, načelo zornosti, načelo interesa i vlastite aktivnosti, načelo individualizacije. Primjeri vezani uz načela. (2 sata)

6. Načela u nastavi matematike: načelo postupnosti, načelo trajnosti znanja, načelo problemnosti, načelo znanstvenosti. Primjeri vezani uz načela. (2 sata)

429



3

7. Znanstvene metode u nastavi matematike. Učenje otkrivanjem (2 sata)

8. Metode rada u nastavi matematike. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. (2 sata)

9. Organizacija sata i oblici rada u nastavi matematike. (2 sata)

10. Pojam matematičkog zadatka. Uloga zadatka u nastavi matematike. Vrste i izrada matematičkih zadataka. (2 sata)

11. Vrednovanje matematičkih sadržaja. Problemi vezani uz praćenje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika u nastavi matematike. (2 sata)

12. Modeli aritmetike. Dva modela za prikaz prirodnih brojeva. Modeli za zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje prirodnih brojeva. (2 sata)

13. Dopunska i dodatna nastava matematike. (2 sata)

14. Predmatematičke vještine. (2 sata)

15. Povijesne zanimljivosti iz područja osnovnoškolske matematike. Veliki matematičari Tales, Pitagora, Euklid, Arhimed. Razvoj velikih matematičkih ideja. (2 sata)




2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na predavanjima, pisanje domaće zadaće, čitanje preporučene literature, vođenje bilježaka, samostalno učenje i priprema za kolokvije ili pisani i usmeni ispit.




430



4



Kolokviji 1 Usmeni ispit Domaće zadaće (Ostalo upisati) 1



2 kolokvija (ili pisani + usmeni ispit) – 90 %

Domaće zadaće – 10 %




medija

Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element

Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.

Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.

Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.

Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.

Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole


Sharma, M. (2001). Matematika bez suza. Kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike. Lelenik: Ostvarenje.

Glasnović Gracin, D. (2014). Modeli aritmetike za razrednu nastavu. Poučak – časopis za metodiku i nastavu matematike 59, 12-21. Zagreb: HMD i Profil.

Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.Glasnović Gracin, D.

431



5

(2014). Prelazak sa zbrajanja prirodnih brojeva na zbrajanje cijelih brojeva, Matematika i škola 75, 202-209, Element, Zagreb

D. Glasnović Gracin, L. Cvikić: Matematika i standardni hrvatski jezik, Matematika i škola 73 (2014), 101-109

G. Trupčević, D. Glasnović Gracin: „Što bi bilo kad bi...?” Metodički razlozi ZA upotrebu pogodbenih rečenica u matematičkim zadatcima. Matematika i škola 74 (2014), 147-154

Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.

Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


432



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc.Milan Matijević, izv.prof.dr.sc.Siniša Opić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodologija društvenih znanosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

doc.dr.sc. Tomislav Topolovčan

doc.dr.sc.Irena Klasnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 140


1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta stjecanje opće znanstvene i epistemološke pismenosti, radi razumijevanja i organiziranja znanstvenih istraživanja u području odgoja i obrazovanja


položeni ispiti iz odslušanih pedagoških predmeta


moći razumjeti objavljene znanstvene studije iz područja pedagogije, psihologije, metodike i ostalih društvenih znanosti


razumjeti osnovne epistemološke pojmove na primjerima društvenih znanosti

upoznati osnovne vrste istraživanja i nacrte istraživanja

433



2

upoznati osnovne metode prikupljanja podataka u području društvenih znanosti

upoznati bitna obilježja empirijskih eksperimentalnih i neeksperimentalnih istraživanja, te akcijskih istraživanja na primjerima iz područja odgoja i obrazovanja


Osnovni pojmovi: metodologija, epistemologija, gnoseologija, logika. Odnos metodologije prema gnoseologiji i logici.

Što omogućuje znanost? Zakonitost i zakon u znanosti.

Znanstveno otkriće. Znanstvene činjenice. Znanstvene teorije.

Znanstveno objašnjenje. Definicije, klasifikacije, teoremi, aksiomi. Objektivnost znanstvene spoznaje.

Znanstvene metode u odgojnim znanostima.

Deskriptivna i kauzalna metoda. Komparativna metoda.

Vrste znanstvenih istraživanja: fundamentalna, razvojna i primijenjena istraživanja. Akcijska istraživanja kao vrsta primijenjenih istraživanja. Historijska i komparativna istraživanja.

Empirijska eksperimentalna i empirijska neeksperimentalna istraživanja.

Modeli eksperimentalnih istraživanja. Nacrti istraživanja.

Problem istraživanja. Znanstvene hipoteze. Varijable u empirijskim istraživanjima.

Metode prikupljanja podataka: sustavno promatranje, intervjuiranje, anketiranje, testiranje, studij slučaja, analiza sadržaja. Proučavanje školske dokumentacije.

Teorija uzoraka. Vrste uzoraka. Najčešći uzorci u odgojnim znanostima

Etape znanstvenih istraživanja.

Idejni projekt istraživanja u društvenim znanostima.

434



3




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Izraditi nacrt jednog empirijskog istraživanja u području odgoja i obrazovanja








Aktivnost na seminarima

Individualni nacrt istraživanja

Rezultati na pismenom ispitu




medija

Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Pedagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga. 10

Halmi, A. (2003), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim istraživanjima. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja) 5

Matijević, M. (2002), «Metodološka pitanja didaktike», U: Didaktika, Zagreb: Školska 2

435



4

knjiga, str. 71-97

Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

5


Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 222 str.

Matijević, M., Mužić, V. i Jokić, M. (2003), "Istraživati i objaviti", Zagreb: HPKZ


Anonimne ankete studenata, razgovori na seminarima


436



1




1.1. Nositelj predmeta Dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Scenska kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

dr.sc. Nataša Govedić, dr.sc. Vladimir Krušić, Frana Marija Vranković


1-0-1


Učiteljski studij, integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

1.5. Status predmeta obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


Uvesti studente u razumijevanje teorijskih i znanstvenih aspekata i specifičnosti umjetničkog područja kazališne i dramske umjetnosti. Osposobiti ih za analizu predstave kazališta za djecu, izbor adekvatnih predstava. Osposobiti studente za provođenje dijela nastave koji se vezuje uz dramu i kazalište. Upoznati studente s metodičkim modelima, strategijama i načinima njihove primjene u dramskom odgoju u osnovnoškolskoj dobi.


Elementarno poznavanje kazališne umjetnosti.


Razvoj sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti. Razvoj razumijevanja kreativnosti kao važnog dijela nastavnog procesa.

2.4. Očekivani ishodi učenja na Prepoznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata kazališne umjetnosti. Analiziranje i procjena kazališne predstave za djecu.

437



2

razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Prepoznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata dramskog odgoja. Razumijevanje metodičkih struktura, strategija i tehnika potrebnih za uključivanje dramskog odgoja u nastavni proces. Osmišljavanje i praktično provođenje različitih oblika dramskog rada s djecom. Sposobnost aktivnog uključivanja u dramsko stvaralaštvo.


Kroz predavanja studenti se informiraju o osnovama iz povijesti i teorije kazališta, s osobitim naglaskom na kazalište za djecu, što je podloga za razumijevanje, analizu i procjenu vrijednosti kazališne predstave za djecu. Teme: Osnovni elementi kazališne umjetnosti. Predstava kao komunikacija. Znakovi u kazališnoj predstavi. Funkcije kazališne predstave. Specifičnosti kazališta za djecu. Analiza predstave za djecu. Lutkarstvo. Nadalje, studenti se informiraju o teorijskom aspektu dramskog odgoja. Teme: Ciljevi i smisao dramskog odgoja. Oblici dramskog rada s djecom: dramska kultura, dramsko stvatralaštvo, dramsko izražavanje. Dramske metode i dramske tehnike. Na seminarima se studenti aktivno uključuju u dramski rad, savladavajući osnovne vještine dramskog i kazališnog izražavanja i praktično se upoznaju s različitim oblicima dramskog rada, pripremajući se za provođenje takvih aktivnosti u školi. Teme: Dramske igre. Dramske vježbe. Improvizacija. Procesna drama. Korištenje dramskih metoda i tehnika u nastavi. Forum kazalište. Rad s lutkama.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi. Proučavanje obavezne literature. Gledanje kazališnih predstava za djecu. Priprema kratkog praktičnog rada - prijedlog dramske aktivnosti s djecom. Sudjelovanje u radu na kratkom igrokazu.



Eksperimentalni rad Referat gledanje predstava (4 sata) (Ostalo upisati) 0,13

Esej Seminarski rad Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,42



2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta i praktični rad koji je prezentirao. Na ispitu se vrednuje sposobnost analize kazališne

438



3

rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

predstave, poznavanje osnova kazališne umjetnosti, poznavanje osnova teorije i prakse dramskog odgoja.


Naslov Broj


Dostupnost putem ostalih medija

Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum-kazališta, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing, poglavlja: 'Uvod: Procesna drama, što je to?' i 'Uobličavanje procesne drame';

Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, poglavlje: 'Metodika rada u dječjem dramskom studiju';

Pokrivka, V. (1978): Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga;

Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj – Pili-poslovi d.o.o.

Krušić, V. Što sve može drama http://www.hcdo.hr/knjiznica/knjiz_vlado.htm

439



4


Batušić, N. i Švacov, V.: 'Drama, dramaturgija, kazalište', U: Škreb, Z. i Stamać, A. (ur.) (1983) Uvod u književnost (zbornik), Zagreb: GZH, 48 str.

Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Counsell, C. i Wolf, L. (ed.) (2001) Performance Analysis. An Introductory Coursebook. London and New York: Routledge.

Lekić i drugi (2007) Igram se a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Pignarre, R. (1970) Povijest kazališta, Zagreb: Matica hrvatska.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz sudjelovanje u analizi predstava na predavanjima i kroz analizu praktičnih radova na seminarima.


440



1






1.3. Suradnici

Igor Bokor, mr.sc. Snježana Mraković, dr.sc. Ivana Nikolić, doc.dr.sc. Marko Badrić, dr.sc. Marijana Hraski


15+30+0




-

2. OPIS PREDMETA



Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno planirati, programirati te primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi uključujući praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje i evidentiranje.



2.3. Ishodi učenja na razini programa stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda

441



2

kojima predmet pridonosi i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


Upoznavanje sa planiranjem i programiranjem u kineziološkoj kulturi te osposobljavanje za samostalnu izradu globalnog, operativnog i izvedbenog programa.

Osposobljenost za samostalnu provedbu praćenja provjeravanja i ocjenjivanja. osposobljenost za samostalno vođenje dokumentacije u kineziološkoj kulturi.

Upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji te osposobljenost za realizaciju tijeka nastavnog procesa.

Upoznavanje s planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture.

Osposobljenost za programiranje vježbanja učenika oštećena zdravlja.

Osposobljenost za teorijsko bavljenje metodikom te za stvaralački, kritički i samokritički odnos prema teoriji i praksi


Planiranje i programiranje.

Pojam i definicija, etape programiranja.

Model globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa kineziološke kulture.

Kineziološka kultura po posebnom programu.

Učenik-učitelj.

Lik učitelja.

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Sadržaj praćenja, provjeravanja, ocjenjivannja.

Vrste praćenja provjeravanja i ocjenjivanja.

442



3

Načela ocjenjivanja.

Tehnika i način ocjenjivanja.

Metode provjeravanja.

Ocjenjivanje učenika oštećena zdravlja.

Informacijski sustavi za praćenje i vrednovanje rada u kineziološkoj kulturi

Uloga učenika u praćenju i vrednovanju rada.

Evidencija i dokumentacija u kineziološkoj kulturi.




2.7. Komentari: Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra



čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;

samostalno učenje i priprema za ispit;






443



4





Praktičan rad 20%;

Pismeni ispit 30%;

Usmeni ispit 30%




medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15

Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine (81 str.). 20

Lorger, M., Prskalo, I., Findak, V. (2013). Kineziološka metodika - vježbe: priručnik za praćenje vježbi: učiteljski studij. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (244 str.).

20



444



5




445



1




1.1. Nositelj predmeta izv.prof.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Kvalitativne i kvantitativne metode (1) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Vinkoslav Galešev,doc.dr.sc.Irena Klasnić, doc.dr.sc.Tomislav Topolovčan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1

2. OPIS PREDMETA


1. razumijevanje osnovnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda

2. sposobnost razumijevanja statističkih parametara

3. primjena statističkog paketa SPSS u obradi podataka

4. Interpretacija dobivenih statističkih rezultata


Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, Excell, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i

446



2

obrazovanja.


Studenti će moći:

1. koristiti SPPS program za obradu podataka

2. razumijeti značaj i razloge korištenja određenih statističkih testova

3. objasniti osnovne statističke parametre i vrijednosti

4. provesti statističku analizu


Znanstveni cilj i znanstvena metoda Nacrti istraživanja Vrste mjerenja i mjerne skale Mjerni instrumenti Mjerne karakteristike instrumenata Mjere centralne tendencije i varijabliteta Grafičko prikazivanje rezultata Vrste uzoraka Normalna raspodjela i neke druge raspodjele Akcijska istraživanja Parametrijski i neparametrijski testovi Hi kvadrat test T-test ANOVA Korelacije


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


2.7. Komentari:

447



3

terenska nastava (ostalo upisati)




Eksperimentalni rad Referat portfolio (Ostalo upisati)








medija

Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Padagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.

10

Halmi, A. (2005).Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim i društvenim znanostima.Jastrebarsko: Naklada Slap.

5

Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastre

5

448



4


1.Mužić, V. (1986). Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost, 663 str.

2.Kolesarić, V. I Petz, B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap, 266 str.

3.Petz, B. (1997). Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap, 384 str.

4.Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima,Jastrebarsko: Naklada Slap

5.Marusteri, M.; Bacarea,V. (2010). Kako odabrati pravi test za procjenu statističke značajnosti razlike između skupina? Biochemia Medica 20(1),15-32.

6.De Vaus, D. (2004). Analyzing Social Science Data: 50 Key Problems in Data Analysis. London: Sage publications.




449



1










1.3. Suradnici







1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s izvannastavnim glazbenim aktivnostima (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)

Analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, uočiti metodičko oblikovanje i postaviti kriterije vrJednovanja

Razvijati kriterij estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne

narodne pjesme, new folk, pop i sl.

450



2

Uočiti, proučiti, istražiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, Mozart efekt, glazba i

mozak / pamćenje, koordinacija, ples

Proučiti i istražiti komercijalnu ulogu uglazbe

Uočiti važnost i prikazati razvoj filmske i kazališne glazbe

Osvijestiti socijalne aspekte glazbe na kontroverznim glazbenom primjerima

Istražiti povezanost glazbene nastave i pokreta

Proučiti korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta

Razvijati emocionalnu inteligenciju



• Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kulture 2



Studenti će:

ostvariti analitičku i sintetičku razinu kognitivnog područja glazbene kulture

postići razinu vrjednovanja kognitivnog područja glazbene problematike

ostvariti razinu prihvaćanja sustava vrijednosti afektivnog područja glazbe

ostvariti emocionalne kompetencije: vođenja, rada u skupini – timu, motivacije drugih

451



3

razviti emocionalnu inteligenciju



istražiti i ukazati na mogućnosti izvannastavnih glazbenih aktivnosti (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje,

izvođenje)

analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, odrediti kriterije vrjednovanja, usporediti postojeće udžbenike iz glazbene kulture

za prva tri razreda osnovne škole

istražiti, usporediti i identificirati kriterije estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse /

umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.

prikazati i proučiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka

ukazati na pozitivne i negativne strane komercijalne uloge glazbe

prikazati filmsku i kazališnu glazbu

proučiti, ispitati i prikazati socijalni aspekt glazbe

istražiti, snimiti i prikazati nastavu glazbe i pokret

analizirati, identificirati i prikazati korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta


Izvannastavne glazbene aktivnosti

Udžbenik kao nastavno sredstvo, kriteriji vrednovanja

452



4

Kriteriji estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse /umjetničke pjesme, izvorne narodne

pjesme, new folk, pop i sl.

Značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, utjecaj glazbe na mozak i tijelo

Glazba u reklami

Filmska glazba

Kazališna glazba

Razni glazbeni žanrovi i njihova obilježja

Ples i nastava glazbe

Plesno obrazovanje/ mogućnosti, primjeri, praksa

Strukturalna korelacija u pojedinim nastavnim predmetima



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Skupni projekt i prezentacija zadane teme

Čitanje preporučene literature


453



5

Održan jedan javni i jedan individualni nastavni sat

Usmeno- praktični ispit



Eksperimentalni rad Referat individualni sat (Ostalo upisati) 0,12

Esej Seminarski rad javni sat (Ostalo upisati) 0,25





iIstraživanje 4,33%

Individualni sat 4%

Javni sat 8,33%

Usmeni ispit 33,34 %




medija


Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.

454



6

Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil _

Dobrota, S.;Reić Ercegovac, I. (2016), Zašto volimo ono što slušamo:Glazbeno - pedagoški i psihologijski aspekti glazbenih preferencija, Split, Filozofski fakultet u Splitu


Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole _









455



7


456



1





doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan


dr. sc. Martina Kolar Billege1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.3. Suradnici

dr. sc. Zrinka Rogulj, Božica Vuić, Katarina Franjčec, Gordana Ivančić, Vesna Bobinski, Ines Virč, Vedrana Močnik, Bogdana Conjar


P V S

15 45 0




1

457



2

2. OPIS PREDMETA


1. Iznijeti potrebna znanja iz jezikoslovlja te teorija kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

2. Objasniti teorije učenja i poučavanja jezika i jezične komunikacije.

3. Predočiti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).

4. Opisati osobitosti metodičkoga znanja (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).

5. Ukazati na odabir metodičkih instrumentarija i metodičkih predložaka za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom jezičnom razinom.

