NASLOVNA STRANICA - Odvodnja. UPOV... · split, srpanj 2018. godine investitor: odvodnja d.o.o. zadar hrvatskog sabora 2d, 31000 zadar oib: 67946095697 zahvat u prostoru : dogradnja

Split, srpanj 2018. godine

INVESTITOR:

ODVODNJA d.o.o. Zadar

Hrvatskog Sabora 2D, 23 000 Zadar OIB: 67946095697

LOKACIJA:

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

"Centar" - Zadar, Franka Lisice 79A, Zadar k.č. 5455/1 K.O. Zadar

ZAHVAT U PROSTORU: DOGRADNJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA "CENTAR" - ZADAR

ZAJEDNIČKA OZNAKA

PROJEKTA: H - 262

OZNAKA PROJEKTA: TDE 18039-EL NAMJENA PROJEKTA: ELABORAT NAZIV PROJEKTA: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE

PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

NASLOVNA STRANICA


INVESTITOR:

ODVODNJA d.o.o. Zadar

Hrvatskog Sabora 2D, 23 000 Zadar OIB: 67946095697

LOKACIJA:

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Centar" - Zadar, Franka Lisice 79A, Zadar

k.č. 5455/1 K.O. Zadar


ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:

H - 262

OZNAKA PROJEKTA: TDE 18039-EL NAMJENA PROJEKTA: ELABORAT NAZIV PROJEKTA: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE


NASLOVNA STRANICA PROJEKTANT: Mr.sc. Zdravko Bašić dipl.ing.el. SURADNIK: Gordana Čečuk, dipl.ing.el.

ELMAP PROJEKT d.o.o. Direktor: mr.sc. Ljubomir Božiković, dipl.ing.el.


INVESTITOR: ODVODNJA d.o.o. Zadar Hrvatskog Sabora 2D, 31000 Zadar OIB: 67946095697

ZAHVAT U PROSTORU: DOGRADNJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE

OTPADNIH VODA "CENTAR" - ZADAR

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: H.- 262 NAMJENA PROJEKTA: ELABORAT STRUKOVNA ODREDNICA PROJEKTA:

NAZIV PROJEKTA: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE


A. OPĆI DIO

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A1

Str.: 2/7 Mjesto i datum: Split, srpanj 2018.

Naziv projekta: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE ZAŠTITE

Zajednička oznaka projekta: H - 262 Namjena projekta: ELABORAT

DOGRADNJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA "CENTAR" - ZADAR

A1. OPĆI PODACI



PROJEKTANTSKI URED: ELMAP PROJEKT d.o.o. Paštrićeva 2, 21000 Split - HR

NAMJENA PROJEKTA: ELABORAT

STRUKOVNA ODREDNICA PROJEKTA:

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:

H - 262

OZNAKA PROJEKTA: TDE 18039-EL

NAZIV PROJEKTA: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A2





A2. SADRŽAJ MAPE

NASLOVNA STRANICA............................................................................. 1

A. OPĆI DIO .......................................................................................... 1

A1. OPĆI PODACI ..................................................................................................................... 2

A2. SADRŽAJ MAPE ................................................................................................................. 3

A3. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA ................................................................................... 5

A4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA ................................................................... 7

B. TEHNIČKI DIO – TEKSTUALNI DIO ............................................... 1

B1. TEHNIČKI OPIS ................................................................................................................... 1

B1.1. Postojeći objekti uređaja za pročišćavanje ................................................................ 2

B1.1.1. Priključni cjevovod i ulazno okno .................................................................... 2

B1.1.2. Prihvat sadržaja septičkih jama ....................................................................... 2

B1.1.3. Ulazna građevina ............................................................................................ 2

B1.1.4. Aerirani pjeskolov – mastolov ......................................................................... 4

B1.1.5. Primarni (prethodni) taložnici........................................................................... 5

B1.1.6. Bioaeracijski spremnici .................................................................................... 5

B1.1.7. Stanica s puhalima za bioaeracijske spremnike ............................................. 5

B1.1.8. Naknadni taložnici ........................................................................................... 6

B1.1.9. Crpna stanica za recirkulaciju i višak mulja ..................................................... 6

B1.1.10. Uguščivaći mulja ............................................................................................. 7

B1.1.11. Dehidracija mulja ............................................................................................. 7

B1.1.12. Mjerač protoka i uređaj za uzimanje uzoraka.................................................. 8

B1.1.13. Dozažni spremnik ............................................................................................ 8

B1.2. Tehničko tehnološki opis sanacije Uređaja ............................................................... 9

B1.2.1. Egalizacijski bazen .......................................................................................... 9

B1.2.2. Sanacija ulazne građevine ............................................................................ 10

B1.2.3. Pokrov pjeskolova i mastolova ...................................................................... 10

B1.2.4. Pokrov primarnog taložnika i izmjena mosta................................................. 11

B1.2.5. Izmjena aeratora u aeracijskim bazenima ..................................................... 11

B1.2.6. Ugradnja bukobrana ...................................................................................... 12

B1.2.7. Sustav pročišćavanja zraka........................................................................... 12

B1.3. Elektroinstalacije vezane uz sanaciju uređaja ......................................................... 13

B1.3.1. Egalizacijski bazeni ....................................................................................... 13

B1.3.2. Pjeskolov - mastolov ..................................................................................... 13

B1.3.3. Primarni taložnik ............................................................................................ 14

B1.3.4. Sustav za pročišćavanje zraka ...................................................................... 14

B1.3.5. Bioaeracijski bazeni ....................................................................................... 16

B1.3.6. Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje potrošačima =N2+24800N13-14 ........................................................................................ 17

B1.3.7. Napajanje i upravljanje mostom primarnog taložnika ................................... 17

B1.3.8. Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje potrošačima =N3+22800N10-15 ........................................................................................ 17

B1.4. Uzemljenje, gromobranska zaštita i IPMM .............................................................. 17

B1.5. Nadzorno upravljački sustav.................................................................................... 18

B1.6. Postojeće stanje protueksplozijske zaštite .............................................................. 18

B1.7. Zone opasnosti i mjere protueksplozijske zaštite za građevine obuhvaćene sanacijom Uređaja ................................................................................................... 19

B1.7.1. Karakteristični podaci o mediju ..................................................................... 19

B1.7.2. Primjenjena regulativa ................................................................................... 19

B1.7.3. Određivanje Ex zona građevina .................................................................... 20

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A2





B1.7.4. Pregledna tablica sa klasifikacijom zona ....................................................... 23

B1.7.5. Napomena ..................................................................................................... 24

C. TEHNIČKI DIO – GRAFIČKI PRIKAZI ............................................. 1

C1.1. Situacija UPOV-a, Prikaz Ex zona – postojeće stanje, nacrt broj: 18039-1-01 ......... 2

C1.2. Pregledna situacija dogradnje UPOV-a, nacrt broj: 18039-2-01 ............................... 2

C1.3. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, tlocrt na koti +11.1 m.n.v., nacrt broj: 18039-3-01 ................................................................................................................ 2

C1.4. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, tlocrt na koti +8.62 m.n.v., nacrt broj: 18039-3-02 ................................................................................................................ 2

C1.5. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, presjek A – A , nacrt broj: 18039-3-03 ......... 2

C1.6. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, presjek B – B , nacrt broj: 18039-3-04 ......... 2

C1.7. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, tlocrt na koti +11.25 m.n.v., nacrt broj: 18039-4-01 ................................................................................................................ 2

C1.8. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek A - A, nacrt broj: 18039-4-02 ......... 2

C1.9. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek B - B, nacrt broj: 18039-4-03 ......... 2

C1.10. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek C - C, nacrt broj: 18039-4-04 ........ 2

C1.11. Prikaz Ex zona – Pjeskolov - mastolov, tlocrt na koti +13.76 m.n.v., nacrt broj: 18039-5-01 ................................................................................................................ 2

C1.12. Prikaz Ex zona – Primarni taložnik, tlocrt na koti +10.12 m.n.v., nacrt broj: 18039-6-01 ................................................................................................................ 2

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A3





A3. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A3





Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: A4





A4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Na temelju članka 51. Zakona o gradnji (NN br. 153/13), izdaje se sljedeće

R J E Š E N J E mr. sc. Zdravko Bašić, dipl.ing.el. imenuje se projektantom projekta: DOKUMENTACIJA ZA KLASIFIKACIJU ZONA I MJERE

PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE zahvata u prostoru: DOGRADNJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

"CENTAR" ZADAR

investitora: ODVODNJA d.o.o. Zadar Hrvatskog Sabora 2D, 31 000 Zadar OIB: 67946095697

s dužnošću odgovorne osobe za primjenu odredaba Zakona o gradnji te posebnih zakona i drugih propisa.

Broj: 014/18 U Splitu, 18.06.2018.

ELMAP PROJEKT d.o.o.

D i r e k t o r : mr.sc. Ljubomir Božiković, dipl.ing.el.








B. TEHNIČKI DIO – TEKSTUALNI DIO

B1. TEHNIČKI OPIS

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.1. Postojeći objekti uređaja za pročišćavanje

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar – Zadar projektiran je za drugi stupanj pročišćavanja, koji se sastoji od niza bioloških, kemijskih i fizikalnih procesa koji imaju funkciju uklanjanja većine organskih tvari prisutnih u vodi, a obuhvaća primjenu bioloških i/ili drugih postupaka čišćenja kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari i BPK5 influenta za 70-90%, a koncentracija KPK za najmanje 75%. Kao tehnološko rješenje "drugog stupnja" čišćenja odabran je jednostupanjski uređaj s aktivnim muljem uz odvojenu stabilizaciju mulja. Postrojenje se u I fazi projektira za 100.000 ES i treba imati mogućnost proširenja na 200.000 ES za II fazu.

Predviđeno opterećenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda "Centar" je:

- za I fazu:

• količina vode za sušno razdoblje je 17.500 m3/d, odnosno 1.500 m3/h ili 420 l/s,

• količina vode za vrijeme kišovitog vremena je 27.500 m3/d, odnosno 3.000 m3/h ili 850 l/s.

Od svih tvari uklonjenih iz otpadnih voda tijekom procesa pročišćavanja volumno daleko najveći dio predstavljaju različite vrste mulja (primarni, sekundarni i tercijalni mulj). Ovisno o vrsti i korištenom procesu, mulj je tekuća masa u kojoj postotak suhe tvari varira od 1-6%. Obrada mulja i njegovo odlaganje predstavlja vjerojatno pojedinačno najsloženiji proces u sustavu pročišćavanja otpadnih voda.

Slijedećim opisom obuhvaćeni su objekti i infrastruktura uređaja Centar u smjeru tečenja vode.

B1.1.1. Priključni cjevovod i ulazno okno

Priključak otpadnih voda ''zapadnog'' gravitirajućeg dijela izvedeno je od ''prekidnog okna'' postojećeg tlačnog cjevovoda C.S.''Arbanasi II'' i budućeg tlačnog cjevovoda C.S.''Gaženica I'' do ulaznog okna u uređaj za pročišćavanje.

Ukupna dužina cjevovoda L = 270 m.

Promjer cjevovoda: DN 1200 mm - POLIESTER .

Na ovaj cjevovod će se, sjeverno od Ulice F.Lisice priključiti otpadne vode iz preljevne građevine i retencije R-1 tzv. ''visoke zone''. Ulazno okno se nalazi ispred kanala sa "grubim" rešetkama. U ulazno okno uređaja priključit će se i otpadne vode razdjelne kanalizacije istočnog gravitirajućeg dijela.

B1.1.2. Prihvat sadržaja septičkih jama

Za prihvat sadržaja septičkih jama ugrađena je jedna stanica za prihvat, obradu (sito 6 mm, perač i kompaktor otpada sa sita), mjerenje pH i registraciju protoka (m3 i registracija do 10 korisnika dopreme karticama) kapaciteta 90 - 100 m3/h postavljena je u ulaznoj građevini - zatvorenom i ventiliranom prostoru. Priključak izljeva je u kanalu ispred rešetki, a priključak vozila na pročelju objekta; Kompletna konstrukcija iz nehrđajućeg čelika AISI 321. Stanica je potpuno automatizirana u svom radu. Za automatski pogon, stanica ima fiksni priključak tehnološke (čiste) vode za pranje sita i otpada.

