www.civitas.ba

LIST IZLAZI PERIODI^NO BESPLATAN PRIMJERAK BROJ 4 SARAJEVO FEBRUAR/VELJA^A 2004. GODINEI I I I I

4

Nagradna igraC

ivit

as b

roj4

.na

{na{

Alija Lapola.la@bih.net.ba

AzeminaMa{inovi}minkaciv@bih.net.ba

Jelka Kebocivjelka@bih.net.ba

MiodragSamard`i}zikasam@teol.net

Drago Zovkodrago.zovko@tel.net.ba

Sed`ida Had`i}hadzic.h@bih.net.ba

Rahela D`idi}dzidicr@state.gov

Du{ankaDobrijevi}civdusanka@mediaproline.net

Rizah Smailbegovi}rsmailbegovic@civitas.baDragi u~enici,

iako niste pobijedili na {kolskom, op}inskom, regio-nalnom, kantonalnom ili `upanijskom takmi~enju, evoprilike da ipak i vaša ekipa do|e u Civitasov Ljetni kampBr~ko 2005.

Propozicije su veoma jednostavne i vrijede za sveekipe koje se ne budu plasirale za u~e{}e u Ljetnomkampu.

Potrebno je samo da nam se javite pismom ili raz-glednicom i da napi{ete nešto o vašoj {koli, o vašojekipi i temi koju ste obra|ivali u okviru Projektagra|anin/Ja gra|anin. Mi }emo `rijebanjem izvu}i podvije ekipe osnovnih i srednjih škola koje }e biti u~esniciLjetnog kampa.

Vaše prijave mo`ete slati do 15. aprila 2005. naadresu:

Civitas BiH ''Za nagradnu igru'' Hamdije ^emerli}a 39/2 71000 Sarajevo

Vidimo se u kampu!

Idemou kamp

3

Rije~ urednikaC

ivitas broj4.na{na{

Poštovani ~itaoci,

kao što smo i obe}ali mi nasta-vljamo sa izdavanjem našeg ivašeg lista. Vi ve} u rukama imatenaš ~etvrti broj koji je nešto obimni-ji, jer je veliki broj doga|aja o koji-ma vas `elimo informisati.

Svi doga|aji o kojima pišemo zanas su veoma zna~ajni te i nepokušavamo odrediti neki posebanprioritet, ali ipak }emo bar nazna~itineke i preporu~iti ih vašoj pa`nji.

Za cijelu porodicu Civitasa odposebne je va`nosti Peta Me|una-rodna konferencija CIVITAS@ kojaje krajem novembra prošle godine

odr`ana u Neumu i kojoj smoposvetili najviše prostora.

Godina gra|anstva i Civitasovidani su sadr`aji koji }e vasinformisati o aktivnostima koje }ese preduzeti da bi se dao maksi-malan doprinos kako bi se promo-visao aktivan gra|anin udemokratskom društvu.

Uobi~ajene rubrike nude tek-stove koji sigurno zavrje|uju vašupa`nju a ja koristim priliku da jošjednom u~enike u nastavnikeškola koje se ne budu plasirale naviši novo takmi~enje pozovem dau~estvuju u nagradnoj igri

Civitasov Ljetni kamp '' Br~ko 05''

U ovom broju4-5 Rije~ Izvr{ne direktorice CIVITASA

6-7 Aktuelnosti

Me|unarodna razmjenanastavnika

11-12 Intervju

Gosti iz regiona - VIDOSAVAKA[]ELAN

14-15 Doga|aji

PPRREEGGLLEEDD KKOONNFFEERREENNCCIIJJEE''''DDEEMMOOKKRRAATTIIJJAA II LLJJUUDDSSKKAA PPRRAAVVAA''''

1166-1188 Obra}anje u~esnikakonferencije ''DEMOKRATIJAI LJUDSKA PRAVA''

37 PREDSTAVLJAMOKOORDINATORE

Alija LapoGlavni urednik

Jedno je sigurno, mart mjesec uškolama u Bosni i Hercegoviniodisat }e vedrinom, entuzijaz-mom, i dat }e nam svima prilikuda poka`emo sve pozitivne po-

make koje nas bli`e evropskim standa-rdima u školstvu. Kao što ve} vjerovatnoznate, Ministarski savjet Vije}a Evrope jeodlu~io ovu godinu proglasiti godinomgra|anstva kroz obrazovanje. Ve}inavas, kao i ja, sje}a se marta 1996. kad jeodr`ana prva zajedni~ka obuka izdemokratije i ljudskih prava, i od tadasmo se ~esto morali boriti sa nevjericom inerazumjevanjem na svim stranama.Danas se, me|utim, ponosimo ~injeni-com da nam je data prilika da i mi u Bosnii Hercegovini obilje`imo tu godinu nanajbolji mogu}i na~in. Svi mi koji imamoneposredan kontakt sa školama ilokalnim zajednicama svjesni smo da imamnogo toga što mi svi imamo pokazati unajpozitivnijem smislu.

Tim povodom vas pozivamo da u svo-jim školama organizujete manifestacijekoje }emo svi na najbolji na~in iskoristitida poka`emo ukupan napredak na poljugra|anskog obrazovanja i demokratizaci-je škola u cjelini. Jasno je da se ovo neodnosi na jedan predmet niti program,ve} se odnosi na sve najbolje primjere izprakse iz naših u~ionica, primjera povezi-vanja škole i zajednice, u~eš}e u~enika uvije}ima u~enika, direktnijeg u~eš}aroditelja i zajednice u radu škola,uklju~ivanje mladih u Projekt gra|anin,radu klubova, sekcija, nevladinih organi-zacija, debata, obuke u vještinama komu-nikacije, zagovaranja, liderstva i sli~no.

Ovaj period je idealna prilika da sezajedni~ki promoviraju zna~ajna do-stignu}a u~enika i nastavnika, rukovod-stava škola i lokalnih zajednica, te da sena najbolji mogu}i na~in predstave cijelojBiH. Iskoristite ovu priliku, tako|er, da jošjednom zainteresujemo širu zajednicu zava`nost i nerazdvojivost oba koncepta:koncepta obrazovanja i koncepta gra-|anstva. Da biste ovo postigli preporu-~ujemo da stvorite organizacione timovekoji }e se sastojati od uprave škola, nas-tavnika koji predaju predmet demokratijai ljudska prava, savjetnika, ali isto tako iprestavnika školskih odbora, te pred-stavnika vlasti od mjesne zajdnice,op}inskih-opštinskih organa, ali i interak-tivna nastava, radionice, igraonice i drugemetode i sredstva koja treba iskoristiti dase uka`e na va`nost gra|anskog obrazo-vanja i da se što ve}i broj nastavnika iu~enika aktivno uklju~i u sve sfere ovogprocesa.

Znamo da kreativnost našihu~enika i nastavnika nemagranica, te vas molimo daobratite pa`nju na još jedansegment gra|anstva, a to je

u~eš}e, naime, u demokratskom društvutreba svakom pojedincu omogu}iti da senjegov/njen potencijal razvije i iskoristido maksimuma, te vas molimo dauklju~ite što ve}i broj u~enika vaše škole,veoma je bitno da svi, na ovaj ili onajna~in, budu uklju~eni u ove manifestacije.Svi smo svjesni ~injenice da je upravoobrazovanje klju~ razvoja pojedinaca idruštva u cjelini. Brojni su primjeri usp-ješnog pvezivanja škole i zajednice, te senadamo da }emo ovim manifestacijamauspjeti da probudimo interesovanjeporodice, u`e ili šire zajednice, te

4

Rije~ Izvr{ne direktorice CIVITASAC

ivit

as b

roj4

.na

{na{

Evropska gra|anst

Rahela D`idi}Izvr{na direktorica Civitas@ BiH

Svi smo svjesni ~injeniceda je upravoobrazovanjeklju~ razvoja pojedinaca idru{tva u cjelini. Brojni su primjeriuspje{nogpovezivanja{kole i zajednice, te senadamo da}emo ovim manifestacijamauspjeti daprobudimointeresovanjeporodice, u`e ili {ire zajednice,te napokon javnosti i medija.

napokon javnosti i medija. Na seminaru o Obrazovanjuza demokratsko gra|anstvo Savjeta Evrope u Sofiji,kojem je u ime BiH prisustvovala i direktorica OŠ MaltaZineta Boguni}, bilo je rije~i da se školskimmanifestacijama da naziv "Gra|anin Evrope iz mojeulice". Mi poredla`emo da se sve osnovne i srednješkole u BiH aktivno uklju~e i obilje`e ove manifestacijeu martu 2005. godine, te da škola bude adekvatan izvorinformacija za što ve}i broj u~enika i da ih o ovoj prob-lematici obrazuje na njima zanimljiv na~in.

Do sada smo naišli na odobravanje ve}eg broja mi-

nistarstava i pedagoških zavoda, zahvaljuju}i naporimakoje smo zajedni~kim radom ulo`ili u razvoj i napredakobrazovanja za demokratiju i ljudska prava.

Dakle, ukazala nam se prilika da to proslavimo i obil-je`imo na odgovaraju}i na~in. Sve što je na ovom poljudo sada ura|eno je veoma zna~ajno, ali naša uloga ubudu}nosti na polju gra|anskog obrazovanja i odgajan-ja nove generacije civilnog društva treba da bude jošve}a, da proširimo svoje polje djelovanja i uspješnije sepove`emo sa porodicom i zajednicom.

Jedno istra`ivanje provedeno na 15000 odraslihosoba ukazuje da su njihova iskustva u doba adoles-cencije bila presudna na opredjeljivanje za nastavakaktivnog u~eš}a u javnom i gra|anskom `ivotu. Premdase istra`ivanje odnosi na Projekt gra|anin, gdje su po-kušavali rješavati probleme putem donošenja mjerajavne politike, jednaku va`nost imala je prilika da inter-vjuišu svoje roditelje i njihove roditelje, jer su kroz tajproces svi skupa u~ili jedni od drugih.

^estitam Vam 2005. Evropsku godinu gra|anstva krozobrazovanje i nadam se da }e ona biti za~etak jedne novemanifestacije koja bi u budu}nosti mogla biti tradicija krozkoju }emo obilje`avati svoje uspjehe i raditi na daljnjempoboljšanju gra|anskog obrazovanja, i obrazovanja uopšte.

Pozivam sve institucije sistema, vladine i nevladineorganizacije, me|unarodnu zajednicu, a prije sveganaše nastavnike, u~enike i narodne poslanike da uzmuaktivnog u~eš}a u ovim manifestacijama!

5

Rije~ Izvr{ne direktorice CIVITASAC

ivitas broj4.na{na{

godinatva

6

AktuelnostiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

PROBLEM u vašoj zajednici }ete prepoznati i najboljeidentificirati i definirati AKO o njemu razgovarate skolegama, prijateljima, roditeljima, nastavnicima,prikupite dovoljno informacija, PRIJE NEGO što sviskupa odlu~ite koji je za vas najva`niji, a NIJE onaj kojivam je došao kao ne~ija ideja.

ODABRANI PROBLEM JE problem koji IMA dovoljnoargumenata "ZA" rad na njegovom rješavanju, odabraniproblem NIJE problem koji je izvan vaše zajednice, ili jenešto za što se ne mo`e na}i rješenje.

Portfolio JE svrhoviti izraz vašeg problema upu}enogodre|enom nivou vlasti s prijedlogom rješenja, a NIJElikovni rad, NIJE mozaik, NIJE vašar vaših snova.

JAVNA POLITIKA, ili mjere javne politike SU produktZAKONODAVNE VLASTI u formi zakona, dok su propisiprodukt izvršne, ili sudske vlasti i oni proizilaze izzakona, a NIJE/NISU nešto apstraktno i nerazumljivo.

VA[E mjere javne politike SU realne i izvodive i uskladu sa zakonom, a NISU lista `elja koju niko nemo`e ostvariti.

USMENA PREZENTACIJA JE argumentovano, uvjerlji-vo, razumno obrazlaganje onog što ste uradili napostavljanju problema, razmatranju postoje}e/ih mjerajavne politike, planu razreda i akcionom planu, a NIJEnapamet nau~ena lekcija, nije recitacija, nije reprodukci-ja nau~enog.

JAVNA PREZENTACIJA JE informisanje publike ozna~aju problema, procjena alternativne mjere javnepolitike, vaša mjera uskla|ena s Ustavom kao najbolja,te uvjeravanje publike kako bi razred mogao dobitipodršku za svoju mjeru, kako u zajednici, tako i uzakonodavnim institucijama, a NIJE igrokaz, predsta-va.....show.

PRIJE NEGO ŠTO SVE ZAVRŠITE, PROVJERITE:

DIMENZIJE PORTFOLIJADOKUMENTACIJUUVEZANOST TIMAJE LI VAŠ AKCIONI PLAN U SKLADU SUSTAVOM

Projekt GRA\ANINPodsje}anje za U^ENIKE /NASTAVNIKE

Me|unarodU ovom broju ~asopisa prenosimoVam kratke osvrte profesora i koordinatora Civitasa koji suboravili u USA u sklopu Civitas:Me|unarodnog programa razmjenenastavnika

Uvrijeme II. ljetnog kampa u Br~kom, u srpnju2002. godine, susreli su se ameri~ki i bosan-skohercegova~ki profesori da bi radili na

zajedni~kom projektu.Zajedno sa nastavnicima radila su i dva Civitaskoordinatora. Zadatak je bio da se kreiraju lekcijekoje bi se izvodile u tri BiH grada i u tri USA grada.Te lekcije izvodili bi nastavnici u paru, jedan BiHnastavnik i jedan USA nastavnik. U po~etku su tobile tri lekcije i to:

1) usporedba jednog tipi~nog školskog dana USA / BiH2) nivoi i balans vlasti USA / BiH3) aktivni gra|anin

Rastali smo se u Br~kom u uvjerenju da smouradili dobar posao koji samo treba realizirati naterenu tj. u školama. Uz stalnu koordinaciju UredaCivitas i ameri~kih partnera do posjete ameri~kihnastavnika došlo je u o`ujku 2003. a radilo se uMostaru, Banjoj Luci i Sarajevu. Svi su bili zado-voljni rezultatima. U~enici su izuzetno prihvatili pro-gram a nastavnici su izuzetno dobro sura|ivali. Nazajedni~kom susretu u Sarajevu ponovo smo prošlisve lekcije, napravili korekcije i umjesto tri lekcijesada smo imali ~etiri. Druga lekcija se pokazala pre-obimnom pa su od nje nastale dvije. Zbog velikezainteresiranosti u~enika, dogovorili smo se da ovelekcije u USA treba da ~uje što je mogu}e ve}i broju~enika.

BiH nastavnici su uzvratili posjetu u studenom2004. godine. Nastavnik iz Sarajeva Senad Ali} gos-tovao je u Sakramentu, nastavnik Ilija Kelaba i koor-

7

AktuelnostiC

ivitas broj4.na{

na{

na razmjena nastavnika dinator Miladin Ili} u Phoenixu a Dunja Bukovac i koor-dinatorica Mara Matki} u Las Vegasu.

U vrijeme boravka u Las Vegasu posjetili smo triškole. To su: Becker škola u kojoj su prezentirane lek-cije svaki dan u pet razli~itih razrednih odjela, Clarkškola u kojoj smo vidjeli kako se u~enici pripremaju zanatjecanje "Mi narod", Canyon Springs škola u kojojsmo prisustvovali sastanku Vije}a u~enika. Imali smoprigodu razgovarati s predstavnicima školskog distrik-ta, primljeni smo i u Odvjetni~koj komori Nevade, aprimio nas je i ~lan Parlamenta Bob Seal. Gospo|eJudith Simpson i Traci Kannon su dale sve od sebeda vrijeme u Las Vegasu iskoristimo na najbolji mogu}ina~in. Upoznali smo mnogo predivnih ljudi, svi su htjelida nam pomognu, da nam budu pri ruci. Radili smo sdjecom koja su s velikim zanimanjem pratila svaku lek-ciju i koja su `eljela nau~iti što više o zemlji iz kojedolazimo. Upoznali smo kako funkcionira jedan sasvimduga~iji školski sustav, kako izgleda jedna škola kojakošta 30 milijuna $ i koja mo`e da primi 5 000u~enika…

Vidjeli smo i grad u kojem svijetli bezbroj `aruljicapa vam se iz zrakoplova ~ini da vidite grad koji je zah-vatio po`ar, grad u kojem je na svakom kutu kockarni-ca i u svakom trenutku sigurno barem jedna

svjetski poznata osoba. Teško je bilo povjerovati daste usred pustinje kada su svuda oko vas bazeni,~udesne fontane (pa ~ak i one koje plešu) parkovi, golftereni …I ovdje smo naravno susreli Bosance iHercegovce koji su odlu~ili ostatak `ivota provestiupravo tu.

Što re}i na kraju? Vratili smo se puni utisaka, puninovih spoznaja, stekli nove prijatelje i nadamo se dase ovaj projekt ne}e svršiti na ovome. Voljeli bismo današa iskustva poslu`e i drugima i da lekcije koje smouradili u Br~kom još 2002. god. ~uju u~enici u mnogimnašim školama.Mara Matki}

PosjetaWashington HighSchool, Phoenix,Arizona U.S.

Ilija Kalaba, profesor demokratije iqudskih prava, Gimnazija Bawa Luka

Miladin Ili}, koordinator Civitas-a

U okviru razmjene nastavnika iz SAD-a i BiHkoje oragnizuje CIVITAS bio sam u uzvratnoj pos-jeti kolegi Mr. Danny Darrow WHS Arizona od 13.do 22. novembra 2004. godine. Samnom je tako|e

i{ao profesor Miladin Ili} nadzornik uProsvjetno-pedago{kom zvodu Republike Srpske.Posjeta je obavqena po programu koji je utvrdioCIVITAS. U realizciji programa posebnu zasluguimala je gospo|a Lynda Rando. Program je u pot-punosti ostvaren. Sve je biolo dobro isplaniranoi organizovano tako da nije bilo nokakvihnepredvi|enih problema ni u putu, ni u smje{tajua tako|e ni u realizaciji programa. Najve}i dioprograma ostvaren je u {koli doma}ina.Direktorica {kole nas je prijateqski primila,upoznala sa organizacijom {kole i {kolskimprostorom. Ja sam odr`ao devet ~asova u~enici-ma na teme koje su ranije dogovorene. Te lekcijesu identi~ne sa onim koje je gospodin DannyDarrow dr`qao u mojoj {koli a to su:

1. Komparacija: tipi~an {kolski dan u~enikau SAD i BiH

2. Komparacija: Vlada Bih-Vlada SADProvjera i balansirawe mo}i vlasti i u~e{}e

gra|anaOpservaciju ~asova vr{ili su gospo|a Lynda

Rando i Miladin Ili}. U realizaciji lekcija ost-varena je saradwa sa kolegom doma}inom.U~enici su bili dobro pripremqeni za nastavu,dosta pa`qivi i radoznali. To se posebnopokazalo kroz raznovrsna pitawa koja supostavqali. Tako|e smo posjetili ~asove kolegau {kol, prisustvovali sastanku u~enika kojiu~estvuju u upravi {kole, razgovarali sa kolegami osobqem iz uprave {kole. Direktorica {koleje priprenil sve~ni ru~ak za nas i u~enike iz BiHkoji poH|aju ovu {kolu tako|e smo posjetilidirekciju sredwih {kola Glandale Union.

Zahvaquju}i gospo|i Rando imali smo prilikuda upoznamo grad, da posjetimo zgradu vladedr`ave Arizona, da razgovaramo sa senatorima ida posjetimo muzeje i kulturne spomenike u gradu.Na kraju posjete otputovali smo u Las Vegas gdjesmo zajedno, kolege iz SAD-a i BiH analiziralirealizaciju programarazmjene i iskazali nekeideje za nredne aktivnosti u ovoj oblasti. Saovom posjetom aja sam u potpunosti zadovoqan iimao sam vi{etruku korist. Obogatio sam svojeiskustvo koje }e mi dobro do}i u daqem radu.Volio bih da se ova saradwa nastavi.

8 3

AktuelnostiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

Moje prvo iskustvopredavanja u~enicima u SAD-u

Senad Ali}, profesor demokratije i ljudskih prava, IIGimnazija, Sarajevo

Moj put u Ameriku u sklopu programa razmjene nas-tavnika izme|u SAD-a i BiH je nešto što je ostavilo dubokitrag u meni. Sam program po mom mišljenju je veomafunkcionalan i to iz više razloga. Prvi razlog jeste zajed-ni~ki rad na ~asu dva nastavnika koji poti~u iz dvijerazli~ite zemlje. Razli~ita sredstva koja se primjenjuju unastavi daju dodatni profesionalni izazov, npr. primjena

pametne plo~e ili dvije tre}ine odr`anih ~asova bio jevideo link sa drugom školom tako da sam svaki ~as imaodva razreda sa kojim sam radio). Me|utim najve}i izazovza mene je bilo u}i u razrede, koje prvi put vidim i usklopu tri lekcije koje smo radili, razgovarati sa tom dje-com o mojoj dr`avi, odnosu izme|ju u~enika i nastavnikaili kako naši u~enici mogu djelovati u društvu.

U toku ~etiri dana predavanja imao sam 21 ~as odtoga pola ~asova su bili sa jo{ jednim dodatnim razredomsa kojim smo komunicirali putem video linka. Kad se svesabere imao sam kontakt svaki dan sa oko 180 - 200u~enika što je doprinijelo dodatnom osje}aju izazova ali izadovoljstva.

Iz svega proizilazi da iako se radi o dvije totalno razli~itedr`ave veoma su sli~ne i sa aspekta ure|enja vlasti alimnogo bitnije za mene jeste da su uloge u~enika veomapodudarne i u jednoj i u drugoj dr`avi. Ovaj program ruši ba-rijere koje su postavljene pretpostavkama o jednom ili dru-gom društvu što je veoma bitno po mom mišljenju za mladeljude tj. u~enike koji sigurno sada imaju druga~iju sliku o jed-noj i drugoj dr`avi.

Kad govorim o mojim utiscima onda mogu re}i da jeovaj program nešto što svaki nastavnik ili profesor trebada pro|e jer neopisiv je osje}aj univerzalnosti ove profesi-je koja ne poznaje barijere postavljene tradicijom,ekonom-skim razvojem, tehnološkim razvojem i sl. nego moj radsa partnerom iz SAD-a gospodinom Watsonom je bio radkao sa kolegom koji je iz moje dr`ave pa ~ak i bli`e kaosa kolegom sa kojim stalno predajem na ~asovima.

Nadam se da }e se ovaj projekat nastaviti i da }e idrugi nastavnici imati priliku da u~estvuju u njemu. Tako|ebih da se zahvalim predstavnicima Civitasa u Americi naveoma toplom i doma}inskom do~eku.

Uperiodu od 08.-19.01.2005. u hotelu"Park" u Vogoš}i kod Sarajeva novagrupa srednjoškolskih profesora,ukupno 30, iz svih dijelova Bosne iHercegovine pristupila je procesu

certifikacije. Kao i prethodne grupe i ova grupaje odabrana od strane Sektora za nominaciju iakreditaciju, a njihove nominacije je odobrioUpravni odbor, poštuju}i regionalne principe.

Radilo se prema ve} ranije definiranim i prov-jerenim standardima. Iako je bilo naporno prisu-tni se mogu pohvaliti da su zaista oja~ali svojekompetencije i da }e im ponu|eni sadr`ajiomogu}iti da budu korak ispred ostalih.Zahvaljuju}i uredu CIVITAS-a profesori su imalimogu}nost da slušaju zaista odli~ne predava~e.Modulom "Demokratija" otvoren je prvi dan , apredavala je prof.dr. Vedrana Spaji} Vrkaš.Profesorica je našla odli~an balans izme|u teori-je i prakse i uspjela je mnoštvo ~injenica potkri-

Program cnastavnikai ljudska pr

2 9

AktuelnostiC

ivitas broj4.na{

na{

jepiti primjerima iz prakse iz cijelog svijeta. Mislim dasu svi polaznici bili zadovoljni na~inom na koji su prof.dr. Mile Ili} i prof.dr Nensi Haas pribli`ili metodološkekoncepte. Module "Ljudska prava" i "Gra|anstvo" jetako|e predavala prof. Vrkaš, ~etvrti dan moglo seslušati o "Konstitucionalizmu" od prof. dr. KasimaTrnke . Naravno, i moduli "Pravda i sudski sistem" kaoi "Vlast" prezentirani su od strane prof. Trnke. O"Liberalizmu" je predavao prof. dr. Miodrag @ivanovi},a znanja o "Globalizaciji i demokratiji" profesori su usp-jeli proširiti zahvaljuju}i predavanjima prof. dr.Dragutina Mirovi}a . Posebno inspirativna bila su pre-davanja prof.dr. Borisa Tihog, naravno na temu"Ekonomija i demokratija". Doc. dr. Damir Kuki} jeprezentirao modul "Mediji i demokratija", a prof. dr.Enver Halilovi} "Gra|ansko društvo".

