NASTANAK PAROBRODARSKOG DRU'TVA JUGOSLAVENSKI … · Z. Jelaska-Marijan, Nastanak parobrodarskog dru„tva Jugoslavenski Lloyd... 235 1925., navedeni su Marko Kunej i Oskar Kurt,

Anali Dubrovnik 42 (2004): 231-272 231

NASTANAK PAROBRODARSKOG DRU©TVA

JUGOSLAVENSKI LLOYD I POSLOVANJE DRU©TAVA

»IJIM JE ZDRUÆIVANJEM NASTALO

ZDRAVKA JELASKA MARIJAN

SAÆETAK: Temeljem zapisnika skupπtina parobrodarskih dioniËkih druπtavaAtlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« i Jugoslavensko- amerikanska plovidba (1924-1928), saËuvanima u spisima splitskog javnog biljeænika Luje KargotiÊa, au-torica prikazuje njihovo poslovanje, povezanost i korake koji su doveli dozdruæivanja ovih druπtava u Jugoslavenski Lloyd. Zatim, takoer temeljemzapisnika skupπtina, iznosi podatke o poslovanju parobrodarskog druπtva Jugo-slavenski Lloyd u prvim godinama njegovog djelovanja (1929-1932).

Uvod

VeÊ povrπan pogled na Pomorski godiπnjak, koji je u vrijeme prve jugo-slavenske dræave izdavala Direkcija pomorskog saobraÊaja u Splitu, ukazuje naËinjenicu da je Jugoslavenski Lloyd bio jedno od najjaËih onovremenih paro-brodarskih druπtava, a veliko su znaËenje prije njega imala i parobrodarskadruπtva Ëijim je zdruæivanjem 1929. godine nastao - Atlantska plovidba ≈IvoRaËiÊ« i Jugoslavensko-amerikanska plovidba.1 O Jugoslavenskom Lloydu injegovom djelovanju nema posebnih radova u historiografiji, no na njegovuvaænost izvrsno ukazuje viπe tekstova u Pomorskoj enciklopediji, meu kojima

Izvorni znanstveni radUDK 061.25:656.612>(497.5)(091)

Primljeno: 21.7.2003.

Zdravka Jelaska Marijan, asistentica je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

Adresa: Hrvatski institut za povijest, OpatiËka 10, 10000 Zagreb. E-mail: zdravka.

[email protected]

1 Pomorski godiπnjak 1 (1926) - 13-14 (1939/40).

11Jelaska Marijan.QXD 04.08.2004 07:23 Page 231

Anali Dubrovnik 42 (2004)232

se opsegom i obradom podataka izdvaja tekst Ladislava TambaËa o jugo-slavenskoj trgovaËkoj mornarici od kraja I. do kraja II. svjetskog rata.2

Bogato vrelo podataka za istraæivanje djelovanja parobrodarskih druπta-va, kao i drugih tvrtki u razdoblju prve jugoslavenske dræave, uz druge arhiv-ske izvore, nude notarski spisi unutar kojih se, meu drugim vrstama spisa,Ëesto nalaze zapisnici skupπtina dioniËkih druπtava i druπtava s ograniËenimjamstvom. U spisima splitskog javnog biljeænika Luje KargotiÊa nalazimoZapisnike dioniËkih (“akcionih”) druπtava Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« iJugoslavensko- amerikanska plovidba izmeu 1924. i 1929. godine, te Ju-goslavenskog Lloyda izmeu 1929. i 1932. godine. Ovi su spisi u pravilupisani pisaÊim strojem, osim zapisnika osnivaËke skupπtine Jugoslavensko-amerikanske plovidbe koji je pisan rukom notara KargotiÊa. Od 1927. godineuz zapisnike su priloæeni i opπirniji prilozi koji sadræe razliËite izvjeπtaje oposlovanju navedenih parobrodarskih druπtava, najËeπÊe tiskani u obliku knji-æice. Lujo KargotiÊ djelovao je kao biljeænik od 1887. do 1932. godine. Nje-govi su spisi uglavnom pisani rukom, s izuzetkom zapisnika razliËitih di-oniËkih druπtava u drugoj polovici dvadesetih i na poËetku tridesetih godina.Pri pisanju spisa ovaj se notar sluæio mjeπavinom tadaπnjeg knjiæevnog jezi-ka i dijalekta, te u njegovim spisima nailazimo i na ikavicu i na ijekavicu.Izuzetak od tog pravila Ëine upravo spisi triju navedenih parobrodarskihdruπtava, u kojima nailazimo na ijekavicu i ekavicu.3

Kasniji zapisnici skupπtina Jugoslavenskog Lloyda uglavnom se nalaze uspisima splitskog javnog biljeænika Tome PoliÊa.4 Ovdje nisu obraeni zbogopseænosti podataka, te je tema ograniËena na parobrodarska druπtva Ëijim jezdruæivanjem nastao Jugoslavenski Lloyd, samo zdruæivanje i prve godineposlovanja nakon formiranja Jugoslavenskog Lloyda, odnosno na obradu po-dataka koje nalazimo u spisima javnog biljeænika Luje KargotiÊa.

2 Stjepan VekariÊ, ≈Jugoslavenski Lloyd.«; Aleksandar PrimoæiÊ, ≈Podjela austrougarske tr-govaËke mornarice.« i Ladislav TambaËa, ≈TrgovaËka mornarica 1918-45.«, unutar natuknice:≈Jugoslavija.«, u: Pomorska enciklopedija, 3 (1976): 315, 326-339.

3 Javni biljeænici srednje Dalmacije, Lujo KargotiÊ (dalje: JBSD, KargotiÊ), kut. 102-112(Dræavni arhiv u Splitu, dalje: DAS).

4 Javni biljeænici srednje Dalmacije, Toma PoliÊ (dalje: JBSD, PoliÊ), kut. 3-13 (DAS).


233Z. Jelaska-Marijan, Nastanak parobrodarskog druπtva Jugoslavenski Lloyd...

Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« a. d.

Ivo RaËiÊ, pomorac i brodovlasnik rodom iz Plata kod Dubrovnika, bio jevodeÊa osoba parobrodarske tvrtke Unione u Dubrovniku, osnovane 1890.godine. Kasnije s joπ nekim DubrovËanima istupa iz tog druπtva te prenosiposlovanje u Trst, gdje 1909. godine osniva veliko parobrodarsko poduzeÊeza prekooceansku plovidbu, nazvano Slobodna plovidba ≈Ivo RaËiÊ & Co.«5

Kao i svi brodovi austro-ugarske trgovaËke mornarice, zajedno s brodovimaratne mornarice, brodovi ove tvrtke preuzeti su od sila Antante nakon skla-panja primirja 1918. godine. Rjeπavanje pitanja pripadnosti brodova neka-daπnje austro-ugarske trgovaËke mornarice, posebno onih iznad 2 000 tona,kao i pripadnosti brodarskih druπtava potrajalo je, a na kraju je uglavnom rje-πavano unutar jugoslavensko-talijanskih pregovora. Sporazumom TrumbiÊ-Bertolini, potpisanim 7. rujna 1920. i sankcioniranim od Komisije za reparaci-je u Parizu 25. kolovoza 1921., uz druga brodarska druπtva pripala je Kralje-vini SHS i Slobodna plovidba ≈Ivo RaËiÊ & Co.« sa 6 brodova. Povratakbrodova vlasnicima oduljio se sve do oæujka 1923. godine. Nakon sporazumaTrumbiÊ-Bertolini, brodarska druπtva koja su pripala Kraljevini SHS preni-jela su sjediπta na njezin teritorij.6 Tako je, kao nastavak ranijeg brodarskogdruπtva Slobodna plovidba ≈Ivo RaËiÊ & Co.« u Trstu, 1922. godine u Splituutemeljena Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ«7

Prvi zapisnik skupπtine dioniËara (“zbora akcijonara”) Atlantske plovidbe≈Ivo RaËiÊ« a. d. na koji nailazimo u spisima splitskih notara zapisnik jeskupπtine odræane 25. svibnja 1924. u prostorijama TrgovaËke i obrtniËke

5 Rudimir Roter, ≈Ivo RaËiÊ - pomorac i dobrotvor.«, u: DubrovaËko pomorstvo: u spomensto godina nautiËke πkole u Dubrovniku. Dubrovnik, 1952: 109-116; Vinko ForetiÊ, ≈Udio naπihljudi u stranim mornaricama i opÊim pomorskim zbivanjima kroz stoljeÊa.«, u: Pomorski zbornikpovodom 20-godiπnjice dana mornarice i pomorstva Jugoslavije 1942-1962, 1. Zagreb: JAZU,1962: 330.

6 V. ForetiÊ, ≈Udio naπih ljudi u stranim mornaricama«: 332; Ivo ©iπeviÊ, ≈Sporazum TrumbiÊ- Bertolini u sklopu rjeπavanja jadranskog pitanja.« Pomorski zbornik, Zadar, 3 (1965): 917-948.

7 Prema podacima Direkcije pomorskog saobraÊaja Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« utemelje-na je u Splitu 1922. godine. Vidi: Pomorski godiπnjak 1 (1926): 16. Meutim, Josip LuetiÊ kaogodinu utemeljenja druπtva u Splitu navodi 1924. godinu, dok Ladislav TambaËa uopÊe ne navo-di godinu. Usporedi: L. TambaËa, ≈TrgovaËka mornarica 1918-45.«: 327; Josip LuetiÊ, ≈RaËiÊ,Ivo.« Pomorska enciklopedija 6 (1983): 556; godinu utemeljenja ne navodi ni R. Roter u: ≈IvoRaËiÊ - pomorac i dobrotvor.«: 109-116.



komore u Splitu (Sinjska ulica br. 7).8 Glavnica druπtva u vrijeme sazivanjaove skupπtine iznosila je 18,000.000 dinara podijeljenih u 36.000 dionica no-minalne vrijednosti 500 dinara svaka. Skupπtinom je predsjedao dr MiπeKolin. Izvjeπtaj upravnog i nadzornog odbora za poslovnu godinu 1923. pro-Ëitao je Marko Kunej, a oba su jednoglasno prihvaÊena, kao i raËun gubita-ka i dobitaka, nakon Ëega je donesena odluka o podjeli Ëistog dobitka, Ëijiiznos u zapisniku nije naveden. Na prijedlog Marka Kuneja, u novi nadzorniodbor od tri Ëlana izabrani su Ante KaiÊ, Sava MiljanoviÊ i Pero Banac. Kakosu karatisti parobroda Dan odluËili stupiti u dioniËko druπtvo Atlantska plovid-ba ≈Ivo RaËiÊ« zajedno s parobrodom procijenjenim na 2,000.000 dinara, pri-hvaÊeno je njihovo ukljuËivanje u druπtvo, kao i poveÊanje dioniËke glavniceza 2,000.000 dinara izdavanjem 4.000 dionica nominalne vrijednosti 500 di-nara koje bi preuzeli karatisti navedenog parobroda. Tim je zakljuËkom dioniË-ka glavnica Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« podignuta s 18 na 20 milijuna di-nara.9 Na æalost, ovom zapisniku nije priloæen nikakav popis dioniËara, kaoπto je bio sluËaj sa zapisnicima nekih drugih druπtava, saËuvanim u notarskimspisima.

Zapisnici redovitih godiπnjih skupπtina od 24. svibnja 1925. s izvjeπÊemza poslovnu godinu 1924.10 i od 30. svibnja 1926. s izvjeπÊem za poslovnugodinu 1925.11 relativno su kratki i ne ukazuju ni na kakve bitne promjene.I u oba ova sluËaja skupπtina je odræana u prostorijama TrgovaËke i obrtniËkekomore u Splitu. Druπtvena glavnica ostala je neizmijenjena, a iznosila je20,000.000 dinara podijeljenih u 40.000 dionica nominalne vrijednosti 500dinara svaka. U oba je sluËaja skupπtinom predsjedao Ëlan Upravnog odboraMiπe Kolin. Kao ovjerovitelji zapisnika treÊe redovite skupπtine, odræane

8 JBSD, KargotiÊ, 102, 29357/1924. Ova je skupπtina u zapisniku definirana samo kao redov-na, ne kao osnivaËka, te vjerojatno nije prva skupπtina ovog druπtva, ali nije izriËito navedeno okojoj se skupπtini po redu radi. Da se ne radi o osnivaËkoj skupπtini razvidno je i iz toga πto nemaprocedure uobiËajene za osnivaËku skupπtinu, kao πto je prihvaÊanje druπtvenih pravila, te biranje od-bora. Prema tome πto se radi o redovitoj godiπnjoj skupπtini, moæe se zakljuËiti da je Atlantskaplovidba ≈Ivo RaËiÊ« utemeljena je u Splitu najmanje godinu dana prije ove skupπtine, te prematome nikako kao godina osnivanja ne moæe stajati 1924. godina. Da je godina utemeljenja 1922.potvruje i u nastavku teksta obraeni zapisnik iz 1927. u kojem se ponovo bira upravni odbor namandat od pet godina, pa im je prema tome prethodni mandat poËeo 1922. Usporedi: JBSD, Kar-gotiÊ, 106, 31814/1927.

9 JBSD, KargotiÊ, 102, 29357/1924.10 JBSD, KargotiÊ, 103, 30040/1925.11 JBSD, KargotiÊ, 104, 30869/1926.



1925., navedeni su Marko Kunej i Oskar Kurt, a kao ovjerovitelji zapisnikaËetvrte redovite skupπtine, odræane 1926. godine, navedeni su Marko Kuneji Niko IliÊ. Drugi nazoËni dioniËari nisu navedeni, ali je u zapisniku skupπtineiz 1925. godine navedeno da je na skupπtini osobno ili preko opunomoÊeni-ka zastupljeno 7 dioniËara s 28.700 dionica, a u zapisniku skupπtine odræane1926. da je osobno ili preko opunomoÊenika na skupπtini zastupljeno 12dioniËara s 31.161 dionicom, tj. sa 6.232 glasa. Iz oba je zapisnika razvidnoda je tvrtka poslovala s dobitkom, no raËuna dobitaka i gubitaka, te bilance,koji bi prema tekstu zapisnika trebali biti priloæeni, nema.