6. Osposobiti studenta za poučavanje jezika u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

7. Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezika (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).

8. Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.


Odslušana Metodika hrvatskog jezika 1

Komunikacijske jezične kompetencije: - lingvistička kompetencija

- poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole





- metodički pristup nastavi jezika u nižim razredima osnovne škole.

458



3


1. Identificirati potrebna znanja iz jezikoslovlja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

2. Usporediti teorije o usvajanju jezika.

3. Primijeniti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).

4. Razlikovati vrste metodičkih znanja za poučavanje jezika ijezičnog izražavanja (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).

5. Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom jezičnom razinom.

6. Pokazati vještinu poučavanja jezika i jezičnog izražavanja u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

7. Pravilno sastaviti nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu jezika i jezičnog izražavanja u suvremenim metodičkim sustavima.

8. Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika i jezičnog izražavanja.

9. Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.

459



4


Teme predavanja: (neke teme iznose se više sati)

I. Metodika jezika (u užem smislu)

1. Odnos jezikoslovlja i metodike hrvatskoga jezika u užem smislu (gramatika, povijest jezika, dijalektologija)

2. Teorije o učenju i poučavanju jezika te jezičnoj komunikaciji

3. Jezični standardi u nižim razredima osnovne škole (metodički aspekt)

4. Struktura metodike hrvatskoga jezika u užem smislu

5. Svrha i zadaće nastave jezika ijezičnog izražavanja u nižim razredima

6. Nastavni program i kurikul nastave jezika i jezičnog izražavanja u nižim razredima - razrada

7. Jezikoslovni pojmovnik nastave jezika u nižim razredima

8. Izvori i sredstva nastave jezika

9. Sustavi, metode, postupci i oblici nastave jezika jezičnog izražavanja (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)

10. Misaona karta u nastavi hrvatskoga jezika

11. Vrste i struktura sati u nastavi jezika i jezičnog izražavanja

12. Korelacija nastave jezika s drugim područjima i predmetima

13. Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezika

14. Izvanškolska jezična natjecanja

15. Vrednovanje učeničkih postignuća u nastavi jezika

16. Nacrt nastavnog sata jezika i jezičnog izražavanja, struktura nastavne jedinice (sadržaj, etape, situacije)

460



5



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni i individualni sat (ostalo upisati)

1.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu / sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine / samostalno učenje i priprema za ispit / ispit na kraju 8. semestra. Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz Metodike hrvatskoga jezika 1.



Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5

Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1




Pohađanje nastave 10%; Individualni sat 10%; Javni sat 20%; Pismeni ispit 20%; Usmeni ispit 40%




medija

461



6

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil. (odabrana poglavlja)

Bežen, A., Budinski V., Kolar–Billege, M. (2012), Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil

Bežen,A.iBudinski,V.(2013).ContentandTimeDeterminationofEducationforInitialReadingandWritingCourseinCroatianLanguage.CroatianJournalofEducation,15(1),25-39.

Turza-Bogdan, T., Ciglar, V. (2010). Leksičko-semantičke kompetencije učenikamlađihrazredauodređivanjupridjevskihsinonimau:Društvoijezik:višejezičnostivišekulturalnost. Ur.: Pavličević-Franić, D. ; Bežen, A. Zagreb: Učiteljski fakultetSveučilištauZagrebuiECNSI.,283-292.

Turza-Bogdan, T. (2011). Razvijanje jezičnih kompetencija osnovnoškolaca pomoću tekstova na narječjima, u: Stavovi promjena - promjena stavova, međunarodni tematski zbornik radova. Ur.:Vučo, J., Milatović, B., Nikšić: Filozofski fakultet Nikšić, Univerzitet Crne Gore.

KolarBillege,M.(2012).Neusklađenostuocjenjivanju–istapostignućaučenika,arazličiteocjene.Napredak153(3-4),399-418.

KolarBillege,M.(2016).Odabirsadržajapoučavanjahrvatskogajezikauskladusmetodičkimpristupom.Napredak157(1-2),105-124.

Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. CD

462



7

Rosandić,D.(2002).OdslovadotekstaImetateksta.Zagreb:Profil

Težak, S. (1998) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, 2. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

Aktualni udžbenici I priručnici za nastavu u nižim razredima

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006. www.mzos.hr


Turza-Bogdan,T.(2008):Kajkavskidramskitekstufunkcijiučenjajezika,Hrvatski,časopiszateorijuipraksunastavehrvatskogajezika,književnosti,govornogaipismenogaizražavanjatemedijskekulture(1845-8793)VI(2008),2;Hrvatskofilološkodruštvo,Zagreb,str.180-199.

Turza-Bogdan,T.(2003).Utjecajzavičajnogagovoranapisanjeuranojnastavi,Učitelj3.,ZborniksaznanstvenogskupaKajkavskonarječjeiknjiževnostunastavi,VisokaučiteljskaškolauČakovcu,Čakovec.137-150.

Turza-Bogdan,T.(2004).Nekekarakteristikeleksičkerazvijenostišestogodišnjaka,Učitelj4.,ZborniksaznanstvenogskupaKajkavskonarječjeiknjiževnostunastavi,VisokaučiteljskaškolauČakovcu,Čakovec.113-126.

Cvikić, L. (ur.) (2007).Drugi jezik hrvatski. Zagreb: Profil.

463



8

Peti–Stantić, A., Velički, V. (2011). Jezične igre za velike i male. Zagreb: Alfa

Samardžija, M., Selak, A. (2001). Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.

Hrvatski pravopis (20139. Zagreb: Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje

Visinko, K. (2015). Diktat u nastavnoj teoriji I praksi. Zagreb: Profil




464



9

465



10

466



11

467



12

468



13

469



1








1.3. Suradnici Marijana Županić-Benić, Slaven Jurić, Viktorija Nevjestić, Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+30+0+ e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA



Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i odslušana Metodika likovne kulture 1 i 2. Student mora poznavati pojmovnik likovnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim materijalima. Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.




470



2









Studenti će:

biti sposobni korelirati predmet likovna kultura s ostalim nastavnim predmetima na strukturalnoj razini.

biti sposobni prepoznati svojstva stereotipnih i nestereotipnih životnih scenarija i povezati ih s likovnim izrazom djece.

razvijat sposobnosti korištenja vizualnog jezika pri izradi i provedbi nastavnog sata likovne kulture.

steći znanje o teorijama opažaja (precepcije).

steći znanje o mogućnosti povezivanja znanosti i umjetnosti.

steći znanje o teoriji semiologije i njene primjene u odgoju.


Uvod

Perspektive

471



3

Teorije percepcije 1 - fiziologija opažaja

Teorije percepcije 2 - psihologija opažaja (Arnheim, Gombrich)

Socijalna komunikacija: šablonski odgoj i likovni preodgoj, socijalni scenariji (E. Berne)

Komunikacija slike i riječi, interdisciplinarnost semiologije

Interpretacija formata: geometrija kompozicije

Strukturalna korelacija matematike i glazbe

Strukturalna korelacija umjetnosti i znanosti

Animirani film: slika, pokret, zvuk

Paralelna znanja, korelacija zajedničkih sadržaja, Hesseova Igra staklenim perlama

Odnosi, harmonija

Jedinstvo različitih područja i jedinstvo unutar samog umjetničkog djela

Suvremena umjetnost i obrazovanje

Podjela potpisa




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Predavanja:

472



4

obvezno prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Vježbe: obvezno prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata, pisanje

izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS bod).

pismeni ispit (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Ukupno opterećenje studenta je 90 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 3 ECTS boda.




Esej Seminarski rad Samostalni satovi (Ostalo upisati) 0,5






Javni i individualni sat, mikroprogram: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Pismeni ispit: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

473



5


144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.)


143.str (ukupno 130 str.)

Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4.

– 76. str. (ukupno 72 str.)












474



6

475



1








1.3. Suradnici Matea Gusić, asistent 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

P+S (15+15+0)





2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je stjecanje osnovnih znanja i vještina s područja metodičke interpretacije matematičkih sadržaja u razrednoj nastavi matematike. Studenti će moći primijeniti teorijske spoznaje, načela i modele u predmetu Matematika s posebnim naglaskom na metodičku interpretaciju aritmetičkih i geometrijskih sadržaja. Studenti će se osposobiti za samostalnu izradu seminarskog rada s temom iz područja metodike matematike.


Za upis kolegija Metodika matematike 2 student treba imati odslušan kolegij Metodika matematike 1 (s dobivenim potpisom nastavnika iz Metodike matematike 1).

Za pristup ispitu iz kolegija Metodika matematike 2 student treba položiti kolegij Metodika matematike 1 (vezani kolegiji).


Razumijevanje i sposobnost primjene temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz područja metodike matematike te ovladanost relevantnim sadržajima iz nastavnog predmeta Matematika. Razumijevanje didaktičkih i metodičkih modela, načela i

476



2

strategija iz područja metodike matematike te njihova primjena u matematičko-prirodoslovnom području primarnog obrazovanja, odnosno predmetu Matematika u razrednoj nastavi.


Studenti će:

- navesti osnovne matematičke sadržaje i ishode učenja te njihov metodički raspored prema tekućim kurikulumskim dokumentima iz matematike

- nabrojati i na primjerima objasniti glavne značajke izgradnje pojmova prirodnih brojeva u razrednoj nastavi

- definirati pojmove zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja brojeva pomoću različitih modela aritmetike, koristeći pritom adelvatne konkretne materijale i grafičke prikaze

- objasniti svojstva komutativnosti, asocijativnosti i distibutivnosti zbrajanja i množenja te primjenu distributivnosti prilikom množenja višeznamenkastih brojeva

- se upoznati s problematikom dijeljenja nulom i znati objasniti zašto se nulom ne dijeli

- metodički oblikovati i pripremiti različite konkretne materijale i nastavne situacije za obrađivanje geometrijskih pojmova i odnosa


1. Metodička interpretacija matematičkih sadržaja u razrednoj nastavi. Upoznavanje s planiranim kurikularnim dokumentima za matematiku. (1 sat)

2. IGSZ pristup poučavanju matematičkih sadržaja (1 sat)

3. Izgradnja pojma prirodnih brojeva do 10. Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 20. (1 sat)

4. Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 100, 1 000 i 1 000 000. Mjesna vrijednost broja. (1 sat)

5. Izgradnja pojmova zbrajanja i oduzimanja prirodnih brojeva. Etape konkretnih i apstraktnih aktivnosti pri zbrajanju i oduzimanju. (1 sat)

6. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100. Pojmovi vezani za zbrajanje i oduzimanje brojeva. Svojstva zbrajanja i oduzimanja. (1 sat)

477



3

7. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000. Pisano zbrajanje i oduzimanje. (1 sat)

8. Izgradnja pojma množenja prirodnih brojeva. Tablica množenja. Pojmovi vezani uz množenje. (1 sat)

9. Svojstva množenja. Distributivnost. Pisano množenje. (1 sat)

10. Izgradnja pojma dijeljenja. Pojmovi vezani uz dijeljenje. (1 sat)

11. Dijeljenje brojem 1. Dijeljenje nule i dijeljenje nulom. (1 sat)

12. Pisano dijeljenje brojeva. Algoritam za pisano dijeljenje. (1 sat)

13. Metodički pristupi temama "Redoslijed izvođenja računskih operacija" i "Zadaci sa zagradama". (1 sat)

14. Konstruktivizam i učenje otkrivanjem (2 sata)

Seminari: Metodika nastave geometrije: Izgradnja pojmova dužina, pravac i polupravac, te ploha i ravnina u razrednoj nastavi geometrije. Izgradnja pojmova kružnica, krug i kut. Pojmovi i odnosi vezani uz kružnicu i krug. Vrste kutova. Izgradnja pojmova trokut, kvadrat i pravokutnik u razrednoj nastavi geometrije. Vrste trokuta obzirom na duljine stranica. Vrste trokuta obzirom na veličine kutova. Pojam opsega. Izgradnja pojma mjerenja. Mjerenje duljine i mjerne jedinice za duljinu. Pretvaranje mjernih jedinica. Metodičke napomene vezane uz mjerenje duljine. Mjerenje površine, mase i obujma. Mjerne jedinice za vrijeme, površinu, masu i obujam. Pretvaranje mjernih jedinica. (15 sati)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad prezentacija i diskusija (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, seminarski rad iz zadane literature, prezentacija seminarske teme, pisanje domaće zadaće, čitanje propisane literature, vođenje bilježaka, samostalno učenje i priprema za kolokvije i ispit.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

478



4


Eksperimentalni rad Referat Aktivnost u diskusijama (Ostalo upisati)


Kolokviji 0.75 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



2 kolokvija (ili pisani + usmeni ispit) – 85 %

Seminarski rad - 15 %




medija




Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.




D. Glasnović Gracin: Zadaci s dijeljenjem stavljeni u kontekst, Matematika i škola 71 (2013), 4-9, Element, ZagrebGlasnović Gracin, D. (2014). Modeli aritmetike za razrednu nastavu. Poučak – časopis za metodiku i nastavu matematike 59, 12-21. Zagreb: HMD i Profil.

Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.Glasnović Gracin, D.

479



5

(2014). Prelazak sa zbrajanja prirodnih brojeva na zbrajanje cijelih brojeva, Matematika i škola 75, 202-209, Element, Zagreb

D. Glasnović Gracin, L. Cvikić: Matematika i standardni hrvatski jezik, Matematika i škola 73 (2014), 101-109

G. Trupčević, D. Glasnović Gracin: „Što bi bilo kad bi...?” Metodički razlozi ZA upotrebu pogodbenih rečenica u matematičkim zadatcima. Matematika i škola 74 (2014), 147-154




480



1





red. prof. dr. sc. Dubravka Težak, prof. dr. sc. Berislav Majhut, prof. dr. sc. Diana Zalar, doc. dr. sc. Marina Gabelica, doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Književnost za mladež 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


30+0+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s književnim djelima koja čitaju tinejdžeri, s teorijskim i povijesnim razvojem tog segmenta književnosti koji se razvio iz dječje književnosti;

- razvoj hrvatske književnosti za mladež postaviti u kontekst svjetske književnosti;

- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela književnosti za mladež;

- osposobiti studente za kvalitetan izbor djela književnosti za mladež u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika;

- osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature.

481



2


Poznavanje književnoteorijskih osnova, osnova književne povijesti i specifičnosti književnosti za mladež.

Od studenata se ujedno očekuje poznavanje osnova informacijske i akademske pismenosti te posjedovanje članskih iskaznica za mjesnu i fakultetsku knjižnicu.


Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje literature za mlade odrasle i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika.


- poznavanje reprezentativnih svjetskih i hrvatskih djela književnosti za mlade odrasle (tinejdžere, adolescente);


- sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela književnosti za mlade odrasle;

- sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika;



Nefikcijska književnost za mladež: uvod, definicija.

Određenje književnosti za mladež u odnosu na dječju i ne-dječju književnost, specifičnosti područja.

Vrste književnosti za mladež (tematska razvrstavanja i/ili strukturna određenja).

Povijesne konture: svjetska književnost (Molnar, Sienkiewicz, Burnett, Verne, Salinger i dr.).

Povijesne konture: hrvatski specifikum (problem pučke i književnosti za mladež).

Povijesni razvoj hrvatske književnosti za mladež (Ljudevit Vukotinović, "djevojačke biblioteke", Josip Horvat, Vjekoslav Kaleb, Ivo Ladika, Ivica Ivanac, Predrag Raos, "proza u trapericama" i dr.).

Suvremena književnost za mladež: svjetska književnost; tabu-teme i aktualizacija.

Suvremeni autori književnosti za mladež: svjetska književnost / problem dostupnosti i posredovanosti (Sue Townsend, Christine Noestlinger, Roald Dahl, Michael Ende, Michael Coleman, Suzanne Collins i dr.).

482



3

Suvremena književnost za mladež: hrvatska književnost.

Suvremeni hrvatski autori književnosti za mladež.

Angažirana književnost za mladež.

Fantastična književnost za mladež.

Fantastična hrvatska književnost za mladež.

Žanrovska književnost za mladež.

Diskurzivni žanrovi književnosti.




2.7. Komentari:









483



4




Kolokviji 0,5 ILI Usmeni ispit 0,25 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit











medija

Javor, R. (ur.) (1998.), Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež, Zagreb: KGZ, Hrvatski centar za dječju knjigu, IBBY, 100 str.

11

Grupa autora (2004) Književnost i odgoj. Zagreb: KGZ, str. 7-18, 26-6 1

Grupa autora (2008) Pogled na književnost za mlade odrasle, Kolo 3-4, str. 179-342

Grupa autora. (1997), Dječja knjiga u hrvatskoj danas. Zagreb: KGZ, str. 7-15, 37-39, 42-49, 52-59 8

484



5

Grupa autora. (2002) Tabu teme u književnosti za djecu i mladež. Zagreb: KGZ, str. 7-38, 66-8 6

Izbor romana i pripovjedaka za tinejdžere (prema dogovoru) Pojedina djela dostupna na portalu eLektire


Časopisi: Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture; Umjetnost i dijete, Otrok in knjiga, Detinjstvo.

Flaker, A. (1983) Proza u trapericama. Zagreb: SNL.

Hameršak, M.; Zima, D. (2015) Uvod u književnost: Adolescentska književnost. Zagreb: Leykam, str. 339-377.

Majhut, B. (2011) "Djevojačkim srcima" u: Književna smotra XLIII (2011) 3-4: 89-103.




485



1





dr. sc. Lidija Cvikić, doc. (Petrinja)

dr. sc. Đuro Blažeka, izv. prof. (Čakovec)

dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček, viša asistentica (Zagreb)


1.2. Naziv predmeta Razlikovna gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15




1

2. OPIS PREDMETA


Razvijati jezične kompetencije, osobito komunikacijsku kompetenciju kroz poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na standardnome jeziku i dijalektalnim idiomima.

