Embed Size (px)
Citation preview
CIVITASNA[
NA[CIVITAS
LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 8 I MART/O@UJAK I 2008. GODINE
NA[
NA[www.civitas.ba
10
JE LI PROGRAMPROJEKTGRA\ANINU KRIZI?
ME\UNARODNAKONFERENCIJACIVITASA
CIVITASAKADEMIJA ZAMLADE LIDERE
KONKURSIZBOR ZA NAJBOLJE RJE[ENJE PROBLEMA
JAVNE POLITIKE ”PROJEKT GRA\ANIN 2008”
Po{tovani pedagozi, nastavnici i u~enici, u toku su pripreme za takmi~enja iz programa“PROJEKT GRA\ANIN”. Povodom odr`avanja ovog jedinstvenog programa koji se provodi
u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, pozivamo vas da se prijavite na Konkurs za izbornajbolje rije{enog problema javne politike u va{oj zajednici.
KRITERIJI ZA KONKURSObja{njenje problema:
Objasniti problem koji je razred odabrao. - Za{to je zna~ajan i za{to ga vlast treba razmotriti?Rje{enje putem mjera javne politike. - Koji nivoi vlasti su bili uklju~eni u rje{avanje problema?
Koliko su u~enici bili anga`irani na rje{avanju problema? - [ta su konkretno u~enici poduzeli u rje{avanju odabranog problema?
Da li je rje{avanje problema imalo utjecaja na lokalnu zajednicu i kakav?
Navedene aktivnosti napi{ete u vidu eseja kdo 500 rije~i , za svako podru~je po 125 rije~i.Prikupljena dokumentacija koja svjedo~i rje{enju problema javne politike
(skenirana, fotokopirana).
Pravo u~e{}a na konkursu imaju sve ekipe u~esnice ‘’PROJEKTA GRA\ANIN 2008’’. Ekipapobjednica bit }e progla{ena na Finalnoj smotri ‘’PROJEKT GRA\ANIN 2008’’ od stranetransparentne komisije sastavljene od certificiranih sudija, pedagoga i koordinatora koji su
pro{li obuku za PG, a ~ije prijedloge ~lanova }ete vi slati zajedno sa va{om prijavom.Nagrada za ekipu pobjednicu za najuspje{nije rje{enje problema javne politike ‘’PROJEKT
GRA\ANIN 2008’’, je u~estvovanje na Olimpijadi ljudskih prava u Bugarskoj - Primorsko, od14. do 20. juna 2008. godine. Ekipu }e sa~injavati 8 U^ENIKA, NASTAVNIK I PEDAGOG.
Molimo Vas, va{e prijave {aljite do 15. 4. 2008. godine na adresu:OBRAZOVNI CENTAR ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA CIVITAS@BIH
SA NAZNAKOM: “ZA KONKURS”HAMDIJE ^EMERLI]A 39/2
71000 SARAJEVO, BiH
PRIJAVA TREBA DA SADR@I SLIJEDE]E:
ADMIRA AHMETOVI] OSVOJILA DVD PLAYER
U pro{lom broju ’’Na{eg Civitasa” objavili smo konkurs za esej podnazivom “Moje najzanimljivije iskustvo iz nastave gra|anskog obrazo-
vanja”. @iri je pregledao prispjele radove i odlu~io da nagradi rad AdmireAhmetovi}, koja vodi Civitas sekciju O[ ’’Kiseljak” iz Kiseljaka kod
Tuzle. Redakcija ’’Na{eg Civitasa” zahvaljuje se i svim ostalim u~esnici-ma koji su svoje radove poslali na na{u adresu, a koji ovoga puta nisu
nagra|eni.
Mara Matki}[email protected]
Alija [email protected]
Azemina Ma{inovi}[email protected]
Drago [email protected]
Sed`ida Had`i}[email protected]
Marina [email protected]
Du{anka Dobrijevi}[email protected]
CIVITASNA[
NA[
NAZIV [KOLE ADRESA KONTAKT OSOBA TELEFON
Konkurs.qxd 29.2.2008 16:53 Page 2
Po{tovane ~itateljice i~itatelji,
Evo poslije du`eg vreme-na, na na{u, a nadamose i va{u radost, ponovo
je ispred vas novi broj ~asopisa“Na{ Civitas’’. Trudili smo se dau suradnji s vama i ovaj, osmibroj, bude zanimljiv i aktualan ida se u njemu na|u najva`nijadoga|anja iz proteklog perioda,te da se najave neka koja sma-tramo va`nim, a koja tek trebada se dogode.
Ovom prilikom, va{ojpozornosti, izme|u ostalog, pre-poru~ujemo: uvodnik, koji iovoga puta, najavljuje smjernicekojim }e se kretati CIVITASBiH; mo`ete pro~itati i gdje sestiglo sa uvo|enjem predmetagra|anskog obrazovanja uosnovne {kole na svim prostori-ma BiH i koje su aktivnostipoduzimane u tom smjeru; doz-
nat }ete i kako je protekla prvafaza istra`ivanja efekatagra|anskog obrazovanja u sred-njim {kolama, {to predstavljajedan od ve}ih projekataCivitasa; zatim {to je bilo ufokusu zanimanja Konferencije uNeumu, sve o certifikaciji nas-tavnika srednjih {kola imogu}nostima certifikacije nas-tavnika osnovnih {kola; podsjetit}emo vas na Projekt gra|anin jer
se nadamo da se, dragi nastavni-ci i nastavnice, ve} spremate za{kolska natjecanja;preporu~ujemo i tekst o novomCivitasovom projektu“Akademija za mlade lidere’’; onovim obukama iz Umije}a `iv-ljenja i razredne nastave; tu su inovosti iz Mre`e mladihCivitasa, koji i dalje vrijednorade; novosti iz {kola i vrti}a ijo{ puno toga {to }ete otkritisami.
@elja nam je, drage na{e~itateljice i ~itatelji, da ‘’Na{Civitas’’ bude va{ omiljeni~asopis. Zato nam pi{ite odoga|anjima iz va{e {kole ilokalne zajednice, upoznajte naso radu sekcija i Civitas klubova,{aljite nam prijedloge za noverubrike. Jedino tako ‘’Na{Civitas’’ }e postati jo{ bolji ivama bli`i.
MARA MATKI]
RIJE^ UREDNIKA
3NA[ I NA[ CIVITAS
16 - Demokracija i ljudska prava
17 - CIVITAS Akademija za mlade lidere
21 - Pitanja i odgovori kao argu-menti za gra|ansko obrazovanje
31 - Istra`ivanje stanja obrazovanja za demokraciju iljudska prava u srednjim{kolama Bosne i Hercegovine
34 - Me|unarodna konferencija CIVITAS-a
40 - Aktivisti MMC-a u borbiza dr`avni akcioni plan
43 - @ivjeti u savr{enom svijetu ljudskih prava
48 - Pisana priprema zanastavni dan iz Osnovademokratije
Sadr`aj Mart/O`ujak 2008. Broj 8
CIVITASNA[
NA[CIVITAS
LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 8 I MART/O@UJAK I 2008. GODINE
NA[
NA[www.civitas.ba
10
JE LI PROGRAMPROJEKTGRA\ANINU KRIZI?
ME\UNARODNAKONFERENCIJACIVITASA
CIVITASAKADEMIJA ZAMLADE LIDERE
Rijec urednika.qxd 29.2.2008 17:24 Page 3
Jedan od klju~nih argu-menata protivnika ob-razovanja za demo-kratiju i ljudska pravaje da se u na{oj zemlji~esto “name}u” sa
strane ideje i zahtjevi koji nisu potreb-ni na{em dru{tvu, ili su suprotni saautohtonim idejama.