Veliki dio predavanja pratile su Lynda Rendo iRahela D`idi} koje su, mo`emo re}i, najzaslu`nije štose ovaj historijski poduhvat uspješno realizira. Dijelomje prisustvovala i Sharon Moran koja poma`e razvoju

programa. Trebare}i da je gospodin RizahSmailbegovi}, Specijalista za certifikaciju ureda CivitasBiH, u~inio maksimalan napor kako bi polaznicima biošto više na raspolaganju i od pomo}i. Ne smijemo zab-oraviti ni lijazone Zdravku [unki}a i Ninu Ninkovi}.

Ovom prilikom treba spomenuti i priru~nik koji ještampan specijalno za pomo} profesorima koji su uovom roku pristupili certifikaciji i koji je zna~ajno pomo-gao razumjevanju. Polaznicima su obezbije|eni opti-malni uvjeti, odli~ni predava~i, adekvatna literatura,tako da se od ove januarske grupe mogu o~ekivatidobri rezultati.

Sed`ida Had`i}

certifikacijea za demokratijurava

10

U fokusuC

ivit

as b

roj4

.na

{na{

1. [to su i za{to se organiziraju{kolske manifestacije "Gra|aninEurope iz moje ulice"?

Realiziranjem nizom školskih manifestacija kojeuklju~uju predstavljanje postignu}a u~enika i nastavnikau unapre|enju i razvoju demokratskih procesa a kojiuklju~uju zna~ajna dostignu}a koja su škole postigle napolju demokracije. Tijekom mjeseca o`ujka }e se u svimosnovnim i srednjim školama u BiH obilje`iti "Godinagra|anstva kroz obrazovanje" koju je Savjet ministaraVije}e Europe proglasio u 2005. godini.

2. Tko }e organizirati"Dane gra|anstva"?

U svakoj školi }e se formirati timovi za organizaciju akoji }e uklju~ivati ravnatelje, pedagoge, nastavnike kojipredaju sadr`aje iz demokracije i ljudskih prava, koordi-natore i trenere Civitasa.

3. Tko }e sve sudjelovati u manifestaciji "Gra|anin Europe iz moje ulice"?

Svi u~enici i nastavnici koji su kroz razne oblike radadali doprinos u demokratizaciji svoje u`e ili šire zajed-nice, kroz sekcije i klubove Civitas, rada na programu"Projekt gra|anin", programa "Osnove demokracije",vije}a u~enika, roditelja, spajanja s drugim školama uzemlji i inozemstvu kao i lokalnom zajednicom.

4. Koje }e se aktivnosti odvijatitijekom "Dana gra|anstva"?

Pored predstavljanja postignu}a u~enika i nastavni-ka (u~eni~ki literarni i likovni radovi na temudemokracije i ljudskih prava, igrokazi u~enika ni`ihrazreda itd, okrugli stolovi), organizirat }e se i školskanatjecanja iz programa "Projekt gra|anin", jednod-nevne obuke za ravnatelje i pedagoge škola, kao ijednodnevne obuke za nastavnike osnovnih i srednjihškola koji rade na programu "Projekt gra|anin". Osimnastavnika obukama }e nazo~iti i suci koji }e suditi naškolskim/op}inskim natjecanjima.

5. Koji nastavnici }e biti pozvani da nazo~e obukama?

Svi nastavnici osnovnih i srednjih škola koji predaju

sadr`aje demokracije i ljudskih prava a u sklopu togapredaju sadr`aje iz programa "Projekt gra|anin".

6. Za{to se organiziraju jednodnevne obuke?

Obuke se organiziraju kako bi pomogle nastavnicimau što boljoj realizaciji programa "Projekt gra|anin" kao ipripremi za školska/op}inska natjecanja.

7. Na koji na~in }e nastavnici bitiobavije{teni o odr`avanju obuka?

Civitas BiH }e uputiti pismo s terminima i mjestimaodr`avanja obuka Prosvjetno pedagoškimzavodima/Zavodu za školstvo ili ministarstvima prosv-jete, a koji }e informaciju proslijediti svim ravnateljimaosnovnih i srednjih škola.

Nastavnici }e obavijest o terminima odr`avanjaobuka dobiti u svojim školama od straneravnatelja/direktora škole.

8. Koliko }e trajati obuka i na koji }e se na~in evidentirati sudjelovanje nastavnika?

Po standardima Civitasa BiH obuka }e trajati 5sati. Svi nastavnici }e na obuci popuniti aplikacijukoja }e poslu`iti za evidentiranje nastavnika koji radena programu "Projekt gra|anin". Podaci }e biti une-seni u bazu podataka koji }e slu`iti za proces certi-fikacije.

9. Da li }e nastavnici na obuci dobitiodre|eni materijal?

Svi nastavnici }e na obuci dobiti set materijala kojiim mo`e pomo}i u radu s u~enicima. Materijal }esadr`iti novi broj ~asopisa Civitas, brošure za nas-tavnike i u~enike iz programa "Projekt gra|anin".

10. Da li }e se i na koji na~in vrednovati sudjelovanje nastavnika na obuci?Sudjelovanje nastavnika na obuci iz programa"Projekt gra|anin" je u sklopu kontinuiranogstru~nog usavršavanja te }e se bodovati u procesucertifikacije.

10 pitanja10 odgovora

11

Intervju

Gosti iz regiona -VIDOSAVA KA[]ELANMinistarstvo prosvjete iz Podgorice

Koliko je osnovnih {kola u Crnoj Goriukqu~eno u realizaciju programa gra|anskogobrazovaqa?

Novim nastavnim planom gra|ansko obrazo-vawe se izu~ava kao obavezan predmet u VI i VIIrazredu osnovne {kole sa po jednim ~asomsedmi~no. Program ovog predmeta je savremenokoncipiran sa osnovnim ciqem da podsti~erazvoj demokratskih stavova i vrijednosti kodu~enika, razvoj odgovaraju}ih vje{tina rada ikomunikacije u grupi, uop{te razvoj i unapre|ewedemokratske kulture na svim nivoima obrazovnogprocesa i cjelokupnoj dru{tvenoj zajednici.

Ove {kolske godine po~elo se sa postepenomprimjenom novih nastavnih programa u I razreduosnovne {kole. Sqede}e godine po~e}e postepe-na primjena programa gra|anskog obrazovawa u VIIrazredu osnovne {kole i tada }e u~enici po prviput ovaj predmet izu~avati kao obavezan.

Ono {to je u ovom momentu va`no to je da su mnogeosnovne {kole u Crnoj Gori ukqu~ene u projektekoji se odnose na gra|ansko obrazovawe, u prvom

razredu Projekat "Mi narod… Ja gra|anin" . Vi{e od80 {kola iz svih op{tina u Crnoj Gori ukqu~eno jeu ovaj Projekat, ili su pak bile ukqu~ene, eduko-vali smo tim od 8 trenera u ~emu su nam zna~ajnopomogle kolege iz "CIVITAS"-a BiH.

Na koji na~in se realizira programgra|anskog obrazovawa u sredwoj {koli sadai kakvi su vam planovi u budu}nosti?

Nastavnim planom nove gimnazije, koja je gim-nazija op}eg tipa, predvi|eno je da u~enici ve} odprvog razreda izu~avaju obavezne izborne pred-mete.Lista izbornih predmeta je dosta sirova iotvorena za dopuwavawe (mogu i {kole da pred-lo`e izborni predmet).

Gra|ansko obrazovawe je predvi|eno kaoizborni predmet od prvog do ~etvrtog razreda utrajawu od jednog ili dva ~asa sedmi~no. Sapostepenom realizacijom novih nastavnih plano-va i programa u gimnaziji po~e}emo sqede}e{kolske godine. Tako|e, u okviru nastavnogplana, postoje ~asovi za tz. obavezne izbornesadr`aje u trajawu od 2 ~asa sedmi~no. To je so-lidan okvir za realizaciju brojnih sadr`aja,

koji sada predstavqaju vannastavne aktivnos-ti u {koli, pa i sadr`aja i projekata izgra|anskog obrazovawa. Ovu nastavnu godinuiskoristi}emo za obuku nastavnika i ostalepripreme.

Na koji na~in vr{ite evaluacijuprihva}enosti i realizacije programa?

U ovom trenutku vr{imo evaluaciju postignu}aodre|enih projekata, u prvom redu "Projektagra|anin". Sa rezultatima smo veoma zadovoqni.

U prvom redu aktivnostima u~enika, wihovojspremnosti i spretnosti da uo~e problem, uo~enivoe funkcionisawa vlasti, mogu}nosti rje-{avawa problema i plana akcije. Mnogi problemikoje su pokrenuli u~enici kasnije su se zaistarije{ili, ili su pak u fazi rje{avawa.

Roditeqi su tako|e sada prihvatili ovaj pro-gram kao i lokalna sredina i politi~ke partije.Nerijetko na prezentacijama prisustvuju pred-stavnici op{tina, direktori javnih ustanova idrugih institucija u lokalnoj sredini, roditeqi.Mediji tako|e veoma dobro prate realizacijuovog programa.

Ono ~ime u posqedwe vrijeme nismo zadovo-

Civitas broj4.

na{na{

qni to je odnos jednog broja {kola, odnosno nas-tavnika prema takmi~ewima, odnosnopostavqeni ciq i uvjerewe "ja sam najboqi", "moja grupa je najboqa" i ni~ije mi{qewe vi{enije va`no. No, i to je jedno od pitawademokratskog obrazovawa i ticawademokratske kulture.

Na osnovu kojih kriterija vr{ite odabirnastavnika za realizaciju programagra|anskog obrazovawa?

Kao {to sam rekla, obavezan program }e serealizovati po prvi put sqede}e {kolskegodine. Predvi|eno je nastavnim programom dasvi nastavnici, sem matemati~ari i nastavniciprirodne grupe predmeta, mogu uz odgovaraju}u

obuku predavati ovaj predmet.Oko ovog pitawa smo se puno sporili, jo{

ima dilema, da li je ova lista nastavnikapre{iroka, treba li se suziti, ili pakpro{iriti. U svakom slu~aju, po mommi{qewu, najboqi nastavnici bi trebalo dapredaju ovaj predmet, nastavnici zato imajumotivaciju i senzibilitet za ovu oblast. Kadaka`em senzibilitet, mislim na takvog nas-tavnika koji ima dovoqan demokratskikapacitet koji zahtijeva ovaj predmet, kako upogledu poznavawa tako i metoda rada,po{tovawu li~nosti u~enika, praktikovaweodre|enih vje{tina komunicirawa, timskograda, dijaloga i tolerancije.

Na koji na~in realizujete obuku nastavnogkadra?

U okviru Zavoda {kolstva, koji je novoformi-rana institucija, nalazi se odjeqewe za obukunastavnika. Ovo je tako|e nova slu`ba koja trebada na|e svoje mjesto i osmisli svoj rad. Edukacijanastavnika za sada se vr{i preko vi{ednevnihseminara koji imaju za ciq da nastavnikedetaqnije upoznaju sa novim nastavnim planovi-ma i programima, i uop{te, filozofijom promjenau obrazovawu. Kada su u pitawu nastavnici koji}e predavati gra|ansko obrazovawe, oni }e

morati pro}i obuku koja podrazumijeva real-izaciju odre|enih modula, odre|enih tema izoblasti gra|anskog obrazovawa, kao i savla-davawe novih tehnika i metoda rada.

Govorite o gra|anskom obrazovawu kaoprincipu, molimo vas da nam pojasnite {tapod tim podrazumijevate?

Ovo je pitawe dosta prisutno u Crnoj Gori.Kako gra|ansko obrazovawe afirmisati kroz svepredmete, kroz sve sadr`aje, kako da postanestil rada i pona{awa. U prvoj fazi smo dostaradili na korekcijama i interdisciplinarnompristupu u obrazovawu, zato smo bili i formi-rali posebnu komisiju sa zadatkom da uo~i brojnedodirne ta~ke i povezanost znawa iz razli~itihpredmeta i oblasti. Me|utim, vi{e od toga,zala`emo se da nastavnici svih struka pro|ukroz odgovaraju}u edukaciju gra|anskog obrazo-vawa koja bi im pomogla da postave boqu komu-nikaciju sa u~enicima, grade demokratsku atmos-feru u u~ionici, poznaju osnovna qudska prava idje~ija prava i po{tuju ih. Svjesni smo da je to dugproces koji iziskuje dosta rada, ali veomazna~ajan ne samo za ukupan `ivot {kole ve} zadru{tvo i dr`avu u cjelini.

Kako procjewujete saradwu sa "CIVITAS-om"iz BiH?

Saradwa sa "CIVITAS-om" BiH je bila izvanredna,od samog po~etka, od momenta kada smo zapo~eli sa"Projektom gra|anin" u Crnoj Gori. Tada su va{ekolege sa ameri~kim ekspertima vr{ile edukacijuna{ih nastavnika. Tako|e u sqede}oj fazi vr{ilisu obuku nastavnika sa na{im trenerima. Sadaobuku na{i treneri izvode samostalno. Me|utim,prostora za saradwu ima zaista puno. Vidimo da"CIVITAS" BiH zaista puno radi, zakora~ili stepuno ispred nas u pogledu stru~ne literature,~asopisa, zasnovanosti rada, sadr`aja koji radite.To je zaista impresivno. @elim da "CIVITAS" CrneGore izraste u jednu tako mo}nu organizaciju kojabi pomagala ukupnim reformskim procesima obra-zovawa Crne Gore.

Da li postoji jo{ ne{to {to bi nam`eqeli re}i, a da vas nismo pitali?

Moji utisci na ovoj konferenciji su izvanred-ni. Razmjena iskustava, ne samo unutar "CIVITAS-a",ve} i sa drugim nevladinim organizacijama kojese bave obrazovawem, razmjena iskustava nanivou regiona, saradwa s institucijama sistema,put su za izgradwu kvalitetnog sistema obrazo-vawa. Samo znawe, odgovoran odnos prema sebi idrugima, demokratija, mogu nas vratiti u zajed-nicu razvijenih evropskih i drugih zemaqa.Samo tako mo`emo stvoriti dru{tvo u kome }emosvakodnevno osje}ati zadovoqstvo stvarawa i`ivqewa, biti gra|ani u punom smislu te rije~i.

12

Intervju

Moji utisci na ovoj konferencijisu izvanredni. Razmjena iskustava,ne samo unutar "CIVITAS-a", ve} i sadrugim nevladinim organizacijamakoje se bave obrazovawem, razmjenaiskustava na nivou regiona, sarad-wa s institucijama sistema, put suza izgradwu kvalitetnog sistemaobrazovawa.

Civ

itas

broj4

.na{

na{

PETA KONFERENCIJACIVITAS@ BIH

Pridru`imo se malo organizatorima konferenci-je "Demokratija i ljudska prava" u Neumu ividje}emo da je i ovaj poduhvat, kao i svadruga postignu}a Civitas-a u Bosni iHercegovini i Civitas me|unarodnog progra-

ma razmjene rezultat izvanrednog timskog rada na višenivoa. Prema rije~ima Margaret Branson, jednog odvode}ih stru~njaka na polju gra|anskog obrazovanjadanas, taj timski rad ima specijalan naziv. Naime,Robert Putnam naziva ovu vrstu interakcije i ume`avan-ja "društveni kapital" i objašnjava njegovu va`nost zademokratsko društvo na slijede}i na~in:

Dok se fizi~ki kapital odnosi na stvari fizi~keprirode (poput mašina i fabrika)..... društveni kapi-tal se odnosi na veze me|u pojedincima ---društvene mre`e kao i društvene norme uzajam-

nosti i povjerenja koje proisti~u iz njih....Društvokarakterisano uzajamnim povjerenjem je mnogoefikasnije od društva u kojem vlada nepovjerenje....~esta interakcija me|u razli~itim društvenim grupa-ma i pojedincima ima tendenciju stvaranja normeop}e uzajamnosti..... Znatno se pove}ava vari-jabla povjerenja....

Tok konferencije svakako je potvrdio ovostanovište. Civitas je do sada organizovao jedanSvjetski kongres 1998. godine, jednu regionalnu kon-ferenciju 2003.g, me|utim, ova peta godišnja konfer-encija koja je okupila vode}e predstavnike vlasti iedukatore iz cijele Bosne i Hercegovine osta}e speci-jalno draga i upam}ena po nivou interakcije izme|uu~esnika, kao i po koli~ini društvenog kapitala o kojemgovori profesor Branson. Premda ponekad zaoštrena,vo|ena je izuzetno va`na diskusija, ponekad debata,ponekad dijalog, ali je prevladavalo poverenje i, uzmnogo ponosa, osje}aj da smo u stanju da, uz svenaše razlike, komuniciramo sami, bez posredovanja ida prihvatimo razlike kao validne stavove koje treba dauzmemo u obzir.

Kvalitet diskusija, interakcija i saradnja kako u rad-nom dijelu tako i kroz dru`enja, kviz, zajedni~ke objede,ozbiljne teme i }askanje na pauzi su odli~an indikatorvisokog stepena demokratske kulture me|u našimedukatorima. Najve}i broj u~esnika je ocjenio izuzetnomogu}nost interakcija sa dva entitetska ministra, prof.Rankom Savanovi}em i prof. Zijadom Paši}em, ali jeskoro jednaku ocjenu osvojilo prisustvo u~enika i nas-tavnika iz dva centra za slijepe i slabovidne iz Sarajevai Dervente, kviz iz demokracije i ljudskih prava,

14

Doga|ajiC

ivit

as broj4

.na{

na{

PREGLED KONFERENCIJE''DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA''U organizaciji CIVITAS@ BiH i Ureda za odnose sa javnoš}u ameri~keambasade u Bosni i Hercegovini odr`ana je Peta konferencija o demokrati-ji i ljudskim pravima od 19.-21. novembra. 2004.godine u Neumu.

ljubaznost doma}ina ministra Jage Muse i aktivnou~eš}e ravnatelja Zavoda za školstvo iz Mostara.Sveu~ilišni profesori Slavica Juka, Mile Ili} i KasimTrnka dokazali su da sazrijeva svijest o potrebigra|anskog obrazovanja na tercijernom nivou. @elimo lida akademski gra|ani budu poticajna snaga društva,bitno je da oni, osim akademskog znanja posjeduju i svi-jest da su ~lanovi zajednice i kao pojedinci imaju osje}ajodgovornosti doprinosa svojim zajednicama. Jedan odozbiljnih faktora koji uti~u na apatiju mladih jest njihovosje}aj da ne mogu doprinijeti promjenama nabolje. "Dabi bili sposobni za taj doprinos, mladi ljudi morajurazumjeti da je vlast, ma kako organizovana, najja~iinstrument društvene kontrole koji je ikada uspostavljen.Vlast je ta koja uspostavlja pravdu ili štiti nepravdu,donosi pravedne ili nepravedne zakone, i mo`e da štitiili ugro`ava ljudska prava. Gra|ani koji razumiju vlastmogu djelovati kao pojedinci i kao ~lanovi grupa daobezbjede da se zaštite njihova prava, da se poštujudemokratske procedure i da se štiti napredak zajednicai poboljšanje `ivota za sve.

Široka lepeza edukatora, od nastavnika preko predstavni-ka pedagoških zavoda upotpunjena je u~eš}em OSCE-a,Unicefa, predstavnika obrazovnih vlasti Crne Gore, te nevla-dinih organizacija poput Dadalosa i Step by stepa.

Gra|ansko obrazovanje treba da pomogne razumi-jevanju va`nosti uloge civilnog društva u demokraciji.Autonomna, samoorganizovana sfera dobrovoljnihveza koje ~ine civilno (gra|ansko) društvo imaju kriti~kuva`nost. To je veoma va`no jer civilno društvo pred-stavlja protivte`u vlasti, ono obezbje|uje da niti vlast,niti neka dominantna grupa, poput najve}e politi~ke par-tije ili vjerske organizacije nema monopol nad izvorimainformacija, organizovanju politi~kog uticaja ili idejamakoje se smatraju legitimnim.

Ako `elimo da mladi ljudi ostvaruju svoja prava iispunjavaju svoje obaveze gra|ana, oni moraju posje-

dovati znanja i vještine. Osim poznavanja sistema vlasti ,mladi ljudi moraju da uvje`baju kako da djeluju na sis-tem u osvarivanju svojih ciljeva. Jasno da se gra|anskevještine ne mogu razviti samo jednim predmetom koji seu~i u školi. One razvijaju vremenom i u~eš}em ,vje`bom u razredu timu ili grupi, vladinim i nevladinimorganizacijama. Na konferenciji je najbolji primjer za todala grupa u~enika iz dva centra iz Dervente i sarajeva,koji su na izvanredan na~in demonstrirali svoje vještinetokom cijele konferencije.

Prve rije~i dobrodošlice u~esnicima konferencijeuputila je Rahela D`idi}, izvršna diirektoricaCIVITAS@ BiH. U svome obra}anju gospo|a D`idi}istakla je ulogu i zna~aj obrazovanja za demokratiju iljudska prava i ukratko ukazala na uspjehe koje smopostigli u prethodnom periodu, kao i izazove koji jošstoje pred nama.

U ime doma}ina prisutne je pozdravio i izrazio zado-voljstvo što je doma}in ovako zna~ajnogskupa g. JagoMusa ministar obrazovanja Kantona 7.

Prof. dr. Gojko Savanovi}, ministar prosvete i kultureRepublike Srpske tako|er je pozdravio u~esnike.Ministar Savanovi} govorio je o opredijeljenosti obra-zovnih vlasti u Republici Srpskoj aktivnom uklju~ivanju uproces reforme obrazovanja i zna~ajnim rezultatimakoji su do sada postignuti. Tako|er je istakao korektanodnos Civitasa i saradnju sa Ministarstvom prosvjete,pedagoškim zavodom i školama za razliku od nekihorganizacija koje bez bilo ~ijeg znanja dolaze u škole iprovode programe o kojima se malo zna.

Federalni ministar obrazovanja prof. dr. Zijad Paši}uz pozdrave konferenciji izrazio je zadovoljstvo što jeovaj program uvršten u sadr`aje od vrti}a do univerzite-ta i što je u osnovnim i srednjim školama F BiH uvedenposeban predmet o obrazovanju za demokratiju i ljuds-ka prava. Ovo govori sa koliko ozbiljnosti se prišlostvaranju kompetentnih gra|ana.

Novoimenovani ambasador SAD-a u Bosni iHercegovini g. Douglas McElhaney obra}aju}i seu~esnicima Konferencije i govore}i o svojem bogatomiskustvu izrazio je zadovoljstvo što mu se ukazala prili-ka da prisustvuje ovome skupu i uputi ~estitke za svedosad postignute rezultate. Ambasador McElhaney jepohvalio stepen prihva}enosti programa Civitas u našojzemlji, kao i rezultate njegove implementacije, te naveoneka iskustva iz svoje bogate karijere diplomate kojaukazuju na va`nost obrazovanja za demokratskogra|anstvo.

Govore}i o svom iskustvu za vrijeme demokratskihpromjena u Portugalu, gdje je tada bio u diplomatskojslu`bi, ambasador McElhaney se prisjetio jedne aneg-dote iz njegovog li~nog iskustva i tako prenio poruke omogu}im pogrešnim percepcijama demokratije, koju suneki Portugalci iz njegove neposredne okoline do`ivl-javali kao mogu}nost da svako ~ini ono što `eli. Njegovplasti~ni primjer ostao je u sje}anju u~esnika i bio citiranviše puta u toku konferencije.

Ambasador McElhaney je na kraju pozvao sveu~esnike, a prije svega predstavnike obrazovnih vlasti,da i sami slu`e kao primjer gra|anske odgovornosti iopredijeljenosti napretku zajedni~kog dobra u Bosni iHercegovini za sve u~enike, roditelje i nastavnike.

