Nas Civitas 9

CIVITASNA[

NA[CIVITAS

LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 9 I MAJ/SVIBANJ I 2008. GODINE

NA[

NA[www.civitas.ba

10

CIVITAS U[KOLI IVRTI]U

CJELO@IVOTNOSTJECANJE

KOMPETENCIJA

U SUSRETFINALNOJ

SMOTRI

CJELO@IVOTNOSTJECANJE

KOMPETENCIJA

U SUSRETFINALNOJ

SMOTRI

CIVITAS U[KOLI IVRTI]U

Kako do}i do ud`benika“Demokratija i ljudska prava”?

Zbog iskazanog velikog interesovanja profesora iu~enika srednjih {kola za ud`benik “Demokratija iljudska prava”, èlimo s vama podijeliti informaci-je kako se i na koji na~in ud`benik moè nabaviti.

Novi inovirani ud`benik iza{ao je iz {tampe pred po~etak{kolske 2007/2008. godine i njegov je tira` ovisio o podacimakoje su ministarstva obrazovanja dostavila Civitasu, ali i od

izravno upu}enih od strane direktora ili profesora o potrebamau~enika za ud`benikom. Prema prikupljenim podacima,

ud`benik je {tampan na srpskom, hrvatskom i bosanskomjeziku. Cijena ud`benika je 2,50 KM.

UUdd`bbeenniikk ssee uu FFeeddeerraacciijjii mmooèe nnaabbaavviittii::[ahinpa{i} d.o.o.Soukbunar br. 12

Kontakt telefon: 033 210 111 ili 033 210 530

UU RReeppuubblliiccii SSrrppsskkoojj::Zavod za ud`beni~ku i priru~ni~ku literaturu

Isto~no SarajevoKontakt telefon: 057 34 00 57

BBrr~~kkoo DDiissttrriikktt::Knjiàra KONTAL

Reisa Dèmaludina âu{evi}a 13Kontakt telefon: 049 220 877

Mara Matki}[email protected]

Alija [email protected]

Azemina Ma{inovi}[email protected]

Drago [email protected]

Sedìda Hadì}[email protected]

Marina [email protected]

Du{anka Dobrijevi}[email protected]

CIVITASNA[

NA[

Impresum 2.qxd 14.5.2008 10:37 Page 2

Po{tovane ~itateljice i ~itatelji,

Deveti broj ~asopisa ‘’Na{Civitas’’, je u va{im ru-kama i u velikoj mjeri

posve}en je {kolskim, op}inskim,regionalnim, distrikt natjecanjima“Projekta gra|anin”. To suuglavnom va{a zapaànja i isku-stva koja ste stekli rade}i na ovomprojektu prije natjecanja a i nasamom natjecanju. Tu su iosnovne informacije opredstoje}oj Dràvnoj smotri koja}e biti i ove godine u Sarajevu 17.i 18. svibnja.

U uvodniku ovog broja moètepro~itati o ulozi nastavnika uodgoju i obrazovanju mladih,ulozi koja je svakim danom svezahtjevnija i koja traì mnogo strpljenja, pa`nje i upornosti kakobi opravdala o~ekivanja drugih.Preporu~ujemo vam i tekst kojigovori o va`nosti certifikacije zanastavnike koji predaju predmetDemokracija i ljudska prava, kao ito, kako moète nabaviti novi

ud`benik za srednje {kole.O prvim rezultatima imple-

mentacije programa “Umije}eìvljenja” u osnovnim {kolama,tako|er moète na}i na stranicaovog broja ‘’Na{ Civitas’’. Va{ojpa`nji preporu~ujemo i najnovijiprojekt Mreè mladih Civitas-a,kao i njihov ~asopis ‘’Bu|enje’’ ai sve gledaniju TV emisiju‘’Vijesti za mlade’’. Ovdje moètepro~itati i kako napreduje region-alna suradnja i gdje je tu Civitas

BiH, te o ~asopisu koji supokrenule Gra|anske inicijative izSrbije.

Otvorili smo i novu rubriku:Pisma ~itatelja, pa vas molimo dase odazovete i pi{ete za ovurubriku, tu moète komentirati,pitati, predlagati … Ipak posebnupozornost poklanjamo tekstu kojise odnosi na potrebu kontinuira-nog stjecanja gra|anskih kompe-tencija. Ovaj, po nama veomakvalitetan osvrt, govori u prilogCivitas-ovim nastojanjima dagra|ansko obrazovanje na|e svojemjesto u svim obrazovnim insti-tucijama, od vrti}a do sveu~ili{ta.

I na kraju, nadamo se da }e iovaj deveti broj Na{eg Civitasaprivu}i va{u pozornost i potaknutivas da se javite s prilogom iz va{esredine. Iskreno se nadamo da }ekraj ove nastavne godine bitiuspje{an i sukladan va{im o~ekivanjima.

MARA MATKI]

RIJE^ UREDNIKA

3NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

6 - Za{to je va`no da predmet Demokratija i ljudska pravapredaje certificirani nastavnik?

10 - Nova generacija Mreè mladih Civitasa

14 - Zavr{en

pilot-projekat

Umije}e

ìvqewa

u osnovnim {kolama

19 - JO[ JEDNAUSPJE[NA GODINA IZAOBRAZOVNOG CENTRAZA DEMOKRATIJU I LJU-DSKA PRAVA - CIVITAS

22 - UDRU@EWE

GRA\ANA “GRA\ANSKE

INICIJATIVE’’

POKRENULO ÂSOPIS

“DEMOKRATSKO

GRA\ANSTVO”

32 - U susret Finalnoj smotri

Sadràj Maj/Svibanj 2008. Broj 9

Rijec urednika.qxd 14.5.2008 13:55 Page 3

Danas se rijetko

koja profesija mo-

è porediti sa

ozbiqno{}u i

predano{}u koju

zahtijevamo od na-

{ih prosvjetnih radnika/ica.

Stalne promjene kojima je ova

profesija izloèna ~ini je

skoro pa nemogu}om za rad.

Mnogi roditeqi priznaju kako

je te{ko sporazumjeti se sa jed-

nim djetetom, a sa tinejxerom

nemogu}e, dok nekako zabo-

ravqamo kako od na{ih profe-

sora/ica i nastavnika/ica o~e-

kujemo da se nose sa tridesetak

djece svaki dan bez problema i

nekako jo{ i uspiju da im prene-

su kqu~na znawa za wihov

razvoj. Edukatorke/i su kon-

stantno suo~ene/i sa promjena-

ma na dva fronta; s jedne strane,

sam obrazovni sistem se mijewa

i wihova uloga u wemu je stalno

evolviraju}a a, s druge, suo~eni

su sa svim problemima koje

mladi ~ovjek proìvi u svom

razvoju. Naivno bi bilo sma-

trati kako na wih ne uti~u

promjene sa kojima se mladi

qudi suo~avaju, jer je ciq nas-

tavnika da podu~i i pomogne

u~eniku da se razvije u odgovor-

nu individuu, a to je nemogu}e

bez odre|ene empatije prema

promjenama sa kojima je mlada

osoba suo~ena.

Razvoj edukacijskogprocesaSvakog dana nastojimo da

usavr{imo na{e obrazovawe

kako bi bilo „po mjeri

u~enika“. Dakle, u~enici treba

da budu stavqeni u centar

obrazovne orijentacije. Nasta-

vnik je jedini koji to moè da

osigura. Takvo obrazovawe ima

za ciq da otvoreno{}u i dijal-

ogom ostvari ve}i razvoj u~e-

nika, a nastavnik ima ulogu

posrednika.

Naime, prosvjetni rad je takav

da, kao ni u jednom drugom, per-

sonalne osobine izlaze na vid-

jelo i posmatraju se pod lupom

jer je uloga nastavnika u proce-

su modelirawa socijalnog pon-

a{awa u~enika i u mogu-

}nostima prevencije nasiqa u

{koli i nekim novim oblicima

zavisnosti mladih ogromna.

Pored toga {to nastavnik svo-

jim osobinama li~nosti i soci-

jalnim radom omogu}ava poziti-

van primjer i podr{ku u~enici-

ma, on svojim izborom strategi-

je kojom }e prenijeti odre|eno

znawe u~enicima odre|uje ste-

pen wihovog znawa i ste~enih

vje{tina u budu}nosti. U vre-

menu kada se skoro svake godine

mijewaju obrazovni ciqevi i

planovi i programi u svim

predmetima, na nastavnike je

pala te{ka odgovornost da

osiguraju da su u~enici uistinu

dobro edukovani i da ne pro-

puste va`ne lekcije zbog

nedostatka konzistentnosti i

povezanosti sistema. A jedna od

najva`nijih lekcija jeste

utvr|ivawe normi pravednog

dru{tva, ~ijem }e usposta-

Uvodnik

4 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

RAHELA XIDI] Izvr{na direktorica Civitas BiH

Profesija koja se vjerovatno naj~e{}e omalovaàva jeste profe-sija nastavnika ili u~iteqa. êsto, naàlost, moèmo ~uti

podsmijehe na wihov ra~un i proizvoqne ocjene kako wihov radsa djecom „...i nije ne{to ozbiqno“. A istina je upravo suprotna.

Nastavnik kaoposrednik usmjeren

ka u~eniku

Rahela uvodnik.qxd 14.5.2008 10:45 Page 4

vqawu teìti wihovi u~e-

nici kao budu}i informisani,

kompetentni i opredijeqeni

gra|ani demokratskog dru{-

tva koje kontinuirano una-

pre|uju. Pored znawa iz

oblasti koju pou~avaju, eduka-

tori moraju da planiraju i real-

izuju prilike za u~ewe u kojima

se prepoznaju po{tovawe qud-

skih prava i jednake vrijednos-

ti i dostojanstva svake osobe, i

demokratske procedure uz punu

participaciju u~enika. Zbog

toga je, jo{ od 1996. godine, u

na{oj zemqi vi{e od 25.000

edukatora, od vrti}a do uni-

verziteta, savladalo jedan od

vi{e postoje}ih Civitasovih

modula obuke u kojima se inte-

gri{u sadràji i procesi koji

doprinose sticawu znawa, ra-

zvoju vje{tina i stavova za

podr{ku vrijednostima jed-

nakih prava, slobode, mira, to-

lerancije i uvaàvawa qudskih

prava na nivou pojedinca i

dru{tva.

Problemi modernog dobaU ovoj mudroj izreci velikog

dràvnika i {ampiona nena-

silnog rje{avawa najsloèni-

jih politi~kih problema leì

mo`da i jedan od najve}ih uzro-

ka o~iglednog razo~arewa u

demokratiju od strane ve}ine

qudi u na{oj zemqi. O~ekivana

kao trajno i kona~no rje{ewe

svih problema, recept za

pravedno dru{tvo, blagostawe

i slobodu, demokratija u

na{im uslovima donijela je

mukotrpan politi~ki proces,

socijalnu bijedu i nedostatak

zajedni~kog sistema vrijednos-

ti.

Poreme}eni sistem se reflek-

tuje i na {kolu, kao mikro-

}eliju dru{tva. Naime, kada

govorimo o maloqetni~koj de-

linkvenciji, zavisnosti od

droga i alkohola i nasilni~kom

pona{awu u~enika, ne govorimo

o ~isto modernom dobu, ali

jasno je kako ti problemi u mo-

derno vrijeme doìvqavaju

eskalaciju. Stoga je rad nas-

tavnika ka pozitivnoj socija-

lizaciji u~enika jo{ va`niji i

treba im pruìti podr{ku u

radu i odati zasluge jer proble-

mi koji se javqaju u na{im

{kolama jo{ uvijek su ekscesi,

a ne dio svakodnevnice. Ovaj je

uvodnik nedovoqan da osvijetli

makar i kqu~ne komponente

procesa koji }e pomo}i da se duh

demokratije „izwedri“ iz unu-

tra{wosti na{eg naroda.

Do tada, moramo da se trudimo

da prepoznamo i ohrabrimo one

koji u tom procesu podnose

najve}i teret. Kada posmatramo

sve obaveze, izazove i probleme

sa kojima se nastavnici suo-

~avaju iz dana u dan, ~ini se nev-

jerovatnim da se omalovaàvaju

takve institucije na{eg dru-

{tva. Jer uistinu kada govo-

rimo o prosvjetnim radnicima,

govorimo o uobli~avawu na{e

mladosti, a to je jednako defi-

nisawu na{e budu}nosti. Takav

posao mogu da rade samo prvaci

na{ega dru{tva i stubovi

na{eg pravednog dru{tva koje

stvaramo. Upravo tako moramo

da gledamo na{e nastavnike, i

upravo takvo po{tovawe i

zna~aj da im pridajemo.

Uvodnik


„Duh demokratije se ne moè nametnuti spoqa,

on mora proiste}i iz unutra{wosti naroda“

Mahatma Gandi

Rahela uvodnik.qxd 14.5.2008 10:45 Page 5

Kako bi osigurao dapostoji dovoljanbroj kvalificiranihprofesora, Civitasje, uz pomo} svo-jih donatora, certi-

ficirao skoro 300 nastavnika, kao igrupu od 30 mladih i nezaposlenih nas-tavnika. Kada ovome pridodamo i nas-tavnike koji su uz pismenu dozvolusvoga ministarstva pristupili polaganjuzavr{nog testa u toku pro{le i ove godine,dolazimo do broja od blizu 400 ljudi izsvih dijelova BiH koji ispunjavaju uvjeteza predavanje predmeta. Naàlost,situacija na terenu ne reflektira ovo stanjei to predstavlja sve ve}i problem.Najve}e `rtve, uz nastavnike koji suuloìli ogroman trud i napor kako bikompletirali veoma zahtjevan programcertifikacije, kao i obi~no su u~enici.

Ovo je jasno vidljivo iz tema koje suobra|ene tokom ovogodi{njih takmi~enjaiz Projekta Gra|anin, jer ih dosta nemaveze s javnom politikom, da ne govorimoo ostalim problemima i razli~itim shvata-njima krajnjeg cilja ovoga predmeta. Ono{to trenutno imamo kao slu~aj u nekim{kolama je da je ovaj predmet od najo-

miljenijeg prerastao u najomraèniji, uvelikoj mjeri zahvaljuju}i nestru~noj zas-tupljenosti i/ili nepodudaranja li~nosti nas-tavnika s idejom ovoga predmeta iosnovnih demokratskih vrijednosti. Iovom prilikom vas molimo da na va{aministarstva obrazovanja uputite pismeneàlbe u slu~aju da su vam poznatislu~ajevi da predmet predaje necertifici-rani nastavnik, jer u protivnom predmetmoè ~ak djelovati kontraproduktivno nau~enike i dovesti do jo{ ve}eg nezado-voljstva kod mladih ljudi.

O va`nosti da predmet “Demo-kratija i ljudska prava” predaju samocertificirani nastavnici moèmo pisati

iz dvije perspektive: pravne perspek-tive, odnosno zakonske regulative isporazuma potpisanih izme|u Civitasai nadle`nih ministarstava, i perspektiveva`nosti ovoga programa za pove}anjeznanja i kompetencija profesorau~esnika ovoga jedinstvenog progra-ma.

Mi smo u prethodnim brojevimauradili detaljne analize programa certi-fikacije i donijeli vam mi{ljenja nas-tavnika koji su u~estvovali u programu.Objavili smo i detaljnu strukturu prvogsveobuhvatnog programa certifikacijeu BiH i upoznali vas s impresivniminstruktorima iz BiH, Hrvatske i SAD-

Certificirani nastavnik


Za{to je va`no da predmetDemokratija i ljudska prava

predaje certificirani nastavnik?Posljednjih mjeseci dobijamo veoma mnogo pritu`bi o nestru~noj zastu-

pljenosti predmeta “Demokratija i ljudska prava“ u na{im srednjim {kolama.I pored Memoranduma o razumijevanju, potpisanog izme|u Civitasa

i ministarstava obrazovanja, u kojem se jasno specificira da samo certifici-rani nastavnici mogu predavati ovaj predmet, i dalje imamo slu~ajeve u koji-

ma se kao predava~i javljaju nastavnici koji nisu pro{li ~ak ni inicijalnuCivitas obuku. Na veliku àlost, ovakve situacije imamo i u {kolama u koji-

ma postoje certificirani nastavnici.

Cert rizah 6-7.qxd 14.5.2008 11:37 Page 6

a, koji su u~estvovali u razvoju i imple-mentaciji programa. Najbolji dokaz okvalitetu programa i njegovom utjeca-ju na nastavnike je analiza kojapokazuje prosje~nu razliku od preko 30poena izme|u rezultata koje su nas-tavnici postigli na ulaznom testu izavr{nom testu u okviru programa. Nana{u adresu stigla su i mnoga pisma ukojima nam se nastavnici zahvaljuju naprilici koju su dobili i kako se osje}ajumnogo kompetentnijim za podu~avan-je sadràja iz Demokratije i ljudskihprava zahvaljuju}i svom u~e{}u u pro-

gramu. Osje}anja nastavnika mo`danajbolje sumiraju rije~i Dijane [obot,u~esnice programa iz Banje Luke, kojaje na jednoj obuci rekla da je to bilanajbolja prilika za stru~no usavr{ava-nje koju je imala u svom ìvotu.

Me|utim, u ovom broju htjeli smose posvetiti pravnom aspektu, odnosnokonkretnim dogovorima izme|u Civi-tasa i nadle`nih ministarstava koji reg-uliraju ko moè predavati predmet“Demokratija i ljudska prava” u BiH usrednjim {kolama.

U programu certifikacije koji je

sponzorisao i proveo Civitas, zajedno sVije}em Evrope, u~estvovali su nas-tavnici srednjih {kola, u~esnici inici-jalnog petodnevnog seminara odrànog{irom BiH 2001. i 2002. godine uzu~e{}e trenera iz Vije}a Evrope iCivitasa BiH. Sporazumom, koji je2001. god. postignut izme|u Civitasa ikantonalnih i entiteskih ministarstavaobrazovanja, odre|en je profil u~esnikaseminara i kandidirani nastavnici koji }eu~estvovati u procesu certifikacije. Da bimogli pristupiti programu certifikacije,nastavnici su morali imati certifikat izdatod strane entitetskih/Distrikt ministarst-va obrazovanja iz 2001. godine. Te istegodine sa~injen je program stalnogstru~nog usavr{avanja i usvojen budètza program certifikacije, namijenjenisklju~ivo u~esnicima gore navedenihseminara. Naàlost, mnogi direktori nisupo{tovali uputstva iz Nastavnog plana iprograma nadle`nih ministarstava nitiodredbe tog dogovora. Zbog toga je ume|uvremenu dozvoljeno da predajupredmet nastavnici koji do sada nisuu~estvovali ~ak ni na jednom seminaru,iako ih je Civitas odrào stotine {iromBiH.

Za nastavnike koji su ispunjavalinavedene uvjete upu}en je javni pozivu vode}im glasilima krajem 2002. g.Nastavnici koji su se prijavili i ispuniligore navedene uvjete u{li su u bazupodataka o svim nastavnicima ovogapredmeta. Na osnovu podataka iz Bazenastavnika Sektor za nominaciju iakreditaciju je birao i nominirao kandi-date koje je odobravao Upravni odborprograma certifikacije sastavljen odentitskih ministara obrazovanja.

Bitno je naglasiti razliku izme|uinicijalne petodnevne obuke nastavni-ka i programa certifikacije - programcertifikacije je sveobuhvatan programkoji je ekvivalentan specijalisti~komstudiju i trajao je 120 kontakt sati idonio 12 kredita za stru~nousavr{avanje prema ETCS sistemu iBolonjskom procesu.