Problem dru{tvene socijalizacije iiskori{tavanja maksimalnog kapacitetasvakog ~lana dru{tva niti je nova, nititu|a ideja. Na{i su preci bili prili~no
uspje{ni u rje{avanju tih problema, {todokazuje ~injenica da ljudski rodbilje`i stalni rast i razvoj, mada nedovoljno brz i ravnomjeran kako bismomi to `eljeli. To zna~i da su donosiliadekvatne odluke, od ekonomskih kojesu podr`avale opstanak, do dru{tvenihkoje su omogu}avale iskori{tavanjepotencijala svakog ~lana dru{tva.Me|utim, 21. vijek donosi neke noveizazove, a sa njima i nove zahtjeve kojise ti~u uklju~ivanja svakog ljudskogbi}a u odgovorno dono{enje odluka oli~nom i javnom `ivotu. Savremenoobrazovanje, prema mi{ljenju brojnihsvjetskih stru~njaka, treba dati odgovorna ove izazove, paralelnim razvijanjemakademskih znanja i razvojem soci-jalnog aspekta obrazovanja. Zato se oddevedesetih godina pro{log vijeka, pado danas mnogobrojne evropske isvjetske institucije bave obrazovanjemza demokratsko gra|anstvo kao jed-nom od klju~nih komponenti dru{tvene
kohezije. Cilj ovog obrazovanja jerazvijanje informiranog gra|anina kojipo{tuje razli~itost, posjeduje vje{tinerada sa drugima i opredijeljenost da to~ini u cilju ostvarivanja zajedni~kogdobra i prosperiteta.
Da bi se cilj ispunio, neophodno jestvaranje nastavnog programa koji bibio primjeren uzrastu, kontinuiran iprakti~an, tj. podsti~e razvoj vrijedno-sti i vje{tina kroz simulaciju demo-kratskih procesa. Vrijednosni sistemproisti~e iz Univerzalne deklaracijeUN-a o pravima ~ovjeka poputpo{tovanja ljudskih prava i uva`avanjadrugih, brige za dru{tvo i odgovornou~e{}e u mirnom rje{avanju konflikatai ostvarivanju pravde i blagostanja krozu~e{}e u kreiranju zakona od lokalnogdo globalnog nivoa.
Ove klju~ne vrijednosti i principitrebali bi postati etosom {kole, tj.novom paradigmom na kojoj bi setemeljili ciljevi cjelokupnog obrazo-vanja i metoda rada u svim nastavnimoblastima. U cilju realizacije ovogzahtjevnog procesa, stru~njaci poputSinklera (Sinclair 2004) predla`uvi{efazni razvoj. U prvoj fazi se pre-poru~uje uvo|enje posebnog predmetakoji }e postaviti temelje odgovornostigra|ana za organizaciju vlasti i zaje-dni~ko dobro. Preporu~uje se da ovajpredmet bude izu~avan u svakoj godiniredovnog {kolovanja, i da ima nazivkoji mo`e da evoluira, ali uvijek treba
Uvodnik
4 NA[ I NA[ CIVITAS
RAHELA D@IDI] Izvr{na direktorica Civitas BiH
Obrazovanje za demokratsko gra|anstvo name}ese danas kao jedan od klju~nih izazova posta-vljenih pred ve}inu zemalja svijeta, kao i svjetskihorganizacija koje se bave obrazovanjem. Kaoodgovor na taj izazov, UNESCO, Vije}e Evrope iOSCE su donijeli plan akcije svjetskog programaza edukaciju o ljudskim pravima u novembru2007. godine
Obrazovanje zademokratsko gra|anstvokao klju~na komponenta
dru{tvene kohezije
Rahela uvodnik.qxd 29.2.2008 15:16 Page 4
da motivi{e. Tek kad se stekne ekspe-rtiza i iskustvo koje je specifi~no zasvaku zemlju, mogu}e je pre}i u sli-jede}u fazu integracije u ukupni {ko-lski program.
Kao {to ne postoji saglasnost okopojma gra|anstvo i gra|ansko dru{tvo,tako ne postoji ni saglasnost onajboljim na~inima realizacije progra-ma gra|anskog obrazovanja u regiji ikod nas.
Gubi li na{a zemlja korak za regijom?
Civitas BiH u saradnji sa Vije}emEvrope i obrazovnim vlastima u BiHradi jo{ od 1996. godine na istra`ivanjui unapre|enju teorije i prakse obrazo-vanja za demokratsko gra|anstvo uveoma kompleksnim uslovima u na{ojzemlji.
Kao i u prethodnom periodu, u ciljurazmjene mi{ljenja sa nastavnicima,u~enicima, akademskom zajednicom,ministarstvima obrazovanja i peda-go{kim zavodima, od po~etka 2007.godine odr`ano je vi{e skupova, obuka,istra`ivanja i konferencija. Posljednjiokrugli sto odr`an je u Sarajevu18.1.2008. g. na kojem je ministrima,ili njihovim predstavnicima iznijetkratak opis stanja, istaknuta su brojnadostignu}a i izneseni klju~ni problemi.Nakon ~ega je uslijedila diskusija sa~lanovima Upravnog odbora za jugois-to~nu Evropu, i smotra portfolija poentitetima-kantonima-distriktu.
Ministri obrazovanja, ili njihovipredstavnici su naglasili va`nost iiskazali svoju podr{ku obrazovanju zademokratstvo gra|anstvo. Oni su ista-kli da problem u reformi obrazovanjapredstavlja veliki broj novih predmeta isadr`aja koji se nastoji uklju~iti uredovnu nastavu, dok nema ozbiljnijihnapora da se ne{to izbaci. Na taj na~in,mi{ljenja su u pojedinim ministarstvi-ma, umjesto rastere}enja imamo ve}eoptere}enje u~enika. S obzirom na toda }e ova godina biti klju~na za statuspredmeta u osnovnim {kolama, zanadati se da }e Ministarstvo civilnih
poslova pokrenuti inicijativu da i na{azemlja izradi potrebne dokumente ikrene u organiziraniji pristup.
Stoga su, sasvim opravdano, ispiti-vani razli~iti modeli realizacije progra-ma od vrti}a do fakulteta u regionu. Uprilogu o regionalnom programu mo}i}ete prona}i op{irniji pregled stanja.Modeli se kre}u od potpuno slobodnogizbora sadr`aja i forme (Hrvatska),preko izbornog predmeta u nekolikorazreda (Srbija), do obaveznog pre-dmeta u skoro svim razredima(Albanija, Bugarska, Crna Gora).
U regionalnoj komparaciji na{azemlja zaostaje za drugima u pogleduizrade zajedni~ke strategije i ispunjenjauslova od strane dr`ave. PremaZajedni~kim jezgrima iz 2003. godineprogram bi se trebao provoditi uosnovnim {kolama kao interdiscipli-
narni do 8. razreda, kao predmet uosmom (1 sat sedmi~no), i u tre}emrazredu srednje {kole sa (2 satasedmi~no).
Premda nam nisu dostupni svipodaci, pregled aktualnih NPP pokazu-je da se u hrvatskom NPP predmetizu~ava samo sa 16 sati u ve}ini sre-dnjih {kola, u Republici Srpskoj sa 64sata u srednjim {kolama, dok se ubosanskom NPP uz 64 u srednjim{kolama izvodi i predmet u osnovnim{kolama sa po jedan-dva sata sedmi-~no. Postoji indicija da se u nekim kan-tonima usvojeni nastavni plan i pro-gram koji je dio Zajedni~kih jezgrimijenja bez saglasnosti ostalih, te da sesmanjuje broj sati u nekim srednjim{kolama.
Kako saznajemo, u RepubliciSrpskoj postoji ozbiljna namjera da sepredmet uvede u osnovne {kole, atrenutno se ispituju modaliteti koji nebi opteretili u~enike.