15

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{na{

16

Doga|aji

Usvome obra}anju Rahela D`idi}, izvršnadirektorica CIVITAS@ BiH, istakla je ulogu izna~aj obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava i ukratko ukazala na uspjehe koje smopostigli. U~esnicima Konferencije sigurno }e

ostati u sje}anju njene rije~i kada je kazala: ''Naši u~enicibit }e stolari, ljekari, pekari, astronauti, in`enjeri, nasta-vnici, slu`benici… ali }e svi ipak biti gra|ani, a našzadatak je da ih osposobimo za aktivne u~esnikegra|anskog društva''.

U daljem izlaganja kazala je: ''Znamo da su ~ak i nekiod vas imali odre|ene skepse u odnosu na obrazovanje

za demokratsko gra|anstvo, jer je obrazovanje grana ukojoj ima toliko potreba, da je ulaganje posebnih naporau samo jednu granu ponekad izazivalo zavist ostalih.Me|utim, mi smo se dokazali svojim radom, rezultatimakoji se mjere stotinama hiljada uklju~enih nastavnika, aliono što je prije svega va`no to su vještine koje su postiglimladi ljudi u~enici, a rezultatima njihovih nastavnika dasu se svi ti napori i sav taj trud isplatili. Mi, sje}aju}i senaših po~etaka u devedeset šestoj godini, kada niko nijeni sanjao da }emo biti tako uspješni, `elimo istovremenoda uka`emo na probleme koji se nalaze pred nama unarednom periodu. Ta~no je da je obrazovanje zademokratsko gra|anstvo uvršteno u veliki dio nastavnihplanova i programa zahvaljuju}i našim partnerima prijesvega iz Vije}a Evrope, koordinacije od strane OSCE-a,mnogih nevladinih organizacija, poput Dadalosa, Step-by-stepa, a sve je to doprinijelo bogatstvu programaobrazovanja za demokratiju i ljudska prava. Me|utim,teška situacija u kojoj se nalaze institucije obrazovnogsistema BiH ne omogu}ava ono što bi bilo najpotrebnije,a to je da imamo kabinete za demokratiju, da imamo sis-tem stru~nog usavršavanja nastavnika i da imamouslove za izvo|enje vannastavnih aktivnosti. Mi senadamo da }emo zajedno sa vama do}i do nekih plano-va akcija za rješavanje ovih problema u toku ove konfe-rencije. No, to je pred nama ...''

Prisutnima se obratio doma}in Jago Musa, ministarprosvjete @upanije/Kantona sedam.

''^ast mi je i zadovoljstvo što vas sve skupa u povo-du ovogodišnje Pete po redu konferencije CIVITAS-amogu pozdraviti u ime Ministarstva prosvjete, znanosti,kulture i {porta Hercegova~ko-neretvanske `upanije i usvoje osobno, te vam za`eljeti ugodan boravak u našemNeumu i uspješnu Konferenciju o obrazovanju zademokratiju i ljudska prava. Posebno pozdravljam orga-nizatore ove konferencije i ujedno se zahvaljujem svima,a na poseban na~in Raheli D`idi}, izvršnoj direktoriciCIVITAS-a, i Uredu za odnose s javnoš}u Ameri~keambasade.

....@elim puno uspjeha uz o~ekivanje da se svi skupaaktivno uklju~imo u raspravu tijekom ove konferencije tena taj na~in poka`emo da nam je zajedni~ki cilj našojmlade`i reformom obrazovanja osigurati kvalitetnoosnovno, srednje i visoko obrazovanje sa najvišim stan-dardima i demokratskim na~elima. Govoriti danas o ulozii zna~enju demokracije i ljudskih prava u sklopu sveop}ereforme obrazovanja mnogo je jednostavnije nego prijenekoliko godina kad je upravo gospoda iz CIVITAS-aotpo~ela reformu obrazovanja. Podsje}am, od 1996.ovaj projekt uporno i znala~ki stje~e svoje mjesto podsuncem u sveukupnom BiH obrazovanju i svojim

Obra}anje u~esnika konferencije''DEMOKRATIJA I LJUDSKAPRAVA''Prenosimo dijelove obra}anja u~esnika poredu kako su i govorili: Rahele D`idi}, Izvršne direktorice Civitasa;Jaga Muse, ministra obrazovanja @upanije/Kantona 7; prof. dr. Zijada Paši}a,ministra obrazovanja FBiH, i prof. dr. Gojka Savanovi}a, ministra prosvjete RS.

Civ

itas

bro

j4.

na{

na{

sadr`ajima i ciljevima i postignutom kvalitetom ostavljatrajan trag u svijesti i ponašanju naših ljudi. Bez obzirana objektivne i subjektivne poteško}e u kojima se našeobrazovanje nalazi, bez obzira na slo`enu i odgovornutranziciju, bremenitu mnogim teško}ama i nepoznanica-ma, projekt CIVITAS-a je u proteklih osam godina zah-valjuju}i obuci naših nastavnika koji su realizirali preda-va~i iz Bosne i Hercegovine, SAD-a i Vije}a Europe i naprostoru Hercegova~ko-neretvanske `upanije su educi-rali preko 90 posto nastavnika te ih uklju~ili u strategijuaktivnog u~enja koje promi~e razumijevanje na~elademokratskog društva i na~ine kako pripremiti mladeljude da budu aktivni i odgovorni sudionici u izgradnjidr`ave i društva. S obzirom na još uvijek razli~ite oblikedjelovanja i postignute rezultate, `elim kazati da napodru~ju `upanije sa hrvatskim nastavnim planom i pro-gramom predmet Demokracija i ljudska prava seizu~ava uz predmet Politika i gospodarstvo ali se Projektgra|anin koji je sastavni dio ovog predmeta, provodi krozizvannastavne aktivnosti, tj. sekcije CIVITAS-a štoomogu}uje da se svi u~enici aktivno uklju~e u ovaj pro-jekat. Zahvaljuju}i njihovim nastavnicima u~enici su radoprihvatili ovaj predmet, a da je to tako, pokazuju ipostignuti rezultati na natjecanjima u sklopu Projektgra|anin. Obrazovna reforma koja ve} uveliko te~e sig-urno }e pridonijeti da se na svim prostorima Bosne iHercegovine osigura jednak pristup programudemokracije i ljudskih prava. I na kraju još jedanputizra`avam svoju `elju da se svi sudionici na ovojKonferenciji ugodno osje}aju i svojim sudjelovanjem uraspravi pridonesu da se projekt CIVITAS odnosno pro-gram Demokracija i ljudska prava postavi na zaslu`enomjesto kako bi se na najkvalitetniji na~in artikulirali pos-toje}i problemi i tra`ila kvalitetnija rješenja osobito kadsu u pitanju bolji, suvremeniji nastavni planovi i progra-mi, kvalitetniji me|uljudski odnosi i zdravije i humanije`ivljenje na ovim prostorima.''

Profesor. dr. Zijad Paši}, Federalni ministar obrazo-vanja, nakon pozdravnih rije~i rekao je sljede}e:''...Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke BiH je

jedna od klju~nih institucija odgovornih za implementaci-ju reforme obrazovanja u BiH, reforme koja bi prije svegatrebala promovirati univerzalno pravo ~ovjeka na obrazo-vanje po mjeri pojedinaca u demokratskom društvu.Sveukupna redefinicija obrazovnog procesa zahtijevaizuzetnu odgovornost suo~enu sa slo`enoš}u stvaranjaprihvatljivih uslova u kojima mladi ljudi u svojoj zemljimogu dobiti kvalitetno obrazovanje koje je garancija pro-hodnosti prema svjetskim obrazovnim i ekonomskimstandardima u dr`avi Bosni i Hercegovini, Evropi i svije-tu. Reforma obrazovanja u svijetu i kod nas je dugoro~anproces i sveukupno nastojanje da se obrazovanje u~inikvalitetnijim i pristupa~nijim. Reforma obrazovanja u BiHje zasnovana na reformskim dokumentima usvojenim naVije}u za provedbu mira 21.11.2002. u Briselu.Suo~avati se sa op}im problemima i prevazi}i ih, nagla-siti generalne prioritete i provoditi dogovorene zaklju~kena koje vas obavezuje niz strateških dokumenata je udirektnoj nadle`nosti i odgovornosti dr`avnih, entitetskihi kantonalnih ministarstava, pedagoških zavoda, nas-tavni~kih fakulteta i škola.

^injenica da uskla|ivanje sa pozitivnim evropskim isvjetskim trendovima u obrazovnim reformama, nasto-janje da obrazovanje bude u funkciji kontinuiranog razvo-ja zemlje, da nau~no-istra`iva~ki rad bude klju~ni ele-ment razvoja obrazovnog sistema, da razvijanjesavremene nastave, tehnologije i informacionog sistemabude u primjeni u savremenom nastavnom procesu je~esto limitirano poteško}ama koje proizilaze iz va`e}eustavne i finansijske pozicije nadle`nih obrazovnih insti-tucija. Ipak, uz sve navedene poteško}e dolazimo dorezultata da uz puno uva`avanje razli~itosti zajedni~kiradimo na tome da obrazovanje bude usmjereno na pot-puni razvoj ljudske li~nosti, ja~anje i poštivanje ljudskogdostojanstva, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Uva`eniu~esnici konferencije, smatramo da upravo vi koji obliku-jete nau~ne temelje obrazovanje za demokraciju igra|anska prava stvarate uslove da reforma obrazova-nja u BiH ima takvo demokratsko obilje`je. U primjeni irealizaciji ciljeva sveobuhvatni dokumenti reforme obra-

17

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{

na{

zovanja posebnu pa`nju posve}uju inicijalnom obrazo-vanju i profesionalnom razvoju nastavnika. O~ekujemoda u okviru reforme obrazovanja novi profil nastavnikaima klju~nu ulogu u stvaranju i razvoju ekonomskog, sta-bilnog društva, koje prepoznaje zajedni~ke vrijednostirazvojne ekonomije, pluralisti~ke demokratije, ljudskihprava i zakona. O~ekujemo da novi profil nastavnika sapedagoškim iskustvima i vještinama, organizacionimsposobnostima, mobilnoš}u i otvorenoš}u budeosposobljen da kod u~enika razvija postignu}a da moguprepoznati i promovirati razvoj i kulturne vrijednostidemokratije, multikulturalnog društva, savremene komu-nikacije i prioritet u~enja tokom cijelog `ivota. Uvjerensam da }e sporazum CIVITAS-a BiH i Vije}a Evropeurealizaciji programskih ciljeva dati sna`an doprinos na re-alizaciji o~ekivanih rezultata. Na kraju, nadamo se da }e zalekcije od jedan do pet iz ud`benika osnovne demokratijeza osmi razred osnovne škole u kojima nalazimo usadr`aju autoritet i kako se opravdava u~enici za pozitivanprimjer imati obrazovne institucije BiH i da }e ih kao takveobjektivno i na vrijeme prepoznati''.

Na prvoj plenarnoj sjednici Pete konferencije,ministar prosvjete i kulture Republike Srpskeprof. dr. Gojko Savanovi} je izme|u ostalog rekao:"Moj pozdrav svim u~esnicima ispredMinistarstva prosvjete i kulture RepublikeSrpske. Kao {to je Rahela rekla, u protekle ~etirigodine je bilo mnogo aktivnosti. Ja }u te aktivnos-ti podijeliti u nekoliko grupa. ~iwenica je da suse u BiH de{avale mnoge stvari u vrijeme rata, alii poslije wega, i da su tako nastale podjele iposqedice koje su tra`ile da se ne{to uradi. Kao{to znate, raspao se {kolski sistem SFRJ, apromijenili su se {kolski sistemi Srbije, CrneGore, Hrvatske, a jednim dijelom i Bosne iHercegovine. Naravno, trebalo je nekoliko godinada to stoji, odnosno da se primjewuje pa da se u svi-jesti qudi, naro~ito onih koji su bili vezani zaobrazovawe, pojavi ideja, i ne samo ideja, nego iinicijativa, da se ne{to mora uraditi na izmjeninastavnih planova i programa, prije svega na izm-jeni stava i dotada{we pozicije {kole. Mi smo dorata imali dobar {kolski sistem, ne mo`e se re}ida nismo. Ko je prou~avao {kolske sisteme evrop-skih zemaqa mo`e da ustanovi da je {kolski sis-tem biv{e Jugoslavije bio gotovo identi{an fran-cuskom {kolskom sistemu, a ja mislim da na fran-cuski {kolski sistem niko nema primjedbi. Ali mismo izgubili deset godina, pa bez obzira na tokakav je na{ sistem bio, bili smo u zaka{wewu.

Najintezivniji rad na tom planu je bio 2001. i2002. godine, ta}nije do 21. novembra 2002. godine,kada su ministri u Briselu svoj projekat prezento-vali pred Vije}em za implementaciju mira u viduveoma ~esto pomiwanih pet obe}awa. U tih petobe}awa sve je re~eno o tome {ta je dvije godinepripremano i {ta se u to vrijeme moglo dogovoritikao reforma obrazovnih sistema pred{kolskog,osnovnog, sredweg i visokog obrazovawa.

Vidite, sad u nedequ }e tome biti dvije godine.{ta je ura|eno? Ja mogu odgovorno da tvrdim da je uRepublici Srpskoj 95 posto tih obe}awa izvr{eno,

a da ne du`im, nabroja}u samo neke najve}e projek-te. To je zavr{ena, odnosno uskla|ena zakonodavnaoblast osnovnog i sredweg obrazovawa, frontal-nim pristupom transformisana i reformisanaosmogodi{wa u devetogodi{wu osnovnu {koluukqu~uju}i i izradu novih nastavnih planova i pro-grama {to funkcioni{e ve} tri godine. Izvr{ilismo reformu sredweg stru~nog obrazovawa,napravili novu nomenklaturu zanimawa (sa 580sveli na 100), {to je naknadno usagla{eno sa fed-eralnim i kantonalnim ministarstvima za cijeluBiH, a onda smo mi u Republici Srpskoj napravilinastavne planove i programe za sredwe stru~ne{kole i oni su od pro{log septembra u primjeni.

Na sli~an, gotovo identi~an na~in, po principumodularnog planirawa u saradwi sa EU programom,po~eli smo raditi na modifikaciji na{ih nas-tavnih planova i programa za osnovno i sredweop{te obrazovawe. Ovo su va`ni po~etni koraciali je potrebno pripremiti nastavnike, direktore,stru~ne saradnike i ostale zaposlene u {kolama.

Univerzitet je autonomna ustanova ali ja odgov-orno tvrdim da je u ovom sistemu najte`e stawe izniza razloga, ali ja o wima sada ne bih govorio. Osvemu ovome se mo`e razgovarati danima ali daka`em ne{to {to je vezano za CIVITAS. Na{udosada{wu saradwu ocjewujemo kao vrlo uspje{nu,{to nije slu~aj sa nekim drugim me|unarodnim orga-nizacijama.

Sa CIVITAS-om upravo sada razgovaramo o jed-nom zajedni~kom projektu koji se odnosi na certi-fikaciju nastavnika. Mi formiramo centar zaobuku nastavnika koji treba da omogu}i da svi nas-tavnici osnovne i sredwe kole pro|u obukui dobiju sertifikat. Pri tom mislim i na nas-tavnike Demokratije i qudskih prava, a u nefor-malnom razgovoru sa direktoricom Rahelom da seiskoristi projekat CIVITAS-a. Ja mislim da }eovdje biti razumijevawa jer }e onda nama bitimawe posla.

18

Doga|ajiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

19

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{

na{

Tokovi savremene postindustrijske civi-lizacije nisu determinisani samo akceler-ativnim dru{tveno-ekonomskim i tehni~ko-tehnolo{kim promjenama, ve} i inovacijamau obrazovawu.Sistemskim istra`ivawima

ustanovqeno je da su najkrupnije pedago{ke inovaci-je danas gra|ansko-demokratsko obrazovawe, infor-mati~ka pismenost, komunikolo{ka edukacija iekolo{ko vaspitawe.

Obrazovawe za demokratsko gra|anstvo u na{emdru{tvu u tranziciji(koje se ubrzano razvija u te`wida pristupi evropskim integracijama) obuhvataspecifi~ne intencije, izuzetno slo`ene i protivri-je~ne procese, me|uzavisne ~inioce i segmente,po~etne uspone i prepreke, vizije i perspektive.

Od mno{tva predmetno-problemskih aspekata, uovoj prilici relevantno je studioznije rasv-jetqavawe:

1.osnovnih komponenti obrazovawa za demo-kratsko gra|anstvo, faktora i uslova wihovog ost-varivawa;

2.kqu~nih koncepata i programskih sadr`aja narazli~itim {kolskim uzrastima

3.temeqnih kvaliteta rada u~enika i stru~no-metodi~kih kompetencija nastavnika u pripremawu,implementaciji i procjewivawu obrazovawa zademoktatsko gra|anstvo

4.pozitivnih iskustava, prepreka i otvorenihpitawa obrazovawa za demokratsko gradzanstvo.

Faktori koji (pozitivno i negativno,medzuzavis-no,namjerno i nenamjerno) uti~u na procese i ishodeobrazovawa djece, mladih i odraslih zademokratsko gra|anstvo su:

1.porodica(socio-ekonomski i obrazovno-kulturninivo, vrijednosne orijentacije;odnosi, interakcije ikomunikacije; statusi, uloge i identiteti; emo-cionalna klima....);

2.dru{tvena sredina(ekonomska mo}, tradicija,kultura, odrednice javne politike i civilnogdru{tva...);

3.mas-mediji(ekonomska mo}, tradicija, kultura,odrednice javne politike i civilnog dru{tva...);

4.obrazovawe( sistematsko, {kolsko) zademokratsko gra|anstvo( u cjelokupnom nastavno-vaspitnom procesu i posebno u predmetu Demokratijai qudska prava, te u okviru programavaspitnog radaodjeqenske zajednice.

5.me|unarodne vladine i nevladine organizacijeu BiH koje obezbje|uju odr`avawe mira, primjenuDejtonskog sporazuma i podsti~u demokratozacijudru{tva.

Osnovne komponente obrazovawa zademokratsko gra|anstvo su:

1.gra|anska znawa ili znawa o demokratiji( prim-jeri: pojam i istorijski razvoj demokratije; karakter-istike demokratskih i nedemokratskih politi~kihsistema; struktura, koristi i cijene civilnogdru{tva; univerzalni koncepti i principidemokratije; globalizacija i demokratija; ekonomijai demokratija, grane i nivoi vlasti...)

2.kognitivne gra|anske vje{tine i sposobnostiili vje{tine i sposobnosti gra|anstva u demokratiji(primjeri: identifikovawe, analizirawe, sinteza,kriti~ko procjewivawe informacija o politi~kom igra|anskom`ivotu; konstruktivno razmi{qawe ouslovima i na~inima poboq{awa politi~kog igra|anskog `ivota na lokalnom, nacionalnim, inter-nacionalnom i globalnom `ivotu....)

3.participativne gra|anske vje{tine i sposobnos-ti ili vje{tine i sposobnosti u~e{~a gra|ana ujavnompolitici i vlasti(primjeri: promocija poli-

OBRAZOVAWE ZADEMOKRATSKOGRA\ANSTVO(rezime izlagawa na Petoj konferencijiCIVITASA BiH u Neumu 20.11.2004.godine)

Prod.dr. Mile Ili}Filozofski fakultet Bawa Luka

ti~kih i humanitarnih priograma; interakcija poli-ti~kih i dru{tvenih problema u duhu zajedni~kog iop{teg interesa; uticaj na politi~ke o javnim pitaw-ima;nenasilno komunicirawe i kompromisnorje{avawe konflikata; pregovarawe, lobirawe; ost-varivawe qudskih i gra|anskih prava ~ime se dajelegitimitet vlasti....)

4.gra|anske dispozicije-stavovi, uvjerewa,vrline ili dispozicije gra|anstva u demokratiji)primjeri: posve}enost zajedni~kom dobru; ispo-qavawe pravdoqubivosti, humanosti, solidarnosti,dare`qivosti, i kori{tewe prava jednakih za sve...)

Navedene komponente teorijsko-metodolo{kiodvajamo samo radi podrobnijeg razmatrawa. No, upersonalnom sklopu, dru{tvenoj i edukacionojst-varnostu one ~ine integralnu cjelinu- idealnoggra|anina demokratskog dru{tva, koji }e bitidjelotvoran u onoj mjeri u kojoj bude informisan,posve}en vrijednostima demokratije, odgovorani istalno anga`ovan u gra|anskom ipoliti~kom `ivotu.

Za ostvarivawe istaknutih komponenti obrazo-vawa za demokratsko gr|anstvo bilo je neophodnoobezbjediti odre|ene uslove, kao {to su: obuka nas-tavnika, dopune postoje}ih obrazovnih programa, kon-cipirawe programa novog predmeta demokratija iqudska prava u sredwoj {koli i na nastavni~kimfakultetima, izrada u|benika i priru~nika,podr{ka nevladinih organizacija u ~emu se isticaoCIVITAS.

Kqu~ni koncepti u obrazovawu za demokratskogra|anstvo su:

repubikanizamkonstitucionalizamliberalizamcivizamkomunitarizamkapitalizam

Koncept republikanizma ili izborne pred-stavni~ke demokratije obuhvata suverenitet naro-da, a vlast ima odobrewe naroda; narod je izvorautoriteta jer na slobodnim, po{tenim itakmi~arskim izborima bira svoje predstavnike uvlasti; izabrani predstavnici naroda u vr{ewuvlasti odgovaraju narodu; u procesu dono{ewaodluke vlada ve}ina ili mno`ina; potpuno i slobod-no politi~ko u~e{~e omogu}uje ostvarivawe op{tih ili~nih interesa.

U okvirima konstitucionalizma-ustavnostiili vladine zakona su:

Vladavina zakona u dru{tvu, vlasti iekonomiji;jednakost, sloboda i pravda pod zakonom;ograni~ena vlast sa snagom da osigura qudska pravai odr`i red; separacija i podjela vlasti u ciqustvarawa ograni~ene vlasti; nezavisno sudstvo itd.

Koncept liberalizam ili qudska pravasadr`i: prirodna/ustavna prava (na `ivot, na slobo-du, napravdu...); politi~ka ili javna prava; personal-na-privatna-gra|anska prava i slobode; ekonomskakulturna, dru{tvena i okoli{na prava; individual-na i kolektivna prava; pozitivna i negativna prava;prioritet individualnih-pojedina~nih interesa.

U rasponima koncepta civizam ili dr`avqanst-

vo su: ~lanstvo u «narodu» temeqno na zakonskimkvalifikacijama dr`avqanstva; dru{tveni iden-titet; prava, uloge i obaveze dr`avqanstva; ciqevii sredstava politi~ke i gra|anske participacije;dr`avqanstvo u unitarnim, federalnim, konfeder-alnim i «konsocijalnim» sistemima.

Koncept komunitarizama ili u~e{~a( partici-pacije) u gra|anskom-civilnom dru{tvu obuhvata:slobodu udru`ivawa, okupqawa i dru{tvenog izbo-ra; dobrovoqno ~lanstvo u nevladinim organizacija-ma, interesnim grupama,udru`ewima gra`ana iostalim civilnim udru`ewima; pluralizam,vi{ebrojna i me|usobno povezana ~lanstva i iden-titete u grupama; participaciju gra|ana u ostvari-vawu individualnih interesa i op{teg dobra;dru{tvenu regulaciju za op{te dobro( vladavinuzakona, tradiciju, moralnost).

U okviru koncepta kapitalizam ili u~e{}e utr`i{noj ekonomiji su: za{tita privatnog vlas-ni{tva; sloboda razmjene i ekonomskog izbora natr`i{tu; ekonomska regulacija za op{te dobro(vla-davina zakona, tradicije, moralnosti); pravo na pos-jedovawe i kori{tewe imovine za ostvarewe li~nihinteresa ili javno dobro, itd.

Navedenim konceptima treba da ovlada u~enik dozavr{etka sredweg obrazovoawa.

