O D V O D N J A O D V O D N J A

POVRŠINSKA

Odvodnjaotvorenom kanalskommrežom

PODZEMNA

Cijevna

drenaža

Bezcijevna drenaža

KOMBINIRANA ODVODNJA

POVRŠINSKA ODVODNJA OTVORENIM KANALIMAOTVORENIM KANALIMA

Otvorenom kanalskom mrežom odvode se suvišne

POVRŠINSKE i dio PODPOVRŠINSKIH voda sa melioracijskog područja.

11 . ZAŠTITA OD VANJSKIH ILI TUĐIH VODA (slivne ili poplavne vode).

SLIVNE - uređenja vodotoka ili gradnja akumulacije

POPLAVNE - izgradnja nasipa

2. Prikupljanje odgovarajućih PODLOGA

- topografske- geološke karte- hidrografski podaci- hidrološki podaci- klimatološki podaci- podaci o zemljištu- podaci o poljoprivrednoj proizvodnji

3. Izrada STUDIJA i PROJEKATA

OTVORENA KANALSKA MREŽA

Sistem otvorenih kanala čini mrežu međusobno povezanih vodotoka (kanala), gdje voda iz manjih kanala utječe u veće i na taj način odvodi suvišnu vodu iz melioracijskog područja u neki RECIPIJENT.

Zadatak svih kanala je:

odvoditi OBORINSKE (i sve druge vode koje dospijevaju u melioracijsko područje) u RECIPIJENT

Do 70’tih godina izgradnja kanala = slijedi se konfiguracija terena

Iza 70’-tih godina kopaju se paralelni kanali - strojevi – površine pravilna oblika

MREŽA KANALAMREŽA KANALA

MREŽA OSNOVNE ODVODNJE

MREŽA DETALJNE ODVODNJE

GLAVNI SABIRNI KANAL

I. reda (tranzitna funkcija do

recipijenta)

Sekundarni kanali II. reda

TERCIJARNI KANALA III. reda

Kanali sisavci IV reda

najvećih dimenzijanajvećih dimenzijamanjih dimenzijamanjih dimenzija

DIMENZIONIRANJE KANALA

za određivanje dimenzija kanala služi

MODUL ODVODNJE = KOLIČINA VODE KOJA SE U JEDINICI VREMENA SLIJEVAU VODOTOK SA JEDINICE POVRŠINE

(litre)

(sekunde)

(hektari)

Q = l / s / ha

ravničarski predjeli = Q = 0,5 l/s/habrdski predjeli = 2-3 l/s/ha ……strmiji teren – modul odvodnje veći

Dubina kanala:

Najmanja dubina bi trebala biti 1,5 m

Relativni pad dna kanala: I

Pad dna kanala koji omogućuje tečenje vode u kanalu

Umjetni pad dna kanala se postiže različitom dubinom iskopa na početku i kraju njegove trase.

O čemu ovisi pad dna kanala?

- o terenu

- dopustivim minimalnim i maksimalnim brzinama vode u kanalu.

Brzina vode u kanalu:

Određena je hidrauličkim padom dna kanala.

MINIMALNA:

Premale brzine uzrokuju taloženje mulja i brzo zamuljenje kanala, intenzivan rast močvarne vegetacije

PREVELIKA:

Voda erodira pokose kanala i vrlo brzo uništava stranice kanala, remeti hidraulički oblik kanala

SREDNJA BRZINA VODE U KANALU

u nizinskim područjima je od 0,2 do 0,8 m/s

RAZMACI PARALELNIH KANALA:

O čemu ovise? - osobinama tla

- oborinskim prilikama

- zahtjevima poljoprivredne tehnike

Nizinski predjeli = 300 do 600m

GUSTOĆA KANALSKE MREŽE:

Ukupna dužina kanala na jedinici površine

Izražava se u m1/ha ili m1/km2

Veća gustoća = veći stupanj sigurnosti i bolju odvodnju

ali je površina ispresijecana i prekopana

Prosječne gustoće kanala 15do 25 m1/ha (Posavina 35 do 40m1/ha)

NEDOSTACI KANALSKE MREŽE

- poteškoće u saobraćaju i prilikom obrade

- gubitak proizvodnih površina (do 15%)

- čišćenje i održavanje (vodeno bilje)

- širenje korovskog bilja na oranice (divlji sirak)

- dodatni trošak za kemijska sredstva – uništavanje korova

- imovinsko pravni problemi (zaštitni pojas 5 do 10 m)

POZITIVNI EFEKTI KANALSKE MREŽE

-Kanalizirane površine omogućuju PRAVOVREMENU OBRADU, SJETVU, BERBU I STABILIZACIJI PRINOSA

- Popravljaju se vodne i fizikalne osobine tla

- Povećava se bonitetna vrijednost parcele, tlo prelazi u višu klasu

ODRŽAVANJE KANALA

Izgrađeni kanali su velika TEHNIČKA, GOSPODARSKA i DRUŠTVENA vrijednost za nekoliko generacija poljoprivrednika.