Veliki broj nastavnika i u~enika izcijele zemlje nam se obra}a sa zahtje-vom da se anga`iramo u osiguranjusigurne budu}nosti predmeta demo-kratija i ljudska prava i gra|anskogobrazovanja kod nas. Kao zaklju~akprenosimo vam jedan od citata u~enikakoji nam je napisao: ‘’Ovo je jedinaprilika u na{em {kolovanju da nasu~enike neko pita za na{e mi{ljenje, igdje mi mo`emo slobodno da gaiska`emo. Sad nam ukidaju i tu prilikui to sve pod izgovorom da nas `elerasteretiti’’.
Uvodnik
5NA[ I NA[ CIVITAS
Kao {to ne postojisaglasnost okopojma gra|anstvo igra|ansko dru{tvo,tako ne postoji nisaglasnost onajboljim na~inimarealizacije programagra|anskog obrazo-vanja u regiji i kod nas
Rahela uvodnik.qxd 29.2.2008 15:16 Page 5
Aktuelnosti
6 NA[ I NA[ CIVITAS
PI[E: AMIR HOD@I]
Uorganizaciji Obra-zovnog centra zademokratiju i ljud-ska prava CIVI-TAS BiH u Sa-rajevu se u petak,
18. januara 2008. godine, odr`aookrugli sto o temi “Dostignu}a mi-nistarstava i Civitasa na polju gra|a-nskog obrazovanja i obrazovanja zademokratiju i ljudska prava”. Istogadana odr`ana je i izlo`ba najboljihprimjera iz prakse.
U sklopu izlo`be prezentirana suCivitasova dostignu}a na poljugra|anskog obrazovanja, i to putem 16portfolija na kojima su predstavljenesve regije i kantoni BiH, kao i Br~koDistrikt, a koje su prezentirali koordi-natori Civitasa iz oba entiteta i Br~koDistrikta. Izlo`bu je posjetila i otpra-vnica poslova u Ambasadi SAD-a uBiH Judith Cefkin, koja se intereso-vala za informacije o dosada{njemuspjehu Civitasa na teritoriji cijeleBiH.
Okrugli sto predstavlja dioRegionalnog sastanka o ja~anju sara-dnje u gra|anskom obrazovanju zau~esnike iz Albanije, Bugarske, CrneGore, Hrvatske, Rumunije, Srbije,Kosova, Makedonije, Slovenije, BiH,te ~lanove entitetskih ministarstavaobrazovanja BiH i Br~ko Distrikta.Regionalni sastanak odr`ao se uSarajevu, u periodu od 18. do 20. janu-ara ove godine.
Okrugli sto o temi ‘’Dostignu}aministarstava i Civitasa na polju zademokratiju i ljudska prava’’ po~eo jepozdravnim govorom direktoriceCivitasa Rahele D`idi}. Nakon toga,prisutnima su se obratili ministar
prosvjete i kulture Republike SrpskeAntun Kasipovi}, federalna ministricaobrazovanja i nauke Meliha Ali} ipredstavnica Ministarstva civilnihposlova Dragana Dilber. U raduokruglog stola u~estvovali su i ~lanovientitetskih ministarstava obrazovanjaBiH i Br~ko Distrikta, zatim profesori-ca sa Filozofskog fakulteta u ZagrebuVedrana Spaji}, te koordinatoriCivitasa iz cijele BiH.
Ministri, odnosno predstavniciministarstava dali su pozitivne ocjeneo gra|anskom obrazovanju, a potom
je federalna ministrica Meliha Ali}izjavila da je koordinacija ministaraobrazovanja FBiH usvojila nastavniplan za devetogodi{nju osnovnu{kolu kako je i predlo`eno od stranePotkomisije – dakle, bez gra|anskogobrazovanja. Za utjehu, re~eno je daje to tako za sada, ali da su mogu}eizmjene navedenog plana po{to }e onbiti aktuelan tek za ~etiri godine.
U svom izlaganju prof. VedranaSpaji} dala je osvrt na vrlo va`an doku-ment Vije}a Evrope: Preporuka (2002)12 Vije}a ministara zemljama ~lanica-ma o obrazovanju za demokratskogra|anstvo (koju je usvojilo Vije}eministara 16. oktobra 2002. na 812.sastanku zamjenika ministara). Na-vedeni dokument, koji je podijeljensvim u~esnicima, nedvosmisleno isti~eva`nost obrazovanja za demokratskogra|anstvo kao klju~ni element zarazvoj demokratije i preporu~uje davlade zemalja ~lanica ‘odrede obrazo-vanje za demokratsko gra|anstvo, kaoprioritetni cilj politike i reforme obra-zovanja’.
Prezentacija Civitasovih dostignu}ana polju gra|anskog obrazovanja
Sastanak ministara.qxd 29.2.2008 16:25 Page 6
PI[E: MAK RADI^I]
Projekt gra|a-nsko obrazo-vawe u pred-{kolskim in-stitucijama jerealizovan na
podru~ju cijele BiH, u 19 vrti}aiz oba bosanskohercegova~kaentiteta i Distrikta Br~ko.Svaki vrti} predstavqao jedirektor ili neki drugi pre-dstavnik menaxmenta, te neko-liko vaspita~a koji rade zajed-no. U svakom vrti}u selektiranaje grupa djece uzrasta od 5 do 6godina koja }e realizovati pro-gram, kao i kontrolna grupaistog uzrasta, s kojom }e serezultati upore|ivati i mjeri-ti napredak djece. Realizacijiprojekta prethodila je saradwasa inostranim i doma}imstru~wacima iz te oblasti, gdjeje neophodno ista}i doprinosprofesorice Suzan Krou(Suzanne Crogh), prof. dr. LidijePehar, doc. dr. PereSpasojevi}a, kao i svih ostalihu~esnika. Realizacija projektazapo~ela je krajem 2006. godinekada su oformqene radne grupe,izvr{ena selekcija vrti}a kao ievaluatora. Ukupno je u projektu
u~estvovalo oko 400 u~esnika(evaluatori, vaspita~ice idjeca). U februaru je upri-li~ena obuka za vaspita~ice ievaluatore u Sarajevu, kako bise program {to boqe sproveo.Nakon obuke po~ela je real-izacija programa. Planirano jeda se u toku dva semestra real-iziraju sva ~etiri koncepta:Autoritet, Pravda, Odgovo-rnost i Privatnost, ali je utoku rada zbog te`ine projektaodlu~eno da }e se realizovatisamo koncepti Autoritet iPravda, koji su ujedno bili inajte`i, a i djeci najbli`i kon-cepti. Vaspita~i su imali
zadatak da uz odgovaraju}ididakti~ki materijal realizujuzacrtani plan, a evaluatori dapomognu prije svega vaspita~imaa nakon toga i periodi~no eva-luiraju napredak djece tokomprojekta. Neophodno je ista}i daje ovo prije svega istra`iva~kiprojekat, jer uporedo sa grupomkoja je realizovala programpra}ena je i kontrolna grupa.Prvi dio projekta je protekao upronala`ewu najboqeg na~inakako da se program realizuje, jerje on predstavqao novinu i za eval-uatore, i za vaspita~e i za djecu. Uovoj fazi neophodno je ista}i zala-gawe Arzije Mahmutovi}, direk-
Aktuelnosti
7NA[ I NA[ CIVITAS
Projekt gra|anskogobrazovawa u
pred{kolskim institucijama
USpjeh.qxd 29.2.2008 16:44 Page 7
torice vrti}a u Sarajevu, koja jeuspjela da sa nekoliko vaspi-ta~ica iz svog vrti}a ostvarizapa`ene rezultate, jer se ovajprojekt u osnovi svodi na prist-up vaspita~a zadanoj problem-atici. Tokom realizacije svakogod koncepta evaluatori su dvaputa evaluirali rad vaspita~ate sa wima odr`ali supervizijs-ki dan kako bi sa kolegama izsvoje regije razmijenili iskust-va vezana za projekt. Nakonrealizacije oba konceptauprili~ena je konferencijau~esnika u projektu koja se desi-la u Sarajevu. U~esnici suimali priliku da se ponovo sus-retnu sa svim kolegama iz cijeleBiH i razmijene iskustvo. Kakobi se na najboqi na~in prezen-tovao rad sa djecom u~esnici susa sobom ponijeli materijalekoje su razvili u radu sa djecom,crte`e, figure, slike... Za-
vr{na konferencija je isko-ri{tena na najboqi na~in i dase poka`u konkretni rezultatikoje su djeca postigla rea-lizacijom programa. Rezultatisu pokazali da djeca koja supro{la kroz Civitasov programpokazuju mnogo vi{e toleranci-je prema drugima, vi{e po{tujupravila, ~ak su po~ela i pravi-la koja su nau~ila sa vaspi-ta~icama u u~ionicama daprenose u vawski svijet, opomi-wu}i roditeqe da bi se istihmorali pridr`avati, tj. da neprelaze ulicu na mjestima kojaza to nisu predvi|ena ili daodla`u otpatke na predvi|enamjesta. Svi u~esnici su pokazaliizuzetno zadovoqstvo realizo-vanim programom i iskazaliiskrene `eqe za nastavkom pro-jekta. Koliko je projekat biouspje{an i pomogao vaspi-ta~icama u profesionalnom
razvoju pokazuje ova izjava:“Kada sam po~ela sa realizaci-jom projekta bila sam puna pre-drasuda, jer je to nama poredpretrpanog nastavnog plana iprograma predstavqalo samojo{ jednu obavezu vi{e kojumoramo izvr{iti. U po~etkusam bila protiv projekta, alitokom realizacije koncepatapo~ela sam da shvatam da ja ustvari ne u~im djecu, ve} da jau~im od wih kako da budemboqa vaspita~ica. Ovaj pro-gram je iz mene izvukao ononajboqe i pobudio mojmladala~ki zanos i qubavprema ovoj profesiji. Pokazaomi je da je u~ewe mogu}e i krozdruge vidove osim onih for-malnih.’’