Istaknuti koncepti sa didakti~ki transformi{uu programske sadr`aje primjerene {kolskom uzras-tu u~enika. U okviru Osnova demokratije u razvojnojnastavi programski sadr`aji su razvrstani u kon-cepte:

1.autoritet2.pravda3.odgovornost4.privatnost

Ovi koncepti imaju produbqenije sadr`aje nastarijem osnovno{kolskom uzrastu. Realizuju se uokviru programa vaspitnog rada u odjeqenskojzajednici a u pojedinim podru~jima FbiH i na jednom~asu posebnog predmeta u zavr{nom razredu osnovne{kole. Na podru~ju RS i na ve~ini kantona/`upanijaFbiH u zavr{nom razredu sredwe {kole uveden jepredmet «Demokratija i qudska prava» sa dva ~asanedeqno. Program ovog predmeta obuhvata teme:

temeqi ustavne demokratijeza{tita qudskih pravakako vlasti u BiH {tite qudska pravasvi smo razli~iti-svi smo isticivilno dru{tvo-ista prava razli~iti interesimi trebamo svijet-svijet treba nas

Na nekoliko nastavni~kih fakultete ( Filo-zofski fakultet u Bawoj Luci, Pedago{ki fakultetu sarajevu, Nastavni~ki fakultet u Mostaru) uvedenje obrazovni predmet Vaspitawe za demokratiju-Gra`ansko obrazovawe i Metodika gra`anskog obra-zovawa, sa dva ~asa nedeqno, tokom dvasemestra.Realizuju se interdisciplinarno zasno-vane teme:1. temeqi demokratije,2. qudska prava3.ustavna demokratija4. demokratija i civilnodru{tvo%.BiH u procesu globalizacije. U jo{ jednomsemestru predvi`en je predmet Metodika gra`anskogobrazovawa. Treba naglasiti da se u vi{enastavnimaktivnostima starijih razreda osnovne {kole, u

20

Doga|ajiC

ivit

as broj4

.na{

na{

sredwoj {kolii i na nastavni~kim fakultetima ost-varuje vrlo zapa`en projekat «Ja gra|anin» u komeu~enici eksplorativno i stvarala~ki u~e kako seidentifikuju i rje{avaju aktuelna pitawa javnepolitike i gra|anskog `ivota.

Temeqni kvaliteti rada u~enika u procesu obra-zovawa za demokratsko gra|anstvo(prema P.Schlechty, 2004) su:

1.fokusirawe aktivnosti naproizvod ili izvedbuzna~ajnu za nih;

2.upoznatost sa jasinm i zanimqivim standardi-ma, jer u~enici vole da znaju {ta se ta~no od wiho~ekuje i kakao se ta o~ekivawa ve`u sa ne~im do~ega im je stalo;

3. za{ti~enost od ne`eqenih posqedicapo~etnih neuspjeha, po{to su u~enici vi{e zain-teresovani kad mogu poku{ati uraditi zadatke bezsrsmote, kazne ili imperiornosti.

4.potvrda zna~aja performansi, jer u~enici sumotivisaniji kad im relevantne osobe( nastavnici,kolege, roditeqi) daju do znawa da oni misle da jeu~eni~ki rad va`an (u {to se mogu uvjeriti uvidom upotfolio)

5.udru`ivawe, s obzirom da je u~enicima zan-imqiviji rad koji dozvoqava, ohrabruje ilipodr`ava prilike za me|usobno zavistan rad sadrugima;

6.inovativnost i raznolikostm, jer u~enika vi{einteresuje rad u kome su permanentno izlo`eninovim na~inom rada

7.mogu}nost izbora varijante aktivnosti ilina~ina rada ~ime u~enici demokratski postaju odgov-orni partneri koji imaju odre|eni nivo kontrole nadonim {to rade te rade sa ve}om predano{}u

8.orginalnost u izvr{avawu zadataka koji imajustvarne posqedice {to dovodi do poboq{awa moti-vacije, a trivijalni, bezna~ajni i neprirodni zadacine uzimaju se ozbiqno i sa interesovawem

9.organizacija informacija i znawa na jasan i dos-tupan na~in i wihovu primjenu u rje{avawu bliskihproblema

10.ukqu~ivost svih u~enika u usvajawu bitnihsadr`aja kako bi im bilo omogu}eno da postignu bogati dubok nivo znawa.

Glavni preduslov postizawa takvih temeqnohkvaliteta rad u~enika jeste unapre|ivawestru~no-metodi~kih kompetencija nastavnika upripremawu, implementaciji i procjewivawuobrazovawa za demokratsko gra|anstvo. U fokusuuspje{nog nastavnika je u~enikovo trajno razumje-vawe kqu~nih programskih koncepata, za razlikuod sadr`aja koje je va`no znati i ~initi kao ionoga ~ime se vrijedi upoznati. Trajno razumje-vawe posti`e se predstavqawem velike ideje satrajnom vrijedno{}u koja nadilazi okvire u~ion-ice, ostajawemu srcu discipline i zatijevawemrazja{wavawa.Trajno razumjevawe ne de{ava sekada program nije dovoqno dubok, kada se pre-davawe odvija kroz spomiwawe, kada nema ciqnihperformansi, kada se ne istra`uju osnovnapitawa i kada nema dokaza da je postignuto razum-jevawe. Nivoi razumjevawa su:obja{wavawe,interpretacija, aplikacija, perspektiva, empatijai samoznawe.

Etape obrnutog dizajna u planirawu produktivneinteraktivne lekcije obrazovawa za demokratskogra|anstvo su: 1. identifikacija `eqenih rezulta-ta, 2. odre|ivawe prihvatqivih dokaza da surezultati postignuti, 3. planirawe iskustavaaktivnog u~ewa i djelotvornog podu~avawa.

U realizaciji glavnih ciqeva obrazovawa zademokratsko gra|anstvo treba da dominira interak-tivno ili aktivno u~ewe i inovativno pou~avaweu ~ijem centru su u~enici. Efikasno u~ewe nije«sport za gledaoce», ve} intenzivno anga`ujeu~enike. Interaktivno u~ewe nije efikasno kadanije povezano sa ciqevima lekcije, kada ne dovodido boqeg razumijevawa gradiva i kada se organizujesamo da bi se grupe ili parovi u~enika ne~imzaposlili. Plodotvorno interaktivno u~eweukqu~uje grupe ili parove u~enika u rje{avawekriti~kih i kreativnih zadataka koji se sla`u saprethodno definisanim ciqem u~ewa. Ono anga`ujeu~enike na vi{em stepenu razmi{qawa i rje{avawaproblema, jer u~enici vi{e nau~e kad procesirajuideje i informacije na interaktivan na~in nego kadsu pasivni slu{aoci. Za ono {to u~enici treba daznaju i da budu u stawu da u~ine nakon interaktivnogu~ewa, inventivan nastavnik tra`i}e dokaz u forma-tivnoj i sumativnoj evaluaciji.

* * *

Na stru~nim i nau~nim skupovima i u stru~nimradovima saop{tavana su pozitivna iskustva uobu~avawu nastavnika za gra|ansko demokratskoobrazovawe u~enika, u ~emu se najvi{e anga`ovaoCIVITAS. Iz godine u godinu poboq{avali su seuslovi za demokratsko gra|anstvo. Posebnotreba istaknuti uvo|ewe ovog segmenta obrazo-vawa u sredwu {kolu i na nastavni~ke fakul-tete, obezbje|ivawe ud`benika i priru~nika,poja~avawe podr{ke u {kolskom okru`ewu, upedago{kim zavodima, u ministarstvima prosv-jete i u lokalnim dru{tvenim sredinama.Impozantni rezultati u eksploraciji ikreativnom rje{avawu javnih, dru{tveno-poli-ti~kih i dru{tveno relevantnih pitawa prezen-tovali su u~enici i studenti na takmi~ewima iseminarima u okviru projekta «Ja gra|anin».Empirijskim istra`ivawima ustanovqena su sta-tisti~ki zna~ajna pove}awa prosje~nih rezulta-ta u~enika sredwe {kole u gra|anskim znaw-ima. Utvr|ena su, istina ne{to skromnija,poboq{awa u gra|anskim uvjerewima istavovima. U razvijawu, pripremawu i imple-mentaciji programa obrazovawa za demokratskogra|anstvo trebalo je savla|ivati brojneprepreke kao {to su: nedostatak tradicije uovom segmentu obrazovawa, predrasude prema«stranim» konceptima, predubje|ewa o potenci-jalnoj politi~koj indoktrinaciji, neoba-vije{tenost pedago{ke javnosti, itd. I daqe suotvorena pitawa, a naro~ito u oblastima pro-gramske diferencijacije, integracije, standard-izacije, certifikacije, te pra}ewa i stalnoginovirawa obrazovawa djece, mladih i odraslihza demokratsko gra|anstvo u na{im dru{tveno-ekonomskim prilikama i kulturolo{kim speci-fi~nostima.

21

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{

na{

Uime Vije}a Evrope u~esnikekonferencije pozdravio je g.Emir Ad`ovi} koji je preniopozdrave i najbolje `elje zauspješan rad Konferencije

gospodina Gabrijela Mazzae, Direktoraza {kolsko van{kolsko i visoko obra-zovanje. Gospodin Ad`ovi} je u dal-jem izlaganju istakao slijede}e:

''Gra|ansko obrazovanje se namet-nulo kao politi~ki prioritet za Vije}eEvrope na njegovom Drugom samitušefova dr`ava i vlada odr`anom uStrasbourgu oktobra 1997. Ovaj pro-jekat je od instrumentalne va`nosti zabazi~nu misiju Vije}a Evrope, tj.ja~anje pluralisti~ke demokratije, ljud-skih prava i vladavine zakona.

Kada govorimo o Bosni iHercegovini, Vije}e Evrope je pre-duzelo veoma prakti~ne mjere zajed-no sa kolegama iz CIVITAS-a i iniciralo program obukenastavnika o ljudskim pravima koji je po~eo 1997. Kaošto znate, krenuli smo od nule. Bez ve} pripremljenihdokumenata, ud`benika ili priru~nika za nastavnike. Naneki na~in, mi smo pioniri ovoga projekta u cijelojEvropi. Obrazovanje o demokratiji i ljudskim pravimakao novi predmet u školama trebalo bi biti primarnoshva}eno kao dio procesa modernizacije u BiH i harmo-nizacije sa zemljama ~lanicama Evropske unije.Nastavnici, treneri, pedagozi, direktori koji ~ine dioovoga procesa trebaju vašu pomo} i ohrabrenje.

Dozvolite da naglasim da ekspertiza akumulirana uBiH doprinosi razvoju slicnih kurseva u susjednim ze-mljama. Na primjer, vaše kolege iz Ministarstva prosv-jete iz Srbije i Crne Gore su zainteresirane za priru~nikei obuku koju mi razvijamo u BiH.

Na po~etku govora sam naglasio, a sada opetpotcrtavam ozbiljnost s kojom prilazimo ovome pitanju unašoj organizaciji pa je tako Komitet ministara Vije}aEvrope proglasio 2005. kao "Evropsku godinugra|anskog obrazovanja".

Mislim da svi mi, CIVITAS, Vije}e Evrope i posebnoMinistarstva obrazovanja, pedagoški zavodi i nastavnicimo`emo biti ponosni na ono što smo uspjeli uraditi uzadnjih 6-7 godina.

Sada kada se Demokratija i ljudska prava nalaze unastavnim planovima i programima rame uz rame saostalim predmetima i kada mo`emo re}i da imamoud`benike i priru~nike za nastavnike - sada kada radimona certifikaciji nastavnika Demokratije i ljudskih prava,više nego ikada osje}amo da si ne smijemo dopustiti dase preklapamo, da radimo isti posao više puta itd…

Ovo pitanje su nam naglasili oni kojisu najviše pogo|eni neplanski vo|enimaktivnostima koje smo svi imali prilikevidjeti u poslijeratnim godinama.

Na zahtjev ministara obrazovanja, unajboljem interesu nastavnika i u~enika uBiH, CIVITAS BiH i Vije}e Evrope supotpisali "Okvirni sporazum o suradnji"20. aprila 2004. godine.

U sporazumu su se dvije organizaci-je dogovorile da sura|uju na slijede}impoljima:

Uspostavljanje i implementacijaprograma certifikacije nastavnika i tren-era u oblasti obrazovanja o demokratiji iljudskim pravima;

Pripremi standarda, osiguranjakvalitete i procjene u programimapodu~avanja nastavnika;

Razvoju nastavnih planova i pro-grama i novih materijala u skladu sa

potrebama koje iskazuju obrazovne vlasti.

Tako|er smo se dogovorili da:

}e se ove aktivnosti provesti u suradnji sa nas-tavnicima i trenerima iz Bosne i Hercegovine i da }enam krajnji cilj biti preuzimanje pune odgovornosti obra-zovnih vlasti za ove aktivnosti. Naše organizacije mogunastaviti sa doprinosom na ovome polju u savjetodavnojfunkciji;

Konkretne aspekte ove suradnje, kao što je biloi planirano, razmatrali su ministri na sastanku koji jeodr`an u Sarajevu 14. septembra 2004.

Va`no je napomenuti da su sve aktivnosti kojepoduzimamo došle kao zahtjev obrazovnih vlasti iz BiH.Mi smo sretni što u ovome trenutku mo`emo odgovoritina ove zahtjeve i što imamo ljude na terenu, ljude izBosne i Hercegovine koji implementiraju naše projekte.

Mislim da je tra`enje ministara i ljudi iz obrazovnogsistema u BiH za tješnju suradnju jako korisno. Mi to iznaše perspektive itekako osjetimo.

Kao što vidite iz našeg okvirnog sporazuma o surad-nji, mi smo se potrudili da {irom otvorimo vrata za prepli-tanje najboljih uticaja i pravljenje najboljeg programa zaBiH.

Molim vas da u budu}nosti, kao i do sada, nastavimoraditi zajedno i da iz ekpertize koju nude naše dvijeorganizacije izaberete sastojke koji }e najbolje odgo-varati i biti, da iskoristim metaforu, "po ukusu i volji klije-nata ~ije `elje moramo udovoljiti", a to su u~enici i na-stavnici u BiH''.

22

Doga|ajiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

CIVITASOVI PARTNERI

VIJE]E EVROPE

23

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{

na{

GOSTI KONFERENCIJE - Azra Junuzovi} OSCE

Strategija reforme obrazovanja Nastavlja se na prošla i objedinjuje teku}a nas-

tojanja reforme obrazovanja Razvijena je od strane šest radnih grupa

(sa~injenih od (80%) doma}ih i stranih u~esnika) Predstavljena je od strane ministara obrazova-

nja entiteta BiH, zamjenika ministra Federacije BiH iministra za ljudska prava i izbjeglice na Vije}u za imple-mentaciju mira u novembru 2002. godine.

Pet obe}anja reforme Svoj djeci omogu}en pristup kvalitetnom obrazo-

vanju u integriranim školama oslobo|enim politi~kih,vjerskih, kulturoloških i drugih predrasuda

Savremeni nastavni plan i program i sistemiocjenjivanja za predškolsko, osnovno i op}e srednjeobrazovanje koje primjenjuju dobro obu~eni nastavnici

Savremen, široko rasprostranjen i fleksibilan si-stem stru~ne obuke usaglašen sa potrebama tr`ištarada.

Pet obe}anja reforme (nastavak) Pove}anje kvaliteta i pristupa visokom obrazo-

vanju u BiH i osiguranje potpunog u~eš}a univerziteta uevropskom prostoru visokog obrazovanja

Osiguranje ravnomjernog, racionalnog i finansi-jski odr`ivog investiranja javnih resursa i provedbazakonske regulative u oblasti obrazovanja zasnovane naevropskim standardima i zastupljene na svim nivoima.

Uloga OSCE-a Olakšava, koordinira i prati provedbu Strategije

reforme Osigurava racionalizovanost i usredsre|enost

svih napora Nosioce aktivnosti okuplja na forumima poput:

grupe za koordiniranje pitanja u oblasti obrazovanja,radnih grupa za obrazovanje, obrazovnog foruma iregionalnih radnih grupa za obrazovanje

Radne grupe u obrazovanju RG 1 - pristup obrazovanju i nediskriminacija RG 2 - kvalitet i modernizacija predškolskog,

osnovnog i op}eg srednjeg obrazovanja RG 3 - kvalitet i modernizacija stru~nog obrazo-

vanja RG 4 - kvalitet i modernizacija visokog obrazovanja RG 5 - finansiranje i upravljanje u obrazovanju RG 6 - reforma obrazovnog zakonodavstva

Obrazovni forum

Saziva i predsjedava OSCE Otvoren je za sve u~esnike u obrazovanju,

uklju~uju}i me|unarodne organizacije, lokalna mi-nistarstva i druge stru~njake, NVO-e i predstavnikeroditelja, nastavnika i u~enika

Obavještava i izvještava o napretku reforme Pru`a mogu}nost da se vide najbolji primjeri i

umre`i sa drugim u~esnicima u obrazovanju Koordiniraju}a uloga OSCE-a. Osigurava stalni protok informacija u oblasti

obrazovanja, radnih grupa u obrazovanju, bh. vlastima iširom grupom u~esnika u obrazovanju na terenu

Prati postoje}e podatke u obrazovanju i sveaktivnosti reforme obrazovanja kako bi se uvidjela dupli-ranja ili praznine

Koordinira politi~ko uklju~ivanje na lokalnom,entitetskom i dr`avnom nivou

Organizuje redovne sastanke izme|u entitetskihi kantonalnih ministara i ~lanova grupe za koordinacijupitanja u oblasti obrazovanja

Olakšava i koordinira rad obrazovnih radnih grupa ipodgrupa

Direktor Odjela za obrazovanje OSCE-a predsje-dava sastankom predsjedavaju}ih radnih grupa

Savjetnici za obrazovanje OSCE-a prate razvoju svim radnim grupama i predsjedavaju/kopredsjedava-ju trima od šest radnih grupa

Obezbje|uje sekretarsku podršku po potrebi Slu`i kao stjecište inicijativa navedenih u planu

reforme obrazovanja Olakšava uklju~ivanje šire grupe u~esnika u proces

reforme Organizuje 2 do 3 obrazovna foruma godišnje Vodi javne kampanje Rad sa u~esnicima u obrazovanju na nivou terena

Prisustvo OSCE-a na terenu Slu`benici za obrazovanje rade u 24 terenska

ureda Rad na najširem nivou sa nastavnicima, u~enici-

ma, direktorima škola, roditeljima i doma}im vlastimakako bi se reforma lakše odvijala.

Dostignu}a Dr`avni okvirni zakon o osnovnom i srednjem

obrazovanju usvojen Zajedni~ka jezgra nastavnih planova i programa Implementacija privremenog sporazuma o djeci

povratnicima

REFORMAOBRAZOVANJA U BiHStrategija reforme obrazovanja i koordiniraju}a uloga OSCE-a

Centar za obrazovne inicijative Step by Step izrastao jeiz Step by Step programa za rano djetinjstvo koje su 1996.inicirali i finansirali Open Society Institute New York i Fondotvoreno društvo BiH.

U decembru 1999. Step by Step program prerastao je unevladinu organizaciju koja je inicirala i implementiralaraznolike projekte i aktivno se uklju~uje u reformske pro-cese na svim nivoima obrazovanja, nastoje}i da odgovorina zahtjeve vremena u kojem `ivimo i postavljaju}i temeljeza izgra|ivanje, znanja, vještina i stavova koji se smatrajubitnim kako za aktuelne izazove, tako i one koji se o~ekujuu 21. vijeku.

Kroz razli~ite programe od 1996. Step by Step do danasje obu~io preko 2000 nastavnika, direktora, pedagoga imnogo ve}i broj roditelja u primjeni metodologije usmjerenena dijete. Ova metodologija implementira se u više od 250vrti}a i škola širom BiH. Sve ove programe pratimo sa višeod 20 publikacija stru~ne literature. Pored nabrojanogobnovljeno je ili potpuno izgra|eno pet vrti}a i jedna školaa namještajem i razvojno primjerenim didakti~kim materi-jalom kao i stru~nom literaturom opremljeno je oko 500

predškolskih i školskih u~ionica.Kao rezultat dosadašnjih inicijativa Centra, škole i

vrti}i u partnerstvu sa roditeljima kreiraju okru`enje zau~enje usmjereno na dijete za više od 15.000 djece.

24

Doga|ajiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

GOSTI KONFERENCIJE

STEP BY STEP

DADALOS

U.G. "D@dalos" Udru`enje za mirovno- pedagoški rad

U.G. D@dalos je udru`enje gra|ana koje je uaugustu 1999. godine formiralo 30 gra|ana izSarajeva i drugih gradova u Bosni i Hercegovini (BiH).Naš zajedni~ki cilj je implementacija "mirovno-pedagoških programa" u BiH i u drugim zemljamaJugoisto~ne Evrope, kako bismo doprinijeli obra-zovnom sistemu, osobito u oblasti civilnog obrazova-nja, i ja~ali demokratsku kulturu i aktivno gra|anskodruštvo. Tako|er nam je cilj uspostava regionalnesaradnje izme|u gra|ana i susjednih zemalja putemkorištenja novih medija, kao što su Internet i e-mail.

U.G. D@dalos je lokalna organizacija, registrovanau Federaciji Bosne i Hercegovine, sa sjedištem uSarajevu. Za sada djeluje na prostoru cijele Bosne iHercegovine, na Kosovu, u Hrvatskoj, Srbiji, Albaniji,Bugarskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Tamo je D@dalos re-gistrovan kao ogranak internacionalne organizacije iliradi preko partnera (Srbija i Bugarska).

Svakodnevne aktivnosti obavljaju troje stalnihuposlenika u Sarajevu, uz pomo} osoba koje rade na

izradi sadr`aja i web stranice, regionalnih koordina-tora, prevodilaca i lektora, trenera i web-mastera ucijelom regionu i Njema~koj.

25

Doga|ajiC

ivitas broj4.na{

na{

U Republici Crnoj Gori puno se radi na pro-gramima koji se odnose na gra|ansko obrazovawe, pasamim tim i na demokratiju i qudska prava.

Na reformi obrazovawa se intenzivno radi od2000. godine. Ura|ena je Kwiga promjena u kojoj jedefinisan koncept nove {kole, zatim za pojedinenivoe obrazovawa, novi nastavni planovi, kao iprogrami kojim se uvodi ciqno planirawe i u koji-ma je akcenat na standardima znawa i postignu}au~enika.

U VI i VII razredu osnovne {kole je uveden novipredmet, gra|ansko obrazovawe. Program je savre-meno koncipiran tako da podsti~e razvojdemokratskih stavova i vrijednosti kod u~enika,razvoj odgovaraju}ih vje{tina komunikacije ipona{awa u grupi, uop{te razvoj i unapre|ewedemokratske kulture na svim nivoima obrazovnogprocesa i cjelokupnoj dru{venoj zajednici.

Na nivou gimnazijskog obrazovawa planira seuvo|ewe izbornih predmeta gra|ansko obrazovaweu sva ~etiri razreda, u trajawu jedan ili dva ~asasedmi~no.

Programi su savremeno koncipirani, fleksibil-no postavqeni tako da omogu}uju jedan broj slobod-nih ~asova za izborne teme koje nastavnik sam birasa u~enicima. Akcenat ja na ciqnom planirawu iaktivnostima u~enika, uvo|ewu aktivnih metodarada, afirmisawu timskog rada i iskustvenihradionica. Neophodno je stvoriti takav ambijentkoji poma`e u~enicima razvoj kriti~nog mi{qewa,odgovornosti, podr{ke, saradwe, tolerancije irazumijevawa.

Treba ista}i novi koncept obrazovawa u CrnojGori postavqen na na~in da posebno afirmi{eprincipe demokrati~nosti, interkulturalnosti,osnovnih qudskih i dje~jih prava i sloboda, razvojahumanih odnosa me|u qudima kroz sve nastavneplanove i programe. O toj dimenziji programa seveoma vodilo ra~una tako da se gra|ansko obrazo-vawe uvodi ne samo kao obrazovni predmet ve} iprincip obrazovawa.

Paralelno sa ovim aktivnostima na reformiobrazovawa i izradi novih nastavnih programa,realizovali su se brojni projekti iz gra|anskogobrazovawa ili su u fazi realizacije.

Nave{}u samo neke: Obrazovawe za aktivnodemokratsko gra|anstvo, Obrazovawe za su`ivot sarazlikama, Obrazovawe za su`ivot sa povjerewem,Projekat "Gra|anin", Projekat "Obrazovawe idemokratija" za studente IV godine Filozofskog

fakulteta u Nik{i}u u saradwi sa D@dalos-om.

Kroz ove projekte pro{lo je vi{e stotina nas-tavnika , u~enika i studenata. Evaluacije su pokaza-le odli~ne rezultate, a iskustvo iz pomenutih pro-jekata je kori{}eno prilikom oblikovawa novihnastavnih programa iz gra|anskog obrazovawa.