Za potrebe krajnjeg korisnika ( Odvodnja d.o.o. – Zadar ) ugrađena je sabirna cijev DN250 mm ( inox AISI 321 ) sa 6 (šest) priključnih mjesta DN100 mm. Sabirna cijev je ugrađena u armiranobetonski ukopani kanal, a priključak izljeva je izveden također ispred automatskih ''grubih'' rešetki (u ulaznom oknu). Za mjerenje količina prihvaćenog sadržaja iz septičkih jama instalirano je trenutno i kumulativno mjerenje protoka ugradnjom induktivnog mjerača protoka DN250 mm odvojene izvedbe

B1.1.3. Ulazna građevina

Ulazna građevina s rešetkama, sitima i ulaznom crpnom stanicom smještena je na jugozapadnom dijelu parcele i tehnološki je prva točka kroz koju prolaze otpadne vode u procesu pročišćavanja. U tehnološkom nizu na nju se nadovezuju bazeni pjeskolova-mastolova, prethodni taložnik, bioaeracijski spremnik i naknadni taložnik, te dozažni uređaj na samom kraju procesa, prije ispuštanja u podmorski

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





ispust. Sa tri strane građevini je omogućen kolni pristup preko prometnica i manipulativnih površina koje ju okružuju. Zgrada se sastoji od tri dijela koja nisu međusobno dilatirana, ali su funkcionalno i oblikovno čitaju kao zasebne građevine:

1. Građevina za automatske "grube" rešetke i crpna stanica za doziranje na automatska fina sita.

2. Građevina za automatska "fina" sita.

3. Građevina sa kompresorskom stanicom za potrebe aeriranog pjeskolova - mastolova i prostorijom za smještaj elektro - razdjelnika vezanih uz hidromehaničku opremu i instalacije ulazne građevine.

Građevina automatske grube rešetke sa crpnom stanicom ima pravokutni tlocrt unutarnjih dimenzija 13,80 x 12,00 m. Prostorija je umjetno ventilirana preko uređaja za biofiltraciju.

Građevina sa automatskom finom rešetkom ima pravokutni tlocrt unutarnjih dimenzija 17,00 x 12,50 m. I ovu prostorija je ventilirana preko uređaja za biofiltraciju. Zajednički bio - filtar za obje prostorije smješten je u zelenom pojasu uz građevinu.

Građevina s kompresorima i elektro-razdjelnicima je pravokutnog tlocrta, unutarnjih dimenzija 11,70 x 7,50 m i visine 6,35 m. Prostor se ventilira neovisnim sistemom ventilacije, koji ne ide preko bio – filtra. Zgrada se sastoji od sljedećih sklopova:

- ulazno okno sa preljevom koje je smješteno ispod terena. Osim glavnog kolektora otpadnih voda, ulazno okno prihvaća oborinsku odvodnju i kanalizaciju same parcele U.P.O.V-a "Centar", te sadržaj iz kanala za prihvat septika. Za pristup u ulazno i preljevno okno predviđeni su otvori u ploči i penjalice.

- automatske "grube" rešetke koje su smještene u dva paralelna kanala, širine 1,60 m, dubine cca 5 m, ispod kote poda prostorije. Jedna je rešetka predviđena kao radna, a druga pričuvna. Automatska rešetka ima ulogu izdvajanja najgrubljih sadržaja iz otpadne vode, tako se ujedno štite centrifugalne crpke i automatska "fina" sita. Svijetli razmak između rešetki je 4 cm. Uključivanje rešetke u rad je povremeno, što se regulira automatski, mjerenjem razlike otpadne vode ispred i iza rešetke. Otpad sakupljen na grubim rešetkama izdvaja se u horizontalni transporter, te dalje u dehidrator i u prihvatni kontejner koji je smješten na nivou poda prostorije, odakle se otprema na komunalno odlagalište. Tok vode kroz grubu rešetku reguliran je elektromotornim zapornicama na ulaznom i izlaznom dijelu kanala. Kanal iznad rešetki je natkriven poliesterskim gazištima, koja su postavljena u odgovarajuće profile od nehrđajućog čelika.

- centrifugalne crpke za transport otpadnih voda na fine rešetke – smještene su u crpnom zdencu dubine cca 6,3 m od kote poda građevine s grubim rešetkama. U prvoj fazi biti će ugrađene 3 crpke, od kojih je jedna pričuvna. U drugoj fazi predviđa se ugradnja još dvije crpke. Centrifugalne crpke imaju ulogu podizanja razine otpadne vode kroz uređaj na nivo iznad kote okolnog tla. Na ploči iznad crpnog zdenca ostavljeni su otvori koji će se pokriti poliesterskim gazištima radi mogućnosti montaže i održavanja crpki.

- automatske "fine" rešetke smještene su u dva paralelna kanala širine 1,6 m, visine cca 2,5 m od kote poda građevine s finim rešetkama. Jedna je rešetka radna, druga u pričuvi, a imaju ulogu izdvajanja "finijih" sadržaja iz otpadne vode, štiteći tako rad daljnjih objekata u tehnološkom nizu, prije svega pjeskolova - mastolova. Razmak otvora "finog" sita je 3 mm. Uključivanje rešetke u rad je povremeno, regulira se automatski, mjerenjem razlike otpadne vode ispred i iza rešetke. Tok vode kroz finu rešetku reguliran je elektromotornim zapornicama na ulaznom i izlaznom dijelu kanala. Otpad se izdvaja u horizontalni transporter i dalje u automatski dehidrator, te u prihvatni spremnik na nivou poda prostorije odakle se odvozi na komunalno odlagalište. Kanali za ugradnju sita natkriveni su poliesterskim gazištima u okvirima od L-profila.

- separator pijeska smješten je na kanalu finih rešetki. Posebnim cjevovodom u njega se dovodi staloženi pijesak iz pjeskolova i odvija konačno taloženje i separacija; voda se vraća u kanal rešetke, a pijesak izbacuje u kontejner.

- izlazno okno - pročišćena otpadna voda cijevima se vodi u bazen pjeskolova - mastolova na daljnju obradu. U drugoj fazi predviđena je izgradnja još jednog bazena pjeskolova - mastolova, zrcalno u odnosu na izlazno okno prvog bazena. Okno je otvoreno i natkriveno poliesterskim

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





gazištima. Neposredno uz izlazno okno, na vanjskom platou, smješten je uzorkivač iz kojeg se uzimaju uzorci vode za kemijske i biološke analize.

- prostorija s elektro-razdjelnicima ima svoj odvojen kolno-pješački pristup. U njoj su smješteni razdjelnici vezani za hidromehaničku opremu i instalacije Ulazne građevine. U prostoriji pravokutnog tlocrta razdjelnici su smješteni u obliku slova L, iznad kanala u podu kojim prolaze kabeli.

- prostorija s kompresorima sadrži uređaje koji komprimiraju zrak za potrebe aeriranog pjeskolova - mastolova. Komprimirani zrak iz uređaja vodi se sabirnom cijevi u mastolov - pjeskolov kroz tlo, pa je na taj način anulirana buka koja nastaje pri izlazu komprimiranog zraka. Izlazna rešetka ventilacijskog sustava predviđena je sa prigušivačima prema zahtjevima Projekta građevinske fizike. U sklopu I faze izgradnje UPOV-a "Centar" ugrađena su tri puhala, od toga dva radna i jedno rezervno. U drugoj fazi trebala bi se ugraditi još dva puhala na za to osiguranu poziciju.

B1.1.4. Aerirani pjeskolov – mastolov

Primjena pjeskolova - mastolova je u svrhu izdvajanja pijeska i drugih anorganskih čestica, zatim plutajućih tvari, masnoća i drugih tvari manje gustoće od vode te, konačno, zbog prethodne aeracije otpadne vode, čime se postiže osvježavanje protoka. U I fazi izgradnje izvedena su 2 (dva) paralelna aerirana pjeskolova - mastolova sa zajedničkim pokretnim mostom zgrtača izdvojenog pijeska na dnu i površinskog zgrtača masnoća. Dva paralelna pjeskolova - mastolova su planirana radi eventualnih potrebnih intervencija na jednom od pjeskolova, gdje bi drugi bio u funkciji.

Aerirani pjeskolovi - mastolovi su ukopane armiranobetonske konstrukcije, predviđeni kao spremnici dužine 32,0 m, te površine poprečnog korisnog presjeka od 8 m2. Spremnici su pregrađeni polupropusnom uzdužnom pregradom (kombinacija armiranobetonskih stupova i plastičnih lamela), tako da se na širini 2,80 m obavlja prozračivanje, a na ostalom prostoru širine 2,0 m, uz umirenje površine, obavlja se skupljanje plutajućih tvari. Unos zraka je izveden mlaznicama sa sitnim mjehurićima.

Pokretni most, zgrtač pijeska i plutajućih tvari kreće se uzduž zidova pjeskolova - mastolova. Na konstrukciji podužnog mosta zgrtača izvedena je konstrukcija poda te zaštitna dvostrana ograda s rukohvatima. Na dijelovima armiranobetonske konstrukcije po kojima se ne kreće pokretni most, postavljena su poliesterska gazišta u okvire od nehrđajućih "L" profila pričvršćenih u armiranobetonsku konstrukciju.

Pijesak se, na cijeloj duljini spremnika, usisava pomoću dvije crpke smještene na mostu te se posebnim crpkama doprema u klasirer pijeska. Kapacitet crpki ne premašuje cca 9 l/s (svaka crpka) u radnoj točki kako njihov zajednički kapacitet ne bi bio veći od crpke za transport pijeska na klasirer pijeska. Ove crpke su isporučene u kompletu s pokretnim mostom., ali prije isporuke bi trebalo uskladiti njihovu nabavu s krajnjim korisnikom. Klasirer pijeska je predviđen kao zatvoreni INOX spremnik konusnog oblika. U prihvatnu komoru klasirera dotječe mješavina otpadne vode i pijeska te se umiruje. Pijesak se taloži, a višak vode vraća natrag u obradu otpadnih voda. Pijesak se ispušta u spremnik i odvozi na komunalnu deponiju.

Plutajuće tvari (masnoće) se odvajaju u poseban spremnik na kraju mastolova preko preljevnih traka od lima, odakle se povremeno odvoze na odlagalište. Iz komore se masnoće vakuumski usisavaju pomoću cjevovoda iz nehrđajućeg čelika DN100 sa specijalnim priključkom za komunalno vozilo. Regulacija toka vode u pojedinim dijelovima pjeskolova - mastolova riješena je ugradnjom četiriju zapornica (sa ručnim i elektromotornim pogonom).

U sklopu bazena pjeskolova – mastolova smještena je i crpna stanica za pijesak kojom se izdvojeni pijesak transportira do klasirera pijeska u Ulaznoj građevini. U crpnu stanicu je ugrađena jedna crpka za pijesak posebne konstrukcije. Radom crpke upravlja se preko ultrazvučnog mjerača razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Za zaštitu crpke od rada na suho, ugrađena je odgovarajuća plovna sklopka.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.1.5. Primarni (prethodni) taložnici

Prethodni taložnici su planirani kao ukopani armiranobetonski spremnici u koje je dopremana otpadna voda nakon prolaza kroz aerirane pjeskolove - mastolove. U I fazi izgradnje izgrađena su 2 (dva) prethodna taložnika sa zajedničkim pokretnim mostom zgrtača istaloženog mulja na dnu (i površinskog zgrtača plivajućeg mulja). Izvedeni su paralelni taložnici pravokutnog tlocrtnog oblika u bloku od dva paralelna da bi, u slučaju eventualnih intervencija na jednom taložniku, onaj drugi bio u funkciji.

Na krajnje uzdužne (vanjske) zidove postavljen je zajednički (za blok od 2 prethodna taložnika) most podužnog zgrtača. Podužni zgrtač, kojim se pokriva blok prethodnih taložnika, ima pridneni strugač za istaloženi primarni mulj te površinski sakupljač za plivajući mulj, kojim se mulj prikuplja u produbljenje korito) na početku taložnika. Konstrukcija mosta podužnog zgrtača opremljena je podom te zaštitinom dvostranom ogradom sa rukohvatom.

Na ulaznom dijelu prethodnog taložnika ugrađen je žlijeb za uklanjanje plivajućeg mulja i pjene te preko kojeg se plivajući mulj i pjena odlagaju u okno/spremnik sa crpkom za daljnje transportiranje. U okno za plivajući mulj ugrađena je jedna crpka. Radom crpke upravlja se preko ultrazvučnog mjerača razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Za zaštitu crpke od rada na suho, ugrađena je odgovarajuća plovna sklopka.