Projekt je finansiralaAmeri~ka ambasada u Bosni iHercegovini, a proveden je odstrane Civitasa.
Aktuelnosti
8 NA[ I NA[ CIVITAS
USpjeh.qxd 29.2.2008 16:45 Page 8
- Sa`etak -
Primjena koncepata: Autoritet iPravda u okviru programa ‘’Gra-|ansko obrazovanje u pred{kolskimustanovama’’ u organizaciji i real-izaciji CIVITAS-a je provedeno napodru~ju cijele Bosne i Hercegovine,u oba entiteta i Distriktu Br~ko, uvremenskom razdoblju sije~anj-lipanj 2007. godine. U ovom projektu je bilo uklju~enodevetnaest (19) vrti}a, odnosno uku-pan broj u~esnika je bio 400 (ra-vnatelji, pedagozi, odgajatelji).Uzrast djece koji je bio obuhva}enovim programom je od 5 do 6 godi-na. U nekim vrti}ima bile su, prema`elji ravnatelja i odgajateljica,uklju~ene i mla|e skupine. Jedan od na~ina evaluacije efekataprovedbe ovog dijela programa, tj.efekata primjene koncepata: Autoritet iPravda u vrti}ima iz uzorka, na nivoucijele BiH, jeste primjena Upitnika zaodgajatelje/ravnatelje, koji se sastojiod 19 tvrdnji, na koje su ispitanicimogli birati jedan od pet ponu|enihstupnjeva slaganja (potpuno se sla`em,sla`em se, i sla`em se i ne sla`em, nesla`em se, uop}e se ne sla`em) i 7dodatnih pitanja. Ovome treba dodati idva pitanja za ravnatelje. Pored ovoginstrumenta, ispitanici su dobili idodatni list na kojem su se nalazila tripitanja:
Neki ‘’biser’’ ili poseban doga|ajkoji `elite podijeliti; Navedite neke od efekata Va{egzajedni~kog dru`enja na ovom pilot-projektu;
U jednoj re~enici najva`niji rezultatovog programa. Ova pitanja su doprinijela, tako|er,da ispitanici jasno izraze svoj stavspram primjene gore navedenih kon-cepata. Odgovori na ova pitanja su uIzvje{}u obra|eni kvalitativnomanalizom, a navedeni su i karakte-risti~ni odgovori ispitanika.Odgovori na pitanja u primijenjeniminstrumentima su pokazali da jeprimjena koncepata bila opravdana,efikasna, pozitivna u odgoju i obrazo-vanju pred{kolske djece (djeca supostala zrelija, odgovornija, demo-krati~nija...); da je utjecala nakvalitetu rada odgajatelja (unapri-jedilo je njihov rad u vrti}u i dovelodo njihovog vlastitog boljeg razumi-jevanja: autoriteta, pravde idemokracije); pokazalo se, tako|er,da je mogu}e koncepte integrirati uaktualni program rada vrti}a, {toposebno isti~u i predla`u ispitanicida se u~ini na teritoriji cijele BiH;njihovi odgovori pokazuju da bi seovaj dio programa mogao primijenitiod vrti}a do kraja prve trijade uosnovnoj {koli; ispitanici su istakli ida bi naredne godine primijenilinavedene koncepte, uz pro{irenje sakonceptima: Odgovornost iPrivatnost; te da je cjelokupni pro-gram bio koristan za djecu u vrti}u.
prof. dr. LIDIJA PEHAR
9NA[ I NA[ CIVITAS
Aktualnosti
IZVJE[TAJ O EFEKTIMA PROVEDBE PROGRAMA
‘’Gra|ansko obrazovanje u pred{kolskim ustanovama’’U ovome broju objavljujemo sa`etak izvje{}a o efektima provedbe progra-ma gra|anskog obrazovanja u pred{kolskim ustanovama, ~iji je autor prof.dr. Lidija Pehar. Cjelovito izvje{}e objavljivat }emo u vidu stru~nog priloga
u narednim brojevima na{ega ~asopisa
USpjeh.qxd 29.2.2008 17:36 Page 9
Pripremila: GORDANA POPADI], pedagog
[k o l s k e2006/07.g o d i n eodr`anesu prveobuke i
jednodnevna savjetovawa u~iteqakoji rade u odjeqewima prve tri-jade za inovirani programOsnove demokratije (OD). U
organizaciji Republi~kog peda-go{kog zavoda iz Bawa Luke iCIVITAS-a BiH, po~etkom ove{kolske godine odr`ane su obukei savjetovawa za u~iteqe kojirade u 4. i 5. razredu. U~iteqi suimali prilike da se upoznaju sasadr`ajem inoviranog programaOD, o~ekivanim ishodima, ali isa modelima integrisawa sa-dr`aja OD sa ostalim nastavnimpredmetima ili nastavnimpodru~jima. Rezultat obuka subili modeli nastavnog rada kojisu sami u~iteqi ponudili uskladu sa uputstvima o real-izaciji inoviranog programa OD.
U~iteqi su pokazali visokstepen motivacije za pripremu i
prezentaciju svojih modela -izradu grafofolija, nastavnihlisti}a, izboru igara za moti-vaciju i psiholo{ku pripremuu~enika, te raznovrstan didak-ti~ki materijal.