Projekat "Gra|anin" koji se realizuje ve} tre}ugodinu obuhvatio je nekoliko hiqada u~enika (pri-bli`no pet hiqada), nekoliko stotina nastavnikaiz svih op{tina u Crnoj Gori. U me|uvremenu jeformiran trenerski tim koji daqe vr{i edukacijunastavnika. Rezultati ovog Projekta su izvanredni,ovo je projekat koji je mobilisao ne samo u~enike inastavnike ve} i upravu {kola, lokalnu zajednicu,roditeqe i dr.

Na{ daqi zadatak je pored realizacije brojnihseminara i edukacije nastavnika koji }e predavatipredmet gra|ansko obrazovawe i osmi{qavaweprograma koji bi trebalo da pro|u svi nastavnici, akoji podrazumijeva afirmaciju gra|anskog obrazo-vawa kao principa u nastavi i podizawe uop{tenivoa demokratske kulture.

GOSTI KONFERENCIJE

MINISTARSTVO PROSVJETE IZ PODGORICE

DEMOKRATIJA I QUDSKA PRAVA, ISKUSTVA U CRNOJ GORI

Drugog dana konferencije 20.11.2004. u periodu od 13.30 do14.30 sati u~esnici su bili uprilici da prisustvuju sesijama odemokratiji i ljudskim pravima

koje su se razlikovale prema obrazovnimnivoima. Moderator sesije za univerzitetskinivo bila je Rasema D`inalija. Nakon kra}epower-point prezentacije o postignu}ima nauniverzitetima ona je nizom pitanja vještoisprovocirala diskusiju. Pitanja su se odnosila na argu-mente za Kolegij za demokratiju i ljudska prava na nas-tavni~kim fakultetima, zašto su studenti nastavni~kihfakulteta investicija za budu}nost, zašto je programposeban, ulogu Gra|anskog obrazovanja u reformiobrazovanja i sl.

Prvi je govorio prof. Milojevi} sa fakulteta u Bijeljini.Njegovo izlaganje je zapo~eto konstatacijom da smo miu BiH rezistentan materijal - optere}eni smo temamakoje nisu suštinske. Gdje su problemi Bosne? Vje~naperiferija carevina. Uvijek smo bili kraj - ne bavimo sesami sobom. Svuda ljudi `ive u multietni~kim sredinamaali su usmjereni ka racionalnom cilju. Univerzitetski pro-fesori bi trebali da osmisle program, trebaju nam inicija-tive za izlaz iz neracionalnog. Ovaj predmet je potrebankao jedna vrsta protestantizma.

Prof. Ili} je dao svoj prilog diskusiji govore}i o stu-dentima nastavni~kih fakulteta i njihovim kompetencija-ma koje su dvojake: kao gra|ani i kao nastavnici.Pitanje naziva predmeta treba da bude stvar lokalnogjezika. U po~etku je program na Banjalu~kom uni-verzitetu išao pilotno. Na ovom predmetu studenti se neprozivaju, radi se interaktivno i kada sezaposle studenti se osje}aju prili~no kompe-tentno. Ono što je nedostatak ili što bi dobrobilo je da predmet ima bar dva semestra. Naprvom 2 plus 1 (2 predavanja, jedan vje`bi),a na drugom obratno 1 plus 2 s akcentomna vje`be metodike. Ove godine prvi putimamo studente koji su ranije slušaliGra|ansko obrazovanje i ustanovili smo dane odska~u od drugih studenata, prema

tome postoji potreba za širom edukacijomProf. Savi} je tako|e podvukao potrebu

za širom edukacijom. Pojedine stranke sutoliko vrbovale pojedince da je potrebnouvesti predmet. 10% studenata ne izlazi naglasanje, a oni sutra treba da budu nas-tavnici!? U ovom predmetu ima dostaimprovizacije. Naši ciljevi trebaju biti: razvi-janje osje}aja za demokratiju i ljudska

prava kod studenata i da nau~imo nastavnika kako dapredaje predmet. Naša uloga- mi trebamo o`ivjeti pro-grame.

Ovdje je moderator D`inalija postavila pitanje: Ko bitrebao da bude lider u provo|enju koncepta?

Prof. Slavica Juka je rekla kako je od po~etka afirma-tivno pristupila, ne samo verbalno. Kvalitativni pomaci upribli`avanju Europi nisu vidljivi. Puno faktora uvjetujeovaj predmet. Zakora~ili smo u Bolonjski proces jer su

ministri stavili svoj potpis. Kada je rije~ osocijalnim vještinama i humanisti~kim dis-ciplinama, fali nam 40% sadr`aja da bi sepribli`ili evropskim standardima. Uvisokom obrazovanju bi trebali iskoristitiinstitut. Prof. Juka predlo`ila je da se uokviru Instituta pokrene ideja za razvojfakulteta, te naglasila potrebu uklju~ivanjaviše ljudi.

Asim Peco je postavio interesantnopitanje koje je ujedno i jedna vrsta zabri-

nutosti za populaciju koja ne spada u kategorije o koji-ma je diskutovano. Dakle, kako razvijati osje}aj zademokratiju i ljudska prava kod stanovništva koje se neobrazuje?

Ovdje je vrijeme predvi|eno za ovu sesiju prekinulodiskusiju, a mi mo`emo zaklju~iti da prema izlaganjimaprisutnih obrazovanje za demokratiju i ljudska prava nijepotreba nego nu`nost za naše društvo, pa prema tomei za univerzitet.

26

Doga|ajiC

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava na univerzitetu

CIVITAS SAJAM

27

Doga|aji C

ivitas broj4.na{

na{

CIVITAS SAJAM

Kako je to bilo predvi|enoprogramom Konferencije,jedna od sesija je bila

posve}ena provo|enju programaobrazovanje za demokratiju i ljud-ska prava u srednjim školama unašoj zemlji.

Ovu sesiju je vodila g|a.Rahela D`idi}, a u~esnici su bilinastavnici koji izvode ovaj pred-met u srednjoj školi, savjetnici ipredstavnici pedagoških zavodaza školstvo, predstavnici mi-nistarstva, nevladinih organizacijai koordinatori CIVITAS-a.

Kako je u uvodu istakla g|a.D`idi}, cilj ove sesije je da seiznesu iskustva, mišljenja, proble-mi i mogu}a rješenja u ciljuunapre|enja procesa realizacijeovog programa u srednjim škola-ma.

Za razmatranje su ponu|ena slijede}a pitanja:

Integracija sadr`aja i prakseKontinuitet u realizaciji programaRevizija programa i ud`benika (da ili ne)

Me|utim, u~esnici su imali priliku da nominuju idruga pitanja i da iznesu svoje mišljenje.

Jasno je istaknuta uloga CIVI-TAS-a da ovaj proces u~iniotvorenim, uzimaju}i u obzir onošto je do sada u~injeno i šta imamona terenu. To ujedno zna~i da CIV-ITAS nije jedini odgovoran za real-izaciju programa obrazovanja zademokratiju i ljudska prava.

U diskusiji koja je vo|enastekao se uvid u stanje na terenu,prema kojem se program ne rea-lizira u svim školama na isti na~in.

Ono što je zajedni~ko je dobraprihva}enost programa i predmetaod strane u~enika.

Predmetni nastavnici koji rea-liziraju program iznosili su dobra iloša iskustva u pogledu uvjetarada. Izra`ena je potreba za opre-manjem odgovaraju}ih kabineta zanastavu, kako je to slu~aj u nekim

dobro opremljenim školama.Istina je da ima prigovora da su nastavnici pred-

meta Demokratije i ljudskih prava u povlaštenompolo`aju kada se porede sa uvjetima rada nastavnikadrugih predmeta.

Naime, u dosta škola prema izjavama savjetnikanema materijalnih mogu}nosti, a nedostaje i adekvat-na podrška direktora škole koji u isto vrijeme provode ireformu obrazovanja.

Sesija za srednje {kole

Razli~ita je situacija i u pogledu stru~nogusavršavanja, a u~esnici u diskusiji su dalipunu podršku kontinuiranom usavršavanju iprocesu certifikacije u kojem bi trebalo obuh-vatiti nastavnike koji rade sa u~enicima saposebnim potrebama.

Što se ti~e uticaja ovog predmeta i nas-tavnika koji ga predaju na demokratrizacijuodnosa u školi, ukazano je na to da oni ne tre-baju biti izolirana ostrva nego da doprinosedemokratizaciji svih odnosa u školi.

U daljem toku diskusije istaknuto je pitanjekontrole kvaliteta realizacije, što je rezultiralozaklju~kom da je neophodno utvrditi stan-darde koji }e se odnositi kako na nastavniketako i za savjetnike koji prate realizaciju.

Kako ve} imamo dugogodišnje iskustvo orealizaciji programa, iskazana je potreba da senajbolji primjeri prikupe, da se omogu}ipovezivanje škola i nastavnika s ciljem razm-jene iskustava i saradnje.

Predstavnici nevladinih organizacija koji suu~estvovali u diskusiji istakli su mogu}nost nji-hove podrške u cilju unapre|enja komunikaci-je i umre`avanja.

Kada je rije~ o kontinuitetu realizacije ovogprograma, ukazano je na problem prekidaprocesa obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava nakon završetka osnovne škole.Poznato je da se program nastavlja realiziratitek u tre}em razredu. U tom smislu preovlada-lo je mišljenje da bi trebalo premostiti ovajprekid tako da se program realizira interdisci-plinarno ili da se u okviru sekcija ili klubovarealizira bar Projekt gra|anin.

Tako|er je istaknut i problem organizacijetakmi~enja Projekt gra|anin za maturante kojisu u tom periodu okupirani obavezama pola-ganja mature i pripremama za upis na fakultet.

Pitanje potrebe za revizijom programa iud`benika je ocijenjeno kao opravdano.

Pored svih dobrih strana, uo~eno je da seneki sadr`aji trebaju korigovati bilo da se pre-rade ili dopune. U nekim slu~ajevima trebauskladiti i sadr`aje vje`bi za kriti~ko mišljenjekao i terminologiju koja se koristi.

Istaknuto je u~eš}e nastavnika iz dviješkole za u~enike sa posebnim potrebama, tj.Centra i Zavoda za slijepe i slabovidneu~enike iz Sarajeva i Dervente. Profesor SavoPopadi}, i sam salbovidna osoba, uputio jepohvalu Civitasu kazavši da je to jedini pro-gram koji nastoji uklju~iti i ovu populaciju nas-tavnika i u~enika a izrazio je `elju da se i samuklju~i u proces certifikacije.

Ostaje pitanje kako do}i do stvarne evalu-acije ud`benika i programa i nakon toga do}ido izrade boljeg ud`benika za u~enike sred-njih škola.

Mnogo iskustva, mišljenja i prijedlogaopravdalo je organizaciju ove sesije, a sadapredstoje konkretne aktivnosti.

28

Doga|aji C

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

Tokom Pete konferecije uprili~en je Civitas sajamna kojemu su prisutni mogli da u~estvuju u nekojod sesija o ~emu donosimo kra}e zabilješke.

1. Okrugli sto: Projekt gra|aninSudionici: Ivica Lovri}, Derviša Pleho, Antun Milos, Karlo

Zelenika, Dejan Kruni}, Mijo Miji}, Abdulah Liši}, AzraMujkanovi}, Azra Junuzovi},

Na okruglom stolu sudionici su kroz razmjenu iskustava i ko-nstruktivnu diskusiju delegirali pitanja sudionicima konferencijekoji }e ponuditi kreativna rješenja.

Pitanje: Kako vratiti Projektu gra|anin njegovu izvornu vrijednost, a ne samo kroz takmi~enje?

Ponu|ena kreativna rješenja:Evaluacija procesa u školiPrecizirati kriterije za bodovanjeDati ve}i zna~aj školskim takmi~enjimaKompetentne sudijeObaveznost školskog takmi~enjaKvalitetna edukacija nastavnikaU svim školama uvesti PG a redovnu nastavu predmeta

«Demokratija i ljudska prava» a ne samo kroz sekciju (NPP nahrvatskom jeziku)

Pra}enje realizacije po fazama (od IX do IV mjeseca) –koordinatori i savjetnici

Medija plan

2. Okrugli sto: Osnovna {kolaSudionici: Alija Lapo, Smajil Ko~i}, Drago Zovko, Staka

Nikoli}, Marko Gaji}, Boris Babi}, Zrinko Šanti}, Jasna Jovi~i},Ilija Rajli}, Abdulah Liši}, Alojz Mihi}, Vladimir \urak, AzraMujkanovi}, Mijo Miji}, Azra Junuzovi}, Rosa Pani}, MiloradVasi}, Derviša Pleho, Mensur Milak, Radovan Nenadovi},Dušanka Dobrijevi}, Antun Milos.

U diskusijama vezanim za identifikaciju problema za imple-mentaciju ovog programa u osnovnoj školi svaki od sudionikaimao je priliku da najprije samostalno identificira problem a potomzajedni~ki predlo`i pitanja za kreativna rješenja.

Pitanje: Kako rije{iti sistem dodatne edukacije za nastavnike koji nisu obu~eni (sistemsko rje{enje)Ponu|ena kreativna rješenja:

Evidencija nastavnika koji nisu obu~eniBrošura u kojoj }e se ponuditi prostor PPZ,

nadzornicima/savjetnicima, trenerima a koju bi finansiralo mi-nistarstvo obrazovanja

Organiziranje seminara unutar škola, aktiva nastavnika, narazini op}ine, kantona, entiteta)

Razmjenom stru~nih nastavnika izme|u škola, op}ina, kan-

PITANJA I

29

Doga|aji C

ivitas broj4.na{

na{

NEKA RJE[ENJA

tona, entitetaUtvrditi jedinstvene termine za realizaciju

edukacije (npr. prva sedmica zimskog raspusta)Identificirati oblasti za koje je neophodna dopunska

obuka (pedagoški zavodi u saradnji sa koordinatorima)Obuka onih nastavnika koji nisu prošli obuku, a od

2005./2006. krenuti sa polaganjem na fakultetu.

Pitanje: Kako obezbijediti kontinuitet u stru~nom usavr{avanju nastavnika i povezanost (bar lokalno)

Ponu|ena kreativna rješenja:Formiranje regionalnih/kantonalnih centara - po

mogu}nosti op}inskihFormiranje stru~nih timova (fakultet, PPZ, Civitas)

na regionalnom nivouIndividualno stru~no usavršavanje (internet,

stru~na literature)Stru~ni aktivi u saradnji sa nadzornicima, koordi-

natorima na op}inskom/regionalnom nivou)Prilaganje certifikata

Institucije sistema treba da preuzmu ulogu perma-nentnog usavršavanja uz stru~nu (savjetodavnu) uloguCivitasa

3. Okrugli sto: Srednja {kola

Pitanje: Kako do}i do stvarne evaluacijeud`benika za srednju {kolu

i do izrade boljeg?Ponu|ena kreativna rješenja:

Prikupljanje podataka od nastavnika, u~enika (štove}i i validniji uzorak)

Sumiranje prijedloga na osnovu prikupljenihpodataka i ugradnja prijedloga u sadr`aj novog ud`benika

Formiranje kompetentne grupe za ocjenu posto-je}ih ud`benika i prijedlog za dopunu

Za kvalitetan ud`benik razviti kvalitetni nastavniplan i program

Formulirati i razviti jedinstven instrumentarij zaevaluaciju

Prikupljanje primjera iz prakse

CIVITAS SAJAM

Uz saradnju Civitasa i koordinatora distribuiratianketni listi} za eventualne izmjene i prijedloge na kojebi odgovarali u~enici, roditelji, nastavnici, stru~naslu`ba škole.

4. Okrugli sto: Certifikacija srednjo{kolskih nastavnikaSudionici: Alija Lapo, Sed`ida Had`i}, Enver

Halilovi}, Mladen Knezovi}, Aleksa Milojevi}, MunibTahirovi}, Biljana Miloševi}, Mario Mikuli}, SlavicaStan~i}, Nada Dimkov, Haris Had`izuki}, Haris Muhi},Kemal Velagi}, Emina Pand`o-Hasanbegovi}, StipeBara}, Sedika Ceri}, Mirko Muti}, Vidosava Kaš}elan,Dragutin Mirovi}.

Pitanje: Kako obezbijediti da samo certificirani nastavnici predaju predmet?

Ponu|ena kreativna rješenja:Izdavanje licence profesorima od strane mi-

nistarstva na 5 godinaPermanentna obuka - stru~no usavršavanjeRaspisivanje konkursa u skladu sa zakonomNadzorPromjena uputstva o stru~noj zastupljenosti

(prema ministarstvima)Aktivirati active u pra}enju zakonitosti i sindikate

u školiUrediti zakonima o obrazovanju obavezu certi-

fikacijeDonijeti podzakonski akt kojim se bli`e ure|uje

postupak certifikacijeRegulirati u nastavnom programu profil i stru~nu

spremuNastaviti sa procesom certifikacije, nakon ljeta

2006. izdavanje licence certificiranim nastavnicima.

Pitanje: Kako obezbijediti evaluaciju primjeneprograma s obzirom na razlike u modalitetima i

do}i do najpovoljnijeg?Ponu|ena kreativna rješenja:

Osigurati jedinstven instrument evaluacije nasvim nivoima

Usvajanjem standarda kvaliteta rada nastavnika

i standarda rada znanja u~enikaUklju~ivanjem dr`avne agencije za standardeUsvajanjem zajedni~kih standarda kojima se

obezbje|uju isti kriteriji za sveUtvrditi standarde ne samo znanja nego i ostalih

definisanih ishoda u~enjaIstra`iti problem

Osigurati jedinstvene modalitete implementacije ucijeloj BiH.

5. Okrugli sto: Umije}e `ivljenjaU uvodnom dijelu moderatori su ukratko prezento-

vali projekat i program “’Umije}e `ivljenja’’. Prisutni suupoznati sa aktivnostima koje su planirane, i posebnosa onim koje su do sada ura|ene.

Nakon toga prisutni su iznijeli iskustva koja imaju udosadašnjoj realizaciji aktivnosti, te je otvorenadiskusija.

Iskustva svih koji su realizovali obuku profesora zarealizaciju ovog programa (trenera CIVITAS-a), kao i

onih koji su bili u~esnici obuke, izuzetno su pozitivna.Obuka je protekla u pozitivnoj atmosferi uz velikuanga`ovanost i u~eš}e profesora u svim aktivnostima.Jednako dobro su prihva}eni i sadr`aji i metodologijarada.

U Br~kom je istaknuta potreba kreiranja ovakvihsadr`aja za rad sa vije}em u~enika i vije}em ili pakgrupom zainteresovanih roditelja. Sastanak sa direk-torima i pedagozima škola je tako|e protekao u dobrojatmosferi. Njegov cilj je da se obezbijedi podrška pro-gramu, ali ujedno i pomo} realizatorima. Smatraju da jezna~ajna izrada akcionog plana za implementacijusadr`aja u svakoj školi, jer }e to omogu}iti svakoj poje-dina~noj školi da u taj plan ugradi svoje potrebe, kao ida ga napravi u skladu sa svojim objektivnimmogu}nostima.

I univerzitetski profesori koji su bili prisutni podr`alisu i pohvalili program. Smatraju da je to ono što je odu-vijek nedostajalo našim školama, baš u tom obliku. Dosada smo uglavnom nudili samo informaciju, dok ovajprogram zahtijeva kontinuiran pristup i djelovanje, ausmjeren je na izgradnju cjelovite li~nosti.

30 3

Doga|aji C

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

Mnogi u~esnici su potvrdili ovakvo mišljenje,naglašavaju}i da reforma obrazovanja upravo treba daide u takvom pravcu i u škole uvodi nešto što je `ivot-no.

Upravo zbog kontinuiranog djelovanja koje je usm-jereno na izgradnju cjelovite li~nosti name}e se pitanje(adekvatne) osposobljenosti onih koji }e realizovatiove sadr`aje, bez namjere da se osporava ili omalo-va`ava ne~ija sposobnost. Da li su svi profesori sprem-ni nakon ~etvorodnevne obuke za realizaciju ovakvogprograma, koji u sebi ima dosta elemenata psihologijei srodnih nauka?

(Ovo pitanje je istaknuto s namjerom da se naglasipotreba kontinuiranog pra}enja implementacije ovihsadr`aja u u~ionici, kao i potreba kontinuiranogobu~avanja profesora.)

Zaklju~ak diskusije na ovu temu bio je da se 5.danu obuke pokloni ve}a pa`nja, posebno spornimaspektima implementacije (ako ih bude). Svi mi imamoodre|eni stav prema problematici koja se tretira ovimprogramom. Imamo i odre|ena znanja. Da li su onaadekvatna i realna, mogu}e je da neko ima i odre|enepredrasude.

Profesori koji su imali priliku realizovati ovesadr`aje u u~ionici navode da nije bilo problema u rea-lizaciji, da u~enici rado u~estvuju u razgovoru, te da dosada nisu naišli na problem koji nisu mogli prevazi}i.

Pitanje: Kako pomo}i profesorima koji imaju nekih pote{ko}a da realiziraju

projekat “Umije}e `ivljenja”Ukazati na zna~aj aktivnog uklju~ivanja svakog

pojedinca u proces u~enja na adekvatan na~in, scen-skim prikazom odre|ene situacije, kako bi to pomogloprevladavanju predrasuda i rješavanju problema krozodgovorno donošenje odluka u `ivotnim (kriznim)situacijama

Propisati kodeks ponašanjaKontinuirano stru~no usavršavanje bez obzira na

koji na~in se projekat provodioDati mogu}nost izbora nastavniku kao ~lanu

stru~nog tima u školiRadionice koje priprema i izvodi pedagog škole

na zadanu temu sa razrednim starješinamaDogovor sa ministarstvom i zavodom koji

su zaustavili pilot projektUstanoviti o kakvim i kojim se prepreka-

ma radiKoji su verificirani savjetniciKako se finansira ova aktivnost, pru`iti

mu pomo} u vidu materijalne, fizi~ke i moralnepodrške

O~iglednim primjerima (problemima) iz`ivota uvjeriti ga u opravdanost postojanja iprovedbe programa

Mogu}nost svakodnevnog (ako `eli) kon-takta sa savjetnikom/nadzornikom (e-mail, tele-fon itd)

6. Okrugli sto: UniverzitetU~esnici: Mile Ili}, Sanja Pand`i},

Dra`enko Jorgi}, Filozofski fakultet u BanjojLuci, Sed`ida Had`i}, koordinator Civitas programa zaKanton Sarajevo, Slavica Juka, Pedagoški fakultetSveu~ilišta u Mostaru, Asim Peco, Pedagoški fakultetUniverziteta “D`emal Bijedi}” u Mostaru, Branko Savi},U~iteljski fakultet u Bijeljini, Dragutin Mirovi}, Višaškola za spoljnu trgovinu u Bijeljini, Civitas koordinatorza tu regiju, Enver Halilovi}, Filozofski fakultet u Tuzli,Faruk Kozi}, Pedagoški fakultet u Zenici, AleksaMilojevi}, Ekonomski fakultet u Isto~nom Sarajevu,Munib Tahirovi}, Pedagoška akademija u Sarajevu,Vidosava Kaš}elan, Ministarstvo prosvjete u CrnojGori.

*Najva`niji argumenti za kolegij “Demokratija iljudska prava’’ na nastavni~kim fakultetima.

Naši ciljevi trebaju biti: razvijanje osje}aja zademokratiju i ljudska prava kod studenata i da nau~imonastavnika kako da predaje predmet.

*Studenti – investicija za budu}nostŠkolovati studente za gra|anine i nastavnike

*Ko bi trebao da bude lider u provo|enju koncepta?Institut za certifikaciju

Pitanje: Problem liderstva na univerzitetskom nivou

Rješenja Potrebno je uvesti predmet na sve odsjeke nas-

tavni~kih fakultetaOrganizirati sastanak svih nastavnika sa uni-

verziteta da dogovore naredne korakeUstanoviti jasne standarde o tome ko mo`e biti

autoritetDoslovno primijeniti Bolonjsku deklaraciju - biti

stvarno na usluzi studentimaAutoriteti iz oblasti gra|anskog obrazovanja na

svakom univerzitetuPrimjena zakona - jedini autoritet i ljudi koji se za to

zala`u.