U oba produbljenja bloka prethodnog taložnika postavljen je po jedan sklop za evakuaciju istaloženog mulja do zajedničkog usisnog zdenca crpne stanice za primarni mulj. Sklop je složen od cijevnog materijala i armatura s elektromotorom - reduktorom. Sakupljeni primarni mulj transportira se do zgušnjivača mulja. Regulacija dotoka u pojedinu liniju prethodnog taložnika izvedena je pomoću šest zapornica na ručni i na elektromotorni pogon.

Crpna stanica primarnoga mulja ima zadatak transporta skupljenog mulja iz prethodnog taložnika u zgušnjivače mulja koji su smješteni uz postrojenje za dehidraciju mulja. U crpnu stanicu primarnog mulja ugrađene su dvije potopne kanalizacijske crpke, jedna je radna, a druga rezerva (1+1). Radom crpke upravlja se preko ultrazvučnog mjerača razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Za zaštitu crpke od rada na suho, ugrađena je odgovarajuća plovna sklopka. Regulacija rada direktno je povezana s elektromotornim nožastim zasunima DN250 jer tek njihovim otvaranjem omogućen je dotok primarnog mulja iz prethodnih taložnika u crpni bazen crpne stanice primarnog mulja. Na tlačnom cjevovodu primarnog mulja ugrađen je elektromagnetski mjerač protoka u odvojenoj izvedbi. Mjerač protoka ima jedan analogni izlaz (trenutni protok), relejni izlaz (status) i impulsni izlaz (sumarni protok).

B1.1.6. Bioaeracijski spremnici

Nakon obrade u prethodnim taložnicima, otpadna voda gravitacijskim tečenjem dođe do bioaeracijskih spremnika. U bioaeracijskim spremnicima odvijati će se prozračivanje otpadne vode, uz procese nitrifikacije, denitrifikacije, stabilizacije mulja i sl., odnosno vrši se smanjenje organskog opterećenja otpadne vode uz redukciju nutrijenata. U I fazi izgradnje izvedena su 3 (tri) bioaeracijska spremnika u bloku sa dovodom i pridnenim razvodom zraka.

Blok od tri paralelna bioaeracijska spremnika pravokutnog tlocrtnog oblika predviđen je da bi, u slučaju eventualnih potrebnih intervencija na jednom, drugi služili kao radni. Uz to ovakav raspored pruža mogućnost regulacije rada kod smanjenih opterećenja – naročito u prvim godinama rada i razvijanja kanalizacijske mreže. Bioaeracijski spremnici su ukopana armiranobetonska konstrukcija, dužine bloka 50 m, širine 3 x 7,00 m te korisne dubine 5,00 m. U svakom od bioaeracijskih spremnika, na početnom dijelu, ugrađene su uronjene propelerne miješalice otpadne vode s elektromotornim pogonom.

Regulacija rada, odnosno korištenje pojedinih spremnika u skladu s opterećenjem ili potrebom za popravkom/rekonstrukcijom opreme ostvarena je putem šest zapornica (sa mogućnostima elektromotornog i/ili ručnog pogona.

B1.1.7. Stanica s puhalima za bioaeracijske spremnike

Smještaj puhala zraka za bioaeracijske spremnike izveden je u posebnom samostojećem objektu u blizini bioaeracijskih spremnika. Građevina za smještaj puhala je armiranobetonske konstrukcije

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





četvrtastog tlocrta vanjskih dimenzija 20,60 x 12,60 m, visine cca 7,60 m s ravnim krovom. U prostoru za smještaj puhala ugrađena su puhala stlačenog zraka za bioaeracijske spremnike (5 komada za I fazu).

Dva puhala imaju mogućnost regulacije broja okretaja putem pretvarača frekvencije, a tri puhala neće imati mogućnost regulacije broja okretaja, već će se upućivati pomoću uređaja za meko upuštanje i zaustavljanje. Za potrebe regulacije broja okretaja puhala, ugrađena su tri mjerača koncentracije kisika u otpadnoj vodi ( jedan mjerač po bazenu ). Transmiter mjerača upravlja radom puhala i regulira dobavu stlačenog zraka ovisno o trenutnom opterećenju bioaeracijskih spremnika.

B1.1.8. Naknadni taložnici

U naknadne taložnike biti će dopremana otpadna voda iz bioaeracijskih spremnika gravitacijskim tečenjem. U naknadnim taložnicima vrši se bistrenje vode prije ispusta u recipijent na način da se taloži stabilan ili većim dijelom stabilan mulj na dnu taložnika. Vrijeme zadržavanje vode za bistrenje u naknadnom taložniku je cca 3,5 h.

U I fazi izgradnje izveden je blok od 3 (tri) naknadna taložnika sa zajedničkim pokretnim mostom zgrtača istaloženog mulja na dnu. Na taj način je omogućeno da, u slučaju eventualnih intervencija na jednoj liniji, drugi budu u funkciji.

Dužina bloka naknadnih taložnika iznosi 58 m, uz širinu od 3 x 6,00 m i korisnu dubinu od 4,70 m. Na uzdužne (vanjske) zidove postavljen je zajednički (za blok od 3 naknadna taložnika) most zgrtača kojim se mulj prikuplja u produbljenje na početku taložnika. Podužni zgrtač, kojim se pokriva blok naknadnih taložnika, ima pridneni strugač za istaloženi sekundarni mulj te površinski sakupljač za plivajući mulj, kojim se mulj prikuplja u produbljenje 'korito' na početku taložnika. Kod pokretnih dijelova podužnog zgrtača ugrađen je elektromotorni pogon.

Na ulaznom dijelu naknadnog taložnika ugrađeno je korito (iz nehrđajučeg čelika AISI321) za uklanjanje plivajućeg mulja i pjene pomoću kojeg će plivajući mulj i pjena odlagaju u okno/spremnik sa crpkom za daljnje transportiranje u izlazni kanal mulja. U okno za plivajući mulj ugrađena je jedna crpka. Radom crpke upravlja se preko ultrazvučnog mjerača razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Za zaštitu crpke od rada na suho, ugrađena je odgovarajuća plovna sklopka. Na tlačnom cjevovodu ugrađen je elektromagnetski mjerač protoka u kompaktnoj izvedbi. Mjerač protoka ima jedan analogni izlaz (trenutni protok), relejni izlaz ( status) i impulsni izlaz (sumarni protok)

Regulacija rada, odnosno korištenje pojedinih spremnika u skladu s opterećenjem ili potrebom za popravkom/rekonstrukcijom opreme, riješena je putem zidnih zapornica za otvor 600 x 1800 mm (sa mogućnostima elektromotornog i/ili ručnog pogona) na ulaznom dijelu naknadnih taložnika. Ukupno je ugrađeno šest zapornica.

Na izlaznom dijelu naknadnih taložnika izveden je zupčasti preljev. Preljev je posebne konstrukcije radi povećanja dužine preljevnog praga i isporučen je kao gotova konstrukcija koja se vješa na betonske mostove iznad preljeva, te dodatno učvršćuje na betonsku stjenku bazena s otvorima za odvodnju izbistrene vode. Iz sva 3 (tri) trihtera (udubljenja) mulj se evakuira u crpnu stanicu za povrat (recirkulaciju) aktivnog mulja i evakuaciju viška mulja u zgušnjače.

Iz naknadnih taložnika izbistrena otpadna voda se odvodi u mjerni kanal i dozažni bazen.

B1.1.9. Crpna stanica za recirkulaciju i višak mulja

Crpna stanica za recirkulaciju i evakuaciju viška mulja je potpuno ukopana armiranobetonska građevina složena od zajedničkog crpnog zdenca u kojeg je dopremljen mulj iz prethodnih i naknadnih taložnika te zasunske komore

Recirkulacija mulja do bioaearcijskih spremnika riješena je pomoću uronjenih centrifugalnih crpki smještenih u zajedničkom crpnom bazenu sa centrifugalnim crpkama koje višak mulja otpremaju u zgušnjivače mulja. Centrifugalne crpke imaju ulogu podizanja aktivnog mulja na visinsku kotu koja omogućava daljnje gravitacijsko tečenje mulja kroz bioaeracijske spremnike. U I fazi izgradnje, ugrađene su 2 centrifugalne crpke za recirkulaciju mulja u crpnu stanicu, za sustav 1 radna + 1

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





pričuvna (1+1). Za II fazu ostavljen je prostor za dodatnu ugradnju još 1 (jedne) crpke te će ukupni kapacitet crpne stanice za recirkulaciju doseći cca 850 l/s (realno oko 870 l/s sa odabranim crpkama).

Crpke rade s reguliranim brojem okretaja putem pretvarača frekvencije. Unutar crpnog zdenca ugrađen je ultrazvučni mjerač razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Prilikom rada crpki, frekventni regulatori održavaju konstantnu razinu vode u crpnoj stanici na koti 10.00 m n.m. te je to ujedno parametar za upravljanje radom crpki. Crpkama je moguće upravljati i preko podatka o protoku kroz uređaj.

Višak mulja otprema se uronjenim centrifugalnim crpkama do uguščivaća mulja. Za evakuacija viška mulja u uguščivaće mulja ugrađene su dvije potopne kanalizacijske crpke, jedna je radna, a druga rezerva (1+1).

Evakuacija viška mulja na zgušnjače ne odvija se automatski. Osoblje na uređaju povremenim uzorkovanjem otpadne vode prati koncentraciju mulja i kada se količina mulja nakupi iznad tehnološkim projektom određene količine, odnosno praksom određene količine, ručno se aktivira crpna stanica za evakuaciju viška mulja u uguščivaće mulja. Unutar crpnog zdenca ugrađen je ultrazvučni mjerač razine, čiji je analogni izlaz proporcionalan razini u crpnom zdencu. Za zaštitu crpke od rada na suho, ugrađena je odgovarajuća plovna sklopka.

B1.1.10. Uguščivaći mulja

Višak mulja iz prethodnih i naknadnih taložnika uvodi se u uguščivaće (zgušnjače) mulja tlačnim cjevovodom iz crpnih stanica (za višak mulja). U ovoj građevini se zadržava i zgušnjava mulj iz prethodnih i sekundarnih taložnika, s ulaznom koncentracijom suhe tvari 3%. Nakon obrade izlazna koncentracija suhe tvari zgusnutog mulja iznosi 5%.

Zgušnjači mulja su izgrađeni kao blok od 2 (dva) armiranobetonska spremnika cilindričnog oblika, postavljena iznad projektirane razine terena. Zgušnjivači mulja, okruglog tlocrtnog oblika svijetlog promjera 10,00 m, nalaze se na međusobnom osnom razmaku od 13,00 m, a povezani su armiranobetonskim mostom širine 160 cm, debljine ploče 25 cm s armiranobetonskom zaštitnom ogradom visine 110 cm i debljine stijenke 15 cm. Prilaz mostu predviđen je čeličnim stepenicama. Debljina zidova svakog od zgušnjača iznosi 30 cm, a dna 40 cm.

Uguščivaći mulja su natkriveni GRP (poliesterskim) segmentnim poklopcima i ventilirani cijevnim usisom zraka prema uređaju za biofiltraciju zraka u količini od 7-8 izmjena zraka na sat. Višak mulja iz prethodnih i naknadnih taložnika uvodi se u uguščivaće mulja tlačnim cjevovodom iz crpnih stanica ( za primarni mulj i višak sekundarnog mulja ). Višak vode iz mješavine koja je dopremana u uguščivače mulja odvaja se i kao nadmuljna voda vraća na početak uređaja za pročišćavanje.

Središnji dio dna svakog od uguščivaća zakošen je u nagibu od 60° stvarajući konus, potpuno ukopan ispod razine terena. Iz tog udubljenja se zgusnuti mulj crpi vijčanim (muljnim-horizontalnim) crpkama (smještenim u sklopu građevine dehidracije mulja) na postrojenje za dehidraciju mulja. Dovodni tlačni cjevovod iz crpnih stanica na ulazu u svaku uguščivać je opremljen elektromotornim nožastim zasunom (s vanjske strane uguščivača) kako bi se moglo regulirati koji uguščivač će se tog trenutka puniti "svježim" muljem. Cjevovodi za evakuaciju ugušćenog mulja na dehidraciju mulja DN100 (IAISI321) izvedeni su tako da svaki uguščivać ima svoj cjevovod, a u zasunskom oknu kod uguščivaća ugrađena je zaporna armatura na taj način da omogućava da se bili koji cjevovod u bili kojem trenutku može čistiti (održavati), a da mulj može iz bilo kojeg uguščivaća teći prema bilo kojoj crpki za mulj i dalje prema centrifugama za dehidraciju.