Uloženi su NOVAC, ZNANJE, LJUDSKI i STROJNI RAD

NAKON IZGRADNJE KANALA - razgrtanje deponija, čišćenje i ravnanje terena

-Gdje nema poljskih puteva ostavlja se zaštitni pojas od (minimalno) 5 m

- Kanali se sami zatravne

-U kanalima je VODA + BILJNA HRANIVA (koja dolaze ispiranjem iz oranice) = pogodno stanište za bilje i korove

Održavanje kanala može biti

GOSPODARSKO TEHNIČKO

Provodi se svake godine

-Suzbijanje nepoželjne vegetacije na dnu korita,pokosima stranica i zaštitnom pojasu

- Suzbijanje vodenog bilja

- Suzbijanje drvenastih bilja i šiblja

- Uklanjanje predmeta, otpada, smeća

NAJBOLJE ODRŽAVANJE :

Stvoriti travni pokrov pokosa stranica i bankina i održavati ih redovitom košnjom (ručno ili strojno)

SUZBIJANJE KOROVA

Kemijski- Upotreba selektivnih herbicida, štetno djelovanje na okoliš

(ribe, navodnjavanje)

Biološki

-Ispaša ovaca, nastanjivanje kanala ribama (amur, tolstolobik)

Paljenje korova ? NE-Uništava se korisna vegetacija, visoke temperature, deformiranje izljeva drenažnih cijevi

TEHNIČKO ODRŽAVANJE

Provodi se povremeno (u vremenu 3 do 8 godina)

izmuljivanje dna kanala čišćenje cijevnih propusta

rekonstrukcija kanala

Kod NOVOISKOPANIH kanala sa održavanjem treba početi 1 do 2 godine nakon iskopa

POLUZAPUŠTENI su oni kanali koji nisu održavanj 3 do 4 godine nakon izvedbe (izrasli korovi, trska, šaš, grmlje

ZAPUŠTENI KANALI: duže od 3 godine nisu održavani i došlo je do zapuštenosti (izrasle jednogodišnje i višegodišnje bilje, zamuljenost dna kanala

PODZEMNA

ODVODNJA

DRENAŽA

Primjenjuje se na tlima prevlaženim suvišnim PODZEMNIM VODAMA.

Zadaci podzemne odvodnje:

Uklanjanje suvišnih voda u GORNJEM AGROLOŠKOM SLOJU tla na dubini 0,8 do 1,3 m ispod površine tla

čime se postiže SNIŽENJE RAZINE PODZEMNE vode

a sve sa ciljem poboljšanja vodnog režima tla, stabilizacije i poboljšanja prinosa

- sniženje razine podzemne vode na TOLERANTNU DUBINU

-brže procjeđivanje dijela površinskih ili stagnirajućih podpovršinskih voda

-ocjeđivanje dijela vezane vode u tlima teškog mehaničkog sastava

- poboljšanje VODNIH, FIZIKALNIH i PROIZVODNIH osobina poljoprivrednog tla

- mogućnost pravovremene obrade tla, sjetve, berbe

-stvaranje povoljnih uvjeta za mikrobiološku aktivnost i bolji razvoj korijena

Što se postiže podzemnom odvodnjom?

PREDNOSTI U ODNOSU NA POVRŠINSKU

ODVODNJU OTVORENIM KANALIMA

(cijevi su ukopane u tlo)

Nema gubitaka proizvodnih površina

Nema ometanja transpotra i obrade

Nema skupog održavanja

Ne stvaraju se uvjeti za razvoj korovske flore

ODVODNJA SUVIŠNIH PODZEMNIH VODA

CIJEVNADRENAŽA BEZCIJEVNA DRENAŽA

(krtična drenaža)Cijevi (plastične ili glinene)horizontalno položene u tlo Izgradnja holova,

(rupa, krtičnjaka)

u tlu

CIJEVNA DRENAŽA

0,5 - 0,8m0 - 0,2m

10 – 45 m

L = razmak drenažnih cijevi

DRENAŽNE CIJEVI

IZRAĐENE OD PEČENE GLINE

IZRAĐENE OD POLIETILENA(tvrda plastika)

dužine 33 cmpromjera 100 – 250mm

Cijevi su rebraste zbog otpora na tlak

Po obodu cijevi otvori (okrugli ili duguljasti) kroz koje ulazi voda u cijev.

Na 1 m1 = 600 – 700 otvora = cca 20cm2

RASPORED DRENAŽNIH CIJEVI

Dubina polaganja drenažnih cijevi

- plitka (0,8 – 1 m)- srednje duboka (1 – 1,3 m)- duboka (>1,3m)

Minimalna dubina polaganja drenažnih cijevi je 0,8 m ispod površine tla (zbog duboke obrade i podrivanja)

Dubina polaganja ovisi o

- mehaničkim svojstvima tla

- rasporedu horizonata

- vodopropusnim osobinama horizonata tla

Ako je veći razmak cijevne drenaže, drenovi trebaju biti postavljeni pliće (i obratno)

Razmaci cijevi sisala

Određivanje

eksperimentalno (znanstveni pokusi)

hidrauličkim proračunima

za praktične svrhe računska metoda koja koristi poznate formule i nomograme

Uspješnost reguliranja previsoke razine podzemne vode najviše zavisi o gustoći postavljenih cijevi.