Pri~awe pri~e ~uvarzoolo{kog vrta u~i o odgov-ornosti uz ilustracije pri~e sagrafofolija koje su u~iteqisami pripremili
IMPLEMENTACIJAINOVIRANOG PROGRAMAOSNOVE DEMOKRATIJE
U [KOLAMA[kolske 2007/08. godine nas-
tavqena je realizacija inovira-nog programa prve trijade, a po
Aktuelnosti
10 NA[ I NA[ CIVITAS
INOVIRANI PROGRAM GRA\ANSKOG OBRAZOVAWA ZA PRVU TRIJADU
OSNOVNE [KOLE
OSNOVE DEMOKRATIJEPripremaprezentacijeiz konceptaAutoritet
Obuka gordana.qxd 29.2.2008 19:02 Page 10
tom modelu i u~iteqi 4. i 5.razreda realizovali su sadr`ajeOD u svojim odjeqewima.
Dosqedna primjena inovira-nog programa u skladu sa uput-stvima sa obuke bila je mogu}a usvim razredima jer su u~iteqikoristili metodologiju rada pocentrima, kao i druge metode itehnike interaktivnog u~ewa.
U {koli u kojoj radim, a premasaznawima od kolega pedagoga saregije Doboj, i u drugim {kolamainovirani program je prihva}en.U~iteqi imaju prili~no uje-
dna~eno mi{qewe o programu ikao PREDNOSTI naj~e{}eisti~u:
veoma dobar i primjewiv uradu po centrima
sadr`aji prilago|eni uzra-stu u~enika
omogu}eno je da se u~enicipripreme za `ivot u dru{tvu,koji po{tuje principedemokratije
jasni ciqevi i ishodi pro-grama
dobar vodi~ za nastavnikeslikovnice predivne
postojawe radnih svesaka zau~enike, ali je neophodno ihdoraditi za 2. i 3. razred
u~enici usvajaju sadr`aje nainteresantan na~in
O prihva}enosti sadr`ajaprograma od strane u~enikanaj~e{}i komentari u~iteqa subili:
u~enicima je interesantnoda slu{aju nove i neobi~ne pri~e
djeca su zainteresovana,kreativna, motivisana
u~enici sa lako}omrje{avaju postavqene zadatke (1.razred)
djeca su zadovoqna {to najednostavan na~in ispune zaht-jeve i va`ni {to vladjau novimizrazima
O kvalitetu ovog programamo`da najboqe svjedo~e odgovoriu~iteqa na postavqeno pitaqe:Da li ste uo~ili kod u~enikapromjene nastale pod uticajemovog programa?
^esto u radu citirajunau~eno i mnogo pri~aju olikovima (1. razred)
U~enici su po~eli da prim-jewuju znawa u svakodnevnom`ivotu, npr. znaju svoje obaveze u{koli i ku}i, znaju ko imaautoritet u razredu, {koli, ku}i...
Odgovornije se pona{ajuOdgovorniji su u igri, vi{e
se pridr`avaju pravila.Drago im je {to svoju pri-
vatnost mogu do`ivqavati narazne na~ine.
Uo~ili su da neke tajnemogu biti i opasne.
Poboq{awe u pona{awu.Trude se da vr{e pravedno
podjelu stvari u grupi.U prilog prihva}enosti
inoviranog programa OD odstrane u~enika govore i kadrovi -slike sa ~asova u Osnovnoj{koli Vuk Stefanovi} Karaxi}Doboj.
Aktuelnosti
11NA[ I NA[ CIVITAS
Priprema prezentacije iz konceptaPrivatnost
Izrada novihnastavnih
listi}a zau~enike
Obuka gordana.qxd 29.2.2008 19:02 Page 11
PI[E: RIZAH SMAILBEGOVI]
USarajevu se 2. feb-ruara 2008. odr`aoposljednji ispit uokviru programacertifikacije nas-tavnika predmeta
Demokratija i ljudska prava. Ispitu je,pored nastavnika koji do sada nisuuspje{no polo`ili test, prisustvovala igrupa nastavnika koji su imali pis-menu podr{ku svojih nadle`nih mini-starstava. Ovim se uspje{no zavr{io{estogodi{nji proces certifikacije nas-tavnika predmeta Demokratija i ljuds-ka prava uz u~e{}e preko 300 kandida-
ta iz svih dijelova BiH. Dodatna testi-ranja }e biti odr`ana samo na izri~itzahtjev entitetskih, odnosno kantonal-nih ministara obrazovanja/prosvjete.
Program certifikacije za nastavnike‘’Demokratije i ljudskih prava’’ je prvisveobuhvatni program certifikacije, kojije organizovan za bilo koji predmet uBiH i jedan od prvih ove vrste u cijelomsvijetu. Zajedno sa na{im kolegama izVije}a Evrope i grupom uva`enih profe-sora iz Amerike, Hrvatske i Bosne iHercegovine, razvili smo model koji seve} kopira i jo{ jedan je dokaz na{ih usp-jeha na polju gra|anskog obrazovanjakoji smo, zajedno sa svima vama,postigli u proteklih 12 godina.
Aktuelnosti
12 NA[ I NA[ CIVITAS
Nakon {est godina uspje{no koprogram certifikacije nasta‘’Demokratije i ljudskih p
Program certifikacijeza nastavnike“Demokratije i ljudskih prava’’ jeprvi sveobuhvatniprogram certifikacije,koji je organizovan zabilo koji predmet uBiH i jedan od prvihove vrste u cijelomsvijetu
Rizah.qxd 29.2.2008 20:06 Page 12
Sada kada smo na kraju ovoga his-torijskoga procesa, mislim da bi bilokorisno prisjetiti se hronologije vezaneza uvo|enje predmeta Demokratija iljudska prava i programa certifikacije.U zavisnosti od toga da li }e na{izajedni~ki napori na uvo|enjuposebnog predmeta u osnovnu {koluuroditi plodom, planiramo sli~an pro-ces ponoviti i za nastavnike predmetaOsnovi demokratije u osnovnoj {koli.Tokom ljeta pro{le godine, grupa uni-verzitetskih i srednjo{kolskih profeso-ra, predstavnika ministarstava i peda-go{kih zavoda, je razvila program istandarde za certifikaciju nastavnikagra|anskog obrazovanja u osnovnim
{kolama. Na`alost, ovi dokumenti jo{uvijek ~ekaju rezultate na{e kampanje.
2001.Predmet Demokratija i ljudska
prava uveden je u sve srednje {kole uBiH. Sporazumom, koji je 2001.godine postignut izme|u Civitasa ikantonalnih i entitetskih ministarstavaobrazovanja, odre|en je profil u~esni-ka programa certifikacije. Odluka dato budu u~esnici inicijalnog petod-nevnog seminara je bila uslovljena`eljom ministarstava da ne stvore soci-jalni problem.
2002.Organizovane dodatne obuke za
nastavnike predmeta u svim dijelovi-ma BiH.
2003.Istra`ivanje u srednjim {kolama
otkriva nedostatak klju~nih kompeten-cija kod nastavnika.
Postignut je dogovor izme|uVije}a Evrope, Civitasa i svih min-istarstava obrazovanja o organizovan-ju programa certifikacije.
Upu}en je javni poziv za u~e{}e uprogramu certifikacije za nastavnikekoji ispunjavaju navedene uvjete.
Kreirana struktura programa certi-fikacije, sastavljena od stalnih sektorai Upravnog odbora, sastavljenog odentitetskih ministara obrazovanja ipredstavnika kantonalnih ministarsta-va. Stru~njaci Vije}a Evrope i Centraza gra|ansko obrazovanje izKalifornije facilitiraju cijeli proces.
Sektor za nominaciju iakreditacijuOvaj sektor je imao odgovornost dapregleda sve prijave nastavnika i dana osnovu njih nudi prijedloge za cer-tifikaciju Upravnom odboru. Tako|er,ovaj sektor je bio odgovoran za pre-gled potrebne dokumentacije svihkandidata za certifikaciju.
Sektor za standardeMandat ovoga klju~nog Sektora je bioda razvije standarde i kriterije za cer-tifikaciju i akreditaciju, odnosno daodredi standarde onoga {to nastavnicitrebaju znati kako bi mogli izvoditinastavu iz ovoga predmeta.