Tablica 1. Parobrodi Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« u svibnju 1927. godine (prenesenoiz: JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927, Prilog)



Zapisnik redovite skupπtine dioniËara od 29. svibnja 1927.12 takoer je vrlokratak, ali je uz njega priloæena tiskana knjiæica s izvjeπtajima, raËunima, bi-lancom i podacima o druπtvenim parobrodima.13 Od ove skupπtine dalje ova-kav prilog redovito nalazimo u zapisnicima Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«.Na skupπtini je bilo osobno nazoËno ili zastupljeno po opunomoÊeniku 11dioniËara sa 10.000 dionica, odnosno dvije tisuÊe glasova. Zborom je, kao iranijima, predsjedavao Ëlan Upravnog odbora Miπe Kolin. Ovjerovitelji za-pisnika bili su Marko Kunej i Oskar Kurt. IzvjeπÊe upravnog i revizornogodbora proËitao je dr Niko MarinoviÊ.14 Iz njega je razvidno da je druπtvoposlovnu godinu 1926. zavrπilo s Ëistim dobitkom od 8,882.182 dinara, adioniËarima je na svaku dionicu trebala biti isplaÊena dividenda od 10% (50din.). Za Ëlanove Upravnog odbora bila je predviena nagrada u ukupnomiznosu od 77,957 dinara. Dividende su dioniËari mogli podignuti u Zagrebukod Srpske banke, u Splitu i Dubrovniku kod Jadransko - podunavske banke,te u Trstu kod Æivnostenske banke. U 1926. godini kupljen je parobrod Ne-manja (ex Hoosac), a od poËetka 1927. godine parobrodi Nevesinje (ex Sa-vannah) i Duπan Silni (ex Cape St. Martin), Ëime se broj druπtvenih paro-broda popeo na 14, s ukupnom nosivoπÊu 104.316 tona.15 ProsjeËna im je sta-rost bila 19 godina. Najstariji druπtveni parobrod, Izvor, graen je 1898. godi-ne, a najmlai parobrodi, Nemanja i Nevesinje, graeni su 1918. godine. Popisdruπtvenih parobroda iz ovog izvjeπÊa s detaljnijim podacima prikazan je naslikovnom prikazu I. Radi kupovine parobroda nisu izdavane nove emisijedionica, veÊ se druπtvo pomagalo kreditima, te je temeljna glavnica druπtvaostala ista.

Zanimljive su ocjene Upravnog odbora o poslovanju njihovog parobro-darskog druπtva u poslovnoj godini 1926., stanju u tadaπnjem pomorskomprometu i Ëimbenicima koji su utjecali na stanje na træiπtu: “Konjunkturom

12 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927.13 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927, Prilog.14 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927.15 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927, Prilog. Zanimljivo je da se podatak kako ovo parobro-

darsko druπtvo ima 14 parobroda ukupne nosivosti 104.316 tona nalazi veÊ u Pomorskom godiπ-njaku za 1926. godinu, dok se, prema zapisnicima skupπtine, taj podatak odnosi na poËetak 1927.kada su kupljeni parobrodi Duπan Silni i Nevesinje, a prije toga druπtvo je imalo 12 parobrodaukupne nosivosti 87.416 tona. Kako je drugi broj Pomorskog godiπnjaka izaπao tek 1928. godine,vjerojatno je broj za 1926. zapravo broj za 1926. i 1927., te je uslijed toga i nastao ovaj neskladpodataka.



koja je nastala usled πtrajka engleskih ugljenara, koristili su se samo nekojiparobrodi t. j. oni koji su se nalazili na dohvatu evropskog kontinenta i SeverneAmerike, dok drugi, daleko od te pozicije, ne samo da nisu zaragjivali negosu gubili. Glavno je da napokon nastupi opÊenito poboljπanje trgovine iprometa, a ne Ëasovito i lokalno. Pomorstvo je u zadnje dve godine imaloprivremene koristi od japanskog potresa, od πtrajka ameriËkih ugljenara i sadskoro od πtrajka engleskih ugljenara. To su sve tranzitorne pojave i nisu daletrajne koristi. S drugim reËima: ono malo koristi πto je trgovaËka mornaricaimala ovo zadnje vreme nastalo je iz nesreÊe koja je zadesila koji narod, a neod toga πto bi situacija u pomorstvu bila u istinu opÊenito i definitivno krenu-la na bolje.”16

Glede izbora Ëlanova Upravnog i Nadzornog odbora, predsjedatelj je izvi-jestio da su osnivaËi pozivom na Ël. 14 druπtvenih pravila u Upravni odborimenovali po drugi put na pet godina prijaπnje Ëlanove - Boæu Banca, MiπuKolina i Nika MarinoviÊa. Na prijedlog Marka Kuneja, skupπtina je jedno-glasno izabrala dotadaπnje Ëlanove Nadzornog odbora - Antu KaiÊa, PeruBanca i Savu MiljanoviÊa.17

Zbog potrebe poveÊanja druπtvene glavnice sazvana je izvanredna skup-πtina Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« 14. prosinca 1927.18 Kao i sve prethodne,ova je skupπtina odræana u Splitu, u prostorijama TrgovaËke i obrtniËke ko-more. Skupπtinom je predsjedao Miπe Kolin kao najstariji odbornik.19 Naskupπtini je bilo osobno nazoËno ili zastupljeno po opunomoÊeniku 18 dioni-Ëara sa 34.359 dionica. Zapisnik su, uz predsjedavajuÊeg, kao ovjeroviteljipotpisali Marko Kunej i Oskar Kurt. Obrazloæenje Upravnog odbora, naz-vano “Motivacija za poviπenje glavnice “, proËitao je Niko MarinoviÊ.20 Pre-ma tom obrazloæenju, Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« do tada je poslovala suspjehom, a uprava je oËekivala da Êe s uspjehom biti zakljuËena i poslovnagodina 1927., usprkos nepovoljnom stanju na træiπtu prethodnih πest mjese-ci, πto se oËitovalo u niskim navalima i dugim boravcima u lukama, te us-prkos troπkovima popravka i odræavanja parobroda. Uz te probleme, uprava

16 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927, Prilog.17 JBSD, KargotiÊ, 106, 31814/1927.18 JBSD, KargotiÊ, 107, 32340/1927.19 Miπe Kolin je i inaËe predsjedao sjednicama ovog parobrodarskog druπtva, no drugdje nije

navoena ova napomena.20 JBSD, KargotiÊ, 107, 32340/1927, Prilog.



je naruËila novi parobrod nosivosti 10.000 tona, koji je druπtvu trebao bitipredan u veljaËi. Ranije su troπkovi narudæbi pokrivani kreditima, ali je, pre-ma miπljenju uprave, u daljnjim kreditnim operacijama bio potreban oprez.PoveÊanje dioniËke glavnice stoga je u prvom redu predloæeno radi uËvrπÊe-nja druπtvenih interesa. Uprava je predloæila poviπenje glavnice sa 20 na 40milijuna dinara u dva ili viπe navrata, s tim da bi se prva emisija od 10 mili-juna ustupila “jednom sindikatu”, ne uz nominalnu cijenu od 500 dinara, negouz cijenu od 1.000 dinara koja Êe morati odmah biti uplaÊena u gotovini. Odna taj naËin dobivenih 20 milijuna, 10 bi iπlo na poveÊanje glavnice, a 10 urezervni fond. Dionice u vrijednosti drugih 10 milijuna uprava je namjeravalaemitirati prema prilikama na novËanom træiπtu i prema potrebama druπtva.

Ovaj je prijedlog izazvao relativno æestoku raspravu. Suprotstavio mu sedr P. Perat, koji je skupπtini bio nazoËan kao opunomoÊenik Prve hrvatskeπtedionice. Protiv prijedloga Upravnog odbora iznio je tri razloga. Stvarnavrijednost dionica Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« na træiπtu, prema njegovimsaznanjima, u tom je trenutku bila znatno viπa od 1.000 dinara. Nadalje, kodemisije novih dionica Upravni odbor nije jamËio ranijim dioniËarima pravoopcije. Na kraju je istaknuo da uopÊe ne vidi razlog poveÊanju glavnice, jertakav zahtjev ne proistjeËe iz bilance za poslovnu godinu 1926., a nije ni uskladu sa dotadaπnjom financijskom politikom druπtva. Za rijeË se javio i T.KostopeË istaknuvπi kako je spreman prihvatiti sve akcije koje bi iπle na nje-gove stare akcije po cijeni od 1.000 dinara, a P. Perat se s tom izjavom su-glasio. Predsjedatelj je, pak, izrazio Ëuenje πto se P. Perat suprotstavlja pri-jedlogu Upravnog odbora, jer je iz razgovora sa srediπnjicom Prve hrvatskeπtedionice stekao uvjerenje da ova banka ne namjerava investirati veÊi novacu pomorstvo. A namjeru takvih ulaganja, prema njegovom miπljenju, nemajuni druge banke, πto se oËitovalo kod emisije dionica Jugoslavensko - ame-rikanske plovidbe. Dalje je u svom odgovoru M. Kolin istaknuo da je financij-ska politika uprave uvijek bila ista, toËnije, “uvijek je bila pred oËima Upra-ve teænja razvitka i poveÊanja flote, ne samo iz privrednih razloga nego i izpatriotskih.” Glede bilance za prethodnu poslovnu godinu, napomenuo je dau nju nisu uraËunati parobrodi Nevesinje i Duπan Silni, preuzeti 1927. go-dine, kao ni parobrod Carica Milica, Ëija se izgradnja joπ dovrπava, a oniznaËe nove troπkove od oko 150.000 funti sterlinga. U vezi cijene od 1.000kuna, za koju je uprava namjeravala ustupiti dionice sindikatu, predsjedateljje naveo da je, s obzirom na situaciju na træiπtu, teπko na drugaËiji naËin doÊido novaca, a s dugovima se ne smije nastaviti, ali i da upravi nije bila mjerodavna



samo cijena, nego i poslovne veze koje se time ostvaruju ili uËvrπÊuju, te oso-be koje Ëine sindikat, odnosno jamstvo da ni jedna dionica neÊe dospjeti utugjinske ruke. Uz to je napomenuo i da bi takvom sindikatu uprava bila sklonadati dionice i po 500 dinara, “nego kakvom drugom sindikatu, koji bi bio sas-tavljen od nepozvanih osoba, pa bi platio akciju i po Din. 2.000.-.” Replici-rao mu je prvo T. KostopeË tvrdnjom da izneseni prijedlog oπteÊuje staredioniËare, a da novi parobrod nije trebalo nabavljati ako druπtvo za to nijeimalo dovoljno sredstava. Zatim je replicirao P. Perat, naglaπavajuÊi da je fi-nancijska politika koja ide za brzim poveÊanjem plovnog parka u proturjeËjusa ranijom politikom druπtva, kojom se parobrode nabavljalo onim tempomkojim je to dopuπtala dobit od postojeÊih parobroda. Uz to je napomenuo:“Kako pak druπtvo nije patriotske naravi, nego privredne, ne moæe se zahti-jevati, da akcioneri nose ærtve za volju brzog razvitka trgovaËke mornarice,kako je predsjedatelj istakao, da je potreba radi otaËbenih razloga.” Predsje-datelj je nakon ovih replika zakljuËio raspravu i prijedlog stavio na glasanje.Protiv prijedloga uprave izbrojeno je 536 glasova (2.668 dionica), a za pri-jedlog o poveÊanju glavnice 6.336 glasova (31.691 dionica), Ëime je prijed-log prihvaÊen.21 Ova je izvanredna skupπtina zanimljiva kako zbog manjinekoja se zalagala za umjereniju i tradicionalniju politiku poslovanja, tako i zbogkakvog-takvog uvida koji pruæa u strukturu dioniËara, barem onih nazoËnih.

Do poviπenja glavnice sa 20 na 40 milijuna dolara ipak nije doπlo prijeodræavanja sljedeÊe redovite skupπtine parobrodarskog druπtva Atlantska plo-vidba ≈Ivo RaËiÊ«, odræane 26. svibnja 1928.,22 kada je glavnica i dalje iznosila20.000.000 dinara podijeljenih u 40.000 dionica po 500 dinara svaka. U vezis tim, u izvjeπÊu uprave na toj je skupπtini navedeno da je prva najavljenaemisija dionica nominalne vrijednosti 10 milijuna dinara plasirana na træiπtei da Êe dobit od te emisije biti u skladu s onom koju je uprava oËekivala uvrijeme ranije izvanredne skupπtine.23 Skupπtini odræanoj 26. svibnja 1928.bilo je nazoËno 6 dioniËara, a 7 dioniËara su zastupali opunomoÊenici, te jeukupno bilo zastupljeno 13 dioniËara sa 34.277 dionica, odnosno 6.855 gla-sova. Kao i prethodne skupπtine, i ovu je vodio Miπe Kolin.24 Zapisnik su, uz

21 JBSD, KargotiÊ, 107, 32340/1927.22 JBSD, KargotiÊ, 108, 32692/1928.23 JBSD, KargotiÊ, 108, 32692/1928, Prilog24 U ovom zapisniku naveden kao Miho Kolin, za razliku od prethodnih, kao i od priloga ovom

zapisniku, gdje je naveden kao Miπe Kolin.



njega, kao ovjerovitelji potpisali Marko Kunej i Oskar Kurt.25 Iz izvjeπÊaUpravnog i Nadzornog odbora vidljivo je da je druπtvo poslovnu godinu 1926.zakljuËilo s Ëistim dobitkom, neπto veÊim od dobitka prethodne godine(9,799.095 din.). Na svaku je dionicu tako i ovaj put isplaÊena dividenda od10%, a Upravnom je odboru opet pripala nagrada u istom iznosu (77.957din.). DioniËari su dividendu mogli podignuti u Zagrebu i Dubrovniku kodSrpske banke, u Splitu kod Jadransko - podunavske banke, te u Trstu kodBanca d’America e d’Italia (ex Æivnostenska banka). U floti ovog parobrodar-skog druπtva doπlo je do izmjena prodajom parobroda Istok u lipnju 1927.,te preuzimanjem novogradnje Carica Milica nosivosti 9.980 tona, u veljaËi1928., kao tada najveÊeg parobroda pod jugoslavenskom zastavom, uz naprethodnim skupπtinama spomenute kupovine parobroda Nevesinje i DuπanSilni. Ovim izmjenama druπtvo je i dalje imalo 14 parobroda, ali je njihovaukupna nosivost poveÊana na 106.166 tona, a prosjeËna starost smanjena na18 godina. Glede opÊe situacije u svjetskom pomorstvu, navedeno je da suiza konjunkture, do koje je doπlo u vezi sa πtrajkom engleskih ugljenara, prije-vozne cijene pale, a njihov se pad nastavio i na poËetku 1928. godine. Zahva-ljujuÊi trgovini s Juænom Amerikom, u prvom redu prijevozu drvene graeiz hrvatskih luka u Argentinu, druπtvo je ipak poslovalo s dobitkom. Skupπtinaje izvijeπtena i o namjeri uprave da uspostavi redovitu prugu za Juænu Ame-riku, te o zajedniËkoj kupovini zemljiπta u Splitu s Jugoslavensko - ameri-kanskom plovidbom, vrijednog neπto viπe od milijun dinara.26

Jugoslavensko - Amerikanska Plovidba a. d.

OsnivaËka skupπtina (Zbor za konstituisanje akcionarskog druπtva) Jugo-slavensko - amerikanske plovidbe odræana je 28. rujna 1924. u prostorijamaTrgovaËke i obrtniËke komore u Splitu (Sinjska ulica br. 7).27 Skupπtinu je uime Odbora osnivaËa otvorio dr. Miπe Kolin, te je u ime istog odbora, odnos-no u ime Frana PetrinoviÊa, Boæe Banca i svoje, pozdravio nazoËne. Nakonπto su nazoËni dali suglasnost, on je i predsjedao osnivaËkoj skupπtini. Izrazioje nadu u napredovanje druπtva, te istaknuo gospodu Paska Baburicu,28 Josipa

25 JBSD, KargotiÊ, 108, 32692/1928.26 JBSD, KargotiÊ, 108, 32692/1928, Prilog.27 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924.28 U zapisniku pisanom rukom notara KargotiÊa ovaj je ugledni iseljenik naveden kao Babu-

rica, dok je u prilozima pisanim pisaÊim strojem naveden kao Baburizza.