Razvijati funkcionalnu uporabu hrvatskoga jezika na svim njegovim razinama (standardnoj, razgovornoj, dijalektalnoj) u skladu s predviđenim kompetencijama i programom za osnovnu školu.


nema predviđenih uvjeta


Ostvarenje temeljnih jezično-gramatičkih kompetencija koje su nužne za usvajanje općih kompetencija u učiteljskome pozivu.

486



2

Ishodi učenja na razini programa:

1.) Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.

2.) Upoznati status i korpus hrvatskih dijalekata, te odnos standardnoga jezika i njegovih narječja.

3.) Funkcionalno ovladati jezičnim kompetencijama svih hrvatskih idioma na izgovornoj, pravopisnoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini.


Poznavanje zakonitosti ranojezičnoga razvoja djece osnovnoškolske dobi.

Poznavanje jezičnih razina u usmenom i pisanom komuniciranju na hrvatskome stadardnome jeziku i tradicionalnim hrvatskim dijalektima.

Razumijevanje vertikalnoga jezičnoga raslojavanja (vertikalni plurilingvizam).

Funkcionalno poznavanje gramatičko-pravopisnih načela hrvatskoga jezika i njegovih narječja.

Poznavanje načela razlikovne gramatike u školskome poučavanju hrvatskoga jezika.

Sposobnost poticanja dijalektalne komunikacije i razvijanje pozitivnih stavova prema drugim narječjima i jezicima.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja informacija iz stručne literature.

Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (jezično-komunikacijsko, društveno-humanističko, matematičko-prirodoslovno, informacijsko-komunikacijsko, tjelesno i zdravstveno, umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta;


Sadržaj predmeta (po tjednima):

1. Obilježja jezičnoga razvoja u osnovnoškolskoj dobi

2. Prostorno, vremensko, društveno i funkcionalno jezično raslojavanje

3. Normativna i funkcionalna gramatika.

487



3

4. Razlikovna gramatika i razlikovni rječnik

5. Razlikovna gramatika i nastava fonetike i fonologije

6. Razlikovna gramatika i nastava morfologije

7. Razlikovna gramatika i nastava sintakse

8. Razlikovna gramatika i nastava leksikologije

9. Horizontalna i vertikalna višejezičnost

10. Narječja hrvatskoga jezika u odnosu na standardni hrvatski jezik

11. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika s naglaskom na razgovorni

12. Razvoj komunikacijske kompetencije kroz vertikalnu višejezičnost

13. Razlike (na primjerima) između didaktičke (školske) gramatike, normativne gramatike, razlikovnih rječnika

14. Skupljanje i analiza novotvorenica, tuđica, dijalektizama i lokalizama te stvaranje razlikovnoga rječnika za mlađe razrede osnovne škole

15. Skupljanje i analiza primjera gramatičkih odstupanja na pisanoj i govorenoj razini te stvaranje razlikovne gramatike za mlađe razrede osnovne škole




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje i predaja domaćih zadaća u on-line sustavu za učenje na

488



4

daljinu, čitanje propisane literature, vođenje bilježaka i samostalno pripremanje za ispit.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTSbodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Eksperimentalni rad Referat Portfolio(Ostalo upisati)






Praktični rad - pisanje domaćih zadaća: 25%

Pismeni ispit: 50%




medija

Babić, S., Finka, B. i Moguš, M. (1994). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Barić, E. i sur. (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Silić, J. I Pranjković, I. (2007). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Lisac, J. (2004, 2009). Hrvatska dijalektologija 1 i 2. Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga.


Težak, S. (1984). Gramatika u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

489



5


Udžbenici hrvatskoga jezika za osnovnu i srednju školu.

Nastavni plan i program (2006). Zagreb: MZOŠ.

Težak, S. – Babić, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Pavličević-Franić, D. (2011). Jezikopisnice. Zagreb: Alfa.

Lončarić, M. (1996). Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga.

Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Zagreb: MZOŠ.

Zbornik radova s Prvih međimurskih filoloških dana (2011). Zagreb: Učiteljski fakultet.




490



1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Dramski odgoj 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Maša Rimac Jurinović, dr.sc. Vladimir Krušić, mr.sc. Zdenka Đerđ 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani učiteljski studij - program 903, (modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25


2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih znanja o dramskom radu s djecom.

Razvoj znanja i vještina potrebnih za postavljanje predstave s djecom.

Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu drame kao odgojnog medija.


Osnove poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.


Razvoj sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.

Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti nastavnog rada.

Proširivanje poznavanja metodičkih obzora.

491



2


Razumijevanje procesa u dramskom odgoju. Razumijevanje specifičnosti dramskih metoda i tehnika.

Sposobnost postavljanja i vođenja različitih oblika aktivnosti u dramskom odgoju. Sposobnost ciljane upotrebe različitih dramskih metoda i tehnika. Sposobnost korištenja dramskih metoda kao metodičkog postupka u nastavi iz različitih predmeta.

Sposobnost analize efekta dramskog rada.

Poznavanje i razumijevanje različitih povijesnih i suvremenih teorijskih i znanstvenih koncepata dramskog odgoja.

Sposobnost kreativnog i osmišljenog uključivanja u dramsko stvaralaštvo, kako na osobnoj razini tako i na razini vođenja dramske grupe u školi.


Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama dramskog odgoja, pravcima i uputama za praktičan rad.

Teme:

Britanska škola dramske pedagogije (Slade, Way, Heathcote, Bolton).

Američka škola dramske pedagogije (Spolin, Ward).

Razvoj domaće dramske pedagogije (Ladika, Pokrivka).

Boalovo forum kazalište.

Dramske metode

Dramske tehnike

Na vježbama se studenti aktivno uključuju u dramski rad, kroz vođene aktivnosti.

Teme:

Sladeova 'child drama'. Wayeve dramske vježbe.

492



3

Heathcote i princip 'udaljavanja kroz okvire promatranja'. Heathcote i koncept 'pet nivoa značenja'. Drama kao nastavna metoda. Procesna drama kao medij za prorađivanje problema.

Boalovo 'forum kazalište'.

Dramsko stvaralaštvo: dramske igre, vježbe i improvizacija: Ward, Spolin, Ladika.

Rad na predstavi s djecom.

Dramsko izražavanje: korištenje dramskih tehnika i metoda u nastavi različitih predmeta.

Dramska kultura: korištenje dramskih metoda i tehnika u razredu s ciljem razumijevanja kazališne umjetnosti.

Pored toga studenti, uz proučavanje prikladne literature, osmišljavaju više primjera dramskih aktivnosti zamišljenih za rad u razredu, a neke od njih i provode na vježbama.




2.7. Komentari:


Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Proučavanje obavezne literature.

Priprema niza planova praktičnog rada - osmišljenih satova dramske aktivnosti s djecom, prema raznim modelima zastupljenima u teoriji.

Provedba jednog od tih planova na vježbama.

Komentar provedbe praktičnog rada u formi seminara.

493



4

Sudjelovanje u stvaranju kraćeg igrokaza za djecu.

Praktični rad u dramskom studiju za djecu i/li u školi.




Priprema planova praktičnog rada u pisanom obliku, uz proučavanje potrebne literature (Ostalo upisati)

0,8





Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, planovi dramskih aktivnosti koje je napisao i praktični rad koji je prezentirao.

Na ispitu se vrednuje sposobnost analize dramskih postupaka primijenjenih u radu i vladanje teorijskim konceptima dramskog odgoja.




medija

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet - Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing 20

Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga 1

Morgan, N. i Saxton, J. Učitelj u ulozi (Poglavlje iz knjige Teaching Drama) www.hcdo.hr/ knjiznica/ knjiz_morg.htm

494



5

Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum kazališta, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o

Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Lekić, K. i drugi (2007) Igram se, a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Rosandić, D. (1986) Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Poglavlje: 'Metodički pristup dramskoj i scenskoj umjetnosti'. Zagreb: Školska knjiga.

Scher, A. i Verrall, C. (2008) Novih 100+ ideja za dramu, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.


Courtney, R. (1982) Re-play. Studies of Human Drama in Education.

Haseman, B. - O’Toole, J. (1987) Dramawise. An Introduction to the Elements of Drama. Portsmouth: Heinemann.

Heathcote, D. - Bolton, G. (1995) Drama for Learning. Doroty Heathcote’s Mantle of the Expert Approach to Education. Portsmouth: Heinemann.

Ladika, Z. - Čečuk, S. - Dević, Đ. (1983) Dramske igre. Zagreb: Savez društava Naša djeca.

Neelands, J. (1990) Structuring Drama Work. Cambridge University Press.

O’Neill, C. - Lambert, A. (1982) Drama Structures. Portsmouth:Heinemann.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz čitanje pismenih radova i analizu praktičnih radova na

495



6

kompetencija vježbama.


496



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Kajkavski usmenoknjiževni oblici 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr. sc. Emilija Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij (smjer Hrvatski jezik - kajkavska inačica modula - Čakovec)



2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s fenomenom usmene književnosti, s osobitim uvidom u usmenoknjiževne oblike kajkavskog govornog područja.

Usmenu kajkavsku književnost povijesno kontekstualizirati u nacionalnim okvirima.

Osposobiti studente za interpretaciju ostvaraja usmene kajkavske književnosti.

Razvijati interes za usmeni kajkavski izričaj i zavičajnu književnost uopće; poticati zamjećivanje i istraživanje iste; promišljati i razvijati vještine istraživačkog (i terenskog) rada.

Osposobiti studente za primjeren izbor usmenoknjiževnoga teksta s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika osnovne škole.

497



2


Položeni ispiti iz kolegija Uvod u znanost o književnosti (2. godina) te kolegija Pregled hrvatske književnosti (1. godina).


Poznavanje usmenoknjiževnih kajkavskih oblika kao pretpostavke njihove adekvatne inetrpretacije/primjene/analize u nastavi Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, kao i njihove korelacije s drugim kulturnim i entografskim sadržajima.


Poznavanje temeljnih usmenoknjiževnih pojmova.

Sposobnost uvida u estetsku, etnografsku i historiografsku vrijednosti usmene književnosti.

Sposobnost samostalne analize i interpretacije relevantnih usmenoknjiževnih oblika.

Sposobnost kulturološke i sociološke kontekstualizacije fenomena usmene književnosti.

Sposobnost odabira usmenog diskursa s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika i načelo zavičajnosti.

Poznavanje temeljnih usmenoknjiževnih pojmova.

Sposobnost analiziranja i interpretiranja književnoga teksta - usmena i aktualizirana izvedba.

Sposobnost povezivanja književnih sadržaja i svijeta svakodnevice, prošlosti i suvremenosti.

Snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi i zapisima kajkavske usmene književnosti


1.Pojam usmenosti i usmenog žanra (oblika)

2.Poetičke odlike usmene književnosti; odnos usmene i pisane knjževnosti

3.Povijesni pregled usmene hrvatske književnosti, osobito kajkavske; pozicioniranje unutar područja povijesti književnosti

4-5.Kajkavska usmena lirika - tematski svijet i izražajna obilježja

6.Kajkavska usmena epska pjesma

7.Kajkavske usmene pripovijetke, predaje i legende

8.Fenomem bajke kajkavskoga habitusa

498



3

9.Kajkavski usmeni retorički oblici (brojilica, pitalica, rugalica

10. Basna u kajavskoj usmenoj književnosti

11.Usmene kajkavske dramske igre

12.Interpolacije usmene književnosti u aktualnoj književnoj produkciji

13.Usmena kajkavska književnost u suvremenoj školi

14. Terenski rad - poisjet Muzeju Čakovec, Etnološki odjel

15. Kolokvij: priprema za ispit




2.7. Komentari: _

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na seminarima, obaviti terensko istraživanje i prezentirati ga u seminarskom obliku, položiti kolokvij i usmeni ispit




Esej Seminarski rad 0,5 (ili istraživanje) (Ostalo upisati)



499



4


Ocjena iz seminarskog rada, terenskog istraživanja i usmenog ispita




medija

Banov-Depope, Estela: Zvuci i znaci. Interkulturne i intermedijalne kroatističke studije. Zagreb. 2011.

Botica, Stipe. Povijest hrvatske usmene književnosti. Zagreb. 2013.

Kekez, Josip. Usmena književnost. U: Uvod u književnost, Globus, Zagreb,1998, str. 133-192.

Zvonar, Ivo. Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti. Zabok. 2014.

Žganec, Vinko. Hrvatske narodne pjesme. Kajkavske, Matica hrvatska, Zagreb, 1950.

Žganec, Vinko. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja (1990. prvi, 1992. drugi i 2002. treći svezak; planirano 11)


Belaj, Vitomir, Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja, Golden marketing, Zagreb, 1998.

Biti, Vladimir, Bajka i predaja, povijest i pripovijedanje, Sveučilična naklada Liber, Zagreb 1982.

Bošković-Stulli, Maja, Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, NZMH, Zagreb, 1984.

Bošković-Stulli, Maja: Usmena književnost kao umjetnost riječi, Mladost, Zagreb, 1975.

Maja Bošković-Stulli, Pjesme, priče, fantastika, NZMH, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb, 1991.

Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane književnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Rijeka 2005.

500



5

Botica, Stipe, Lijepa naša baština, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.

Božić, Franjo i Vuk Croata, Miroslav: Florijan Andrašec, Hrvatske popijevke iz Međimurja s notama, 1981.

Delić, Simona: Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi, Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2001.

Delorko, Olinko: Narodne lirske pjesme, PSHK, knj.23, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1963.

Delorko, Olinko, Zanemareno blago: O hrvatskoj narodnoj poeziji, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1979.

Dragić, Marko: Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti (fakultekski udžbenik), na:

(www.ffst.hr/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf)

Drvoderić, Josip i Vuk Croata, M., Hrvatske crkvene i svjetovne popijevke Florijana Andrašeca, kantora u Dekanovcu u Međimurju, 2002.

Dolenec, Miroslova: Narodne pripovijetke, pošalice i predaje, Narodna umjetnost, 9, INU, Zagreb, 1972.

Folklorno kazalište (prir. Ivo Lozica), Matica hrvatska, Zagreb, 1996.

Gavazzi, M., Godina dana hrvatskih narodnih običaja I-II, Zagreb 1939. (ponov. izd. 1991).

Havelock, Eric A., Muza uči pisati (Razmišljanja o usmenosti i pismenosti do danas), AGM, Zagreb. 2003.

Jolles, Andrè, Jednostavni oblici, Zagreb, Matica hrvatska, 2000.

Kekez, Josip, Svaki je kamen da se kuća gradi, Hrvatske poslovice sakupljene u naše dane po književnim i jezikoslovnim djelima od 12. do 19. st., Samobor, 1984.

Pavličić, Pavao, Klasifikacija usmene i umjetničke književnosti, u: Književna genologija, Zagreb 1983., str. 129-155.

Vuk Croata, Miroslav, Skladbe i život Ivana Mustača , 2001.

Zima, Luka, Figure u našem narodnom pjesništvu, Zagreb 1880. (ponov. izd. 1990).

501



6

Zvonar, Ivo; Hranjec, Stjepan. Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.1, Zrinski, Čakovec, 1980.

Zvonar, Ivo; Hranjec, Stjepan; Strbad, Andrija. Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.2, Zrinski, Čakovec, 1987.

- Časopisi Narodna umjetnost i Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena




502



1





prof. dr. sc Berislav Majhut

doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Klasični mediji u nastavi hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15


integrirani Učiteljski studij, program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


2

2. OPIS PREDMETA


Razrada temeljnih pojmova medijske kulture s posebnim osvrtom na odnos pripovjedne književnosti i filma.

Upoznavanje s povješću hrvatskog dječjeg filma.

Sažeti pregled najuspješnijih filmskih adaptacija, posebice književnosti za djecu i mladež.

Razlikovanje književnosti, filma i televizije obzirom na narativnu strukturu i osobitosti izražajnih postupaka.

Upoznavanje s filmskim kritikom i kriterijima vrednovanja medijskih sadržaja



-Specifične kompetencije: sposobnost sagledavanja specifičnosti i sličnosti izričaja u različitim medijima

503



2

-Sposobnost provedbe znanstvenih istraživanja u medijskom radu s djecom


- poznavanje relevantnih djela svjetskog i hrvatskog filma, posebice adaptacija djela za djecu

- razlikovanje rodnih i žanrovskih specifičnosti u medijima

- sposobnost kritičkog sagledavanja i prosudbe medijskih uradaka


1. Književnost, film i televizija: dijete-čitatelj i dijete-gledatelj

2. Rodovi i žanrovi u medijima

3. Vrste filmskog izlaganja

4. Povijest hrvatskog dječjeg filma

5.Naratologija (određenje Todorova) - pripovijedanje kao zajednički nazivnik pripovijednih medija koji se obraćaju djeci.

6.Diskurs i priča.

7. Priča posredovana pripovjednim medijima.

8. Diskurs u različitim pripovjednim medijima.

9. Pripovjedno vrijeme: trajanje, poredak, učestalost, udaljenost od trenutka izricanja; odnos prema iluziji stvarnosti: film i televizija..

10. Teorija adaptacije

11. Adaptacije dječnjih književnoh djela u filmu, animiranom filmu, stripu i drugim medijima




2.7. Komentari:

504



3


(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima, seminarima i radionicama, terenska nastava,






Pismeni ispit

0,5 (ukoliko student ne riješi pozitivno kolokvije)



2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena

ili

2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit = 1 ocjena




medija

Gilić, N. (2007) Uvod u teoriju filmske priče. Zagreb: Školska knjiga

Grdešić, M. (2015) Uvod u naratologiju. Zagreb: Leykam

Peterlić, A. Filmska enciklopedija

505



4

Turković, H. (2005.). Što je filmski žanr . U H. Turković, Film: zabava, žanr, stil (str. 51-125). Zagreb: Hrvatski filmski save

Škrabalo,I. (2008).Hrvatska filmska povijest ukratko. Zagreb: VBZ

Filmovi: Jurnjava za motorom, Družba Pere Kvržice, Družina Sinjeg Galeba, Ljubav ili smrt, Čudnovate zgode šegrta Hlapića

,


Lacey, N. (2000). Narrative and Genre. Houndmills and New York: Palgrave.