Rizah Smailbegovi}

Certificirani nastavnik


Cert rizah 6-7.qxd 14.5.2008 11:38 Page 7

Aktualnosti


“Povodom Va{eg zahtjeva kojimtraìte podr{ku za provo|enje pro-grama iz predmeta „Gra|ansko obra-zovanje/Demokratija i ljudska pra-va“, a cijene}i dosada{nju praksukoju je imao spomenuti predmet u{kolama na podru~ju Zeni~ko-ddobo-jskog kantona, smatramo da ovi nas-tavni sadràji trebaju na}i mjesto ukoncepciji devetogodi{njeg obrazo-vanja“, stoji u dopisu ministriceobrazovanja, nauke, kulture i sportaZeni~ko-dobojskog kantona upu-}enom na adresu Civitasa BiH. Takoje okon~ano nastojanje nastavnikakoji predaju Gra|ansko obrazovanjeu osnovnim {kolama Zeni~ko-dobo-jskog kantona, nastavnika razrednenastave, u~enika i koordinatoraCivitasa da od obrazovnih vlastiZeni~ko-dobojskog kantona dobijupodr{ku za zadràvanje predmetaGra|ansko obrazovanje u nastavnomplanu devetogodi{nje osnovne {kole.Nastavnici osnovnih {kola Zeni~ko-dobojskog kantona koji predajuGra|ansko obrazovanje odràli suniz sastanaka na kojima su izrazilipunu podr{ku zadràvanju ovogpredmeta u nastavnom planu deveto-godi{nje osnovne {kole, a istomzahtjevu pridruìli su se i nastavnicirazredne nastave koji predajusadràje iz Osnova demokratije uniìm razredima osnovne {kole.Zna~ajan broj nastavnika razrednenastave i nastavnika Gra|anskogobrazovanja potpisali su zahtjev koji

je upu}en ministrici obrazovanja, ukojem se kaè: „S obzirom da jedanod temeljnih ciljeva obrazovanjatreba biti pripremanje za ispunjavan-je du`nosti i odgovornosti gra|anst-va, gra|ansko obrazovanje sma-tramo neophodnim i bitnim ~inio-cem za inoviranje obrazovnog sis-tema u cjelini kako u pogledu pro-grama tako i u pogledu metodapodu~avanja i zbog toga smatramoda gra|ansko obrazovanje mora bitiu sredi{tu reformi i implementacijeobrazovnih politika u na{oj zemlji.Stoga, zahtijevamo da se sadràjigra|anskog obrazovanja, shodnoranije usvojenim “Zajedni~kim jez-grima», interdisciplinarno podu-~avaju kroz nastavne predmete od Ido IV razreda i da se Gra|anskoobrazovanje uvrsti u nastavni plandevetogodi{njeg obrazovanja kaoredovan predmet u VIII ili IX razre-du.“ Pored ovoga zahtjeva nastavni-ci su prikupili i brojne izjave u~enikao tome {ta misle o predmetuGra|ansko obrazovanje, koje sutako|er u izvornom obliku dostavl-jene ministrici. Upravo te izjavepredstavljaju i najja~e argumente zagra|ansko obrazovanje, a evo neko-liko takvih izjava u~enika osmihrazreda osnovnih {kola „Musa]azim }ati}“ i “Vladimir Nazor“ izZenice:“Gra|ansko obrazovanje kao pred-met mi se svi|a zato {to nam nas-tavnica dopu{ta da se izraàvamo

slobodno, da iznosimo svoja mi{lje-nja, bez ikakve osude.“

“Ovaj predmet ima sve {to nam jepotrebno u ìvotu.“

“Kada do|em na ovaj ~as, nemamnikakvu brigu, osje}am se ponosno ishvatam svoja prava.“

“Na ~asu Gra|anskog obrazovanjanema straha. Svako moè izrazitisvoje mi{ljenje bez posljedica.“

“Gra|ansko je predmet na kojemnema nikakvog pritiska. Tu izgra-|ujemo sebe kao li~nost, jo{ mi sevi{e svidio kada sam dobio peticu.“

“To je ~as na kojem u~imo odrastati,to jest razmi{ljamo kao odrasleosobe“

“Predmet Gra|ansko obrazovanje jeveoma zna~ajan predmet jer na tompredmetu imamo punu slobodu gov-ora.“

“Predmet Gra|ansko mi je pomo-gao da se oslobodimo da ne bude-mo stidne, da bez stida pozvonimona ne~ija vrata i izloìmo nekuanketu.“

“Gra|ansko je predmet zarazmi{ljanje.“

Amir Hodì}

Gra|ansko obrazovanje treba da ostane kaopredmet u nastavnom planu devetogodi{nje

osnovne {kole - stav je Ministarstva zaobrazovanje, nauku, kulturu i sport

Zeni~ko-dobojskog kantona

Podrska 8.qxd 14.5.2008 12:10 Page 8

PREDMET DEMO-

KRATIJA I QU-

DSKA PRAVA JE

PREDMET KOJI

PO MI[QEWU

NASTAVNIKA

ZASLU@UJE JEDNO VEOMA

ZNAÂJNO MJESTO U NPP

ZA OSNOVNU [KOLU. PRO-

GRAMSKI SADR@AJI OMO-

GU]AJAVAJU UÊNICIMA

DA SE UPOZNAJU SA PRAV-

IMA I OBAVEZAMA KAO

BUDU]IH GRA\ANA JER TU

MOGU]NOST NI U JEDNOM

DRUGOM PREDMETU NEMA-

JU. TAKO\E IM SADR@AJ

OVOG PREDMETA OMOGU-

]AVA RAZVIJAWE VJE-

[TINA KOMUNIKACIJE,

DONO[EWA ODLUKA I

SL., RAZVIJAWE STVARA-

LA^KIH, ISTRA@IVA-

^KIH SPOSOBNOSTI,

SPOSOBNOSTI RADA U

TIMU, TE IH UÎ NA KOJI

NAÎN MOGU DA DOBIJU

PRAVE INFORMACIJE OD

PREDSTAVNIKA VLASTI.

PREDMET IMA SVOJU

TE@INU I ZBOG TOGA [TO

PRIPREMA MLADE QUDE

ZA @IVOT U ZAJEDNICI

ZASNOVAN NA PO[TO-

VAWU QUDSKIH PRAVA I

TEMEQNIM PRINCIPI-

MA ZDRAVOG DRU[TVA.

KADA SE SVE OVO UZME U

OBZIR. NASTAVNICI SU

MI[QEWA DA OVAJ PRED-

MET TREBA DA OSTANE U

NA[IM [KOLAMA I DA

SE RADI JO[ VI[E NA

WEGOVOM OSNA@IVAWU

DOK NE DOBIJE TE@INU

OSTALIH PREDMETA.

SLI^NO MI[QEWE IMA-

JU I UÊNICI KOJI SU U

PISMENOJ FORMI DOSTA-

VILI SVOJE STAVOVE

[EFU ZA OBRAZOVAWE U

VLADI BR^KO DISTRIKTA.

NA OSNOVU SVIH PODA-

TAKA GOSPODIN MILAN

QUBOJEVI}, [EF ZA OB-

RAZOVAWE U VLADI BR^KO

DISTRIKTA BiH, POTVRDIO

JE SPREMNOST ODJEQEWA

ZA OBRAZOVAWE DA I

DAQE PRU@A NESEBI^NU

PODR[KU RAZVOJU PRED-

META U OSNOVNIM [KO-

LAMA KAO OBAVEZNOG

PREDMETA KOJI JE UGRA-

\EN U NA[ NPP JO[ OD

2000-TE GODINE.

Jasna Jovi~i}

Aktuelnosti


KAMPAWA ZA

PODR[KU PREDMETUTOKOM NOVEMBRA I DECEMBRA MJESECA 2007. GODINE U

BR^KOM JE AKTIVNO VO\ENA KAMPAWA ZA PRIKUPQAWEMI[QEWA UÊNIKA I NASTAVNIKA O PREDMETU „DEMOKRATI-

JA I QUDSKA PRAVA“.

Jasna 9.qxd 14.5.2008 11:51 Page 9

Kao {to vam jevjerovatno poz-nato, u prethod-noj godini nanivou Federacijepo~ela je s

radom Komisija za izradu NPP-a zadevetogodi{nje obrazovanje i premanjihovom prijedlogu predmet izgra|anskog obrazovanja nije biouvr{ten u prijedlog NPP-a.Zahvaljuju}i podr{ci na{ih koordina-tora, direktora, u~enika, roditelja ipredstavnika nekih ministarstava ipedago{kih zavoda uspjeli smo pri-kupiti pismene podr{ke za uvo|enjeili ostavljanje predmeta u skoro svimsredinama u BiH, na ~emu se svimajo{ jednom zahvaljujemo. Za sve onesredine gdje se ova podr{ka jo{ uvi-jek o~ekuje èljeli smo u ovom brojuponuditi jednu {iru sliku o va`nostiovoga predmeta.

Nakon 12 godina funkcioniranjaCivitasa u BiH evidentni su na{izajedni~ki rezultati ne samo na poljuznanja iz prava gra|ana i njihovefunkcije u demokratskom dru{tvuve} i iz prakti~nih vje{tina kojepomaù u~enicima da komunicirajubolje, da rade u timu na rje{avanjuproblema iz zajednice i da se aktivnouklju~e u dru{tveni i politi~ki ìvot.

Treba ista}i da u~enici ovaj predmet{irom BiH smatraju rastere}enjem, ane optere}enjem, pa su zato svepritu`be da se vr{i optere}enjeu~enika neosnovane. O tome svje-do~e peticije, popunjeni upitnici imi{ljenja u~enika, nastavnika,roditelja i direktora {kola koja su uogromnom broju stigla na adresena{ih koordinatora i na{eg ureda.

Predmet Demokratija i ljudskaprava uklju~en je u zajedni~ke jezgrenastavnih planova i programa koja susva ministarstva obrazovanja u zemlji

potpisala u julu 2003. godine.Zakonom o osnovnom i srednjemobrazovanju svih nadle`nih minista-rstava jasno je definiran obavezuju}ikarakter implementacije zajedni~kihjezgri. Prije njihovog dono{enja pro-pisan je i na~in utvr|ivanja i mije-njanja, a to je da se svi predstavniciobrazovanja u zemlji, dakle predsta-vnici ministarstava civilnih poslova,oba entitetska i sva kantonalna mini-starstva, kao i Odjeljenje za obrazo-vanje Br~ko Distrikta moraju usagla-siti o promjeni zajedni~kih jezgri.

Promocija predmeta


ZA[TO NAM JE POTREBANPREDMET IZ GRA\ANSKOG

OBRAZOVANJA UOSNOVNOJ [KOLI?

Kao {to smo pisali u pro{lim brojevima, Civitas je pokrenuo kampanju javnogzagovaranja za uvo|enje, odnosno ostavljanje predmeta iz gra|anskog obra-

zovanja u NPP-u za devetogodi{nju osnovnu {kolu na nivou cijele BiH.

Promocija predmeta 10-11.qxd 14.5.2008 11:31 Page 10

Osim toga, Evropska unija stavljaposeban akcent na gra|ansko obra-zovanje u cilju socijalne kohezije. Utom smislu od 2001. godine suvo|ene kontinuirane aktivnosti nanivou cijele Bosne i Hecegovine, odkojih navodimo samo neke:

1. Obe}anje 2, koje su ministriobrazovanja u Bosni i Hercegovinipredstavili Vije}u za provedbu mira13. juna 2003, u kojem je eksplicitnonavedeno da se pruà podr{ka obra-zovanju za demokratiju i ljudskaprava, obukama nastavnika, kriteriji-ma kvalifikacije i razvoju procesaakreditacije i certifikacije nastavnikakoji predaju demokratiju i ljudskaprava na svim nivoima obrazovanja;

2. Izrada i usvajanje Zajedni~kejezgre nastavnih planova i programau kojima je uklju~eno i gra|anskoobrazovanje;

3. Usvajanje Okvirnog zakona,entitetskih i kantonalnih zakona oosnovnom odgoju i obrazovanju;

4. Izrada i usvajanje entitetskihkoncepcija devetogodi{njeg obav-eznog odgoja i obrazovanja;

5. Izrada nastavnih planova iprograma za devetogodi{nje obra-zovanje zasnovana na temeljnimprincipima koncepcije, definiranomglobalnom cilju i specifi~nimciljevima i posebno na o~ekivanimrezultatima u~enja;

6. Projekt Evropske unije o refor-mi op}eg obrazovanja u BiH -Okvirni kurikulum za osnovnu {kolu,u kojem su u~estvovali stru~njaci itimovi iz cijele BiH tokom dvogo-di{njeg procesa razvoja, i u kojem sepredlaè jedan ~as sedmi~no izgra|anskog obrazovanja u devetomrazredu.

Istraìvanja pokazuju da predmetomogu}uje u~enicima upoznavanje sosnovnim principima demokratije,

sticanje znanja, stavova i izgradnjepozitivnih vrijednosti koje }e imomogu}iti kompetentno, aktivno iodgovorno u~estvovanje u razvoju iunapre|enju demokratskog dru{tva u

na{oj zemlji1. Pored toga {to se

institucionalizacija obrazovanjazasniva na usvajanju niza pravila idru{tvenih vrijednosti, ogleda se ikroz znanje i sposobnosti kojimapojedinac ovladava u procesuosposobljavanja. Putem sistemaobrazovanja sna`no se mijenjastruktura dru{tva, porodice iprofesija.

Stav pojedinih komisija da jepredmet u osnovnoj {koli nepotre-

ban, jer bi se ovi sadràji trebaliizu~avati kroz sve predmete, nau~noje neutemeljen. Naime, Evropskaunija je stavila obrazovanje za akti-vno gra|anstvo u svoj fokus ne samoza novoprimljene ~lanice ve} i zazemlje koje imaju stoljetne tradicijegra|anskog dru{tva (poput Fran-cuske i ostalih). Istraìvanja u svijetui kod nas pokazuju da svaka genera-cija mora u~iti osnove demokratskoggra|anstva, ina~e postaju nezainetre-sirani i odvojeni od politike i vlasti.

Izraèna zabrinutost oko nedo-statka profila zanimanja nastavnikakoji }e predavati predmet tako|er jeneutemeljena. Naime, Bolonjski pro-ces utemeljen je na multidisciplinar-nosti i interdisciplinarnosti, te uskoprofiliranje nastavnog kadra pre-dstavlja jedan od izazova koje trebarije{iti reforma obrazovanja, umjestoda tim izazovima bude ograni~ena.Od 1999. godine stalnim stru~nimusavr{avanjem i uklju~ivanjem kole-gija demokratije i ljudskih prava uprograme nastavni~kih fakultetaznatno je podignut nivo kompetenci-ja nastavnika koji trenutno predajupredmet. Podr{ka Pravnog fakultetaUniverziteta u Tuzli i Fakulteta poli-ti~kih nauka u Sarajevu na{oj inicija-tivi protiv isklju~ivanja predmeta,kao i spremnost za pruànje podr{keu edukaciji nastavnika iz ove oblastigovore u prilog ovoj tezi.

Politika dono{enja nastavnihplanova i programa u Bosni iHercegovini uveliko omogu}avada se obrazovni proces u~inifunkcionalnim i kreativnim te utom smislu, smatramo da postojipuna opravdanost zadràvanjapredmeta “Gra|ansko obrazovan-je”, posebno u vremenu kada seinsistira na njegovanju svih obli-ka individualnih i dru{tvenih vri-jednosti, imaju}i posebno u viduda je vrlo malo nau~nih podru~jau kontinuitetu u kojima seobra|uju sli~ne teme.

Promocija predmeta

11NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS 1Istraìvanje Centra za gra|ansko obrazovanje iz 2003. godine

PROGRAM CERTIFIKACIJE

Vije}e Evrope i Civitas suve} implementirali program cer-tifikacije za srednjo{kolskenastavnike predmeta “Demo-kratija i ljudska prava”, koji jeosim stru~ne imao jo{ jednukomponentu koja je klju~na zarazvoj stru~nih potencijala iz oveoblasti u na{oj zemlji. On jepredstavljao jedan od rijetkihzajedni~kih projekata koji su seproveli u cijeloj BiH uz podr{kusvih ministarstava obrazovanja uBiH. Podsje}amo vas daMemorandum, izme|u ostalog,specificira da samo certificiraninastavnici mogu predavati pred-met u srednjim {kolama u BiH.Uz program certifikacije, va`noje ista}i da i u~enici i nastavnicikoji prolaze kroz na{ program narazli~itim nivoima imaju zajed-ni~ke ud`benike i priru~nike,dok je takmi~enje iz “ProjektaGra|anin” jedino zajedni~kotakmi~enje za u~enike iz svihdijelova BiH.

Promocija predmeta 10-11.qxd 14.5.2008 11:32 Page 11

Na temelju pristi-glih prijava nakonkurs Mreèmladih Civitasaza nove koordina-tore izabrano je

20 mladih ljudi iz cijele Bosne iHercegovine. Za novu generacijukoordinatora 15. i 16. marta uSarajevu je organizirana dvodnevnaobuka. Bila je to prilika da se koordi-natori upoznaju, dobiju nova znanja,razviju vje{tine demokratskog gra-|anina i sa~ine plan aktivnosti zagodinu koja je pred nama.

Problem kojim }emo se baviti

U 2008. godini Mreà }e se bavi-ti problemom nezaposlenosti mladih.Prema posljednjim istraìvanjima,68% mladih dobi od 18 do 32 godinenije zaposleno.Ve}ina ih nije prija-vljenja na zavodu za zapo{ljavanje.Oni koji jesu tvrde kako im zavod dosada nije ponudio nikakvo zaposle-nje. Mnogi od njih ne vjeruju da }euskoro prona}i posao. Ve}inu neza-poslenih izdràvaju roditelji. 61, 2%

mladih koji nemaju posao nisu sejavljali na oglase za popunjavanjeodre|nih radnih mjesta. Ne vjerujukonkursima ni poslodavcima. Stra-huju od korupcije.

Prema podacima institucija vlasti,stopa nezaposlenosti u na{oj dràvikre}e se zme|u 20% i 35%.

Na sastanku su MMC-ovi

aktivisti zaklju~ili kako je razlogvisoke stope nezaposlenosti nedo-voljno i neadekvatno iskori{tavanjeprivrednih kapaciteta lokalnih zajed-nica, slab protok informacijaizme|u trì{ta rada i mladih, te dis-proporcija potreba trì{ta i strategi-je obrazovanja.

MMC


Nova generacijaMreè mladih Civitasa

Mreà mladih Civitasa postala je bogatija za novu generaciju mladih,aktivnih i kreativnih ljudi. Ovoga puta pro{irili smo broj lokalnih centara u

kojima }e Mreà djelovati. Tako }e od 2008. godine MMC svoje pred-stavnike imati u Sarajevu, Isto~nom Sarajevu, Gora`du, Kiseljaku, Fo~i,Posu{ju, Konjicu, Nevesinju, Mostaru, Travniku, Zenici, Vare{u, Maglaju,Doboju, Banjoj Luci, Bugojnu, Jajcu, Kupresu, Derventi, Biha}u, Prijedoru,Velikoj Kladu{i, Drvaru, Glamo~u, Tuzli, Br~kom, Bijeljini i Gra~anici. Ovicentri udruìt }e se u {est regionalnih koalicija: Sarajevo, Banja Luka,

Travnik, Tuzla, Prijedor i Posu{je

MMC 12-13.qxd 14.5.2008 12:05 Page 12

Kako }emo djelovati?U aprilu su s radom po~eli novi

lokalni timovi Mreè mladih Civi-tasa. Njihov prvi zadatak je ispitatiproblem nezaposlenosti mladih, nji-hove lokalne zajednice. Pitanja nakoja }e ovi mladi timovi poku{atina}i odgovor su: koliko mladih ima unjihovoj zajednici, koliko je mladihnezaposleno te koji su to privrednikapaciteti lokalne zajednice. Zasvaku od zajednica, na osnovuistraìvanja, izradit }e se „privrednaslika“, koja }e dati jasan pregledprivrednog potencijala, ali i adekvat-nost njegovog iskori{tavanja.

Sajmovi za zapo{ljavanjeU maju po~inje ciklus sajmova za

zapo{ljavanje pod nazivom „Mladi ipoduzetni{tvo“. Sajmovi }e biti orga-nizirani u svakom od centara zaseb-no. Cilj je predstaviti privredne sub-jekte, kapacitete i turisti~ki potenci-jal svake lokalne zajednice, omo-gu}iti mladima da se upoznaju s

potrebama trì{ta rada, te dobijuinformacije o novim trì{nim komu-nikacijama i zapo{ljavanju. Mladi }einovatori na ovim sajmovima mo}ipredstaviti svoje radove.

U projekt }e se uklju~iti mladisrednje i visoke stru~ne spreme,razli~itih vokacija. 50% korisnikaprojekta ~ine djevojke, ène. Fokusje na animiranju mladih iz ruralnihpodru~ja. Na sajmovima „Mladi ipoduzetni{tvo“ predstavit }e se iosobe s posebnim potrebama sa svo-jim art radionicama i drugim oblici-ma radnih terapija.

Nove idejeSajmovi „Mladi i poduzetni{tvo“

predstavit }e dvije ideje: Ideju pri-vatnog poduzetni{tva i Ideju otvara-nja omladinskog servisa. Privatnopoduzetni{tvo – novi europski trendu na{oj dràvi slabo je razvijeno.Mladi nisu upoznati s mogu}nostimakoje ovaj oblik rada nudi, ne znajunapraviti akcioni plan, ili se ne

usu|uju provesti ga. Cilj je pred-stavljanjem agencija za kreditiranjemladih poduzetnika i mladih ljudikoji imaju uspje{ne poslovne firmeanimirati druge da se odvaè rea-lizirati svoje ideje u sektoru pri-vatnog poduzetni{tva. Da bi mladilak{e dolazili do posla, potrebno jeoformiti omladinske servise. Oni bivodili registre o radno sposobnommladom stranovni{tvu i njegovimkvalifikacijama. Preko omladinskihservisa mladi bi imali prilikuusavr{avti svoje poslovne vje{tine,biti angaìrani za honorarne poslovetokom {kolovanja, a po zavr{etku{kolovanja dobiti posao.

MMC


PRIDRU@ITENAM SE

Sajmovi za zapo{ljavanjedoprinijet }e razvoju poslovnihsposobnosti kod mladih,pove}anju protoka informacijaizme|u trì{ta rada i obrazovnihinstitucija, profiliranju modernog, sposobnog mladogpoduzetnika, promocijipoduzetni~kih kapacitetalokalne zajednice. Nadamo seda }e interes mladih za ove saj-move biti veliki, kao i interesprivrednih subjekata.

Na web stranici www.civitas.baod 20. aprila moète provjeritiraspored organiziranja sajmova

za zapo{ljavanje u svimlokalnim centrima.