LukinoviÊa, Nikolu i Miha MihanoviÊa kao glavne udionike novog druπtvaËija imena mogu jamËiti njegov opstanak. Iz IzvjeπÊa osnivaËa,29 kao i iz pri-jepisa Isprave odobrenja br. 2689/24 koju je izdalo Odjeljenje trgovine i in-dustrije u likvidaciji pri Pokrajinskoj upravi za Dalmaciju,30 priloæenih za-pisniku osnivaËke skupπtine, razvidno je da je rjeπenje o osnivanju Jugosla-vensko - amerikanske plovidbe d. d., na zahtjev osnivaËa od 14. svibnja 1924.,donijelo Ministarstvo trgovine i industrije dana 23. kolovoza 1924. Rjeπenjeje upuÊeno Pokrajinskoj upravi za Dalmaciju, Odjeljenju za trgovinu i in-dustriju, koje je 20. rujna 1924. izdalo Ispravu odobrenja. Isprava odobrenjaizdana je gospodi Franu PetrinoviÊu pok. Mate iz Supetra na BraËu, BoæiBancu pok. Boæe iz Dubrovnika i dr Miπi Kolinu pok. Iva iz Dubrovnika. NovomdioniËarskom druπtvu sa sjediπtem u Splitu odobreni su nazivi: “Jugoslaven-sko - Amerikanska Plovidba a. d.” - “Jugoslav - American Navigation Co. Ltd.”.Prema istom odobrenju, osnovna je dioniËka glavnica iznosila 1,187.500 zlat-nih dinara, razdijeljena na 47.000 dionica nominalne vrijednosti 25 zl. dinarasvaka. Glavnica se mogla zakljuËkom skupπtine dioniËara, a bez posebnedozvole vlasti, dalje podizati do iznosa od 12 500 000 zl. dinara izdavanjemnovih dionica nominalne vrijednosti 25 zl. dinara svaka. Istom je Ispravomodobrenja odobren i predloæeni druπtveni pravilnik, takoer priloæen zapisni-ku osnivaËke skupπtine druπtva. Prema pravilniku, za sjediπte druπtva odreenje Split. Kao predmet poslovanja navedeno je “vrπenje pomorskih prevoza,teranje pomorskog obrta i svih posala u vezi s njime”.31

Prema IzvjeπÊu osnivaËa, glavnica je utanaËena u zlatnim dinarima, jer ihje bilo lakπe mijenjati za funte sterlinga, a sve operacije vezane uz voenjepomorskog, posebno prekomorskog posla, vrπene su iskljuËivo u funtama.Na takvu odluku je utjecalo i to πto se jedino na temelju kalkulacije u zlat-nim dinarima moglo zainteresirati iseljenike za potpisivanje dionica. Za iznososnovne glavnice od 1,187.500 zl. dinara nabavljeni su brodovi (“lagje”):

- Efstathios preimenovan u Marija PetrinoviÊ (nosivosti 8.900 t, sagraen1918.),

- Eurydamas preimenovan u Jugoslavija (nosivosti 8.250 t, sagraen1901.),

29 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog E.30 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog C.31 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog F.



- Blossom Heath preimenovan u Vojvoda Putnik (nosivosti 9.400 t, sa-graen 1916.).

Nabavom ovih brodova utroπena je cijela glavnica, pa je nastala potrebaza njezinim poveÊanjem odmah na osnivaËkoj skupπtini.32 Prema preporuciOdbora osnivaËa, skupπtina je donijela odluku o poveÊanju druπtvene glavnicena 2 500 000 izdavanjem 52 500 novih dionica nominalne vrijednosti 25 zlat-nih dinara svaka, a provoenje ove odluke bilo je povjereno Upravnom od-boru.33

Na osnivaËkoj su skupπtini bili zastupljeni svi potpisnici dionica (31) ukup-ne vrijednosti 47,500 zlatnih dinara, πestorica osobno, a ostalih 25 preko opu-nomoÊenika (tablica 2).34 Na prijedlog Marka Kuneja, u prvi Upravni odboraklamacijom su izabrani osnivaËi druπtva:

1. Frano PetrinoviÊ, veleposjednik i industrijalac u Londonu, odnosno Val-paraisu, dræavljanin Kraljevine SHS,

2. Boæo Banac, brodovlasnik u Londonu, dræavljanin Kraljevine SHS,

3. Miπe Kolin, direktor Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« d. d. u Splitu.

U Revizorni odbor izabrani su, takoer aklamacijom, na prijedlog MarkaKuneja:

1. ∆iro KamenareviÊ, bankovni direktor,

2. dr Niko MarinoviÊ, direktor Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« d. d. u Splitu,

3. dr Ljubo LeontiÊ, odvjetnik.35

VeÊ je izborom dvojice Ëlanova Upravnog odbora Atlantske plovidbe ≈IvoRaËiÊ« u odbore Jugoslavensko - Amerikanske plovidbe uoËljiva povezanostizmeu ova dva parobrodarska druπtva. Zanimljivo je posebno razmotritipopis dioniËara i izabranu upravu druπtva. NajjaËi je dioniËar bio Frano Petri-noviÊ, iseljenik u »ile, s 15.000 dionica, odnosno 31,5% ukupnog broja dioni-ca u vrijeme osnivaËke skupπtine. Kako je naprijed navedeno, on je ujednobio jedan od trojice osnivaËa, te je sasvim logiËno πto je izabran za prvogËovjeka uprave druπtva. Prema broju dionica za njim slijede Pasko Baburica

32 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog E.33 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924.34 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog A.35 JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924.



1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

Rednibroj

DioniËar

Frano PetrinoviÊ

Paπko Baburizza

Josip LukinoviÊ

Miho MihanoviÊ

Nikola MihanoviÊ

Boæo Banac

Antun AntonËiÊ

Arturo Lopez Perez

Mathew H. Napier

Ilija RadoniËiÊ

Emilio Stock

Tvornica cementa ≈Split«

Robert Hoare

P. S. Langheim

John F. Weidner

Henry Bath & Son

Vittorio Cauvin

I. D. IliÊ

∆iro KamenareviÊ

dr Miπe Kolin

dr K. KrstuloviÊ

Albert L. Lefevre

Ljubo LeontiÊ

dr Niko MarinoviÊ

kap. Niko DabinoviÊ

kap. Metod TomljanoviÊ

Josip HlaËa

dr Andro GiliÊ

dr Niko IliÊ

Marko Kunej

Budislav StipanoviÊ

dr Miπe Kolin

dr Miπe Kolin

dr Miπe Kolin

dr Miπe Kolin

dr Miπe Kolin

dr Miπe Kolin

dr Andro GiliÊ

dr Andro GiliÊ

dr Andro GiliÊ

dr Andro GiliÊ

Marko Kunej

Marko Kunej

dr Niko IliÊ

Marko Kunej

dr Niko IliÊ

Budislav StipanoviÊ

Marko Kunej

dr Niko IliÊ

dr Niko IliÊ

osobno

dr Niko IliÊ

Marko Kunej

Marko Kunej

dr Andro GiliÊ

dr Andro GiliÊ

dr Andro GiliÊ

osobno

osobno

osobno

osobno

osobno

Osobno -opunomoÊenik

15000

5000

5000

5000

5000

3500

2500

2500

800

500

500

500

200

200

200

100

100

100

100

100

100

100

100

100

80

75

25

5

5

5

5

Brojdionica

i glasova

Tablica 2. Popis dioniËara Jugoslavensko - amerikanske plovidbe zastupljenih na osni-vaËkoj skupπtini druπtva 28. rujna 1924. godine

Izvor: JBSD, KargotiÊ, 102, 29554/1924, Prilog A.

Napomena: U originalnompopisu priloæenom zapis-niku dioniËari su poreda-ni prema tome tko ih za-stupa, ali unutar toga bezodreenog redoslijeda, bi-lo abecednog, bilo po bro-ju dionica. Radi lakπegsnalaæenja ovdje ih dono-sim prema broju dionicakojima su raspolagali.



i Josip LukinoviÊ, te Nikola i Miho MihanoviÊ s 5.000 dionica (10,5%) sva-ki, svi ugledni iseljenici u Juænoj Americi. Pasko Baburica, Josip LukinoviÊi Frano PetrinoviÊ bili suvlasnici tvrtke Baburizza, Lukinovich & Co. (kas-nije Baburizza, PetrinoviÊ & Co.) sa sjediπtem u Valparaisu u »ileu, jednogod tada najjaËih proizvoaËa salitre u svijetu, s tim da je Baburici pripadalaveÊina dionica. Osim salitrom, bavili su se i drugim poslovima. PetrinoviÊ jeod 1922. æivio u Londonu, gdje je navedena tvrtka imala predstavniπtvo. Uzisti krug povezan je i Antun AntonËiÊ, jedan od manjih dioniËara i direktoratvrtke Baburizza, Lukinovich & Co., a takoer i jedan od dioniËara Jugo-slavensko - amerikanske plovidbe s 2 500 dionica.36 Nikola i Miho MihanoviÊbili su vrlo uspjeπni brodovlasnici u Argentini, a brodarska poduzeÊa imalisu i u drugim juænoameriËkim dræavama, no veÊinu su do 1920. godine prodalii ulagali drugdje.37 U vrijeme I. svjetskog rata ovi su se iseljenici, prvenstvenoPasko Baburica u »ileu, a Miho MihanoviÊ u Argentini, isticali u vodstvuiseljeniËke Jugoslavenske narodne obrane i financiranju Jugoslavenskog odbo-ra u Londonu, te jugoslavenske propagande u Juænoj Americi. Pasko Babu-rica je bio i Ëlan Jugoslavenskog odbora u Londonu.38 Sveukupno u rukamanavedenih iseljenika u Juænu Ameriku bilo je 79% dionica Jugoslavensko -amerikanske plovidbe, te se temeljem toga moæe zakljuËiti da je vlasniËkojstrukturi ovog druπtva, u vrijeme njegovog osnivanja, presudnu ulogu imaokapital iseljenika u Juænu Ameriku.39 Podrijetlom su ovi iseljenici uglavnompotjecali ili s dubrovaËkog podruËja (Baburica i braÊa MihanoviÊ) ili s oto-ka BraËa (PetrinoviÊ i LukinoviÊ).

Drugi Ëovjek Upravnog odbora i Odbora osnivaËa, Boæo Banac, imao je3.500 dionica. InaËe je ovaj DubrovËanin bio vlasnik pomorske tvrtke u

36 O navedenim iseljenicima u »ile usporedi: Salih ZvizdiÊ, ≈Pasko Baburica: æivot iseljeni-ka.«, Vjesnik 40/ 11630-11640 (12-22. 1.1980); Ljubomir AntiÊ, Hrvati u Juænoj Americi do go-dine 1914. Zagreb: Stvarnost i Institut za migracije i narodnosti Zagreb, 1991; Dane MataiÊ PaviËiÊ,Hrvati u »ileu: æivotopisi. Zagreb, 1998: 17, 27-28, 100, 136. Tvrtka Baburizza, LukinoviÊ & Co.(Baburizza, LukinoviÊ y Cía) osim navedene trojice glavnih dioniËara imala je i Ëetvrtog - Remi-gia Gazzarija, koji se nakon prvog svjetskog rata vratio u Split.

37 ≈Miho MihanoviÊ.«, u: Jugoslavenski pomorac 18/6-7 (10.4.1938): 6; V. ForetiÊ, ≈Udionaπih ljudi u stranim mornaricama«: 323-325, 332-333; Lj. AntiÊ, Hrvati u Juænoj Americi dogodine 1914.

38 S. ZvizdiÊ, ≈Pasko Baburica: æivot iseljenika.«; Ljubomir AntiÊ, Naπe iseljeniπtvo u JuænojAmerici i stvaranje jugoslavenske dræave 1918. Zagreb: ©kolska knjiga, 1987.

39 Iako je kao ukupni broj dionica prve emisije u zapisniku naveden broj od 47.000, iz popisadioniËara proizlazi da je toËan broj bio 47.500, te je on kod izraËunavanja postotka uzet u obzir.



Londonu i jedan od dioniËara Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«.40 Miπe Kolin,ravnatelj Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, imao je daleko manje dionica (100),ali je kao jedini od osnivaËa koji je nastanjen u Kraljevini SHS bio logiËan iz-bor, kako za Ëlana Upravnog odbora, tako i za predsjedatelja osnivaËkeskupπtine Jugoslavensko - amerikanske plovidbe. Sva trojica Ëlanova Revi-zornog odbora, KamenareviÊ, MarinoviÊ i LeontiÊ, imala su po 100 dionica.Ljubo LeontiÊ, odvjetnik u Splitu, bio je s vodeÊim dioniËarima povezan joπod 1915. godine, kada je propagirao jugoslavensku ideju u Juænoj Americi,a troπkove njegovog boravka i propagande uglavnom je snosio Pasko Baburi-ca.41 Meu dioniËarima znatno je viπe onih koji su rodom i/ili mjestom sta-novanja bilo povezani s Dubrovnikom, nego sa Splitom. Osim Tvornice ce-menta Split, Ëija je veza uoËljiva na prvi pogled, u dioniËare povezane sa Spli-tom moæemo ubrojiti poslovne ljude Ivana Dinka i Niku IliÊa, lijeËnika KrstuKrstuloviÊa, te odvjetnika Ljubu LeontiÊa, rodom iz okolice Imotskog. SvuËetvoricu moguÊe je sresti meu dioniËarima drugih tvrtki koje su tada imalesjediπte u Splitu.42 U Splitu je roen i ing Emilio Stock,43 prije I. svjetskograta jedan od suvlasnika tvrtke Fratelli Stock & Comp. u Splitu, nakon I. svjet-skog rata nastanjen u Trstu. On je 1908. podigao tvornicu cementa Split uMajdanu kod Solina,44 te su Ëlanovi obitelji Stock i kasnije imali znaËajneudjele u njoj, pa stoga ovu tvrtku i ovo prezime nije neobiËno naÊi na istompopisu dioniËara. Emilio Stock je izmeu dva svjetska rata bio Ëlan upraveove tvornice.45 Izmeu cementne industrije na πirem splitskom podruËju i ise-ljenika u Juænoj Americi koji su bili glavni dioniËari Jugoslavensko - ameri-kanske plovidbe postojala je povezanost poslovnih interesa. Tvrtka Baburizza,

40 O Boæu Bancu usporedi: ≈G. Boæo Banac Ëlan uprave “Lloyds Register of Shiping« u Lon-donu”.« Jugoslavenski pomorac 16/19 (12.12.1936): 4; ≈Boæo Banac, prvak naπih brodovlasni-ka.« Jugoslavenski pomorac 18/12 (25.6. 1938): 1; R. Roter, ≈Ivo RaËiÊ - pomorac i dobrotvor.«:114; Vinko ForetiÊ, ≈Banac, Boæo.« Hrvatski biografski leksikon 1 (1983): 413.

41 Ljubo LeontiÊ, O Jugoslavenskom odboru u Londonu. Zagreb, 1961; S. ZvizdiÊ, ≈Pasko Ba-burica: æivot iseljenika.«; Lj. AntiÊ, Naπe iseljeniπtvo u Juænoj Americi i stvaranje jugoslavenskedræave 1918.