Chatman, S. (1978) Story and Discourse. Ithaca and London: Cornell Univesity Press




506



1




1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vladimira Velički 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Multimediji u nastavi hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Marko Gregurić, predavač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15+15




2

2. OPIS PREDMETA


• Podučiti buduće nastavnike uporabi multimedije u nastavi hrvatskog jezika.

• Razviti novu medijsku pismenost i osvijestiti vrijednost i dosege medija.

• Upoznati studente s mogućom uporabom novih medija i multimedije.

• Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika.


Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Položen kolegij Medijska kultura.


Razumijevanje didaktičkih i metodičkih modela, načela i strategija, te njihova primjena u različitim odgojno-obrazovnim područjima primarnog obrazovanja.

Sposobnost samostalne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu.

507



2


1. Definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja

2. Razumjeti načine utjecaja medija i multimedija na djecu i odgojno-obrazovni proces

3. Primjena multimedije u obradi obrazovnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika

4. Analizirati sadržaje dostupne putem medija

5. Uporabom pravilnih alata mora moći povezati različite nove medije u smislenu cjelinu u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa

6. Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu


1. Multimediji u nastavi hrvatskog jezika

2. Multimedijalnost kroz adaptaciju književnog djela

3. Film u radu s djecom nižih razreda osnovne škole

4. Digitalna fotografija u nastavi hrvatskog jezika

5. Digitalni video u nastavi hrvatskog jezika

6. Televizija u procesu dječje spoznaje

7. Naracija i mediji

8. Internet kao uvjet nove pismenosti

9. Hipertekst u nastavi hrvatskog jezika

10. Podcast kao mogući način pripreme obrazovnih sadržaja

11. Blog kao književna forma

12. Čitači e-knjiga

508



3

13. Audio knjige




2.7. Komentari:


Sukladno Pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odabrano djelo (glazba, pripovijetka, film, strip) transformirati kroz ostale dostupne medije.

Pratiti aktualna kretanja na tržištu filma, računalnih igara, e-nastave, mrežnih tehnologija 2.0, društvenih mreža, e-izdavaštva.

Upoznati se s alatima potrebnim za kreativan rad na području novih medija i njihovom uporabom u nastavi hrvatskog jezika.

Napisati seminarski rad na predloženu temu.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,2 Praktični rad 0,2




Pismeni ispit Projekt 0,3 (Ostalo upisati)


Ocjenjuje se sudjelovanje na nastavi, izrada i kakvoća seminarskog rada i svih zadaca u zadanom roku.




509



4

medija

1. Bežen, Ante (2003.): Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Zagreb: Profil International

2. Cindrić, Anita (2011.): Multimediji u nastavi. Split: Redak

3. Mikić, Krešimir (2005.): Medijska kultura. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

4. Odabrani tekstovi iz stručnih tiskanih i elektroničkh medija koji se bave problematikom medija i djece

5. Gregurić, Marko: (Knjiga u nastajanju)


1. Bežen, Ante (2008.): Metodika : znanost o poučavanju nastavnog predmeta : epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju - s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil international; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Mikić, Krešimir (2001.): Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa

3. Mikić, Krešimir (2004.): Film i drugi mediji. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


5. Bognar, Ladislav; Matijević, Milan (2005.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

6. Frau-Meigs, Divina (2006.): Media Education. UNESCO

7. Prensky, Marc (2001.): Digital Natives, Digital Imigrants.

8. Jenkins, Henry (2006.): Convergence Culture. Where New and Old Media Collide. New York: New York University Press

510



5

9. Tapscott, Don (2011.): Odrasti digitalno: Kako mrežna generacija mijenja vaš svijet. Zagreb: Mate




511



1





1.2. Naziv predmeta Programiranje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Nataša Rogulja, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij, program 903, modul Informatika 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


2, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje studenata s osnovnim konceptima programiranja,

upoznavanje studenata s osnovama struktura podataka, algoritama i programskih jezika,

upoznavanje s osnovnim programskim strukturama u strukturnom programiranju,

upoznavanje s konceptima objektu orijentiranog programiranja,

osposobljavanje studenata za samostalno programiranje uz pomoć suvremenih razvojnih okolina (IDE),

osposobljavanje studenata za programiranje uz pomoć programskih jezika za rano učenje programiranja,

potaknuti interes za daljnje učenje programiranja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kolegij je namijenjen studenticama i studentima modula Informatika integriranog sveučilišnog Učiteljskog studija. Preduvjet je

512



2

kompetencije potrebne za predmet položen kolegij Osnove informatike te kolegiji Građa I i II (modul Informatika)


sposobnost razumijevanja i primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe društva, obrazovanja i poslovanja te osposobljenost za kritičko i odgovorno korištenje elektroničkih interaktivnih medija;




razumijevanje i primjena ključnih koncepata o načinu radu računala i izradi računalnih programa,

razumijevanje i primjena osnovnih tipova podataka, struktura podataka i algoritama,

razumijevanje i primjena osnovnih programskih struktura u strukturnom programiranju,

razumijevanje i primjena koncepata objektu orijentiranog programiranja,

sposobnost samostalne izrada jednostavnijih programskih zadataka primjenjivih u odgoju i obrazovanju,

znanja i vještine u primjeni suvremenih razvojnih programskih okolina i programskih jezika za rano učenje programiranja,

razumijevanje i primjena procedura i postupaka softverskog inženjerstva za planski pristup programiranju.


Predavanje:

Uvod u programiranje. Princip rada računala. Ciklus memorije (pribavi/izvrši) - simulacija. (1 sat) Osnovni tipovi podataka, varijable, konstante. Operatori. Algoritmi. (3 sata) Programski jezici. Osnovni dijelovi računalnog programa. (1 sat) Ulaz (unos) i izlaz podataka. Osnovne programske strukture u strukturnom programiranju - slijed, grananje (selekcija), ponavljanje (iteracija). (3 sata) Modularno programiranje, procedure i funkcije (ugrađene (matematičke, za rad s nizovima znakova) i korisničke). (1 sat)

513



3

Objektu orijentirano programiranje - klase, objekti, metode, svojstva. (2 sata) Rad s datotekama (ulazno/izlazne operacije). (1 sat) Testiranje i upravljanje pogreškama. (1 sat) Žvotni ciklus računalnog programa. Softversko inženjerstvo. (2 sata)

Seminari i vježbe: Primjeri izrade računalnih programa uz pomoć vizualnih objektu orijentiranih programskih alata (IDE). (7 sati) Primjeri izrade računalnih programa uz pomoć vizualnih programskih alata namijenjenih ranom učenju programiranja. (3 sata), Samostalni projekti izrade računalnih programa na zadanu temu iz područja nastavnog plana i programa za osnovnu školu. (5 sati)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata redovito dolaženje na nastavu, rješavanje zadataka, izrada seminara/samostalnog projekta računalnog programa na zadanu temu.






Pismeni ispit 0,7 Projekt 1 (Ostalo upisati)


Prati se redovitost dolaženja na nastavu, ocjenjuje se samostalni projekt izrade računalnog programa i završni pismeni ispit.

514



4




medija

Nina Lipljin: Programiranje/1, TIVA Tiskara Varaždin, 2004.. 10

Predrag Oreški - Programiranje, predavanja u online kolegiju. web


Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Element Zagreb, 2014.

Ian Sommerville: Software Engineering, 10th Edition, Pearson Education Limited, 2016.


- vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom,

- vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom.


515



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Programiranje edukacijskih programskih paketa 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici Nataša Rogulja, Tomislav Težak, Maja Homen 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 30+0+40+20


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60


2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za projektiranje elektroničkih nastavnih materijala kao potpora za pripremu i provođenje nastavnog procesa.

Izrada multimedijskih elektroničkih nastavnih materijala za različite platforme.


Odslušani predhodni kolegiji


Sposobnost uporabe računala i interneta za prikupljanje, pripremu i provedbu nastave uz pomoć elektroničkih edukativnih programskih paketa


upoznati multimedijske sustave

516



2

priprema i obrada multimedijskih elemenata neophodnih za razvoj multimedijskog programskog paketa

samostalno pripremiti elektroničke nastavne materijale za predškolsku i osnovnoškolsku populaciju


Terminološko određivanje multimedije i elementi multimedijskih sustava (povijesni pregled)

Klasični i izvedeni multimedijski elementi

Hipertekst, hipermedija

Primjena multimedije u nastavnom procesu (prednosti i nedostaci), uključivanje multimedije u nastavni proces

Primjena authoring aplikacija u izradi elektroničkih nastavnih materijala (Adobe Authorware, Flash itd.)

Uloga animacije, video materijala i zvuka u razvoju elektroničkih nastavnih materijala

Razvoj multimedijski edukacijskih sustava

Planiranje i razvoj multimedijalnih sadržaja kao nastavnih objekata

Računalno potpomognuta nastava – (Computer-Aided Instruction – CAI), Učenje pomoću računala (Computer-Aided Learning) - CA, Inteligentni tutorski sustavi - ITS (Intelligent Tutoring Systems)

Elektroničke knjige, multibook, metapodaci, dinamički metapodaci, mogućnosti elektroničkih knjiga u nastavnom procesu

Sustavi učenja i poučavnaja na daljinu(e-learning, web-based learning), informacijsko-komunikacijska potpora programima učenja i poučvanja na daljinu

Semantički Web, mogućnosti primjene u sustavima učenja i poučavanja

Upravljanje znanjem uz pomoć sustava za podržavanje donošenja odluka poput CBRS (Case-Based Reasoning System), GDSS (Group Decision Support System), Artifical Neural Networks


517



3



2.8. Obveze studenata Praćenje nastave i riješavanje domaće zadaće u obliku zadataka, izrada završnih zadataka (elektronička slikovnica i elektronički materijali iz osnovnih predmeta primarnog obrazovanja).



Eksperimentalni rad Referat Zadaće (Ostalo upisati) 1,05





Ocjenjuju se domaće zadaće i završni zadatak, pismeni dio ispita, te usmeno odgovaranje studenta




medija

Stephen, M.A., Stanley, R.T., Multimedia for Learning (methods and development), allyn and Bacon, London, 2001.

Sanjaya,M.,Ramesh C.S., Interactive Multimedia in Education and Training, Idea Group Publishing, London, 2005.

Alessi, S. M., Trollip, S. R., & Alessi, S. M. (2001). Multimedia for learning : methods and development. Boston: Allyn and Bacon..

518



4

Carne, E. B. (2011). Connections for the digital age: multimedia communications for mobile, nomadic, and fixed devices. Hoboken, NJ: Wiley.


Chapman,N.,Chapman,J., Digital Multimedia, John Wiley&Sons,Ltd.,San Francisco, 2004.

Vaughan,T., Multimedia: Making it Work, McGraw-Hill,London, 2004

Koumi,J.,.Designing Video and Multimedia for Open and Flexible Learning, Routledge is an imprint of the Taylor & Francis Group, an informa business, 2006

Burnett,R.,Brunstrom,A.,Nilsson,A.G,.Perspectives on Multimedia Communication,Media and Information Technology, JohnWiley&SonsLtd, TheAtrium, SouthernGate, Chichester, WestSussexPO198SQ, England,2003..


Praćenje svih aktivnosti tijekom kolegija, anketiranje putem sustava učenja i poučavanja na daljinu


519



1




1.1. Nositelj predmeta izv. prof. mr. art Miroslav Huzjak 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Saša Živković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj razvijati sposobnosti studenata za kreativno likovno-oblikovno mišljenje i stvaralačku primjenu medija vizualnih komunikacija u primarnom odgoju i obrazovanju.

Specifični ciljevi:

upoznati studente sa značenjem vizualnih komunikacija u odgojno obrazovnom procesu,

osposobljavanje studenata za stvaralačko-funkcionalnu primjenu vizualnih medija u primarnom odgoju i obrazovanje,

uvoditi studente u medije vizualnih komunikacija i upoznati ih s mogućnostima njihove primjene u odgoju i obrazovanju,

omogućiti studentima oblikovni praktični rad i vizualni kontakt s medijima vizualnih komunikacija,

osposobiti studente za prenošenje verbalnih poruka u vizualne poruke grafičkim pismom, simbolima, znakovima i obilježjima

520



2


Riješene obveze kolegija „Pismo 2"


Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja;

Sposobnost samostalne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu;



Vještina poučavanja i poticanja učenika na izražavanje vlastite osobnosti likovnim izričajem


Studenti će:

- usvojiti temeljna znanja o semiotici i hermeneutici vizualnog komuniciranja, te vještine oblikovanja vizualnih poruka,

- će znati analizirati i vrijednovati grafičke strukture vizualnih komunikacija,

- biti sposobni artikulrati i transformirati verbalne u vizualne poruke na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

- savladati osnovne vještine u artikulaciji dvodimenzionalnih elemenata s ciljem uočavanja osnovnih zakonitosti elemenata na funkcionalnoj i simboličkoj razini.


Teme predavanja

1. Povijesni, semiotički i hermeneutički razvoj vizualne komunikacije

2. Definicija sustava vizualnih komunikacija i vizualne pismenosti

3. Opseg i ustroj suvremenih medija vizualnih komunikacija

4. Informacije i komunikacija

521



3

5. Proces komuniciranja, komunikacijski kanal

6. Proces pošiljanja, prijema i korištenja informacija prilagođen mogućnostima i potrebama djece u primarnom odgoju i obrazovanju

7. Razumijevanje poruke, šum u komunikacijskom kanalu

8. Redundancija, opširnost informacije, razumljivost informacije

9. Vizualna komunikacija i smjerovi informacijskih procesa s apstraktnom simbolikom

10. Oblikovanje specifične grafičke forme

11. Oblikovanje plakata sa zadanim informacijama

12. Odnos slike i teksta u sustavu vizualnih komunikacija

13. Dužina redaka, broj slovnih znakova u retku, udaljenost, veličina slova

14. Prored, optička vrijednost bjeline između redaka

15. Oblikovanje vizualnog identiteta nastavne jedinice (plan ploče), plakata i časopisa

Vježbe:

Grafički dizajn: pismo, tipografija, piktogram, logotip, plakat

Tekstilni dizajn:uzorak tekstila, zaštitna odjeća, sezonska odjeća

Industrijski (produkt) dizajn: industrijski dizajn kao ovisnost oblika i funkcije - upotrebni predmeti i ambalaža


522



4



2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama, samostalno izvođenje projekata izvan nastave, nakon odslušanih predavanja predati praktične radove uvezane u mapu (portfolio).






Pismeni ispit Projekt 0,5 Nema ispita. (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 75 %, praktičan rad 25 %




medija

Božićević, V. (1990). Riječ i slika. Hermeneutički i semantički pristup. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.

Goodman, N. (2002). Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola. Zagreb: KruZak.

Mesaroš, F. (1985). Tipografski priručnik. Zagreb: Grafički obrazovni centar. 5

523



5


Arnheim, R. (2003). Vizualno mišljenje. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu.

Huzjak, M. (2011). Vizualizacijske strategije kao interdisciplinarni mostovi. U: Umjetničko djelo u likovnom odgoju i obrazovanju, Zbornik umjetničko znanstvenih skupova 2009.-2011. Zagreb: €CNSI, str. 14 - 26.




524



1





1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Saša Živković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

5+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je je cilj razviti u studenata razumijevanje problema percepcije vizualnih poruka u komunikacijskom sustavu učenik, medij, poruka, na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

- cilj je razviti sposobnosti artikulacije vizualnih poruka u skladu sa specifičnim perceptivnim mogućnostima i potrebama učenika u primarnom odgoju i obrazovanju

- razviti u studenata sposobnost artikulacije vizualnih informacija sa svrhom strukturiranja i organiziranja poruka na način da se iste nadograđuju na prethodna znanje učenika koji informaciju prima.

- razviti u studenata znanja, sposobnosti i vještine neophodne za poticanje razvoja sposobnosti učenika pri oblikovanju vizualnih poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja.


Odlušene i ispunjeni uvjeti za Vizualne komunikacije 1

525



2


Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja;

Sposobnost samostalne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu;



Vještina poučavanja i poticanja učenika na izražavanje vlastite osobnosti likovnim izričajem


Studenti će :

- upoznati osnovne formalne zakonitosti medija vizualnih komunikacija na primarnoj razini, uz uvažavanje estetskih kvaliteta i nastojanje da se one postignu,

- usvojiti osnovne sposobnosti i vještine izražavanja i tumačenja pojmova, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja vizualnim jezikom,

- usvojiti mjerila vrijednovanja učinkovitosti uspostavljenog komunikacijskog sustava u primarnom odgoju i obrazovanju,

- biti sposobni prilagoditi komunikacijski sustav primjeren perceptivnim mogućnostima i potrebama učenika, te odrediti u kojem opsegu, veličini, i u kojem obliku je informacija dostupna percepciji djece na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

- biti sposobni stimulirati emotivne i intelektualne procese učenike u razumijevanju osnova medija vizualnih komunikacija i poticati ih na oblikovanje poruka vizualnih komunikacija u primarnom odgoju obrazovanju.