MMC 12-13.qxd 14.5.2008 12:07 Page 13

Sada je sasvim o~i-

gledno da se, u smis-

lu generalne ocjene

koja je bazirana

samo na empirijskom

uvidu, moè zakqu-

~iti da raspoloìvi podaci, reak-

cije u~enika, nastavnika, pedagoga,

direktora, roditeqa, predstavnika

lokalne zajednice i izraèn

interes medija ukazuju na ~iwenicu

da je uspjeh pilot-programa

„Umije}e ìvqewa“ u skladu sa

planiranim i o~ekivanim rezulta-

tima. âk bi se moglo, bez ve}ih

ograda, a tome u prilog idu i

pozivi i ponude predstavnika

lokalnih vlasti u nekim centrima

koje nude finansijsku podr{ku pod

uslovom da programom budu obuhva-

}ene sve osnovne {kole sa wihovog

podru~ja, sasvim opravdano zakqu-

~iti da je interes za sadràje i

metodologiju programa Umije}e

ìvqewa i wegove efekte

prema{io o~ekivawa.

Me|utim, evaluacija projekta,

odnosno wegovih segmenata obuhva-

}enih evaluacijskim instrumenti-

ma (upitnici za trenere, nas-

tavnike i pedagoge, predstavnike

lokalne zajednice, roditeqe,

direktore {kola, u~enike),

omogu}uje da se ovoj op{toj ocjeni

dodaju i eksplicitnije nazna~e i

neka druga obiqe`ja i speci-

fi~nosti u implementaciji pilot-

projekta.

Pri tom prije svega treba re}i

da je uloga nastavnika u imple-

mentaciji programa Umije}e

ìvqewa bila, prema o~ekiva-

wima, od velikog zna~aja. Pored

toga, izgleda da se koncepcija po

kojoj su zajedni~ki pripremani i za

realizaciju programa osposobqa-

vani i nastavnici i pedagozi u

{koli pokazala kao vrlo produk-

tivna i da je to iskustvo koje treba

obavezno uvaàvati pri budu}oj

diseminaciji programa. Nasta-

vnici i pedagozi ukqu~eni u obuku

izuzetno dobrom i visokom ocjenom

su vrednovali program te obuke

(koncept, strukturu i metodologiju

95% u~esnika je ocijenilo

najvi{im ocjenama), procjewuju}i

ciq i zadatke vrlo jasnim,

sadràje primjerenim a meto-

dologiju inovativnom. Prijedlog

nastavnog plana i programa kojim

se realizuju sadràji Umije}a

ìvqewa vi{e od 90% ispitanika

ocijenilo je sasvim zado-

voqavaju}im, koncepte i radi-

oni~ke programe kvalitetnim.

Izvjesne primjedbe odnosile su se

samo na relativno kratku obuku i

nepovoqne radne uslove.

Upitnikom za u~enike koji iz

razumqivih razloga nije bio tako

strukturiran da direktnim pita-

wima pribavi neposredne ocjene

projekta, nego da pore|ewem odgo-

vora u inicijalnoj i finalnoj fazi

utvrdi pozitivne promjene znawa i

stavova u oblastima obuhva}enim

programima Umije}e ìvqewa,

u~enici su imali mogu}nost da

procjewuju}i najva`nije op{te

osobine li~nosti, svoje odnose sa

roditeqima, nastavnicima, stari-

jim i mla|im od sebe, a naro~ito

svoje individualne karakteris-

tike, ispoqe stavove i uvjerewa na

po~etku i na kraju implementa-

cionog perioda. Postoje sasvim

dovoqne indikacije da je i kod

u~enika primjena programa imala

pozitivne reperkusije. O ovome se

moè naro~ito mnogo doznati

posrednim putem, analiziraju}i

mi{qewa i prijedloge nastavnika

i roditeqa u~enika ukqu~enih u

projekat.

Procjene projekta Svoje mi{qewe o projektu i

programu dali su i direktori

{kola u kojima se implementirao

pilot-projekat. Na pitawe: Sla-

Prvi rezultati Umije}a ìvqewa u O[


Zavr{en pilot-projekatUmije}e ìvqewa uosnovnim {kolama

U martu su definitivno zavr{eni svi poslovi oko realizacijejednog, po svemu sude}i, za {kole u BiH vrlo zna~ajnog projekta,koji su, uz podr{ku prosvjetnih vlasti, zajedni~ki realizovali

CIVITAS i UNICEF.

Pi{e: ZDRAVKO [UNKI]

Umijece zdravko 14-15.qxd 14.5.2008 11:17 Page 14

ète li se da sadràjima programa

Umije}e ìvqewa treba osigurati

mjesto u zvani~nim programima

rada?, potvrdno je odgovorilo svih

53 ispitanika (100%), ali postoje

oblasti u kojima se procjene razi-

laze (npr. u procjeni stepena real-

izacije programa - 50,90% direkto-

ra smatra da je program realizovan

u cjelini, a 49,05% da je realizovan

samo djelimi~no). Ve}ina direkto-

ra (77,35%) smatra da su aktivnos-

ti u okviru Umije}a ìvqewa

poboq{ale vezu {kole i lokalne

zajednice i da u tom pogledu

sadràje i metodologiju rada ne

treba mijewati.

Veoma va`ne procjene programa

na sli~an na~in su formulisali

majke i o~evi djece koja poha|aju

osnovnu {kolu. Indikativno je da

je vi{e od 90% ispitanih roditeqa

smatralo da program Umije}e

ìvqewa treba da bude obavezan u

svakoj osnovnoj {koli a oko 60% bi

ih se, ako im se pruì prilika,

pridruìlo akciji kojom bi se

podràlo uvo|ewe tog programa u

sve {kole, jer smatraju da je pro-

gram dobar i da je veoma potreban

wihovoj djeci.

Iz neposrednog okruèwa

{kole anketirano je i vi{e od 70

predstavnika lokalne zajednice.

Wihova informisanost o projek-

tu bila je, s obzirom na postoje}e

odnose i uslove, relativno dobra

(preko 70% smatra se potpuno

ili djelimi~no informisanim), a

najvi{e informacija dobili su

od predstavnika {kole (79%).

Ve}i dio predstavnika lokalne

zajednice (oko 60%) nije ukqu~en

u aktivnosti koje predvi|a pro-

jekat, ali nije mali broj ni onih

koji na neki na~in u~estvuju u

realizaciji projekta (oko 35%).

Vi{e od 60% predstavnika

lokalne zajednice smatra da je

pilot-projekat poboq{ao vezu

izme|u lokalne zajednice i

{kole i da je naro~ito una-

prije|ena dvosmjerna komu-

nikacija. I predstavnici

lokalne zajednice veoma su svjes-

ni potrebe da program bude

obavezan u svakoj osnovnoj {koli

(94,40% je za to, a 5,60% protiv) i

rado bi, svojim u~e{}em, podràli

obavezno uvo|ewe programa.

Zakqu~ciNa kraju, a na osnovu navedenih

~iwenica, mogu}e je s pravom

izvesti slijede}e zakqu~ke:

1. Da je pilot-projekat Umije}e

ìvqewa u osnovnoj {koli, bez

obzira na su{tinska ograni~ewa,

postigao svoj osnovni ciq u smislu

realizacije zahtjeva koji se odnose

na osposobqavawe adolescenata da

se, nose}i se sa problemima

odrastawa, intenzivnije ukqu~uju u

odgovaraju}e aktivnosti u {koli i

zajednici koriste}i ste~ena znawa

i vje{tine da se za{tite od apati-

je, nasiqa, diskriminacije i psiho-

socijalnih i zdravstvenih rizika.

2. U tom smislu uspje{no je

organizovana i realizovana edu-

kacija i profesionalna nadgradwa

nastavnika vi{ih razreda osnovne

{kole i pedagoga u osnovnim

{kolama. Broj nastavnika i peda-

goga obuhva}enih obukom zna~ajno

je ve}i u odnosu na planirani

(umjesto 120, u obuci ih je u~estvo-

valo 166), {to je posqedica inter-

vencija obrazovnih vlasti iz

podru~ja koja pilot-projektom nisu

do tada bila predvi|ena.

3. Nedvosmisleno je utvr|eno da

postoje izrazito pozitivni intere-

si roditeqa, lokalnih zajednica i

medija koji se odnose na potrebu

organizovane i stru~no vo|ene sis-

tematske kampawe za razvoj

vje{tina i navika u~enika osnovne

{kole potrebnih za zdrav i poziti-

van odnos prema ìvotu i pove}awe

aktivnog u~e{}a adolescenata u

kreirawu rje{ewa za wihove prob-

leme. Ista konstatacija odnosi se

na obrazovne vlasti i organe

uprave ~emu treba zahvaliti da je

program Umije}e ìvqewa privre-

meno institucionalizovan i da se

izvodi u okviru plana i programa

za rad odjeqenskih zajednica

ukqu~enih u pilot-projekat.

4. Tako|e je potrebno naglasiti

da su dobrim ukupnim rezultatima

zna~ajno doprinijeli na~in rada i

kvalitet planiranih i realizo-

vanih aktivnosti Autorskog tima,

sastavqenog od eminentnih obra-

zovnih stru~waka iz oblasti

bliskih programu Umije}e ìvqe-

wa i Radnog odbora koji su

sa~iwavali predstavnici rele-

vantnih ministarstava obrazovawa

i koji su omogu}ili uspje{nu rea-

lizaciju nekih, po svojoj prirodi

komplikovanih i u organizacionom

smislu problemati~nih aktivnos-

ti: orijentacione sastanke, pilot-

obuku nastavnika i pedagoga, evalu-

aciju i monitoring, kao i medijsku

promociju.

Uzev{i u obzir sve navedene

konstatacije, moè se smatrati da

je pilot-projekat Umije}e ìvqe-

wa u osnovnoj {koli potvrdio

osnovnu hipotezu i pretpostavku da

je ovakav program zna~ajan, koris-

tan i kao dio vaspitno-obrazovnog

rada s adolescentima neophodan, te

je u tom smislu predloèno

sqede}e:

iskoristiti efekte pilot-

projekta i o~igledno veliko

interesovawe {kolskih zajedni-

ca kao solidnu bazu za

pro{irewe projekta na sve

osnovne {kole u BiH, sa-

dràjima Umije}e ìvqewa

obezbijediti status zvani~nog i

obaveznog nastavnog programa,

obezbijediti kontinuiranu stru-

~nu podr{ku i pomo} nastavni-

cima u realizaciji programa nas-

tavnog rada i programa aktivnos-

ti u~enika u lokalnoj zajednici,

nastaviti i pro{iriti posto-

je}e oblike saradwe sa min-

istarstvima obrazovawa i peda-

go{kim zavodima u podr{ci

implementaciji programa, isko-

ristiti finalnu analizu i

izvr{iti potrebne programske i

metodolo{ke adaptacije.



Umijece zdravko 14-15.qxd 14.5.2008 11:17 Page 15

Pilot projekat

Umije}e ìvqewa

u Osnovnoj {koli

„Vuk Karaxi}” u

Tesli}u realizo-

van je u prvom

polugodi{tu {kolske 2007/2008.

godine.

Nastavne aktivnosti realizo-

vane su na ~asovima odjeqewske

zajednice u odjeqewu VII/4 u

oktobru, novembru i decembru

mjesecu.

âsovi su realizovani u

vidu radionica. Kao nastavna

sredstva kori{}eni su: radni

materijali iz Priru~nika za

nastavnike i Radnih sveski za

u~enike, didakti~ki materijal

koji je pripremila nastavnica,

kao i razni tekstovi i foto-

grafije iz {tampe.

U~enici su bili veoma

motivisani, aktivni i zainte-

resovani.

Jedna od interesantnijih

radionica (a vjerujte, sve su

bile takve) je radionica Pri-

hvatawe i posqedice. Znamo i

sami da su djeca svakodnevno

„bombardovana” raznim nepri-

lago|enim sadràjima sa svih

vrsta medija, uticaju „lo{eg“

dru{tva i sli~no. Da li oni u

tome mogu da prepoznaju {ta je

dobro, a {ta lo{e za wih? Koje

su mogu}e posqedice ako se

pona{aju kao medijski poznate

li~nosti i da li su svjesni tih

posqedica? [ta smo sve u stawu

da uradimo da bi nas drugi pri-

hvatili? [ta se de{ava ako se

suprotstavimo i pona{amo

onako kako mislimo da je

ispravno bez obzira na priti-

sak sredine i vr{waka? To su

samo neka od pitawa koja su

dotaknuta ovom radionicom.

Na isje~ke iz {tampe na

kojima su prikazani istetovi-

rani pjeva~i i glumci, idoli

koji pu{e ili su alkoholizo-

vani, oskudno odjevene glumice,

anoreksi~ne manekenke, trans-

vestiti, parovi koji se qube i

sli~no u~enici su prvo u

parovima, a zatim pred ~itavim

odjeqewem razmjewivali svoje

stavove i razgovarali o mo-

gu}im POSQEDICAMA

PRIHVATAWA PO SVAKU

CIJENU. Naravno, razgovor je

vodio i usmjeravao odjeqenski

starje{ina, a u~enici su sami

donosili zakqu~ke. A mi

moèmo da zakqu~imo da je

postignut ciq ove radionice, a

on je DA SU UÊNICI U

STAWU DA UOÊ PREDNO-

STI I NEGATIVNE STRA-

NE AKCIJA URA\ENIH S

CIQEM STICAWA PO-

DR[KE OKOLINE.

âsove odjeqenske zajednice

pripremao je i realizovao odje-

qewski starje{ina Gordana Ga~i}.

~asovima je prisustvovao pedagog

{kole Marcela Kova~evi} i povre-

meno se ukqu~ivao u rad.

Realizacija projekta imala je

svesrdnu podr{ku direktora

{kole Miodraga Milovanovi}a.

Pripremila: Marcela Kova~evi},

pedago



UMIJE]E @IVQEWA U O[

„VUK KARAXI]” U TESLI]UO[ „Vuk Karaxi}”

Marsela 16.qxd 14.5.2008 10:56 Page 16

Realizacija pilot-projekta „Umije-}e ìvljenja“ uosnovnim {kola-ma u Tuzlanskomkantonu zapo~ela

je u novembru 2007. godine, nakontrodnevnog seminara za prosvjetneradnike iz osam {kola obuhva}enihovim projektom.

Na osnovu prispjelih izvje{taja

moè se zaklju~iti kako su UNICEF iCivitas postigli „pun pogodak“ pred-vi|enim planom i programom,ciljnom skupinom, izborom materi-jala i na~inom obuke pedagoga i nas-tavnika/profesora koji su nosiociaktivnosti u svojim sredinama.

Istaknut je zna~aj stavljanjanaglaska na odgojnu komponentuprosvjetnih ustanova, {to evidentnodoprinosi izrastanju u~enika u zrele,

odgovorne i ljude sposobne zakvalitetan ìvot.

Kao {to je to i predvi|eno planomakcije zajedni~ki sa~injenim na sem-inaru, ciljevi „Umije}a ìvljenja“prezentirani su na nastavni~kimvije}ima {kola uklju~enim u pilot-projekat i tom prilikom su date infor-macije vezane za projekat i ono {to}e se, s tim u vezi, de{avati u {koli unarednom periodu. Budu}i da je za

Prvi rezultati Umije}a ìvljenja u O[


I u Tuzlanskom kantonuprojekt “Umije}e ìvljenja’’

biljeì prve rezultate uosnovnim {kolama

Umijece 17-18.qxd 14.5.2008 11:25 Page 17

to vladala velika zainteresovanost,nastavnici koji su pro{li obuku nese-bi~no su se odlu~ili staviti na raspo-laganje kolegama, odgovoriti na nji-hova pitanja i pruìti im podr{ku priradu sa u~enicima i roditeljima.

Realizacijom ~asova u u~ionica-ma primije}eno je da u~enici vrlorado prihvataju radioni~ki na~inrada, iznose svoja mi{ljenja, diskuti-raju, daju prijedloge, kritike,zaklju~uju samostalno.

U pojedinim {kolama projekat jeprezentiran i na sastancima vije}aroditelja. Roditelji su se pozitivnoizjasnili o „Umije}u ìvljenja“ iizrazili èlju za u~estvovanje u rea-lizaciji projekta. U narednom perio-du roditeljski sastanci bit }e ople-menjeni odabranim radionicama izPriru~nika za nastavnike i pedagogeosnovnih {kola.

Budu}i da je to jedan od zadata-ka, uspostavljena je i saradnja salokalnom zajednicom - predstavnici-ma mjesnih zajednica, kulturno-umjetni~kih dru{tava, lokalnimradio-stanicama i printanim mediji-ma, zdravstvenim i vjerskimustanovama i nevladinim organizaci-jama.

Ono na {to smo u Tuzlanskomkantonu posebno ponosni jeste efekat

projekta „Umije}e ìvljenja“ nazbliàvanje u~enika koji su njimeobuhva}eni.

Puni entuzijazma i èlje zaaktivizmom, ovi su osnovno{kolci,uz koordinaciju profesorice SaliheAgi} i asistenciju pedagogiceNermine Tursi} i profesoriceJasmine Mehmedovi}, osnovaliForum mladih Civitasa. Njihovzadatak bit }e iniciranje razli~itihakcija koje mogu doprinijeti zdravi-jem i kvalitetnijem na~inu ìvotamladih Tuzle.

Gostoprimstvo Forumu mladihpruìo je Ameri~ki kutak, koji svojeprostorije ima u Narodnoj i uni-verzitetskoj biblioteci u Tuzli.Ljubazno{}u zaposlenih, u~enicimaje stavljen na raspolaganje modernoure|en i opremljen prostor, u kojemse nalaze i ra~unari sa stalnom inter-net konekcijom.

Prve aktivnosti Foruma mladihCivitasa Tuzle bile su pokretanje ini-cijative „Humani telefon umjestoSMS-a“, pokretanje bloga Forumamladih, inicijativa pod nazivom„Jedan dan bez mobitela u {koli“, tegostovanje na radio „Kameleonu“,kako bi se javnost {to bolje upoznalasa programom „Umije}e ìvljenja“ imladi ljudi potakli da uzmu aktivnijeu~e{}e u dru{tvenim zbivanjimagrada i kantona.

Ambicioznim Programom radanarednih mjeseci planirana je rea-lizacija razli~itih radionica, organi-zacija sajmova za zapo{ljavanje iokruglih stolova, posjete op}inskimvlastima, povezivanje mladih, uspo-stavljanje saradnje sa lokalnimNVO i mnoge druge akcije, o ~emu}emo vas, nadam se, uskoroinformirati.

Jasmina Mehmedovi},prof. razredne nastave

Prvi rezultati Umije}a ìvljenja u O[


Umijece 17-18.qxd 14.5.2008 11:25 Page 18

Koncentrirat }emose samo na onekoje radimo poprvi put ili kojesu nastavak rani-je zapo~etih ini-

cijativa. To, naravno, ne umanjujezna~aj na{ih redovnih aktivnosti kao{to su obuke (posebno su bileuspje{ne obuke iz interdisciplinarnogprograma Osnove demokratije - prvikoraci, s vi{e od 5000 obu~enihu~iteljica i u~itelja), organiziranjetakmi~enja iz programa Projekt„Gra|anin“, regionalnog programa,izdavanja ovoga lista i lista za mlade“Bu|enje“, Mreè mladih Civitasa,programa Umije}e ìvljenja itd, okojima smo detaljnije pisali u ovom ipro{lim brojevima.

^lanak posve}ujemo Civitaskoordinatorima, nastavnicima, peda-gozima, u~enicima, predstavnicimaministarstava i pedago{kih zavoda,na{im partnerima, vanjskim saradni-cima i drugima koji su svojim preda-

nim radom najvi{e zaslu`ni zauspje{no realizirane aktivnosti iimplementaciju gra|anskog obrazo-vanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.Mislim da svi zajedno trebamo bitiveoma ponosni na na{ doprinos raz-voju i unapre|enju demokratije{irom BiH.„Uvo|enje predmetaDemokratija i ljudska pravau osnovne {kole“

Jedan od posljednjih koraka uosiguravanju odrìvosti gra|anskogobrazovanja je uklju~ivanjeposebnog predmeta iz gra|anskogobrazovanja u obavezne nastavneplanove i programe svih osnovnih{kola u BiH. Uspje{na kampanja biosigurala odrìvost gra|anskog obra-zovanja na svim nivoima i kon-tinuiranu obuku iz ove oblasti za sveu~enike. Kampanja uklju~uje Civitaskoordinatore, u~enike, nastavnike,

roditelje i druge gra|ane, koji sukoristili vje{tine nau~ene kroz pro-gram, da utje~u na predstavnikevlasti u svojim sredinama. Nakonkampanje, uslijedili su individualni sa-stanci s ministarstvima, kao i orga-niziranje okruglog stola kojem su pri-sustvovali entitetski i kantonalni min-istri obrazovanja. Kao rezultat do sadasmo dobili podr{ku iz KantonaSarajevo, Unsko-sanskog kantona,Br~ko Distrikta, Bosansko-podrinjskogkantona i Hercegova~ko-neretvanskogkantona. Podr{ke iz ostalih kantona, kaoi Republike Srpske, o~ekujemo u nared-nom periodu.