Sektor za program certifikacijeMandat ovog sektora je bio da sa~inipilot- program za srednjo{kolske nas-
Aktuelnosti
13NA[ I NA[ CIVITAS
kompletirantavnikaprava’’
Rizah.qxd 29.2.2008 20:13 Page 13
tavnike prijavljene za certifikaciju, uskladu sa kriterijima uspostavljenimod strane Sektora za standarde.
Sektor za nastavno osobljeUloga ovog sektora je bila dauspostavi minimum kriterija i kvali-fikacija koje su potrebne za svakogpredava~a, koji je bio uklju~en u pro-gram certifikacije.
2004.Pilot-grupa nastavnika prolazi kroz
program certifikacije. Dvije grupe nas-tavnika prolaze kroz inovirani pro-gram u ljeto iste godine. Potpisan jesporazum o saradnji izme|u Vije}aEvrope i Civitasa.
2005.^etiri grupe nastavnika prolaze
kroz program. Jedna grupa je sasta-
vljena od 30 mladih nezaposlenih nas-tavnika iz svih dijelova BiH.
2006.Tri grupe nastavnika prolaze kroz
program. Organizovano polaganjemodula ‘’Projekt gra|anin’’ za svenastavnike u~esnike programa certi-fikacije. Potpisan je Memorandum orazumijevanju sa ministarstvima obra-zovanja, u kojem stoji da samo nas-tavnici sa certifikatom Civitasa iVije}a Evrope mogu predavati pred-met u bh. srednjim {kolama.
2007.Na zahtjev ministarstava organizo-
vana su dva dodatna polaganjazavr{nog ispita.
Nakon izbora novih ministarauspostavljen je koordinacioni odbor uslijede}em sazivu:
1. Anton Kasipovi}, Banja Luka2. Meliha Ali}, Sarajevo3. Zoran Mato{evi}, Travnik4. Mirzeta Had`i}-Suljki}, Tuzla5. Rahela D`idi}, Sarajevo,6. Zdravko [unki}, Banja Luka7. Carol Hatcher, SAD
Uspostavljeni su i novi sektori kojisu razvili standarde i program certi-fikacije nastavnika predmeta “Osnovidemokratije” u osnovnoj {koli.
Sektor za program certifikacije:
1. Kasim Trnka, Sarajevo2. Miodrag @ivanovi}, Banja Luka3. Esad Toromanovi}, Biha}4. Mirjana Kne`evi}, Br~ko5. Jasna Jovi~i}, Br~ko
Sektor za standarde:1. Mile Ili}, Banja Luka2. Nina Ninkovi}, Banja Luka3. Mensur Milak, Zenica4. Marina Mihalj, Mostar5. Smilja Mr|a, Sarajevo6. Samir Bajrektarevi}, Tuzla
Sektor za nastavno osoblje:1. Amir Hod`i}, Zenica2. Dragutin Mirojevi}, Bijeljina3. Milan Ljubojevi}, Br~ko
Sektor za nominaciju iakreditaciju:
1. Alija Lapo, Gora`de2. Mirko Banjac, Banja Luka3. Mijo Miji}, Ora{je
Organizovana je sve~ana dodjelacertifikata za kandidate koji su uspje{nopolo`ili teorijsko-metodolo{ki dio pro-grama. Na osnovu ovoga certifikata icertifikata Vije}a Evrope o polo`enompraktikumu, nadle`na ministarstva izda-ju licencu za predavanje predmeta.
2008.Posljednji ispit u okviru programa
certifikacije.
Aktuelnosti
14 NA[ I NA[ CIVITAS
Rizah.qxd 29.2.2008 20:16 Page 14
Aktuelnosti
15NA[ I NA[ CIVITAS
STRUKTURA CERTIFIKACIJEUPRAVNI ODBOR Sektor za nominaciju i akreditaciju
Sektor zaprogram certifikacije
Sektor zanastavno osoblje
Program certifikacijenastavnika Demokratije
i ljudskih prava
Slavica Stan i , Bijeljina
Damir Kuki , Zenica
Nikša Mateji , Mostar
č ć
ć
ć
Jasna Zelenovi , Doboj
Mia Sidran, Sarajevo
Mujo Demirovi , Biha
Slavica Juka, Mostar
Dragutin Mirovi , Bijeljina
ć
ć ć
ć
Kemal Velagi , Zenica
Stipe Bara , Livno
Miladin Ili , Banja Luka
Mile Ili , Banja Luka
Asim Peco, Mostar
Nina Ninkovi , Banja Luka
Marina Mihalj, Mostar
ć
ć
ć
ć
ć
Zijad Paši , Sarajevo
Gojko Savanovi , Banja Luka
Jozo Mari , Široki Brijeg
Mirjana Dujmovi , Mostar
Amir Hodži , Zenica
Lynda Rando, SAD
Rahela Džidi , Sarajevo
Zdravko Šunki , Banja Luka
ć
ć
ć
ć
ć
ć
ć
Emina Pandžo – Hasanbegovi , SarajevoRasema žinalija - SarajevoProko Dragosavljevi , Banja Luka
Ljiljana Ajdar, Banja LukaJugoslav Tepi , Banja LukaVlado Rogi , Mostar
ćD
ć
ćć
*Zlatko Bundalo, Banja Luka *
**
Sektor za standarde
2003.-2006.
* ^lanovi koji su se mijenjali tokom rada Sektora za nominaciju i akreditaciju
Rizah.qxd 29.2.2008 20:16 Page 15
PI[E: prof. ZORAN STOJANOVI]
Iako je ud`benik za srednje{kole poodavno zauzeosvoje mjesto me|u svimdrugim ud`benicima usrednjim {kolama, bilo jeneminovno u~initi ga jo{
prakti~nijim i prepoznatljivijim kakoza u~enike tako i za nastavnike. Stogaje Civitas preuzeo na sebe veoma za-htjevan i ’’rizi~an’’ posao prilagodbe ipobolj{anja postoje}eg ud`benika ipriru~nika za Demokraciju i ljudskaprava.
Da bi adaptacija bila u~inkovita,sastavljena je skupina nastavnika kojirade u nastavi i pedago{kim zavodima.U odabiru ~lanova skupine vodilo sera~una o ravnomjernoj raspodjeli poteritoriju i programu na kojem se nasta-va izvodi, te predstavnici Civitasa kojisu ina~e i najzaslu`niji da uop}eud`benik i postoji. Najva`niji kriterij jebio iskustvo u nastavnom procesu.Skupinu koja je radila ~inili su: AmirHod`i} - Zenica, Nada Dimkov - BanjaLuka, Esad Toromanovi} - Biha},Saliha Agi} - Tuzla, Rahela D`idi} –Sarajevo, Haris Had`izuki} - Konjic,Admira Uzunovi} - Tuzla, ZoranStojanovi} - Prozor-Rama, BiljanaMilo{evi} - Trebinje.
Radna skupina je radila inten-zivno u vru}im ljetnim danima uSarajevu (lipanj 2007.), no to nijebila prepreka za temeljit rad.Naime, analizirala se lekcija po le-kcija, redak po redak, slika po slika,pitanje po pitanje. Neke rasprave popojedinim izrazima ponekad suzaiskrile me|u ~lanovima skupina,{to je samo dalo kvalitetniji u~inak.Iz jednog iscrpljuju}eg rada plodovisu se vidjeli ve} po~etkom nove{kolske godine kada je adaptirani
ud`benik ugledao svjetlo dana i ve}je u upotrebi.