Teme predavanja

1. Perceptivna i leksička dimenzija medija vizualnih komunikacija

2. Sintaktička dimenzija medija vizualnih komunikacija

526



3

3. Semantička i strukturalistička dimenzija vizualnih komunikacija, prijem poruke

4. Pragmatička vrijednost, upamćivanje poruke i postupanje

5. Oblikovanje vizualnih znakova, simbola i drugih nositelja poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja

6. Oblikovanje sadržaja i prenositelja poruke

7. Analize komunikacijskih struktura na tlocrtima arhitekture

8. Znakovi prepoznatljivosti i čitkost poruke, tipografija i piktografija

9. Elementi vizualnog jezika u vizualnim komunikacijama

10. Ustrojstvo vizualnih elemenata: ritam, harmonija stupnjevanje, kontrast, jedinstvo, proporcija, dominanta, ravnoteža

11. Uloga boja u vizualnim komunikacijama

12. Psihološko značenja boja

13. Dizajn plakata

14. Vizualne komunikacije i elektronski mediji

15. Vizualne komunikacije u odgojno obrazovnom sustavu

Vježbe:

Grafički dizajn: slovarica, kaligrafija, omot za knjigu, strip, vizualizacije prostora (smjerovi tramvaja, stambeni prostori), PPT

Tekstilni dizajn: kroj, presvlake za namještaj

Industrijski (produkt) dizajn: industrijski dizajn kao ovisnost oblika i funkcije - upotrebni predmeti i ambalaža, arhitektura


527



4



2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama, samostalno izvođenje projekata izvan nastave, nakon odslušanih predavanja predati praktične radove uvezane u mapu (portfolio)






Pismeni ispit Projekt 1 (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 50 %, praktičan rad 16,66 %, projekt 33,3 %




medija

Božićević, V. (1990). Riječ i slika. Hermeneutički i semantički pristup. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.

Goodman, N. (2002). Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola. Zagreb: KruZak.

Mesaroš, F. (1985). Tipografski priručnik. Zagreb: Grafički obrazovni centar. 5

528



5


Arnheim, R. (2003). Vizualno mišljenje. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu.

Huzjak, M. (2011). Vizualizacijske strategije kao interdisciplinarni mostovi. U: Umjetničko djelo u likovnom odgoju i obrazovanju, Zbornik umjetničko znanstvenih skupova 2009.- 2011. Zagreb: €CNSI, str. 14 - 26.




529



1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Vladimira Velički, doc.dr.sc. Tamara Turza - Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.3. Suradnici

doc. dr.sc.Vesna Budinski, dr.sc.Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Vesna Bobinski, Gordana Ivančić, Božica Vuić, Katarina Franjčec, Bogdanka Conjar, Ines Virč, Vedrana Močnik


P V S

15 45 0




1

2. OPIS PREDMETA

530



2


1. Objasniti ulogu nastave književnosti u odgoju i obrazovanju te osnovne pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta (razina nižih razreda osnovne škole).

2. Prikazati i usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice pojedinih sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima.

3. Raščlaniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.

4. Osposobiti studenta za vrjednovanje književnih ostvaraja učenika i znanja iz književnosti.

5. Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave književnosti (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice te ostalih oblika rada).


Položeni ispiti 3. godine studija (jezik i književnost)



- poznavanje književno-umjetničkog korpusa





- metodički pristup nastavi književnosti u nižim razredima osnovne škole.

531



3


1. Razumjeti i primijeniti pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta u nastavi književnosti.

2. Usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima u teoriji i praksi.

3. Pravilno primijeniti moguće metodičke strukture nastavnih jedinica iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom u svim suvremenim metodičkim sustavima.

4. Vrjednovati književne ostvaraje učenika i znanje iz književnosti.

5. Predložiti nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz književnosti u različitim metodičkim sustavima (praktično metodičko znanje).

532



4


Teme predavanja:(neke teme iznose se više sati)

I. Metodika književnosti

1. Uloga književnosti u odgoju i obrazovanju

2. Osnovni pojmovi znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika (za potrebe nižih razreda osnovne škole)

3. Teorije tumačenja književnog teksta

4. Umjetnička i trivijalna (zabavna) književnost

5. Svrha i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole

6. Nastavni plan i program književnosti - razrada

7. Literarna komunikacija i literarne sposobnosti učenika u nižim razredima

8. Izvori za nastavu književnosti (književna djela, udžbenici, priručnici, časopisi)

9. Metode i oblici nastave književnosti, nacrti nastavnih sati u različitim metodičkim sustavima

10. Metodički uzorci sati upoznavanja lirske pjesme u različitim suvremenim metodičkim sustavima

11. Metodički uzorci sati upoznavanja proznog teksta u različitim suvremenim metodičkim sustavima

12. Metodički uzorci sati upoznavanja igrokaza u različitim suvremenim metodičkim sustavima

13. Mogućnosti oblikovanja sata lektire i načina bilježenja o pročitanome u skladu sa suvremenim teorijama čitanja

15. Vrjednovanje znanja iz književnosti i literarnih sposobnosti učenika

16. Sat medijske kulture - nacrt nastavnog sata, strukture nastavnih jedinica

533



5




1.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu/ sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine / samostalno učenje i priprema za ispit / ispit na kraju 9. semestra. Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz Metodike hrvatskoga jezika 2.


Pohađanje nastave 0,5 (0,5*) Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5 (0,5*)

Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1 (1*)


Pismeni ispit 3(2*) Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 10%; Individualni sat10 %; Javni sat 20%; Pismeni ispit 60%

*Pohađanje nastave 12,5%; Individualni sat12,5 %; Javni sat 25%; Pismeni ispit 50%




medija

534



6

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil. (poglavlja o nastavi književnosti)

Grossman, M. (2010). U obranu čitanja.Čitatelj i književnost u 21. stoljeću Zagreb: Alghoritam

Rosandić, D. (2006). Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

Velički, V. (2013). Pričanje priča –stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru. Zagreb: ALfa

Turza-Bogdan, T, (2013). Kajkavsko narječje i književnost u nastavi Hrvatskoga jezika. Čakovec: Matica hrvatska

Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave. Zagreb: Mozaik knjiga

Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava književnosti i medijske kulture)


535



7


Bežen, A., Budinski V., Kolar –Billege, M. (2012), Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil

Bortins, L.A: (2012).Poučavanje na temeljima klasičnog obrazovanja. Zagreb:Profil

Čudina - Obradović, M., Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje, Zagreb: POU Korak po korak

Lagumdžija, N. (2001). Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti. Zagreb: HENACOM.

Pennac, D. (2006). Od korica do korica. Zagreb: Irida

Solar, M. (2001). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.




Radi ujednačavanja nastave i vrjednovanja znanja u učiteljskom programu s modulima i učiteljskom programu s engleskim / njemačkim jezikom, za studente učiteljskog studija s modulima ujednačit će se opterećenje u 9. i 10. semestru, tj. nastava, obveze i ispiti tijekom cijele godine vrjednuju se s 8 ECTS bodova (prosječno 4 boda po semestru).

536



8

537



9

538



10

539



11

540



12

541



13

542



1








1.3. Suradnici

Matea Gusić, asistent

Vanjski suradnici: Ksenija Ćosić, Đurđa Kulušić, Siniša Režek, Kristina Jelena Penzar, Tanja Soucie, Željko Kraljić, Sanja Loparić, Diana Kadić


V (0+0+45)





2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za poučavanje matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Studenti će se osposobiti za pisanje pripreme za sat matematike i za izvođenje sata. Cilj je i poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematik te poticanje zanimanja studenata za predmet.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Za upis kolegija Metodika matematike 3 student treba imati odslušan kolegij Metodika matematike 2 (s dobivenim potpisom

543



2

kompetencije potrebne za predmet nastavnika iz Metodike matematike 2).



Sposobnost planiranja i izvedbe nastavnog sata iz matematike uvažavajući i afirmirajući vrijednosti odgoja i obrazovanja, uključujući učenike s različitim potrebama. Razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih procesa i međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava. Sposobnost samostalne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu. Razumijevanje i sposobnost primjene pedagoških, psiholoških, socioloških i metodičkih teorija u odgojno-obrazovnoj praksi. Razumijevanje i uvažavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te sposobnost kvalitetne komunikacije, suradničkoga i timskog rada. Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja.


Studenti će:

- pripremiti nastavni sat matematike uz korištenje literature

- izvoditi nastavni sat prema napisanoj pripravi

- surađivati s drugim učiteljima, metodičarima i ostalim sudionicima nastavnog procesa

- sudjelovati u kvalitetnoj diskusiji o temama iz metodike matematike

- opažati tuđi nastavni sat i napisati osvrt na njega


1. Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. (6 sati)

2. Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. (3 sata)

3. Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. (3 sata)

3. Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova pojedinih studenata (20 sati izvođenja + 10 sati diskusije = 30 sati)

4. Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3

544



3

sata)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusijska grupa (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Studenti povremeno dobivaju domaću zadaću koja se zadaje i predaje na moodle platformi.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama, priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu, izvođenje individualnog i javnog nastavnog sata iz matematike, izrada osvrta na tuđi nastavni sat, vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 2

Esej Seminarski rad Osvrt na tuđi sat (Ostalo upisati) 1.5




Priprema za sat – 40 %

Izvođenje sata – 40 %

Osvrt - 10%

Aktivnost u diskusijama, suradnja s mentorom – 10 %




medija

545



4







Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56

HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.

Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.



Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.

Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.

Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.

Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

546



5



547



1




1.1. Nositelj predmeta izv. prof. mr. art. Kristina Horvat Blažinović 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Interdisciplinarni pristup medijima 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+15+0+15




2

2. OPIS PREDMETA


• Podučiti buduće nastavnike uporabi klasičnih i naprednih medijskih tehnologija u nižim razredima osnovne škole.



• Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja.


Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Položen kolegij Medijska kultura. Za studente modula Hrvatski jezik na Učiteljskom studiju uvjet su i položeni kolegiji Klasični mediji u nastavi hrvatskoga jezika, Multimediji u nastavi hrvatskoga jezika.



548



2



1. Znati definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja

2. Razumjeti načine utjecaja medija na djecu i odgojno-obrazovni proces

3. Primjenjivati medije u obradi obrazovnih sadržaja s djecom školske dobi


5. Moći povezati različite nove medije, uporabom odgovarajućih alata, u smislenu cjelinu u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa

6.Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu


1. Suvremeni mediji u ranom odgoju i obrazovanju

2. Trebaju li djeca imati pristup novim tehnologijama?


4. Nasilje u medijima i dječje poimanje stvarnosti

5. Digitalna fotografija i dječje stvaralaštvo

6. Alati za obradu i uređivanje digitalnih fotografija

7. Digitalni video i dječje stvaralaštvo

8. Alati za obradu i uređivanje digitalnih video-sadržaja

9. Stvaranje i obrada zvučnih zapisa


11. Internet i dijete

549



3


13. Screencast u obrazovanju

14. Blog

15. Čitači e-knjiga - povratak pločici za pisanje

16. Računalne igre - igra kao način učenja

17. Mobilne platforme - redefiniranje dostupnosti informacije

18. Multimedijski prezentacijski alati - prezentacija vještine ili vještina prezentacije




2.7. Komentari:


• Sukladno pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta

• Pretraživanje materijala u knjižnici ili on-line

• Pregledavanje literature

• Sažimanje pročitanog s opisom glavnih trendova

• Postavljanje novih problema kao i rješavanje zadanih problema

• Davanje konstruktivne kritike na tuđi rad

• Postavljanje pitanja i odgovaranje kroz različite medije

550



4

• Komentiranje i kritika vlastitog rada








Studentska mapa s radovima i zadaćama koje je student morao odraditi tijekom semestra i obrazloženje koncepta.


Praktični rad: 30%

Pisani ispit: 50%




medija





551



5














552

OBRAZAC1Vrjednovanjesveučilišnihstudijskihprogramapreddiplomskih,diplomskihiintegriranihpreddiplomskihidiplomskihstudijatestručnihstudija


1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Vladimira Velički

doc.dr.sc. Tamara Turza Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika IV 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Vesna Budinski, dr.sc.Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Božica Vuić, Katarina Franjčec, Jasmina Dvorski


P V S

15 0 15




1

2. OPIS PREDMETA

553



2


1. Tumačiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

2. Osposobiti studente za metodičku organizaciju nastave jezičnog izražavanja - kreativno pisanje.

3. Osposobiti studente za rad s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju.

4. Definirati sastavnice praćenja i evaluacije jezično-komunikacijske i medijske kompetencije učenika.

5. Upoznati studenta s pojmom i vrstama medija (poruka medija i medij kao sredstvo, novi mediji).

6. Osposobiti studenta za metodičku organizaciju nastave medijske kulture odgovarajućim metodičkim postupcima.

7. Osposobiti studenta za organizaciju procesa učenja o medijskom izrazu i kritički se odnositi prema sadržaju i porukama medija.

8. Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezičnog izražavanja i medijske kulture (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).


Odslušan predmet Metodika hrvatskog jezika 3 i održan javni i individualni sat u sklopu Metodike hrvatskog jezika 3.








- metodički pristup nastavi jezičnog izražavanja i medijske kulture u nižim razredima osnovne škole.

554



3


1. Predočiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

2. Oblikovati strukturu nastavnog sata iz jezičnog izražavanja . kreativno pisanje

3. Vrjednovati jezično-komunikacijske kompetencije učenika.

4. Prepoznati dijete s teškoćama u čitanju i pisanju te organizirati odgovarajuće metodičke postupke za rad s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju.

4. Odrediti pojam i vrste medija.

5. Razlikovati jezik i poruku medija te medij kao sredstvo.

6. Organizirati i provoditi nastavu medijske kulture prikladnim metodičkim postupcima.

7. Organizirati proces učenja i raspravljati o medijskim sadržajima i komunikaciji.

8. Oblikovati nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz medijske kulture (praktično metodičko znanje).

555



4


Teme predavanja:

(neke teme iznose se više sati)

I. Metodika jezičnog izražavanja - 1. Strategije, metode i postupci u nastavi jezičnog izražavanja

2. Teme za nastavu jezičnog izražavanja

3. Sat nastave jezičnog izražavanja - strukture nastavnih jedinica

4. Kreativno pisanje

5. Djeca s teškoćama u čitanju i pisanju - prepoznavanje

6. Metodika rada s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju

7. Vrjednovanje učeničkih postignuća u izražavanju

8. Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezičnog izražavanja

II. Metodika medijske kulture

1. Pojam i vrste medija, medij kao poruka i nastavno sredstvo

2.Novi mediji u nastavi jezika i književnosti (računalo, internet, društvene mreže, tablet i mobitel u nastavi jezika i književnosti)

3. Pojam filma, filmski jezik i vrste filmova u nižim razredima

4. Drama, kazalište, igrokaz u nastavi

5. Tiskani mediji (dječje knjige i časopisi)

6. Televizija i radio (medijske osobitosti u poučavanju hrvatskog jezika i književnosti)

7. Mediji u slobodnim aktivnostima

8. Vrjednovanje učeničkih postignuća u medijskoj kulturi

556



5




1.7. Komentari:

1.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / referat ili prezentacija zadane teme u seminaru, čitanje propisane literature / i vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit. Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz Metodike hrvatskoga jezika 3.




Esej Seminarski rad 0,5 (0,5*) (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 1 (2*) (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 16,6%; Seminarski rad 16,6%; Pismeni ispit 33,3%; Usmeni ispit 33,3%

Pohađanje nastave 12,5%; Seminarski rad 12,5%; Pismeni ispit 25%; Usmeni ispit 50%




medija

Težak, S. (1989). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2, (odabrana poglavlja)

557



6

Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing.

Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori Zagreb: Školske novine.(odabrana poglavlja, str. 89 - 108.

Težak, S. (2002). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga.

.

Aleksandra Soboleva, Svjetlana Krasnova (2006). Teškoće u čitanju? Više ne! Zagreb: Planet Zoe


Velički, V. (2014) Pričanje priča - stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru. Zagreb: Alfa

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa R5.


Matković, D. (1995). Televizija - igračka našeg stoljeća. Zagreb: AGM.

Meta Grosman, U obranu čitanja.Čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Alogritam

Rederking, V., Krommer, A., Maiwald, K. (2012) Mediendidaktik Deutsch. Berlin: Erich Schwidt Verlag

Pennac, D. (2009). Iz magareće klupe. Zagreb: Sys Print

558



7





559



8

Tipkaj za unos teksta

560



9

561



10

562



11

563



12

564



13

565



1








1.3. Suradnici




V (0+0+45)





2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Studenti će naučiti pisati pripremu za sat matematike prema pravilima struke, kao i osvrta na tuđi nastavni sat. Cilj je i poticanje kritičkog mišljenja i zanimanja studenata za predmet.


566



2






Studenti će:











567



3

5. Metodički pristup uvođenju osnovnih pojmova iz statistike - prikaz i obrada podataka u razrednoj nastavi matematike. (3 sata)

6. Metodički pristup uvođenju osnovnih pojmova iz vjerojatnosti - slučajan događaj. (3 sata)

7. Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)





2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama, priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu, izvođenje nastavnog sata, izrada osvrta na tuđi nastavni sat, vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 0.5







Osvrt - 10%


568



4




medija





Literatura za seminare (časopisi Matematika i škola, Poučak, Matka)










569



5


570



1




1.1. Nositelj predmeta izv. prof. mr. art. Kristina Horvat Blažinović 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Interdisciplinarni pristup medijima 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+15+0+15




2

2. OPIS PREDMETA


• Podučiti buduće nastavnike uporabi klasičnih i naprednih medijskih tehnologija u nižim razredima osnovne škole.



• Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja.


Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Položen kolegij Medijska kultura. Za studente modula Hrvatski jezik na Učiteljskom studiju uvjet su i položeni kolegiji Klasični mediji u nastavi hrvatskoga jezika, Multimediji u nastavi hrvatskoga jezika.