2 31

Doga|aji C

ivitas broj4.na{

na{

UNeumu je od 19.11. do 21.11.2004.g. uHotelu "Stela" odr`ana konferencija oobrazovawu za demokratiju i qudskaprava. Ovim se jo{ jednom uspjelapokazati glavna uloga Civitasa BiH na

poqu obrazovawa za demokratiju i qudska prava.Na konferenciji su bile odr`ane sesije i Civitassajmovi sa `eqom da se u~esnici boqe upoznaju orazultatima saradwe Civitasa sa drugim pro-gramima kao {to su Umije}e `ivqewa, Jagra|anin... Konferencija je otpo~ela poz-dravnim izlagawima ministara prosvjetei kulture prof. dr. Gojka Savanovi}a,prof. dr. Zijada Pa{i}a, te ameri~kogambasadora u BiH Douglasa McElhaneya.Pored sadr`aja konferencije koji je obuh-vatio izlagawa na teme kao {to su obrazo-vawe za demokratsko gra|anstvo, me|unar-odni program razmjene, status partnerstvaBiH, institucije obrazovnog sistema iNVO, na putu ka demokratiji predstavqenje i program sertifikacije sredwo{kol-skih profesora u okviru koga su spomenutei neophodne komponente gra|anskog obra-zovawa za demokratiju sa osvrtom na izla-gawe prof. Johna Patricka, direktoraCentra za razvoj dru{tvenih naukaIndijana univerziteta.To je ujedno i biorazlog {to sam zajedno sa jo{ 5 kolega iz

BiH koji su pokazalinajboqe rezultate udosada{wem procesucertifikacije pozvanada u~estvujem u radukonferencije.

Koristim se pri-likom da predstavimsvoje kolege saradnike uradu konferencije, a to

su: Haris Haxizuki},Mario Mikuli}, NadaDimkov. Iz opravdanihrazloga nisu nam se mogliprikqu~iti kolege: Dijana[obot i Damir Buri}, te seiskreno nadam da }e krozovaj kratak prikaz konfe-rencije biti upoznati sawenim radom i sadr`ajem.{to se organizacije ti~e,mogu re}i da je proteklosve u najboqem redu inadam se da smo svojimu~e{}em u konferencijiispunili o~ekivawa orga-nizatora. Ovim se jo{ je-dnom zahvaqujem CivitasuBiH u svoje li~no ime i uime svojih kolega {to sunam omogu}ili da pri-sustvujemo tako uva`enomskupu.

32 3

Doga|aji C

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

SERTIFIKACIJANASTAVNIKA

PRILOG

Biljana Milo{evi}, prof. demokratije i ljudskihprava Trebinje

Rizah Smailbegovi}, voditelj programa sertifikacije

Ovo su rije~i predstavnika Centra i Zavoda za sli-jepu i slabovidnu djecu iz Dervente i Sarajeva.Naime, na ovoj konferenciji su direktori, nas-

tavnici i grupe u~enika u~estvovali kao gosti.Prethodno je CIVITAS ulo`io zna~ajan napor da i

djeca sa posebnim potrebama, kao što su ova, buduuklju~ena u program obrazovanja za demokratiju.

U spomenutim zavodima opremljena su i dva kabi-neta i obezbije|eni adekvatni ud`benici. Sa ovimanga`manom CIVITAS-a oni su zadovoljni, ali pokazujuinteres i spremnost za dalje usavršavanje i participira-nje u realizaciji ovog programa.

Posebno zadovoljstvo su bila iskustva koja suprezentirali u~enici o njihovoj me|usobnoj saradnji,na~inima komunikacije i razvijanju demokratskihodnosa i poštivanja ljudskih prava.

U~esnici konferencije su dali punu podršku ovojaktivnosti i podr`ali dalje napore za anga`iranje djecesa posebnim potrebama u aktivnosti CIVITAS-a.

Svjesni smo da su barijere i predrasude u ljudskimglavama te`e od arhitektonskih barijera, te oni o~ekujuda budu shva}eni i prihva}eni kao ravnopravni gra|aninaše zajednice.

Program obrazovanja za demokratiju i ljudska pravaupravo tome doprinosi.

33

Doga|aji C

ivitas broj4.na{

na{

''DAJTE NAM PRILIKU,BIT ]EMO SRETNI...''

CIVITAS BiH implementira program usferi obrazovawa i to kroz nekolikoprojekata: Osnovi demokratije, Projektgra|anin i dr. Nemjerqiva je wegovazasluga u obrazovawu u~enika, izdavawuuxbenika, neophodne literature i uedukaciji nastavnika kroz akciju certi-fikacije.

Peta konferencija CIVITAS-a BiHodr`ana je u Neumu 19., 20. i 21. novembraove godine i mogu s pravom re}i u punomsjaju i svoj svojoj veli~ini.

Briqantno pripremqena, od u~esnikapozdravqena, a nama gostima svojim sja-

Ove godine Konferenciji su kao gosti prisustvovali u~enici, profesori idirektori Centra i Zavoda za slijepe i slabovidne iz Sarajeva i Dervente.

Biqe`imo impresije:

CIVITAS IMA VELIKO SRCE, ALI I VELIKO RAZUMIJEVAWE

34

Doga|aji C

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

jem ''zaustavila dah''. Ja kao sli-jepa osoba druge kategorije, profesorZavoda za slijepe i slabovidne osobe''Budu}nost'' u Derventi, moji u~enici iu~enici ''Centra za obrazovawe sli-jepih i slabovidih'' iz Sarajeva,osjetili smo nesvakida{we zadovo-qstvo.

Prvi put smo osjetili da postojiorganizacija koja nas u potpunostirazumije, prihvata, ali i uva`ava.

^esto u praksi nailazimo na onekoji nas sa`aqevaju i iz sa`aqewanam poma`u, a nisu rijetke ni one orga-nizacije koje se ''brinu'' o nama i rade''za nas''. Mi im se najsrda~nije zah-vaqujemo sa sqede}om porukom: ''Neradite ni{ta za nas, ili u ime nas, abez nas'.'

CIVITAS ima veliko srce, sve {toradi za nas, radi sa nama, boqe re}i,radimo zajedno, na{e prijedloge i`eqe preta~emo u stvarnost, rea-liziraju}i ih na op}e zadovoqstvo.Upravo zato ka`em: ''Samo na{ CIVI-TAS ima veliko razumijevawe'' ali isposobnost da zajedno sa osobama saposebnim potrebama u~estvuje urje{avawu ''wihovih'' problema.Organizacije osoba sa posebnim potre-bama BiH ovu su godinu proglasilegodinom uklawawa arhitektonskihbarijera, a ~ovjek sa svojim predrasu-dama, mo`da nekad i dobronamjerno jena{a najve}a prepreka. Zato mi ~estonagla{avamo isti~u}i svoj moto:

''Dajte nam priliku, pru`ite nam{ansu; ako ne uspijemo, bi}emo zadovo-qni, a vi ne}ete biti tu`ni; ali akouspijemo, bi}emo sre}ni i mi i vi''.

Ovdje, uz svu moju skromnost, ali iobjektivnost, moram i trebam naglasitida CIVITAS zaista ~ini sve u skladu sanavedenim i tako nam daje priliku dapomjerimo granicu mogu}em a siguran da}emo nastaviti zapo~etim intenzitetom.

@elim da na {estoj konferencijiCIVITAS-a BiH prisustvuje slijepa ilislabovidna osoba sa sertifikatom, a onbi u ruci osobe sa posebnim potrebamabio ne samo sjajan ve} i zlatan.

Moje aktivno u~e{}e na petoj konfer-enciji u Neumu u{lo je u red mojih najz-na~ajnijih doga|aja, kao npr. datum prvogzaposlewa, promocije na fakultetu i sl.

Uz ovu iskrenu konstataciju, ostajemi da vam se zahvalim s parolom:''Naprijed i samo naprijed, neka idena{a saradwa''.

Savo Popadi}, prof.

Vlastiti stavovi

Kao profesor predmeta gra|ansko obrazovanje/demokratija iljudska prava imala sam ~ast da, sa svojim u~enicima, budemgost na konferenciji koju je organizovao Civitas u Neumu u

oktobru 2004. godine. Konferencija je susret vladinog i nevladinogsektora, a cilj je, po mom mišljenju i dojmu koji sam stekla, promoci-ja ura|enog i plan za naredni period. Pošto sam u programu Civitasod njegovog po~etka, kroz sekciju, a poslije i predmet, mogu samoda ka`em da sam ponosna što sam bila, tog vikenda, dio cjeline kojaje imala šta da ka`e. Govoriti nisam mogla, jer je bilo dosta govorni-ka, ali o predmetu koji radim i na~inu kako to radim (ne samo ja,nego svi profesori u aktivu) mogu da govorim samo afirmativno.

U~enici sa kojim radim, iako ograni~enih mogu}nosti (slijepi islabovidni), trude se da odgovore svakom zadatku koji se postavipred njih. Tako su redovno uklju~eni u sve aktivnosti u~enikaredovnih škola, ~ak i u Projekt gra|anin - prakti~ni dio našeg rada.Ovo sam navela zato što su to slijepa i slabovidna djeca, ali našlismo na~in kako se uklju~iti u sve oblike rada. U~enici su bili sprem-ni da ka`u nešto u vezi s njihovim vi|enjem predmeta i metodologi-je rada. Me|utim, kratko}a vremena im nije dozvolila da do|u doizra`aja iako su sa sobom ponijeli potreban materijal da se vidikoliko i kako to oni mogu. Ipak, organizator je omogu}io svimu~enicima koji su bili u Neumu da predstave jedni druge da ka`unešto što je zna~ajno za njih same ili njihove prijatelje.

Obradovana sam pozitivnimrazmišljanjima ljudi koji su zadu`eni zaobrazovanje i nadam se da }emo iubudu}e imati priliku da poka`emo dasmo neko ko je u bosanskohercego-va~ko obrazovanje uveo inovacije uradu i u~enika stavio u prvi plan.Vjerujte, u~enici su ponosni kada radeske~eve, vje`be, svoje komentare...bez obzira na uzrast.

Primjedba koja se ~ula, od stranenas iz u~ionice, je da nešto treba ura-diti sa ud`benikom. I sama smatramda je ovaj ud`benik u osnovnoj i sred-njoj školi ''zastario'', pogotovo se to

mo`e re}i za ud`benik za 8. razred. U njemu su lekcije planirane zadva ~asa, a sada ih uklapamo u jedan ~as i sami se snalazimo štoi kako uraditi, a da se suština zadr`i.

Još jednom }u iznijeti svoje mišljenje kada su slijepa i slabovid-na djeca u pitanju, odnosno dva centra: Derventa i Sarajevo. Mi izSarajeva smo imali javne prezentacije i takmi~enja. To }emo imati iubudu}e. Ve} sada smo odabrali probleme za istra`ivanje u svimrazredima osnovne i srednje škole. Aktivno }emo raditi na njima ipojaviti se na takmi~enju. Me|utim, naš problem je što u razreduimamo maksimum 6 u~enika što nije dovoljno za pravila koja va`eza takmi~enje. Ipak, kao i do sada, mi }emo se ''sna}i'', ali teškonam je parirati ostalim i dalje od op}inskog takmi~enja teško damo`emo oti}i. Time ne opravdavam loš rad nego isti~em `eljuu~enika da u~estvuju na višem nivou takmi~enja i da svoja poz-nanstva i prijateljstva oboga}uju.

Nadam se da }e se nastaviti dru`enja ova dva centra što u~enicisa oduševljenjem prihvataju.

@elim uspješan rad svim mojim kolegama i u narednom perioduuz najiskrenije ~estitke za Novu 2005. godinu.

Sedika Ceri}

35

Doga|aji C

ivitas broj4.na{

na{

Civitasov kviz znanjaP laniraju}i tijek aktivnosti za neumsku konferenci-

ju, organizator je nastojao osmisliti i programzabavnog karaktera kojim bi se relaksirali sudio-

nici i gosti nakon cjelodnevnih aktivnosti, a ujedno ipove}ala razinu znanja o našem programu.

Jedan od takvih je, izme|u ostalog, i Civitasov kvizznanja koji je pru`io prigodu našim gostima da se boljeme|usobno upoznaju, poka`u svoje znanje izdemokracije, probude me|u nama natjecateljski duh idobro se zabave u opuštenoj atmosferi restoran-saleneumskog hotela.

Pitanja kviza su bila sveobuhvatna i nastojala susvojim ponu|enim odgovorima (od napisana tri, samo jejedan odgovor to~an) dati va`ne informacije o Civitasuop}enito, podsjetiti nas po~etaka, tj. osvrnuti se na povi-

jest programa, pokazati utjecaj gra|anskog obrazovanjana sve razine školstva, kazati o razvoju materijala,Projektu gra|anin, Br~ko kampu i na kraju izraziti zah-valnost našim me|unarodnim partnerima iz Centra zagra|ansko obrazovanje ameri~kih saveznih dr`avaArizone, Kalifornije i Nevade, bez ~ije pomo}i, podrške isuradnje ovaj program ne bi ni za`ivio u našim školama.

Ovo dru`enje na kraju drugog dana konferencijeimalo je svoj nagradni ali i humanitarni karakter, jer cijeliiznos osvojenog novca pobjedni~ka ekipa je darovalacentrima za djecu s poteško}ama u razvoju, koji sutako|er bili gosti na ovom skupu.

Drago nam je da smo i kroz ovaj kviz u~ili, ponavljaliponešto zaboravljenog, dru`ili se, darivali i, na kraju, svipobijedili.

Prema planu aktivnosti mre`e CIVITAS@, uSarjevu je krajem januara 2005. odr`an je zimski sas-tanak civitasovih koordtinatora.

Pored ~lanova mre`e sastanku su prisustvovalegoš}e Linda Rando i Šeron Moron, naši ameri~kipartneri.

Na dnevnom redu sastanka našla su se pitanja:

Promjena u organizaciji i transformacija mre`eCivitasa u BiH

Izvještaj o financijskom poslovanju u 2004godini

Aktivnostini u povodu "Godine evropskoggra|anstva"-"Gra|anin Evrope iz moje ulice"

Projekt gra|anin i izazovi u 2005. godiniPlaniranje aktivnosti za 2005. godinu

U obra}anju i pozdravima Linde i Šeron, istaknu-

ta su pozitivna postignu}a u prethodnoj godini kao injihovo zadovoljstvo što prisustvuju ovom sastanku.

Goš}e su ujedno prenijeli pozdrave našihameri~kih partnera uz obe}anje da }e i daljepodr`avati i pomagati našu mre`u u cilju dalje usp-ješne realizacije programa gra|anskog obrazovanja.

Sastanak koordinatora CCIIVVIITTAASSAA

PripremiliAzemina Ma{inovi} i Drago Zovko

Ovaj sastanak bio je prilika da se prenesu nekaiskustva naših kolega o me|unarodnoj razmjeni i uvi-jek aktuelnoj certifikaciji i provo|enju programaUmije}e `ivljenja.

Mara Matki} I Miladin Ili} govorili su o svomboravku u SAD-u u okviru projekta razmjene nas-tavnika. Šire o ovoj temi donosimo posebne tekstovekoje tako|er mo`ete na}i u ovom broju.

Sad`ida Hod`i} je iznijela svoja iskustva o proce-su certifikacije u kojem je kao nastavnik u~estvovalau januarskom ciklusu. Ona ja naglasila kako je ovajproces izuzetno zna~ajan i da ima vrlo visok nivokvaliteta.

Nina Ninkovi} informisala je o završetku pilot pro-jekta " Umije}e `ivljenja" ,naglašavaju}i dobru prih-va}enost ovog programa u školama i ukazuju}i na sli-jed budu}ih aktivnosti.

Prezentacija "Zajedno u promjene" koju je pripremi-la Rahela D`idi}, direktorica ureda bacila je više svijet-la na naše zadatke i planove u ovoj i narednim godi-nama.

Pored edukativnog karaktera ova prezentacija jeimala i motivacioni karakter jer su promjeneneophodne i za našu mre`u.

Na efektan i kvalitetan na~in uz prate}i pisanimaterijal, prezentiran je tok i faktori promjena, kao inajbolji na~ini kako da se promjene prihvate.

Cilj je da se pozitivna energija koju imamo usmjeriu pozitivne svrhe.

Iskustva i materijali sa ove prezentacije moguposlu`iti svakom koordinatoru da u predstoje}ojtransformaciji mre`e,kao i u svakodnevnom `ivotu sašto manje frustracija prelaze most od namjere ili viz-ije do `eljenog cilja.

Za uspješnu tranziciju potrebni su nam svi ele-menti spomenuti i obrazlo`eni prvog dana sastan-ka. Poslo`eni su : vizija, komunikacije, sposob-nost, sredstva, motivacija i plan akcije. Svimnabrojanima moramo raspolagati, upravljati i djelo-vati da bi smo došli do stvarne promjene. Ako bilokoji od ovih faktora nedostaje, rezultat jepora`avaju}i. Zaklju~eno je da je tranzicija nu`na,a potreba za istom je nastala zbog promjenadruštveno-polititi~kih gledišta, pove}anja brojaaktivnosti, uklju~enja Civitasa u obrazovne institu-cije, devetogodišnje aktivnosti mre`e koordinatorai Ureda, a mogli bi se nabrojati i drugi ~initelji kojisu pomogli da se po~ne s procesom reorganizaci-je. Dio potreba za tranzicijom je sigurno i promje-na u na~inu dosadašnjeg financiranja mre`e odstrane naših ameri~kih partnera.

U skladu s Danima Civitasa koji nas o~ekuju usljede}em tromjese~ju, Civitas i Vije}e Europe }eposlati zahtjeve ministarstvima prosvjete da se ovadoga|anja dostojno obilje`e. U ovom razdoblju jednaod aktivnosti je i Gra|anin Europe iz moje ulice.

Gra|anin Europe iz moje ulice treba da predstaviovu 2005.godinu, godinu gra|anstva u Europi, ipoka`e sve postignuto u svezi obrazovanja zademokraciju. Ministarstva neka pomognu u formiranjuodbora koji }e pomo}i izvo|enju ovih ideja. Školskeuprave i lokalne zajednice treba da se uklju~e, a nas-tavnici koji predaju predmet mogu poslu`iti kaotreneri, jer im je ovo prilika za stjecanjem 8 novihbodova u procesu certifikacije.

Tako|er je, u isto vrijeme, planirana organizacijaseminara za ravnatelje, pedagoge, nastavnike i suceo Projektu gra|anin.

U teku}oj godini kre}emo s razvojem Centra zaobrazovanje odraslih i Klubom mladih zademokraciju i ljudska prava. Kroz ove oformljenecentre i klubove nastavit }emo dalje djelovati,sa~uvati klju~ne kvalitete koje imamo, reorga-nizirati se, a svojim zalaganjem i rezultatimaprona}i druge izvore financiranja, što je i jedan odciljeva naše tranzicije.

Moramo biti što efikasniji u reorganizaciji i lobira-nju, nastojati izraditi što kvalitetnije projekte kojima}emo osigurati financijska sredstva potrebna zafunkcioniranje mre`e.

Ve} ovih dana organiziramo sastanke sop}inskim koordinatorima i kroz aktivnosti koje sli-jede nastojimo prona}i modele koji }e pomo}i usp-ješnoj reorganizaciji mre`e.Dosadašnjim op}inskimkoordinatorima namjeravamo ponuditi druge funkci-je(mentori, ~lanovi radnih skupina, aktivisti uProjektu gra|anin i sl.), s ciljem nastavka njihovoganga`mana u našoj mre`i. Tako|er u skladu s tranzi-cijom, Ured planira organizirati treninge za koordina-tore na temu menad`erstva, upravljanja promjena-ma, donacija, financija i sl.

Pred Civitasom stoje u ovoj godini izme|u ostalih islijede}i zadaci:

Dani Civitasa Gra|anin iz moje ulice Projekt gra|anin Izdavaštvo Certifikacija Obuke nastavnika, direktora, pedagoga… Klub Civitas Umije}e `ivljenja Ljetni kamp Br~ko 05 Racionalizacija mre`e Testiranje u osnovnim školama Certifikacija u osnovnim školama Predmet u srednjim školama Me|unarodna razmjena

Pred nama je dosta zadataka koje }emo sigurnosvi zajedno uspješno realizovati i dati bar malidoprinos u razvoju demokraske zajednice u našojzemlji.

Na kraju je ponovljeno da je ovo za nas izvanrednagodina kroz koju }emo se pripremati za obilje`avanjedesetogodišnjice Civitasa u BiH ve} naredne godine.

36 3

Doga|aji C

ivit

as b

roj4

.na

{na

{

Sastanak koordinatora CIVITASA

37

Predstavljamo koordinatoreC

ivitas broj4.na{

na{

SED@IDA HAD@I], profesorica filozofije i sociologije iz Sarajeva

U maju 1996. godine poha|ala sam prvi, desetodnevni seminar o demokratiji i ljud-skim pravima. Od tada do danas ured CIVITAS-a BiH omogu}io mi je konstantnousavršavanje u ovoj oblasti. Organizirala sami , kao trener realizirala, niz obuka zanastavnike razredne nastave, pedagoge i srednjoškolske profesore. Obavljala samfunkciju op}inskog koordinatora i sa zadovoljstvom mogu re}i da sam, u vrijemekada obrazovanje za demokratiju nije bilo u redovnom nastavnom programu, usp-jela animirati sve škole na op}ini Ilid`a. Radila sam na projektu za slijepe islabovidne u~enike. ~lanica sam redakcije lista Naš Civitas. Programi "Osnovidemokratije" i "Projekt gra|anin" odli~no su prihva}eni od u~enika na KantonuSarajevo što je prvenstveno zasluga sarajevskih nastavnika i profesora koji zaistapredano rade na realizaciji ovih sadr`aja . Naravno treba ista}i i rad op}inskih koor-dinatora kao i saradnju sa kolegicom Dervišom Pleho sa kojom , evo ve} tre}u god-inu dijelim poslove koordinatora CIVITAS-a za Kanton Sarajevo. Danas naši u~enici

obilaze javne institucije, mediji su više zainteresovani i uop}e, nakon 1996. godine , globalno gledaju}i ništaviše nije isto. Zahvaljuju}i CIVITAS-u demokratija je na velika vrata ušla u sarajevske škole.

MIODRAG SAMARXI} @IKA, Trebiwe, profesor geografije, zaposlen uRepubli~kom pedago{kom zavodu.

Ukqu~en u CIVITAS@ BiH od 1997 i obavqa du`nost koordinatora za regijuFo~a i trenera za nastavnike gra|anskog obrazovawa. O Civitasu ka`e sli-jede}e:Pionirski pokret CIVITAS@ BiH zapo~et je 1996. odnosno 1997.g. i istrajno jevo|en u slo`enim vremenima, zbrkanih poimawa nacionalne slobode idemokratije pune svakodnevnih ograni~ewa, evaluirao je svojom prepoznatqi-vo{}u u rogram koji `ivi o kome se pri~a i koji i daqe evaluira, upravo zah-vaquju}i ~iwenici da je veoma dobro prihva}en od strane u~enika, studenatai nastavnika.Kao aktivni u~esnik svih de{avawa u ovom periodu od obuke nastavnika,

organizovawa takmi~ewa svih nivoa, u~e{}a u Civitasovom kampu Br~ko radau redakciji ovog lista sli~no, a stalno imaju}i u vidu osnovnu ulogu {kole i

pomo}i mladima na putu zrelosti, te promovisawu novih ideja i vrijednosti savremenog dru{tva,osje}am zadovoqstvo svog skromnog, li~nog u~e{}a.Zadovoqstvo je ve}e kada u {koli vidim nasmijano lice u~enika, otvoreno i slobodno komunici-rawe, znati`eqno i istra`iva~ko raspolo`ewe, sigurno u sebe i sremno da iza|e ban {kole iaktivno se ukqu~i u dru{tveni `ivot.Zato mi iz Civitasove porodice mo`emo svojom aktivno{}u, kao i do sada, da pomognemo tom neod-lu~nom, mladom ~ovjeku da izbjegne bar neke stranputice, da nau~i kako se u~i, s ne- {ta da u~i ida u svom okru`ewu bude promotor kompetencije i efikasnosti.

Mijo Miji}, Orašje, nastavnik zemljopisa i povijest uposlen, u Ministarstvuprosvjete, znanosti, kulture i športa gdje obnaša funkciju pomo~nika ministra.

Uklju~en u CIVITAS@ BiH od 1996 od kada obavlja du`nost koordinatoraza Posavsku `upaniju.O Civitasu ka`e slijede}e:"Veoma sam zadovoljan što se program demokracije i ljudskih prava imple-mentira i u Posavskoj `upaniji. Program je uklju~en u osnovne škole krozsate razrednika, dok se u srednjoj školi program izvodi u sklopu predmeta"Politika i gospodarstvo-Demokracija i ljudska prava". Nastavnici i u~enicisu veoma dobro prihvatili program a posebice program "Projekt gra|anin"koji je pru`io priliku mladima u Posavskoj `upaniji da razvijaju vještineaktivnog sudjelovanja u svojoj zajednici. Zahvaljuju}i upravo radu mladihna identificiranju problema, mnogi aktualni problemi su uzeti u razmatranjeod strane lokalnih autoriteta.