Za{to se i{lo na adaptaciju?Obrazovanje za demokratsko gra|a-nstvo je, `iv’ predmet, nije zatvoren,niti stavljen u tvrde kalupe koji se nebi mogli prilagoditi razvoju dru{tva.Osim toga, stari ud`benik se temeljiona mnogim ameri~kim iskustvima,stoga je bilo neminovno prilagoditiud`benik na{im, bh. prilikama. Povrhsvega, tijekom rada s u~enicima
prikupljena su mnoga iskustva, spoz-naje, prednosti, ali i problemi inedostaci kori{tenog ud`benika te jeto jedan od osnovnih razloga za{to sunajvi{e na adaptaciji radili nastavniciiz u~ionice.
Novi ud`benik je oboga}en svimprikupljenim iskustvima iz u~ionica,s nastave demokracije i ljudskihprava. Tako|er su vidljive i veoma
zna~ajne promjene u mnogim lekci-jama pojednostavljuju}i poja{njenjai upute za u~enike i nastavnike.Posebno dojmljivim se pokazalografi~ko ure|enje {to je donijelooriginalnu svje`inu pri uporabiud`benika. Jednostavnost primjerakoji su bli`i na{oj svakodneviciolak{avaju razumijevanje posta-vljenih pojmova, a time i usvajanjenovih spoznaja.
Demokracija nije proces koji se je-
dnom nau~i, nego je to proces koji je sta-lan, razvija se, napreduje koliko `elimomi omogu}iti napredak. Ova adaptacijaud`benika je pokazala spremnost narazvoj i napredak demokratskog procesau na{em dru{tvu. ^ovjek je dru{tvenobi}e koje te`i savr{enijim na~inima`ivota, a obrazovanje za demokratskogra|anstvo je jedan od va`nijih na~inakako se to posti`e.
Aktuelnosti
16 NA[ I NA[ CIVITAS
ADAPTACIJA UD@BENIKA ZA SREDNJE [KOLE
Demokracija i ljudska prava
Adaptacija udzbenika.qxd 29.2.2008 18:44 Page 16
Akademija za mladelidere, za svesudionike, bila jeizuzetno zanimlji-va, samim tim {to jeto prva akademija
za lidere ikada organizirana u BiH.Me|u mladim ljudima postoji znatanbroj onih koji su se izdvojili kao lideri,me|utim za to nisu pro{li kvalitetnuobuku. Civitas - ova Akademija bila jeodli~na prigoda za mlade ljude, gdje sumogli usavr{iti svoje liderske sposob-nosti i tako postati inicijatori, zajednosa svojim timovima, i realizatori prom-jena u svojim lokalnim zajednicama.
Akademija za mlade lidere, koju jeCivitas@BiH organizirao u kolovozupro{le godine, primjer je koji trebajuslijediti sve {kolske ustanove u BiH.Program rada u potpunosti je bio usug-la{en s Bolonjskim procesom.Predava~i su bili ugledni doma}i iregionalni stru~njaci. Nakon svakogaradnog dana radili smo provjeru zna-nja, koja nije omogu}ila samo profe-
sorima da prate na{ rad, ve} i namapolaznicima samoprovjeru, da budemosvjesni koliko smo gradiva savladali ikako da se pripremimo za zavr{ni ispit.Na tom zavr{nom ispitu, osim teorije,trebali smo napisati i prijedlog projek-ta. Kona~no, kako u Civitas - u nikadani na {to ne zaboravljaju, bilo je vreme-na i za zabavu. Sudionici, podijeljeni uskupine, organizirali su tematske part y-je za svoje kolege. Na nekim od njihpridru`ili su nam se i predava~i.
Na Civitas Akademiji za mlade lide-re razvila sam brojne vje{tine. U razm-jeni iskustava s kolegama iz drugih bh.gradova prona{la sam odgovore namnoga pitanja. Svi zajedno do{li smodo novih ideja. Ostaje mi jo{ samo dasvim polaznicima Akademije za mladelidere po`elim da uspje{no realizirajusvoje akcione planove, a Civitas - u daovakvih akademija bude jo{ mnogo.
IVANA KE[I], Mre`a mladih Civitas BiH
Aktuelnosti
17NA[ I NA[ CIVITAS
CIVITAS Akademijaza mlade lidere
Akademija ML.qxd 29.2.2008 17:39 Page 17
Nakon {to je uperiodu 2004.–2006. godineProgram Umije-}e `ivljenja us-pje{no realiziran
u srednjim {kolama, Unicef i Civitasadaptirali su postoje}e materijale,izradili CD-ove i izvr{ili obuku tren-era kako bi se ovaj program mogaosprovoditi i u vi{im razredimaosnovne {kole.
U prvoj fazi, tokom ljeta, odr`anisu inicijalni sastanci sa direktorima,pedagozima, nastavnicima, pred-stavnicima lokalne zajednice i vije}aroditelja i u~enika, kojom prilikomsu predo~eni projektni zadaci
Umije}a `ivljenja:Razvoj vje{tina i znanja/dos-
tupnost relevantnih informacija ado-lescentima iz vi{ih razreda osnovne{kole.
Uklju~enje roditelja, zajednicai medija u razvoj vje{tina i navikakod djece i adolescenata potrebnih zapozitivan i zdrav `ivot i budu}nost.
Svi prisutni iskazali su zado-voljstvo zbog uvo|enja jednogovakvog programa u {kole, prijesvega zbog ve}e kvalificiranostirazrednih starje{ina da rade bolje sadjecom, ali i sa roditeljima naroditeljskim sastancima.
Sljede}i korak bio je odr`avanjetrodnevne obuke nastavnika i peda-goga.
Pilot-projektom, sa podru~jaTuzlanskog kantona, obuhva}eno je8 osnovnih {kola i to: Centar, Pasci,Solina, Mihatovi}i, Sjenjak, Mila-dije, Novi Grad i Vra`i}i.
Obuka je vr{ena sredinomnovembra 2007. godine, u prostorija-ma Osnovne {kole ’’Centar’’ u Tuzli.
Iz svake {kole na ovaj treningdo{ao je po jedan nasta-vnik/profesor – razredni starje{ina ipedagog.
Trening je zami{ljen i odra|enmanje kao teorijski, a vi{eradioni~kog tipa, te su svih 16u~esnika treninga predano radili,stjecali nova znanja, razmjenjivaliiskustva, davali sugestije...
Zadovoljstvo je bilo vidjeti da susva o~ekivanja prisutnih, zabilje`enaprvi dan, ispunjena, te da je postignu-to potpuno zadovoljstvo obukom,izborom trenera, mjesta odr`avanja,metodama rada...
Kao {to to Civitas uobi~ava,u~esnici su dobili, osim znanja ivje{tina - i to u operativnom obliku, isav potreban materijal: priru~nike iCD-ove za nastavnike i pedagoge iradne sveske za sve u~enike obuh-va}ene Projektom.
Svoje impresije i su{tinu pilot-projekta nastavnici i pedagozi preni-jet }e kolegama na nastavni~kimvije}ima, a svi su iznijeli stav oneophodnosti sprovo|enja Umije}a`ivljenja u svim osnovnim {kolamana podru~ju cijele Bosne iHercegovine.