B1.1.11. Dehidracija mulja

Građevina za dehidraciju mulja smještena je u kompleksu na sjeverozapadnom rubu parcele, na mjestu gdje parcelu određuje konkavna krivulja korita potoka Ričine. Kompleks čine dva armirano-betonska spremnika za zgušnjavanje mulja, plato za odlaganje dehidriranog mulja i građevina dehidracije mulja. Do građevine dehidracije omogućen je kolni pristup uz dvije duže strane građevine.

Nakon obrade mulja u zgušnjivaču, zgusnuti mulj se doprema do postrojenja za dehidraciju, smještenog u zasebnoj nadzemnoj građevini. Postupkom dehidracije mulja uklanja se višak vode. Na taj način bit će smanjen volumen mulja te omogućen odvoz na deponiju standardnim prijevoznim

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





sredstvima (kamionima). Dehidracijom mulja povećava se ulazna koncentracija suhe tvari mulja sa 5% na izlaznu koncentraciju suhe tvari dehidriranog mulja na 25%. U sklopu postupka dehidracije, izvedena je primjena centrifuga zbog jednostavne prilagodbe promjenama količina mulja, dobroj učinkovitosti dehidracije te kod 'miješanog' mulja (iz prethodnog i naknadnog taložnika), gdje neće uopće biti potrebna, odnosno potrebna u manjoj količini, primjena dodatnih kemijskih sredstava radi poboljšanja svojstava mulja. Višak vode se nakon centrifugiranja odvodi kao procjedna voda na početak (ulazno okno) uređaja. Postrojenje za dehidraciju i neutralizaciju mulja radi potpuno automatski, samostalno. Kompletna jedinica se sastoji od dvije centrifuge za dehidraciju, uređaja za pripremu i doziranje polielektrolita, uređaja za doziranje CaO (živog vapna) te pužnih transportera za evakuaciju dehidriranog mulja. Polielektroliti i CaO se dodaju mulju radi poboljšanja konzistencije, odnosno radi stabilizacije.

U prostoriji dehidracije razvija se znatna vlaga i neugodan vonj, pa je izveden sustav ventilacije uređajem sa bio-filtrom. Bio-filtar je smješten u zelenom pojasu, sjeverozapadno od građevine, a na njega je priključena i ventilacija uguščivaća mulja.

B1.1.12. Mjerač protoka i uređaj za uzimanje uzoraka

Nakon obrade u naknadnom taložniku, a prije dispozicije, pročišćena otpadna voda usmjerena je u okno završnog uzorkivača i mjerač protoka. Ugrađen je mjerač protoka za otvorene kanale tipa "venturi" sa suženjem kanala. Ultrazučnim mjeračem se mjeri dubina vode te trenutno pretvara u protok. Mjerač protoka je ukopan armiranobetonski kanal svijetle širine 160 cm, s debljinom zidova 25 cm i dna 30 cm. Mjerač protoka je ugrađen za vršni dotok od 1.632 l/s (5.875 m3/h). Ultrazvučni mjerač dostavlja podatke u upravljački dio uređaja (upravna građevina) uz trenutno i sumarno mjerenje protoka i trajni zapis.

Uređaj za uzimanje uzoraka iz tekućina, ugrađen je na početku završnog kanala. Uzorci se uzimaju povremeno na vakumskom principu. Uzimanje uzoraka je proporcionalno s protokom.

B1.1.13. Dozažni spremnik

Na lokaciji uređaja, prije ispuštanja pročišćenih otpadnih voda izgrađen je dozažni uređaj podmorskog ispusta ZADAR Centar. To je samostojeća podzemna armiranobetonska građevina veličine 200 m2, odnosno korisnog volumena 400 m3. Tlocrtne dimenzije 20 x 10 m ('osnovni' spremnik) i dio uređaja za umirenje toka i prijelaz na cjevovod ispusta cijevi ∅ 1200 mm. Dozažni spremnik je ograđen ogradom visine 1,2 m.

Ispuštanje otpadne vode u podmorski ispust je putem automatskog (mjerenje razine otpadne pročišćena vode u spremniku) elektromotornog leptirastog ventila DN 1200 mm uz mogućnost prelijevanja, ukoliko dođe do zastoja u radu ventila. Ovaj objekt se nalazi na kraju tehnološkog procesa pročišćavanja u svim razvojnim fazama izgradnje uređaja, pa je stoga lociran na kraju predviđene lokacije uređaja.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.2. Tehničko tehnološki opis sanacije Uređaja

B1.2.1. Egalizacijski bazen

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zadar Centar je u funkciji 10 godine te se njegovo funkcioniranje može ocijeniti kao vrlo zadovoljavajuće. Izlazni parametri nakon pročišćavanja zadovoljavaju odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Pri pražnjenju septičkih otpadnih voda sadržani H2S plinovi odmah se ispuštaju u okoliš, a osim povećanih koncentracija H2S-a, velik problem je u visokim vrijednostima KPK i dušika u septičkoj otpadnoj vodi. Tako neobrađeno dodavanje septičkog otpada u priljev "normalnih" otpadnih voda UPOV-a dovodi do neravnoteže između odnosa ugljika, dušika i fosfata.

Najveći problem na UPOV-u Centar Zadar očituje se prilikom prihvata netretirane septičke otpadne vode direktno u dolazeći dotok za vrijeme radnog vremena (od 7:30 - 14:30) bez ikakvog balansiranja takvih fekalnih voda unutar 24 sata, te se posljedično javljaju poteškoće u biološkom procesu pročišćavanja otpadnih voda. Zbog gore navedenih problema na UPOV-u Centar, potrebno je održavati nisku bakterijsku masu (oko 2 g/l) u bioaeracijskim spremnicima, da bi se izbjegli problemi u radu aeracijskih bazena te da bi se spriječila pojava nastanka filamentoznih mikroorganizama.

Izlazne vrijednosti za KPK i BPK5 za pročišćenu otpadnu vodu su ispunjene, međutim udio KPK u višku mulja ipak ostaje. Relativno visoka količina viška mulja je neuobičajeno visoka zbog nedovoljne biološke aktivnosti mikroorganizama te, zbog prevelikog dijeljenja stanica bakterija, dolazi do velike količine viška mulja.

Sva nadmuljna voda iz ugušćivača, kao i voda od pranja zraka sa dehidracije i kondenzat iz biofiltera se sa cjevovodom dopremaju u ulaznu građevinu te se na taj način koncentracija S2 u otpadnoj vodi konstantno povećava, a takva visoko zagađena voda se bez predtretmana ponovno vraća do ulazne građevine, gdje se zajedno miješa sa otpadnom vodom "gradskog" karaktera i otpadnom vodom dovezenom fekalnim vozilima.

Zbog svega navedenoga, ocjenjuje se kako bi izvedba egalizacijskog bazena za prihvat septičkih otpadnih voda riješila ovaj problem jer bi omogućila reteniranje septičkih otpadnih voda i njihovu stabilizaciju. Na taj način bi se omogućilo i doziranje septičkih otpadnih voda u dotok sanitarno-fekalnih otpadnih voda čime bi se izbjegli problemi s biološkim pročišćavanjem, odnosno visokim koncentracijama KPK te proizvodnjom viška mulja.

Specifičnost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadar je velika količina otpadne vode koja se dovodi putem kamiona za prihvat septika i direktno ubacuje u dolaznu liniju vode. Maksimalni dnevni dotok je cca 800 m3/dan te se ova količina septičke otpadne vode isprazni u razdoblju od 7:30 h pa do 14:30 h.

Obzirom da nema retencijskog spremnika otpadna septička voda se direktno ulijeva u dolazni tok vode i to u omjeru hidrauličkom omjeru do 1/10. Ovakav rad utječe na pojavu mirisa karakteriziranu velikom pojavnosti H2S-a te na biološki rad uređaja.

Na UPOV Zadar, na otvorenom prostoru, bit će izgrađena dva armirano betonska egalizacijska bazena u kojima će se prikupljati septičke otpadne vode. Bazeni će biti kapaciteta 286 m3 svaki, te će se ujednačiti distribucija septičke otpadne vode na uređaj. U sklopu prihvatnog bazena instalirat će se i gruba rešetka razmaka šipki 4 cm koja će ukloniti veće ulazne nečistoće. Ovo je bitno da se zaštite crpke koje će dozirati prikupljene septičke vode na uređaj.

Egalizacijskim bazenom postići će se ravnomjerniji rad cijelog uređaja Centar te će se doziranje septičke otpadne vode odvijati cijelo vrijeme u ovisnosti o hidrauličkom opterećenju uređaja te količini primljene septičke otpadne vode.

Iznad egalizacijskih bazena izgradit će se nadstrešnica od tri čelična okvira najvećih dimenzija cca 15 x 6 m koji su međusobno povezani krovnim podrožnicama te krovnim spregovima i fasadnim gredama u prostorno stabilnu cjelinu. Stabilnost konstrukcije izvan ravnine okvira osigurana je krovnim spregovima (čelične šipke Φ20) te rešetkastim gredama koje su postavljene pri vrhu prednjeg i stražnjeg reda fasadnih stupova i za njih su kruto vezane te na taj način formiraju podužni okvir. Krovna obloga nadstrešnica izvodi se od trapeznog čeličnog pocinčanog plastificiranog lima.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





Također, za smještaj grube rešetke, iznad egalizacijskoh bazena izgradit će se građevina dimenzija 5,76 x 3,66 metara. Glavnu vertikalnu nosivu konstrukciju čine dva okvira postavljena na rasteru od 1,60 m i sastavljena od čeličnih stupova i greda. Rasponi okvira su 3,1 m, a visina stupova je cca 4,10 m. Stupovi i grede su izvedeni od čeličnih pravokutnih profila i međusobno su upeti. Okomito na ravninu okvira su projektirane "lučne" grede koje povezuju i ukrućuju okvire. Lučne grede su izvedene od čeličnih kvadratnih profila i međusobno su povezane podrožnicama kvadratnih profila. Krovnu oblogu čine sendvič paneli debljine 12 cm koji se postavlja okomito na sekundarne krovne nosače - podrožnice. Fasadnu oblogu čine sedvič paneli debljine 10 cm koji se slažu u horizontalnom postavu, tako da se oslanjaju na glavne čelične stupove hale. Investitor namjerava ostaviti postojeće priključke za pražnjenje cisterni. Radi toga, od mjesta postojećeg priključka za cisterne do egalizacijskog spremnika ugradit će se novi cjevovod DN250 iz INOX AISI316Ti s padom od 5% prema egalizacijskom bazenu. Postojeći cjevovod i mjerač protoka postaju dio tlačnog cjevovoda iz egalizacijskog bazena.

Iz prostora egalizacijskog bazena predviđeno je odvesti otpadni zrak na sustav pročišćavanja.

B1.2.2. Sanacija ulazne građevine

Pregledom konstrukcije UPOV Centar u Zadru utvrđeno je oštećenje na konstrukciji izazvano kemijsko-biološkim utjecajima nastalim kao posljedica tehnološkog procesa unutar građevine i nekvalitetnom izvedbom (zaštitni sloj). Kako nema naznaka oštećenjima konstrukcije izazvanim prekomjernim opterećenjima, zamorom, kao ni deformacija nedopuštenog stupnja, sama konstrukcija će se sanacijskim postupkom vratiti u glavnim projektom predviđeno stanje koje zadovoljavajuće u pogledu osiguranja trajnosti te osigurava dostatnu mehaničku otpornost i stabilnost.

B1.2.3. Pokrov pjeskolova i mastolova

Kako je UPOV Centar stacioniran u neposrednoj blizini kuća, a bazeni pjeskolova/mastolova i primarni taložnici su otvorenog tipa, povremeno dolazi do širenja neugodnih mirisa oko samih bazena. Također, sam psihološki pristup okolnih stanara na otvorenost bazena je razlog konstantnih pritužbi na rad samog uređaja i mogućnost širenja neugodnih mirisa oko UPOV-a Centar.