42 Javni biljeænici srednje Dalmacije, Alberti, 46, 9845/1921, 10095/1921 (DAS); JBSD, Kar-gotiÊ 106, 32104/1927; 112, 33896/1930, 33897/1930.

43 Njegov otac Abram Stock doselio je u Split iz Trsta. Usporedi: Duπko KeËkemet, Æidovi upovijesti Splita. Split: Jevrejska opÊina u Splitu, 1971: 131-133.

44 Josip Morpurgo, ≈Dalmatinska industrija cementa i njezino znaËenje za naπe pomorstvo.«Pomorski zbornik, Zadar, 2 (1964): 288; D. KeËkemet, Æidovi u povijesti Splita: 125.

45 JBSD, KargotiÊ, 102, 29320/1924; 103, 30259/1925; 112, 33805/1930; JBSD, PoliÊ, 5,21/1936.



Lagarrige y Cía poËela je neπto prije osnutka Jugoslavensko - amerikanskeplovidbe graditi luku u Antofagasti. Za potrebe ove gradnje uvezen je cementiz Splita. Prvi parobrod koji je u »ile doplovio nakrcan cementom sa solin-skog podruËja bio je Izgled Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, koji je 23. rujna1923. uplovio u luku Antofagaste. U Kraljevinu SHS vratio se nakrcan salitrom.Nakon toga su i drugi parobrodi Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« dovozili ce-ment u Antofagastu, a odvozili salitru.46 Meunarodna trgovina izmeu JuæneAmerike i Kraljevine SHS zasigurno je bila meu glavnim motivima osni-vanja parobrodarskog druπtva koje bi razvoju te trgovine joπ viπe pridonije-lo, a pri izboru sjediπta novog druπtva cementna industrija vjerojatno je bilaplus u korist Splita.

Zapisnici redovitih godiπnjih skupπtina od 24. svibnja 1925. s izvjeπÊemza poslovnu godinu 1924.47 i od 30. svibnja 1926.48 s izvjeπÊem za poslovnugodinu 1925. relativno su kratki. Valja napomenuti da su obje skupπtineodræane u iste dane, na istom mjestu kao i one Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«,s tim πto je u oba sluËaja skupπtina Jugoslavensko - amerikanske plovidbe za-poËela u 10 sati, a skupπtina Atlantske plovidbe u 11 sati. I u sluËaju Jugo-slavensko - amerikanske plovidbe skupπtinama 1925. i 1926. godine pred-sjedao je Miπe Kolin, a kao ovjerovitelji zapisnika iz 1925. takoer su nave-deni Marko Kunej i Oskar Kurt, a zapisnika iz 1926. godine Marko Kunej iNiko IliÊ. Drugi nazoËni ili po opunomoÊeniku zastupani dioniËari nisu nave-deni. U zapisniku skupπtine iz 1925 godine navedeno je da je na skupπtiniosobno ili preko opunomoÊenika bilo zastupljeno 14 dioniËara s 39.530 dio-nica i isto toliko glasova, a u zapisniku iz 1926. godine da je na skupπtiniosobno ili preko opunomoÊenika zastupljeno 10 dioniËara s 43.385 dionica iisto toliko glasova. Iz izvjeπÊa za obje navedene poslovne godine razvidnoje da je tvrtka poslovala s dobitkom. Na obje je skupπtine uoËljiva po jednaveÊa promjena. Godine 1925. poveÊan je broj Ëlanova Upravnog odbora s 3na 5. Za nove Ëlanove odbora, na prijedlog predsjedatelja, aklamacijom suizabrani Nikola MihanoviÊ i Pasko Baburica. Od tada je predsjednik Uprav-nog odbora bio Nikola MihanoviÊ. U vrijeme odræavanja redovitih godiπnjihskupπtina 1925. i 1926. godine druπtvena je glavnica iznosila 2,500.000 zlat-nih dinara podijeljenih u 100.000 dionica. Godine 1926. donesena je odluka

46 D. MataiÊ PaviËiÊ, Hrvati u »ileu: æivotopisi: 27-28, 100.47 JBSD, KargotiÊ, 103, 30039/1925.48 JBSD, KargotiÊ, 104, 30868/1926.



o daljnjem poveÊanju druπtvene glavnice. Do potrebe za poveÊanjem doπloje zbog nabavljanja Ëetvrtog parobroda nazvanog Nikola MihanoviÊ. Na pri-jedlog predsjedavajuÊeg skupπtine donesena je odluka o poviπenju glavnicena 3,250.000 zlatnih dinara izdavanjem nove emisije od 30.000 dionica nomi-nalne vrijednosti 25 zlatnih dinara svaka. Od tih 30.000 dionica nove emisije,10.000 dionica moralo se ponuditi vlasnicima dionica ranijih emisija, s timda je svaki raniji dioniËar na 10 starih dionica mogao optirati jednu novu. Os-talih 20.000 dionica, kao i one koje eventualno ne bi htjeli preuzeti ranijidioniËari, prema odluci skupπtine “ustupaju se po nominalnoj cijeni jednomsindikatu.”49

Zbog daljnjeg poviπenja druπtvene glavnice sazvana je izvanredna skup-πtina Jugoslavensko - amerikanske plovidbe 3. studenog 1926.50 Skupπtinu jeotvorio dr Ljubo LeontiÊ pozdravivπi Frana PetrinoviÊa i “izrazujuÊi veselje,πto prisustvuje ovom zboru, te nadu da Êe i unapred ËeπÊe zalaziti u ove kraje-ve i da Êe druπtvo neprestano umnaæati svoju flotu i tako ne samo uposlivatinaπ narod, nego i dizati prestiæ naπe zastave i dræave.” Predsjedanje ove skup-πtine preuzeo je sam Frano PetrinoviÊ. Na skupπtini je bilo osobno nazoËnoili zastupljeno po opunomoÊeniku 11 dioniËara sa 43.700 dionica. Predsjeda-telj je izvijestio o nedavnoj nabavci petog druπtvenog parobroda Njegoπ, teo namjeri kupnje joπ dvaju parobroda, zbog Ëega se ukazala potreba za dalj-njim poveÊanjem glavnice. ZakljuËeno je da se glavnica povisi s 3,250.000na 6,500.000 zlatnih dinara izdavanjem jedne ili viπe emisija dionica, o ËemuÊe odluku donijeti upravni odbor. Zapisnik su, uz predsjedavajuÊeg, kao ovje-rovitelji potpisali Ljubo LeontiÊ i Oskar Kurt.

TreÊa redovita godiπnja skupπtina Jugoslavensko - amerikanske plovidbeodræana je 29. svibnja 1927.51 Kao i ranije redovite skupπtine i ova je odræanaistog dana i na istom mjestu kao i skupπtina Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«,s tim πto je u ovom sluËaju joπ malo skraÊeno vrijeme izmeu dvije skupπtine,te je skupπtina Jugoslavensko - amerikanske plovidbe zapoËela u 10.30, aAtlantske plovidbe u 11.00 sati. Na skupπtini je bilo osobno nazoËno ili zas-tupljeno po opunomoÊeniku 11 dioniËara sa 45.235 dionica. Zborom je pred-sjedavao Ëlan Upravnog odbora Miπe Kolin. Izvjeπtaj upravnog i revizornogodbora proËitao je dr Niko MarinoviÊ. Ovom kao i slijedeÊim zapisnicima

49 JBSD, KargotiÊ, 104, 30868/1926.50 JBSD, KargotiÊ, 105, 31212/1926.51 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927.



priloæena je tiskana knjiæica s izvjeπtajima, raËunima, bilancom i podacimao druπtvenim parobrodima.52 Iz izvjeπÊa je razvidno da je poslovanje Ju-goslavensko - amerikanske plovidbe u 1926. godini bilo uspjeπno, dobrim di-jelom zahvaljujuÊi porastu potraænje za brodskim prijevozom na meunarod-nom træiπtu, osobito u zadnja Ëetiri mjeseca godine. Poslovna godina 1926.zavrπena je s Ëistim dobitkom od 818.041 zlatnih dinara. Na svaku dionicutrebala je biti isplaÊena dividenda od 10% (2,5 zl. din.). Za Ëlanove Upravnogodbora bila je predviena nagrada u ukupnom iznosu od 8.125, a za ËlanoveRevizornog odbora nagrada u ukupnom iznosu od 1.500 zl. dinara. Konjun-ktura na træiπtu potakla je upravu na daljnje nabavljanje brodova. Od poËet-ka godine 1927. do skupπtine u svibnju druπtvo je nabavilo Ëetiri parobroda.Tri su kupljena “iz druge ruke, u dobrom stanju.” To su Zrinski (ex Erle),PreradoviÊ (ex Riol) i GunduliÊ (ex Siam City). NaruËena je i jedna novo-gradnja, koja je trebala biti zavrπena u vrijeme odræavanje skupπtine, a graenaje u Glasgowu. “Dozvolom Njegovog VeliËanstva, naπeg Previπnjeg Vladao-ca, nosit Êe ime Aleksandar I.”53 Time je ovo parobrodarsko druπtvo u tri go-dine postojanja nabavilo devet parobroda s ukupnom nosivosti neπto manjomod 80.000 tona (tablica 3).

Jugoslavensko - amerikanska plovidba nije odræavala stalne pruge, veÊ suparobrodima nalazili zaposlenje na otvorenom træiπtu. U vrijeme odræavanjaove skupπtine nadali su se pokretanju pregovora s vladom Kraljevine SHS ouspostavljanju redovite pruge za Juænu Ameriku.54

Kod biranja novog Upravnog i Revizornog odbora, na prijedlog MarkaKuneja, ponovo su aklamacijom izabrani stari Ëlanovi. U Upravni su odbor,dakle, izabrani Nikola MihanoviÊ kao predsjednik, Pasko Baburica, FranoPetrinoviÊ, Boæo Banac i Miπe Kolin. U Revizorni su odbor ponovo izabrani∆iro KamenareviÊ, Niko MarinoviÊ i Ljubo LeontiÊ. Nabava novih parobrodautjecala je na daljnje poviπenje glavnice. ZakljuËkom skupπtine poviπena jedo maksimalnih 12,500.000, odnosno do iznosa koji je mogla odobriti skup-πtina bez posebne dozvole nadleæne vlasti.55 S obzirom na dotadaπnji interes,za svaku emisiju dionica ponuenu træiπtu, prvenstveno meu emigracijom u

52 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927, Prilog.53 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927, Prilog.54 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927, Prilog.55 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927.



Juænoj i Sjevernoj Americi, uprava je smatrala da Êe i nova emisija dionicabiti praÊena istim interesom.56

Ovo poveÊanje druπtvene glavnice ipak nije realizirano do sljedeÊe re-dovite godiπnje skupπtine parobrodarskog druπtva Jugoslavensko - Amerikan-ska plovidba odræane 26. svibnja 1928.57 Kao iznos druπtvene glavnice u vri-jeme njenog odræavanja u zapisniku je naveden raniji iznos od 6,500.000 zlat-nih dinara podijeljenih u 260.000 dionica nominalne vrijednosti 25 zlatnihdinara svaka. Na ovoj je skupπtini osobno bilo nazoËno 7 dioniËara, a 6 ih jebilo zastupano po opunomoÊeniku. Tih je 13 dioniËara predstavljalo 49.610

56 JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927, Prilog.57 JBSD, KargotiÊ, 108, 32691/1928.

Tablica 3. Parobrodi Jugoslavensko - amerikanske plovidbe u svibnju 1927. godine (pre-neseno iz: JBSD, KargotiÊ, 106, 31813/1927, Prilog)



dionica. Skupπtinom je kao i prethodnih godina predsjedao Miπe Kolin,58 auz njega su zapisnik kao ovjerovitelji potpisali Marko Kunej i Oskar Kurt.Prema izvjeπÊu Upravnog i Revizornog odbora priloæenom zapisniku, ovo jeparobrodarsko druπtvo poslovnu godinu 1927. zakljuËilo s Ëistom dobiti od736 138 zl. dinara, koja je ponovo omoguÊila isplatu dividende od 10% svimdioniËarima, uz dotacije rezervnom i amortizacionom fondu druπtva. Za Ëla-nove Upravnog odbora odreena je nagrada u ukupnom iznosu od 16.250, aza Ëlanove Revizornog odbora u ukupnom iznosu od 1.500 zl. dinara. Naæalost, u prilozima zapisnika Jugoslavensko - Amerikanske plovidbe, za razli-ku od Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, nisu navoene banke kod koji se mo-gla podignuti dividenda, πto je podatak manje o poslovnim vezama.

Stanje u pomorstvu u prethodnoj godini ocijenjeno je dosta teπkim, a ponudatonaæe veÊom od potraænje. NajveÊi dio prometa Jugoslavensko - amerikanskaplovidba ostvarila je s Juænom Amerikom, u prvom redu s »ileom i Argen-tinom. Radi uËvrπÊivanja veza s Argentinom, osnovali su zajedno s Atlantskomplovidbom ≈Ivo RaËiÊ« agenciju u Buenos Airesu.59 Nakon preuzimanja paro-broda Aleksandar I., naruËena je joπ jedna novogradnja Ëiju se isporuku, pre-ma izvjeπÊu Upravnog odbora, oËekivalo u rujnu 1928. godine.60

Nastanak Jugoslavenskog Lloyda a. d.

Parobrodarska druπtva Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« i Jugoslavensko -amerikanska plovidba, kako je vidljivo iz naprijed navedenog, imala su nizzajedniËkih crta i prije ujedinjenja u jedno druπtvo. Njihove skupπtine u pravi-lu su odræavane istoga dana, uvijek u prostorijama TrgovaËke i obrtniËke ko-more u Splitu, jedna za drugom s malom vremenskom razlikom, s istim pred-sjedavajuÊim i istim ovjeroviteljima zapisnika, a dijelom su imale i iste di-oniËare. Jednom i drugom druπtvu posebno su bile zanimljive trgovaËke vezes Juænom Amerikom, te su se uprave obaju druπtava bavile miπlju o osniva-nju stalne pruge s tim podruËjem. ZajedniËki interesi postupno su poËeli

58 U ovom zapisniku naveden kao Miho Kolin, za razliku od priloga ovom zapisniku, kao izapisnika ranijih skupπtina.

59 Osnivanje ove zajedniËke agencije ne spominje se u godiπnjem izvjeπÊu uprave Atlantskeplovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, ali se tamo spominje zajedniËka kupovina zemljiπta u Splitu, koja se nespominje u ovom izvjeπÊu.

60 JBSD, KargotiÊ, 108, 32691/1928, Prilog.



dovoditi i do zajedniËkih investicija, kao πto su kupovina zemljiπta u Splitui otvaranje agencije u Buenos Airesu.