JASMINA MEHMEDOVI], prof. razredne nastave,
Tuzla
U fokusu
18 NA[ I NA[ CIVITAS
UMIJE]E @IVLJENJA U OSNOVNIM [KOLAMATK-a
Umijece.qxd 29.2.2008 18:01 Page 18
19NA[ I NA[ CIVITAS
Oslawaju}i se na, pro-jektnom dokumentaci-jom predlo`enu i odUNICEF-a prihva}e-
nu i podr`anu koncepciju, ciq,zadatke i razra|en plan imple-mentacije, jedinstven za sveu~esnike u pilot-projektu"Umije}e `ivqewa" u osnovnim{kolama u BiH, predvi|eni pro-gram realizovan je u RepubliciSrpskoj sa minimalnim zak-{wewem i, sude}i po nekim, rel-ativno pouzdanim indikatorim,sa vi{e nego zadovoqavaju}imrezultatima. Premda se rea-lizacija projekta jo{ nalazi uzavr{noj fazi, ve} je mogu}e, naosnovu dosada{weg uvida, re}ida su u RS-u, u periodu od aprila2007. do februara 2008., realizo-vane sve va`nije aktivnosti(analiza postoje}ih nastavnihplanova i programa i wihovaadaptacija, izrada materijala,obuka trenera i nastavnika/ped-agoga, povezivawe {kola i zajed-nica, uvo|ewe programa "Um-ije}e `ivqewa" u zvani~niNastavni plan i program zaosnovnu {kolu) i da je primjena
programa, pored izazvanoginteresovawa, imala, u ra-zli~itim sferama, o~iglednepozitivne posqedice.
Ovo je svakako potvrdilotezu i potrebu, koja je istaknutaprilikom implementacije CI-VITAS-ovog sredwo{kolskogprograma "Umije}e `ivqewa",da se sa sticawem odgovaraju}ihznawa i razvojem `ivotnih vje-{tina treba po~eti ranije, unajrawivijoj adolescentskoj fa-zi koja pripada osnovnoj {koli.
Program je primijewen na{irem podru~ju Bawa Luke (7{kola), Gradi{ke (2 {kole),^elinca (2 {kole), Tesli}a (4{kole), Modri~e (2 {kole),Prijedora (5 {kola) i Trebiwa(3 {kole), a neposredni realiza-tori su u svakoj od 25 {kolabili po jedan nastavnik-razred-nik i pedagog {kole. Posebnotreba ista}i va`nu ulogu kojusu, u skladu sa zvani~nompodr{kom Ministarstva prosv-jete i kulture RS, odigrali,kako u pripremama tako i pri-likom realizacije, ~lanoviAutorskog tima (iz RepublikeSrpske M. Bawac i |. Graji}) iRadnog odbora (iz RS D.Dobrijevi} i S. Partalo) ali i{kole-doma}ini koje su ustu-pile prostor i omogu}ile da sepripremni sastanci i obukeodvijaju na odgovaraju}i na~in(tu prije svega treba ista}i O[B. Radi~evi} iz B. Luke, V.Karaxi} iz Tesli}a i D. Obra-dovi} iz Prijedora). Zna~ajnu
podr{ku promociji i afirma-ciji programa dali su i medi-ji, nakon konferencije za{tampu koja je odr`ana uPres-centru u B. Luci, 16.oktobra 2007. god.
Svakako je vrijedno pa`weiskustvo osnovnih {kolaukqu~enih u projekat sapodru~ja Prijedora (O[ "B.Radi~evi}", Petrovo, "Ko-zarac", Kozarac, "M. Sto-janovi}" Qubija i "D. Obra-dovi}" Prijedor) koje su, premaintencijama projekta, osnovaleudru`ewe u~enika "Forummladih", sa programom koji }eomogu}iti primjenu znawa ivje{tina ste~enih u "Umije}u`ivqewa" u oblastima sarad-we sa a) {kolom i roditeqima,b) institucijama vlasti i v)medijima.
Na kraju ovog kratkogpriloga ponovo nagla{avamoda }e definitivan sud oishodima pilot-projekta"Umije}e `ivqewa" u osnovn-im {kolama Republike Srpske,biti utvr|en analizom, nakonstatisti~ke obrade podatakadobijenih pore|ewem inici-jalnog i finalnog stawa, alive} sada mo`emo tvrditi da susamoprihvatawe, upravqaweemocijama, dono{ewe odluka ivje{tine komunikacije veomazna~ajan preduslov zdravog`ivota mladih, i da }epro{irewe projekta na drugeosnovne {kole biti dragocjenapomo}.
U fokusu
Pilot-projekat "UMIJE]E@IVQEWA" u osnovnim
{kolama Republike Srpske
PI[E: ZDRAVKO [UNKI]
Umijece.qxd 29.2.2008 18:01 Page 19
Aktuelnosti
20 NA[ I NA[ CIVITAS
PI[E: MARINA MIHALJ
Usuradnji saPovjerenstvom Bi-skupske konferen-cije BiH za vje-ronauk u {koli iCivitasa BiH, u
Kupresu je od 26. do 28. listopada2007., odr`an seminar za vjerou~iteljekatoli~kog vjeronauka, pod nazivom‘’Kr{}anstvo, humanizam, ljudskaprava i gra|anstvo’’. Na seminaru susudjelovali vjerou~itelji iz Vrh-bosanske nadbiskupije, Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske nad-
biskupije, Banjalu~ke biskupije i pred-stavnici Civitasa BiH. Predava~ dr sc.don Tomo Vuk{i}, govorio je okr{}anskim korijenima demokracije.monsinjor Petar Juki~ o politi~kojanga`iranosti kr{}ana u demokratskomdru{tvu, Dr sc. don Anto Pavlovi} oodgoju za ljudska prava u katoli~komvjeronauku u {koli, prof. Jozo Mari} ointerkulturalnim kompetencijama, a mrRahela D`idi} o europskim preporuka-ma o klju~nim kompetencijama za 21.stolje}e.
Program odgoja i obrazovanja zademokratsko gra|anstvo temeljeno napravima i odgovornostima gra|ana,
komplementarno je sa nastavomvjeronauka na svim razinama.
Svi snosimo dio odgovornosti da udru{tvu u kojemu `ivimo radimo nasuzbijanju dru{tvene isklju~enosti, apati-je, nesno{ljivosti i nasilja. Za razvojaktivnog gra|anstva nu`no je cijelo`ivotno u~enje, a nastavnici imajudu`nost i obvezu usavr{avati se i koristi-ti razli~ite inovativne metode podu-~avanja. Sudionici seminara zaklju~ili suda su ovakvi i sli~ni seminari nu`ni ustru~nom usavr{avanju nastavnika nasvim razinama obrazovanja.
Odgoj i obrazovanje za demo-kratsko gra|anstvo temeljeno na pravi-ma i odgovornostima gra|ana poputvjeronauka, treba imati svoje stalnomjesto u NPP, a javnost treba potaknu-ti na razvijanje svijesti o pravima poje-dinaca i razumijevanju njihovih odgo-vornosti u dru{tvu.
Kr{}anstvo, humanizam,ljudska prava i gra|anstvo
PRAVOSLAVQE I DEMOKRATIJA
U Trebiwu je od 13. do 15. aprila 2007. odr`an seminar podnazivom “PRAVOSLAVQE I DEMOKRATIJA’’. Predava~i su bili:dr Dra`en Peri}, jeromonah mr Lazar Lazarevi}, dr Zdravko Peno, mr Rahela Xidi}, mr Biqana Milo{evi}, Du{koKova~evi} i Zdravko [unki}, koji su zanimqivim sadr`ajima usp-jeli privu}i veliko zanimawe prisutnih. Na ovom vrlo uspje{nomseminaru napravqen je i plan za daqe aktivnosti.
ISLAM IDEMOKRATIJA
Tokom 2007. godine odr`an je iniz seminara pod nazivom“ISLAM I DEMOKRATIJA” . Uovu obuku Civitas je uklju~ionastavnike iz {est medresa uBosni i Hercegovini. Seminar jeodr`an u Travniku, Mostaru,Biha}u, Tuzli i Visokom, a pre-dava~ je bio prof. dr [a}irFilandra, profesor Fakulteta poli-ti~kih nauka u Sarajevu.Seminar je pokazao visok ste-pen zainteresovanosti u~esnikaza sadr`aje koji su bili prezento-vani, a njihova o~ekivanja su dase obuke kontinuirano nastave.
Obuka kupres.qxd 29.2.2008 13:41 Page 20