571



2



1. Znati definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja

2. Razumjeti načine utjecaja medija na djecu i odgojno-obrazovni proces

3. Primjenjivati medije u obradi obrazovnih sadržaja s djecom školske dobi


5. Moći povezati različite nove medije, uporabom odgovarajućih alata, u smislenu cjelinu u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa

6.Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu


1. Suvremeni mediji u ranom odgoju i obrazovanju

2. Trebaju li djeca imati pristup novim tehnologijama?


4. Nasilje u medijima i dječje poimanje stvarnosti

5. Digitalna fotografija i dječje stvaralaštvo

6. Alati za obradu i uređivanje digitalnih fotografija

7. Digitalni video i dječje stvaralaštvo

8. Alati za obradu i uređivanje digitalnih video-sadržaja

9. Stvaranje i obrada zvučnih zapisa


11. Internet i dijete

572



3


13. Screencast u obrazovanju

14. Blog

15. Čitači e-knjiga - povratak pločici za pisanje

16. Računalne igre - igra kao način učenja

17. Mobilne platforme - redefiniranje dostupnosti informacije

18. Multimedijski prezentacijski alati - prezentacija vještine ili vještina prezentacije




2.7. Komentari:


• Sukladno pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta

• Pretraživanje materijala u knjižnici ili on-line

• Pregledavanje literature

• Sažimanje pročitanog s opisom glavnih trendova

• Postavljanje novih problema kao i rješavanje zadanih problema

• Davanje konstruktivne kritike na tuđi rad

• Postavljanje pitanja i odgovaranje kroz različite medije

573



4

• Komentiranje i kritika vlastitog rada








Studentska mapa s radovima i zadaćama koje je student morao odraditi tijekom semestra i obrazloženje koncepta.


Praktični rad: 30%

Pisani ispit: 50%




medija





574



5














575



1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Vladimira Velički, doc.dr.sc. Tamara Turza - Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.3. Suradnici

doc. dr.sc.Vesna Budinski, dr.sc.Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Vesna Bobinski, Gordana Ivančić, Božica Vuić, Katarina Franjčec, Bogdanka Conjar, Ines Virč, Vedrana Močnik


P V S

15 45 0




1

2. OPIS PREDMETA

576



2


1. Objasniti ulogu nastave književnosti u odgoju i obrazovanju te osnovne pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta (razina nižih razreda osnovne škole).

2. Prikazati i usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice pojedinih sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima.

3. Raščlaniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.

4. Osposobiti studenta za vrjednovanje književnih ostvaraja učenika i znanja iz književnosti.

5. Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave književnosti (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice te ostalih oblika rada).


Položeni ispiti 3. godine studija (jezik i književnost)








- metodički pristup nastavi književnosti u nižim razredima osnovne škole.

577



3


1. Razumjeti i primijeniti pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta u nastavi književnosti.

2. Usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima u teoriji i praksi.

3. Pravilno primijeniti moguće metodičke strukture nastavnih jedinica iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom u svim suvremenim metodičkim sustavima.

4. Vrjednovati književne ostvaraje učenika i znanje iz književnosti.

5. Predložiti nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz književnosti u različitim metodičkim sustavima (praktično metodičko znanje).

578



4


Teme predavanja:(neke teme iznose se više sati)

I. Metodika književnosti

1. Uloga književnosti u odgoju i obrazovanju

2. Osnovni pojmovi znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika (za potrebe nižih razreda osnovne škole)

3. Teorije tumačenja književnog teksta

4. Umjetnička i trivijalna (zabavna) književnost

5. Svrha i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole

6. Nastavni plan i program književnosti - razrada

7. Literarna komunikacija i literarne sposobnosti učenika u nižim razredima

8. Izvori za nastavu književnosti (književna djela, udžbenici, priručnici, časopisi)

9. Metode i oblici nastave književnosti, nacrti nastavnih sati u različitim metodičkim sustavima

10. Metodički uzorci sati upoznavanja lirske pjesme u različitim suvremenim metodičkim sustavima

11. Metodički uzorci sati upoznavanja proznog teksta u različitim suvremenim metodičkim sustavima

12. Metodički uzorci sati upoznavanja igrokaza u različitim suvremenim metodičkim sustavima

13. Mogućnosti oblikovanja sata lektire i načina bilježenja o pročitanome u skladu sa suvremenim teorijama čitanja

15. Vrjednovanje znanja iz književnosti i literarnih sposobnosti učenika

16. Sat medijske kulture - nacrt nastavnog sata, strukture nastavnih jedinica

579



5




1.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu/ sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine / samostalno učenje i priprema za ispit / ispit na kraju 9. semestra. Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz Metodike hrvatskoga jezika 2.



Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5 (0,5*)

Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1 (1*)


Pismeni ispit 3(2*) Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 10%; Individualni sat10 %; Javni sat 20%; Pismeni ispit 60%

*Pohađanje nastave 12,5%; Individualni sat12,5 %; Javni sat 25%; Pismeni ispit 50%




medija

580



6

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil. (poglavlja o nastavi književnosti)

Grossman, M. (2010). U obranu čitanja.Čitatelj i književnost u 21. stoljeću Zagreb: Alghoritam

Rosandić, D. (2006). Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

Velički, V. (2013). Pričanje priča –stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru. Zagreb: ALfa

Turza-Bogdan, T, (2013). Kajkavsko narječje i književnost u nastavi Hrvatskoga jezika. Čakovec: Matica hrvatska

Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave. Zagreb: Mozaik knjiga



581



7


Bežen, A., Budinski V., Kolar –Billege, M. (2012), Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil

Bortins, L.A: (2012).Poučavanje na temeljima klasičnog obrazovanja. Zagreb:Profil

Čudina - Obradović, M., Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje, Zagreb: POU Korak po korak

Lagumdžija, N. (2001). Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti. Zagreb: HENACOM.

Pennac, D. (2006). Od korica do korica. Zagreb: Irida

Solar, M. (2001). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.





582



8

583



9

584



10

585



11

586



12

587



13

588



1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Vladimira Velički

doc.dr.sc. Tamara Turza Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika IV 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Vesna Budinski, dr.sc.Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Božica Vuić, Katarina Franjčec, Jasmina Dvorski


P V S

15 0 15




1

2. OPIS PREDMETA

589



2


1. Tumačiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

2. Osposobiti studente za metodičku organizaciju nastave jezičnog izražavanja - kreativno pisanje.

3. Osposobiti studente za rad s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju.

4. Definirati sastavnice praćenja i evaluacije jezično-komunikacijske i medijske kompetencije učenika.

5. Upoznati studenta s pojmom i vrstama medija (poruka medija i medij kao sredstvo, novi mediji).

6. Osposobiti studenta za metodičku organizaciju nastave medijske kulture odgovarajućim metodičkim postupcima.

7. Osposobiti studenta za organizaciju procesa učenja o medijskom izrazu i kritički se odnositi prema sadržaju i porukama medija.

8. Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezičnog izražavanja i medijske kulture (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).


Odslušan predmet Metodika hrvatskog jezika 3 i održan javni i individualni sat u sklopu Metodike hrvatskog jezika 3.








- metodički pristup nastavi jezičnog izražavanja i medijske kulture u nižim razredima osnovne škole.

590



3


1. Predočiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

2. Oblikovati strukturu nastavnog sata iz jezičnog izražavanja . kreativno pisanje

3. Vrjednovati jezično-komunikacijske kompetencije učenika.

4. Prepoznati dijete s teškoćama u čitanju i pisanju te organizirati odgovarajuće metodičke postupke za rad s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju.

4. Odrediti pojam i vrste medija.

5. Razlikovati jezik i poruku medija te medij kao sredstvo.

6. Organizirati i provoditi nastavu medijske kulture prikladnim metodičkim postupcima.

7. Organizirati proces učenja i raspravljati o medijskim sadržajima i komunikaciji.

8. Oblikovati nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz medijske kulture (praktično metodičko znanje).

591



4


Teme predavanja:

(neke teme iznose se više sati)

I. Metodika jezičnog izražavanja - 1. Strategije, metode i postupci u nastavi jezičnog izražavanja

2. Teme za nastavu jezičnog izražavanja

3. Sat nastave jezičnog izražavanja - strukture nastavnih jedinica

4. Kreativno pisanje

5. Djeca s teškoćama u čitanju i pisanju - prepoznavanje

6. Metodika rada s djecom s teškoćama u čitanju i pisanju

7. Vrjednovanje učeničkih postignuća u izražavanju

8. Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezičnog izražavanja

II. Metodika medijske kulture

1. Pojam i vrste medija, medij kao poruka i nastavno sredstvo

2.Novi mediji u nastavi jezika i književnosti (računalo, internet, društvene mreže, tablet i mobitel u nastavi jezika i književnosti)

3. Pojam filma, filmski jezik i vrste filmova u nižim razredima

4. Drama, kazalište, igrokaz u nastavi

5. Tiskani mediji (dječje knjige i časopisi)

6. Televizija i radio (medijske osobitosti u poučavanju hrvatskog jezika i književnosti)

7. Mediji u slobodnim aktivnostima

8. Vrjednovanje učeničkih postignuća u medijskoj kulturi

592



5




1.7. Komentari:

1.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / referat ili prezentacija zadane teme u seminaru, čitanje propisane literature / i vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit. Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz Metodike hrvatskoga jezika 3.




Esej Seminarski rad 0,5 (0,5*) (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 1 (2*) (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 16,6%; Seminarski rad 16,6%; Pismeni ispit 33,3%; Usmeni ispit 33,3%

Pohađanje nastave 12,5%; Seminarski rad 12,5%; Pismeni ispit 25%; Usmeni ispit 50%




medija

Težak, S. (1989). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2, (odabrana poglavlja)

593



6

Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing.

Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori Zagreb: Školske novine.(odabrana poglavlja, str. 89 - 108.

Težak, S. (2002). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga.

.

Aleksandra Soboleva, Svjetlana Krasnova (2006). Teškoće u čitanju? Više ne! Zagreb: Planet Zoe


Velički, V. (2014) Pričanje priča - stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru. Zagreb: Alfa

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa R5.


Matković, D. (1995). Televizija - igračka našeg stoljeća. Zagreb: AGM.

Meta Grosman, U obranu čitanja.Čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Alogritam

Rederking, V., Krommer, A., Maiwald, K. (2012) Mediendidaktik Deutsch. Berlin: Erich Schwidt Verlag

Pennac, D. (2009). Iz magareće klupe. Zagreb: Sys Print

594



7





595



8

Tipkaj za unos teksta

596



9

597



10

598



11

599



12

600



13

601



1








1.3. Suradnici




V (0+0+45)





2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za poučavanje matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Studenti će se osposobiti za pisanje pripreme za sat matematike i za izvođenje sata. Cilj je i poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematik te poticanje zanimanja studenata za predmet.


602



2






Studenti će:











4. Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3

603



3

sata)





2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama, priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu, izvođenje individualnog i javnog nastavnog sata iz matematike, izrada osvrta na tuđi nastavni sat, vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 2

Esej Seminarski rad Osvrt na tuđi sat (Ostalo upisati) 1.5






Osvrt - 10%





medija

604



4













Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.

Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.

Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

605



5



606



1








1.3. Suradnici




V (0+0+45)





2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Studenti će naučiti pisati pripremu za sat matematike prema pravilima struke, kao i osvrta na tuđi nastavni sat. Cilj je i poticanje kritičkog mišljenja i zanimanja studenata za predmet.


607



2






Studenti će:











608



3

5. Metodički pristup uvođenju osnovnih pojmova iz statistike - prikaz i obrada podataka u razrednoj nastavi matematike. (3 sata)

6. Metodički pristup uvođenju osnovnih pojmova iz vjerojatnosti - slučajan događaj. (3 sata)

7. Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)





2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama, priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu, izvođenje nastavnog sata, izrada osvrta na tuđi nastavni sat, vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 0.5







Osvrt - 10%


609



4




medija





Literatura za seminare (časopisi Matematika i škola, Poučak, Matka)










610



5


611



1





1.2. Naziv predmeta Školski sustavi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


11+0+15


Integrirani učiteljski studij (Smjer: Odgojne znanosti) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25


1. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Poznavanje strukture školskih sustava u europskim zemljama

Poznavanje sustava obrazovanja učitelja u europskim zemljama

Razumjevanje glavnih trendova u europskoj obrazovnoj politici



Potrebne su i vještine samostalnog rada i istraživanja, te oblikovanja stručnog teksta.


Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini program

- razumijevanje i kritičko promišljanje međuovisnosti pojedinih dijelova odgojno-obrazovnog sustava;

612



2

- sposobnost vrednovanja odgojno-obrazovnih procesa i institucija;

- razumijevanje potrebe razvoja odgojno-obrazovnih programa koji pripremaju učenike za djelovanje u građanskom, demokratskom i multikulturanom društvu

- sposobnost uočavanja povezanosti između pojedinih aspekata pedagoških teorija, obrazovne politike i prakse

- razumijevanje i kritičko promišljanje razvoja učiteljske profesije


Studenti će moći:

- definirati temeljne trendove u razvoju prosvjetne politike u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama

- analizirati, usporediti i kritički analizirati strukturu obveznog obrazovanja u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama

- odrediti temeljne trendove u sustavima obrazovanja učitelja u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama

- opisati i primijeniti metode komparativne analize sustava

- evaluirati reformske mjere u hrvatskom obrazovnom sustavu


1. Struktura obrazovnog sustava prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja - primarno obrazovanje, niže i više srednje obrazovanje, obvezno, predtercijarno, tercijarno obrazovanje.

2. Obrazovni sustavi u zemljama Europske unije (napr. skandinavske zemlje, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Francuska, Slovenija, Mađarska).

3. Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj.

4. Komparacija obrazovnog sustava RH s obrazovnim sustavima drugih europskih zemalja.

5. Sustav obrazovanja učitelja - cjeloživotno obrazovanje učitelja. Inicjalno (početno) obrazovanje, uvođenje u profesiju, trajno profesionalno usavršavanje.

6. Modeli početnog obrazovanja učitelja.

613



3

7. Sustavi obrazovanja učitelja u Europi - reforme i trendovi razvoja.

8. Sustav obrazovanja učitelja u Republici Hrvatskoj.

9. Komparacija sustava obrazovanja učitelja u RH s drugim europskim zemljama

10. Uspješnost obrazovnih sustava – međunarodna istraživanja (napr. PISA – 2000. , 2003., 2006., 2009.)




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad







Ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi i pismeni rad)

Usmeni ispit


Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem ostalih

614



4

u knjižnici medija

Vizek Vidović Vlasta (ur.) (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. 5

Thomas, E. (2002). Teacher Education – Dilemmas and Prospects. London: Kogan Page. 1

Key data on education in Europe, 2012. http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/key_data_series/134en.pdf

Supporting the Teaching Professions for Better Learning Outcomes, European Commission, 2012.


The teaching profession in Europe: Profile, trends and concerns. Report 1: Initial training and transition to working life of teachers in general lower secondary education. (2002). http://www.eurydice.org

Domović, V. i Godler, Z. (2003). Suvremeno obrazovanje učitelja u Europi i/ili moguća budućnost obrazovanja učitelja u Republici Hrvatskoj. Metodika, 6 (4), 49 – 60.

Domović, V. i Matijević, M. (urednici) (2002). Changes in Education of Teachers in Europe. Metodika (special issue). University of Zagreb, Teacher Education Academy: Zagreb. (odabrana poglavlja)

Buchberger, F.; Campos, B. P., Kallos, D. and Stephenson, J. (eds). (2000). Green Paper on Teacher Education in Europe.

http://www.ibe.unesco.org/Regional/SEE/SEEpdf/Buchberger.pdf.

radovi iz časopisa:

1. Odgojne znanosti

615



5

2. Napredak

3. Metodika

4. Društvena istraživanja




Zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije


616



1





1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+30+0+ e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.





617



2

Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta;

Sposobnost planiranja i vođenja odgojno-obrazovnih programa za učenike s posebnim potrebama, uključujući darovite učenike, učenike s teškoćama u razvoju i učenike s problemima u ponašanju;

Sposobnost vrednovanja odgojno-obrazovnih procesa i institucija;

Sposobnost razvijanja dječjega likovnog izražavanja i stvaralaštva te poticanje i razvoj interesa za likovnu umjetnost, čuvanje kulturne baštine i estetsko oblikovanje okoline.


Studenti će:

biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama;

steći znanje o biheviorističkim, psihološkim, razvojnim i umjetničkim svojstvima istraživanja;

steći znanja o metodama prikupljanja i analize podataka u Likovnoj kulturi;

razvijat će sposobnost prepoznavanja osobina dječjeg crteža prema razvojnim fazama različitih teorija;

steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj;

razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti;

steći znanja o mogućnostima upotrebe grafičke analize u svrhu kvalitativnog kompariranja različitih sustava.


Uvod

Načini gledanja i istraživanja dječjih radova: psihološki, bihevioristički, razvojni i umjetnički pristup

Metode prikupljanja i analize podataka, vrste istraživanja

Nacrt istraživanja i prezentacija

618



3

Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 1

Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 2

Darovitost u psihologiji i praksi

Okružje: bihevioristička istraživanja stvaranja

Psihodinamski pristup dječjem crtežu u terapiji

Art-terapija i psihoterapija, vođene fantazije

Bajke i mitovi kao arhetipski motivi u crtežu

Umjetnički (pojmovni) pristup dječjem crtežu

Grafičke analize u usporednim sustavima

Testiranje kreativnosti

Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

619



4

Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)

Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda










Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Seminarski rad: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.

Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.

De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.

Huzjak, M. (2013). Metoda analitičkog promatranja u razvoju dječjeg crteža. U: Croatian Journal of Education, Vol:15; Sp.Ed. No. 1/2013, str. 81-98.

620



5



Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.

Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.

Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.

Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade.


621



1





1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+30+0+ e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3 i odslušan kolegij IStraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 1 s vježbama. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.