Korak dalje napravljen je pregovorima i sazivanjem izvanrednih skupπtinaobaju druπtava 14. prosinca 1928. godine radi odluke o zdruæivanju u jednoparobrodarsko druπtvo. I ovaj put je objema skupπtinama predsjedao MiπeKolin, a ovjerovitelji zapisnika bili su u oba sluËaja Marko Kunej i OskarKurt.61 Prema obiËaju ranijih godina, prvo je odræana skupπtina Jugoslaven-sko - amerikanske plovidbe. Skupπtini je bilo nazoËno 7 dioniËara, a 7 ih jebilo zastupljeno po opunomoÊeniku, te je ukupno bilo predstavljeno 158.321dionica od 260.000 dionica. Nakon Ëitanja prijedloga Upravnog odbora, pri-jedlog o zdruæivanju s Atlantskom plovidbom ≈Ivo RaËiÊ« prihvaÊen je jedno-glasno, bez rasprave.62

Iz “Predloga” Upravnog odbora priloæenog zapisniku63 proizlazi da je onrezultat pregovora o zdruæivanju voenih s Upravnim odborom Atlantske plo-vidbe ≈Ivo RaËiÊ«, s kojim su se sporazumjeli da je “u obostranom interesuda se ovo spajanje izvrπi. Tim spajanjem izvrπila bi se koncentracija kapitala,plovnog parka i uprave oba dva nacijonalna druπtva, da ovako spojeni (svo-jim opseænim i solidnim radom) πto bolje koriste naπem pomorstvu, opÊimprivrednim interesima i svojim akcionerima.” Zdruæivanje se imalo provestina sljedeÊi naËin:

1. Jugoslavensko - amerikanska plovidba a. d. u Splitu mijenja ime u Ju-goslavenski Lloyd a. d. u Splitu;

2. Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« a. d. u Splitu sa svom pokretnom i ne-pokretnom imovinom, aktivom i pasivom, zdruæivanjem prelazi u tvrtku Ju-goslavensko - amerikanska plovidba, odnosno Jugoslavenski Lloyd a. d. uSplitu, te prestaje postojati kao samostalno druπtvo;

3. tim prijelazom u vlasniπtvo Jugoslavensko - amerikanske plovidbe,odnosno Jugoslavenskog Lloyda prelaze parobrodi: Epidauro, Iskra, Izvor,Istina, Izrada, Izabran, Izgled, Istok, Ivo RaËiÊ, Marija RaËiÊ, Nemanja, Vi-dovdan, Duπan Silni i Carica Milica, te Êe im kao vlasnik u Registru paro-broda duge plovidbe kod Direkcije pomorskog saobraÊaja u Splitu biti ubi-ljeæen Jugoslavenski Lloyd;

61 JBSD, KargotiÊ, 109, 33031/1928. i 33032/1928.62 JBSD, KargotiÊ, 109, 33031/1928.63 JBSD, KargotiÊ, 109, 33031/1928, Prilog. Ovaj je Prijedlog gotovo istovjetan Prijedlogu

Upravnog odbora Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«. Usporedi 33032/1928, Prilog.



4. dioniËari Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« dobivaju, prema procjeni vrijed-nosti imovine koju ustupaju Jugoslavensko - amerikanskoj plovidbi, za svakudionicu nominalne vrijednosti 500 dinara po 5.666 dionica nominalne vrijedno-sti 25 zl. dinara Jugoslavensko - amerikanske plovidbe, odnosno JugoslavenskogLloyda, πto ukupno iznosi 340.000 dionica vrijednosti 8,500.000 zl. dinara;

5. u tu svrhu Jugoslavensko - amerikanska plovidba treba provesti ranijeizglasano poveÊanje dioniËke glavnice (na redovitoj skupπtini 1927 godine)sa 6,5 milijuna na 12,5 milijuna zl. dinara, te preko toga povisiti svoju glavnicuza daljnjih 2,5 milijuna, kako bi ukupno iznosila 15 milijuna zl. dinara;

6. aktiva i pasiva Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« predat Êe se Jugoslaven-sko - amerikanskoj plovidbi, odnosno Jugoslavenskom Lloydu prema stanju1. sijeËnja 1929.

U skladu s ovim Prijedlogom, skupπtina Jugoslavensko - amerikanskeplovidbe izglasala je promjene druπtvenih pravila vezane uz izmjenu nazivadruπtva, osnivaËe i glavnicu druπtva. Zadnja toËka dnevnog reda ove skupπtine(Eventualia) protekla je u znaku komentara I. F. VukiÊ-Lupisa64 o namjerivlade da sklopi ugovor o putniËkoj iseljeniËkoj liniji za Juænu Ameriku uzdræavnu subvenciju s jednim stranim parobrodarskim druπtvom. Prema nje-govom miπljenju, vlada bi time morala nadoknaivati deficit na nerentabil-noj pruzi ili poticati iseljavanje, pogotovo ako bi takvu liniju dræao luksuznibrod, te bi bilo bolje da “Vlada sklopi ugovor s domaÊim druπtvom, koje biu tu svrhu moglo upotrebiti parobrode udeπene samo za prevoz putnika III.klase i za prevoz robe.” Njegovo miπljenje podræao je M. Kolin, istiËuÊi kakovlada sebi ne moæe priuπtiti subvenciju u neodreenoj visini, obvezujuÊi sena nadoknadu gubitaka i odreenog postotka dobitka koje bi na toj liniji ima-lo strano parobrodarsko druπtvo.65

Naprijed navedeni prijedlog o zdruæivanju prihvaÊen je i na skupπtini Atlant-ske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«.66 Skupπtini su osobno bila nazoËna 4 dioniËara, a

64 Ivan F. Lupis-VukiÊ prvi put se spominje kao dioniËar Jugoslavensko - amerikanske plovidbeupravo na ovoj skupπtini i to kao VukiÊ-Lupis. MoguÊe je on veÊ i ranije bio njezin dioniËar, jercjelokupnim popisom raspolaæemo tek za osnivaËku skupπtinu. I. F. Lupis-VukiÊ joπ je jedna oso-ba povezana s iseljenicima - dioniËarima. Godine 1929. otiπao je u Juænu Ameriku, gdje je radiona sreivanju arhiva Jugoslavenske narodne obrane, a veze s iseljenicima na tom prostoru imaoje joπ prije I. svjetskog rata. Usporedi: S. ZvizdiÊ, ≈Pasko Baburica: æivot iseljenika.«; Lj. AntiÊ,Naπe iseljeniπtvo u Juænoj Americi i stvaranje jugoslavenske dræave 1918: 48.

65 JBSD, KargotiÊ, 109, 33031/1928.66 JBSD, KargotiÊ, 109, 33032/1928.



9 ih je bilo zastupljeno po opunomoÊeniku, tako da je na skupπtini ukupnobilo zastupljeno 13 dioniËara s 34.289 (6.859 glasova) od 60.000 dionica.Druπtvena glavnica u vrijeme odræavanja ove izvanredne skupπtine iznosilaje 30 milijuna dinara. Detaljniji popis prikazan je u tablici 4. On nam baremdonekle daje neπto plastiËniju sliku o dioniËarima nego raniji zapisnici. Naj-jaËi dioniËar zastupljen na skupπtini bila je Srpska banka d. d. Zagreb, kojaje u to vrijeme dræala 38,5% ukupnog broja dionica. Po broju dionica slijedilaju je Banka BraÊa TurkoviÊ s 18,1%. NajjaËi pojedinaËni dioniËar zastupljenna ovoj skupπtini, Boæe Banac, imao je tek 2,4% dionica. Od 13 zastupljenihdioniËara za 6 ih se moæe sa sigurnoπÊu tvrditi da su ujedno bili i dioniËariJugoslavensko - amerikanske plovidbe (Banac, Kolin, MarinoviÊ, Kunej, Kurti GiliÊ). To svakako nisu brojem dionica najjaËi dioniËari, ali su imali utjecajakako u upravi, tako i na skupπtinama druπtva. Na æalost, zapisniku skupπtineJugoslavensko - amerikanske plovidbe nije priloæen ovakav popis, pa se po-dudarnosti ne mogu u potpunosti utvrditi. Moæe se primijetiti da je na iz-vanrednoj skupπtini Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« Miπe Kolin raspolagao spunomoÊima svih dioniËara koji su izdali takve punomoÊnice, te je na temeljutoga oËito i imao glavnu rijeË.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Rednibroj

DioniËar Osobno -opunomoÊenik

Brojdionica

Srpska banka d. d. Zagreb

Banka BraÊa TurkoviÊ

B. N. Banac

Miπe Kolin

dr Niko MarinoviÊ

Marko Kunej

J. UcoviÊ

S. MiljanoviÊ

Oskar Kurt

Æ. KovanoviÊ

N. IliÊ

Andro GiliÊ

N. DimoviÊ

Miπe Kolin

Miπe Kolin

Miπe Kolin

osobno

Miπe Kolin

osobno

Miπe Kolin

Miπe Kolin

osobno

Miπe Kolin

Miπe Kolin

osobno

Miπe Kolin

21519

10873

1450

150

100

70

62

25

10

10

10

5

5

Brojglasova

4304

2175

290

30

20

14

13

5

2

2

2

1

1

Tablica 4. Popis dioniËara Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« zastupljenih na skupπtinidruπtva 14. prosinca 1928. godine

Napomena: U originalnompopisu priloæenom zapisni-ku dioniËari nisu poredaninekim odreenim redosli-jedom. Radi lakπeg snala-æenja, ovdje ih navodim pre-ma broju dionica kojima suraspolagali.

Izvor: JBSD, KargotiÊ,109, 33032/1928, Prilog.



Izvjeπtaje o skupπtinama obaju druπtava, odræanima 14. prosinca 1928., do-nosi i tjednik PrivredniËka rijeË, koji namjeru zdruæivanja ocjenjuje vrlo po-hvalno, posebno stoga πto je srediπnja vlada u to vrijeme namjeravala sklopi-ti “nekakav aranæman” za prijevoz iseljenika s nekim stranim parobrodarskimdruπtvima, s tim da bi brodovi koji bi dræali tu liniju plovili pod jugoslaven-skom zastavom. Nepotpisani novinar ovog tjednika, koji je inaËe zastupaostavove TrgovaËke i obrtniËke komore u Splitu, izraæava nadu da Êe umjestotoga prijevoz iseljenika preuzeti novoformirani Jugoslavenski Lloyd.67

Kako je zdruæivanje provedeno s 1. sijeËnja 1929. tako su redovite go-diπnje skupπtine s izvjeπÊima o poslovanju u 1928. godini joπ uvijek formal-no odræavane odvojeno. Obje su odræane 20. srpnja 1929. u prostorijama Tr-govaËke i obrtniËke komore u Splitu. Kako je Jugoslavensko - amerikanskaplovidba promijenila ime, njezina je skupπtina odræana pod novim imenomdruπtva kao skupπtina Jugoslavenskog Lloyda, a s izvjeπÊem o poslovanju Ju-goslavensko - amerikanske plovidbe u poslovnoj godini 1928.68 Skupπtini jebilo nazoËno 7 dioniËara, a 11 ih je bilo zastupljeno po opunomoÊeniku, te jena skupπtini ukupno bilo zastupljeno 18 dioniËara s 247.447 dionica. Druπtve-na glavnica u vrijeme odræavanja skupπtine iznosila je 15 milijuna zlatnih di-nara podijeljenih na 600.000 dionica. Skupπtinom je predsjedao Niko Mari-noviÊ, a uz njega su kao ovjerovitelji zapisnik potpisali Niko IliÊ i MarkoKunej. Skupπtina je zapoËela odavanjem poËasti predsjedniku druπtva NikoliMihanoviÊu, koji je preminuo u Buenos Airesu 24. lipnja 1929., a svojim jedjelovanjem bitno doprinio razvoju pomorstva kako u Argentini, tako i u Ju-goslaviji. Prema izvjeπÊu Upravnog odbora, i poslovna godina 1928. bila jeu znaku niskih navala na pomorskom træiπtu, no druπtveni su parobrodi imalidovoljno posla, jer “druπtvo za sreÊu raspolaæe sa velikim svetskim vezamane samo u Engleskoj nego i na svetskim træiπtima, a pogotovo u celoj JuænojAmerici, gdje je promet naπih ladja usko vezan sa izvozom i uvozom ovihzemalja.” Godine 1928. preuzet je i novi parobrod, Tomislav, sagraen u bro-dogradiliπtu R. Duncan u Glasgowu, te je postao deseti parobrod Jugoslaven-sko - amerikanske plovidbe. Zdruæivanjem s Atlantskom plovidbom ≈IvoRaËiÊ«, Jugoslavenski Lloyd imao je sveukupno 24 parobroda duge plovidbeukupne nosivosti oko 200.000 tona. Program umnaæanja i pomlaivanja flote

67 PrivredniËka rijeË: tjednik za promicanje interesa trgovaËko-obrtniËkog staleæa, 22. 12.1928:1. Novinari u to vrijeme u pravilu nisu potpisivali Ëlanke, te je teπko utvrditi tko je autor nekog teksta.

68 JBSD, KargotiÊ, 110, 33389/1929.



druπtva nastavljen je naruËivanjem dviju novogradnji. Druπtvo je poslovnugodinu 1928. zakljuËilo s Ëistim dobitkom 713.388 zl. dinara, te je kao i rani-je dioniËarima isplaÊena dividenda od 10%. Za Ëlanove Upravnog i Revi-zornog odbora bile su predviene naknade u istim iznosima kao i na prethod-noj skupπtini Jugoslavensko - amerikanske plovidbe.69

U novi Upravni odbor, na prijedlog Marka Kuneja, izabrani su Miho Mi-hanoviÊ,70 Pasko Baburica, Boæo Banac, Frano PetrinoviÊ, Miπe Kolin i NikoMarinoviÊ. U novi Revizorni odbor, takoer na prijedlog Marka Kuneja,izabrani su Ivan Dinko IliÊ, Pero Banac i Sava MiljanoviÊ.71 Od πest Ëlano-va Upravnog odbora Jugoslavenskog Lloyda Ëetiri su bila i u ranijem Uprav-nom odboru Jugoslavensko - Amerikanske plovidbe (Baburica, PetrinoviÊ, B.Banac i Kolin), a jedan u Nadzornom odboru (MarinoviÊ). Miho MihanoviÊzapravo je zamijenio svog starijeg brata Nikolu, koji je preminuo. Trojica suujedno bila i Ëlanovi ranijeg Upravnog odbora Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«(B. Banac, Kolin, MarinoviÊ). Od tri Ëlana Revizornog odbora Jugoslaven-skog Lloyda dvojica su bili Ëlanovi ranijeg Nadzornog odbora Atlantskeplovidbe ≈Ivo RaËiÊ« (P. Banac i MiljanoviÊ). Nova osoba u ovom odboru jeIvan Dinko IliÊ, koji je bio dioniËar Jugoslavensko - amerikanske plovidbeod njezina osnutka. U vrijeme ove skupπtine Ivan Dinko IliÊ bio je Ëelna oso-ba dioniËkog druπtva Jadransko - primorski bauxit u Splitu, formiranog go-tovo istovremeno s Jugoslavenskim Lloydom, zdruæivanjem tvrtki Jadranskibauxit d. d. i Primorski bauxit d. d.72

Skupπtina Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« odræana je po obiËaju pola sa-ta kasnije, s istim predsjedavajuÊim i ovjeroviteljima zapisnika.73 Skupπtinije bilo nazoËno 5 dioniËara, a 6 ih je bilo zastupljeno po opunomoÊenicima,te je ukupno bilo predstavljeno 11 dioniËara s 34.560 dionica, odnosno 6.912glasova. DioniËka glavnica u vrijeme odræavanja ove skupπtine iznosila je 30milijuna dinara. Prema izvjeπÊu Upravnog i Revizornog odbora,74 ovo je paro-brodarsko druπtvo u prethodnoj godini, nesreÊom u Magellanovu tjesnacu,izgubilo parobrod Nevesinje, sagraen 1918. godine, πto je bila prva teπka

69 JBSD, KargotiÊ, 110, 33389/1929, Prilog.70 U ovom zapisniku naveden kao Mihajlo MihanoviÊ.71 JBSD, KargotiÊ, 110, 33389/1929.72 JBSD, KargotiÊ, 110, 33299/1929. i 33300/1929.73 JBSD, KargotiÊ, 110, 33390/1929.74 JBSD, KargotiÊ, 110, 33390/1929, Prilog.



nesreÊa na moru koju je pretrpio neki druπtveni parobrod, sreÊom bez ljud-skih ærtava. Gubitak parobroda druπtvo je nadomjestilo kupovinom parobro-da Istok, graenog 1913. godine, koji ne treba mijeπati s istoimenim paro-brodom graenim 1912. godine, koji je druπtvo prodalo 1927. godine. Atlant-ska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« zakljuËila je svoje samostalno poslovanje s Ëistimdobitkom od 14,315.119 dinara, honorarom Ëlanovima Upravnog odbora od go-tovo 78 tisuÊa dinara, dividendom dioniËarima od 18,6%, te dobro popu-njenim amortizacionim i rezervnim fondovima. Zadnja godina samostalnogposlovanja bila je za ovo druπtvo, unatoË jednoj teπkoj pomorskoj nesreÊi,vrlo uspjeπna.