„Razvijanje standarda i pro-grama certifikacije nas-tavnika gra|anskog obrazo-vanja u osnovnim {kolama“

U skladu s programom certfikaci-je za nastavnike predmeta „Demo-

Obrazovni centar


JO[ JEDNA USPJE[NAGODINA IZA OBRAZOVNOGCENTRA ZA DEMOKRATIJUI LJUDSKA PRAVA - CIVITAS Kraj {kolske godine je ivrijeme da se osvrnemo

na napornu, aliuspje{nu godinu iza

nas. Poku{at }emo izd-vojiti nekoliko klju~nih

aktivnosti koje smozajedni~ki implementi-

rali u pro{loj godini

Obrazovni centar 19-20.qxd 14.5.2008 12:15 Page 19

kratija i ljudska prava“ u srednjoj{koli razvili smo program i standardeza certifikaciju nastavnika gra-|anskog obrazovanja u osnovnoj{koli. U proces su bili uklju~eni pre-dstavnici svih ministarstava obrazo-vanja i pedago{kih zavoda, univerzi-tetski profesori, kao i nastavnicipredmeta iz osnovne i srednje {kole.Prije implementacije ovoga progra-ma moramo imati podr{ke svih mini-starstava za uvo|enje posebnog pred-meta u osnovnoj {koli.

„Vrijednosti koje dijelimo“Projekt je nastavak projekta

Vlade SAD-a, koji je po~eo donira-njem kompjuterske opreme i povezi-vanjem {kola u regionu. U okviruprojekta osmi{ljen je i realiziranistraìva~ko-promotivni projekt “[ta

volim u svom gradu”, u kojem suu~enici, s historijsko-kulturolo{kogaspekta, istraìli svoje rodne gradovei dobijene informacije na kreativanna~in podijelili s kolegama iz cijeleBiH. U projekt je bilo uklju~eno 10srednjih {kola iz svih dijelova ze-mlje. Ostvareni su planirani rezultatiprojekta, koji uklju~uju izdavanjezajedni~ke bro{ure i multimedijalnogDVD-a, koji prezentiraju gradove i{kole u~esnice projekta.

„Civitas Akademija zamlade lidere“

Akademija za mlade lidere jeorganizirana po prvi put uz u~e{}e 26

mladih i aktivnih osoba iz svih dije-lova Bosne i Hercegovine. Tokom{estodnevne obuke na Akademiji,u~esnici su pro{li kroz teoretski diosastavljen od 8 modula, uz predava-nja vrhunskih profesora iz BiH,Hrvatske i Srbije. U~esnici su nakraju svoga boravka razvili akcioneplanove za implementaciju u zajedni-cama. Projekt je dobio veliku medi-jsku pa`nju.

„Obuka za mlade novinare“Odràna je i {kola novinarstva

kojoj su prisustvovala 23 u~esnika,koji su pro{li edukaciju za rad uprintanim i elektronskim medijama.Uspje{ni polaznici svoju praksustje~u u Civitas magazinu za mlade -Bu|enje i TV-emisiji - Vijesti zamlade, koja se prikazuje na sedamTV-stanica {irom BiH.

„Civitas na pred{kolskom nivou“

U ovom projektu je u~estvovalodevetnaest vrti}a, odnosno vi{e od400 u~esnika (direktori, pedagozi,odgajatelji). Uzrast djece koji je bioobuhva}en bio je od 5 do 6 godina. Unekim vrti}ima bile su, prema èljidirektora i odgajateljica, uklju~ene imla|e grupe. Istraìvanje o imple-mentaciji programa je pokazalo nje-govu opravdanost i efikasnost, te daje bio pozitivan u smislu odgoja iobrazovanja pred{kolske djece (djecasu postala zrelija, odgovornija,demokrati~nija...). Istraìvanje je,tako|er, pokazalo utjecaj na kvalitetrada odgajatelja (unaprijedilo je nji-hov rad u vrti}u i dovelo do njihovogvlastitog boljeg razumijevanja:autoriteta, pravde i demokratije).Pokazalo se, tako|er, da je pro-gramske koncepte mogu}e integriratiu aktuelni program rada vrti}a, {to suu~esnici posebno istakli i predloìlida se to uradi na teritoriji cijele BiH.Odgovori pokazuju da bi se ovaj dioprograma mogao primijeniti odvrti}a do kraja prve trijade u

osnovnoj {koli; ispitanici su istaklida bi i u narednim godinama mogliprimjenjivati navedene koncepte, uzpro{irenje novim konceptima te da jecjelokupni program bio koristan zadjecu u vrti}u. Izraèna je i èlja dase za ministre obrazovanja/prosvjeteorganizira prezentacija, kako bi segra|ansko obrazovanje uklju~ilo utemelje pred{kolskog obrazova-nja/odgoja. Sastanak u vezi s disemi-nacijom programa bit }e odràn kra-jem 4. mjeseca.

Istraìvanje srednjo{kol-skog programa u 56 {kola {irom BiH

Postoje}i obrazovni sistem uBosni i Hercegovini jo{ uvijek nijerazvio mehanizme kontinuiraneopservacije i evaluacije kvalitetaobrazovanja i do sada nije bilonau~nih procjena o dugoro~nim efek-tima gra|anskog obrazovanja, uvje-tuju}i to neophodnim da se provedenau~no/empirijsko istraìvanje natemu. Civitas u sklopu svojihaktivnosti za pobolj{anje kvalitetaobrazovanja u na{oj zemlji izradio jeprojekt za provo|enje istraìvanja usrednjim {kolama {irom BiH kako bisnimili stanje obrazovanja za demo-kratiju i ljudska prava.

Regionalni eksperti na poljuobrazovanja, demokratije i soci-ometrijskih istraìvanja osmislili sunau~no/empirijsko istraìvanje omjerenju efekta gra|anskog obrazo-vanja u Bosni i Hercegovini. Zasno-vano na lekcijama i iskustvima na-u~enim tokom istraìvanja u BiH,sli~na istraìvanja }e biti razvijena iprovedena u jo{ 8 zemalja u na{emregionu. Ciljevi projekta su da sesnimi stanje obrazovanja zademokratiju i ljudska prava, mjeren-je efekata koje obrazovanje zademokratiju i ljudska prava ima naaktivizam mladih ljudi, a u kasnijojfazi pozvati sve u~esnike na region-alnu institucionalizaciju gra|anskogobrazovanja.

Obrazovni centar


Regionalni ekspertina polju obrazovanja,demokratije isociometrijskihistraìvanja osmislilisu nau~no/empirijskoistraìvanje o mjerenjuefekta gra|anskogobrazovanja u Bosni iHercegovini.

Obrazovni centar 19-20.qxd 14.5.2008 12:15 Page 20

Uprethodnih 12 godina

ovaj se pristup, zajed-

no sa sistematskim i

dugoro~nim planira-

wem, pokazao jako

uspje{nim. Iz ovog

razloga Civitas BiH, u saradwi sa

svojim me|unarodnim partnerima,

ve} nekoliko godina nastoji da

osnaì regionalni pristup tra-

nsferu znawa i zagovarawu iz

oblasti obrazovawa za demokratiju i

qudska prava i preuzima vode}u

ulogu u ovom procesu. Ovo je vidqivo

i u pomo}i koju smo pruìli

uspostavqawu programa gra|anskog

obrazovawa u Indoneziji, Maleziji,

Hrvatskoj, Rumuniji, Srbiji i Crnoj

Gori i drugim zemqama. Civitas BiH

je aktivan partner u „Projekt

gra|anin” programima u Sjevernoj

Irskoj, Kolumbiji i Arapskom

Civitasu. U septembru 2005. Civitas

BiH je ugostio ira~ko-kurdsku dele-

gaciju edukatora i pomogao im u uspo-

stavqawu programa u wihovoj sredini.

Aktivnosti koje su po~ele sa

prvom regionalnom konferencijom o

gra|anskom obrazovawu odrànom u

Sarajevu 2003. godine, nastavqene

u~e{}em na{ih stru~waka na obukama

u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu,

Rumuniji, saradwom sa Filozofskim

fakultetom u Zagrebu i profesorkom

Vedranom Spaji}-Vrka{, kuliminira-

le su na regionalnoj konferenciji

odrànoj tokom pro{logodi{we

finalne smotre, na kojoj je formiran

Koordinacioni odbor za gra|ansko

obrazovawe u jugoisto~noj Evropi.

~lanovi Odbora su stru~waci i akti-

visti na poqu obrazovawa za demokra-

tiju i qudska prava iz deset zemaqa u

regiji, ~iji je primarni ciq institu-

cionalizacija gra|anskog obrazovawa.

Koordinacioni odbor, pokrenut

na inicijativu Civitas-a BiH,

tako|er ima za ciq da inicira i/ili

podrì uspostavu centara, odnosno

lokalnih ta~aka za obrazovawe za

demokratsko gra|anstvo i qudska

prava u Beogradu, Bukure{tu,

Qubqani, Pri{tini, Podgorici,

Sarajevu, Skopju, Sofiji, Tirani i

Zagrebu, s primarnim zadatkom una-

pre|ivawa istraìvawa i obrazova-

wa u qudskim pravima i demokratiji

te pruàwa dokumentacijsko-infor-

macijskih usluga u svrhu nacionalne

i me|unarodne saradwe.

Na posqedwem sastanku Odbora,

odrànom u Sarajevu od 18. do 20. januara

2008. godine, regionalni eksperti na

poqu obrazovawa, demokratije i socio-

metrijskih istraìvawa osmislili su

nau~no/empirijsko istraìvawe o

mjerewu efekata gra|anskog obrazovawa

u regiji. Na osnovu lekcija i iskustava

nau~enih tokom istraìvawa u BiH,

sli~na istraìvawa }e biti razvijena i

provedena u jo{ 8 zemaqa u na{em

regionu. Ciqevi istraìvawa su da se

snimi stawe obrazovawa za demokratiju

i qudska prava, izmjere efekti koje

obrazovawe za demokratiju i qudska

prava ima na aktivizam mladih qudi, a u

kasnijoj fazi pozivawe svih u~esnika na

regionalnu institucionaliziraju gra|a-

nskog obrazovawa.

Regionalna saradwa


CIVITAS BiH IMA VODE]U

ULOGU U REGIJI, A I [IRERad baziran na kvalitetnoj mreì koordinatora predstavqaokosnicu Civitasovog pristupa obrazovawu za demokratiju

i qudska prava u BiH

REGIONALNI PRISTUPRegionalni pristup treba da obezbijedi transfer znawa i zajedni~ko

zagovarawe iz oblasti obrazovawa za demokratiju i qudska prava, kao i

razmjenu edukatora, programa, izvora u~ewa i regionalnih programa

obuke, kako bi se uspostavile ~vr{}e veze izme|u edukatora i u~enika iz

regiona i u~esnicima omogu}ilo da razmotre nove opcije za svoje organi-

zacije. Regionalni program moè biti veoma zna~ajan za pruàwe

konkretnog i prakti~nog savjeta realizatorima, kad je organizovan po

regijama i kada su jezi~ke barijere svedene na minum. Zahvaquju}i na{im

zajedni~kim naporima, ovo je jedno od rijetkih poqa u kojima na{a zemqa

ima vode}u ulogu.

Reg saranja 21.qxd 14.5.2008 10:51 Page 21

Gra|ansko vaspitawe

formalno je uvedeno

u sistem obrazovawa

Republike Srbije

{kolske 2001/2002.

godine. Pored bro-

jnih pitawa koja su pokretana u

vezi sa nastavom Gra|anskog

vaspitawa od wegovog uvo|ewa,

primjetno je da je pa`wa bila

vi{e usmjeravana ka statusu

predmeta, organizacionim i

tehni~kim pitawima. Mawe su

pokretana i nisu dovoqno pro-

dubqivana pitawa metodi~ke

zasnovanosti nastave Gra|a-

nskog vaspitawa. Vode}i se ide-

jom da bi zasnivawe metodike

nastave Gra|anskog vaspitawa

trebalo biti utemeqeno u dosa-

da{wim iskustvima i primjeri-

ma dobre prakse, kao i teoriji i

praksi dru{tava koja imaju

duà iskustva u oblasti obrazo-

vawa za demokratiju, Demok-

ratsko gra|anstvo }e jednom u

tri mjeseca objavqivati tek-

stove i analize obrazovnih

politika, nove stru~ne litera-

ture i rezultata istraìvawa u

zemqi i svijetu, zna~ajnih za

rad nastavnika u ovoj oblasti.

U prvom broju ~asopisa pred-

stavqena su sistemska rje{ewa

koja u ovoj oblasti postoje u

Srbiji, institucionalni okvir

koji ona daju lokalnim inicija-

tivama kao jedan od najva`nijih

preduslova za uspje{no pro-

vo|ewe programa. Daqe unap-

re|ivawe realizacije nastave

gra|anskog obrazovawa ogleda

se u uspostavqawu mehanizama

za pra}ewe i osigurawe kva-

liteta obrazovawa za demok-

ratsko gra|anstvo, a kao dugo-

ro~ni ciq ministar prosvjete

Republike Srbije dr. Zoran

Lon~ar tako|e najavquje sis-

temsku primjenu integrativnog

pristupa koji }e omogu}iti da

sadràji programa obrazovawa

za demokratiju i gra|ansko

dru{tvo postanu elementi pro-

grama ve}ine nastavnih predmeta.

Kroz rubriku posve}enu una-

pre|ewu obrazovawa za demo-

kratsko gra|anstvo ve} samim

nazivom èlimo da ukaèmo na

zna~aj kontinuiranog rada na

unapre|ivawu obrazovnih prak-

si u savremenim obrazovnim sis-

temima. Kao obrazovawe kroz

cio ìvot, obrazovawe za

demokratsko gra|anstvo je dio

formalnog i neformalnog obra-

zovawa. Ono se ostvaruje i u

drugim institucijama sistema,

kroz aktivnosti organizacija

civilnog dru{tva, lokalnih

zajednica i medija, kao i u

svakodnevnom ìvotu. âsopis u

ovom broju daje pregled poje-

dinih aktera u Srbiji koji se

bave obrazovawem za demo-

kratsko gra|anstvo stvaraju}i

tako podsticajno okruèwe i

model otvorene i demokratske

zajednice koji èlimo da pru-

ìmo na{im u~enicima.

Regionalna saradwa


UDRU@EWE GRA\ANA “GRA\ANSKEINICIJATIVE’’ POKRENULO ÂSOPIS

“DEMOKRATSKO GRA\ANSTVO”

Imaju}i u vidu va`nost razvoja obrazovawa za demokratskogra|anstvo i wegovog doprinosa razvoju cjelokupnog dru{tva,

Udruèwe gra|ana za demokratiju i gra|ansko obrazovawe„Gra|anske inicijative“ iz Beograda pokrenulo je ~asopis za nas-tavnike gra|anskog vaspitawa Demokratsko gra|anstvo. Ciq namje da kroz wega ponudimo odgovore na neka otvorena pitawa i da

istovremeno {iru {kolsku javnost upoznamo sa konceptomdemokratizacije {kole.

Reg srbija 22.qxd 14.5.2008 10:53 Page 22

Me|unarodnipristup stan-dardizacijiobrazovanja,nastao pod uti-cajem Uneska i

Vije}a Evrope, ima uloguuskla|ivanja i poticanja. Evropskakomisija je jo{ 2002. godine usvojilaklju~ne kompetencije koje treba darazvija svaki obrazovni sistemzemalja ~lanica i njihovih susjeda.Postoji mnogo definicija gra|anskih

kompetencija, mi }emo ovdjepreuzeti onu koju nudi MargaretBranson: to su znanja, vje{tine istavovi koji omogu}uju informirano,aktivno i opredijeljeno u~e{}egra|ana u demokratskom dru{tvu ucilju razvijanja zajedni~kog dobra, iuz maksimalno po{tovanje i za{tituljudskih prava1. Mnogo je faktora uzeto u obzir,me|u njima klju~na briga je voditira~una o razvoju djece pred{kolske i{kolske dobi, te posebna pa`nja u

periodu adolescencije. Mnogo fakto-ra uti~e na odre|ivanje kako samihuzrasta, tako i stepenica u razvojudjece, te su navedene kompetencijedate samo okvirno.U pogledu pred{kolskog uzrasta,istraìvanje izvr{eno u BiH 2007.godine, kao i ve}ina raznih progra-ma u svijetu, preporu~uje po~etakrada sa po~etkom pete godineìvota. Savremena nauka i na{ali~na iskustva sa mla|im grupamadokazuju da i prije toga, ~ak i kod

U fokusu


Gra|anske kompetencijecjeloìvotnog u~enja

Gra|anske kompetencije spadaju u jedan od 5 indikatora klju~nih kompetencija potrebnih za Evropu 21. vijeka. To, samo po sebi, dovoljan

je argument da nije sporno da li je na{im u~enicima potrebno razvijatigra|anske kompetencije

11 MMaarraaggrreett SSttiimmmmaann BBrraannssoonn:: KKlljjuu~~nnee kkoommppoonneennttee uu ggrraa||aannsskkoomm oobbrraazzoovvaannjjuu,, CCeennttaarr zzaa ggrraa||aannsskkoo oobbrraazzoovvaannjjee,, KKaallaabbaassaass,, KKaalliiffoorrnniijjaa,, 22000066

Kompetencije 23-26.qxd 14.5.2008 11:58 Page 23

beba, mnoga iskustva predstavljajuizvor predstave djeteta o svijetu idru{tvu koje ga okruùje. Pred{kols-ka ustanova treba da bude mjestosocijalizacije, koja se ostvaruje krozraznovrsne forme igara. Ovaj uzrast,koji se prema Pijaèu tuma~i kao„period konkretnog operativnogdjelovanja“, posebno je pogodan zaformiranje stavova i po~etnesposobnosti dovo|enja u vezurazli~itih stajali{ta2. Ma{ta i kreativnost u tom uzrastumogu se koristiti za razvoj apstrakt-nih koncepata kod djeteta. Tako se iu pogledu gra|anskih kompetencijao~ekuje da }e djeca, koja su u ovomuzrastu sposobna da ponu|enezadatke doìve kao zabavu, npr.,znati i biti u stanju:

identificirati osnovne vrijednostipravednog dru{tva kroz pri~e, sim-bole, pjesme i igre

pokazati da svaki

pojedinac/dje~ak i djevoj~ice,odrasli bez obzira na sve razlike,imaju udjela u stvaranju i odràva-nju takvog pravednog dru{tva

opisati ljudska prava, a posebnoprava djeteta kroz pri~e, slike, sim-bole i pjesme i objasniti odgovornostsvih nas za njihovo po{tovanje

demonstrirati razumijevanjeosnova i svrhe razli~itih tipovavlasti iz njihovog okruènja u ciljuostvarenja pravednog dru{tva

pokazati kroz mno{tvo razli~itihkreativnih proizvoda i igranja ulogarazumijevanje zna~enja rije~igra|anin i njihovih prava i odgo-vornostiKompetencije ste~ene u pred{kol-skom odgoju i obrazovanju nado-gra|uju se u prvoj trijadi devetogo-di{nje osnovne {kole. Op}enito seuzima da od osme godine djecapokazuju sposobnost da svojemi{ljenje suprotstave mi{ljenjimadrugih. Stoga se u gra|anskim kom-

petencijama, po sistemukoncentri~nih krugova, {iri saznajnai emocionalna komponenta. Ve} odtre}eg razreda treba da se uvodevje`be koje olak{avaju pore|enje, tepodsti~u kriti~ko mi{ljenje. Ovo jeveoma va`no za sticanje vje{tina.Mada zapo~inju proces opona{anjeodraslih, ukoliko imaju prilike da seslobodno uklju~e u rasprave,diskusije, istraìvanja i „pretjeriva-nja“, djeca su u stanju da prevazi|u~isto opona{anje. Ukoliko suaktivnosti u razredu u ovom uzrastuusmjerene na djecu, do 12. godineoni bi, npr., trebali biti u stanju da:

objasne za{to su dru{tvu potreb-na pravila, zakoni i vlast

obrazloè za{to demokratijauklju~uje glasanje, vladavinu ve}inei uspostavljanje pravila

objasniti pojam zajednice, kakogra|ani rade za dobrobit zajednice,prava i odgovornosti

U fokusu

24 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS22 @@aakk GGoonnee,, MMeejjiijjsskkoo oobbrraazzoovvaannjjee,, PPrreesssseess UUnniivveerrssiittaaiirreess ddee FFrraannccee,, 11999977


u~estvovati u kreiranju pravila,izborima u {koli, pona{ati se u {kolii slobodnom vremenu u duhupo{tovanja ljudskih prava i odgo-vornostima gra|ana

Od dvanaeste do petnaeste godinemla|i adolescenti ulaze u buranperiod koji sa jedne strane karakter-izira udaljavanje od konkretnog, a sadruge strane sna`no, i ~esto izuzetnoburno proìvljavanje fizi~ke ipsihi~ke promjene. Ovaj uzrastkarakteri{e i potreba zasamoodre|enjem, osobnom neovis-no{}u, i otkrivanju sebe kao zrele iodgovorne osobe sa jedne strane, tesopostvene kompleksnosti sa druge.Ovaj uzrast je naro~ito pogodan zarazumijevanje i projekciju osobneuloge u dru{tvu, kao i aktivnogu~e{}a, makar vrlo ~esto konflikt-nim zbog velikog jaza izme|u vri-jednosnog sustava u teoriji, i nje-govog odsustva u praksi. U ovoj fazistvaraju se permanentne „navikesrca i uma“, stoga èlim ista}i pred-nost koju ima dobro organizirananastava predmeta gra|anskog obra-zovanja u zavr{nim razredima sred-nje {kole. U fazi istraìvanja i ana-lize svijeta oko sebe (~esto jednos-trane i veoma kriti~ki intonirane),adolescenti posredno poku{avaju darazrije{e i neke svoje unutarnje kon-flikte. Kroz istraìvanje i samostalan

rad na projektima na kraju osnovne{kole u~enici bi trebali znati i biti ustanju da:

objasne koncepte poputdemokratije, gra|anstva, i me|una-rodnih dokumenata koje ih pro-moviraju

razumiju ulogu i odgovornostigrana i nivoa vlasti va`nih zavo|enje politike na lokalnom iregionalnom planu,

u~estvuju u aktivnostima zajed-nice, sposobnost da se sara|uje sainstitucijama u javnom domenu

pokaù solidarnost i aktivnost ucilju rje{avanja problema kojipoha|aju lokalnu i {iru zajednicu

prihvate koncepte ljudskih pravai jednakosti kao osnove solidarnostii odgovornosti, prihvatanje jed-nakosti mu{karaca i èna.Prelazak u srednju {kolu karakte-rizira i dramati~na promjena mladihu odnosu na svijet koji ih okruùje.To je doba prihvatanja „grupe“ i pri-tiska vr{njaka da se usvoje “modeli“pona{anja karakteristi~nih za grupukojoj svi mladi èle pripadati. Odtoga {ta im {kola nudi i na kojina~in umnogome }e zavisiti da li }emladi ispoljiti odu{evljenje ilirazo~arenje u cijeli svjetski poredak,i na njihovom li~nom nivou.Ukoliko se aktivnosti u odjeljenjuusmjere na analize, debate,

istraìvanja i kreativno stvaranje,mladi ljudi su spremni da se uklju~eu gra|anske aktivnosti i u~estvuju urje{avanju dru{tvenih problemasavremenog ìvota. Iz tog razloga sekompetencije na ovom nivouprenose na sferu permanentnogobrazovanja, poèljnog za svakogodraslog gra|anina.

poznavanje gra|anskih prava iustava zemlje i entiteta/kantona,nivoe vlasti i njihove funkcije

po{tovanje i razumijevanje razli-ka izme|u sistema vrijednostirazli~itih nacionalnih, etni~kih ivjerskih grupa

spremnost da se u~estvuje udemokratskom procesu na svimnivoima

stav da je potrebno volontirati iu~estvovati u gra|anskim aktivnosti-ma, podràvanje razli~itosti iosje}aja pripadnosti dru{tvu svihgrupa (etni~ke, rasne, vjerske,jezi~ke, nacionalne manjine, ène,siroma{ni, grupe sa posebnim potre-bama...)

upu}enost u glavna de{avanja,trendove i pokreta~e promjena uvlastitoj, evropskoj i svjetskojistoriji, trenutnu situaciju u Evropi isvijetu.