Objekt pjeskolova i mastolova na uređaju Centar je armirano betonski ukopani bazen. Vanjski gabariti objekta pjeskolov mastolova iznose 34,55 x 11,90 m. U aerirani pjeskolov-mastolov se upuhuje zrak u funkciji osiguranja turbulentnog miješanja sadržaja pjeskolova kod kojeg dolazi do odvajanja organskih primjesa od pijeska. Anorganski materijal se taloži duž pjeskolova. Sakupljeni istaloženi materijal se pomoću crpki izdvaja te se čisti na klasireru pijeska. Izdvojene masnoće se izdvajaju u posebnom kanalu i spremaju u posebnom spremniku.

Iznad pjeskolova mastolova je instaliran mosni zgrtač koji klizi po obodu bazena te putem crpki isisava pijesak koji ide dalje na čišćenje, a masnoće se usmjeravaju prema posebnom spremniku masnoća. Predviđeni mosni zgrtač je predviđeno da se zadrži ali je potrebno izvršiti prilagodbu dijela zgrtača za prikupljanje masti. Prilagodba će se izvesti na način da se ploča kojom se prikupljaju masnoće na okvir mosta pričvrsti sa jednom spojnom cijevi.

Bazen pjeskolova mastolova predviđeno je natkriti sustavom GRP ploča a na mjestu prolaza nosača pumpi bi se instalirao sustav sa tvrdom gumom koja bi dopuštala prolazak nosača a istodobno bi sprječavala da se zrak iz natkrivenog prostora širi prostorom uređaja za pročišćavanje.

Zbog položaja ugrađene opreme pokrov se postavlja cca 50 cm upušteno od gornje kote zida. Nosiva pokrovna konstrukcija su čelični nosači povezani sa AB konstrukcijom sidrenim vijcima sa epoksi smolom. Kao završni sloj postavljaju se stjenke obloge od PE-HD kao zaštita os atmosferskih utjecaja. Spremnik je podijeljen na dva odvojena bazena dimenzija 32,00 x 5,0 m koji su još međusobno odvojeni jednim zidom d= 20 cm. Stoga je pokrov svakog bazena podijeljen u segmente 32,00 x 2,00 i 32,00 x 2,80 m svijetle dimenzije.

Iz prostora pjeskolova mastolova predviđeno je odvesti otpadni zrak na sustav pročišćavanja.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.2.4. Pokrov primarnog taložnika i izmjena mosta

Primarni taložnik na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda je armirano betonski ukopani bazen. Vanjski gabariti objekta primarnog taložnika iznose 40,75 x 17,05 m. Objekt primarnog taložnika se sastoji od dva istovjetna bazena. Funkcija primarnog taložnika u procesu pročišćavanja vode je odvajanje suspendiranih tvari od tekuće faze koji su prošli postupak odvajanja u objektu sita. Otpadna voda nakon mehaničke obrade u objektu sita dovodi se gravitacijski u primarni taložnik odakle se otpadna voda oslobođena velikog dijela suspendiranih čestica polaganim strujanjem upućuje ka obodnim preljevnim žljebovima, a istaloženi mulj zbog malih brzina strujanja pada na dno taložnice gdje se zgrtačem mulja prikuplja te se putem crpki odvodi na daljnju obradu mulja.

Iznad objekta primarnog taložnika instaliran je mosni zgrtač koji klizi po obodu bazena te istaloženi mulj usmjerava prema udubljenjima odakle se mulj crpkama odvodi na daljnju obradu. Obzirom da je objekt primarnog taložnika predviđeno natkriti predviđeno je zamijeniti zgrtač mulja.

Postojeći mosni zgrtač mulja je instaliran iznad objekta te klizi po obodu bazena. Na konstrukciju su instalirane uronjene ploče koje usmjeravaju tok mulja u pridnenom dijelu bazena. Zbog svoje konstrukcije ima čestih problema u radu koji zbog kojih dođe do zastoja. Problemi nastaju zbog mehaničkih kvarova i atmosferskih utjecaja.

Novoinstalirani zgrtač je lančani i potpuno je uronjen u medij otpadne vode. Lančani zgrtač se sastoji od: pogonske stanice, pogonske osovine, lanca zgrtača, ploča za prikupljanje mulja i zidnih vodilica. Kako je novoinstalirani zgrtač potpuno potopljen u mediju atmosferski utjecaji nemaju značajan utjecaj na njegov rad.

Problemi sa širenjem mirisa su prisutni i oko objekta primarnog taložnika te je objekt predviđeno natkriti sistemom kupolastih pokrova proizvedenih od GRP materijala. Spremnik se sastoji od dva bazena svijetlih dimenzija 35,40 x 8,0 m. Nad spremnikom se postavlja bačvasti pokrov od GRP materijala u nagibu 3%. Kako bi se ostvario potreban nagib pokrova, potrebno je nosivi zid, koji dijeli dva bazena, povisiti za 33 cm. Pokrov se postavlja u segmentima, a dimenzije jednog segmenta su 124 x 843 cm visine cca 42 cm (visina je promjenjiva). Segmenti se spajaju vijcima, a na spojevima se postavljaju gumene brtve. Mjesta oslanjanja bačvastog pokrova i AB zida potrebno je dodatno ojačati armaturom na mjestima sidrenja. Bačvasti pokrov se sa zidom spaja sidrenim vijcima M10 x 130 mm sa epoksi smolom, a spoj se još brtvi sa gumenom podloškama.

Iz prostora primarnog taložnika predviđeno je otpadni zrak odvesti na sustav pročišćavanja.

B1.2.5. Izmjena aeratora u aeracijskim bazenima

Na UPOV-u Centar za aeraciju bazena s aktivnim muljem odabrani su aeratori s cijevnom membranom. Kako je max. rok trajanja membrana 5 godina, a zbog agresivnog sadržaja otpadnih voda, zamjenu istih potrebno je izvršiti već nakon 3 godine.

Aeracijski bazeni su armirano betonski ukopani objekt. Objekt se sastoji od 3 ista aeracijska spremnika u kojima se odvija biloško pročišćavanje otpadnih voda. Vanjski gabariti aeracijskog bazena su 55,6 x 22,4 m. Svaki pojedini aeracijski spremnik ima tlocrtnu projekciju 7 x 50 m.

Na UPOV-u Centar ugrađeno je 1.080 membrana koje se nalaze na dubini od 4,8 m. Prilikom zamjene samo jedne od membrana potrebno je isprazniti kompletan aeracijski bazen i izvršiti izmjenu istih, a što rezultira smanjenim kapacitetom uređaja od minimalno 3 dana. Zbog navedenih operativnih poteškoća, predviđena je zamjena aeratora pridnenim (hiperboličkim) aeratorima.

Okvirna konstrukcija uronjenog aeratora – mješača je zapravo opteživač koji osigurava stabilan položaj opreme u radu. Opteživač nije vijcima fiksiran na betonsku ploču dna bazena, te se eventualna demontaža vrši dizalicom, bez potrebe za pražnjenjem bazena i bez prekidanja biološkog postupka pročišćavanja. Sustav pridnene aeracije odvija se na sljedeći način:

- komprimirani zrak se od razvodne cijevi na obodu bazena dovodi fleksibilnim crijevom DN125 do razdjelnika ispod hiperboloidne ploče,

- vrtnjom hiperboloidne ploče se komprimirani zrak, razbijen u fine mjehuriće, distribuira u horizontalnoj pridnenoj struji u otpadnu vodu,

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





- vrtnjom hiperboloidne ploče osigurava se potpuno miješanje sadržaja bazena s višekratno, produženim horizontalnim vremenima mjehurića zraka i otpadne vode, višekratno u odnosu na postojeći sustav pridnene aeracije,

- elektromotorni sklop uronjenog aeratora – mješača je priređen za frekventnu regulaciju, te je sustav aeracije i miješanja izuzetno fleksibilno prilagođen prilikama u bioaeracijskom bazenu,

- isključenjem puhala iz rada ova oprema radi samo kao uronjeni mješač bez unosa zraka (kisika); oprema je dimenzionirana da i u fazi samo miješanja nema pojave taloženja mulja po rubovima bazena.

Predviđena je ugradnja 4 hiperbolična aeratora po bazenu. Ukupno je potrebno ugraditi 12 hiperboličnih aeratora za sva 3 bazena.

B1.2.6. Ugradnja bukobrana

Za prostor uređaja UPOV Centar Zadar izrađen je projekt "Vizualno-akustična barijera aeracijskog bazena u sklopu UPOV Centar" izradio SAING d.o.o., broj projekta 1562-16, Rijeka 2016 godine. Projektom su dane izmjerene razine buke te prijedlog tehničkog rješenja za smanjenje utjecaja na okolne objekte.

Za redukciju buke i primjerenu vizualnu zaštitu primijenit će se vizualno-akustička barijera montirana duž sjevernog, te dijelom istočnog i zapadnog, AB zida aeracijskog bazena. Barijeru čini čelična potkonstrukcija od HEA-140 i UPN-100 profila, sve kvalitete čelika S235. Na čeličnu potkonstrukciju se pričvršćuju apsorpcioni sendvič paneli, tipa kao SA-50, a naizmjenice se (na svako drugo polje) umjesto panela pričvršćuju laminirana stakla.

Ukupna dužina barijere iznosi 44 m (zapad+sjever+istok=16+22+6 m). Odabrana visina barijere je 3,5 m.

B1.2.7. Sustav pročišćavanja zraka

Na uređaju Zadar predviđena je ugradnja triju jedinica sustava za pročišćavanje otpadnog zraka koji rade na principu foto ionizacije.

Foto-ionizacija je fizikalno kemijski proces kojim se uklanjaju neugodni mirisi koji nastaju u objektima gdje se obrađuje otpadna voda, mulj te ostalim procesima gdje nastaju neugodni mirisi. Tehnologija se temelji na primjeni UV-svjetlosti i katalizatora. Osim što ova tehnologija vrši uklanjanja neugodnih mirisa ujedno vrši i dezinfekciju zraka što je vrlo bitno na ovakvim tipovima postrojenja.

Na uređaju Zadar ugradit će slijedeće jedinice:

- PCO jedinica NOX 1860 za tretman zraka iz pjeskolova,

- PCO jedinica RUX 4400 za tretman zraka iz spremnika za prijem septika (egalizacija),

- PCO jedinica RUX 5800 za tretman zraka iz primarnog taložnika.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.3. Elektroinstalacije vezane uz sanaciju uređaja

B1.3.1. Egalizacijski bazeni

Kao što smo u uvodnom dijelu naveli, na uređaju će se izgraditi dva egalizacijska bazena. U svakom od bazena će se ugraditi po dvije uronjive crpke, po dva uronjiva mješača i oprema potrebna za mjerenje i kontrolu razine fekalne vode. Iznad egalizacijskih bazena ugradit će se automatska lančana rešetka. Projektom je predviđena naknadna ugradnja i treće crpke u svakom od bazena. Niskonaponska ploča, upravljački ormarići i kabelski rasplet će se projektirati na način da se izvedu svi elektrotehnički radovi potrebni za napajanje i upravljanje trećom crpkom.

B1.3.1.1. Crpna stanica egalizacijskog bazena

Unutar svakog egalizacijskog bazena ugradit će se po dvije crpke i napravit će se pripremne radnje za ugradnju treće crpke. Režim rada crpnih agregata je da su dvije crpke radne: u normalnoj situaciji radi po jedna crpka iz svakog egalizacijskog bazena. Crpke u pojedinom bazenu se uključuju u rad naizmjenično, prema satima rada. U slučaju kada jedan bazen nije na raspolaganju, radne su obje crpke iz drugog bazena. Na osnovi vrijednosti razina uključenja/isključenja pojedinih stupnjeva (ovisno o dotoku fekalnih voda u egalizacijski bazen), automatski se upravlja radom crpki uključivanjem i isključivanjem istih.

U svakom od egalizacijskih bazena, ugradit će se i po dva mješača pokretana elektromotorom. Izvedba mješača omogućava rad u otpadnoj vodi koja sadrži i krupne dijelove. Radom mješača sprječava se taloženje mulja u crpnom bazenu. Osnovni način upravljanja radom mješača je također automatski. Mješači će se isporučiti s minimalno 25 metara originalnog kabela i s ugrađenim zaštitama od preopterećenja i prodora vode.