Djelovanje Jugoslavenskog Lloyda a. d. 1929.-1931.

Zapisnik skupπtine dioniËara Jugoslavenskog Lloyda a. d. u Splitu odræane30. lipnja 1930., s izvjeπÊem za poslovnu godinu 1929. daje pregled poslovanjaovog parobrodarskog druπtva u prvoj godini njegovog djelovanja.75 Ova jeskupπtina, kao i skupπtine druπtava Ëijim je zdruæivanjem nastao JugoslavenskiLloyd, odræana u prostorijama TrgovaËke i obrtniËke komore u Splitu (Sinjskaul. 7). Na skupπtini je bilo nazoËno 7 dioniËara, a 6 ih je bilo zastupljeno prekoopunomoÊenika, te je na skupπtini ukupno bilo zastupljeno 13 dioniËara s 324.407dionica i isto toliko glasova (tablica 5). DioniËka glavnica ostala je ista kao i uvrijeme zdruæivanja i iznosila je 15 milijuna zlatnih dinara razdijeljenih u 600.000dionica. Skupπtinom je predsjedao Niko MarinoviÊ, a zapisnik su, uz njega, pot-pisali kao ovjerovitelji Marko Kunej i Branko NovakoviÊ.

Na knjiæici s tiskanim izvjeπÊima odbora, bilancom, raËunima i popisomparobroda76 vidljiva je promjena u popisu Ëlanova Upravnog odbora u odno-su na popis izabranih na prethodnoj skupπtini. Na popisu Ëlanova Upravnogodbora iz 1930. godine nema πest nego pet Ëlanova, a u odnosu na popis iza-branih na prethodnoj skupπtini nedostaje Miho MihanoviÊ.77 Ovu promjenune prati nikakav komentar, bilo u zapisniku, bilo u prilozima zapisniku. Kaopredsjednik Upravnog odbora 1930. godine naveden je Pasko Baburica.78

75 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930.76 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930, Prilog A.77 MihanoviÊ ovoj skupπtini nije bio nazoËan niti je kome dao punomoÊ da ga zastupa. U

zapisniku iz 1931. na popisu zastupanih dioniËara nalazimo tvrtku s imenom njegovog pokojnogbrata, pa je moguÊe da je preko te tvrtke i dalje imao dioniËki udio.

78 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930; 112, 34402/1931.



Na popisu dioniËara zastupljenih na skupπtini 1930. godine kao najjaËi di-oniËar nakon formiranja Jugoslavenskog Lloyda izdvaja se Srpska banka d. d.Zagreb s 39,6% ukupnog broja dionica, dok je njezina podruænica u Splitudræala 1,2% dionica. Primjetno je da je udio dionica Jugoslavenskog Lloydakoji je ova banka dræala znatno veÊi od udjela koji bi dræala samo kao ranijidioniËar Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, Ëak i kad se uzme u obzir da je od-lukom o zdruæivanju 1 dionica Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« mijenjana za5.666 dionica Jugoslavenskog Lloyda (ranije Jugoslavensko - amerikanskeplovidbe), jer bi samo tom promjenom Srpska banka d. d. Zagreb imala goto-vo upola manje dionica Jugoslavenskog Lloyda.79 Stoga se moæe pretpostaviti

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Rednibroj


Brojdionica iglasova


Banka TurkoviÊ

Srpska banka d. d. filijala Split

Prva hrvatska πtedionica

B. N. Banac

dr E. GrgiÊ

J. D. IliÊ

dr N. Viπnovec

N. DimoviÊ

dr N. MarinoviÊ

dr A. GiliÊ

M. Kolin

M. Kunej

dr N. MarinoviÊ

dr. N. MarinoviÊ

direktor filijale B. NovakoviÊ

M. JankoviÊ

dr. N. MarinoviÊ

osobno

osobno

osobno

osobno

osobno

osobno

dr. N. MarinoviÊ

osobno

238000

71646

7600

3500

2000

816

200

150

145

100

100

100

50

Tablica 5. Popis dioniËara Jugoslavenskog Lloyda zastupljenih na skupπtini druπtva 30.lipnja 1930. godine

Izvor: JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930, Prilog B.

Napomena: U originalnom popisu priloæenom zapisniku dioniËari nisu poredani nekim odreenim redo-slijedom. Radi lakπeg snalaæenja, ovdje ih navodim prema broju dionica kojima su raspolagali.

79 Prema Popisu dioniËara Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« na izvanrednoj skupπtini 14. pros-inca 1928. uoËi zdruæivanja, Srpska banka d. d. Zagreb, dræala je 21.519 dionica Atlantske plovidbe≈Ivo RaËiÊ«. Mijenjanjem tih dionica za dionice Jugoslavenskog Lloyda Srpska banka d. d. Za-greb trebala je dobiti oko 121.927 dionica Jugoslavenskog Lloyda (21.519 x 5,666 = 121. 926,65),a prema popisu dioniËara nazoËnih skupπtini 30. lipnja 1930. dræala je 238 000 dionica Ju-goslavenskog Lloyda.



da je Srpska banka ili veÊ ranije imala znatan dio dionica Jugoslavensko -amerikanske plovidbe ili je dio otkupila od drugih dioniËara u vrijeme zdruæi-vanja. SliËno se, ali u mnogo manjoj mjeri, moæe primijetiti i za Banku BraÊaTurkoviÊ, koja je u vrijeme ove skupπtine dræala oko 10.040 dionica viπe negoπto ih je mogla dobiti samo promjenom dionica Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«za dionice Jugoslavenskog Lloyda.80 Ipak, na skupπtini 1930. godine znatanbroj dioniËara nije bio zastupljen, pa je detaljnije razlaganje o promjenamamoguÊe tek nakon πto se u usporedbu ukljuËe i popisi dioniËara zastupljenihna kasnijim skupπtinama Jugoslavenskog Lloyda.

Zdruæivanjem je u Jugoslavenski Lloyd, kako je naprijed reËeno, Jugosla-vensko - amerikanska plovidba, uz ostalu imovinu, unijela 10 parobroda, aAtlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« 14 parobroda. Time je na poËetku godine1929. Jugoslavenski Lloyd imao 24 parobroda duge plovidbe. Prema izvjeπÊuUpravnog odbora,81 druπtveni su parobrodi u 1929. godini zabiljeæili jednunesreÊu, a radilo se o poæaru na parobrodu Nikola MihanoviÊ. ©tetu od poæarapokrilo je osiguranje, ali je uprava ipak prodala parobrod, “jer su reparacijebile skopËane sa troπkom nesrazmjernim sa godinama lagje.” Parobrod je biograen 1906. godine. Tijekom iste godine preuzeti su novoizgraeni paro-brodi Avala i Triglav, Ëime je ukupni broj druπtvenih parobroda poveÊan na25, s ukupnom nosivoπÊu od 207.296 tona. Popis parobroda u vrijeme odræa-vanja skupπtine i podaci o njima prikazani su u tablici 6. Zbog kupovine novihparobroda nije podizana druπtvena glavnica, veÊ su nabavljani dugoroËnimkreditom, uz obroËne isplate brodogradiliπtima. Kolikogod da su ranija izvjeπ-Êa Upravnog odbora uglavnom ocjenjivala stanje u svjetskom pomorstvuloπim, s tek povremenim i mjestimiËnim konjunkturama, ta su se razdobljapokazala dobrima u odnosu na ocjenu stanja u godini 1929., posebno u njezi-noj drugoj polovici, kada se poËela osjeÊati velika gospodarska kriza, Ëije senegativne posljedice ni u prvoj polovici 1930. godine nisu ublaæile. Tadaπnjestanje na svjetskom pomorskom træiπtu opisano je na sljedeÊi naËin: “VeÊ udrugoj polovini protekle godine pomorsko prevozno træiπte poËelo je do znat-no pada. Postepeno su se prevozne stavke do te mjere snizivale te su Oktob-ra mjeseca doπle bile na tako niski nivo, da nije bilo jednog svjetskog træiπta

80 Ova je banka u vrijeme izvanredne skupπtine Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« imala 10.873dionice, te je promjenom trebala dobiti oko 61.606 dionica Jugoslavenskog Lloyda (10.873 x 5,666= 61.606,41), no prema popisu dioniËara nazoËnih skupπtini 30. lipnja 1930., dræala je 71.646 dion-ica Jugoslavenskog Lloyda.

81 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930., Prilog A.



Tablica 6. Parobrodi Jugoslavenskog Lloyda na kraju poslovne godine 1929., prema iz-vjeπÊu skupπtini druπtva odræanoj 30. lipnja 1930. godine (preneseno iz: JBSD, KargotiÊ,111, 33937/1930, Prilog)



koje je moglo da pokrije brodske izdatke, a kamo li da ostavi kakvu maræuza amortizaciju ili zaradu. Od onda do danas je to stanje sve na gore iπlo, paje posljedica bila rasprema i vezivanje lagja, na koja su se sva parobrodarskadruπtva u veÊoj ili manjoj mjeri odluËivala. Danas se situacija pomorskogprevoznog træiπta, pogotovo u koliko se tiËe teretnih lagja u slobodnoj plovid-bi, moæe najbolje oznaËiti jedino tako ako se kaæe da je nezapamÊena koddanaπnje generacije.” Uprava Jugoslavenskog Lloyda nastojala je odgaativezivanje parobroda koliko god je to bilo moguÊe, smatrajuÊi to krajnjommjerom “koja je skopËana sa otpuπtanjem skoro 9/10 posade sa svake lagje.”Tijekom 1929. godine uprava je ipak pronalazila dovoljno posla za sve paro-brode, te je s njihovom raspremom i vezivanjem zapoËela tek u oæujku 1930.godine. Do skupπtine, na kraju lipnja, vezano je devet parobroda - Avala,Duπan Silni, Epidauro, Iskra, Izvor, Marija PetrinoviÊ, Marija RaËiÊ i Pre-radoviÊ. Zarada u prvoj polovici 1929. godine ipak je procijenjena dobromte je, zahvaljujuÊi tom dijelu godine, cijela poslovna godina 1929. zakljuËenas Ëistim dobitkom, neπto manjim od 2 milijuna zlatnih dinara. U usporedbi sprethodnim poslovnim godinama, ovaj je dobitak ipak vrlo nizak.

O poslovanju s razliËitim podruËjima svijeta tijekom poslovne godine1929. u istom izvjeπÊu stoji: “Naπi su parobrodi i tekom proπle godine traæilizarade po svim svjetskim træiπtima, Evropskim i prekookeanskim, u Sjever-noj i Juænoj Americi, sa ove i sa one strane Paname, u Australiji i u Africi, pasu u tim putovanjima prevalili oko 930.000 milja, a prenijeli su oko 755.000tona raznog tereta. Osim toga prevezeno je oko 150.000 m; drveta u vrijed-nosti od cirka 160 milijona Dinara. Izvoz te velike koliËine drveta vrπio sebeziznimno iz naπih luka, najviπe za Juænu Ameriku i to dobrim dijelom umanjim partijama naπom redovnom trgovaËkom linijom, koju smo neprekid-no i sa velikim gubitkom podræavali, i koju danas podræavamo izmegju naπihluka i Argentinskih, doprinaπajuÊi u izdaπnoj mjeri razvitku prometa drve-tom, koje je doista naπ najvaæniji eksportni artikal.”82

Uvoenje ove redovite trgovaËke linije ne spominje se na skupπtinamaodræanima u prethodnoj godini, no u nastavku ovog izvjeπÊa stoji da je druπtvodræi “veÊ eto dve godine”, prema Ëemu bi se moglo zakljuËiti da je uvede-na 1928. godine. Upravo u vrijeme odræavanja skupπtine krajem lipnja 1930.godine beogradska je vlada odobrila stalnu subvenciju za ovu liniju.83

82 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930., Prilog A.83 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930., Prilog A.



Komentar u njezinoj neisplativosti moæda nije sasvim u skladu s naglaπava-njem trgovine s Argentinom kao jednim od temelja uspjeπnosti druπtva kakona ovoj, tako i na prethodnim skupπtinama, no valja voditi raËuna da je i naisplativost ove linije morala utjecati velika gospodarska kriza. Prema Pomor-skom godiπnjaku iz 1929. godine, radi se o liniji iz Suπaka za Alæir (Oran) -Buenos Aires - Rosario di Santa Fe, koju je jednom mjeseËno dræao Jugo-slavenski Lloyd.84 Nakon uvoenja dræavne subvencije, ona je u polasku oba-vezno dodirivala viπe domaÊih luka, te je sredinom tridesetih godina definira-na kao linija Suπak - ©ibenik - Split - Dubrovnik - Oran - Montevideo - BuenosAires - Rosario di Santa Fe.85

Stanje na træiπtu i nizak dobitak u prethodnoj godini naveli su Upravni odborna oprez, pa su skupπtini predloæili da se cijela zarada prebaci u fondove druπtva,te da se ne dijeli nikakva dividenda dioniËarima, iako bi je bilo moguÊe di-jeliti. Ni Ëlanovima Upravnog odbora nije odreena nikakva novËana nagra-da, veÊ je samo Ëlanovima Revizornog odbora predviena nagrada u ranijemiznosu od 1.500 zl. dinara. Skupπtina je ovo jednoglasno prihvatila, kao i ci-jelo izvjeπÊe. Ipak, s druge strane, isti je Upravni odbor pokazao optimizamu pogledu prebroivanja svjetske krize narudæbom novog parobroda u 1929.godini, koji je porinut krajem svibnja 1930. godine, a nazvan je TrepËa.86

Od 1931. godine uprava Jugoslavenskog Lloyda imala je adresu u Zagre-bu (GunduliÊeva 3), dok je sjediπte druπtva ostalo u Splitu.87 Redovita godiπ-nja skupπtina s izvjeπÊem za poslovnu godinu 1930. odræana je 6. lipnja 1931.godine.88 Skupπtinom je predsjedao Boæo Banac, a uz njega su zapisnik potpi-sali kao ovjerovitelji Marko Kunej i Branko NovakoviÊ. Druπtvena glavnicaje, kao i u vrijeme osnutka, iznosila 15 milijuna zl. dinara razdijeljenih u600.000 dionica. Na skupπtini je bilo nazoËno 9 dioniËara, a 10 ih je zastupanopo opunomoÊenicima, te je na skupπtini ukupno bilo zastupljeno 19 dioni-Ëara s 516 802 dionice. Popis zastupljenih dioniËara detaljnije je prikazan utablici 7. Skupπtina je zapoËela odavanjem poËasti dr Niki MarinoviÊu, Ëlanu

84 Pomorski godiπnjak 3 (1929): 207. Pruga je tamo navedena kao Suπak - Alæir - Buenos Aires- Oran - Rosario di Sta Fe. Smjeπtanje Orana iza Buenos Airesa vjerojatno je greπka, koja se neponavlja u kasnijim izdanjima ove publikacije.