622



2

Poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta;

Sposobnost planiranja i vođenja odgojno-obrazovnih programa za učenike s posebnim potrebama, uključujući darovite učenike, učenike s teškoćama u razvoju i učenike s problemima u ponašanju;

Sposobnost vrednovanja odgojno-obrazovnih procesa i institucija;

Sposobnost razvijanja dječjega likovnog izražavanja i stvaralaštva te poticanje i razvoj interesa za likovnu umjetnost, čuvanje kulturne baštine i estetsko oblikovanje okoline.


Studenti će:

biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama;

steći vještinu upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u izvedbi prezentacija istraživanja;

steći znanja o vizualnim osobinama digitalne prezentacije koje treba uključiti ili koje treba izbjegavati prilikom izrade;

razvijat sposobnost traženja, obrađivanja i analize informacija iz različitih izvora;

razvijat sposobnost motiviranja djece za što kvalitetniji likovni rad;

steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj;

razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti;

razvijat vještinu divergentnog i kreativnog mišljenja.


Uvod

Vizualne upute za izradu Power Point prezentacije

Studentske prezentacije istraživanja

623



3








Primjeri pristupa istraživanju djece




Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

624



4

Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku; Power Point prezentacija ostalim studentima unutar 15 min (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)

Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda










Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Seminarski rad i PPT prezentacija: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.

Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.

De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.

625



5

Huzjak, M. (2013). Metoda analitičkog promatranja u razvoju dječjeg crteža. U: Croatian Journal of Education, Vol:15; Sp.Ed. No. 1/2013, str. 81-98.



Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.

Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.

Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.

Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.




626



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6


30+15+30




3.razina, 20% on-line

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.

upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s metodama i oblicima rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave.

potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog

627



2

određenog kolegija nije uvjet.


Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni da ICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.


Studenti trebaju:

usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način

usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala

naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.

naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.

usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.


Upoznavanje studenata s katalogom znanja te preporučenim nastavnim planom i programom za nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole

Posebnosti nastave informatike u nižim razredima osnovne škole

Ciljevi i zadaće nastave informatike koji se mogu i trebaju ostvariti u nižim razredima - Nastavne metode i oblici rada u početnom učenju informatike

Nastavna sredstva i pomagala u početnom učenju informatike

Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave informatike

Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje

Vrednovanje učenikovih postignuća

Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli

628



3

uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja znanja o različitim metodamama i sadržajima ICT

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja vještina metodičkih kompetencija za organiziranje takvih scenarija s učenicima primarnog obrazovanja

Kritički osvrt na različite udžbenike, priručnike i software za učenje informatike za najmlađe

Kritički osvrt na software i računalne igre koji se nalazi na slobodnom tržištu za učenje i zabavu djece u dobi od 6-10 godina




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.

Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat koji se ocjenjuje.

Obveza je studenata izraditi metodičke zadatke, te izradu elektroničkih nastavnih materijala koje će korisitit u izvođenju nastavnog sata.



Eksperimentalni rad Referat 0,9 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 1,2

Esej Seminarski rad 0,9 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,9


629



4



Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1 - 5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).




medija

Sveučilišna skripta u digitalnom obliku

Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.

intranet (moodle web)

Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.

dostupno u informatičkom kabinetu, više primjeraka

Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ

desetak različitih setova


Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.

Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.

630



5


Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.

Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.

Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,

Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.


Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/2 ECTS bod, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1 ECTS bod, predati sve nastavne materijale putem 2co2 sustava - 1 ECTS bod, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1 ECTS bod, najmanje 3 zadaće - 1/2 ECTS bod. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1 ECTS bod, napisati završni pisani rad na temu 1 ECTS bod.


u tijeku semestra

1 ECTS bod student stječe redovitim sudjelovanjem u nastavi s dozvoljenim izostankom ne više od 20% nastave; 1 bod student stječe ako na prvoj provjeri znanja i vještina dobije više od 50% bodova.

b) na kraju semestra

1 ECTS bod student stječe ako u seminarskom radu primjeni barem 50% naučenog.

c) nakon odslušanog predmeta

U slučaju da student nije zadovoljio na provjeri tijekom semestra ili je opravdano izostao, može pristupiti pismenom ispitu iz kolegija (ekvivalent provjere tijekom semestra) uz uvjet da dobije više od 50% bodova što mu donosi 1 ECTS bod;

za studente koji su ovaj uvjet ispunili tijekom semestra i predali seminarski rad koji je prihvaćen od strane nastavnika, slijedi provjera poznavanja obvezne literature s najmanje 50% za što student dobija 1 ECTS bod.

Ispunjavanje svih ovih kriterija i elemenata garantira studentu ocjenu dovoljan ako je ispunio obveze s 51% - 60%, ocjenu dobar ako je ispunio obveze sa 61%-70%, ocjenu vrlo dobar ako je ispunio obveze sa 71%-80% i ocjenu odličan (izvrstan) ako je

631



6

ispunio obveze s 91% - 100%.

632



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


30+15+0




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.

upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s metodama i oblicima korištenja ICT u korelaciji s drugim nastavnim predmetima

upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

znati ispravno prilagoditi samostalni rad učenika njegovim sposobnostima i potrebama

osposobljavanje za ispravno kritičko prosuđivanje valjanosti i primjerenosti digitalnog materijala djeci

omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave kako bi stekao samostalnost i samopouzdanje

633



2

potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog određenog kolegija nije uvjet.Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.


Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni da ICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.


Studenti trebaju:

upoznati ciljeve i zadaće nastave informatike u primarnom obrazovanju.

usvojiti metode i oblike rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.

usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način,

usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala

naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.

naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.

usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.

upoznati se sa znanjima i vještinama kojima bi trebali moći ovladati učenici primarnog obrazovanja

upoznavanje se sa mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

biti osposobljeni za izradu algoritamskih uputa za usvajanje pojedinih vještina i stjecanje određenih navika u cilju informatičkog opismenjavanja učenika.

biti osposobljeni za praćenje napredovanja i ocjenjivanje učenika tijekom usvajanja informatičkih znanja i vještina.

634



3

biti aktivni sudionik nastave, potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Korelacija informatike s ostalim nastavnim predmetima

Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje korelacijske nastave korištenjem ICT tehnologije u nastavi drugih predmeta

Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje)

Naučiti samostalno izrađivati i koristiti aplikativne programske sadržaje

Vrednovanje učenikovih postignuća

Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.

Izbor i izrada teme iz nastavnog programa Informatike za osnovnu školu - niži razredi, početno učenje informatike.

Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat koji se ocjenjuje.

Obveza je studenata izraditi sve metodičke zadatke koje dobivaju učeći programirati i izrađivati samostalni aplikativni software te koritenje istog u korelacijskoj nastavi.

U suradnji s mentorom odabir teme, njena obrada te prezentacija rezultata pred grupom studenata uz dokumentirano izvješće u obliku seminarskog rada.

635



4

Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.

Ukoliko student zbog odsutnosti nije pozitivno ocjenjen ili mu nešto od obveza nedostaje, dužan je nadoknaditi propušteno tijekom ljetnog semestra, a u protivnom mora ponovno upisati kolegij slijedeće akademske godine.



Eksperimentalni rad Referat 0,45 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 0,6

Esej Seminarski rad 0,45 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,45




Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1-5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).




medija

Sveučilišna skripta u digitalnom obliku

Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.

intranet (moodle web)

Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.


Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike desetak različitih dostupno u informatičkom

636



5

od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ setova kabinetu, više primjeraka

Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.

Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.


Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.

Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.

Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,

Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.


Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/4 ECTS boda, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1/2 ECTS boda, predati CD sa PowerPoint prezentacijom seminarskog rada - 1/2 ECTS boda, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1/2 ECTS boda, najmanje 3 zadaće - 1/4 ECTS boda. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1/2 ECTS boda, položiti ispit koji se sastoji iz pismenog dijela 1/2 ECTS boda.


637



1






Izv. prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić

Doc. dr. sc. Lidija Cvikić


1.2. Naziv predmeta Govorništvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30+0+15+e-učenje




2. razina

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s poviješću govorništva i poznatim govornicima

Upoznati ih s jezikom kao najvažnijim komunikacijskim sustavom i njegovim mogućnostima na svim jezičnim razinama

Upoznati ih s mogućnošću hrvatskoga jezika i njegovim realizacijama (idiolektom, sociolektom, mjesnim govorom, dijalektom, narječjem, hrvatskim standardnim jezikom…)

638



2

Upoznati ih s vrednotama govorenoga jezika, elementima neverbalne komunikacije, retoričkim figurama, modalnim izrazima i poštapalicama te kako ih funkconalno u govoru upotrebljavati

Naučiti ih kako samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstovate kako ih primjereno izvesti vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa

Upoznati se s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom

Osposobiti studente za samostalno uočavanje jezičnih odstupanja u vlastitim i tuđim govorima

Usmjeriti studente na stjecanje potpunije kompetencije u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji njegujući na taj način u njih kulturu verbalnoga komuniciranja


Upisan 9. semestar


Usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja

Usvojiti načela znanstvenog promišljanja i rješavanja problema

Razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada

Razviti sposobnost promicanja djetetova sveobuhvatnog individualnog razvoja, odgoja i obrazovanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja

Naučiti planirati, primijeniti i vrednovati školski odgoj i obrazovanje

Naučiti razvijati posao učitelja i rad u zajednici te djelovati kao stručnjak u različitim poljima odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi

Razumjeti cjelokupnu povezanost između profesionalnog razvoja i osobnog rasta i etičke odgovornosti kao stručnjaka za školski odgoj i obrazovanje

639



3


Definirati osnovne jezikoslovne pojmove i discipline, jezik kao najvažniji sustav znakova za sporazumijevanje, njegove temeljne osobine te ulogu standardnoga jezika u javnoj komunikaciji

Znati opisati povijest govorništva, navesti poznate govornike, smjestiti ih u vrijeme i opisati njihovu važnost za razvoj govorništva

Razumjeti mogućnosti hrvatskoga jezika i njegovih realizacije (idiolekata, sociolekata, mjesnih govora, dijalekata, narječja, hrvatskoga standardnog jezika…)

Razumjeti vrednote govorenoga jezika, elemente neverbalne komunikacije, retoričke figure, modalne izraze i poštapalice te ih funkcionalno u govoru upotrebljavati

Samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstova te ih primjereno izvoditi vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa

Biti upoznat s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom

Samostalno uočavati jezična odstupanja u vlastitim i tuđim govorima

Razviti potpuniju kompetenciju u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji te svjesnost o važnosti kulture verbalnoga komuniciranja


1. Određenje retorike (definicije, retorički govor, retorički rodovi, ciljevi i strategije, jezične funkcije)

2. Povijest retorike

3. Govorništvo u Hrvata

4. Sličnosti i razlike između govorenoga i pisanoga jezika

5. Vrednote govorenoga jezika

640



4

6. Uloga odsječnih i nadodsječnih obilježja

7. Neverbalna komunikacija

8. Jezične djelatnosti

9. Retoričke figure, modalni izrazi i poštapalice

10. Kako pripremiti govor

11. Retorička procjena govora; retorička kritika ili kritička retorika

12. Glasoviti govori

13. Kultura verbalnoga komuniciranja

14. Najčešće pogreške u govoru i kako ih izbjeći

15. Govorene vještine u struci (govor u nastavi)


x predavanja x seminari i radionice x vježbe

on line u cijelosti x mješovito e-učenje x terenska nastava

x samostalni zadaci x multimedija i mreža

laboratorij x mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Studenti pripremaju desetominutni govor na zadanu temu koji se vrednuje te po potrebi dorađuje u skladu s dobivenim uputama nastavnika


2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

641



5



Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija

1

Esej Seminarski rad Terenska nastava 0,25

Kolokviji Usmeni ispit 0,75 Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja

0,25




Pismeni i usmeni ispit – 30 %

Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija – 25 %

Terenska nastava – 10 %

Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja – 10 %




medija

Šego, J. (2005). Kako postati uspješan govornik. Priručnik i vježbenica retorike za učenike i studente. Zagreb: Profil.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga.

642



6

Duden, S., Huth, A. i F. Hatje (2002). Govori za sve prilike (i ukratko o govorništvu); priručnik za učinkovite i moderne govore. Poliglot d.o.o. (prev.). Zagreb: Poslovni zbornik.

Pease, A. (2002). Govor tijela; kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM.

Zadro, B.(2001). Glasoviti govori. Zagreb: Naklada Zadro.


Aristotel (1989). Retorika. M. Višić (prev.). Zagreb: Naprijed.

Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb: ArTresor naklada.

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Antibarbarus.

Guberina, P. (1967). Zvuk i jezik u pokretu. Zagreb: Zavod za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Pavličević-Franić, D. (2008). Jezik i nejezične sastavnice govora. Jezik. 55 (2). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 41-53.

Horga, D. (1997). Fonetske razlike govornog i čitanog diskursa. U: M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić (ur.). Tekst i diskurs. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 189-195.

Gazdić-Alerić, T. (2007). Tečnost govora zastupnika Hrvatskoga sabora. Jezik i identiteti. Zagreb – Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 175-184.

Visković, N. (1997). Argumentacija i pravo. Split: Pravni fakultet Sveučilište u Splitu.

Katnić-Bakaršić, M. (2007). Stilistika; drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Sarajevo: Naučna i

643



7

univerzitetska knjiga.

Sloane, T. O (2001). Encyclopedia of Rhetoric. New York: Oxford University Press.


U skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


644



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman, 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Hrvatska kajkavska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici prof. emer. dr. sc. Stjepan Hranjec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30


Integrirani učiteljski studij - program 903

Usmjerenje hrvatski jezik (Modul kajkavskoga narječja)



2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim tijekom hrvatske kajkavske književnosti

Kajkavsku dječju književnost situirati u kontekst ukupne kajkavske književnosti

Osposobiti studente za analizu i interpretaciju djela dječje kajkavske književnosti

Osposobiti studente za izbor djela te književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika osnovnoškolskog uzrasta


Položeni ispiti iz kolegija Pregled hrvatske književnosti, Uvod u znanost o književnosti i Dječja književnost 1.


Nakon položenog ispita student će poznavati temeljne tekstove dječje kajkavske književnosti kao prepostavke za valjanu interpretaciju i analizu tih tekstova u osnovnoškolskoj nastavi.

645



2


Poznavanje reprezentativnih djela kajkavske dječje književnosti

Razlikovanje književnih vrsta u dijalektnoj književnosti

Sposobnost kritičke prosudbe primjera kajkavske književnosti

Sposobnost odabira djela prema recepcijskim dosezima učenika.


1.Uvodno o dijelaktnoj književnosti

2.Odnos dijalektne dječje i dječje književnosti uopće

3.Dječja kajkavska književnost i usmena književnost - suodnosi

4.Oblici usmene književnosti (pregled)

5.Pisano dječje stvaralaštvo

6.Dijakronijski pregled kajkavske dječje književnosti

7-11.Kajkavsko dječje pjesništvo: Galović, Domjanić, Pavić, Goran Kovačić, Jakševac, Kanižaj, Dolenec, Jembrih

12-14. Kajkavska dječja proza: Matoš, Krleža, Kolar, Horvat, Hitrec, Milčec

15. Kajkavski dječji igrokazi




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Dolaziti redovito na nastavu, aktivno sudjelovati na seminarima, pročitati zadanu literaturu, položiti kolokvij i usmeni ispit

646



3



Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela. (Ostalo upisati)








Kolokviji i usmeni ispit




medija

Hranjec, Stjepan: Hrvatska kajkavska dječja književnost, Zrinski, Čakovec, 1995. Pojedina djela dostupna na portalu eLektire.

Skok, Joža: Kajkavski kontekst hrvatske književnosti, Zrinski, Čakovec, 1985. 12

Skok, Joža: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, Zrinski, Čakovec, 1985. 4

Turza Bogdan, Tamara: Kajkavsko narječje i književnost u nastavnim planovima i programima. I. međimurski filološki dani, Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , 2011. 183-191

8

17

647



4



Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa (Lindgren, Lagerlof, Nemcova)


Kos-Lajtman.A. (2008). Ljekoviti doživljaji djetinjsta Miroslava Dolenca Dravskog - prožimanje usmene i pisane književnosti, Kaj. br. 6. 31-48.

Kos-Latman, Andrijana (2008). Usmena književnost u hrvatskim osnovnoškolskim čitankama viših razreda, Metodika - časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, Zagreb: Učiteljski fakultet, Vol. 9, 2/2008, br. 17. 296.-309.

Antologija hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva, "Kaj", 3-5/1976.

Turza-Bogdan, T. (2008): Kajkavski dramski tekst u funkciji učenja jezika.HRVATSKI, god. VI, br. 2, 185-204.

Zvonar, I. (2007): Kajkavski kontekst hrvatske književnosti u interpretaciji Jože Skoka. Zavod za znanstveni rad HAZU Varaždin. 41-76.




648



1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Lutkarstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Marina Petković Liker, dr.sc. Zdenka Đerđ 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25t


1. razina

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih i praktičnih znanja o lutkarstvu.

Razvoj vještina potrebnih za lutkarski rad (izrada lutaka, animacija, postavljanje lutkarskog igrokaza)

Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu lutke u školi.


Osnove poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.


Razvoj sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.

Razumijevanje doprinosa koji kreativnost ima nastavnom procesu.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Razumijevanje specifičnosti lutkarstva u odnosu na ostale kazališne oblike. Usvajanje osnovnih znantvenih i teorijskih spoznaja

649



2

vezanih uz umjetničko područje lutkarstva.

Ovladavanje osnovnom razinom vještine izrade lutaka.

Ovladavanje osnovnom razinom animacije lutaka.

Razvoj sposobnosti postavljanja lutkarskog igrokaza.

Razvoj sposobnosti razumijevanja lutkarske predstave.