Plan nastavnog~asa-tok nastavnog~asa

Kreirati prijatnu atmosferu uodjeljenju razgovaraju}i ojednodnevnom izletu u Travnik.

Uvodni dio ~asa:Vrijeme 5 minuta

^as po~eti kratkom pri~om:U~enici su došli zabrinuti uškolu jer imaju kontrolni rad izmatematike. Ve}ina u~enikanije spremna i dogovaraju sešta da urade. Najglasniji me|unjima je Alen koji zagovarabje`anje sa ~asa. Sanel, koji jedobar u~enik, suprotstavlja se tome, govore}i da tonije rješenje problema. Dok se Alen i Sanel prepiru koje u pravu i ostali u~enici se me|usobno po~inju prepi-rati. U toj op}oj gu`vi i galami Tarik }e predlo`iti dasa~ekaju pred kabinetom profesora i zamole ga daodgodi kontrolni za narednu sedmicu, kako bi sepripremili bolje za kontrolni rad. S tim prijedlogom suse slo`ili svi u~enicii zadovoljno krenuli na ~as.

Ovom kratkom pri~om najaviti nastavnu jedinicu icilj ~asa.

(Na tabli napisati naslov nastavne jedinice)Postaviti u~enicima pitanja:

Šta je to konflikt, štamisle od ~ije, koje rije~i je nasta-la rije~ konflikt?

Koliko se ~esto nalaze ukonfliktnim situacijama?

Koji su naj~eš}i uzrocikonflikata u njihovom okru`enju?

Kako se obi~no konfliktnesituacije rješavaju u njihovomokru`enju?

Na tabli napisati pojmove sakojima }e se u~enici upoznati utoku ~asa i neke od odgovora napostavljena pitanja.

Glavni dio ~asa:Vrijeme 30 minuta

Nakon odgovora u~enika uuvodnom dijelu ~asa, u~enicima na grafofoliji putemgrafoskopa pokazati primjer jednog konflikta i njegovorješenje (prilog br.1)

Postaviti pitanje u~enicima: Kako se još mogao prikazani konflikt riješiti? Da li je prikazano rješenje najbolje?

Mogu}i odgovori u~enikaJedan magarac je mogao biti pobjednik,Oba magarca su mogli biti gubitnici iIzabrano je najbolje rješenje.

Nakon komentara, u~enike metodom slu~ajnog

38

Prilozi iz struke

PRIPREMA ZA NASTAVNI ^ASPredmet: Demokratija i ljudska pravaRazred: Tre}i (III)Nastavnik: Saliha Agi}Nastavna jedinica: Uloga kompromisa u rješavanju konfliktaTip ~asa: Obrada novog nastavnog sadr`aja

Cilj ~asa:a) obrazovni - upoznavanje u~enika sa pojmom konflikta kao sastavnim dijelom`ivotab) odgojni -prepoznati konfliktnu situaciju, objektivno sagledati i otkriti njeneuzrokec) funkcionalni - nau~iti da je kompromis najbolje rješenje konflikta Nastavne metode: Dijaloška, rad sa knjigom

Oblici rada: Frontalni, grupniNastavna sredstva: Tabla, grafoskop, ud`benici, ~lanci iz novinaLiteratura: Ud`benik; demokratija i ljudska prava,

priru~nik za nastavnika; Boni Miler-Rješenje konflikta put do sporazuma-materijal sa seminara

Saliha Agi}, prof.Demokratija i ljudska prava

Civ

itas

bro

j4.

na{

na{

uzorka podijeliti u 5 grupa.Svaka grupa }e koristiti odre|eni tekst iz ud`benika

( prilog br.2) i na grafofoliji zabilje`iti rad grupe.U~enici u grupama rade do 5 minuta. Dodatno ih

motivirati za rad napominju}i da }e najaktivniji u~enicina kraju ~asa biti ocijenjeni.

Grupa I - ima zadatak da definira pojam konflikta,od koje rije~i je nastala rije~ konflikt i šta zna~i

Grupa II - ima zadatak odrediti podjelu konflikataGrupa III - ima zadatak odrediti elemente konflikataGrupa IV - ima zadatak odrediti kako se mogu

konflikti riješiti, ulogu medijatora u konfliktu i kakvaosoba mo`e biti medijator u konfliktu

Grupa V - ima zadatak odrediti ulogu konflikta udemokratskom društvu.

Predstavnici grupa }e, koriste}i grafoskop, prezen-tovati ostalima u odjeljenju rad grupe.

Ostali u~enici pa`ljivo prate prezentaciju i ukoliko`ele postavljaju pitanja i tra`e odgovor.

Nastavnik isto po potrebi postavlja pitanja.Mogu}a pitanja: Koji su naj~eš}i uzroci konflikta u odjeljenju? Ko u odjeljenju po njihovom mišljenju mo`e biti

medijator? Da li je u demokratskom društvu pozitivna

uloga konflikta?Završni dio ~asa: Vrijeme 10 minutaPoslije prezentacije i odgovora, koriste}i pripreml-

jenu grafofoliju sa u~enicima se osvrnuti na pre|enisadr`aj (prilog br.3)

Pozvati u~enike da primjerom prika`u konfliktnusituaciju i njeno rješenje.

Pro~itati kratak ~lanak iz novina koji govori o kon-fliktu (prilog br. 3)

Najaktivnije u~enike ocijeniti.

ULOGA KOMPROMISA URJEŠAVANJU KONFLIKTA

LATINSKA RIJE^ CONFLICTARE- UDARATI SE,SVA|ATI SE, DISKUTOVATI

KONFLIKT- NESLAGANJE IZMEŠU DVIJE ILIVIŠE STRANA

RJEŠAVANJE KONFLIKATA U DEMOKRATSKOMDRUŠTVU PUTEM KOMPROMISA

LATINSKA RIJE^ COMPROMISUM-SPORAZUM,USKLAŠIVANJE RAZLI^ITIH MIŠLJENJA

PODJELA SUKOBA:

PO TOME KO SU NOSIOCI SUKOBALI^NIGRUPNIDRUŠTVENI

PO SADR`AJU KONFLIKTI U VEZI SA -INTERESIMARELIGIJOMKULTUROM IDR.

ELEMENTI KONFLIKTA SU:STRANE U KONFLIKTUMOTIVI KONFLIKTAMAKSIMALNI ZAHTJEVI STRANA U KONFLIKTURAZVOJ KONFLIKTURAZRJEŠENJE KONFLIKTA

MOGU}A SU TRI RJEŠENJA KONFLIKTA:JEDNA STRANA GUBISVE STRANE GUBEKOMPROMIS-SVESTRANE NEŠTO DOBIVAJU

KOMPROMIS JE POZITIVAN REZULTAT KOJI SEPOSTI`E PUTEM DOGOVORA KADA OBJESTRANE ODSTUPAJU OD PRVOBITNIH ZAHTJEVAKAKO BI DOŠLE DO RJEŠENJA

MEDIJATOR POMA@E STRANAMA U KONFLIKTUKADA NE POSTIGNU DOGOVOR

MEDIJATOR IMA ZNA^AJNU ULOGU.OSIGURAVA POŠTIVANJE PRAVDE I PROCE-

DURE TO JE OSOBA KOJU STRANE U KONFLIKTU

PRIHVATAJU I U KOJU IMAJU POVJERENJAU DEMOKRATSKOM DRUŠTVU KONFLIKTI SU

NEIZBJE@NIKROZ KONFLIKTE I NJIHOVO RJEŠAVANJE

KOMPROMISOM DOLAZI SE DO ZADOVOLJAVA-JU}EG RJEŠENJA I KROZ NJIH SE NAJBOLJEMO@E VIDJETI GRA\ANSKA POSVE]ENOST.

39

Prilozi iz strukeC

ivitas broj4.na{na{

PLAN TABLE

Uloga kompromisa u rješavanju konflikta

Konflikt kompromis medijatorSukob dogovor sudacBorba mir osoba od povjerenja

40 3

Prilozi iz strukeC

ivit

as b

roj4

.na

{na{

"NAVIKA MI[LJENJA" IGRA\ANSKO OBRAZOVANJE

U predgovoru knjige "Stvaranje ameri~ke republike 1776-1787" autor Gordon S. Wood navodi mišljenje Joel-a Barlow-a koji u svojim "Savjetima povlaštenim stale`ima u nekolikoevropskih dr`ava" tvrdi da je ono po ~emu se stvarno razliku-je slobodni od potla~enog svijeta jednostavno "navika mišlje-nja" ili "uobi~ajeno mišljenje". Zapravo, Barlow tvrdi da je miš-ljenje (razum, um) ~ovjeka jedini temelj za bilo koji politi~ki sis-tem. "Ono što ljudi vjeruju to ima svoj odraz u društvu.Mnogizadivljuju}i rezultati ostvareni su u svijetu uz pomo} "navikemišljenja"... Obi~aji, mentalna srodnost, kultura, a ne sila, to jeono što je podr`avalo društvene gradacije i razlike, pa ~ak isamu tiraniju." Ali, dalje veli Barlow, "dajmo narodu vremenada se potpuno i trezveno u~vrsti na doktrini o jednakosti, tadane}e biti opasnosti od ugnjetavanja od strane vlade ili odanarhije."

^ak i oni koji bi mogli osporavati navedno mišljenje kaojednostrano i pobijati ga konkretnim primjerima slo`it }e sebarem oko ~injenice da je lakše ostvariti neku ideju odnosnoposti}i odre|eni cilj ako je uobi~ajeno ili preovla|uju}e mišlje-nje o tome pozitivno i obratno bi}e te`e posti}i cilj ako je op}emišljenje o njemu negativno. Poslu`imo se jednim prostimprimjerom: ako, recimo, u nekoj zajednici `elimo da sveodrasle osobe nau~e da se slu`e ra~unarom ili da polo`evoza~ki ispit, zar ostvarivanje tog cilja ne}e biti olakšano timešto je uobi~ajeno mišljenje da je poznavanje rada sara~unarom korisno, a da ne govorimo o tome da svako `eliimati voza~ku dozvolu. A da li bi imali istu pomo} "uobi~ajenogmišljenja" ako tim istim osobama ponudimo da se obrazuju zau~eš}e u politi~kom `ivotu? Sigurno bi u ovom slu~aju bilodaleko više onih koji bi se suprotstavili takvoj ideji odnosno unajmanju ruku ne bi bila prihva}ena sa oduševljenjem jer i bezstatisti~kih pokazatelja i socioloških istra`ivanja mo`e se sasigurnoš}u tvrditi da je uobi~ajeno mišljenje o u~eš}u upoliti~kom `ivotu negativno. Tako|er, o~ito je da je negativnomišljenje o politici i politi~kom u~eš}u izrazitije naglašeno kodmla|ih generacija. Nije to slu~aj samo u našoj zemlji; ~ak i uzemljama visokog standarda i sa demokratskim tradicijamamla|e generacije ne pokazuju naro~iti interes za u~eš}e upoliti~kom `ivotu. Naravno da takvom odnosu prema politicinajviše doprinosi sama politika i politi~ari koji mladima neposve}uju ve}u pa`nju od izjava u stilu "mladi su našabudu}nost". Na`alost, takva politika i politi~ari, koji su ~estoglavni akteri u slu~ajevima korupcije, grabe`ljivosti i borbeisklju~ivo za vlastite interese i interese samo svoje stranke,~ine da mladi ljudi naj~eš}e sa prezirom gledaju na bilo kakvou~eš}e u politici.

S obzirom da je krajnji cilj obrazovanja za demokratijuu~eš}e za to osposobljenih mladih ljudi u javnom, dakle i upoliti~kom `ivotu, o~ito je da onima koji `ele ostvariti taj cilj ne

ide naruku "navika mišljenja" ili uobi~ajeno mišljenje.Lahko bi se moglo dokazati da unutar porodice nije baš

uobi~ajeno da mladi ljudi raspravljaju o politici sa svojimroditeljima i/ili drugim ro|acima. Sli~no, kada su u pitanju TV,radio programi i štampa, politi~ki sadr`aji ne izazivaju baš nekiposeban interes me|u mladim ljudima. Pored ovog nedo-voljnog interesovanja ve}ina roditelja, naravno `ele}i svojojdjeci sve najbolje, prenose tradicionalne mudrosti kojenaj~eš}e poru~uju da se treba ukloniti od tako nepoštene, pr-ljave i opasne rabote kao što je politika. Naj~eš}e se kaomudri i dobronamjerni savjeti smatraju oni koji su u stilu kao"Bolje ti je ne petljaj se u to", "Skloni se, kraju la|u", "Kome semoliti nije se s njim goniti", "Ne strši, šta ti tu mo`eš" , "Ne budibudala, samo }eš nadrljati ako istjeruješ pravdu" , "Tako ti jeto i gotovo, sila Boga ne moli" , "Kad svi šute što da se ti ja-vljaš", "Horoz koji prerano kukuri~e prvi završi u loncu","Pametniji popušta", itd. Ne radi se o tome da bi navedenemudrosti trebalo eliminisati ili da one ne vrijede, pogotovo unekim konkretnim situacijama, ali nije dobro što se one usva-jaju kao formule primjenljive u svakoj situaciji i tako podr`avajustereotipno razmišljanje odnosno postaju preovla|uju}e iliuobi~ajeno mišljenje a onaj koji ih se u cijelosti ne pridr`ava neu`iva baš ugled mudrog i pametnog ~ovjeka.

I u samoj školi postoje "navike mišljenja", tj. uobi~ajenomišljenje koje najbla`e re~eno ne ide u prilog predmetima kojiobrazuju za demokratiju odnosno ostvarivanju krajnjeg ciljatog obrazovanja- u~estvovanju mladih ljudi u politici. Kao prvozbog prethodnih iskustava sa predmetima "Marksizam","Civilna odbrana", "Odbrana i zaštita" i "Sigurnostdemokratskog društva" koji su u svijesti ostalih nastavnika,u~enika i roditelja imali status ne~eg sporednog po inerciji i iznepoznavanja sadr`aja i metoda predmeta "Gra|ansko obra-zovanje" i "Demokratija i ljudska prava" i ovi predmeti svjesnoili podsvjesno svrstavaju se u sporedne. Ima ~ak nastavnikakoji i dalje vjeruju da je obrazovanje za demokratiju uvedenosamo zato što su ukinuti predmeti "Civilna odbrana" odnosno"Sigurnost demokratskog društva", a to jednostavno nemaveze jedno s drugim. U vezi s ovim javljaju se dva problema;s jedne strane u~enici koji ovaj predmet smatraju sporednimne pokazuju ni dovoljno interesa za ozbiljnim u~enjem a opetima i nastavnika koji smatraju da je davanje negativnih ocjenanajbolji na~in da u~enike natjeraju da shvate ozbiljnost pre-dmeta. I jedno i drugo za posljedicu mo`e imati to da se obra-zovanje za demokratiju shvati samo kao još jedan predmet izkojeg treba dobiti ocjenu i time je stvar završena. Jasno je daovakva "navika mišljenja" mo`e imati negativne posljedice pokrajnji cilj obrazovanja za demokratiju, a time i obezvrijedititrud nastavnika koji provodi program u razredu. U ovomesmislu uloga nastavnika zahtijeva pored njegove vlastiteubije|enosti o neophodnosti kvalitetnog u~eš}a gra|ana zauspjeh demokratskih ideja i institucija tako isto i šira znanja odsamog programa te pristup problemu u skladu sademokratskim principima koje sam predmet zagovara. Naime,nastavnik se ne smije pokazati ni kao puki apologet niti kaoprofesionalni prenosilac sadr`aja kojeg se ne ti~e krajnji cilj.Uprvom slu~aju mo`e izazvati samo još više negativnih reakci-ja pogotovo ako primjenjuje bilo kakve autoritarne metodenagovaranja koje su same po sebi suprotne onome ~emupodu~ava predmet.U drugom slu~aju pre{utno bi išao narukuonih koji smatraju da sve treba da pro|e samo radi dobivanja

Amir Hod`i}Koordinator i trener Civitasa

ocjene a poslije im to ne treba nizašta.Najbolji i jedini na~injeste da nastavnik ~esto daje konkretne primjere o va`nostiu~eš}a i da postavlja pitanja koja }e poticati u~enike narazmišljanje. Jednostavno treba unijeti što više pravih, `ivot-nih problema koji mogu privu}i pa`nju u~enika i pobuditiinteres za u~estvovanjem. Clj gra|anskog obrazovanja nijenagovoriti u~enike da u~estvuju u politi~kom `ivotu ve}pomo}i im da shvate kako je to u njihovom vlastitom intere-su.Upravo zbog toga da takva nastojanja nastavnikademokratije ne bi izgledala kao puko nagovaranje ~ovjekakojemu je to posao veliku pomo} mogu predstavljati sadr`ajii na~in pristupa tim sadr`ajima iz drugih predmeta, prven-stveno onih iz grupe humanisti~kih nauka. U tome smislupostavljaja se pitanje "navike mišljenja" o politici i u~eš}u upolitici koje kod u~enika nastaju kroz sadr`aje i pristup obra-di tih sadr`aja u okviru predmeta kao što su knji`evnost, his-torija, sociologija i filozofija. Naravno da za pouzdanezaklju~ke treba sprovesti detaljna istra`ivanja i ovo razma-tranja treba i shvatiti samo kao iznošenje stava kojim se `elepodsta}i takva istra`ivanja. U tome cilju kao odgovaraju}iprimjer mo`e se uzeti nastavni plan i program iz navedenihpredmeta za gimnaziju s obzirom da ta škola nudi najšireop}e obrazovanje. Pri tome osim zastupljenosti pojedinihsadr`aja i broja sati pa`nju bi trebalo usmjeriti na ono što sei u kolikoj mjeri tra`i od u~enika. Tako naprimjer, sa stanoviš-ta gra|anskog obrazovanja u okviru nastave filozofije i soci-ologije, nije klju~no pitanje koji su filozofi odnosno misliocizastupljeni nego da li su kroz izbor tema, pitanja i tekstovaobuhva}eni i stavovi o politici (vlast, dr`ava, gra|anin) poje-dinih mislilaca a posebno onih koji su nezaobilazni za razu-mijevanje onoga što se danas naziva ustavna demokratija,zapadna demokratija ili prosto demokratija? U tome smisluzanimljivo bi bilo odgovoriti na pitanje da li je mogu}a peticaiz filozofije a da u~enik nije ni ~uo od nastavnika a kamolisam pro~itao makar jednu re~enicu iz Aristotelove "Politike",da ne zna kako je J. Locke razmišljao o pojmu imovina ili ko,kako i zbog ~ega po Hobbes-u treba da potpiše savez. Svaka~ast izuzecima, kojih vjerovatno ima, ali ako }emo iskrenoovakva i sli~na znanja iz predmeta filozofija još uvijek se nesmatraju obaveznim. Neki bi mogli re}i da sada nije nipotrebno u~iti takve stvari u okviru filozofije kad ve} postojipredmet demokratija, me|utim posve}ivanje pa`nje politi~kojfilozofiji u okviru i drugih predmeta sna`nije bi djelovalo nastvaranje pozitivnijeg odnosa prema politici i u~eš}u u politi-ci. Ni sa stanovišta u~enja niti psihološki nije isto ako oboji-ca, dakle, i profesor filozofije i profesor demokratije tra`e dau~enik zna šta je na primjer Aristotel mislio o bavljenju poli-tikom ili o tome šta zna~i biti gra|anin kao kada to tra`i samojedan a drugi ignoriše ili kada mo`da ignorišu i jedan idrugi.Da ne bi bilo slu~ajne ili namjerne zabune ovim se ne`eli kazati kako je neophodno navoditi samo pozitivne prim-jere a zaobilaziti negativne odnosno one koji o demokratiji,politici, vlasti i ljudskoj prirodi u tome kontekstu misle loše pai sve najgore. Naravno da su i neka od takvih mišljenja tolikosna`na i duboka da bi bila prava šteta izostaviti ih pogoto-vo što uvijek treba imati na umu da demokratski odgoj nezagovara oduševljenje prema bilo kojem politi~kom sistemu iustrojstvu vlasti, pa ni prema demokratskom, nego radijeisti~e stalno treniranje skepticizma kao sigurnijeg zaštitnikaslobode. Me|utim, stvar je u tome da pristup takvim idejamatreba biti takav da u kona~nom ishodu i one ipak doprinoseboljem razumijevanju politike i politi~kog u~eš}a a ne dasamo podupiru uobi~ajenu mudrost kako je najpametnijeodnosno naj~asnije politiku prepustiti samo onima kojima nesmeta da se radi li~ne koristi upuste u te ne~asne rabote.

Knji`evnost mo`e biti sredstvo koje sna`nije djeluje naoblikovanje "navike mišljenja" o mnogim pitanjima pa prematome i o politici i politi~kom u~eš}u od bilo kakve "nau~ne"lekcije.Zbog toga, na primjer, u Americi ve} postoje progra-

mi gra|anskog obrazovanja koji uz svaku pojedinu lekcijudaju spiskove knji`evnih djela koja mogu na svojevrstanna~in produbiti i proširiti razumijevanje lekcije. Naši progra-mi knji`evnosti odnosno još konkretnije spiskovi lektira zagimnaziju do`ivjeli su zna~ajne promjene u posljednjih 10godina. Me|utim, neka ostane pitanje za stru~njake, da li suposrijedi samo umjetni~ki kriteriji i ~injenica da ne mo`e svestati u program jedino zbog ~ega još uvijek nema mjesta zaneke pisce odnosno njihova knji`evna ostvarenja sanaglašenim interesovanjem za politi~ke teme i probleme (naprimjer A. France, A. Huxley, G.Orwell, W. Golding itd.) ilipostoje i neki drugi razlozi? No treba biti objektivan pa priz-nati da je i ono što se tra`i kao obavezna lektira po obimudovoljno, pa mo`da i previše s obzirom na raspolo`ivo vri-jeme, kao i da i takav izbor knji`evnih djela daje mogu}nostiza produbljivanje i proširivanje razumjevanja politike i poli-ti~kog u~eš}a. Dakle, ponovo se radi o pristupu koji nemaveze sa umjetni~kim t.j. estetskim kriterijima nego bi se prijemoglo re}i da tako|er ima veze sa navikom razmišljanja.Naime, postavimo pitanje: da li pisci kao što su Molijer,Volter, Swift, Gogolj, Kafka, Sol`enjicin , Kundera, Šenoa,Krle`a, Kova~i}, Kiki}, Marinkovi}, Andri}, Kulenovi}, Kiš,Kova~, Brešan, Selimovi}, Suši} i drugi sa spiska lektiresvojim djelima u kojima su `estoko šibali vlast, politiku inakaradne društvene odnose poru~uju i svojim li~nim prim-jerima potvr|uju da se treba što dalje ukloniti od politike ilije barem mogu}a i poruka druge vrste - ako lošu politikuostavimo na miru ona ne}e ostaviti nas i ne}e se timepopraviti ve} mo`e biti samo gora sve dok joj se ne suprot-stavimo? Ne radi se ni o kakvoj ideologizaciji ili forsiranjupoliti~kog na ra~un estetskog ako se nakon svih planompredvi|enih analiza postavljaju i takva pitanja. Naprotiv prijebi se moglo re}i da ima ostatka svojevrsnog ideologiziranjaako se izbjegava bilo kakva diskusija o politi~kom uknji`evnim djelima ili ako se rasprava koristi s unaprijedodre|enom namjerom da se istaknu negativne strane poli-tike samo kao ilustracija ne~ega što je proizvod zastarjelih iprevazi|enih društveno-politi~kih i proizvodnih odnosa.Trebamo biti zadovoljni ako više ne postoji ni uputa koja jeobavezivala nastavnike na jedan na~in tuma~enja niti auto-cenzura ali se kao logi~no name}e pitanje da li je takav prist-up suštinski izmjenjen? Ne radi se o tome da sada trebakoristiti knji`evna djela za u~vrš~ivanje novih ideoloških for-mula ve} o tome da ona mogu pru`iti odli~nu podlogu zaotvoreno kriti~ko promišljanje o politi~kom koje ne nudigotove i kona~ne odgovore. Za ilustraciju, kao odli~an prim-jer mogu poslu`iti sjajna razmišljanja M. Selimovi}a o vlastiu njegova dva naj~uvenija romana("Derviš i smrt","Tvr|ava"). Slika vlasti odnosno ljudi koje vlast ~ini pok-varenim i opasnim tako je upe~atljiva da je veoma teškoizbje}i zaklju~ak kako je najpametnije ukloniti se što dalje odpolitike i ljudi na vlasti. Me|utim,zar nije logi~no pitanjekakve bi bile posljedice ako ve}ina slijedi takvu poruku?Takvo pitanje najdirektnije se name}e kroz famoznure~enicu u "Tvr|avi" kada se glavnom junaku umjesto bav-ljenja politikom preporu~uje "Šabo, pecaj ribu!" Ta~no je dapostoje velike opasnosti za Šabe koji bez razmišljanjaodbacuju navedeni savjet jer politika mo`e biti vrlo opasnastvar ali mora se istovremeno postavljati i pitanje opasnostiako svi ili ve}ina nas doslovce prihvatimo takav savjet.Jednostavno ako se podr`ava " navika razmišljanja" u stilu"Šabo, pecaj ribu!" onda to nije pogodna atmosfera zaporuku gra|anskog obrazovanja pa ni za demokratiju.Me|utim ako se tome pristupa barem kao dilemi koju trebariješavati kriti~kim razmišljanjem u svakoj konkretnoj situaci-ji onda je to mudro i postoje ve}e šanse za jednu od glavnihideja i poruka gra|anskog obrazovanja-u~eš}e gra|ana kojiposjeduju znanja, vještine, vrline i sposobnosti osnovni jeuslov za ostvarenje, o~uvanje i razvoj demokratije.