Gra|anska kompetencija navisoko{kolskom nivou podrazumije-va sposobnost pojedinca za potpunou~e{}e u gra|anskom ìvotu, bazira-no na znanju o dru{tvenim ipoliti~kim konceptima i struktura-ma, te usmjerenost premademokratskoj participaciji. Premadoktoru Dònu Patriku, ona obuhvata:

1. ZNANJE ODEMOKRATIJI(GRA\ANSKO ZNANJE)

Univerzalni koncepti i principi osu{tini demokratije. Trajna pitanja ozna~enju i kori{tenju klju~nih ideja

Bitne odluke o mjerama javne

U fokusu



politike i interpretacijama ustava uvezi s njima

Ustavi i institucije vlasti pre-dstavni~ke (reprezentativne)demokratije

Prakticiranje demokratskoggra|anstva i uloga gra|ana

Historija demokratije u pojedi-nim dràvama u cijelom svijetu

2. VJE[TINEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI (KOGNITIVNEGRA\ANSKE VJE[TINE)

Identificiranje i opisivanje infor-macija o politi~kom i gra|anskomìvotu

Analiziranje i obja{njavanjeinformacija o politi~kom igra|anskom ìvotu

Sinteza i obja{njavanje informa-cija o politi~kom i gra|anskomìvotu

Evaluiranje, prihvatanje iodbrana stajali{ta o javnim

doga|ajima i pitanjimaKriti~ko razmi{ljanje o uslovima

politi~kog i gra|anskog ìvotaKonstruktivno razmi{ljanje o

na~inima pobolj{anja politi~kog igra|anskog ìvota

Razmi{ljati komparativno, inter-nacionalno i globalno o demokratiji

3. VJE[TINEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI(GRA\ANSKE VJE[TINEUÊ[]A VLASTI)

Interakcija sa drugim gra|animau cilju promoviranja personalnih iop{tih interesa

Pra}enje (monitoring) javnihdoga|aja i pitanja

Razmatranje i dono{enje odlukao mjerama javne politike

Utjecanje na politi~ke odluke ojavnim pitanjima

Implementacija politi~kih odlukao javnim pitanjima

Djelovanje na pobolj{anju poli-

ti~kog i gra|anskog ìvota lokalno,nacionalno i globalno

4. DISPOZICIJEGRA\ANSTVA UDEMOKRATIJI(GRA\ANSKI STAVOVI)

Afirmacija op{te i jednakehumanosti, digniteta i vrijednostisvake osobe

Po{tivanje, za{tita i kori{tenjeprava koja su jednaka za svakog

Odgovorno u~estvovanje u poli-ti~kom i gra|anskom ìvotu zajed-nice

Prakticiranje samoobuzdavanja(discipline) individualno i institu-cionalno

@ivjeti po primjeru moralnostidemokratskog gra|anstva prakticira-ju}i vrline poput suzdrànosti,upornosti, dare`ljivosti i pravdolju-bivosti

Promoviranje op{teg dobralokalno, nacionalno i globalno.

Mr. sci Rahela Dìdi}

U fokusu



U O[ „Mak Dizdar“ Zenica savi{egodi{njom tradicijom se real-iziraju programski sadràji CIVI-TAS-aa. Do sada je mnogo ura|eno narje{avanju postavljenih problema.Ove {kolske 2007/2008. godineodlu~ili smo da istraùjemo ipoku{amo utjecati na rje{avanjeproblema BEZBJEDNOSTI SAO-BRA]AJA. To je jedan od ozbiljnihproblema u na{oj lokalnoj zajednici,pa i u Bosni i Hercegovini. U sao-bra}ajnim nezgodama ljudi svako-dnevno gube ivote ili ostaju trajni inva-lidi. Raduje nas ~injenica {to smo i mikao djeca dobili priliku da kaèmo {tomislimo o ovom problemu. Prenosimo vam kratki OSVRT ONAUÊNOM, nekih u~enika naodabranu temu i nastavu Gra|anskogobrazovanja.

U~enica A. Hodì}„Na sekciji CIVITAS i redovnim~asovima Gra|anskog obrazovanjanau~ila sam da samo istraìva~kimradom moèmo spremno pristupitiproblemu.Problem sigurnosti u saobra}aju je{irokog spektra, pa je zahtijevaomnogo istraìva~kih informacija.Gra|ansko obrazovanje mi jepomoglo da nau~im koja su to lju-dska prava i kako da se osje}am si-

gurno i za{ti}eno. Nau~ila sam nekeinformacije koje do uvo|enja ovogpredmeta u {koli nisam znala, a to suna~ini u~estvovanja u~enika u izbori-ma, odluke koje }u donositi kaogra|anin, odgovornost koju svakipojedinac treba posjedovati. Nau~ilasam kako da za{titim svoju ipo{tujem tu|u privatnost. Mislim daje uvo|enje ovog predmeta pomoglou~enicima da saznaju vi{e informaci-ja o ìvotu i da stvore vlastitu odgo-vornost”.

U~enica B. Gluhi}:„Jedno od bitnih iskustava koje samstekla rade}i na „Projektu gra|anin„je to da je rad u grupama mnogokorisniji nego samostalni rad. Ovimprojektom smo iskazali svoje stavovei mi{ljenja te na{im zaje-dni~kimradom uspjeli zadatak dobro uraditi.Nau~ili smo kako da se borimo zaono {to èlimo i kako na {to boljina~in rije{iti postoje}i problem.Zajedni~kim radom nau~ila sam dasvako mi{ljenje treba saslu{ati i nabilo koji na~in iskori-stiti. Ovaj pro-jekat nam je pomogao da izgradimoja~e stavove i da ih iskoristimo urje{avanju problema.“

U~enica [. Kova~evi}:„Ovim projektom sam shvatila da se

svi trebamo boriti za svoja prava islobodno iznositi svoje stavove, makakvi oni bili. Trebali bismo ~e{}eraditi ovakve projekte jer na taj na~iniznosimo svoja razmi{ljanja, a nikonas za to ne osu|uje. PredmetGra|ansko obrazovanje bi trebao bitiuveden i u niè razrede jer je idealanza spoznaju svijeta onakvog kakavzaista jeste.“

U~enik A. Abdi} i u~enica T.Bajramba{i}:„Radom u grupi nau~ili smo da jelak{e i brè raditi zajedno nego sam.Sva mi{ljenja su uvaàvana i ni jednonije zanemareno. Zato vi{e nije bilava`na tema niti stav, nego na~in nakoji smo se trudili dokazati svojestavove. Nau~ili smo saslu{ati i tu|emi{ljenje i trudili se da budemo toler-antni. Predmet Gra|ansko obrazo-vanje pomaè nam da izgradimosvoje stavove, nau~imo da komunici-ramo, {to }e nam svakako trebati ubudu}em ìvotu.“

U~enica A. Hadì{ehi}:„Na ovom predmetu koji je, naàlost,zastupljen samo jednu godinu uosnovnoj {koli, nau~ila sam daistraìva~kim radom moèmo do}ido rje{enja postavljenog problema.Lekcije na ~asovima upu}ene suupravo nama. Upu}uju na ìvot,gra|anske obaveze, odgovornost...Predmet nije teàk, a mnogo pomaèu ìvotima mladih ljudi, potpomaèizgradnji li~nosti i shvatanju mladihljudi koja su njihova prava i odgov-ornosti. U svemu ovome nam mnogo pomaènastavnik Gra|anskog obrazovanjaBenjamin Hurem.“

Civitas sekcija - MAKOVC

[kolska i op}inska natjecanja PG

27

PROJEKT GRA\ANIN U OSNOVNOJ[KOLI „MAK DIZDAR“ ZENICA

NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

master.qxd 14.5.2008 13:18 Page 27

[kolska i op}inska natjecanja PG


Osnovna {kola “Vuk

Stefanovi} Karaxi}”

Doboj

DOBOJ - U~enici VIII-6 razreda O[ ,,Vuk

Stefanovi} Karaxi}“ iz Doboja istraìvali

su u okviru Projekta „Ja, gra|anin“ problem

komunikacije sa osobama koje ne ~uju.

Problemu su dali naziv: Kako da razgo-

varamo? Ti ne ~uje{... ja te ne razumijem...

Za izabrani problem, kako oni kaù,

inspiraciju nose u sebi jo{ od {estog

razreda nakon obrade pisma [kola, itali-

janskog pisca Edmonda de Ami~isa. Zatim

je ~lanak iz |a~kog lista NAJ pod nazivom

„Jezik ruku“ potvrdio wihov osje}aj za

osobe koje se nalaze u socijalnoj izo-

laciji, iako sve mogu kao i mi, samo ne

mogu ~uti.

U toku rada i istraìvawa potrebnu

pomo} i podr{ku pruìla im je wihova

razrednica i nastavnica srpskog jezika Bosa

Igwi}. Pobijedili su na {kolskom takmi~ewu i

spremni su za op{tinsko koje }e se odràti 12.

aprila 2008. godine.

U~enici osje}aju veliko zadovoqstvo {to su

upoznali jezik ruku i predlaù da se u osnovnoj

{koli uvede gestovni jezik kao izborni predmet.

Ekipa u~enika VIII-6 i starje{ina odjeqewa Bosa Igwi}

O[ „Marka Maruli}a“Ljubu{ki

LJUBU[KI - U O[ “Tina Ujevi}a“ u Vitiniodràno je op}insko natjecanje u~enikaljubu{kih osnovnih {kola u CivitasovuProjektu Gra|anin. Pobjednici su u~eniciO[ „Marka Maruli}a“, koji su obradilitemu “Trgovina ljudima” i tako steklipravo daljnjeg natjecanja na ùpanijskojrazini. Prema mi{ljenju troje sudaca, nji-hov nastup i predstavljanje ozbiljnogdru{tvenog problema trgovine ljudima bilisu najkompletniji i najuvjerljiviji te suzasluìli pobjedni~ku titulu. Za to suzaslu`ni u~enici Tonina Ibrulj, DubravkaPe{orda, Ziba Dalipagi}, Martina ]ori},Viktorija Solin, Manuela [krobo, PetraMijatovi} i Sandra Herceg, a pripremala ihje i vodila u~iteljica Memnuna Mahi}. U

natjecanju su sudjelovali i u~enici O[ Ivane Brli}Maùrani}, koji su pripremili temu “Urbanizacijagrada”, i doma}ini u~enici O[ “Tina Ujevi}a“, koji suse predstavili temom “Ovisnost”.

PG takmicenja 28.qxd 14.5.2008 12:19 Page 28

Uskladu sa

Kalendarom

takmi~ewa u~enika

osnovnih {kola RS

za {kolsku 2007/08.

godinu, {kolsko

takmi~ewe iz Projekta “Ja,

gra|anin” u O[ “Petar

Ko~i}” u Prijedoru odràno je

u srijedu, 05.03.2008. godine.

Takmi~ewe je pruìlo pravu

lepezu razli~itih problema

kojima su se u~enici bavili i

mogu}ih rje{ewa koja su

nudili, jer se takmi~ilo osam

ekipa odjeqewa osmog razreda,

i svi su nastojali biti najbo-

qi. Likovno i verbalno su nas-

tojali {to kvalitetnije

predo~iti probleme koje su

prou~avali i ponuditi realne

puteve za wihovo rje{avawe,

pokazuju}i koliko su nau~ili o

mjerama javne politike, o

mogu}nostima uticawa na

lokalnu vlast, o aktivnom

ukqu~ivawu u rje{avawe prob-

lema lokalne zajednice, ali i

onih od globalnog zna~aja.

Na op{tinsko takmi~ewe

plasirala se ekipa u~enika

VIII-4 odjeqewa, koja je

prou~avala problem seksualnog

obrazovawa osnovno{kolske

omladine i koja je osvojila

najve}i broj bodova.

Pobjedni~ku ekipu ~ine

u~enici: Nikolina Babi},

Milo{ Repaji}, Neda Medi},

Milana Komosar, Katarina

Borenovi}, Maja Medi}, Ratko

Maxar i Awa Blagojevi}.

Razrednica pobjedni~ke ekipe

je Jelena Damjanovi}, koja je

umje{no i stru~no vodila i

usmjeravala rad svojih u~enika.

Sudije na {kolskom takmi~ewu

bile su:

1. Du{ica Kecman, doktorica,

sertifikovani sudija

2. Jelka Tomi}, nastavnica,

~ije je odjeqewe pro{le

{kolske godine pobijedilo na

regionalnom takmi~ewu, i{lo

na dràvnu smotru u Sarajevo i

qetni kamp u Br~kom

3. Nada Ribi}, pedagogica, ser-

tifikovani sudija

Iz Osnovne {kole “Petar

Ko~i}” upu}ujemo tople poz-

drave NA[-em CIVITAS-u,

svim Civitasovcima i ostalim

drugarima {irom Republike

Srpske i Bosne i Hercegovine,

koji se trude da nau~e

demokratiju.

S po{tovawem!

Nada Ribi}, pedagogicaOsnovna {kola

“PETAR KOÎ]”, PRIJEDOR

[kolska i op{tinska natjecawa PG


[kolsko takmi~ewe iz

Projekta “Ja, gra|anin”

Prijedor 29.qxd 14.5.2008 13:05 Page 29

Uprethodnom brojusmo informirali oinicijalnom zna-nstvenom istra-ìvanju ~iji je ciljutvrditi u~inke

predmeta «Demokracija i ljudskaprava» u srednjim {kolama Bosne iHercegovine. Ovdje }emo dati samokratki pregled izvr{enog, te inicijal-nih rezultata koji se ne ti~u samogpredmeta istraìvanja. Zavr{noistraìvanje se vr{i u ~etvrtom ipetom mjesecu, te }e tek nakon sta-

tisti~ke obrade i pore|enja po~etnog izavr{nog testa mo}i da se diskutira omogu}im rezultatima.

Istraìva~ki instrumentiZadaci iz ‘Demokracije i ljudskih

prava’ za u~enike (inicijalno i finalnoispitivanje)

Upitnik o stavovima u~enika (odemokraciji i demokratskom razvojuBiH; predmetu, ud`beniku, nastaviitd., te prijedlozi za pobolj{anje)

Upitnik za nastavnike (stru~na

sprema, samoprocjena pripre-mljenosti za nastavu, percepcijaproblema u ostvarivanju nastave itd.,te prijedlozi za pobolj{anje itd.)

Upitnik za direktore {kola(stavovi prema predmetu, kadrovskepotrebe, usavr{avanje nastavnika,opremljenost {kole, suradnja {kole izajednice itd., te prijedlozi zapobolj{anje)

Obrazac za analizu nastavnihplanova i programa za srednje {kole

Obrazac za analizu normativnihdokumenata

PostupakInicijalno ispitivanje znanja i stavovau~enika (kompozitni upitnik)

Prikupljanje prijedloga nastavnikaIzrada prve radne verzije instru-

mentaEkspertna recenzija instrumentaDorada instrumentaSonda`na provjeraFinalizacija instrumentaPrimjena instrumenta na odabra-

nom uzorku u~enikaObrada podatakaInterpretacija rezultataAnaliza nastavnih planova i pro-

grama te normativnih dokumenataIspitivanje stavova nastavnika i

direktora {kolaFinalno ispitivanje znanja i

stavova u~enika

Odstupanja od statisti~kog uzorkaU skladu sa statisti~kim determinan-

Istraìvanje u {kolama


Stanje Obrazovanja zaDemokraciju i ljudska prava

u srednjim {kolama

Rezultati inicijalnog istraìvanja, provedenog usuradnji sa ministarstvima prosvjete i obrazova-nja, upu}uju da se u nekim kantonima/ùpanija-ma u srednjim {kolama ne po{tuju Zajedni~ka jezgra nastavnih planova i programa koja seodnose na predmet „Demokracija i ljudska prava“

Istrazivanje 30-31.qxd 14.5.2008 11:41 Page 30

tama sa~injen je stratifikovani uzorakkoji je trebalo da bude reprezentati-van u odnosu na populaciju iz koje jeuzet. To su bili u~enici 3. i 4. razre-da srednjih {kola koji imaju predmet‘Demokracija i ljudska prava’ ili„Politika, gospodarstvo, demokracijai ljudska prava“ Kako bi istraìvanje bilo znanstveno,potrebna slu~ajnost uzorka obezbi-je|ena je u projektnoj fazi slu~ajnimodabirom razreda kori{tenjemra~unarski generirane „random“funkcije. Anketarima su dostavljenadetaljna i precizna uputstva, u vezi saizborom {kola (40% gimnazije, 40%mje{ovite stru~ne {kole i 20 postotrogodi{nje stru~ne {kole). Po~etnomistraìvanju pristupilo je 1505u~enika/u~enica. Tijekom istraìva-nja do{lo je do odstupanja od planira-nog istraìvanja, u nekim ùpanijamauzrokovanog veoma malim brojemu~enika u anketiranom razrednomodjelu (ispod 10), tako da smo moralianketirati dodatne razrede. Tu seizgubilo iz vida da dodatni razredimoraju odgovarati populaciji, pa jetre}i razred zanatskog smjera zami-jenjen 4 razredom gimnazijalaca.Mogu}e je da su, u najboljoj namjeri,profesori birali najbolje odjele, takoda su se pojavile statisti~ki zna~ajnerazlike u samom uzorku, {to nam

onemogu}ava pore|enje po demo-grafskim podacima kao {to su: vrsta{kole, razred, op}i uspjeh, obrazo-vanje oca i majke. Ovom prigodom smo tako|er do{li ido saznanja da se Zajedni~ka jezgrane po{tuju. Naime, u ùpanijamakoje rade na hrvatskom nastavnomplanu i programu ovi sadràji se jo{

uvijek izu~avaju kao kursna cjelina uokviru predmeta „Politika, gospo-darstvo, demokracija i ljudska prava“i to u ~etvrtom razredu za gimnazi-jalce, dok za druga zanimanja nismodobili precizne odgovore. Odukupnog uzorka populacije kojadolazi iz tih dijelova na{e zemlje,95% ispitivanih su izjavili da suu~enici 4 razreda gimnazije, ~ime jenaru{en statisti~ki stratum po vrsti{kole. U pogledu prosje~ne ocjene, kao istupnja obrazovanosti roditelja pos-toji statisti~ki zna~ajna razlika me|uu~enicima iz razli~itih entiteta/kan-tona/ùpanija i distrikta, pa nijemogu}e izvr{iti ozbiljnu komparacijurezultata.U Tuzlanskom kantonu predmet se ugimnazijama izu~ava u drugomrazredu, {to tako|er onemogu}avakomparaciju sa ostalima, jer se uzrastu~enika pokazao kao statisti~kizna~ajna varijabla koja uti~e napo~etno znanje u~enika o demokraci-ji i ljudskim pravima. U Herce-gova~ko neretvanskom kantonu/ù-paniji jedan odjel iz Stoca koji radina bosanskom jeziku je ozna~io daizu~ava predmet u ~etvrtom razredu. U Republici Srpskoj se postepenoradi na prebacivanju predmeta iz~etvrtog u tre}i razred, tako da je, zasada, jednaka distribucija populacijena tre}i i ~etvrti razred.Svi ovi podaci upu}uju da seZajedni~ka jezgra nastavnih planovai programa iz ovog predmeta u sred-njoj {koli ne primjenjuju doslijedno.Kao konsekvenca, ugroàvaju seprava u~enika na pristup obrazova-nju i pravo na mobilnost. Naime,ukoliko se predmet izu~ava urazli~itim razredima u~enicima jeoteàna mobilnost na cijeloj teritori-ji na{e zemlje, jer se moè desiti daga moraju poha|ati jo{ jednom, ilida ga ne}e nikako imati.