Zavisi od:

- tipa tla- vodopropusnosti – koeficijentu vodopropusnosti

- oborinskim prilikama područja

Vrsta tla i razmak drenažnih cijevi

• TEŽA TLA

(velik % gline)

manji razmaci sisala

brzina vodopropusnosti je

vrlo mala

razmaci cijevi sisala

10 – 25 m

• LAKŠA TLA

nisu zbijena

bolja vodopropusnost

lakše se dreniraju

veći razmak cijevi

25 – 50m

Gustoća cijevne drenaže

Gustoća cijevne drenaže je oko 200 do 1000 m dužnih cijevi po 1 ha

Relativni pad dna rova drenažnih cijevi

Za cijevi SISALA = 1 do 4 ‰

Za cijevi HVATALA = 3 do 5 ‰

Pad treba biti usklađen sa poželjnom brzinom vode u cijevima koja j se kreće oko 0,4 m/s – nema taloženja čestica mulja

Vrijeme polaganja cijevne drenaže

Ne smije se polagati u vlažno tlo. Tlo mora biti prosušeno

Modul odvodnje

KOLIČINA vode koju treba ODSTRANITI podzemnim sistemom cijevi.

Izražava se u visini stupca vode koju treba odstraniti u određenom vremenu (mm/dan) ili veličinom protoka na jedinici površine (l/s/ha).

Zavisi od:

- Klimatskih prilika

- Infiltracijskih osobina tla

Ukupne godišnje oborine 600 – 1000 mm; MODUL ODVODNJE = 7 - 9 mm/dan

FILTER MATERIJAL

Propusni materijal postavljen u rov oko drenažne cijevi(šljunak, granule stiropora) ili omotani oko cijevi (kokosovo vlakno)

Potreba za filterom = kod tala koja sadrže veće količine praha.

Filter sprječava zamuljenje cijevi (čestice praha sa vodom ulaze u cijev, zbog svoje težine talože se na dnu, smanjuju propusnost cijevi).

Uloga filter materijala

• MEHANIČKA

sprječava ulazak čestica tla

u drenažnu cijev

• HIDRAULIČKA

poboljšava vodopropusnost u derenažnom rovu

povećava hidrauličku propusnost tla

(u teško propusnim tlima)

KRTIČNA DRENAŽAKRTIČNA DRENAŽA

KRTIČNA DRENAŽA je jednolinijski cirkularni kanal u tlu koji funkcionira kao drenažna cijev.

Izvodi se plugom KRTIČNJAKOM.

Kada se izvodi?

Kada je tlo dovoljno prosušeno da se traktor može nesmetanokretati ali i dovoljno plastično na RADNOJ DUBINI da se stvore i ostaju zemljani drenovi.

Na kakvim tlima se izvodi?

Na teškim mineralnim tlima koja sadrže minimalno 35 – 60% glinenih čestica a manje od 20% pijeska.

Najbolje vrijeme za izvođenje?

U proljeće nakon osušenja površinskog sloja

Razmaci krtičnih drenova? 2 - 5 m

Dubina krtičnih drenova? 0, 5 – 0,6 m

Smjer krtičnih drenova? U pravcu pada terena

Dužina krtičnjaka? 10 – 100 m

Za koje kulture je najprikladnija primjena?

Prirodni pašnjaci i travnjaci(višegodišnje kulture gdje nema česte obrade, prevrtanja i gaženja)

Vijek krtične drenaže?

10 minuta do 10 godina

KOMBINIRANA ODVODNJA

Dva ili više načina odvodnje na istom melioracijskom području

Izbor kombinacije odvodnje zavisi o: porijeklu suvišnih voda tipu vlaženja tla

Varijante kombinirane odvodnje:

1. Otvoreni kanali sa cijevnom drenažom

2. Otvoreni kanali sa pojedinačnim cijevnim drenovima (random)

3. Otvoreni kanali sa krtičnom drenažom

4.Otvoreni kanali sa cijevnom i krtičnom drenažom

Određivanje razmaka drenažnih cijevi

L

L = ------------------------- + --------------------8 x Ks2 x d x h

O (oborine)

4 x Ks1 x h2

O (oborine)

L = razmak drenažnih cijevi (m)Ks1 = koeficijent propusnosti tla za vodu sloja tla iznad drena (m/dan)Ks2 = koeficijent propusnosti tla za vodu sloja tla ispod drena (m/dan) d = faktor u metrima (iz tablica) h = visina maksimalno dozvoljenog lica podzemne vode iznad drena, a između dva drena o = oborine koje treba odvesti (m / dan)

“ D ” “d “ faktor u metrima prema HOOGHOUTU“d” u metrima2,5 m

10 15 20 25 30 35 40 45

1,14 1,38 1,57 1,69 1,79 1,89 1,94 1,99

Razmak drenaže (m)