Upućivanje crpki i mješača u rad je direktno. Crpke i mješači se štite od prodora vode u ulje i od pregrijavanja namotaja elektromotora multifunkcijskim relejom napona napajanja 230V, 50 Hz. Elektromotori crpki i mješača od preopterećenja i kratkog spoja štiti se i motorskim zaštitnim prekidačem u dovodnom energetskom krugu.

U egalizacijskom bazenu, u prostoru s crpkama, ugradit će se plovna sklopka za detekciju visoke razine i plovna sklopka za detekciju niske razine fekalne vode. Ukupno će se ugraditi četiri plovne sklopke, po dvije u svakom od bazena. U svakom od egalizacijskih bazena, ugradit će se po jedan hidrostatski mjerač razine s integriranim mjernim pretvornikom. Izlaz iz hidrostatskog mjerača je 4-20 mA i proporcionalan je razini fekalne vode.

B1.3.1.2. Automatska ulazna rešetka

Automatska ulazna rešetka ima ulogu izdvajanja najgrubljih sadržaja iz fekalne otpadne vode i time vrši ulogu zaštite rada crpki. Razmak između štapova rešetki je 4 cm.

Uključivanje automatske grube rešetke u rad je povremeno te će bit regulirano automatski - mjerenjem razlike razine otpadne vode ispred i iza rešetke. Za mjerenje razine koristit će se ultrazvučni senzori koji imaju analogni izlaz proporcionalan nivou vode. Rešetka se upućuje u rad preko elektroničkog uređaja za meki start - meko zaustavljanje.

U kanalu ispred i iza automatske rešetke, ugradit će se sustav za mjerenje diferencijalne razine koji se sastoji od dva ultrazvučna mjerača razine i programabilnog uređaja. Signal razlike razina ispred i iza ulazne rešetke koristit će se za upravljanje radom rešetke.

B1.3.2. Pjeskolov - mastolov

Kako je već navedeno, radi eliminiranja neugodnih mirisa bazen pjeskolova - mastolova natkrit će se sustavom GRP ploča.

Postojeći pokretni most ima svoj napojno-upravljački ormar koji je smješten na samom mostu. Postojeći elektromotor crpki pijeska je standardni motor koji je stalno uronjen u tekućinu i ima ugrađenu zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja. U bazen pjeskolova - mastolova ne ugrađuje se nikakva nova mjerna i elektro oprema.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.3.3. Primarni taložnik

Kako su problemi sa širenjem mirisa prisutni i oko objekta primarnog taložnika i ovaj objekt je predviđeno natkriti sistemom kupolastih pokrova proizvedenih od GRP materijala. Također je projektom predviđena zamjena tehnološkog sustava zgrtanja nataloženog materijala s dna građevine. Postojeći sustav s pokretnim mostom i strugalom je dotrajao i zamijenit će se novim zgrtačem.

U sklopu primarnog taložnika, nalazi se postojeća crpna stanica primarnog mulja koja je već ranijom klasifikacijom prostora izvedene u protueksplozijskoj izvedbi. Unutar bezena primarnog taložnika ne predviđa se ugradnja električnih uređaja ni opreme. Za novi zgrtač potrebno je predvidjeti napajanje dvaju pogonskih jedinica snage 0,25 kW koji se ugrađuju s vanjske strane taložnika. Navedeni elektromotori će se upuštati u rad direktno.

B1.3.4. Sustav za pročišćavanje zraka

Uz egalizacijske bazene, pokraj bazena pjeskolova - mastolova i primarnog taložnika ugradit će se sustavi za pročišćavanje zraka. Ukupno će se ugraditi tri PCO jedinice za pročišćavanje zraka.

PCO jedinice su uređaji za pročišćavanje zraka modularnog tipa, što znači da se lagano mogu proširiti u slučaju potrebe. Svaka jedinica se isporučuje kao kompaktna pred gotovljena jedinica te tako omogućuje instalaciju na lokaciji u minimalnom vremenu. U pravilu se sastoji od inox kućišta, pred-filtera, odjeljka s UV lampama i odjeljka s katalizatorom. Kućište PCO jedinice je izolirano i izrađeno je s dvostrukom stjenkom, jedinice su otporne na sve vremenske uvijete i smještaju se van objekta.

Zrak s neugodnim mirisima prvo prolazi kroz filter prašine (F1). Pad tlaka u filteru se kontrolira sa senzorom tlaka (X1) koji je postavljen na jedinici. Nakon što zrak prođe kroz filter odlazi u odjeljak s UV lampama (F2), u kojem UV-svjetlo inicira katalitičke poboljšane kemijske reakcije koje rezultiraju značajnim smanjenjem neugodnih mirisa. Povezane molekule neugodnog mirisa se razbijaju djelovanjem UV svjetla. Reakcija između UV svjetla i prirodnih spojeva u zraku također dovodi do dodatnog stvaranja oksidansa koji dodatno razgrađuju ili potpuno uklanjanju neugodne mirise. Reakcija je dodatno pojačana katalizatorima. Katalizatori (F3) omogućuju daljnju razgradnju neugodnih mirisa te sprječava ispuštanje oksidansa u atmosferu. Izlazni ventilator (P1) osigurava odsis zagađenog zraka iz objekta držeći cijeli sustav u uvjetima negativnog tlaka. Proces oksidacije djelotvorno utječe na uklanjanje neugodnih mirisa i spojeva, primjerice sumporovodika, amonijaka, merkaptana, ugljikovodika i drugih.

Kućište PCO jedinice izrađeno je od visoko kvalitetnog nehrđajućeg čelika 316 Ti. Stjenke su izrađene od "sandwich" zidova koji su izolirani i otporni na vremenske uvjete. Konstrukcija kućišta je izvedena na način da je pristup jedinici omogućen s prednje i zadnje strane preko revizijskih tj. servisnih otvora. Filteri protiv prašine su projektirani da na njima ne bude pad tlaka veći od 300 Pa. Filteri su klase F7 ili F5 i smješteni su unutar jedinice. Senzor tlaka kontrolira pad tlaka u filteru, a samim time i njegovu efikasnost. Senzor radi na temelju diferencijalnog tlaka i zaštićen je od okolnih štetnih utjecaja.

Slika 1. Shema PCO procesa

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





UV svjetlost se ostvaruje preko UV lampi koje su projektirane za određenu valnu duljinu sukladno fizikalno kemijskom procesu i sastavu otpadnog zraka koji se tretira. Zrak s neugodnim mirisima prolazi kroz odjeljak gdje UV lampe iniciraju kemijske reakcije koje značajno utječu na smanjenje neugodnih mirisa. Reakcija između UV svjetla i prirodnih sastojaka u zraku stvaraju dodatne oksidatore koji vrše daljnju degradaciju neugodnih mirisa. UV svjetlo je aktivno u cijelom odjeljku i njegov rad je potpomognut radom katalizatora. U odjeljku se nalazi točno određen broj i tip UV lampi koje su projektirane s obzirom na ulazne parametre. Materijal katalizatora se odabire prema ulaznim i potrebnim izlaznim parametrima. Katalizatorski medij je efikasan u uklanjanju neugodnih mirisa koji se sastoje od organskih i neorganskih spojeva. Katalizator u PCO jedinici je u čvrstom stanju.

Puhalo/Ventilator smješten je na PCO jedinici i kućište mu je izrađeno od plastičnih materijala (PP,PE,GRP). Motor je direktno povezan s ventilatorom. Elektromotor se isporučuje s potrebnom klasom IP zaštite. Kako bi se smanjila emisija buke, ventilatori su opremljeni s akustičkim haubama.

Na ulazu u PCO uređaj nalazi se detektor plinova (metana) koji mjeri koncentraciju eksplozivnih plinova. U slučaju pojave eksplozivne smjese plinova tj. 40% LEL detektor plinova automatski gasi odjeljak uređaja s UV lampama, ali odsis zraka se i dalje vrši. Nakon što koncentracija eksplozivnih plinova padne ispod zadane granice UV lampe se ponovno uključuju. Kratkotrajno gašenje UV lampi nema negativan učinak na tretman zraka. Osim metana, postoji i mjerač koncentracije sumporovodika. Sumporovodik (H2S) je najzastupljenija komponenta odsisnog zraka te će se vršiti kontinuirano mjerenje na ulazu i na izlazu iz jedinice kako bi se kontrolirala efikasnost samog uređaja. Očekivane koncentracije sumporovodika su daleko ispod donje granice eksplozivnosti. Prema podacima proizvođača, PCO jedinica u kombinaciji s ugrađenim sustavom za detekciju eksplozivnih plinova (eng. Gas warning system) je certificirana za tretman zraka iz zone 1.

Tehničke specifikacije PCO jedinice NOX 1860 za tretman zraka iz pjeskolova su:

- Izvor neugodnog mirisa : Pjeskolov,

- Protok zraka (ukupni): 1860 m³/h,

- Broj jedinica: 1,

- Dimenzije: d=1900 x š=1120 x v=3910 mm,

- Klasa pred filtera: F5/G3 ∆p max= 300 Pa,

- Materijal izrade kućišta: INOX 316 Ti,

- Radijalni ventilator/puhalo: AISI 316, Al

- Broj ventilatora/puhala: jedan,

- Smještaj ventilatora/puhala: na jedinici,

- Broj upravljačkih ormara: jedan (1),

- El. priključak: 3 faze /N/PE, 400 V, 50 Hz,

- El. zaštita: IP 54,

- Smještaj up. ormarića: na jedinici,

- Ukupna instalirana snaga 2,70 kW

Tehničke specifikacije PCO jedinice RUX 4400 za tretman zraka iz egalizacijskog bazena su:

- Izvor neugodnog mirisa : Egalizacijski bazeni,


- Broj jedinica: 1,




Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1













Tehničke specifikacije PCO jedinice RUX 5800 za tretman zraka iz primarnog taložnika su:

- Izvor neugodnog mirisa : Egalizacijski bazeni,


- Broj jedinica: 1,












PCO jedinice za pročišćavanje zraka povezat će se u postojeći nadzorno upravljački sustav. S upravljačkog ormara svake pojedine jedinice, preuzet će se sljedeći signali:

- ventilator uključen / isključen (1xDI),

- UV lampe uključene / isključene (1xDI),

- stanje filtera zraka (1xDI),

- nadzor ventilacije (1xDI),

- vanjski alarm za upozorenje prisutnosti eksplozivnih plinova (1xDI),

- kvar jedinice (1xDI),

- mjerenje razine H2S-a na ulazu u jedinicu (1xAI),

- mjerenje razine H2S-a na izlazu iz jedinice (1xAI).

B1.3.5. Bioaeracijski bazeni

U svakom od bioaeracijskih bazena ugradit će se po četiri aeratora, a demontiraju se postojeći mješači. Dakle, ukupno će se ugraditi dvanaest aeratora. Upućivanje aeratora u rad vrši se pomoću pretvarača napona i frekvencije.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





Motori aeratora imaju ugrađenu tvorničku zaštitu od prodora vode i od pregrijavanja namotaja elektromotora. Prodor vode se detektira na osnovu smanjenja otpora, a pregrijavanje namotaja se kontrolira ugrađenim PTC sondama. Elektromotori aeratora dodatno se štite od preopterećenja i kratkog spoja integriranim zaštitama ugrađenim u pretvarač napona i frekvencije.

B1.3.6. Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje potrošačima =N2+24800N13-14

Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje opreme egalizacijskog bazena i sustava za pročišćavanje zraka je smještena u zasebnoj prostoriji ulazne građevine, desno od ulaznih vrata, nasuprot glavnog razdjelnika ulazne građevine, pjeskolova - mastolova i primarnog taložnika =24+MCC1. Prvo polje je dovodno polje i u njemu je smješten dovodni prekidač i kompletna oprema za napajanje i upravljanje crpkama i mješačima iz bazena 1, automatske rešetke i PCO jedinica. Drugo polje je namijenjeno je za ugradnju kompletne opreme za napajanje i upravljanje crpkama i mješačima iz bazena 2, mjerne opreme i distribuirane jedinice PLC-a. Napajanje niskonaponske ploče =N2+24800N13-14 je izvedeno iz postojećeg MCC1, iz polja N2+24800N8.

B1.3.7. Napajanje i upravljanje mostom primarnog taložnika

Kako se uklanja postojeći most primarnog taložnika, u polju =N2+24800N9 demontirat će se sva elektro oprema koja se koristila za napajanje i upravljanje mostom primarnog taložnika. U navedenom polju ugradit će se nova oprema za napajanje i upravljanje s dva elektromotorna pogona novog mosta primarnog taložnika.