Prof. dr Vedrana Spaji} – Vrka{ imr. sci Rahela Dìdi}

Istraìvanje u {kolama


Istrazivanje 30-31.qxd 14.5.2008 11:42 Page 31

Prvi dan Smotra }e seodràti u zgradiZajedni~kih institu-cija (sala Parla-menta BiH), uzu~e{}e 256 u~enika,

nastavnika, entitetskih i ùpanijskihministara obrazovanja, gostiju iz

SAD-a, predstavnika institucija kojese bave obrazovanjem, kao i pred-stavnika op}ina koji su pomogliodràvanje takmi~enja na op}i-nskom, me|uop}inskom, regional-nom i ùpanijskom nivou.

Za mnogobrojne u~enike i nasta-vnike bit }e to prilika da za vrijeme

svog kratkog boravka upoznaju kul-turne i historijske znamenitosti uSarajevu, ali i da po prvi put budu uprilici da posjete i upoznaju se sastrukturom Zajedni~kih institucijaBosne i Hercegovine. Naàlost, ovoje jedini akademski program koji jeuklju~en u nastavne planove i pro-

Finalna smotra


U susretFinalnoj smotri

Ovogodi{nja Finalna smotra najboljih timova osnovnih i srednjih {kola uBosni i Hercegovini odràt }e se u periodu od 17. do 18.5.2008. godine u

Sarajevu

smotrra 32-33.qxd 14.5.2008 10:58 Page 32

grame u sve obrazovne sustave uBosni i Hercegovini.

Prvi je dan Finalne smotre orga-niziran u Parlamentu Bosne i Herce-govine. Program je koncipiran takoda predstavi rad pobjedni~kih timovana programu Projekt „Gra|anin”.Tako|er, bit }e predstavljena po-stignu}a Civitasa na polju gra-|anskog obrazovanja. Predstavnicitimova pobjednika osnovnih i sredn-jih {kola bit }e u prilici da u svomkratkom predstavljanju upoznaju pri-sutne o tome {to su konkretno uradi-li u svojim lokalnim sredinama, snaglaskom na znanja i vje{tine kojesu stekli rade}i na programu.

Isto tako, planiran je obilazakzgrade Zajedni~kih institucija, kaoi fotografisanje timova. Za sveu~esnike organiziran je ru~ak, koji}e se odvijati tokom jednosatnepauze. Po zavr{etku programa,u~enici }e u pratnji svojih nastavni-ka, sarajevskih u~enika-doma}ina,Mreè mladih Civitasa organizira-no i}i u obilazak grada. Svi timovi}e biti smje{teni u Hotelu „Saraj”,gdje }e se za u~enike Finalne smotreorganizirati ve~era sa zabavnim pro-gramom, dok je za nastavnike i gosteorganiziran prijem, koji }e se odràti uHotelu „Bosnia”. Doma}in prijema jeUred za odnose s javno{}u Ameri~ke

ambasade u Bosni i Hercegovini. Drugi }e dan Finalne smotre

u~enici osnovnih i srednjih {kola bitiu prilici da rade u radionicama ~ija }etema biti planiranje aktivnosti Br~koljetnjeg kampa, koji je i ove godinenagrada svim pobjedni~kim timovi-ma. U~enici }e svojim sugestijamastvoriti okvirni model radionica iostalih aktivnosti koje bi èljeli imatiu kampu. Ostatak u~enika i nastavni-ka bit }e pored svojih portfolija imijenjat }e se nakon zavr{etka prvogsata rada u radionicama.

Tanja Jerlagi}

Finalna smotra


smotrra 32-33.qxd 14.5.2008 10:58 Page 33

Obrazovni centar zademokratiju i ljud-ska prava CIVI-TAS i UdruènjeOBRAZOVANJEGRADI BiH zajed-

ni~kim snagama realiziraju projekt “ U IMOO LJUDSKIM PRAVIMA’’. TreneriCIVITAS-a realizirali su 18 radioni-ca u Sarajevu i 13 u Visokom. USarajevu su ra|ene radionice podnaslovom: „Borci za ljudska prava“,„Op}a ljudska prava“, „Dje~ija

prava“, „Glasati ili ne glasati“,„Imamo li alternative“, „Koraknaprijed“, a u Visokom su realiziraneradionice: „Op}a ljudska prava“,„Dje~ija prava“ i „Obrazovanje zasve“.

Ciljna skupina sa kojom se radikroz ovaj projekt su djeca `rtve rata,djeca romske manjine i rodi-telji/staratelji djece `rtava rata.Radionice se odràvaju subotom uprostorijama Udruènja Obrazovanjegradi BiH u Sarajevu i u prostorijama

Udruènja ORI ‘’Budi moj prijatelj’’u Visokom. Realizacija projekta tra-jat }e sve do kraja godine, a na krajuje planiran okrugli sto pod nazivom:LJUDSKA PRAVA, MOJA PRAVA,NA[A PRAVA, [TA DALJE?

Radionice su realizirali treneriAmila @dralovi}, Dervi{a Pleho iAmir Hodì}. Voditeljica projekta jeDervi{a Pleho a koordinator projektaMeho Agi}.

Dervi{a Pleho

U~imo o ljudskim pravima


SARADNJA DVIJE NEVLADINEORGANIZACIJE DALA DOBRE

REZULTATE

Dervisa34.qxd 14.5.2008 12:21 Page 34

Civitas u {koli i vrti}u


Ponosni smo {to u na{oj {koli ve} dugi nizgodina uspje{no egzistira Civitas sekcija.Jedna je od najuspje{nijih sekcija i ve}tradicionalno doprinosi visokom plas-manu na{e {kole u Tuzlanskom kantonu.To svakako ne bi bilo mogu}e bez

podr{ke stru~nog tima u sastavu: direktor {kole SafetOmerovi}, pedagog Mirsada Ba{i} i nastavnik historije igeografije Ibro Alimanovi}, koji su nam pruìli nesebi~nupomo} da zajedni~ki do|emo do uspje{nih rezultata.Bavili smo se raznovrsnim problemima kao {to su: alko-hol, droga, nezaposlenost, nasilje me|u djecom i u porod-ici, inkluzija itd. Nastojimo da svojim aktivnostimapomognemo u rje{avanju tih problema.I ove godine na{i vrijedni u~enici uùrbano se pripremajuza takmi~enja. Ekipu na{e {kole ove godine sa~injavali su:Belma Ra{idkadi}, Belma Mehi}, Semina Idrizovi},Fatima Kukuruzovi}, Amra Dautovi}, Mulajma \edovi},

Berina Pe{tali} i Erna Klopi}. Nesebi~nu pomo} u radusekcije ove godine pruìli su i pomo}nik direktora FuadSuljkanovi} i nastavnica njema~kog jezika Lejla Osmi~i}. Kroz ovaj projekt u~enici su nau~ili, prije svega, da sarad-njom i timskim radom do|u do odre|enih rje{enja, pozi-tivnih stavova i ciljeva koji vode rje{avanju problema.Razvili su tako|er sposobnost koordinacije me|u grupamai komunikacije. U~enici su bili u prilici da samostalnoodlu~e koji je problem vaàn za rje{avanje unutar na{ezajednice i {ire. Informisali su se, strpljivo istraìvali ishvatili pojam i zna~aj javne politike i principe na osnovukojih ona funkcionira.Poruka u~enika na{e {kole glasi: “Nastavit }emo i daljerazvijati sposobnosti koje }e nam pomo}i da uti~emo nakreiranje javne politike.’’ I, na kraju, najbitnije je da suna{i u~enici spremni pomo}i u rje{avanju aktuelnih prob-lema lokalne zajednice.

Zinaida Sarajli}, nastavnica

CIVITAS sekcijaO[ „Dr. Safvet-begBa{agi}“ Grada~ac

Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:47 Page 35



Evo {ta su o svom radu rekli neki u~enici:

„Sve je po~elo razmatrawem predloènih

problema koji najvi{e uti~u na nezadovoqstvo

gra|ana Distrikta. Problemi o kojima su u~enici

diskutovali bili su razli~iti, ali ve}ina se

sloìla da je problem nasiqa u porodici najhit-

niji za rje{avawe, te da je i on sam po sebi uzrok

velikog broja drugih problema, a ponajvi{e onih

koji prate mlade.

Dok smo istraìvali ovaj problem, mnogo toga

smo nau~ili i shvatili koliko je ovaj problem

prisutan u na{oj zajednici, Br~ko Distriktu, ali

i u Bosni i Hercegovini. Stvarna slika nasiqa u

porodici danas promovi{e shvatawe da su slabiji

~lanovi porodice jednaki “besplatnom bijelom

robqu”, a ovakvo shvatawe i pona{awe ne vodi u

EU kojoj toliko teìmo“, sloìli su se ~lanovi

tima i dodali: „Uvidjev{i ozbiqnost problema,

istraìli smo {ta to lokalni nadle`ni organi

preduzimaju po ovom pitawu i kako je

ovo djelo regulisano postoje}im

zakonima“.

Na pitawe {ta bi mladi qudi

mogli preduzeti da bi rije{ili ovaj

problem, odgovoriili su:

„Kako je dijalog po~etak rje{a-

vawa svakog problema, tako smo obav-

ili razgovore u Policiji Br~ko

Distrikta, Centru za socijalni rad i

Centru za mentalno zdravqe. Zajedno

sa wima do sada smo organizovali

jednu edukaciju na temu nasiqe u

porodici, ali odziv je bio mali. Mi

nismo iznena|eni. Jo{ jednom je

dokazano da ovaj problem stvarno

postoji te da ga je potrebno vi{e

pomiwati u javnosti kako bi svi bili

svjesni wegove prisutnosti. Mi ne

odustajemo! U pripremi je i druga edukacija na

istu temu, koja }e, uvjereni smo, biti odràna

pred brojnijom publikom.

Da bi na{i zahtjevi imali efekta,

potrebni su nam prije svega vrijeme, strpqewe i

upornost. Na{ ciq nije neostvarqiv, ali je put do

wega trnovit. Mi ne sumwamo ni u nas ni u

pobornike na{ih prijedloga. Zajedni~kim snaga-

ma moèmo mnogo posti}i i pruìti Bosni i

Hercegovini i okolini primjer kako treba izgle-

dati jedno savremeno i sigurno dru{tvo. Za{to da

traìmo primjer u Evropi kada mi moèmo biti

primjer!?“.

Posebno su naglasili misao J. Benthama da

SVI VRIJEDE KAO JEDAN I NIKO VI[E OD

JEDNOG!

Sla|ana Stevi}, u~enica III2

U EKONOMSKOJ [KOLI UBR^KOM ODR@ANO TAKMIÊWE

“PROJEKT GRA\ANIN”I ove godine odràno je {kolsko takmi~ewe Projekt gra|anin uJU Ekonomskoj {koli u Br~kom. Takmi~ilo se deset timova koje

su pripremala tri profesora. U~enici su istraìvali razli~iteprobleme, a najboqi je bio III2 razred koji se bavio problemom

“Nasiqe u porodici’’

Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:48 Page 36



GRUPA PÊLICE

U na{oj sobi trenutno je sve u znaku slova ‘’P’’.Nau~ili smo ne{to o p~eli, a sada u~imo o p~elaru. Znamoda je p~elar ~iko koji se bavi p~elama i medom i koji volip~ele. I medo voli med, ali ima problem kako da podijeli med sadrugima. To }e mu pomo}i ‘’Pravedne mede’’ i na{e malepametne ‘’p~elice’’ iz sobe. U~iteljica nas ~asti medenimbombonama. Da li }e pravedno podijeliti svima?Ooo, dala je Amini dvije. I ona ima problem pravedne pod-jele. Razgovarat }emo o problemu. Kako pravedno dijeliti? Mi smo rekli svima jednakomedi}i, a p~elicama ostavite na drvetu malo.Jasna je prekr{ila porodi~no pravilo i pravedno je da odgo-

vara za prekr{aj.A kako }emo se i {ta igrati za nas nije problem, mi ve}odavno znamo da glasanjem rje{avamo mnogo toga.Toliko od nas ‘’p~elica’’ i ‘’pravednih meda’’ iz SOSDje~ijeg vrti}a Gora`de

GRUPA LEPTIRI]I

Na{u grupu posjetio je saobra}ajni policajac i razgovaraosa djecom o pravilima pona{anja u saobra}aju. Mi smo iskoristili tu posjetu i koncept ‘’Autoritet’’ uvrstiliu aktivnosti koje provodimo u vrti}u. Gledali smo crtanifilm o Balongradu i njegovim stanovnicima. Razgovaralismo o tome kako su oni spasili svoj Balongrad i kako sudonijeli dobra pravila i izabrali vo|e. Razgovarali smo i oautoritetu, ko ima pravo da im kaè {ta da rade, a bilo je ina{ih novih definicija autoriteta. ‘’To je kad si negdjeglavni’’. Ponovili smo pravila u na{oj sobi i razmislili otome da li nam treba neko novo pravilo.

U~iteljice: Emina Selimovi}, Safija Herak

OSNOVI DEMOKRATIJE U SOSDJEÎJEM VRTI]U GORA@DE

Iz skola 35-37.qxd 14.5.2008 11:48 Page 37

Veliki broj gluhihnakon zavr{etka{kolovanja neumije ~itati nipisati. Glavni jeproblem u tome {to

znakovni jezik nema slu`beni statusnastavnog jezika. Ako se i rabi u{koli, u~itelji ga ne poznajudovoljno. Treba jasno re}i da bi jedi-no zadovoljavaju}e rje{enje za boljeobrazovanje gluhih bilo uporabaznakovnog jezika kao nastavnogjezika u {kolama za gluhe. Takvo jeiskustvo gluhih iz cijelog svijeta...“Ne zna~i da gluhi ne èle u~iti jezik~uju}e ve}ine koja ih okruùje. Ba{naprotiv, putem znakovnog jezikau~it }e nacionalni jezik brè, kako unjegovu pisanom, tako i govornom

obliku, pa na taj na~in posti}i stvarnuintegraciju i jednake mogu}nosti udru{tvu.“ (Iz “Priru~nika za rad orga-nizacija gluhih” Svjetske federacijegluhih, 1994.)“U [vedskoj je danas prihva}eno dagluha djeca u~e {vedski jezik jedinotako da najprije nau~e znakovni jezikgluhih.” (Iz bro{ure “Poloàj gluhihu [vedskoj”, 1993.)

Gluha djeca se mogu {kolo-vati i u redovitim {kolama?Ne svako gluho dijete, ali (malobroj-na) djeca koja u tom uspiju imajunajve}e {anse za dalje, vi{e obrazo-vanje. Zahtjevi koje redovita {kolapostavlja poti~u dijete na maksi-malan napor. Potpora izvan razreda,

kod ku}e, bit }e, barem u startu,potrebna.Gluho dijete ne moè ~uti ni ko-

ntrolirati svoj izgovor, ono moèsamo uo~iti i opona{ati poloàjvidljivih dijelova govornih organa pauz pomo} u~itelja, dugom vje`bom,uz kori{tenje eventualnih ostatakasluha i osjeta opipa, nau~iti kako sepojedini glasovi izgovaraju. Takonau~en govor daleko je od savr{enst-va i ne}e ga svatko otprve razumjeti.Drugi, jo{ zna~ajniji problem je {togluhoro|eno dijete ne poznaje rije~i,ne zna kako se stvari zovu niti da oneimaju svoje ime. Jednom rije~ju, onone zna hrvatski. A bez sluha teè }etaj jezik nau~iti nego npr. ~uju}edijete engleski.

Europski parlament je znakovnijezik gluhih preporu~io, zakono-davstva pojedinih dràva ([vedska,pojedine dràve SAD-a) slu`beno sumu priznala status jezika gluhe ma-njine, sa svim pravima koja iz togaslijede. I mnoge druge dràve bezrezerve podupiru njegovo u~enje,uporabu, pla}aju gluhima tuma~e.Kao dijete roditelja koji imajupote{ko}a sa sluhom od malena samspoznala zna~aj znakovnog jezika izapreka s kojima se susre}u usvakodnevnom ìvotu.S obzirom da znakovni jezik dobropoznajem, u {koli sam odràla neko-liko radionica znakovnog jezika, nakoje je do{ao veliki broj u~enika.Nau~ili su novu vrstu komunikacijei po~eli se vi{e zanimati za rje{avanjeproblema osoba s ovakvimpote{ko}amaPostoji izreka: “Gluhi mogu sve,samo ne mogu ~uti!” Je li to istina?Ova krilatica ameri~kih gluhih to~naje samo uvjetno. Jedna njihova dos-jetka najbolje to tuma~i: “Moè ligluhi biti predsjednik SAD-a? -Moè, naravno, samo se dogovo-rimo, kako!”

Pamela @idi} II 5Gimnazija fra Grge Marti}a,

Mostar



Problem gluhih inagluhih osobaCivitas sekcija Gimnazije fra Grge Marti}a -Mostar, odabrala je temu za natjecanje “ProjektGra|anin“ Problem gluhih i nagluhih osoba.Zajedno s voditeljicom sekcije prof. DunjomBukovac istraìli smo za{to je ovaj problem bitani s kojim se problemima susre}e ova kategorijastanovni{tva kod nas i u svijetu.

Marina38.qxd 14.5.2008 12:01 Page 38

Predstavqawe problemaPrvi dio portfolija prezento-

vale su u~enice Tatjana Mitrovi}

i Sara Jevtovi}.

Ovo odjeqewe je, na ~asovima odje-

qenske zajednice, u okviru

izu~avawa Osnova demokratije i

qudskih prava, zapo~elo sa ovim

projektom, kao zavr{nim dijelom

teoretskih znawa od 6 do 8 razreda,

jo{ na po~etku ove {kolske godine

u mjesecu septembru. Oni su identi-

fikovali vi{e problema iz

{kolske sredine, lokalne zajed-

nice, {ire dru{tvene zajednice

kao i neke globalne probleme.

Svaki u~enik predloìo je da se

rije{i po jedan problem koji je on

smatrao va`nim. Negdje pred kraj

oktobra 2007. godine,

demokratskim putem - javnim gla-

sawem - od 32 predloèna proble-

ma, oni su u uì izbor izabrali 3

problema:

Ure|ewe {kolskog dvori{ta;

Ure|ewe mokrog ~vora;

3. Primjena interaktivnog u~ewa u

nastavi biologije sa ure|ewem i

nabavkom u~ila za biologiju u O[

„Vuk Karaxi}“

Od ova tri problema, ovaj razred se

opredijelio da izu~ava problem

pod rednim brojem tri - Primjenainteraktivnog u~ewa u nastavibiologije sa ure|ewem i nabavkomu~ila za biologiju u O[ „VukKaraxi}“ Bijeqina.Kada je problem odabran, u~enici

su formirali ~etiri tima od po

osam u~enika, koji su se prema svo-

jim sklonostima ukqu~ili u:

obja{wewe problema, alterna-

tivne mjere javne politike, poli-

tiku na{eg razreda i plan akcije.

Obja{wewe problemaU okviru reformi nastavnog

procesa posqedwih godina se i kod

nas sve vi{e afirmi{e interak-

tivno u~ewe kao jedna od savre-

menih pedago{kih inovacija.

Interaktivno u~ewe ima prednos-

ti u odnosu na klasi~nu nastavu:

a) ve}i {kolski uspjeh,

b) vi{i nivo razvijenosti

me|usobnih odnosa (u~enik-u~enik;

u~enik-grupa; grupa-grupa; u~enik-

grupa-odjeqewe) i

v) razvijawe sposobnosti samou-

vaàvawa i samopo{tovawa.

Interaktivno u~ewe u nastavi

moè da se organizuje u: a) parovi-

ma (tandemski rad); b) mawim gru-

pama (3-5 u~enika); c) sredwim gru-

pama (6-9 u~enika); d) velikim gru-

pama (25-40 u~enika).

Prakti~na iskustva pokazuju da je

najefikasnije interaktivno u~ewe

u malim i sredwim grupama.

Razvoj moderne biologije u jednu od

vode}ih prirodnih nauka i razvoj

biolo{ke didaktike uticali su na

sadràj i oblik nastave biologije.

Eksperimenti i samostalan rad

u~enika, prvenstveno na prirodnom

objektu, zauzimaju centralno mjesto

u nastavi savremene biologije.

Uvo|ewe obaveznih vje`bi u nas-

tavu biologije i nastojawe nas-

tavnika da u~enike upozna ne samo

sa originalnim objektima u priro-

di, ve} da u {kolskoj u~ionici

izvode vje`be i eksperimente,

zahtijeva ure|ewe specijalnih

kabineta za nastavu biologije.