85 Pomorski godiπnjak 9 (1935): 94, 232, 236.86 JBSD, KargotiÊ, 111, 33937/1930.; usporedi na istom mjestu: Prilog A.87 Pomorski godiπnjak 5 (1931): 67.88 JBSD, KargotiÊ, 112, 34402/1931.



Upravnog odbora Jugoslavenskog Lloyda, te jednom od osnivaËa i Ëlanu Uprav-nog odbora Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, koji je preminuo 23. kolovoza1930. Umjesto njega, za novog Ëlana Upravnog odbora Jugoslavenskog Lloyda,na prijedlog Stijepe KneæeviÊa, aklamacijom je izabran –ore VelisavljeviÊ,generalni direktor Srpske banke d. d. Zagreb, koja je u to vrijeme bila naj-jaËi dioniËar Jugoslavenskog Lloyda. Na skupπtini je biran i Revizorni od-bor, kojemu je istekao mandat. Na prijedlog predsjedavajuÊeg, aklamacijomsu izabrani Ivan Dinko IliÊ, Sava MiljanoviÊ i Ljubo LeontiÊ. Ivan Dinko IliÊ

1.

2.

3.

Rednibroj




Baburizza & Co. Ltd.

BraÊa TurkoviÊ, Zagreb

Sociedad Anonima Industrial yComercial Nicolas MihanoviÊ4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

Srpska banka d. d., filijala Split

Frano PetrinoviÊ

B. N. Banac

dr Gjorgje LuËiÊ Roki

dr Miπe Kolin

Sava MiljanoviÊ

Gjorgje VelisavljeviÊ

Jovan ©kera

Ivan Dinko IliÊ

kap. A. J. IvanoviÊ

dr Andro GiliÊ

dr Ljubo LeontiÊ

Nebojπa DimoviÊ

Marko Kunej

dr Stijepo KneæeviÊ

zastupana po B. NovakoviÊu

zastupan po dr Lj. LeontiÊu

osobno

osobno

zastupan po dr S. KneæeviÊu

osobno

zastupan po B. NovakoviÊu

zastupan po S. MiljanoviÊu

osobno

osobno

osobno

osobno

zastupan po dr A. GiliÊu

osobno

osobno

zastupana po dr S. KneæeviÊu

zastupana po dr Lj. LeontiÊu

zastupana po dr S. KneæeviÊu

zastupana po B. N. Bancu

7927

4770

2600

1311

1200

530

500

272

200

100

100

100

100

60

50

238000

137336

71646

50000



Napomena: U originalnom popisu priloæenom zapisniku dioniËari nisu poredani nekim odreenim redos-lijedom. Radi lakπeg snalaæenja ovdje ih navodim prema broju dionica kojima su raspolagali.



i Sava MiljanoviÊ bili su Ëlanovi prethodnog Revizornog odbora Jugoslaven-skog Lloyda, a Ljubo LeontiÊ je ranije bio Ëlan Revizornog odbora Ju-goslavensko - amerikanske plovidbe.

Prema izvjeπÊu Upravnog i Ravizornog odbora, poslovanje druπtva u pret-hodnoj godini bilo je pod utjecajem opÊe gospodarske krize koja nije mimo-iπla ni pomorstvo. Za sve raspoloæive parobrode nije bilo moguÊe naÊi posao,pa je neko vrijeme bilo vezano Ëak 12 parobroda, a u vrijeme odræavanja skup-πtine taj je broj smanjen na 5. Druπtvo je posebno pogaala kriza na Juæno-ameriËkom pomorskom træiπtu. Redovita mjeseËna pruga za Argentinu do-nekle je bila isplativa u polasku, ali u povratku nije bilo nikakve zarade, a dr-æavna je subvencija nadoknaivala tek dio gubitka. Sveukupno, Jugoslaven-ski Lloyd je u poslovnoj godini 1930. zabiljeæio ukupni gubitak od 1,841.350 zl.dinara, πto je amortizirano dobitkom iz prethodnih godina, pa je konaËnostanje na raËunu ipak pokazivalo skromno pozitivno stanje od 837.920 zl. di-nara. Dividenda dioniËarima stoga nije predviena, kao ni nagrada Ëlanovi-ma Upravnog odbora, veÊ je samo Ëlanovima Revizornog odbora, kao i rani-je, predviena ukupna nagrada od 1.500 zl. dinara. Ostatak je prenesen naraËun za sljedeÊu godinu. UnatoË gubitcima, Uprava je nastavila kupovatiparobrode. Tada je kupljen vjerojatno najpoznatiji parobrod JugoslavenskogLloyda - luksuzni turistiËki parobrod Kraljica Marija. Prema izvjeπÊu uprave,druπtvo ga je nabavilo “iskoristivπi povoljne konjunkture”, a parobrodu je“blagovoljela da kumuje Njezino VeliËanstvo Kraljica dozvolivπi da on nosiNjezino Svijetlo Ime.” Po svojim dimenzijama bio je to najveÊi parobrod Ju-goslavenskog Lloyda i jedini namijenjen putniËkom prometu, “snabdjevensvim modernim konforom za 400 putnika, sve I. klase.” Od oæujka do listopa-da 1931. Kraljica Marija je dræala redovitu prugu, saobraÊajuÊi dva putamjeseËno izmeu Suπaka i Atene. Obrazloæenje za ovu kupovinu uprava druπ-tva formulirala je u sebi svojstvenom jugoslavensko-domoljubnom stilu:“Svijesni stare izreke da je svaki poËetak teæak predvidjamo da promet sovom lagjom neÊe za neko vrijeme biti plodonosan πto se tiËe njegove ma-terijalne strane, ali je sigurno, da Êe mnogo doprinijeti posebnom i opπtemnacionalnom prestiæu u oËima Ëitavog sveta.” U vezi s nabavom ovog paro-broda kupljen je i tegljaË nazvan Orjen, za koji je uprava procijenila da Êebiti vrlo koristan “s obzirom na oskudicu takvih teglaËa u naπim lukama.”89

89 JBSD, KargotiÊ, 112, 34402/1931, Prilog A.



Ova kupovina, kao i kupovine Ëetiri novosagraena broda naruËena ipreuzeta prethodnih godina - Tomislava, Triglava, Avale i TrepËe, pokrivanaje uglavnom kreditima tvrtke Baburizza & Co. Ltd., te kreditima britanskihbrodogradiliπta kod kojih su novogradnje graene. Tim je tvrtkama Jugosla-venski Lloyd ukupno dugovao oko 10 milijuna zl. dinara. S brodogradiliπtimaje ranije ugovoreno obroËno plaÊanje, te je uprava druπtva smatrala da taj dioduga nije problem, za razliku od duga tvrtki Baburizza & Co. Ltd. Kako suza rjeπenje odnosa s tom tvrtkom “interesovana direktno dva Ëlana Uprave”,odobrenje za ureivanje odnosa zatraæeno je od skupπtine, pred koju je izne-sen prijedlog rjeπenja duæniËkog odnosa sklapanjem ugovora o dugoroËnomzajmu za iznos od 300.000 funti sterlinga, uz zalog parobroda. Isplatu bi biliduæni izvrπiti u roku od 12 godina, raËunajuÊi od 1. sijeËnja 1933., uz kamatuod 6% godiπnje. Kao moguÊe rjeπenje predvieno je i izdavanje akcepatavjerovniku uz kamatu od 7%, ili zaloænica uz kamatu od 6%, s tim da Êe toËanmodalitet isplate uprava naknadno utvrditi s vjerovnikom. Ovaj je prijedloguprave skupπtina usvojila jednoglasno, a uz njega je usvojila i izmjene druπ-tvenih pravila kako bi to bilo i po njima omoguÊeno, te je daljnji dogovorprepuπten upravi druπtva i vjerovniku.90

Zadnji zapisnik parobrodarskog druπtva Jugoslavenski Lloyd u spisima no-tara Luje KargotiÊa zapisnik je skupπtine odræane 11. lipnja 1932.91 I ovomje skupπtinom predsjedao Boæo Banac, a uz njega su zapisnik potpisali kaoovjerovitelji Marko Kunej i Branko NovakoviÊ. Skupπtini je bilo nazoËno 7dioniËara, a 5 ih je bilo zastupano po opunomoÊeniku, te ih je ukupno bilozastupljeno 12 s 243 112 dionica.92 Popis dioniËara prikazan je u tablici 8.Ovim je popisom obuhvaÊeno tek neπto viπe od 1/3 dionica, te on zapravosadræi najmanje podataka od tri popisa prilagana zapisnicima skupπtina Ju-goslavenskog Lloyda 1930., 1931. i 1932. Zanimljivo je usporediti ova tripopisa meusobno, te s podacima kojima raspolaæemo o ranijim dioniËarimaJugoslavensko - amerikanske plovidbe i Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, Ëijimje zdruæivanjem Jugoslavenski Lloyd nastao.

Prema sva tri popisa s poËetka 30-ih godina, najveÊi broj dionica Ju-goslavenskog Lloyda u to je vrijeme dræala Srpska banka d. d. Zagreb, koja

90 JBSD, KargotiÊ, 112, 34402/1931; usporedi na istom mjestu Priloge A. i C.91 JBSD, KargotiÊ, 112, 34729/1932.92 JBSD, KargotiÊ, 112, 34729/1932, Prilog B.



je 1930. i 1931. godine imala 238.000 ili 39,6% dionica, dok je 1932. godineimala 236.000 ili 39,3% dionica. Njezina podruænica u Splitu imala je 1930.godine 7.600 ili 1,2% dionica, 1931. godine 7.927 ili 1,3%, dok za 1932. go-dinu ne raspolaæemo podatkom. DioniËki udio Srpske banke se, prema tome,zajedno s njezinom splitskom podruænicom, kretao oko 40%. Drugi jugo-slavenski novËani zavod koji nalazimo na popisima dioniËara, Banka BraÊaTurkoviÊ, raspolagala je 1930. i 1931. godine s 71.646 ili 11,9%, dok za 1932.ne raspolaæemo podatkom. Manji broj dionica imala je, prema popisu iz 1930.godine, Prva hrvatska πtedionica. Ona je tada raspolagala sa svega 3.500 ili0,6% dionica, dok za kasnije skupπtine o njezinom dioniËkom udjelu nemapodataka. Sve su ove novËarske ustanove ranije bile dioniËari Atlantske plo-vidbe ≈Ivo RaËiÊ«, s tim πto su dvije banke, koje su imale veÊe udjele, brojsvojih dionica poveÊale u vrijeme ili neposredno nakon formiranja Jugosla-venskog Lloyda. Posebno to vrijedi za Srpsku banku d. d.



Napomena: U originalnom popisu priloæenom zapisniku dioniËari nisu poredani nekim odreenim re-doslijedom. Radi lakπeg snalaæenja ovdje ih navodim prema broju dionica kojima su raspolagali.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Rednibroj



238000

71646

7600

3500

2000

816

200

150

145

100

100

100


B. N. Banac

I. Grizogono, ministar u penziji

dr Miπe Kolin

Sava MiljanoviÊ

Jovo ©kera

Branko NovakoviÊ

Ivan Dinko IliÊ

dr Ljubo LeontiÊ

kap. A. J. IvanoviÊ

dr Andro GiliÊ

Marko Kunej

zastupana po B. N. Bancu

osobno

osobno

zastupan po B. N. Bancu



osobno


osobno

osobno

osobno

osobno



Drugi dioniËar Jugoslavenskog Lloyda prema postotku dionica u vlasniπtvubila je poËetkom 30.-ih godina tvrtka Baburizza & Co. Ltd., koja je 1931. go-dine imala 137.336 ili 22,9% dionica. No, ova je tvrtka ujedno u to vrijemebila i vjerovnik Jugoslavenskog Lloyda za svotu u visini 300.000, jer je kredi-tirala kupovine novih brodova. Meu pojedinaËnim dioniËarima na ova tripopisa ne spominje se Pasko Baburica, no popisom svih dioniËara ne raspo-laæemo, pa nije iskljuËeno da je i dalje odreeni broj dionica glasio na njegaosobno. Drugog Ëovjeka ove tvrtke, Franu PetrinoviÊa, nalazimo na popisuiz 1931. godine s 4.770 ili 0,7% dionica. Na njegovo ime glasio je tada bit-no manji broj dionica nego πto ih je imao u ranijoj Jugoslavensko - amerikan-skoj plovidbi u vrijeme njezina osnutka (15.000). MoguÊe je da su i on iBaburica, a vjerojatno i drugi dioniËari Baburizza & Co. Ltd., dionice pre-nijeli na tvrtku, no teπko je ustanoviti kada je do toga doπlo. SliËno se moæeprimijetiti i za dionice iseljenika u Argentini, braÊe MihanoviÊ. Na popisu iz1931. godine navedena je tvrtka Sociedad Anonima Industrial y ComercialNicolas Mihanovic s 50.000 ili 8,3% dionica. Iako je broj dionica kojim jeova tvrtka raspolagala u Jugoslavenskom Lloydu daleko veÊi od broja dio-nica kojim su braÊa MihanoviÊ raspolagala u ranijoj Jugoslavensko - ame-rikanskoj plovidbi u vrijeme njezina osnutka, postotak udjela je daleko man-ji, jer se glavnica u meuvremenu bitno poveÊala. Njihov utjecaj na upravlja-nje Jugoslavenskim Lloydom uz to se i smanjio nakon smrti Nikole Mi-hanoviÊa.