B1.3.8. Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje potrošačima =N3+22800N10-15

Niskonaponska ploča za napajanje i upravljanje opreme aeratorima je smještena u zasebnoj prostoriji bioaeracije i puhala, desno od ulaznih vrata, nasuprot glavnog razdjelnika kompresora i bioaeracijskog spremnika 22+MCC2. Prvo polje je dovodno polje i u njemu je smješten dovodni prekidač. Drugo, treće, četvrto i peto polje su motorska polja u kojima je smještena kompletna oprema za napajanje i upravljanje aeratorima. Šesto polje je namijenjeno za ugradnju distribuirane jedinice PLC-a. Napajanje niskonaponske ploče =N3+22800N10-14 je izvedeno iz postojećeg MCC2, iz polja N3+22800N7.

B1.4. Uzemljenje, gromobranska zaštita i IPMM

Uzemljivač egalizacijskih bazena, sastoji se od temeljnog uzemljivača i trakastih uzemljivača koji se povezuju na postojeće uzemljivače uređaja za pročišćavanje. Temeljni uzemljivač položit će se u temelje objekta i izvest će se pocinčanom (FeZn) trakom dimenzija 25×4 mm. Temeljni uzemljivač će se položiti 10 cm iznad pripremljene čelične armature i vezat će se na armaturu. Trakasti uzemljivači će se polagati direktno u zemlju, na dubinu od oko 70 cm i spojit će se na postojeće uzemljivače. Trakasti uzemljivači će se izvesti pocinčanom (FeZn) trakom dimenzija 25×4 mm.

Iznad egalizacijskih bazena, na objektu za smještaj rešetke, ugradit će se zaštita od udara munje. Vertikalni odvodi na objektu, od mjernog spoja pa do hvataljki, izvest će se pocinčanom (FeZn) trakom dimenzija 20×3 mm. Za spoj temeljnog uzemljivača s gromobranskom instalacijom izvest će se mjerni spojevi s odgovarajućom spojnicom. Glavni prihvatni vodovi gromobrana izvest će se pocinčanom (FeZn) trakom dimenzija 20×3 mm. Obližnja ograda i nadstrešnica povezat će se na temeljni uzemljivač.

S temeljnog uzemljivača objekta izvest će se odvodi od pocinčane trake dimenzija 20×3 mm za izjednačenje potencijala metalnih masa (cjevovodi, kućišta, zaštitni rukohvati, poklopci, penjalice i sl.). Pojedini dijelovi opreme povezat će se na sabirnice za izjednačenje potencijala pocinčanom trakom dimenzija 20×3 mm (postavljenom na zidne nosače) ili fleksibilnim bakrenim vodičima presjeka 6-16 mm². Svi prirubnički spojevi cijevi povezat će se vijcima, zupčastim i opružnim podloškama ili će se premostiti vodičem P-Y 6 mm² uz upotrebu inox vijaka i spojnica tako da bi se osigurao dobar galvanski spoj.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





Unutar temelja bukobrana ugradit će se pocinčana (FeZn) traka dimenzija 25×4 mm i povezat će se na armaturno željezo i podkonstrukciju. Temeljni uzemljivač bukobrana spojit će se na postojeći uzemljivački sustav uređaja.

B1.5. Nadzorno upravljački sustav

Unutar novih niskonaponskih blokova ugradit će se distribuirane jedinice PLC-a. Te distribuirane jedinice povezat će se na postojeće PLC-ove te moraju biti kompaktibilne s postojećim PLC-ovima. Na taj način će se novi potrošači uvesti u postojeći sustav daljinskog nadzora i upravljanja.

Nakon izrade navedenih dopuna, Izvođač treba provesti ispitivanja i parametriranja opreme, te istu pustiti u pogon. Program treba isporučiti na elektronskom mediju u izvornom (source) kodu.

B1.6. Postojeće stanje protueksplozijske zaštite

Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija) izvršila je tehničko nadgledanje postrojenja prije prvog puštanja u rad. Temeljem provedene analize tehničke dokumentacije i pregleda postrojenja Ex Agencija je izradila Nalaz o stanju protueksplozijske zaštite (Ex dokument) i to:

- broj 09398 znak PB.09.EXD.370/GK, "Klasifikacija prostora" od 17. srpnja 2009,

- broj 09398 znak PB.09.EXD.475/DS/TJ, "Elektroenergetski uređaji" i "Električne instalacije energetike" od 16. lipnja 2010,

- broj 09398, znak PB.09.EXD.475/DB "Elektroinstrumentacijski uređaji" i "Električne instalacije instrumentacije" od 31. svibnja 2010,

- broj 09398, znak PB.09.EXD.475/DZ/PS/RN "Neelektrični uređaji i instalacije" od 31. ožujka 2010.

Kao osnova za provedbu klasifikacije prostora korištene su njemačke smjernice: Regeln fur Sicherheit und Gesundheitsschutz bei der Arbeit (Eksplosionsschutz - Regeln) BGR104.

Na nacrtu broj 18039-1-01 prikazane su zone eksplozivnosti koje su proizašle kao rezultat tehničkog nadgledanja.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.7. Zone opasnosti i mjere protueksplozijske zaštite za građevine obuhvaćene sanacijom Uređaja

B1.7.1. Karakteristični podaci o mediju

Dogradnjom i sanacijom uređaja ne dolazi do pojave nekih novih zapaljivih tvari u odnosu na postojeće stanje. Dakle i dalje je moguća pojava slijedećih zapaljivih tvari:

Zapaljiva tvar

Plamište (°C)

DGE Isparavanje (1)

Relativna gustoća plina ili gustoća

pare prema zraku

Temperatura paljenja (°C)

Grupa plinova i

temperaturna klasa Naziv Sastav (kg/m³) (vol%) Tlak pare

20°C (kPa) Vrelište

(°C)

Sumporovodik H2S plin - 4,3 - -59,6 1,189 260 IIB, T3

Metan CH4 plin - 4,4 - -161,4 0,55 537 IIA, T1

Benzin -43 - 1,4 - 32 3-4 220 IIA, T3

Napomena: (1) Ako tlak pare nije poznat može se koristiti točka pretvaranja u paru.

DGE - donja granica eksplozivnosti

Napomena:

- Benzin: Prema priručniku, mora se uzeti u obzir mogućnost pojave benzina u količini od oko 100 l.

- Sumporovodik (H2S): može se pojaviti samo u zanemarivim količinama (sa stanovišta opasnosti od eksplozije) te su za klasifikaciju zona i mjere protueksplozijske zaštite relevantni mediji iz grupe plinova IIA.

- Podaci o značajkama zapaljivih tvari su iz različitih izvora, te iz knjige Oprema i instalacije za eksplozivnu atmosferu, prof. dr. N. Marinović, die, Zagreb 2010.

B1.7.2. Primjenjena regulativa

Dokumentacija za klasifikaciju zona protueksplozijske zaštite za sanaciju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda "Centar" u Zadru, izrađena je u skladu s njemačkom smjernicom DGUV R 113-001 "Sammlung technischer Regeln für das Vermeiden der Gefahren durch explosionsfähige Atmosphäre mit Beispielsammlung zur Einteilung explosionsgefährdeter Bereiche in Zonen / Explosionsschutz-Regeln)" ("Zbirka tehničkih propisa za izbjegavanje opasnosti od eksplozije s navedenim primjerima za razvrstavanje opasnih područja na zone / Pravila protueksplozijske zaštite") iz 2016. godine (bivši BGR 104).

Dokumentacija se odnosi isključivo na normalni pogon Uređaja. Dokumentacija se ne odnosi na rad kod velikih pogonskih smetnji, havarije, revizije, popravka, te bilo kakvih odstupanja od normalnog rada Uređaja. Svi dijelovi uređaja za pročišćavanje otpadnih voda obilazit će i nadgledati isključivo posebno školovano osoblje. Neovlaštenim osobama je zabranjen prilaz! Sve su osobe upućene u posebne opasnosti pri kretanju u područjima ugroženima eksplozijom kao i u mjere koje se provode prema propisima zaštite za vrijeme i nakon radova u ovim područjima. One su isto tako upućene u primjenu svih za to potrebnih uređaja i korištenje osobne zaštitne opreme. Predmetna izobrazba se provodi redovito, ponavlja se i potvrđuje potpisom.

Zone su definirane u skladu s TRBS 2152 dio 2, 3 i 4 kojima su definirane sigurnosne mjere zaštite od eksplozije kojima se ograničava ili smanjuje učinak eksplozije na prihvatljivu razinu.

Korišteni su i slijedeći zakoni, propisi i standardi:

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





- DGUV R 113-001 iz 2016. godine,

- HRN EN 60079-10.

B1.7.3. Određivanje Ex zona građevina

Ex zone su definirane kao:

Zona 0:

Područje gdje je potencijalno eksplozivna atmosfera, kao mješavina zraka i zapaljivih plinova, para, magle ili prašine, stalno prisutna tijekom dužeg vremena ili učestalo.

Zona 1:

Područje gdje do potencijalno eksplozivne atmosfere, kao mješavine zraka i zapaljivih plinova, para, magle ili prašine, može ponekad doći tijekom normalnog rada.

Zone 2:

Područje gdje se potencijalno opasna eksplozivna atmosfera, kao mješavina zraka i zapaljivih plinova, para, magle ili prašine, ne događa u normalnim okolnostima ili je samo kratkog trajanja.

B1.7.3.1. Egalizacijski bazeni s prihvatom septičkog mulja

Septički mulj se dostavlja cisternama i to na dva načina: direktnim pražnjenjem u egalizacijske bazene i pražnjenjem preko postojećih priključaka. Priključna mjesta za spoj komunalnih vozila nalaze se na otvorenom prostoru.

Radi eliminacije neugodnih mirisa, egalizacijski bazeni i prostorija s grubom rešetkom su spojeni na PCO jedinicu s minimalno šest izmjena zraka na sat. PCO jedinica konstantno odsisava onečišćeni zrak.

Moguća opasnost:

Zbog svojstava septičkog mulja moguća je pojava sumporovodika (H2S) u zanemarivim količinama i metana (CH4) unutar bazena prihvata septika.

Klasifikacija zona:

Egalizacijski bazeni, od površine otpadne vode do poklopaca bazena, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.2.4.2 - Zona 2,

Ulazni novi dio gravitacijskog cjevovoda prihvata septika s postojećim prihvatom septika do egalizacijskih bazena, unutrašnjost cjevovoda prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.1.2.c - Zona 1, a prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.1.3.b - Zona 2. je 3 metra oko priključka za cisterne.

Tlačni dio cjevovoda do uljeva ispred postojećih grubih rešetki, unutrašnjost cjevovoda prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.1.2.c - Zona 1,

Tehničko rješenje za egalizacijske bazene:

Egalizacijski bazeni za prihvat septika s prostorijom za smještaj grube rešetke imaju ukupni volumen od 728 m³, nalaze se na otvorenome i prisilno se ventiliraju sustavom ventilacije koja osigurava šest izmjena zraka predmetnog prostora na sat. Otpadni zrak se odsisava iz navedenog prostora i tretira se protiv neugodnih mirisa. Kontinuirano isisavanje zraka iz egalizacijskih bazena osigurava podtlak u bazenima i u prostoriji za smještaj rešetke.

Sva oprema koja će se ugraditi unutar egalizacijskih bazena i prostorije za smještaj grube rešetke bit će u Ex izvedbi.

Tehničko rješenje za cjevovode:

Na postojećem starom dijelu tlačnog cjevovoda postoji mjerač protoka u odvojenoj izvedbi koji je u Ex izvedbi. Na ulaznom gravitacijskom dijelu cjevovoda ne ugrađuje se nikakva opreme.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





B1.7.3.2. Aerirani pjeskolov - mastolov

Nakon uklanjanja mehaničkih čestica na grubim i finim rešetkama, otpadna vode se posredstvom interne crpne stanice usmjerava u aerirani pjeskolov - mastolov. Objekt pjeskolova - mastolova je vanjski, betonski, ukopani bazen dimenzija 34,55 x 11,90 m. Bazen pjeskolova - mastolova natkrit će se sustavom GRP ploča. Na mjestu prolaza nosača pumpi, instalirat će se sustav s tvrdom gumom koji će dopuštati prolaz nosača a istodobno će sprječavati širenje zraka iz natkrivenog prostora prema van. Pjeskolov - mastolov je podijeljen na dva odvojena bazena dimenzija 32,00 x 5,0 m koji su još međusobno odvojeni jednim zidom d= 20 cm. Stoga je pokrov svakog bazena podijeljen u segmente 32,00 x 2,00 i 32,00 x 2,80 m svijetlih dimenzija. Postojeći mosni zgrtač se zadržava.