Svojim ure|ewem i opremom, ove

u~ionice treba da odgovaraju

karakteru predmeta.

Za ure|ewe kabineta dovoqna je

na{a postoje}a u~ionica normal-

nih dimenzija, sa instalacijama

vode, elektri~ne energije, mjesto

za biqke i druge eksponate, za

smje{taj vitrina i velikih radnih

stolova. Na{ kabinet ima velike,

svijetle prozore, odnosno dobro

prirodno osvijetqewe, kao vaàn

uslov za mnoge biolo{ke radove

(npr. mikroskopirawe/posmatrawe

mawih objekata). U kabinetu treba

da postoji i dobro elektri~no osv-

jetqewe svih radnih mjesta {to

moè da se postigne i neonskim

osvjetqewem.

Pored toga, u kabinetu treba da

Civitas u {koli


BIJEQINSKI OSNOVCI

RIJE[ILI PROBLEMNa VIII {kolskom takmi~ewu, koje je odràno15.marta 2008. godineu novootvorenoj i dugo o~ekivanoj fiskulturnoj sali, u~estovalo

je {est ekipa osmih razreda, sa veoma interesantnim temama

Bijeljina39-42.qxd 14.5.2008 14:28 Page 39

postoji i ure|aj za zamra~ivawe

(tamno plavi zastori koji se mogu

rukom povla~iti, za film i druge

projekcije). Kabinet bi trebalo da

ima i ure|aj za odvod gasova, ure|aj

za ga{ewe poàra, priru~nu

apoteku. Za izvo|ewe laboratori-

jskih radova koristi se labora-

torijski pribor (reagen boce, stak-

leni cilindri, zdjelice, satno

staklo, staklene cijevi, boce za

filtrirawe, staklene plo~e), por-

culanski pribor, drveni, plutani,

gumeni, plasti~ni i dr. te pribor

za razlagawe, secirawe, itd., {to

kod nas nedostaje. U na{em kabine-

tu nedostaju opti~ki aparati kao

{to su nastavni mikroskopi koji

uve}avaju od 50:1 do 600:1 do sred-

wih mikroskopa i mikroskopa za

istraìvawe (nije neophodan).

Osnovne {kole, dakle i na{u,

finansira Ministarstvo prosvjete

Republike Srpske. Sredstava je

malo, a mnogo {kolskih problema

koje treba rje{avati.

Alternativne mjere javnepolitike Ovaj drugi dio portfolija prezen-

tovale su u~enice Marijana Koji}

i Milana Jawi}.

Drugi dio panoa portfolija

obja{wava na koji na~in moèmo

da dobijemo podr{ku za

predloène strategije. Na{ plan

za osvajawe javnosti i wene

podr{ke pri rje{avawu ovog prob-

lema je realan. Na{a zalagawa da

istraùjemo ovaj problem ogledala

su se u posjetama i razgovorima sa

osobama odgovornim za rje{avawe

ovog problema, kao i potencijal-

nim doma}im i stranim donatori-

ma. I MJERA Primjena interaktivnogu~ewa u nastavi biologije saure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi}“,edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava roditeqa-u~enika, {kole,lokalne zajednice i donatora.

a) Prednosti:Zainteresovanost u~enika i

roditeqa za boqe i kvalitetnije

obrazovawe;

Boqe bi se ~uvala i pazilaimovina (kabinet u cjelini);

Brè bi se do{lo do konkretnihrezultata;

Mogao bi gotovo svaki ~as nas-tavnika da bude izveden kao inter-

aktivna nastava ukoliko postoje

potrebni prostorni uslovi, u~ila

i dr.

Lobirawe odbornika SO i osobaodgovornih i zainteresovanih da

konkretno pomognu da se ovaj prob-

lem rije{i, bez obzira {to nisu

direktno nadle`ni i odgovorni.

Dràvni organi BiH su defin-isali neka prava i obaveze kada su u

pitawu zajedni~ka jezgra obrazo-

vawa na nivou BiH, (uvo|ewe osno-

va demokratije, stru~no

usavr{avawe nastavnog osobqa,

nove metode u nastavi itd.) tako da

se na te institucije moèmo

osloniti.

b) Nedostaci:Nastavnik biologije obavezan je

da odrì najmawe deset ~asova

interaktivne nastave u toku

{kolske godine (ovo je minimum sa

adekvatnim pripremama N/J).

Op{tina, odnosno lokalnazajednica, prema vaè}im zakonima

o osnovnom obrazovawu nije

nadle`na da finansira osnovne

{kole, nego Ministarstvo obrazo-

vawa RS-a.

BiH jo{ nije definisala pravai obaveze dràvnih organa kada je u

pitawu finansirawe osnovnog

obrazovawa, tako da se na te insti-

tucije ne moèmo osloniti.

Prema tome, nadle`ne institu-cije ne mogu ili ne èle da se bave

ovim problemom, te se od wih se ne

moè o~ekivati nikakva pomo},

izuzev savjetodavne.

c) Pobornici:U~enici, roditeqi, profesori,

nastavnici, {kolski organi, pred-

stavnici MZ (u lokalnoj zajedni-

ci).

d) Oponenti:predstavnici vlasti na

dràvnom i entitetskom nivou.

II MJERA: Primjena interak-tivnog u~ewa u nastavi biologijesa ure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi}“,edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava Vlade RS-a, odnosnoMinistarstva za prosvjetu RS-aili nadle`nih organa za obrazo-vawe BiH ili stranih donatora

a) Prednosti:Dobili bismo vi{e, odnosno

dovoqno, sredstava za opremawe

cijele {kole;

Mogli bismo da nabavimo vi{eili dovoqno nastavnih u~ila i

pomagala;

Kabinet bi bio savremenoopremqen (televizorom, DVD-om,

video plejerom, opti~kim instru-

mentima i dr.);

Mogao bi gotovo svaki ~as nas-tavnika da bude izveden kao inter-


potrebni prostori, uslovi, u~ila i

dr.

b) Nedostaci:Teàk i dug put do sredstava, u

ovim trenucima prakti~no neost-

varqiv;

Vlada RS-a, odnosnoMinistarstvo obrazovawa RS-a, ne

moè da izdvoji ni inicijalna

sredstva za ure|ewe kabineta i

nabavku u~ila, jer buxetom ne mogu

da se obezbijede sredstva za ove

namjene za na{ kabinet biologije,

pa tako ni za ostale {kole na pros-

toru RS-a.

Donatora je malo, a naro~itostranih, koji su od nas davno digli

ruke;

Nastavnik biologije obavezan jeda odrì najmawe deset ~asova

interaktivne nastave sa priprema-

ma u toku godine.

c) Pobornici:U~enici, roditeqi, nastavnici,

{kolski organi (naravno u

lokalnoj zajednici)

d) Oponenti:predstavnici vlasti na

dràvnom i entitetskom nivou.

Na ovom drugom panou portfolija

Civitas u {koli



prikazali smo dvije trenutno

mogu}e mjere sa prednostima i

nedostacima, kao i grafikon. Kako

smo istakli mi smo odabrali dvije

mjere alternativne politike. Sve

navedeno smo nastojali da

prikaèmo na ovom drugom panou

kroz vi{e ilustracija. Mi mladismo sposobni da odraslima ponudi-mo svoje vi|ewe rje{ewa.

Politika na{eg razreda:Ovaj tre}i dio portfolija prezen-

tovale su u~enice Tamara èpini}

i Tamara Paji}

Politika koju je predstavila ova

grupa ima ve}inu glasova u razredu,

a ta politika je: Primjena interak-tivnog u~ewa u nastavi biologijesa ure|ewem i nabavkom u~ila zabiologiju u O[ „Vuk Karaxi},edukacijom nastavnika i ulagawemsredstava roditeqa-u~enika,{kole, lokalne zajednice i donato-ra, dakle, prva predloèna mjera.

Ta politika nije u suprotnosti sa

Ustavom i zakonom, a pored nave-

denih za ovu politiku osim na{eg

odjeqewa su i Savjet roditeqa

{kole, Savjet u~enika {kole,

{kolski odbor.

Vlada Republike Srpske je tre-

balo da realizuje nabavku u~ila

i ure|ewe kabineta biologije,

ali ona je samo obezbijedila ini-

cijalne aktivnosti koje su mini-

malne. Na dràvnom nivou, osim

nekih detaqa (edukacija nas-

tavnika), ne postoji interes i

dogovor za projekte ovakve vrste.

Ipak isti~emo da ne traìmo od

nadle`nih organa i institucija

ne{to {to nije dozvoqeno prema

vaè}im zakonima, pa i prema

Zakonu o osnovnoj {koli. Na{

razred vjeruje, jer je to dobro

istraìo u prvom dijelu port-

folija (problem) da }e na najbo-

qi na~in rije{iti problem ako

se opredijeli za prvu

predloènu mjeru, koja ima svoje

prednosti i nedostatke, a to su:

a) Prednosti:Zainteresovanost u~enika,

roditeqa i nastavnika za boqe i

kvalitetnije obrazovawe.

Kroz interaktvino u~ewe

postigli bismo: nov na~in komuni-

cirawa na relaciji nastavnik,

u~enik i nastavno gradivo; nastavni

rad organizovati u malim grupama,

podsticati me|uzavisnost izme|u

~lanova grupe, podràvati

ukqu~ivawe svih u~enika u aktivan

rad u grupi; u~enici bi sticali

li~na iskustva, kroz dominantne

aktivne metode: prakti~ne radwe,

crtawe, laboratorijske vje`be,

terenski rad, posmatrawe itd.

Boqe bi se sa~uvala i pazilaimovina ste~ena na ovakav na~in;

Kabinet bi bio ure|en po idejamau~enika;

Bio bi obezbije|en boqi kadar za{kolovawe u sredwim {kolama i

fakultetima, medicine, veterine,

farmakologije, {umarstva,

agronomije, hortikulture i dr.

Edukovani u~enici boqe i lak{ekoriste opti~ke instrumente i

ostala u~ila, istraìva~kim meto-

dama sa boqim znawem;

Brè bi se do{lo do konkretnihrezultata;

Novac moè da se sakupi ukratkom roku;

Moè da se koristi postoje}ipotencijal, kao {to su {kolski

majstori, nastavnici biologije i

tehni~kog obrazovawa i roditeqi

koji }e svojim entuzijazmom izvesti

predvi|ene radove;

Na osnovu svega ura|enog inabavqenog moèmo biti uporni da

na bazi li~no uloènog apliciramo

kod Vlade Republike Srpske, za

obezbje|ivawe preostalih potreb-

nih u~ila;

Nastavnici biologije bi bili umogu}nosti da primjewuju vi{e

metoda interaktivnog u~ewa i bili

bi motivisani za jo{ uspje{nije

li~no usavr{avawe;

Gotovo svaki ~as nastavnikamogao bi da bude izveden kao inter-


potrebni prostorni uslovi, u~ila i

dr.

Lobirawe odbornika SO i osobaodgovornih i zainteresovanih da

konkretno pomognu da se ova j prob-

lem rije{i, bez obzira {to nisu

direktno nadle`ni i odgovorni.

Dràvni organi BiH su defin-isali neka prava i obaveze kada su u

pitawu zajedni~ka jezgra obrazo-

vawa na nivou BiH (uvo|ewe osnova

demokratije, stru~no usavr{avawe

nastavnog osobqa, nove metode u nas-

tavi itd.) tako da se na te instituci-

je moèmo osloniti.

b) Nedostaci:Slabo materijalno stawe rodite-

qa/u~enika.

Nastavnik biologije obavezan jeda odrì najmawe deset ~asova

interaktivne nastave u toku

{kolske godine (ovo je minimum sa

adekvatnim pripremama N/J).

Op{tina, odnosno lokalna zajed-nica, prema vaè}im zakonima o

osnovnom obrazovawu nije nadle`na

da finansira osnovne {kole, ve} je

to u nadle`nosti Ministarstva

obrazovawa RS-a.

U BiH jo{ nisu definisana pravai obaveze dràvnih organa kada je u

pitawu finansirawe osnovnog obra-

zovawa BiH, tako da se na te insti-

tucije ne moèmo osloniti.

Prema tome, nadle`ne instituci-je ne mogu ili ne èle da se bave

ovim problemom, te od wih ne

moèmo da o~ekujemo nikakvu pomo}

izuzev savjetodavne.

c) Pobornici:U~enici, roditeqi, profesori,

nastavnici, {kolski organi, pred-

stavnici MZ (u lokalnoj zajednici).

d) Oponenti:predstavnici vlasti na dràvnom

i entitetskom nivou

Za ovakvu politiku od dva

predloèna rje{ewa u prethodnom

koraku za „Alternativne mjere javne

politke“ glasalo je 27 u~enika ili

84,38 %, {to smo i predstavili kroz

ovaj grafikon.

Plan akcije:Ovaj ~etvrti dio portfolija pred-

stavili su u~enici Marko Rajkovi}

i Milo{ Stefanovi}.

Oni su nastojali da prezentuju kako

su u~enici VIII-1 na demokratski

na~in, primjenom algoritma „od

ideje do realizacije“, korak po

Civitas u {koli



korak, realizovali svoju akciju:

Primjena interaktivnog u~ewa unastavi biologije sa ure|ewem inabavkom u~ila za biologiju u O[„Vuk Karaxi}“ Bijeqina. Taj put je

bio trnovit, ali su ga oni lako

pre{li zahvaquju}i zajedni~kom

timskom radu cijelog odjeqewa sa

ta~no osmi{qenim planom „korak

po korak“.

Ovo isti~emo zbog toga {to se na

ure|ewe kabineta biologije ~ekalo

duì niz godina. U wega dugo ni{ta

nije ulagano, reforma {kolstva

zapo~eta je {k. 2002/03. godine.

Prvo smo odabrali problem,

istraìli ga, obavili mnogobrojne

razgovore sa nadle`nim instituci-

jama i pojedincima zaduènim za

rje{avawe ovog problema. Kada smo

se uvjerili da smo dovoqno

istraìli, upoznali i izlobirali u

nadle`nim institucijama, krenuli

smo u akciju. Zvani~no smo se kao

VIII-1 razred i pismeno obratili

nadle`nim institucijama i poten-

cijalnim donatorima za dodjelu

nov~anih sredstava, ili direktnu

nabavku i ugradwu opreme u kabinet

biologije.

Od nadle`nih institucija i donato-

ra kojima smo se pismeno i usmeno

obratili dobili smo od:

A. D. Vodoprivredno preduze}e„Semberija“ Bijeqina – zavjese = 200

KM

A. D. „Komunalac“ – pribor zadisekciju = 100 KM

P. P. „Oktan Promet“ Bijeqina –TV = 400 KM

„LG company“, vl. Dragan Savi} iA.D. „Vodovod i kanalizacija“,

Bijeqina zajedni~ki su nam nabav-

ili klima ure|aj LG 12 = 1100 KM +

sa ugradwom

P. P. „Kondor“, vl. Bili} D. – trineonske armature sa sijalicama =

200 KM sa ugradwom

Roditeq, g|a AleksandraCvijetinovi} – DVD sa video ple-

jerom Sony = 200 KM

Od na{ih nastavnica biologijeMare |ukanovi}, Qiqe Petrovi} i

Milice Petrovi} dobili smo nas-

tavni~u katedru = 100 KM

U~enici O[ „Vuk Karaxi}“ sudobrovoqnim prilozima sakupili

1000 KM, a D.O.O „Nikol komerc“,

vl. Nikola Simi} donirao je 130

evra, a za ta sredstva kupqene su 32

stolice, nabavqeni boje i lakovi i

sl.

[kola nam je donirala noviormar za opremu i u~ila, gdje smo

smjestili TV, DVD-video,

mikroskope i druga skupocjenija

u~ila.

SO Bijeqina dodijelila nam jeiznos od 1000 KM, koje smo uloìli

u kupovinu nastavnih sredstava.

- U~enici VIII-1 pored izradeportfolija dali su i svoj doprinos

kroz farbawe radijatora i cijevi,

starih ormara i popravkama

o{te}ewa na zidovima..

Od Brankice Markovi}, vlasniceSTR, obezbije|eni su paravani za

zamra~ivawe u vrijednosti od 200

KM.

Od direktora i nastavnikainformatike na{e {kole dobili

smo jedan PC ra~unar kako bi reali-

zovali dio programa interaktivne

nastave iz biologije prema NPP.

Tako otprilike na{ projekat mater-

ijalno ko{ta oko 6000 KM, ali je

neizmjerqiva vrijednost na{eg pro-

jekta, ako se uzme u obzir koliko

u~enici, a i nastavnici, pa i {ire,

dobijaju realizuju}i ovaj projekat.

Obogatili smo na{ kabinet novim

u~ilima i opremom, uredili ga i

po~eli da ga koristimo realizuju}i

savremenije nastavne metode.

Odràli smo sjednicu savjeta

roditeqa VIII-1, na koju smo poz-

vali sve koji su u~estvovali i dali

svoj doprinos u opremawu kabineta

biologije i time doprinijeli obezb-

je|ewu uslova za primjenu interak-

tivnog u~ewa u nastavi biologije.

Bio je to mawi koktel, gdje je pred

svim u~enicima VIII-1 i gostima

prezentovan projekat „Ja gra|anin“.

Dodijeqene su i zahvalnice onima

koji su nam pomogli. Zahvalnice je

uru~io direktor {kole.

{to smo u septembru i oktobru 2007

godine zamislili, isplanirali, to

smo realizovali, ~ak i mimo na{ih

o~ekivawa (vi{e od 100%).

Zahvaqujemo svima onima koji su

nam pomogli da do|emo do ovih

rezultata.

OSVRT[ta na kraju re}i? Na{ trud se

isplatio. Mi nastavqamo po tradi-

ciji na{ih prethodnika, koji su uz

ovakve projekte „Ja gra|anin“ dali

svoj konkretan doprinos ne samo u

rje{avawu {kolskih problema nego

i problema lokalne zajednice.

Naravno, moramo da se zahvalimo i

na{im nastavnicima koji su nas

bodrili i savjetima pomagali, tako

da smo mi u~enici razumjeli {ta

treba da radi vlast, koje vrste

vlasti postoje, kako i na koji na~in

se donose pojedine mjere (zakoni,

pravilnici, naredbe, statuti, itd.),

koje treba da sluè za dobrobit svih

wenih gra|ana, kao u matematici

NZS. Nau~ili smo i to da je porodi-

ca osnov dru{tva, kako se biraju

pojedini organi vlasti, ali smo

nau~ili da imamo i interesno

okupqawe gra|ana kroz nevladine

organizacije.

Na{ uloèni trud nije tzv. „{arena

slikovnica“ iz ~etiri dijela, ve} je

to najkonkretnije realizovana akci-

ja, po ta~no utvr|enim tzv. „{kol-

skim“ koracima: ako se sa ovim pro-

jektom krene na vrijeme, sa ta~no

osmi{qenim tzv. algoritamskim

koracima, timski, onda rezultati ne

mogu izostati.

VA[I“CIVITAS“-ovci

Tatjana Mitrovi} i Sara Jevtovi}.

Marijana Koji} i Milana Jawi}.Tamara @epini} i Tamara Paji}

Marko Rajkovi} i Milo{Stefanovi}.

Razred VIII-1,O[“Vuk Karaxi}“Bijeqina

Odjeqenski starje{ina: Mara \ukanovi}

Nastavnik koordinator Savjetau~enika za rad „Civitas“

sekcije: \or|e Paji}

Civitas u {koli



43

[KOLA: „Vuk Stefanovi}

Karaxi}“, Podru~na {kola,

Grapska

RAZRED: II – IV(kombinovano odjeqewa)

NASTAVNA OBLAST:

Osnovi demokratije

KONCEPT:

Pravda - Pravda

OBLIK, METODE I

Frontalni, individualni,

grupni rad – rad po centrima

TEHNIKE RADA :

Metoda demonstracije, metoda

pisanih radova, metoda razgov-

ora, metoda ilustracije,

izvje{tavawa, prezentacije,

metoda rada na tekstu

CIQ

Da u~enici nau~e koji su

pravedni na~ini da se odgovori

na prekr{aj ili povredu.

Da znaju da defini{u pojmove:

ispraviti, povreda i prekr{aj

Da primjewuju nau~eno u raznim

ìvotnim situacijama

TOK, SADR@AJ INAÎN RADAPozdravim u~enike, a zatim im

objasnim da }emo danas nastavu

realizovati ne{to druga~ije

nego do sada. Zamolim u~enike

Prilozi iz struke

PRIPREMA ZA RAD U KOMBINOVANOM

ODJEQEWUInovirani programosnove demokratije

NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

master.qxd 5/14/2008 5:26 PM Page 43

da sjednu u krug. Najavim im da

}emo igrati igru “Ko ispusti

loptu ispada“. Malo se igramo

svi skupa, a zatim loptu bacam

samo jednom u~eniku preko puta

sebe sve dok ne primjetim

nezadovoqstvo kod ostalih

u~enika. Razgovaram sa wima:

u ~emu je problem?

za{to se qutite, dogovorilismo se da }emo se opustiti {to

i radimo. [ta sada ne vaqa?

kako se pona{amo?

za{to smo nepravedni?

a {ta bi bilo pravedno?Isti~em ciqeve lekcije

napisane na plakatu.