OpÊenito, udio iseljeniËkog kapitala u vlasniËkoj strukturi JugoslavenskogLloyda 1931. godine kretao se oko 1/3 dionica. Sa sigurnoπÊu se moæe reÊida je u rukama iseljenika tada bilo 192.106 ili 32% dionica, uz napomenu danam je vlasniπtvo 13,9% dionica u vrijeme te skupπtine nepoznato. Znatnidio dionica bio je u vlasniπtvu jugoslavenskih novËanih zavoda, Srpske bankeu Zagrebu, njezine podruænice u Splitu i Banke BraÊa TurkoviÊ, ukupno52,9%. Ukoliko im pridodamo i udio Prve hrvatske πtedionice, koji se spo-minje samo na popisu iz 1930. godine, udio domaÊih banaka iznosio bi 53,5%.U vlasniπtvu pojedinih privatnih osoba kao manjih dioniËara, Ëija su nam ime-na poznata, bilo je u isto vrijeme ukupno 1,2% dionica. Meu njima je naj-veÊi broj dionica imao Boæo Banac. Na skupπtini 1930. godine zastupan jepo opunomoÊeniku s 2.000 dionica, dok je skupπtinama 1931. i 1932. godinebio osobno nazoËan s 2.600 dionica. To je mnogo manje od broja dionica ko-ji bi se moglo oËekivati u njegovim rukama s obzirom na broj dionica kojije ranije dræao kao dioniËar Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ« i s obzirom na to



da je ujedno bio i dioniËar Jugoslavensko - amerikanske plovidbe.93 Za razli-ku od njega, kod Ëlana Upravnog odbora Miπe Kolina od 1931. godine bilje-æimo blagi porast dionica.94

Zapisnik skupπtine odræane 11. lipnja 1932. vrlo je kratak i opÊenit, a kaoi kod veÊine prethodnih zapisnika, neπto viπe o poslovanju druπtva moæe sesaznati iz IzvjeπÊa Upravnog i Revizornog odbora priloæenog zapisniku.95

Poslovna godina 1931. i poËetak 1932. godine nisu donijeli pomak nabolje,a u IzvjeπÊu Upravnog i revizornog odbora ocrtani su joπ crnje nego teπkadruga polovica 1929. godine: “Depresija je u pomorskoj industriji u god.1931. dostigla nezapamÊeni vrhunac. Jedina svetlija taËka moæe da bude uËinjenici koju nam statistike javljaju da se u ovo zadnjih 6 mjeseca viπe lagjademolisalo nego πto se je lagja izgradilo. Ali i to ne moæe da nas obodri jersu cijene za demoliciju, bilo i boljih lagja, upravo neverovatno niske. U nekimse je dræavama Ëak æeljelo doÊi u susret pomorskoj industriji na naËin da sedade premija za demoliciju, ali ni to nije dalo oËekivanog rezultata, jer i sadodatkom premije brodovlasnici ne mogu da spoje kraj s krajem.”96 Ova kata-strofiËna ocjena svakako sadræi i dozu crnog humora. Jugoslavenski Lloyd uprethodnoj godini ipak nije zabiljeæio pomorske nesreÊe na svojim brodovi-ma, ali je zbog nedostatka posla dio brodova trebalo raspremiti i vezati. Po-Ëetkom 1931. god. 6 je brodova bilo raspremljeno, krajem godine 7, a u vri-jeme odræavanja skupπtine, sredinom 1932. godine, Ëak 10. Neπto viπe poslaod dijela teretnih parobroda imala je Kraljica Marija s turistiËkim turama poSredozemlju. No, veÊina stranaca nije mogla putovati zbog deviznih ograni-Ëenja koje su uvele mnoge dræave, pa je najviπe bilo Britanaca, kojima dræava

93 Prema podacima popisa dioniËara zastupljenih na skupπtini Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«14. prosinca 1928. godine, uoËi zdruæivanja Boæo Banac raspolagao je s 1.450 dionica tog paro-brodarskog druπtva. Njihovom zamjenom za dionice Jugoslavenskog Lloyda trebao bi imati oko8.216 dionica (1450 x 5,666 = 8215,7). U vrijeme osnivaËke skupπtine Jugoslavensko - amerikan-ske banke imao je 3 500 dionica tog parobrodarskog druπtva. »ak i da se njegov udio u tom druπtvukasnije bitno smanjio, morao je zadræati barem neπto dionica, jer je i dalje bio Ëlan Upravnog odbo-ra tog druπtva.

94 On je uoËi zdruæivanja raspolagao sa 150 dionica Atlantske plovidbe ≈Ivo RaËiÊ«, te je za-mjenom trebao dobiti oko 850 dionica Jugoslavenskog Lloyda (150 x 5,666 = 849,9). U vrijemeosnivanja Jugoslavensko - amerikanske plovidbe imao je 100 dionica tog druπtva, a vjerojatno jetaj broj poveÊao tijekom kasnijih emisija dionica tog druπtva ili tek nakon nastanka Jugoslaven-skog Lloyda. NeobiËno je πto je na skupπtini 1930. naveden kao dioniËar sa samo 100 dionica. No,1931. i 1932. u njegovim je rukama 1 200 dionica Jugoslavenskog Lloyda.

95 JBSD, KargotiÊ, 112, 34729/1932., Prilog A.96 JBSD, KargotiÊ, 112, 34729/1932., Prilog A.



nije ograniËavala devize za putovanje. Osim opÊih problema koji su poga-ali cjelokupno svjetsko pomorstvo, Jugoslavenskom Lloydu udarac je nanioi pad engleske funte, jer je sav njegov prihod bio upravo u papirnatim fun-tama. S druge strane, mnogi troπkovi koje su imali obraËunati su im na zlat-noj bazi. Ovaj je problem doveo i do poteπkoÊa s posadama brodova. koje sutakoer traæile plaÊu u zlatnoj valuti ili njezinoj protuvrijednosti. Problem jerijeπen time πto se uprava s njima pogodila da im ranije dogovorene plaÊe ufuntama obraËunava po kursu 250 dinara za 1 funtu. Visine plaÊa, na æalost,u izvjeπÊu nisu navedene. Odreene probleme stvarala je i neredovita isplatasubvencije od strane dræave. Sve su ove teπkoÊe postupno dovele do poveÊa-vanja dugova, a time i do poveÊavanja kamata koje su plaÊane na dugove.Poslovnu godinu 1931. druπtvo je zakljuËilo s gubitkom od 1.480.115 zl. di-nara. Dijelom je to joπ uvijek pokrivano zaradom iz ranijih godina, pa je stanjena raËunu pokazivalo minus od samo 643. 420 zl. dinara. DioniËarima zboggubitaka nije mogla biti isplaÊena dividenda, kao ni nagrade Ëlanovima Upravnogodbora. Uz sav gubitak, Ëlanovima Revizornog odbora i dalje je isplaÊivananagrada u ukupnoj vrijednosti 1.500 zl. dinara. NajveÊa vrijednost kojom jedruπtvo raspolagalo bila je njegova flota procijenjena na viπe od 24 milijunazl. dinara. Detaljniji podaci o tadaπnjim druπtvenim parobrodima prikazanisu u tablici 9. Druπtvo je ukupno je imalo 28 brodova, od Ëega 26 parobrodaduge plovidbe, 1 parobrod velike obalne plovidbe i 1 tegljaË. ProsjeËna starostbrodova iznosila je 18,7 godina. Najmlai parobrod bila je TrepËa sagraena1930., a najstariji Izvor 1898. godine.

Dok su na tiskanoj knjiæici s izvjeπÊem o radu Jugoslavenskog Lloyda uposlovnoj godini 1931., priloæenoj zapisniku skupπtine druπtva odræane 1932.godine, navedeni samo Ëlanovi Upravnog i Revizornog odbora, u Pomorskomgodiπnjaku iz 1932. godine naveden je joπ jedan organ upravljanja druπtvom,nazvan Poslovno ravnateljstvo, a Ëinili su ga Boæo Banac kao generalni di-rektor i Miπe Kolin kao direktor.97 Na taj je naËin, nakon povratka u Ju-goslaviju, Boæo Banac formalno preuzeo upravljanje Jugoslavenskim Lloy-dom. Poslovno ravnateljstvo postojalo je do 1939., kada je Boæo Banac postaopredsjednikom Upravnog odbora Jugoslavenskog Lloyda.98

PromatrajuÊi samo onovremene statistiËke podatke, moglo bi se zakljuËitida je Jugoslavenski Lloyd bio na vrhuncu 1931. godine. To lijepo pokazuju

97 Pomorski godiπnjak 6 (1932): 77.98 Pomorski godiπnjak 11-12 (1937/8); 13-14 (1939/40).



Tablica 9. Parobrodi Jugoslavenskog Lloyda na kraju poslovne godine 1931, prema izv-jeπÊu skupπtini druπtva odræanoj 11. lipnja 1932. godine (preneseno iz: JBSD, KargotiÊ,112, 34729/1932, Prilog A)



statistiËki podaci o broju brodova i zaposlenog osoblja prikazani u tablici 10.No, izvjeπÊa uprave druπtva pokazuju s koliko se ozbiljnih teπkoÊa ovo paro-brodarsko druπtvu u to vrijeme nosilo. Oscilacije u broju zaposlenih osoba,s obzirom na broj parobroda, oËita su posljedica vezivanja i raspreme brodo-va zbog nedostatka posla na træiπtu, a tijekom kriznih godina u raspremi jeËesto bilo viπe parobroda nego na kraju svake poslovne godine.

Tablica 10. Broj parobroda Jugoslavenskog Lloyda i na njima zaposlenog osoblja 1929/39.godine

Izvor: Pomorski godiπnjak 4 (1930): 90; 5 (1931): 90; 6 (1932): 100; 7 (1933): 110; 8 (1934): 100; 9(1935): 86; 11-12 (1937/8): 123; 13-14 (1939/40): 101.

Broj brodova

Bro

j zap

osle

nih

zapovjednici

Ëasnici

strojari

radiotelegrafisti

palube

stroja

pomoÊnici

osta

li

Ukupno

1929.

25

25

75

91

25

255

364

102

937

1930.

26

26

78

95

26

265

378

106

974

1931.

28

28

82

86

27

307

418

212

1160

1932.

28

28

60

62

27

229

228

120

754

1933.

28

28

69

72

23

237

247

210

886

1934.

22

23

60

65

23

210

230

200

811

1937.

21

21

64

71

22

226

327

298

1029

1939.

18

18

54

60

18

180

163

105

598

PokazateljStanje na kraju poslovne godine

ZakljuËak

Zapisnici skupπtina parobrodarskih druπtava Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ«,Jugoslavensko - amerikanska plovidba i Jugoslavenski Lloyd, kao i prilozikoji ih prate, nude priliËno dobar uvid u poslovanje ovih druπtava i struktu-ru njihovih uprava. U odreenoj mjeri oni pruæaju sliku i o cjelokupnoj struk-turi dioniËara ovih druπtava, te o opÊenitom stanju na svjetskom træiπtu po-morskog prijevoza. Parobrodarska druπtva Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« iJugoslavensko - amerikanska plovidba imala su niz dodirnih toËaka prijezdruæivanja u Jugoslavenski Lloyd. Oba su djelomiËno imala iste Ëlanoveuprave, kao i neke dioniËare, a sliËnosti su imala i u poslovanju. Njihove re-dovite godiπnje skupπtine od 1925. do 1928. godine uvijek su odræavane is-toga dana, s kratkim razmakom od poËetka jedne do poËetka druge. Uvijeksu imale iste predsjedatelje i ovjerovitelje zapisnika. Flota jednog i drugog



druπtva sastojala se iskljuËivo od brodova duge plovidbe, a uprave obajudruπtava nastojale su svoju flotu poveÊati i pomladiti stalnim nabavama novihbrodova, zbog Ëega su u viπe navrata podizala druπtvenu glavnicu ili su sesluæili kreditima. Jednom i drugom druπtvu posebno je bila zanimljiva trgo-vina s Juænom Amerikom. Sve su ove sliËnosti omoguÊivale zdruæivanje ujedno jaËe parobrodarsko druπtvo. Koraci za njegovo provoenje poduzeti sutijekom 1928. godine, a postignuti dogovor izmeu uprava Atlantske plovidbe≈Ivo RaËiÊ« i Jugoslavensko - amerikanske plovidbe prihvatile su skupπtineobaju druπtava 14. prosinca 1928. Zdruæivanje je sluæbeno provedeno s da-tumom 1. sijeËnja 1929. Jugoslavenski Lloyd izdvaja se meu onovremenimjugoslavenskim parobrodarskim druπtvima najveÊim brojem parobroda dugeplovidbe, te izuzetno velikim brojem zaposlenih pomoraca. Dobro poslovanjei financijske rezerve druπtava, Ëijim je zdruæivanjem Jugoslavenski Lloyd nas-tao, omoguÊile su i ovom druπtvu prebroivanje teπkog razdoblja velike gos-podarske krize, ali uz vezivanje dijela parobroda. NajjaËi dioniËar Jugosla-venskog Lloyda bila je Srpska banka d. d. Zagreb s viπe od 39% dionica.OpÊenito je neπto viπe od polovice dionica bilo u rukama domaÊih novËarskihustanova, a oko jedne treÊine u rukama iseljenika u Juænu Ameriku. Iselje-niËki kapital bio je dominantan u ranijoj Jugoslavensko - amerikanskoj plovid-bi, dok je u Atlantskoj plovidbi ≈Ivo RaËiÊ« uoËi zdruæivanja dominantnuulogu imao kapital jugoslavenskih banaka, prvenstveno Srpske banke. Njezinse udio nakon formiranja Jugoslavenskog Lloyda joπ i poveÊao. TeπkoÊe napomorskom træiπtu, koje su se tijekom 1931. godine bile donekle umanjile,u 1932. godini opet se poveÊavaju, te za Jugoslavenski Lloyd prve godineposlovanja zapravo predstavljaju vrlo teπko razdoblje.



THE HISTORY OF JUGOSLAVENSKI LLOYD

STEAMSHIP COMPANY

ZDRAVKA JELASKA MARIJAN

Summary

The sessional papers of the steamship companies Atlantska plovidba ≈IvoRaËiÊ«, Jugoslavensko-amerikanska plovidba, and Jugoslavenski Lloyd,together with the accompanying materials that have been preserved in therecords of Lujo KargotiÊ, notary of Split, provide a valuable insight into thebusiness affairs and the management structure of these companies. To acertain extent, the papers also afford a vivid picture of the entire shareholders’structure of the companies as well as a general perspective of the shipping andcommerce market of the period. Prior to their merging into Jugoslavenski Lloyd,Atlantska plovidba ≈Ivo RaËiÊ« (1922-1928) and Jugoslavensko-amerikanskaplovidba (1924-1928) shared some of the board members. From 1925 to 1928the regular annual sessions were held at the same place, on the same date, andat a short interval with the same chairmen and the notaries in witness. The fleetof both the companies consisted of liners only, which their boards tended toexpand and renew by purchasing new steamers. Both companies took greatinterest in trading with South America. The agreement on their mergence wasaccepted by both committees on December 14, 1928, becoming effective fromJanuary 1, 1929. As for the number of steamers, Jugoslavenski Lloyd had amost sizeable fleet of all the contemporary Yugoslav steamshipping companies.Yugoslav financial organizations had more than a 50% holding in the company,Srpka banka in Zagreb being a major holder and around one third was held bythe Yugoslav immigrants in South America. Good management and financialresources of the companies that had merged into Jugoslavenski Lloyd helpedthe company sail safely through the years of the economic crisis, but at a priceof having to dock some of the ships.


Documents

NASTANAK PAROBRODARSKOG DRU'TVA JUGOSLAVENSKI … · Z. Jelaska-Marijan, Nastanak parobrodarskog dru„tva Jugoslavenski Lloyd... 235 1925., navedeni su Marko Kunej i Oskar Kurt,