2 41

Prilozi iz strukeC

ivitas broj4.na{na{

Civ

itas

bro

j4.

na{

na{

42

Prilozi

CIVITAS SEKCIJAU KUPRESU

U okviru vannastavnih aktivnosti u srednjoj školi uKupresu djeluje Civitas sekcija. Ona okuplja u~enikeiz gimnazije i [umarske tehni~ke škole. U~enici IIrazreda gimnazije bili su pobjednici na op}inskom i`upanijskom natjecanju iz " Projekt gra|anin " uškolskoj 2003/04 godini. Ina~e ovaj vrijedni razredje najbolji razred u cijeloj Srednjoj školi u Kupresu.Od svih sekcija u koje su uklju~eni , Civitas im je naj-dra`i jer im pru`a potpunu afirmaciju i izra`aj njihoveli~nosti.

Sekciju Civitasa je osnovao i vodi je profesor IvicaLovri}.

ODR@ANASKUP[TINAZUV-a (Zajednicau~eni~kih vije}a)BR^KO DISTRIKTABiH

Krajem pro{le godine u Domu kulture,odr`ana je sve~ana Skup{tina

ZUV-a Osnovnih {kola Br~ko distriktaBiH. ~lanovi Skup{tine su u~enici 11Osnovnih {kola (po dva predstavnika izsvake {kole). Organizatori su bili: timpedagoga osnovnih {kola, nastavnicizadu`eni za rad sa vije}em u~enika,samiu~enici uz pomo} Odjela za obrazovawe uVladi Br~ko Distrikta BiH i UredaCivitas-a. .

Skup{tini su prisustvovali direktori,pedagozi,nastavnici i u~enici iz Br~kog tegosti iz:

O. [. "Skender Kulenovi}" iz Zenice;O. [. "Vuk Stefanovi}-Karad`i}" iz Doboja iO. [. "Sveti Sava" iz Crwelova-Bijeqina. Na dru`ewe su pozvani i gosti iz Ora{ja i

Tuzle,ali se nisu pojavili.

Skup{tina je svoj rad predstavila u trisegmenta:

Predstavqawe ~lanova Skup{tine iradnog predsjedni{tva {iroj javnosti;

Utvr|ivawe Dnevnog reda i predajaposlova radnog predsjedni{tva iz ranijegsaziva i

Prezentovawe na~ina rada Skup{tine unarednom periodu.

Nakon zavr{etka u~esnici su se okupili uholu na skromnoj zakuski i razmijenili utiske.

Br~ko, februar 2005. koordinator Civitasa BDJasna Jovi~i}

Uokviru op}ih kretanja u društvu,tj.

demokratizacije cjelokupnih odnosazna~ajno mjesto zauzima obrazovni sis-tem. Jedan od prvih koraka u promjeniorazovnog sistema je uvo|enje predmeta

Gra|ansko obrazovanje i ljudska prava. Mo`emo se pitati,šta je to novo što nam je ovaj

premet donio. Tematski gledano, ovaj perdmetobuhvata mnoge sadr`aje koji se usre}ui u drugim nastavnim predmeti-ma. Me|utim, pristup timsadr`ajima je druga~iji.Sadr`aji obuhvataju prvafilozofska tuma~enja društ-va, dr`ave,prava i slobo-da,odnose vlasti igra|ana,do najsavremenijihteoretskih i prakti~nih pitan-ja tih odnosa. Dok se timrecimo temama pristupalo~injeni~no,npr. uhistoriji,sociologiji,filozofiji,ovajpredmet ima mnogo širiaspekt. Pored neospornoobrazovne i prekti~ne funkci-je ovoga predmeta koji pru`ainformacije i znanjeu~enicima,kao budu}im aktivnim nosiocimademokratskog razvoja društva ovaj predmet imaprije sve odgojnu ulogu.

Polazi se od stava da nije dovoljno znanti i bitiinformiran,nego htjeti i biti motiviran da u~estvuješ imijenjaš svijet oko sebe. Prvi metodi~ki zahtjev kojise ne postavlja samo kao zahtjev u ovom predme-tu,nego u cjelokupnom obrazovnom sistemu jestestvaranje pozitivne prijateljske klime u školi i odjel-jenju. Naizgled jednostavan zahtjev u stvari nosi usebi svu komleksnost našeg poziva. Jasno se isti~eda je to profesija,a ne posao kojeg treba odraditi.Da bi se stvorila pozitivna školska klima potrebnoje da se i profesori i u~enici osje}aju poštovanim,štokroz ovaj predmet se zaista mo`e posti}i. Pripremaza ovaj predmet otkriva koliko smo mi profesoriuhva}eni u klasi~ne klišee shvatanja 'rofesora kaoneprikosnovenog autoriteta koji je uvijek i potpunou pravu. Takav stav omogu}ava upravo onu pret-postavku,a to je prijeteljska atmosfera.

Isti~u se i slijede}i principi,da na u~enike trebagledati kao na pojedince,ista}i njihove dobreosobine,voditi ra~una o njihovim poterbama podsti-cati ih na uspjeh,uva`avati njihova mišljenja istavove.

Posebno se isti~e da na greške treba gledati kaona dijagnosti~ke instrumente koji su signal profesoru

da tra`i druge i bolje na~ine u pristupu odre|enomu~eniku,što se jako dobro posti`e metodama kojenam se nude u realizaciji programa Gra|anskogobrazovanja. Treba usavršavati na~in komunikacijekoji }e sa~uvati samopoštovanje u~enika i profeso-ra.

Zahtjevi koji sestavljaju predsavremene profesoresu ogromni. Trebaznati kako govoritida bi nas u~enicislušali,treba znatipri}i svakomu~eniku,treba uu~enicima tra`itiono što jedobro,pozitivno iprogresivno. Trebase preopoznatinaša dobra nam-jera da ih nau~imokako u~iti i kako

dolaziti do ingormacija.Treba znati saslušati u~enika,uva`iti

njegovo mišljenje i cijeniti ga kao li~nost.Profesor mora shvatiti da se samo rijetki u~eniciisti~u u svim predmetima,zato treba bitipleksibilan,jer ni mi mnismo stru~njaci za sve.

Zna~ajna metodi~ka preporuka je timski rad,jerovakav na~in rada ima višestruki zna~aj. Profesor jekoordinator,usmjerava rad u~enika,podstreka~,u~enikse u grupi ugodnije osje}a,lakše mo`e pitati drugeza neku nejasno}u, u~i se saradnji,razumijevanju,arezultati su sigurno bolji.

U~enje je tako više povezano sa `ivotom,budiznati`elju i postaje zanimljivije.

Sve ove komponente predmeta Gra|ansko obra-zovanje i ljudska prava treba uklju~iti i u drugepredmete. Ovakav na~in rada zahtijeva stalno tra-ganje za novim metodama,iskustvima i sticanjimaznanja.

U~enici se aktivno uklju~uju u rad,koriste semetodama razgovora,samostalnim radom,radom uparu,radom u timu,rješavaju zadatke ~itavog razre-da,pišu izvještaje,zapa`anja,rasprave,prave zidnenovine i ono što je vrhunac svega - izrada fortfolija.

Ipak moram re}i da nije cilj sve ovo uklju~iti ujedan predmet,ve} to name}e zahtjev da se svinavedeni principi postepeno proširuju na cijeli škol-ski sistem.

D`ema @igi},prof. Tre}a gimnazija,Sarajevo

43

PriloziC

ivitas broj4. na{

na{

Moja iskustva

44 3

PriloziC

ivit

as b

roj4

. na

{na

{ Dan radosti U~enici Mzi~ke i Medicinske škole spremili smo Nikoljdanjski program za decu doma R. Vranješevi} i decu

koja se le~e u Zavodu za rehabilitaciju dr M. Zotovi}. Organizator programa bila je naša profesorica S.Komneni}. Dugo smo se spremali za taj dan, pripremaju}i raznovrstan muzi~ki i dramski program. Moram da

priznam da smo imali tremu, jer smo `eleli da štobolje izvedemo program za našu de~icu. Oni su bilineizmerno sre}ni, a mi još više, jer smo uspeli daprenesemo svoja ose}anja na nijh a oni su to osetili.Taj dan je bio predivan! Pun radosti, smeha i ljubavi!Bili smo zadovoljni i neimerno sre}ni! Vodila su nasnajiskrenija ose}anja. Bili smo iznena|eni samisobom, jer smo se nesvesno dali toj slatkoj maloj"pa~urliji" i sami smo ponovo osetili kako kako jelepo biti dete! Ko im mo`e odoleti!

Deca su bila prezadovoljna i sre}na. Jedva smose odvojili od njih. Ni oni, ni mi nismo `eleli daidemo. Otišli smo sre}ni i zadovoljni, jer smo bar najedan dan usre}ili našu decu. Nadam se da }emo}eš}e razmišlati o njima, pose}ivati ih dru`iti se,time ~initi zadovoljstvo i njima i nama. Još kadabismo znali koliko jedna sitnica ~ini ~oveka sre}nimbilo bi nam mnogo lepše i lakše!!!!!

Ana Markovi} IV Muzi~ka škola V. Miloševi}

Demokratija je razlogNa ~asu Demokratje i ljudskih prava radili smo lekciju "~ovjek i gra|anin" profesorica je dala širi uvod o vrli-

nama i vrijednostima kojima smo svi nadareni, ali je postavila pitanje:Koliko razmišljate o drugom i duga~ijem? Koliko saosje}ate sa ljudima koji imaju druga~ije mišljenje, koji su

stari, ostavljeni, hendikepirani. Mislim da smo svi `eljeli akciju, samo je neko trebao re}i: Ho}emo li posjetitišti}enike doma Rada Vranješevi}, oni su ostavljeni i zaboravljeni od roditelja, a tako|e i djecu sa posebnimpotrebama u Zavodu za rehabilitaciju dr Miroslav Zotovi}. Pripremali smo se dugo sa `eljom da ih posjetimo iuspostavimo kontakt, a kasnije i du`imo.

Teško je rije~ima opisati lepezu osje}aja koja se u meni širila za vrijeme dru`enja s djecom. U po~etku smosvi bili pomalo zabrinuti i sa zebnjom i malim strahom gledali smo u dje~ija lica i u svakom njihovom pogledutra`ili ohrabrenje, ali sa prvim osmjehom sva nesigurnost je nestala. U toj prostoriji punoj radosti svi smorecitovali, pjevali i glumili. U stvari sada nisam sigurna da li smo mi zabavljali njih ili su oni zabavljali nas. Toje jedan neopisivi osje}aj.

Moram priznati da sam u jednom trenutku osjetila stezanje u grlu i suze kako mi naviru na o~i. Ipaksuzdr`ala sam se, jer sam shvatila da bi te suze zna~ile sa`aljenje , a to je ono protiv ~ega se ovi mali aliponosni ljudi ~itav `ivot bore. Tek sad mi je jasno zašto su djeca iz Zavoda za rehabilitaciju tra`ili da im odi-gramo kolo jer su i oni igrali u njemu. Mismo bili njihove noge, a oni naša podrška, i tako u krug oni ne moglibez nas kao ni mi bez njih.

Pa kakvo je osje}anje kada vam mnogo djece (iz doma) tr~i u zagrljaj da i poljubite podignete u zrak, da sepoigrate sa nijma, to je i radost i sre}a i ljubav, toliko toga se pomiješa, da bi ih najradije svih povela ku}i. Ipaksmo zaklju~ili da je dovoljno da ih ~eš}e posje}ujemo.

Ispunjenog srca krenuli smo ku}i a malene ruke dugo su mahale za nama.

Anja Vinaji IV1- Medicinska škola

2 45

PriloziC

ivitas broj4. na{

na{

^ovjek je ~ovjeku ~ovjekNikoqdawski praznici su iza nas. Ostalo je mnogo lijepih sje}awa na te dane kada smo mi

u~enici zajedno sa prof. Sabihom Komneni} posjetili šti}enike Doma P. Vraweševi} i Institut M.Zotovi}a. Svi smo mi bogatiji za jedno iskustvo koje dokazuje da i male stvari ako se rade srcem ivoqom, mogu da zna~e mnogo. U~enici dvije škole Medicinske i Muzi~ke su zajedni~kim snagama, uzveliku `equ i qubav prema onome što rade, uspjeli napraviti veoma zanimqiv i bogat program.Svima poznatu bajku Crvenkapicu, uz muziku i maštovit tekst, djeca su primila sa oduševqewem.Pjesma je odzvawala na sve strane uz zvuke klavira, flaute i raznih zve~ki. Ivin voz je bezprestanka tutwao hodnicima, dok je lijeni vuk zbog svog burnog `ivota, pokupio najgore kritike.Djeca su plesala, smijala se, veselila, a trebalo je samo malo truda za najve}i poklon na svijetu, ato je da nekoga makar za tren u~inimo sretnim i izmamimo prilijepe dje~ije osmjehe. U tom trenutku imi smo bili djeca sve smo svoje misli, qubav posvetili tim mališanima, poeqeli smo da taj susretšto du`e traje. Vaspita~ice su uz veliku zahvalnost dodale još par rije~i koje }e dugo odzvawati unama: "Ne sje}amo se kada su djeca bila ovako sretna, ve} }emo se uvijek sje}ati"

Sowa ]evenica

ZAHVALNOST CIVITASU

Program u na{oj {koli je po~eo od 1998. g. radilo sa na veoma zanimqivim problemima(ure|ewe {kolskog dvori{ta, narkomanija, zlostavqawe itd. ) Ipak na{a generacijapokazala je najboqe rezultate. Radili smo pod vo|stvom prof. Desanke Sladoje i odsamog po~etka saradwa me|u nama bila je u punoj snazi i zahvaquju}i woj postigli smozavidne rezultate. Bili smo svijeni da je na{ problem interesantan i jako dobro obraz-

lo`en s toga nas i nije toliko iznenadila nagrada kamp u Br~kom. Petodnevni boravak u Br~kom bioje jedno od najqep{ih iskustava za nas. U`ivali smo u svakom novom danu, dru{tvu, profesorima,rekreativnima aktivnostima, u svakom momentu. U~vrstili smo stara prijateqstva, stekli nova,pro{irili znawe i nesebi~no davali svoj maksimum za nove projekte.

U~estvovali smo u izboru naj ep{ih djevojaka kampa, gdje je na{a {kola odnijela ve}inu nagrada.Te{ko nam je da prenesemo na{e utiske kroz papir i re~enice. To jje ne{to {to se treba cijelomdubinom svoga bi}a do``ivjeti i osjetiti.

Neizmjerna zahvalnost organizaciji CIVITAS koja nam je ovo omogu}ila

U~enici Gimnazije u Sredwe Stru~ne {kole Isto~no Sarajevo

Sabiha Komneni}Muzi~ka škola "Vlado Miloševi}"I razredBana Luka

Realizuju}i projekat Umije}e `ivljenja uvjerila samse da je u~enicima neophodno ponuditi informacijekoje }e im razjasniti neke pojmove, situacije u kojmaodrastaju, kako da se sna|u i prebrode mnoga rizi~naponašanja u kojima se trenutno nalaze.

Iznena|eni su bili na samom po~etku novom ~asu,na~inu na koji su prihvatali nove informacije, pomalosrame`ljivo su se po~eli uklju~ivati sa svojim mišljenji-ma. Prvi i drugi ~as je bilo te`e uspostaviti kontakt,ali svaki drugi ~as je bilo meni zadovoljstvo raditi sanjima, ali njihovo kompletno prisustvo na ~asu pokaza-lo je da su zadovoljni mojim na~inom rada.

Pilot projekat "Umije}e `ivljenja" je ra|en u I-omrazredu(25 u~enika) Muzi~ke škole, moram naglasitida sam ih prvi put vidjela i nisam razredni starješina,na ~asu kada su odgovarali na test, nisam bila prsut-na,to je uradio razredni starješina, a u~enika je bilo 24.

Kada se ti~e kvaliteta realizacije projekta u~enici suna anonimnom testu na postavljeno pitanje: Kako biocijenili teme, razgovor i vje`be?

U~enici su odgovorili na slede}i na~in:Ponu|ene teme su ocijenili vrlo dobro-(9) u~enika

odli~no (15) u~enikaVje`be koje su radili su ocijenili -dovoljno

(2)u~enika;dobro (1) u~enik; vrlo dobro(4) u~enika; odli~no (17) u~enika O programu su tek ponešto znali, a teme iz projek-

ta su dosta toga promijenile u njihovim razmišljanjima. U testu su zaokr`ili skoro svaku temu i sve im je

intresantno i novo, posebno im se svidajela metodarada, na~in na koji smo vodili diskusiju, kako su iznosilisvoje stavove, grupno i pojedina~no. Uspejli su danapišu pjesmu, esej, da daju izvanredne kritike naodre|ena ponašanja u vje`bama koje smo radili.

Najbolje prihva}ene teme su: Ljubav, izgradnjasamopouzdanja, i umije}e donošenja odluka. Napitanje koliko je bilo korisno, svi su osim jednogodgovorili mnogo je bilo korisno, iz projekta ništa ne biizbacili, a za cjelokupni program su dali odli~nu ocjenu18 u~enika.

Koristila sam mnogobrojnu literaturu iz psihologije ipedagogije kako bi im objasnila kako se ponašati utrenucima krize, kako prepoznati opasnost koje nisusvjesni, kako uspostaviti kontakt sa roditeljima udonošenju odluka koje `ivot zna~e.

Na pitanje o kojim temama bi ubdu}e `eljeli razgo-varati su napisali: kada stupiti u seksualne odnose,polne bolesti,borba protiv rizi~nog ponašanja, na~in`ivljenja i snala`enja u `ivotu, odnos profesor u~enik teo korisnim temama za `ivot.

Problemati~nih sadr`aja nema, ali posmatraju}iu~enike sa kojima sam razgovarala ~inimi se da sudosta srame`ljivi, mnogo su bili hrabriji u iznošenju

stavova kada su radili grupno, na flip ~artu su me izne-nadili svojom zreloš}u o pojedimim pitanjima. Mislimda se dosta vremena treba ulo`iti u obrazlo`enju poj-mova koji se koriste u knjizi.

Mislim da je najbolje rješenje da svaki razrednik usvom razredu realizuje ove teme i da }e u~enici bitimnogo slobodniji u iznošenju svojih mišljenja.

Gradivo je preobimno i nemogu}e ga je realizovatiu ovako kratkom vremenu, tek sada vidim da sammogla mnogo toga još re}i, razgovarati i uraditi vje`bisa u~enicima iz priru~nika kojeg smo imal ali mi jenedostajalo vremena. Teško je bilo ponoviti predhonutemu a da imaš vremena za narednu, ~ak smo nastavljali razgovor poslije zvona i na hodniku.

Poslije završetka projekta su me sretali i pitali kada}emo nastaviti sa ~asovima, zaista su im potrebnaznanja kako da se odupru svim negativnim pojavamakoje ih okru`uju.

46

PriloziC

ivit

as b

roj4

. na

{na

{

Realizacija pilot projekta Umije}e `ivljenja

Pjesma na temu uzori

PREDOZIRANI ZA OVAJ @IVOT

Svaki ~ovjek ima mnogo tajnih puteva u `ivotu svome. Sada ti misliš i razmišljaš o tome, nije ti jasno kada tu stvar uzmeš onda je kasno. Tra`iš curu iz `ivota svoga, tra`iš pomo} od boga,od prijatelja svojih, ali niko ne}e ni dvije rije~i s tobom da spoji. Svako te se boji i ne}e da ima posla sa narkomanom koji je imao pri~u u `ivotu svome, a sad se nalazi na ovome. Silovanje, kra|a i tone tvoja poslednja la|a. Stjerali su te u mišiju rupu, pred policijom odaješ svoju grupu. Prestaješ vjerovati u boga i sje}aš nekada `ivota toga. Sada se nalaziš u liftu koji u jednom smjeru ide i

koji nikad ne}e da stane dok tvoj `ivot ne prestane. Ovo pišem sa ulice mnoge da se skolnim, jer u snovima mogu da ih progonim. Mladi neznaju šta je trava i od toga puca glava, oni neznaju šta je droga i nema toga boga koji }e ti pomo}ida se izvu~eš iz toga, tvoj mozak svakog dana sve više izumire. Ovo je jedno veliko saznanje i kad saznaš da di je `ivot jedno veliko sranje, više ne}e biti šljiva, kruška nego pištolj i automatska puška. Tvoj `ivot }e biti na meti opti~kog nišanaizbušit }e te kao da si igra~ka plišana.

To nikad probao nisam, niti probati ne}u da u`ivam u tom sme}u

Napisao u~enik I-og. razreda Srednje Muzi~ke škole" V. Miloševi}"Banja Luka Boris Kikli}

"U~initi svaki dan jednu sitnicu za spas Zemlje",moto je naše ekološke sekcije, a i u~enika koji suuklju~eni u Projekt gra|anin. Mi, nastavnici, smo setrudili da nau~imo djecu da sami istra`e, otkriju, prepoz-naju, zavole i zaštite svoj okoliš. Otkriti va`nost prirodeveliko je bogatstvo, a isto tako bitno je prepoznati štozna~i zdravo društvo i uvidjeti probleme koji ga nagriza-ju.

U~enici Druge osnovne škole Široki Brijeg svakegodine sudjeluju u Projektu gra|anin, a u~enica Marija]avar se isti~e u sekciji Civitasa i ka`e: Ove godinemoja skupina ho}e ostvariti planirano. Naš plan je dakroz PG natjeramo naše du`nosnike da donesu mjerejavne politike ~ijim provo|enjem }e se uistinu riješiti nekiod problema u lokalnoj zajednici. U Danima Civitasa`elimo ovom realizacijom pou~iti odrasle kako da sebolje snalaze u našem politi~kom sustavu, sustavu

moderne demokracije. Cilj nam je tako|er vje`bati se udemokraciji, jer mi u~enici smo budu}nost ovog društva.

@elimo stvoriti podlogu za razvoj sposobnosti svakogpojedinca, da zna zaštititi svoja prava kroz legalne insti-tucije društva, ali isto da je spreman i sposoban raditi zaop}e dobro. Bila bi nam velika ~ast i zadovoljstvo pobi-jediti na op}inskom i `upanijskom natjecanju i time osig-urati pravo na sudjelovanju u Kampu Br~ko, koje se ve}~etvrtu godinu organizira u prvom tjednu mjeseca srpn-ja. Lijepo je upoznati vršnjake iz svih krajeva Bosne iHercegovine. Zato, ako se i ne uspijemo plasirati ufinale, va`no nam je ostvariti osnovni cilj, a to je: Širitiideje demokracije i vještine upravljanja njima.

Stojan ]ori},nastavnik Druge osnovne škole Široki Brijeg

PriloziC

ivitas broj4. na{

na{

Gra|anin Europeu mojoj {koli

GRA\ANIN EVROPEIZ MOJE ULICE

4