Nagovje{tavam da }e svi oni

koji budu pa`qivi i aktivni

mo}i da saznaju, nau~e i to

primjene u budu}nosti.

Na plakatu ispod ciqa nave-

dene su nepoznate rije~i:

ispraviti – ispraviti gre{ku,

povreda – kada je neko ili

ne{to povre|eno, npr. povreda

noge, povreda dje~ijih prava,

prekr{aj – prekr{iti dato

pravilo .

Pro~itam u~enicima tekst na

str. 90, koji se nalazi u

priru~niku za u~enike. Nakon

~itawa pravim emocionalnu

pauzu, a zatim razgovaramo o

tekstu:

Kako se osje}ate nakon~itawa ove pri~e? Za{to?

O ~emu govori pri~a?

[ta je uradio Darko?

Kakvu povredu je napravio?

Za{to?

[ta je u~iteq uradio?

Koji je bio pravedan odgovorna to {to je Darko uradio?

Kako bi ste vi postupili? Nakon razgovora najavim

u~enicima rad po centrima.

Najavim i jednom i drugom

razredu centre (objasnim im da

ih u centrima ve} ~ekaju

koverte sa zadacima, koje oni

treba da otvore i pa`qivo

pro~itaju) koji }e danas biti

otvoreni i zamolim ih da sjednu

u centre, kako bismo mogli da

po~nemo sa radom. Tako|e im

objasnim da svi rade zajedno, a

da se tek po zavr{etku rada

dogovaraju ko }e iz te grupe da

prezentuje wihove odgovore.

Svaka grupa }e tako|e biti

ocjewena cvjeti}ima (koji se

nalaze na stolu svakog centra).

Qubi~asti cvjeti} predstavqa

ocjenu pet, plavi ocjenu ~etiri,

a naranxasti ocjenu tri. Nakon

prezentacije grupu nagra|ujemo

aplauzom.

ART CENTAR

II RAZRED ûli ste tekst “Pravedne mede”

sada vi taj isti tekst pred-

stavite crteòm, onako kako

ste ga vi

zamislili dok sam vam ~itala

tekst. IV RAZRED ?itali smo tekst ‘’ Pravedne

mede ‘’,~uli ste ga. Sada vi

crteòm predstavite kako bi

ste vi pravedno rije{ili

prekr{aj, koji je Darko

napravio i objasnite za{to

biste tako reagovali!

Kad sve grupe svoj rad dovedu do

kraja, u~enici (koje su unutar

grupe odredili za prezentaciju)

prezentuju odgovore, a ostale

grupe ih ocjewuju cvjeti}ima i

daju obja{wewe za svoju ocjenu.

Nakon prezentacije i ocjewivawa

u~enici zamijewuju centre.

CENTAR ZA BOSANSKI JEZIK

II RAZRED Nadam se da vam se dopala pri~a

„Pravedne mede“, a sada }u vas

zamoliti da odgovorite na

nekoliko pitawa iz te pri~e:

1.Ko je glavni lik u ovoj pri~i?

2.Ko je sporedni lik u ovoj

pri~i?

3.[ta ste vi nau~ili iz ove

pri~e?

4.Kako bi ste vi rije{ili ovaj

problem?

IV RAZREDûli ste pri~u, kaète da vam

se dopala, a da biste to dokaza-

li imate zadatak da odgovorite

na sqede}a pitawa:

1. Prona|i nepoznate rije~i u

tekstu i objasnite ih!

2. Koje su osobine glavnih

likova?

3. Prona|i u tekstu osobine

sporednih likova, izdvoji ih!

4. [ta je tema, a {ta pouka ove

pri~e?

Nakon zavr{enih aktivnosti

u~enici prezentuju svoje odgov-

ore i me|usobno se ocjewuju.

Nakon zavr{enih aktivnosti u

prva dva centra, slijedi pauza

Prilozi iz struke



za uìnu ( trajawe: 30 min.) i

slobodne aktivnosti u~enika.

MODELARSKI CENTAR

II RAZRED

Zamolim u~enike da od plas-

telina prave likove iz pri~e

„Pravedne mede“, a zatim da te

likove razvrstaju na pravedne i

nepravedne likove.

DRU[TVENI CENTAR

IV RAZRED

Zamolila bi vas da uradite

dramatizaciju teksta „Pravedne

mede“, tako {to }ete me|usobno

da podijelite uloge koje }ete

glumiti!

BIBLIOTEKA

II RAZRED

ûli ste pri~u „Pravedne

mede“ , a sada tu pri~u prepri-

~ajte svojim rije~ima i

zapi{ite na papir (plavi).

IV RAZRED

U~enici se unutar grupe

takmi~e. Podijelim svakom

u~eniku unutar grupe nastavne

listi}e sa pitawima. Zadatak

u~enika je da prvo sami odgov-

ore na pitawa. Zatim jedan od

u~enika postavqa pitawa

u~enicima ostalim unutar

grupe i biqeì wihove ta~ne,

odnosno neta~ne odgovore.

Nakon prvog u~enika pitawa

postavqa drugi pa tre}i dok ne

zavr{e. Na kraju sumiramo sve

ta~ne i neta~ne odgovore i

progla{avamo pobjednika.

1. UÊNIK1.Koje su bile pogre{ne radwe

ili povrede?

2.Ko je izazvao prekr{aj ili

povredu?

3.Prema kojoj osobi je izvr{en

prekr{aj ili ko je bio povri-

je|en?

2. UÊNIK 1.Da li je to bila wihova kriv-

ica?

2.[ta bi moglo da se uradi da se

odgovori na pravedan na~in?

3.O kojim stvarima bi trebalo

da razmislimo?

3. UÊNIK1.Da li bi bilo pravedno

poslati Darka u zatvor zbog

toga {to se gurao u redu?

2.Da li si ikad ~uo/la da kaè: „

Kazna bi trebalo da odgovara

prekr{aju?

3.Da li je na{ odgovor na

prekr{aj ilipovredu pravedan?

REZERVNI CENTARBROJ 1

U ovom centru rade u~enici

koji ranije zavr{e svoj zadatak.

UPUTSTVO:Pro~itaj pri~u „Gu`va u {kol-

skom hodniku“. Onda odlu~i o

pravednom odgovoru.

Gu`va u {kolskom hodniku

Berina je tr~ala za Tamarom

kroz hodnik. Ovo nije prvi put

da je Berina to uradila.

U~iteqica joj je rekla:

„Tr~awe kroz hodnik je

zabraweno. Neko bi mogao da se

povrijedi“.

Tamara je poku{ala da pobjegne

od Berine. Tr~ala je brzo.

Tamara nije vidjela Davora da

nailazi iza }o{ka. On je nosio

mlijeko za susjedno odjeqewe.

Tamara je udarila u Davora.

[oqe mlijeka su poletjele sa

tacne na pod. Neke su se razbile

i mlijeko je bilo prosuto na sve

strane. „Izvini,“ rekla je

Tamara Davoru. „Pomo}i }u ti

da po~isti{.“ Berina je

potr~ala na drugu stranu.

Nastavnica je vidjela {ta se

desilo. „Berina, vrati se,“

rekla je. „Djevoj~ice do|ite sa

mnom“.

ZADATAK:Razmisli o prekr{aju ili

povredi koja se dogodila. To se

moglo dogoditi u ku}i ili u

{koli. Mo`da se dogodilo u

tvojoj zajednici. Tako|e, to

moè da bude i izmi{qena

pri~a.

Ispri~aj o prekr{aju ili

povredi. Reci kako bi ti odgov-

orio/la. Reci za{to misli{ da

je to pravedno. Koristi ono

{to si nau~io/la u ovoj lekciji

da ti pomogne u tvojoj pri~i.

Budi spreman/la da podijeli{

svoju pri~u sa ostalim u~enicima.

REZERVNI CENTARBROJ 2

I u ovom centru rade u~enici

koji ranije zavr{e svoj zadatak.

Na stolu se nalaze slagalice.

Od slova treba da napi{ete

{to vi{e rije~i, koje vas aso-

ciraju (podsje}aju) na pravedno

rije{avawe prekr{aja ili

povrede.

PONOVIMO:[ta smo danas nau~ili?

Kako treba da postupimoka-da èlimo da pravedno odgovo-

rimona prekr{aj ili povredu?

Kako vam je bilo danas u{koli?

[ta vam je bilo najzan-imqivije?

Kako ste se osje}ali?

Koji na~in rada vam se vi{esvi|a, ovaj ili onaj na koji smo

do sada radili

Grapska, 18.februar2008.godine

Profesor razredne nastave:Mirela Kari}


Prilozi iz struke


Po{tovani, obra}am vam se zbog uvodnogteksta u 8. broju va{eg ~asopisa,a razlog mog javljanja je osvrtna tekst Tanje Jerlagi}, odnosno,pitanje koje postavlja ve} unaslovu. Ja sam Gorana Jovanovi}, peda-gog-psiholog u Osnovnoj {koli“Osman Nuri Hadì}” u Sarajevu(naselje Dobrinja na entitetskojgranici).U na{oj {koli upravo je zavr{eno{kolsko takmi~enje izme|u dvaosma razreda i o tome ko }e i}ina op}insko takmi~enje odlu~ilesu nijanse, kao i svake godine.U~enike ve} godinama pripremapredmetna profesorica SmiljaMr|a, profesor historije inajomiljeniji nastavnik me|uu~enicima od kada radi. Veomakreativna, obrazovana, zaintere-sirana i vrijedna, svake godinemaksimalno se posveti, osimpredavanjima, i pripremama zatakmi~enja. S obzirom na to dasam i sama nekad vodila sekcijui da sam zainteresirana za sve uvezi s “Projektom gra|anin”,pomalo pomaèm u odabiru temai budem predsjednik {kolskogìrija. Rade}i to godinama, pri-mijetila sam da se {kole jednakotrude i zalaù svake godine, alisu im ruke vezane krutim i ve}godinama nepromijenjenimpropozicijama takmi~enja kojihse op}inski i ini ìriji drè kao“pijan plota” i ne dozvoljavajuni najmanji kreativni iskorak nitiupotrebu novih tehnologija. Konkretno: meni je glupo daprezenteri moraju biflatinapamet nau~ene kartice i kar-tice teksta jer ne mogu NIMALO~itati niti imati ikakav podsjetniku rukama. U~imo djecu da ne

{trebaju napamet, da se nau~eprona}i u literaturi ono {to ihzanima i da im je {tivo dostupnoako se znaju njime koristiti.Kakvog smisla ima u~iti napamet~lanove i paragrafe zakona i“recitirati” ih brzinom munje jerje vrijeme strogo ograni~eno?Sve primjedbe koje stavim kao~lan ìrija ~esto dobiju odgovor:“Naàlost, takve su propozicije!”Pa, ne mogu propozicije ostatiiste sve ove godine kada se svemijenja (valjda nabolje) ba{ zah-valjuju}i i “Projektu gra|anin”! Jo{ konkretnije: na{a {kolskapobjedni~ka ekipa imala je temu“Pedofilija” i, kao i uvijek,temeljito su je prostudirali imaksimalno se potrudili daispo{tuju propozicije. Oti{li su ikorak dalje od uobi~ajenog,primijenili su alternativnu mjerusvog razreda otvoriv{i blog natemu kako se za{tititi od inter-netskih pedofila. Na pano suisprintali stranicu bloga jer popropozicijama ne mogu koristitira~unar na samom takmi~enju.Pitam se, za{to? Za{to propozici-je moraju biti tako rigidne?Mo`da zato {to ìriji to godina-ma rutinski “odrade” i ne èlenikakve inovacije jer je to dodat-ni posao za njih?Vi{e mi je muka kada mi osma{isvake godine “poture” isti for-mular da napi{em, kao njihovpedagog, svoje mi{ljenje oovome i o onome.Ne znam kako je u drugim {kola-ma i da li im to smeta, znam dami nismo nikad pobijedili una{oj op}ini iako nam se ìriuvijek divio “of the record”,naro~ito na{im temama (inkluzi-ja dok jo{ nije u{la u zakon,uvo|enje uniformi u {kole dok to

jo{ nije postalo “trendy”, opas-nosti koje vrebaju internetomitd) - nekako smo uvijek avan-garda, korak ispred, pa se ìrimo`da upla{i jer na{e teme jo{nisu postale rutinska pitanja pane znaju kako da se postave?Znam da se u~enici uvijek vrates takmi~enja razo~arani, mada ihnjihova profesorica i ja u~imo daje va`no da su oni zadovoljniura|enim poslom, a da nagradezavise od jo{ mnogo faktoramimo kvaliteta.Interesira me da li je ikada“mjera javne politike” stvarnousvojena od straneodgovaraju}eg organa vlasti?Najvi{e {to su moji u~enici dosada dobili je dopis od tih“vlasti” da im se neobi~no dopa-da njihova ideja i da }e se potru-diti da je ostvare, bla, bla, bla...Mislim da se neke stvari morajumijenjati jer }e ovako mladiljudi potpuno izgubiti intereso-vanje za “Projekt gra|anin”.Rijetki su profesori kao na{akolegica Smilja Mr|a koja uvi-jek jednakim àrom radi su~enicima. Ne{to tako va`no nebi smjelo zavisiti od nastavnikakoji predaje taj {kolski predmetili vodi sekciju.

U dijelovima teksta TanjeJerlagi} koji govore o tomeKAKO treba raditi s ponosomprepoznajem svoju {kolu iu~enike, ali znam da }e se i ovegodine s takmi~enja vratitirazo~arani. Moèmo li svi zajed-no bolje?S po{tovanjem,

Gorana Jovanovi}, profesor pedagogije i psihologije


Pisma ~itateljaPisma ~itatelja

Pisma citatelja 46-47.qxd 14.5.2008 11:11 Page 46

Ciljevi i zadaci programa Projektgra|anin su jedinstveni, a samimtime i njihova primjena u programi-

ma obrazovnih sistema diljem svijeta.U~enici, kojima je program i namijenjen,kroz program Projekt gra|anin sti~u znanja ometodama i procedurama koje se koriste upoliti~kim procesima, razvijaju uvjerenja oneophodnosti aktivnog u~e{}a gra|ana uvlasti, putem:

pruànja znanja i sposobnosti potrebnihza djelotvorno u~e{}e

pruànje prakti~nih iskustava kojima sesti~e osje}aj za kompetenciju i djelotvornostrazvijanja razumijevanja o zna~aju u~e{}agra|ana

razumijevanje funkcionisanja nivoa vlastirazumijevanje pojma mjera javne politike razumijevanje kako se kreiraju mjere

javne politikeulogu gra|ana u kreiranju mjera javne

politikerazvoj sopstvenih pozitivnih stavova i

samopouzdanja pri kori{tenju prava i odgo-vornosti

razvoj djelotvorne i kreativne sposobnostikomuniciranjaVje{tina komuniciranja je jedna od vje{tinakoju u~enici razvijaju kroz program Projektgra|anin. Ukoliko se u~enici odlu~e da iduna takmi~enja iz programa Projekt gra|anin,oni unaprijed trebaju znati kriterije koji seodnose na ovakav vid prezentiranja svograda. To svakako podrazumijeva i vrijemepredvi|eno za predstavljanje njihovog rada.To podrazumijeva da su u~enici u stanju dajasno i koncizno u kratkom vremenu sposob-ni predstaviti i odbraniti svoj stav po pitanjuproblema koji predstavljaju. Naàlost, una{em obrazovnom sistemu jo{ uvijek jetendencija da u~enici u~e napamet bez razu-mijevanja materije, a ishod ovakvog u~enjaje prolazno znanje koje u daljem ìvotu nijeaplikativno.

Stoga je veoma bitno, bez obzira da lise u~enici takmi~e ili predstavljaju portfolij usvojoj lokalnoj zajednici, da su u priliciprezentirati ste~ena znanja i prakticirativje{tine koje su stekli rade}i na programu.Pri samoj prezentaciji portfolija, u~enicimaje dozvoljeno da imaju teze, kao podsjetnikna ono {to su planirali da izloè. Ukoliko seu~enici pozivaju na neki zakon ili uredbu,trebaju sa razumijevanjem znati {ta se tomuredbom ili zakonom rje{ava u odnosu nanjihov odabrani problem, a nikako u~itizakone napamet.

Primjera iz prakse da li su u~enici ustanju da istraùju i analiziraju postoje}emjere (zakone, uredbe, itd.) u odnosu naodabrani problem, kao i da uti~u napobolj{anje ili promjenu postoje}ih mjera,ima mnogo a ovom prilikom }u spomenutione koji su realizirani pro{le godine.Problem: „Djeca s posebnim potrebama“U~enici iz Br~kog su odabrali problem djeces posebnim potrebama gdje su uo~ili mnogo-brojne probleme sa kojima se susre}u nji-hovi vr{njaci. U èlji da pomognu, krenuli sus dopunom postoje}ih mjera javne politike,lobiraju}i, skupljaju}i peticije i potporugra|ana i nevladinih organizacija, kako binadle`ne organe uvjerili da je problemvaàn, da uz sebe imaju i potporu drugihkoji su tako|er zainteresirani u rje{avanjuspomenutog problema. Njihov akcioni planza rje{avanje problema sadràvao je i prijed-loge/dopunu zakonskih mjera koje suupu}ene Skup{tini Br~ko Distrikta, gdje su iusvojene u skup{tinskoj proceduri. To je bilazaista velika i va`na promjena ne samo zaovu skupinu mladih ljudi, nego i za cijeluzajednicu. Da nije bilo truda, upornosti izalaganja u~enika, zakon mo`da jo{ uvijekne bi bio promijenjen, a problem bi i daljebio prisutan u zajednici.Problem: Psi lutaliceU sredini u kojoj ìve, u~enici iz banjalu~ke

regije su identificirali problem koji se odno-sio na pse lutalice. U njihovoj lokalnoj zajed-nici nije postojala zakonska regulativa kojase odnosila na ovaj problem. Svakodnevnistrah od napada ~opora lutalica, odnosnoujeda i komplikacija koje bi mogle utjecatina zdravlje, pokrenulo je mlade na inicijativuda se ovaj problem rije{i. Direktnim anga`manom, uz potporu i drugihzainteresiranih gra|ana, uspjeli su realiziratiakcioni plan, susresti se s odgovornim ljudi-ma u njihovoj zajednici, koji su pokazalirazumijevanje i dobru volju da se ovaj prob-lem rije{i dono{enjem uredbe koja je zakons-ki regulirala zbrinjavanje pasa lutalica.Vrijednost programa, izme|u ostalog, ogle-da se i u ~injenici da u~enici bez obzira ukojem dijelu svijeta ìve i u kojim uslovimase {koluju, u prilici su, zajedno sa svojimnastavnicima da rade na programu, bezobzira na nedostatak tehni~ke opremljenosti(kompjuteri, internet itd.). Stoga su ipropozicije takmi~enja tako razvijene da nedozvoljavaju upotrebu kompjutera, videozapisa ili drugih tehni~kih pomagala, jer bise time dovelo u neravnopravan poloàj sveone u~enike i nastavnike {irom svijeta kojipoha|aju {kole koji nisu u prilici imatitehni~ka pomagala i internet konekciju.Samu realizaciju programa prepustit }emonastavnicima i mladima koji su znatièljni,odlu~ni i svjesni da trebaju i mogu uticatina promjene. Projekt Gra|anin izvodi djecu iz svijetauobi~ajenih okvira i preciznih dijagrama iuvodi ih u svijet pitanja i mjera koje plutajuunutar i izvan arene uspostavljanja mjera.Projekt Gra|anin je predstavljen kaoprakti~an opis onoga {to proizilazi izpoliti~kog procesa, kao jedan od prilaza uobja{njavanju kako politi~ki ìvot zaistadjeluje.

Tanja Jerlagi}

Pisma ~itatelja


Projekt gra|anin, zadaci i ciljevi programaProjekt gra|anin je program koji je razvio Centar za gra|ansko obrazovanje (Center for Civic Education,

Calabasas, California), Kalabasas, Kalifornija, a koji se implementira u {kolama preko 50 zemalja u svijetu(Gana, Nigerija, Senegal, Ju`na Afrika, Kina, Koreja, [ri Lanka, Tajvan, Indonezija, Mongolija, Japan,

ê{ka Republika, Slova~ka, Ma|arska, Rumunija,, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Ukrajina, Rusija,Aljaska, Kosta Rika, Meksiko, Panama, Venecuela, Argentina, Kolumbija, Paragvaj, Bolivija,

Dominikanska Republika, Peru, Brazil, Ekvador, Urugvaj, île, Gvatemala, Alìr, Bahrain, Egipat, Izrael,Jordan, Lebanon, Maroko, Saudijska Arabija, Tunis, Zapadna Obala, Jemen, Irska, Sjeverna Irska,Hrvatska, Albanija, Kosovo Crna Gora, Bugarska, Makedonija, Srbija), izme|u kojih je i Bosna i

Hercegovina.

Pisma citatelja 46-47.qxd 14.5.2008 11:12 Page 47

Izdava~: CIVITAS BiH

List na{ Civitas oslobo|en je poreza na promet odobrenjem

Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Civitas je diome|unarodnog programa razmjene edukatora koji provodi

Centar za gra|ansko obrazovanje iz Calabasasa, California

sponzoriran fondovima ministarstva za obrazovanje SAD

@

10

Documents

Nas Civitas 9