Ukupni volumen zraka između razine vode i pokrova pjeskolova-mastolova je 310 m3. Navedeni prostor se ventilira sustavom ventilacije koji osigurava šest izmjena zraka na sat. Otpadni zrak se odsisava iz navedenog prostora i tretira se protiv neugodnih mirisa. Kontinuirano isisavanje zraka iz pjeskolova - mastolova osigurava podtlak u bazenu.

Moguća opasnost:

Otpadna voda se nakon primarne obrade na grubim i finim rešetkama gravitacijski dovodi do bazena aeriranog pjeskolova - mastolova gdje se stalno aerira. Bazeni su natkriveni GRP pločama i osigurana je kontinuirana tehnička ventilacija s minimalno šest izmjena zraka na sat.

Zbog svojstava mješavine otpadne vode i masnoća koji se skupljaju u sabirnom oknu za masnoće, postoji mogućnost pojave eksplozivne atmosfere u samom oknu.

Klasifikacija zona:

Aerirani pjeskolov - mastolov, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.2.3.2.1.a - nije Ex zona,

Sabirno okno za skupljanje masnoća pjeskolova - mastolova, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.3.1.2.a - Zona 2.

Tehničko rješenje za sabirno okno za skupljanje masnoća aeriranog pjeskolova - mastolova:

U sabirnom oknu i cjevodu nije predviđena ugradnja nikakve mjerne opreme i elektromotornih pogona. Sabirno okno se prazni povremeno putem vozila komunalnog poduzeća.

B1.7.3.3. Primarni taložnik

Nakon prolaska kroz pjeskolov - mastolov, otpadna voda dolazi u primarni taložnik. Primarni taložnik je armirano betonski ukopani bazen vanjskih dimenzija 40,75 x 17,05 m. Funkcija primarnog taložnika je odvajanje suspendiranih tvari od tekuće faze, koji su prošli postupak odvajanja u objektu rešetki. Otpadna voda, oslobođena velikog dijela suspendiranih čestica, polaganim strujanjem upućuje se ka obodnim preljevnim žljebovima, a istaloženi mulj zbog malih brzina strujanja pada na dno taložnice, gdje se zgrtačem mulja prikuplja te se putem crpki odvodi na daljnju obradu mulja. Na primarnom taložniku će se ugraditi novi lančani zgrtač koji je potpuno uronjen u otpadnu vodu.

Primarni taložnik će se natkriti sistemom kupolastih pokrova proizvedenih od GRP materijala. Taložnik se sastoji od dva bazena svijetlih dimenzija 35,40 x 8,0 m. Nad spremnikom će se postaviti bačvasti pokrov od GRP materijala u nagibu 3%. Da bi se ostvario potreban nagib pokrova, potrebno je nosivi zid, koji dijeli dva bazena, povisiti za 33 cm. Pokrov će se postaviti u segmentima, a dimenzije jednog segmenta su 124 x 843 cm visine cca 42 cm (visina je promjenjiva). Segmenti će se spojiti vijcima, a na spojevima će se postaviti gumene brtve. Bačvasti pokrov će se sa zidom spojiti sidrenim vijcima M10 x 130 mm s epoksi smolom, a spoj će se brtviti s gumenom podloškama.

Ukupni volumen zraka između razine vode i pokrova primarnog taložnika je 963 m3. Navedeni prostor se ventilira sustavom ventilacije koji osigurava šest izmjena zraka na sat. Otpadni zrak se odsisava iz navedenog prostora i tretira se protiv neugodnih mirisa. Kontinuirano isisavanje zraka iz primarnog taložnika osigurava podtlak u bazenu.

Moguća opasnost:

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





Otpadna voda se nakon primarne obrade na grubim rešetkama, na finim rešetkama i u bazenu aeriranog pjeskolova - mastolova, gravitacijski dovodi do primarnog taložnika. Bazeni primarnog taložnika su natkriveni GRP pločama i osigurana je kontinuirana tehnička ventilacija s minimalno šest izmjena zraka na sat.

U primarnom taložniku se iz aerirane otpadne vode odvajaju suspendirane tvari, a istaloženi mulj zbog malih brzina strujanja pada na dno taložnice, gdje se zgrtačem mulja prikuplja te se putem crpki odvodi na daljnju obradu mulja. Crpna stanica primarnog mulja je prema provedenoj klasifikaciji iz 2008. godine (BGR 104, primjer 4.1.2.2) klasificirana na načina da je Zona 1 u oknu crpne stanice a zona 2 na 1 metar od otvora okna. Crpna stanica nije predmet rekonstrukcije pa ranije provedena klasifikacija ostaje.

Klasifikacija zona:

Primarni taložnik, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.2.5 - nije Ex zona,

Tehničko rješenje za primarni taložnik:

Nije primjenjivo.

B1.7.3.4. Bioaeracijski bazeni

Nakon primarnog taložnika, otpadna voda dolazi do bioaeracijskih bazena. Aeracijski bazeni su armirano betonski ukopani objekt, koji se sastoji od 3 ista aeracijska spremnika. U spremnicima se odvija biloško pročišćavanje otpadnih voda. Vanjski gabariti aeracijskog bazena su 55,6 x 22,4 m. Svaki pojedini aeracijski spremnik ima tlocrtnu projekciju 7 x 50 m. Sanacijom objekta predviđena je zamjena membranskih aeratora s pridnenim (hiperboličkim) aeratorima. Predviđena je ugradnja 4 hiperbolična aeratora po bazenu. Ukupno će se ugraditi 12 hiperboličnih aeratora za sva 3 bazena.

Moguća opasnost:

Otpadna voda se nakon prvog stupnja pročišćavanja (rešetke, pjeskolov - mastolov, primarni taložnik) gravitacijski vodi u bioaeracijske bazene. Bioaeracijski bazeni su smješteni na otvorenom prostoru i uslijed visoke razine prirodne ventilacije nije moguće stvaranje opasne atmosfere.

Klasifikacija zona:

Bioaeracijski bazeni, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.2.5 - nisu Ex zona.

Tehničko rješenje za aerirani pjeskolov - mastolov:

Nije primjenjivo.

B1.7.3.5. PCO jedinice

Sanacijom uređaja predviđena je ugradnja triju fotokatalitičkih (PCO) jedinica za pročišćavanje zraka:

- NOX 1860 za tretman zraka iz pjeskolova - mastolova,

- RUX 4400 za tretman zraka iz egalizacijskog bazena i

- RUX 5800 za tretman zraka iz primarnog taložnika.

Zrak iz gore navedenih dijelova postrojenja usisava ventilator koji prolazi kroz razne segmente jedinice, te nakon UV tretmana i katalitičke oksidacije izlazi u atmosferu kao pročišćeni zrak bez neugodnih mirisa. Odabirom jedinica, osigurano je minimalno šest izmjena zraka na sat iz navedenih građevina.

Moguća opasnost:

U slučaju stvaranja potencijalno opasne atmosfere u egalizacijskim bazenima, ista se može prenijeti kroz odsisnu cijev ventilacijskog sustava koja vodi do PCO jedinice RUX 4400. Unutar i na ispuhu iz same PCO jedinice postoji mogućnost pojave eksplozivne atmosfere.

Klasifikacija zona:

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





PCO jedinica egalizacijskog bazena, prema DGUV R 113-001, primjer 4.1.5 - Zona 2, i to:

- unutar odsisnog cjevovoda do PCO jedinice - Zona 2.

- unutrašnjost same PCO jedinice - Zona 2.

- prostor radijusa 1 metar oko ispuha PCO jedinice - Zona 2.

Tehničko rješenje za PCO jedinice:

PCO jedinica je zatvorenog tipa i u njenom sklopu ugrađena je slijedeća oprema:

- ventilator za odsis zraka,

- filter prašine,

- detektora H2S,

- detektor CH4,

- mjerač tlaka za nadzor rada ventilacije,

- UV lampe,

- elektromotor ventilatora.

Sva navedena oprema osim UV lampi je izvedena u protueksplozijskoj zaštiti kategorije II 2G. UV lampe su izvedene u protueksplozijskoj zaštiti II 3G. U kombinaciji s detekcijom metana, PCO jedinica je certificirana za zonu 1.

PCO jedinice između ostalog posjeduju slobodno potencijalni kontakt za daljinsku dojavu ispravnosti rada ventilacije. Taj signal se prenosi u centar nadzora i upravljanja na UPOV-u.

B1.7.4. Pregledna tablica sa klasifikacijom zona

Građevina Podjela prema DGUV R 113-001

Zona zaštite Mjere zaštite prema TRBS 2152 dio 2

Egalizacijski bazeni s prostorijom za rešetku

Primjer 4.1.2.4.2 Zona 2 - od površine otpadne vode do pokrova bazena i prostorija rešetki

Prisilna ventilacija pomoću PCO jedinice.

Tlačni cjevovod iz egalizacijskog bazena

Primjer 4.1.1.2.c Zona 1 - čitav prostor unutar cijevi

Nema ventilacije.

Gravitacijski cjevovod u egalizacijski bazen

Primjer 4.1.1.2.c Zona 1 - čitav prostor unutar cijevi

Nema ventilacije.

Pjeskolov - mastolov Primjer 4.1.2.3.2.1.a Nema zone Građevina je aerirana. Prisilna ventilacija pomoću PCO jedinice.

Sabirno okno za masnoće

Primjer 4.1.3.1.2.a Zona 2 - unutrašnjost sabirnog okna

Prirodna ventilacija.

Primarni taložnik Primjer 4.1.2.5 Nema zone. Otpadna voda je aerirana. Prisilna ventilacija pomoću PCO jedinice.

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





Građevina Podjela prema DGUV R 113-001

Zona zaštite Mjere zaštite prema TRBS 2152 dio 2

Bioaeracijski bazeni Primjer 4.1.2.5 Nema zone Prirodna ventilacija nakon prvog stupnja pročišćavanja.

PCO jedinica egalizacijskih bazena

Primjer 4.1.5 Zona 2 - zbog spoja preko sustava ventilacije na Zonu 2

Oprema unutar PCO jedinica je u Ex izvedbi. Postoji nadzor ventilacije.

B1.7.5. Napomena

Provedena klasifikacija prostora se odnosi na normalan rad postrojenja. U slučaju poremećaja u radu, korisnik je dužan osigurati rad na siguran način i dužan je posjedovati proceduru odvijanja radova u pisanom obliku.








C. TEHNIČKI DIO – GRAFIČKI PRIKAZI

Oznaka projekta:

TDE 18039-EL

Prilog br.: B1





C1.1. Situacija UPOV-a, Prikaz Ex zona – postojeće stanje, nacrt broj: 18039-1-01

C1.2. Pregledna situacija dogradnje UPOV-a, nacrt broj: 18039-2-01

C1.3. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, tlocrt na koti +11.1 m.n.v., nacrt broj: 18039-3-01

C1.4. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, tlocrt na koti +8.62 m.n.v., nacrt broj: 18039-3-02

C1.5. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, presjek A – A , nacrt broj: 18039-3-03

C1.6. Prikaz Ex zona – Egalizacijski bazeni, presjek B – B , nacrt broj: 18039-3-04

C1.7. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, tlocrt na koti +11.25 m.n.v., nacrt broj: 18039-4-01

C1.8. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek A - A, nacrt broj: 18039-4-02

C1.9. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek B - B, nacrt broj: 18039-4-03

C1.10. Prikaz Ex zona – Sabirni kanal septika, presjek C - C, nacrt broj: 18039-4-04

C1.11. Prikaz Ex zona – Pjeskolov - mastolov, tlocrt na koti +13.76 m.n.v., nacrt broj: 18039-5-01

C1.12. Prikaz Ex zona – Primarni taložnik, tlocrt na koti +10.12 m.n.v., nacrt broj: 18039-6-01

Documents

NASLOVNA STRANICA - Odvodnja. UPOV... · split, srpanj 2018. godine investitor: odvodnja d.o.o. zadar hrvatskog sabora 2d, 31000 zadar oib: 67946095697 zahvat u prostoru : dogradnja