Razumijevanje i sposobnost aktivne primjene metodičkih modela, strategija i tehnika koje se upotrebljavaju kad se lutka uvodi u razred.


Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama i trendovima u razvoju lutkarstva.

Teme:

Počeci lutkarstva.

Lutkarske tehnike.

Tradicionalno lutkarstvo Azije.

Tradicionalno lutkarstvo u Europi.

Lutkarstvo dvadesetog stoljeća.

Na vježbama se studenti aktivno uključuju u izradu i animaciju lutaka, kao i u pripremu kraćeg lutkarskog igrokaza.

Teme:

Ginjol.

Zijevalica.

650



3

Lutka na štapu.

Marioneta.

Predmet kao lutka.

Dijelovi tijela kao lutka.

Od teksta / ideje do predstave.




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Pogledati nekoliko lutkarskih predstava.

Izraditi jednu lutku.

Sudjelovati u radu na završnom kratkom igrokazu.

Napisati seminar na odabranu temu.



Eksperimentalni rad Referat Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,67

Esej Seminarski rad 0,67 Gledanje predstava (Ostalo upisati) 0,33


651



4



Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, izrada lutke, sudjelovanje u radu na igrokazu.

Na ispitu se vrednuje sposobnost analize lutkarskih predstava, razumijevanje teorijskih koncepata o lutkarstvu i povijesnog razvoja lutkarstva.




medija

Bastašić, Z. (1988) Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga. 7

Mrkšić, B. (1975) Drveni osmijesi, Zagreb: Naša djeca. ILI Jurkowsky, H. (2005 ): Povijest europskog lutkarstva, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi

1

Pokrivka, V. (1978) Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Varl, B. (1999-2001) Moje lutke 1-6, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi

ILI: 6

Županić Benić, M. (2009) O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam international 6

Jurkovski, H. (2006) Metamorforze pozorišta lutaka u XX veku, Međunarodni festival pozorišta za decu Subotica

Jurkovski, H. (2007) Teorija lutkarstva, Međunarodni festival pozorišta za decu Subotica


Bogner Šaban, A., Foretić, D., Kroflin, L. i Seferović, A. (1997) Hrvatsko lutkarstvo / Croatian Puppetry, Zagreb: Hrvatski centar UNIMA i Međunarodni centar za usluge u kulturi.

652



5

Coffou, V. (2004) Lutka u školi (priručnik za lutkarstvo u nastavi i slobodnim aktivnostima s lutkarskim igrama, Zagreb: Školska knjiga

Kroflin, L. i Majaron, E. (ur.) (2004) Lutka - divnog li čuda!, Zagreb: Hrvatski Centar UNIMA

Pulić, A. (ur.) (2007) U labirintu suvremenog lutkarstva : zbornik sa simpozija 46. međunarodnog dječjeg festivala, Šibenik, Hrvatska, Šibenik : Šibensko kazalište - Međunarodni dječji festival

Vukonić – Žunić, J. i Delaš, B. (2009) Lutkarski medij u školi : priručnik za učitelje i voditelje lutkarskih družina, Zagreb: Školska knjiga.

Kraljević, A. (2003) Lutka iz kutka, Zagreb: Naša djeca.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz praćenje rada na vježbama i ispunjavanja dodatnih zadataka.


653



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc.Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika kajkavskoga narječja i književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc. dr. sc. Ines Virč 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+30


integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

20

1.5. Status predmeta obvezan za studente modula hrvatski jezik


1

2. OPIS PREDMETA


Iznijeti potrebna znanja iz kajkavskoga narječja i književnosti u skladu s teorijama kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Predočiti prikladne postupke ovladavanja metodičkim znanjem o načinima poučavanja kajkavskog narječja i književnosti

Pokazati ovladanost načinima usvajanja jezičnog standarda pomoću primjera iz kajkavskog narječja - razlikovna gramatika

Osposobiti studenta za poučavanje o kajkavskome narječju i književnosti u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Interpretirati i oblikovati područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave kajkavskoga narječja - književnosti, jezika i jezičnog izražavanja (nacrt

654



2

nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).

Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi kajkavskoga narječja i književnost




- poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole




Ostvariti metodičku razinu općih, posebnih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje

- metodički pristup nastavi kajkavskog narječja i književnosti u nižim razredima osnovne škole


Znati odabrati i analizirati primjerene kajkavske umjetničke tekstove

Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za interpretaciju kajkavskih književnih tekstova.

Identificirati potrebna znanja iz problematike poučavanja narječja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Usporediti teorije o usvajanju jezika s posbnim osvrtom na razlikovnu gramatiku

Primijeniti prikladne motivacijske postupke za jezično izražavanje na kajkavskome narječju u jezičnim djelatnostima govorenja, čitanja i pisanja u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Kreirati nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu.

Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća


Teme predavanja 1. Korpus kajkavske književnosti. 2. Pregled književnih vrsta i rodova

655



3

3. Pregled znanstvenog proučavanja kajkavske književnosti. 4. Zastupljenost kajkavskog narječja i književnosti u nastavnom planu i programu. 5. Recepcija kajkavske književnosti i kajkavskog narječja u suvremenoj školi 6. Načelo zavičajnosti pri odabiru kajkavskih tekstova. 7. Oblikovanje zavičajnog kajkavskog kurikula. 8. Metodički pristup kajkavskom pjesništvu. 9. Metodički pristup kajkavskoj prozi. 10. Metodički pristup kajkavskoj drami (igrokazu). 11. Metodički pristup jezičnom izražavanju na kajkavskom narječju. 12. Vrjednovanje dječjih literarnih ostvaraja 13. Istraživanja dječjih književnih interesa za kajkavsko pjesništvo. 14. Kajkavski stvaralački poticaji.

15. Dječje kajkavsko stvaralaštvo.

16. Literarni i dramski dječji kajkavski pokušaji.

Teme seminara:

1. Analiza primjera iz kajkavske dječje književnosti

2. Oblikovanje metodičkih modela za pristup sadržajima iz kajkavske književnosti i jezičnog izražavanja na kajkavskome narječju

3. Primjeri razlikovne gramatike u nižim razredima osnovne škole




2.7. Komentari: -

2.8. Obveze studenata -redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, čitanje propisane literature, izveden seminarski rad, samostalno učenje i

656



4

priprema za rad tijekom semestra


Pohađanje nastave 0,50 Istraživanje 0,50 Praktični rad -

Eksperimentalni rad - Referat - - (Ostalo upisati) -

Esej - Seminarski rad 1 - (Ostalo upisati) -

Kolokviji 0,50 Usmeni ispit 1 - (Ostalo upisati) -

Pismeni ispit 0,50 Projekt - - (Ostalo upisati) -


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje 20%, kolokvij, seminarski rad 20%, istraživanje 20%, pismeni ispit 20%, usmeni ispit 20%




medija

Turza-Bogdan, T. (2013). Kajkavsko narječje u nastavi Hrvatskoga jezika. Prilozi za osnovnoškolsku nastavu.

Čakovec. Matica hrvatska

Težak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, poglavlje: Dijalekti i dijalektologija str. 395-447. Zagreb. Školska knjiga.

nije dostupno

Hranjec, S. (1995). Hrvatska kajkavska dječja književnost, Čakovec. Zrinski nije dostupno

Pavličević-Franić, D., Kovačević, M. , ur.(2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini 2. Zagreb. Sveučilište, Jastrebarsko.Slap (odabrana poglavlja o dijalektima u nastavi)

nije dostupno

Hranjec, S. ur. (2001-2007). Učitelj, zbornici radova sa stručno-znanstvenog skupa Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, Čakovec. VUŠ – odabrani

nije dostupno

657



5

radovi

Turza-Bogdan, T. (2008). Kajkavski dramski tekst u funkciji učenja jezika, časopis Hrvatski, (1845-8793) VI (2008), 2; str. 180-199. Zagreb. Hrvatsko filološko društvo.

Hrčak

3. nije dostupno


1. Dvjesto godina kajkavske dječje književnosti, (2001), zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Zagreb, 1999. Varaždin. Varteks; Donja Stubica. Kajkaviana.

2. Alerić, M. (2007), Jezični osjećaj i ovladavanje standardnojezičnom kompetencijom, u: Dijete i jezik danas, zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika, interkulturalnost u nastavi stranih jezika, str. 10-26. Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu, Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku.

3. Visinko, Karol (2003): Standardni jezik i zavičajni idiom u školi, Školski vjesnik, br1-2, 79-86, Split.

4. Skok, J. (1999), Rieči sa zviranjka : antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća, Zagreb: Tipex, Bjelovar : Prosvjeta.

5. Skok, J. (1999), Ruožnik rječi : antologija hrvatske kajkavske proze , Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu

6. Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kajkavsko spravišče, Zagreb – odabrani brojevi

7. Hranjec, S. ur. (2000) Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, ur: S. Hranjec, zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa (1995-2000), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec – odabrani radovi




-

658



6

659



1






dr. sc. Martina Kolar Billege 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Suvremene metodičke teorije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


P V S

30 0 30




1

2. OPIS PREDMETA


1. Objasniti genezu i strukturu metodike.

2. Protumačiti povijesni razvoj metodike.

3. Upoznati studenta s metodičkom terminologijom i metodičkim metajezikom.

4. Predstaviti metodologiju metodike kroz četiri cjeline: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.

5. Protumačiti suvremene metodičke teorije.

660



2

6. Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.

7. Ukazati na položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u sustavu znanosti.


Upisan 10. semestar učiteljskog studija - Modul hrvatski jezik


Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje - metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika implementirajući suvremene metodičke teorije.


1. Opisati genezu i strukturu metodike.

2. Iznijeti povijesni razvoj metodike.

3. Razumjeti metodičku terminologiju i pravilno primijeniti metodički metajezik.

4. Poznavati i razlikovati četiri cjeline metodologije metodike: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.

5. Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.

6. Protumačiti položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u sustavu znanosti.


Teme:

1.Geneza i struktura metodike

2.Povijesni razvoj metodike

3.Metodička terminologija i metodički metajezik

4.Znanstvena teorija

5.Metodičke znanstvene teorije

661



3

a)Didaktičko-metodičke teorije

b)Edukološko-metodička teorija

c)Izvorne metodičke teorije

6.Teorija didaktičke spoznaje

7.Teorija didaktičke (školske) znanosti

8.Teorija didaktičkog prijenosa (transfera)

9.Teorija nastavnog predmeta/programa i međupredmetnih veza

10.Teorija kurikula

11.Teorija odgojno-obrazovnog (metodičkog) čina

12.Teorija metodičkog polja

13.Metodički stup

14.Epistemološka obilježja metodike

15.Metodika u sustavu znanosti




2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / referat ili prezentacija zadane teme u

662



4

seminaru / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / samostalno učenje i polaganje ispita








Pohađanje nastave 45%; Seminarski rad 12,5%; Pismeni ispit 12,5%; Usmeni ispit 30%




medija

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.

Bežen, A., Budinski, V., Kolar Billege, M. (2012) Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Metodički praktikum nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole. Zagreb: Profil International i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

663



5

Bežen, A. i Budinski, V. (2013). Contentand Time DeterminationofEducation for InitialReadingandWritingCoursein Croatian Language. Croatian Journal ofEducation,15(1), 25-39.

Bežen, A., Kolar Billege, M. i Budinski, V. (2014). Recepcija teksta na novoštokavskoj ikavici (govoru bunjevačkih Hrvata u Bačkoj) kod učenika štokavaca i kajkavaca u Hrvatskoj. U Čeliković, K. (ur.) Dani Balinta Vujkova. Dani hrvatske knjige i riječi. Subotica: Hrvatska čitaonica, Str. 24. – 40.

Bežen, A., Budinski, V. i Kolar Billege, M. (2014). Mikrostrukturirani model metodičke interpretacije teksta narodne književnosti iz sakupljačkog opusa Balinta Vujkova. U Čeliković, K. (ur.) Dani Balinta Vujkova. Dani hrvatske knjige i riječi. Subotica: Hrvatska čitaonica, Str. 11. – 23.

Kolar Billege, M. (2012). Ocjena temeljena na broju i vrsti dosegnutih obrazovnih postignuća u području jezika u nastavnom predmetu Hrvatski jezik u 4. razredu osnovne škole u Republici Hrvatskoj. U M. Orel (Ur.) Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij [Elektronski vir] = Modern approaches to teaching coming generation (str. 387-405). Polhov Gradec: Eduvision.

Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori. Zagreb: Školske novine.

Pastuović, N. (1999) Edukologija - Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja. Zagreb: Znamen.


Aktualni kurikulski dokumenti u Republici Hrvatskoj




664



6

665



1





1.2. Naziv predmeta Terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15 15 15





2. OPIS PREDMETA


- osposobljavanje studente za terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora

- osposobljavanje budućih učitelja da što više motiviraju učenike za čuvanje zavičajne jezične baštine

- prikupljanje relevantnih dijalektoloških podataka


položeni kolegiji: 1. Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje) 2. Dijalektologija hrvatskog jezika (čakavsko i štokavsko narječje)

666



2



- osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori kajkavskim narječjem


- dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnosti uspoređivanja standardnog jezika i mjesnoga govora kojim konkretno dijete govori

- motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika da čuvaju jezičnu baštinu svojeg zavičaja

- poznavanje temeljnih znanstvenih i teorijskih spoznaja iz odgojno-obrazovnih područja u primarnom obrazovanju (jezično-komunikacijsko, društveno-humanističko, matematičko-prirodoslovno, informacijsko-komunikacijsko, tjelesno i zdravstveno, umjetničko područje), te ovladanost relevantnim sadržajima iz pripadajućih nastavnih predmeta


- razumijevanje teorijskih načela i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka («dirigirano terensko istraživanja na temelju upitnika» i «slobodno istraživanje leksika» )

- razumijevanje problematike podrijetla inačica, frazeološke problematike i problematike raščlanjivanja leksika u određena leksičko-semantička polja

- razumijevanje sljedećih leksikoloških i leksikografskih pojmova: kontaktna sinonimija, višeznačnost, antonimija, rječnički članak, glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti, rečenična potvrda

- osposobljenost za pravljenje modela za obradu prikupljenoga materijala korištenjem suvremenih sredstva i pomagala pri obradi građe

- osposobljenost za izradu rječnika s najmanje 500 riječi karakterističnih za jedan kajkavski mjesni govor ili skupinu govora kojoj taj mjesni govor pripada

- razlikovanje onomaziološke i semaziološke metode u izradi dijalektološkog rječnika

667



3

- osposobljenost za služenje suvremenim tehničkim pomagalima za snimanje govora


Predavanja:

1. Vrste dijalekatnih rječnika

2. Dirigirano terensko istraživanje mjesnih govora na temelju upitnika i «slobodno istraživanje leksika»

3. Podrijetlo inačica u organskim govorima.

4. Raščlanjivanje leksika u određena leksičko-semantička polja.

5. Kontaktna sinonimija. Višeznačnost.

6.-7. Organizacija natukničkoga članka. Temeljni pojmovi: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.

8. Izradba upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica te određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase.

9.-10. Razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora.

11. Kriteriji odabira leksika za dijalekatne rječnike

12-13. Rečenične potvrde natuknica

14. Dijalektna frazeologija.

15. Grafija fonema koji se mogu naći u kajkavskom narječju.

Seminari:

Dvije opće seminarske teme:

1. Prezentacija skupljenog rječničkog blaga konkretnog mjesnog govora. Na svakom će satu seminaru nekoliko studenata izložiti najzanimljivije dijelove građe koju su skupili i teoretske probleme s kojima su se suočili.

668



4

2. Analiza jednog suvremenog kajkavskog dijalektalnog rječnika




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje /seminarski rad iz zadane literature / prezentacija zadane teme u seminaru / čitanje propisane literature / vođenje bilježaka / samostalno učenje i priprema za ispit / provođenje (akcijskog) istraživanja / mali rječnik odabranog mjesnog govora




Esej Seminarski rad 0,25 Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora (Ostalo upisati)

0,75




Pohađanje nastave (25 %)

Istraživanje (25 %)

Seminarski rad (12, 5 %)

Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora (37, 5 %)




669



5

medija

Đuro Blažeka: Model za istraživanje međimurskog dijalekta. u U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić, Biblioteka časopisa Fluminensia, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2007., str. 77-92.

2

Đuro Blažeka: Vrela kajkavskih govora, Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2003, 152 str. (Znanstveno-nastavna biblioteka; knj. 8) 5

Đuro Blažeka: Prijedlog koncepcije izrade rječnika poljoprivrednog nazivlja u međimurskom dijalektu, Croatica et Slavica Iadertina, časopis Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku; Zadar 2008., str. 157-180.

2

Đuro Blažeka: Dijalektološka grafija i metode njezina približavanja studentima; Učitelj 2. (Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2002., str. 7-16.

5

Mira Menac-Mihalić - Anita Celinić: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije; KNjIGRA d.o.o., Zagreb 2012. 2

Upitnik za Hrvatski dijalektološki atlas, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 5


Đuro Blažeka - Grozdana Rob: Rječnik Murskog Središća, Zagreb 2014.

Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.

Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt; Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008. str. 1-18.

Đuro Blažeka: Koncepcija rječnika međimurskog dijalekta, Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 14., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2008., str. 137.-157.

Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.

670



6

Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.

Jela Maresić: Frazemi u govoru Kloštra Podravskog, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 27, 1994, 2/3, str. 26-29.

Antun Radić: Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 2; Zagreb 1897. str. 1-88.

Antun Šojat: Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb, 337-361., Zagreb 1985.

Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.




671

Documents

Sveučilište u Zagrebu Učiteljski iteljski-studij-s... · PDF file4.GODINA: MODUL HRVATSKI JEZIK: Književnost za mladež/Razlikovna gramatika** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu,