NARODNI ZZDRAVSTVENI LLIST NARODNI ZDRAVSTVENI …masno, “brza hrana” – ne dopu{taju na{oj djeci zdrav rast i razvoj. O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo vi{e nego

NARODNI ZZDRAVSTVENI LLIST

2srpanj-kolovoz 2003

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE@UPANIJE

Za izdava~aDoc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|ujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetDoc. dr. sc. Vjekoslav Ba{akun, dr.med.; Suzana Jankovi}, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.; VladimirSme{ny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante[krobonja, dr. med.; dr. sc. MarijaVaro{~i}; doc. dr. sc. Milan Zgrabli}, dr.med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednikSuzana Jankovi}, dr. med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ka priprema"Digital point" d.o.o. – Rijeka

Grafi~ko-tehni~ko ure|enjeInes Volf, graf. in`.

Rje{enje naslovne straniceSa{a Ostoji}, dr. med.

Uredni{tvo51000 Rijeka, Kre{imirova 52/apo{t. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn@iro ra~un 2300007-1100028208 •Godi{nja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni ra~un kod Rije~kebanke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPG@ RIJEKA

Tisak"Studiograf" – Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijal-nu skrb Grada Rijeke.

DOJENJEPOÊTAK ZDRAVE

PREHRANEI ove godine obiljeàvamo Svjetski tjedan dojenja.Da podsjetimo: “Maj~ino mlijeko je najbesprekornija hrana dostupna ljud-

skim bi}ima.” Proizvodi se i dostavlja “korisniku” bez ikakvog zaga|enja.Ono je prirodni izvor najve}e mogu}e vrijednosti. Ve}ina ljudi zna da jedojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da je dojenje izvanredno i zazdravlje majke.

Treba iskoristiti prigodu i otvoriti temu: {to je to zdrava prehrana i kada snjom zapo~eti? Svakako, to je dojenje, koje po prirodnim zakonima po~injeprvog dana.

Kako dalje? Svi znaju da prije ili kasnije dolazi do postupnog dodavanjadrugih namirnica maj~inom mlijeku. S maj~inim mlijekom prestat }e se prijeili kasnije i ostati na “pripravljenim obrocima”. Velika ve}ina ne zna daprelaskom na pripravljene obroke po~inje proces STVARANJA @IVOTNIHPREHRAMBENIH NAVIKA. One najintenzivnije stvaraju se do ~etvrtegodine ìvota. U procesu stvaranja pogre{nih prehrambenih navika ve}i je“grijeh” u onome {to se obroku dodaje nego sam obrok. O ~emu se radi?Odrasli, pogre{no, pretpostavljaju da je dje~ja hrana nedovoljno ukusna!Po~inje za~arani krug dodavanja: {e}era da bude slatko, soli da bude slano,masno}a da “ne bude siroma{no”. Djeca, na svu sre}u, odbijaju ljuto i (kojiput naàlost) gorko.

Da podsjetimo, tre}ina ljudi razvijenoga svijeta blizu je pretilosti ili ve} jepretila. Posljedice za zdravlje manje-vi{e su poznate, ali proces po~inje vrlo rano,u dje~joj dobi! Ukratko: {e}er (saharoza) je suvi{an ili {tetan – dovoljna je fruk-toza ili glukoza koja se nalazi u vo}u i povr}u te med sa svim svojim usputnimljekovitim svojstvima; sol u dodatku ve}em od oko 4 grama na dan (nalazi se u250 g kruha) suvi{na je i optere}uje razne funkcije u organizmu (srce i bubregenaro~ito); o suvi{nim i pogre{nim masno}ama mnogi znaju dovoljno, ali...

Porastom standarda, ali ne i znanja, ubrzava se proces stvaranja lo{ihprehrambenih navika, naro~ito odlaskom u {kolu. Preslatko, preslano, pre-masno, “brza hrana” – ne dopu{taju na{oj djeci zdrav rast i razvoj.

O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo vi{e nego dosad!Da bi se ustrajalo u ostvarivanju tog cilja i da bi se trajno dokazivalo

spomenute konstatacije, treba se podsjetiti na nekoliko ~injenica koje seodnose na na{u zemlju:

Hrvatska je zemlja “bijele kuge” (ra|a se manje nego {to umire).U Hrvatskoj “imati djecu donosi ekonomske probleme”.U Hrvatskoj za{tita majki i djece nije u cijelosti pokrivena obvezatnim

zdravstvenim osiguranjem, {to }e re}i da nije predmet svekolike solidarnosti.Medijski prostor posve}en “svemu umjetnom” znatno je ve}i od onoga

posve}enog “svemu prirodnom” kad se radi o za~e}u, trudno}i, ra|anju,dojenju i op}enito podizanju djece.

Netko }e re}i: “jo{ jedan crn pogled”, no iskustvo u~i da nepriznavanje~injenica ne pomaè rje{avanju problema (guranje glave u pijesak).

Odgovorni urednik



Pedijatrija

PREVENCIJA DEBLJINE POÎNJE U DJETINJSTVU

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu}lje}e s novim zdravstvenim problemima, kao {to jeprekomjerna teìna. Problem se svrstava uz bok infekcijama i pothranjenosti u zemljama urazvoju. Broj osoba s prekomjernom teìnom i dalje se pove}ava te je 1998. godine Svjetska

zdravstvena organizacija tu pojavu ozna~ila globalnom epidemijom.

��Ve}ina istraìvanja ukazuje na tu

logi~nu relaciju po~etka debljine. Razvojdebljine prolazi kroz nekoliko faza.

Za djetinjstvo je karakteristi~no dadolazi do umnaànja masnih stanica(adipocita) te se taj proces nastavlja doodrasle dobi. Ta ~injenica da se u dje-tinjstvu umnaàju adipociti dovela je i doteorije da bi preveliko umnoàvanjeadipocita bilo razlog za kasniju sklonostnastanku debljine. Ideja da je debljinaodre|ena ve} u dojen~adi brojem masnihstanica nije vi{e odrìva - debelo dojen~e~esto ne postaje debelo dijete. Me|utim,debljina s 13 godina dobar je pokazateljza debljinu odrasle osobe. Tako je raz-doblje izme|u 7. i 12. godine najpovolj-nije za poduzimanje preventivnih progra-ma.

Obi~no se razmatra u kojoj mjeridebljina djece uvjetuje debljinu odraslih.

Me|utim, iz prakti~nih razlogainteresantna je obratna teza: u kojoj mjeridebeli roditelji odre|uju debljinu djece?Dijete debelih roditelja u velikoj }e mjeri

imati njihov obrazac razvoja debljine. Tajodnos ~ini se da je u vezi s dobi djeteta.

Postavlja se, naravno, pitanje u kojojmjeri tu utje~e genetski faktor? Mnogestudije, posebno na blizancima i adopti-ranoj djeci, podràvaju teoriju o zna~aj-nom utjecaju nasljednih faktora. Studijena obiteljima pokazuju da nasljednakomponenta utje~e na indeks tjelesnemase u omjeru 30 do 50%. Nema usug-la{enih pokazatelja o tome da li vi{eutje~e majka ili otac. Familijarno pojav-ljivanje debelih primje}uje se i kroz trigeneracije, zna~i povezanost debljinedjedova i baka s teìnom njihovih unuka.

Neke studije pokazuju da je familijar-na povezanost debljine posljedica odre-|enih obrazaca pona{anja u jednoj obite-lji, gdje zajedni~ke prehrambene navikeili fizi~ke aktivnosti odre|uju i stanjeuhranjenosti njihovih ~lanova.

Pored toga, na stanje uhranjenostidjeluju i socio-ekonomski ~imbenici.Postoji ~vrst odnos izme|u socio-eko-nomskog statusa djeteta i debljineodraslih.

��

Iako je Svjetska zdravstvena organi-zacija ozna~ila debljinu kao globalnuepidemiju, koju je mogu}e prevenirati,~injenica je da danas u svijetu nedostajedobro strukturiranih preventivnih progra-ma, posebno kad se ti~e djece i mladeì.Razlog je taj {to je debljina uvjetovanarazli~itim faktorima: nasljednim, pre-hrambenim, razli~itim stilovima ìvotaitd.

Slijede}i logiku na~ela svih preven-tivnih programa, i ovdje se napori mogu

USAD, prema nacionalnim istra-ìvanjima, u~estalost debljinestalno se pove}ava, po~ev{i od{kolske dobi pa dalje kroz odraslu dob, aposebno u ènskoj populaciji. U ispiti-vanju provedenom od 1988. do 1991.prekomjerna teìna u grupi 20-godi{-njaka bila je zastupljena s oko 20%, da biu grupi od 50-60 godina za mu{karceiznosila 42%, a za ène 62%. U~estalostdebljine u djece porasla je s 15 na 20%.

Svi pokazatelji govore da }e sada{njageneracija izrasti u najdeblju generacijuu povijesti Amerike. Sli~na situacija jav-lja se i u nekim zemljama ZapadneEurope.

U Hrvatskoj posljednje provedenestudije pokazuju vrlo uznemiravaju}erezultate, koji su prezentirani na 1.hrvatskom kongresu o debljini, odrà-nom u Rapcu od 3. do 6. travnja 2003.godine. U jednom od uvodnih referata oepidemiologiji iznijeti su recentni podacio debljini u odraslih. Stanje uhranjenostiprocijenjeno je na temelju indeksa tje-lesne mase te se nalazi da prekomjernuteìnu ima 48% mu{karaca i 34,9% èna,dok je debelih 18%.

Ti podaci govore da je debljina posta-la velik zdravstveni problem i hrvatskogpu~anstva. Radi se o pojavi koja je u svi-jetu u daljem porastu pa se mogu i daljeo~ekivati nepovoljni trendovi ako se ni{tane poduzme.

[to se ti~e stanja uhranjenosti djece uHrvatskoj, ra|ena su ispitivanja djecera~unata prema vrijednostima indeksateìne za visinu, a rezultati pokazuju dapove}anu tjelesnu masu ima 10,5%{kolske djece, a 3,8% djece je pretilo.



usmjeriti na ulaganje u primarnu, sekun-darnu i tercijarnu prevenciju.

Primarna prevencija u {irem kontek-stu ima za cilj uspostavu zdravog,aktivnog na~ina ìvota, s definiranjemkulture zdrave prehrane, koju je mogu}eostvariti u odre|enoj zajednici.

Sekundarna prevencija podrazumije-va rano prepoznavanje, s interventnimprogramima za smanjenje te pojave uzajednici. Tercijarna podrazumijevapoduzimanje terapeutskih mjera kako bise smanjile mogu}e komplikacije.

Kad se govori o prevenciji debljine udjetinjstvu, svi programi trebaju bitiusmjereni prije svega:* prema obitelji* {koli* javnim medijima

S obzirom na to da je debljinau~estalija u pojedinim obiteljima, potreb-no je usmjeriti zdravstvenoodgojne mjereprema takvim obiteljima kako bi se, osimnasljednog faktora, pa`nja usmjerila naprehrambene navike i mjere tjelesneaktivnosti.

[kola bi trebala putem nastavnikapomo}i u zdravstvenoj edukaciji, ali irazvijanjem {kolskih kuhinja uprakti~nom ostvarivanju zdrave prehrane.

Od okoli{nih ~imbenika koji pogodu-ju pretilosti isti~e se:* reklamiranje visokokalori~ne hrane,* skupo}a vo}a i povr}a,* upotreba modernih transportnih sred-

stava, umjesto pje{a~enja,* TV i sjedenje,* slobodno vrijeme u odmaranju,* lo{a informiranost o zdravim stilovi-

ma ìvota,* komercijalna provedba skupih proce-

dura kako ostati vitak ili kako smr{a-viti, koje stvaraju iluziju o uspjehu,uz zna~ajna materijalna izdvajanja.

��

��Suvremeni radovi pokazuju zna~aj

prehrane za vrijeme izvjesnih periodaìvota, kada pojedinac moè biti sklonijiza kasniji nastanak debljine.

Dobro organizirana i preventivno ori-jentirana zdravstvena slu`ba nastoji svojedjelatnosti usmjeriti na rizi~na razdoblja irizi~ne grupe. [to se ti~e prevencijedebljine, danas je poznato da postojeodre|ena rizi~na razdoblja za nastanakdebljine:Trudno}a

Prirast teìne u trudno}i usko jevezan s prehranom majke, a jedno idrugo s teìnom djeteta. Mnogo je studi-ja pokazalo da trudnice s prekomjernimporastom teìne ra|aju znakovito teùdjecu od onih s normalnim prirastom nateìni.Dojenje

Majke koje prekidaju dojenje imajumanju mogu}nost gubitka teìne.

Ujedno, djeca koja se duè dojeimaju manju mogu}nost da kasnije bududebele osobe.Dijete od 5 do 7 godina

To je period pove}anog stvaranjaadipocita, nakon perioda pred{kolskogdjeteta s reduciranim stvaranjem. Upravotaj period danas se smatra jednim odkriti~nih za nastanak debljine, s odrazomna odraslu dob.Adolescencija

To je period s pove}anom autonomi-jom, koja je ~esto povezana s iregularnimobrocima, promjenom prehrambenihnavika i inaktivno{}u za vrijeme slo-bodnog vremena, kombiniranim s psiho-lo{kim promjenama koje djeluju napove}anje odlaganja masti, naro~ito kodèna.

Zdravstvena slu`ba ima dominantnomjesto ne samo u tretmanu debljine, ve}i u njezinoj prevenciji. Zdravstveni dje-latnici nezaobilazne su osobe u kreiranjuzdravstvenih preventivnih programa, ali iu njegovu provo|enju. Treba re}i da surani i u~estali kontakti zdravstvenogosoblja naju~inkovitija mjera u prevenci-ji debljine. Posebno je u tome zna~ajnapatrona`na slu`ba, usugla{ena s pri-marnom zdravstvenom za{titom u smisluadekvatnih savjeta o prehrani za vrijemetrudno}e, savjeta u vezi s dojenjem i vre-menom za nadohranu te prehrambenimpotrebama malog djeteta.

Za vrijeme trudno}e i dojenja nesmije se traìti poduzimanje mjera zaredukciju tjelesne teìne. Treba savjeto-vati mjere koje }e osiguravati normalnutrudno}u i laktaciju. Prirast teìne morabiti takav da ne dovede do komplikacijatrudno}e.

Za djecu koja imaju prekomjernuteìnu nije potrebno provoditi mjere zasmanjenje teìne, jer }e striktni dugo-ro~ni program reduciranja tjelesne teìneimati implikacije na smanjenje rasta uvisinu. Zbog toga je, na primjer, potrebnoprovoditi postupak da dijete s prevelikomteìnom sa 7 godina dobiva na teìnisporije od dobivanja u visinu, s time da sa12 godina dobije teìnu normalnu zasvoju visinu. To zahtijeva laganu restrik-ciju energetskog unosa, zamjenjuju}islatki{e vo}em te poti~u}i tjelesnuaktivnost.

Kad govorimo o tretmanu, pa i kam-panji za prevenciju debljine, tada valjaimati na umu da, pogotovo kod ado-lescentica, takav tretman moè dovestido preusmjerenja prehrambenih poreme-}aja u smislu bulimije i anoreksije.

Zaklju~no moèmo re}i da je debljinakompleksna i slabo poznata bolest.Njezina je etiologija interakcija genet-skih, biolo{kih i okoli{nih ~imbenika.Zato je prilikom izrade preventivnih pro-grama potreban {irok pristup, s dugo-ro~no usmjerenim nacionalnim pro-gramom. Njega je potrebno danas razra-diti i po~eti provoditi, jer }e se ~ekanjemproblem samo multiplicirati. Zbog svegare~enog, simpoziji poput onog u Rapcuimaju za svrhu senzibilizirati javnost ipokrenuti profesionalno djelovanje.

Prof. dr. Josip Grguri}, dr. med.



Porod u vodi

OPU[TENO I BEZ STRAHAPorod u vodi jedan je od alternativnih na~ina ra|anja, s ciljem poticanja {to

prirodnijeg ra|anja. Takav na~in poznat je odavna me|u Camash Indijancimana Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. ra|anje u vodi javljase u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj

su 80-ih godina zapo~eli eksperimenti s uporabom vode pri ra|anju i 1987.godine dr. Michael Odent uvodi takav na~in ra|anja u bolni~ku praksu, a 80-ih

godina praksa se {iri i u Americi, Njema~koj i Engleskoj.

Kona~no, u Hrvatskoj je prvitakav porod obavljen 25. velja~e2003. godine, u Klinici za

ginekologiju i opstetriciju KBC-a uRijeci kada je, na zadovoljstvo roditeljai zdravstvenog osoblja, uspje{noporo|ena u vodi prva djevoj~ica.

Cilj je takvog na~ina ra|anja poti-cati pozitivan odnos prema ra|anju,posti}i vrhunski odnos izme|u majke idjeteta te nemedicinskim metodamaublaìti bol koja se javlja kao posljedi-ca trudova. Nadalje, takav porodomogu}ava novoro|en~etu nje`nijidolazak na svijet, jer se ra|a iz vode uvodu pa se zatim iznosi na zrak, {toublaàva stres koji dijete proìvljavaprilikom promjene temperature pridolasku na svijet. Za rodilju kojaodabere takav na~in ra|anja porod jeolak{an zbog blagodati tople vode, arelaksacija koja se postiè u~inkom

tople vode moè biti vrlo pozitivnoiskustvo. Smanjenje teìne tijela u vodiomogu}ava lak{u i dublju relaksaciju.Topla voda ublaàva bolove i drugesmetnje tijekom poroda, olak{avapokretanje, budu}i da tijelo u vodi plutai lak{e je, te djeluje opu{taju}e, {topoti~e brè napredovanje poroda iskra}uje vrijeme prvog i drugogporo|ajnog doba. Rodilja lak{e podnositrudove i ugodnije se osje}a u pauzamame|u trudovima, {to {tedi energiju te }erodilja biti manje umorna i iscrpljenatijekom poroda. Sloboda pokreta imijenjanje poloàja tijela puno su lak{iu vodi. Boravak u vodi daje osje}aj pri-vatnosti, posebno uz prisutnost osobebliske rodilji, i poti~e lu~enje endo-genih tvari koje ublaàvaju bol. Prostoru kojem se odvija porod u vodi morabiti ugodan, smiruju}i, temperaturazraka 24oC, bez strujanja, a temperaturavode odgovara tjelesnoj temperaturi od37oC, odnosno rodilja moè samapode{avati temperaturu vode, ali nepreko 37oC.

��@elja rodilje za ra|anjem u vodi prvi

je uvjet takvog na~ina ra|anja. Svakazdrava trudnica, koja nije izvan trud-no}e bolovala, koja nema rizi~ne~imbenike za trudno}u niti je tijekomtrudno}e imala zdravstvenih problema,moè ra|ati u vodi. Sve trudnice sjednoplodnom trudno}om u terminu, splodom u stavu glavicom i spontanozapo~etim trudovima kandidati su za

porod u vodi. Obvezno je prethodnou~initi pretrage na oboljenja koja seprenose krvlju (HBV, HCV, HIV) temikrobiolo{ke pretrage cervikalnogbrisa i brisa na klamidiju. Tri do ~etiritjedna prije termina obavi se informa-tivni razgovor i u~ini se opstetri~ki pre-gled kako bi se utvrdilo da trudnicaispunjava uvjete za ra|anje u vodi. Istotako, preporuka je da budu}i roditeljipoha|aju te~aj za trudnice kako bi seupoznali s novim zna~ajkama normalnetrudno}e i normalnog tijeka poroda.Va`no je znati i koja su o~ekivanjabudu}ih roditelja te ih upoznati sastvarnim mogu}nostima.

��Rodilja se odmah nakon dolaska

pregleda vanjskom i unutarnjom pre-tragom. Prisutnost dobrih poro|ajnihtrudova i nalaz na u{}u koje je otvoreno3-4 cm te rodni~ki dio u nestajanju znaksu aktivnog poroda. Rodilja se pripremakao i za normalni porod na krevetu, alije obvezno klistiranje i tu{iranje.Kardiotokografski se dvadesetak minu-ta snima sr~ana akcija fetusa te istovre-meno prisutni trudovi. Prije ulaska uvodu poèljno je da rodilja ~im vi{ehoda kako bi se glavica bolje angaìralau poro|ajnom kanalu. Nakon spon-tanog po~etka poroda trudovima iliprsnu}em plodovih ovoja, uz pojavutrudova te utvr|ivanja aktivne fazeporoda, rodilja ulazi u bazen s vodomgdje }e provesti prvo i drugo poro|ajnodoba ako porod uredno napreduje.



��

Tijekom boravka u vodi obvezno seprate vitalni znaci rodilje, temperaturevode i zraka te telemetrijskom kar-diotokografijom vitalnost i kondicijafetusa. Prednost je takvog na~inapra}enja fetusa u tome {to se rodiljamoè slobodno kretati i nije vezana uzure|aj. Dapa~e, rodilju tijekom boravkau vodi treba poticati da {to ~e{}e mijenjapoloàj i da zauzme onaj koji joj najvi{eodgovara, {to poti~e bolje napredovanjeporoda. Pravilno disanje tijekom trudovai relaksacija tijela koje pluta u vodi pre-duvjet su normalnog napredovanja poro-da. Svakih 1,5 – 2 sata rodilja izlazi izvode ako nije zavr{eno prvo poro|ajnodoba. Me|utim, vrlo ~esto je jedanboravak u vodi ujedno i jedini jer porod

vrlo brzo napreduje. Otvaranje u{}a ispu{tanje glavice utvr|uje se unutarnjimpregledom koji se moè obaviti u vodi.Kada je u{}e potpuno otvoreno,zapo~inje drugo poro|ajno doba, odnos-no doba izgona djeteta. Majka tiskavoljno, trbu{nim mi{i}ima, zajedno sasnagom vlastitih trudova kako bi ubrzalaakt ra|anja djeteta. Urez me|ice ne radise kod svake rodilje, ali ako je potreban,moè se u~initi u vodi. Primalja prihva}anovoro|en~e na isti na~in kao i na stoluza ra|anje, no dijete drì potpuno podvodom kako bi se sprije~io refleks udi-sanja dok je jo{ u vodi. Nakon porodacijelog tijela, novoro|en~e se jo{ kratkozadrì pod vodom, a zatim licem premapovr{ini, vadi iz vode i stavlja majci nagrudi. Slijedi presijecanje pupkovinenakon prestanka pulsacija i prva opskrba

novoro|en~eta, kojauklju~uje i uzimanjemikrobiolo{kih brisevaiz vanjskog slu{nog hod-nika i pazuha. Novoro-|en~ad ro|ena u vodiobi~no slabije i manjepla~e, a ostanak uzmajku pridonosi boljojemocionalnoj poveza-nosti majke i djeteta.Odmah po porodu djete-ta ispu{ta se voda izbazena jer slijedi pla-centno doba.

Tre}e poro|ajno doba – placentnodoba vodi se izvan vode kako bi se iz-bjegla teoretska mogu}nost embolijevodom. Nakon poroda posteljice, rodi-lja izlazi iz bazena za ra|anje, obu~e sete potom utopli u krevetu. Ako jepotrebno, u~ini se kirur{ka opskrbaporo|ajnih putova. Obvezno se kon-troliraju vitalni znaci, koli~ina krvare-nja i involucija uterusa. Svaka rodiljadobije antibiotsku profilaksu. Da li }erodilja roditi u vodi, ovisi o pravilnomnapredovanju poroda te procjeni pri-malje, odnosno opstetri~ara u slu~ajevi-ma odre|enih nepravilnosti utvr|enihkod rodilje ili fetusa.

��Zadovoljstvo ène prva je prednost

ra|anja u vodi, budu}i da pridonosirazvoju pozitivnog odnosa prema ra|anjuuop}e. Rodilja sama donosi odluku ona~inu na koji }e ra|ati, {to joj daje sig-urnost i samopouzdanje. Bol je u vodismanjena i do 50% budu}i da se djelo-vanjem tople vode poja~ano lu~e endo-gene tvari koje smanjuju bol ("naturalpain killers"). Smanjena je potreba zamedicinskim metodama obezboljenja uporodu, {to za ustanovu ima pozitivanekonomski u~inak. Rodilja u vodi lak{edi{e i lak{e postiè relaksaciju. Rje|e jepotrebno u~initi urez me|ice, jer je me|i-ca u vodi smek{ana i podatna, a ujednosu i rje|i razdori me|ice. Bolja je oksige-nacija fetusa, vi{e su vrijednosti pH ukrvi pupkovine. Apgar ocjena novoro-|en~eta u 1. i 5. minuti zna~ajno je vi{a.

Ra|anje u vodi poku{aj je i doprinoshumanizaciji odnosa prema rodiljama,pri ~emu se uvaàva izbor ène u na~inura|anja i njeno aktivno sudjelovanje udono{enju takve odluke. Cilj je oslo-boditi rodilju straha od poroda, pomo}ijoj da pozitivno doìvi svoj porod i svo-je pozitivno iskustvo prenese drugimènama. Ra|ati u vodi mogu samo pot-puno zdrave rodilje, uz pomo} posebnomotiviranog i obu~enog zdravstvenogosoblja, prvenstveno primalja i lije~-nika opstetri~ara koji su du`ni brinuti ofizi~kim, psihi~kim i duhovnim potre-bama rodilje.

Dr. sc. Neda Smiljan Severinski,dr. med.



SOS - telefon zadojenje

Zdravemajke izdravadjeca

Udruga "Roditelji uakciji – RODA"

osnovana je 2001.godine i zalaè se za

dostojanstvenutrudno}u, roditeljstvo idjetinjstvo u Hrvatskoj.Na{i su projekti brojni iobuhva}aju zalaganje

za prava trudnica,roditelja i djece,

edukaciju i izdavanjeedukativnih materijala,rad na humanizaciji

poro|aja u Hrvatskoj imnogo drugog.

Uudruzi RODA intenzivno sebavimo promicanjem dojenjakroz nekoliko na{ih projekata,

od kojih je najve}i i najva`niji "SOS -telefon za dojenje". Naime, u RODIsmo svjesni da, iako je dojenje prirodanproces, on nije instinktivan, treba ganau~iti. Postoje brojni problemi kojimogu novu, ali i iskusniju majku ve} napo~etku omesti u uspje{nom dojenju iliutjecati na prerani prekid dojenja.Djelomi~no je to zbog nedostatkaedukacije, ali i zbog krivih savjeta kojemajke mogu dobiti od zdravstvenogosoblja. Za uspje{no je dojenje, osimznanja, klju~na i podr{ka, prije svega odpartnera, ali i od obitelji, prijateljica tezajednice. Naàlost, ta podr{ka ~estoizostaje. Prepoznav{i, kroz iskustva nassamih kao majki i dojilja, te probleme,zapo~eli smo program edukacije majkiza pomo} oko dojenja.

��Volonterke koje ulaze u program i

same su majke i imaju neko iskustvo udojenju koje, me|utim, nije presudno.Bitnije je znanje koje }e ste}i kroz pro-gram, sposobnost volonterke da saslu-{a, pruì podr{ku i pomogne. Za na{evolonterke bitno je da same vjeruju usve prednosti dojenja te da svoje znanjei vjeru znaju na ispravan na~in prenijetidrugim mamama. To zna~i biti strpljivei tolerantne, znati saslu{ati mamu kojaima problem i biti spremne pomo}i jojbez nametanja svoje volje ili, u slu~ajueventualnog neuspjeha, gri`nje savjesti.Majci treba pruìti podr{ku, dati joj doznanja da se moè osloniti na na{upomo}, pruìti joj potrebne informacije,ali krajnju odluku prepustiti njoj.

Isto tako, majke za pomo} u dojenjusvojim pona{anjem moraju biti u skladus onim {to udruga i ovaj program pred-stavljaju, dakle i same vjerovati udojenje na zahtjev, odga|anje dohranedo 6. mj., moraju biti spremne za priku-pljanje novih znanja, priznati da neznaju sve i svaku informaciju provjeritiprije nego {to ju daju kao savjet.

U edukaciji se vodimo znanjem i lite-raturom La leche League International,svjetskim autoritetima kada je u pitanjuznanje o dojenju. Kroz pitanja i op{irneodgovore volonterke se u~e argumentira-no odgovarati i grade svoje znanje o doje-

nju, a istovremeno u~e traìti informacijena Internetu i sluìti se literaturom.

Drugi su vaàn aspekt edukacijekomunikacijske radionice koje vodi psi-holog. Na njima se volonterke u~e slu-{ati, postavljati prava pitanja, odgo-varati i savjetovati.

Volonterke koje pro|u dio teorijskeedukacije (edukacija je kontinuirana i odmajki za pomo} o~ekuje se stalno pra}e-nje novih saznanja o dojenju) te dovoljanbroj komunikacijskih radionica, sprem-ne su za savjetovanje na telefonu.

��Uz financijsku pomo} AED-a

(Academy for Educational Develop-ment), sredstvima USAID-a (Ameri~keagencije za me|unarodni razvoj) usvibnju ove godine pokrenuli smo bes-platni telefon. To nam je velika potvrdada je zajednica prepoznala va`nostovog projekta. AED }e nam pruàti pot-poru godinu dana, a ve} sada polakorazmi{ljamo o pribavljanju sredstava zanastavak rada.

Radno vrijeme telefona je SVAKIdan od 8 do 20 sati. Zainteresirani nasmogu dobiti na broju 0800 22 77 88.Svakodnevno imamo deset i vi{e pozi-va, javljaju se naj~e{}e majke, ali io~evi i bake. Sve nam to pokazuje koli-ko je takav projekt bio potreban. Sve suna{e mame volonterke, dakle njihovanga`man na telefonu nije honorirannov~ano, ali su nagra|ene zadovolj-stvom korisnica telefona savjetima ipodr{kom koju su dobile.

Ostali projekti u Udruzi vezani uzdojenje jesu sastavljanje i izdavanjeedukativne bro{ure o dojenju koja bi sedijelila trudnicama i novim majkama teobiljeàvanje Tjedna dojenja. Tjedandojenja prvi smo put javno obiljeìli uHrvatskoj pro{le godine u Zagrebu, usuradnji s hrvatskom Udrugom grupa zapotporu dojenja, kada smo na {tandupruàli informacije o dojenju, dijelililetke i sl. Ove godine obiljeìt }emo gau Splitu, 2. kolovoza, na Ba~vicama.êmu se nadamo? Ve}oj prosvije}enostio dojenju u Hrvatskoj, ve}em postotkudojene djece, zdravijoj djeci i zdravijimmajkama. Vjerujemo da smo s takvimprojektima na pravom putu da to, usuradnji s ministarstvima, udrugama izdravstvenim djelatnicima, i ostvarimo.

Maja Tarle Mati}



Prehrana dojen~eta

HRANJENJE IZ [ALICE BOLJE NEGO IZ BOÎCE

U proteklih nekoliko desetlje}a postalo je jasno da, kada se dijetene moè dojiti izravno, najbolji na~in davanja mlijeka,

maj~inog ili zamjenskog, jest hranjenje iz {alice. Tajjednostavan na~in hranjenja, kojem je prethodilo hranjenje iz

bo~ice, dio je te~ajeva u sklopu pokreta Rodili{te – prijateljdjece. Djeca koja imaju korist od hranjenja iz {alice uklju~uje inedono{~ad koja nije sposobna aktivno sisati, djecu ~ije majkeiz nekog razloga ne mogu dojiti ili djecu koja se iz bilo kojeg

razloga ne mogu hraniti dojenjem.

Uovome ~lanku èlimo prezentiratiiskustva i podatke koji govore okoristi te metode hranjenja, u

usporedbi s hranjenjem iz boce koje zadijete moè biti rizi~no.

Sandra Lang jedna je od brojniheksperata koji su prepoznali hranjenje iz{alice kao znatno bolje od bo~ice.Gospo|a Lang, savjetnik primaljama uVelikoj Britaniji, koordinirala je te~ajdojenja u sklopu inicijative za Bolnice –prijatelje djece i Instituta za dje~jezdravlje u Londonu. Ujedno je vodila ivi{e studija o dje~jem zdravlju, posebnoo hranjenju iz {alice. Zaklju~ila je dahranjenje iz {alice ima brojne prednosti –osim sigurnosti – i izuzetno je va`no zanedono{~ad, kojoj nedostatak snage ikoordinacije onemogu}ava dobivanjeodgovaraju}e hrane iz maj~inih prsa.Iako djeca razvijaju sposobnost gutanjau 11 do 16 tjedana intrauterinoga ìvota,sposobnost sisanja razvija se nekolikotjedana kasnije, a uskla|en ritam sisanjai gutanja jo{ kasnije. "Hranjenje iz {alicepriprema dijete za prsa", kaè gospo|aLang. "Maleno }e dijete prihvatiti mli-jeko, vje`baju}i stra`nji dio jezika {to }emu biti vje{tina neophodna kod doje-nja."

Hranjenje iz {alice navest }e dijete daispruì jezik iznad desni, {to je radnjakoja omogu}ava dobar prihvat dojke.Sisanje dude na bo~ici izaziva obrnuturadnju – guranje jezika natrag u usta.

Mlijeko je lako uzeti sasobom i na put. Pritompazite da posuda za trans-port bude {iroka kako ne bizadràvala bakterije i kakobi se mogla lako prati.

velikim uspjehom predstavila hranjenjeiz {alice, u nekoliko britanskih bolnica.

Uz nedono{enu djecu, koja nisusposobna za hranjenje iz dojke, WendyNicholson, primalja i savjetnik za dojenjeiz Australije, u grupu djece kojoj se pre-poru~a hranjenje iz {alice svrstala je i onu~ije su majke bolesne ili nemaju mlijekate djecu s poreme}ajima u ustima ili grlu,kao {to je npr. rascjep nepca.

Gospo|a Nicholson istaknula je da jekorist jasna: "Hranjenje iz {alice dovodido pozitivnog oralnog iskustva i zabra-njuje kori{tenje bo~ice koja moè odbitidijete od dojenja. Uz to, dijete kontrolirahranjenje – njegovu brzinu, koli~inu hra-ne i odmor. Hranjenje iz {alice ne zahtije-va posebnu snagu, ~ak ni za pospanu ili

I o~evi mogu hranitidjecu iz {alice

Hranjenje iz {alice izaziva i osjetnoiskustvo. Kod djeteta poti~e razvoj osjetamirisa. Dojen~ad koja se hrani iz {alicetako|er je manje pod stresom nego nji-hovi vr{njaci koji se hrane iz bo~ice jermogu lak{e disati i odmoriti se tijekomhranjenja. Rezultat je bolja oksigenacijatkiva.

Gospo|a Lang prvi se put susrela stakvim na~inom hranjenja djece uNepalu, kad je vidjela kako majke ~ija sudjeca bila nedono{ena, hrane djecu svo-jim mlijekom iz vlastite ruke ili iz manjeposude. "Bila sam mlada i odmah sampretpostavila da je takav na~in hranjenjapotpuno normalan." Poslije, kad je posta-la primalja, bila je iznena|ena kad je vid-jela da majke, pogotovo s nedono{enomdjecom, ne znaju hraniti ni na koji drugina~in osim na bo~icu. Nakon toga je s



Povi{ena tjelesna temperatura

êlo vru}e, ruke hladnePovi{ena tjelesna temperatura naj~e{}e predstavlja odgovor

organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, nomoè biti i posljedica manjka teku}ine u organizmu

(dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva.

skom terapijom obi~no jo{ dva dana imapovi{enu temperaturu.

Metode su skidanja povi{ene tempera-ture fizikalne i lijekovima. Prvi korak priskidanju temperature vi{e od 39oC, a pose-bice ako se radi o hiperpireksiji, jestfizikalni na~in – mo~enjem, polijevanjem ilitu{iranjem djeteta mlakom vodom (tempe-rature oko 35oC). Golo dijete posjedne se ukadu ~ije je dno (dva tri prsta) pokrivenomlakom vodom. Cijelu koù osim lica iglave treba polijevati vodom uz pomo}trlja~ice ili tu{a. Voda, koja na taj na~inhlapi s povr{ine tijela, oduzima muzna~ajnu koli~inu topline. Za skidanje tem-perature kod djece alkohol se ne prepo-ru~uje. Trljanje koè frotirnim ru~nikomnatopljenim mlakom vodom ima slabijiu~inak.

Obloge od mlake vode primjenjujemotako da mokrom ocije|enom pelenom ilimokrom plahtom (mlaka voda!), omotamodijete od vrata do pete. Preko toga stavlja sedeblji, suhi frotirni ru~nik. Nakon ~etiri dopet minuta takav se oblog skida, dijete sepotpuno razmota i istrlja frotirnim ru~ni-kom. Postupak se moè ponavljati, jedinovalja upozoriti da drànje djeteta umotanogu takve obloge dulje od pet minuta moèimati suprotan efekt. Uvrijeèno stavljanjeobloga na manje povr{ine tijela (dlanovi,tabani) pogre{no je.

Lijekove za skidanje temperature zove-mo antipireticima. Od lijekova se u djecenaj~e{}e preporu~uje paracetamol u oblikusirupa ili ~epi}a, u dozi koju odredi pedijatar.U posljednje vrijeme, kod visokih tem-peratura primjenjuje se diklofenak, odnosnoibuprofen u djece starije od godinu dana.Acetilsalicilna kiselina (aspirin) se u djecedo 16 godina ne primjenjuje kao antipiretik.

Efekt nakon primjene antipiretika nas-tupa tek nakon pola sata do 45 minuta podavanju, stoga nakon primjene antipiretikane smijemo zanemariti opisane fizikalnemetode za skidanje temperature.

Mr. sc. Sanjin Kilvain, dr. med.

nedono{enu djecu. Ono poti~e pokretejezika i ~eljusti, osjet mirisa, stvaranjeenzima i sline i dobar kontakt pogledom."

�� • Dijete treba biti u sjede}em ili polus-

jede}em poloàju, u va{em krilu.• Prinesite malu {alicu s mlijekom do

djetetovih usana. Nagnite {alicu takoda mlijeko samo doti~e usne djeteta.

[alica treba biti lagano naslonjena nadonju usnu, a rubovi {alice trebajudoticati vanjski dio gornje usne.

• Dijete }e postati oprezno i otvoritiusta i o~i. Nedono{~e }e po~eti zahva-}ati mlijeko jezikom. Sna`nije ili sta-rije dijete }e sisati ili srknuti mlijeko,pljunuv{i ga ne{to pri tome.

• Nemojte lijevati mlijeko u ustadjeteta. Nastavite dràti {alicu na

usnama, dopustiv{i da dijete samouzme mlijeko.

• Kada djetetu bude dosta, ono }e samozatvoriti usta i odbiti uzeti jo{ mlijeka.Dijete koje nije pojelo dovoljno,sljede}i }e put uzeti vi{e ili pove}ajteu~estalost hranjenja. Mjerite koli~inuuzetoga mlijeka u 24 sata, a ne usvakome obroku.

S Interneta

Ugotovo tri ~etvrtine slu~ajeva povi-{ena tjelesna temperatura posljedicaje akutne infekcije di{nih organa.

Postoje iznimno rijetke, takozvane neuro-gene vru}ice, prouzro~ene bolestima sredi{-njeg ìv~anog sustava, te vru}ice koje suposljedica primjene lijekova.

��Povi{ena tjelesna temperatura znak je

da bolest postoji, moè nam pokazivati tijekbolesti, no ne i njenu teìnu. Ona predstav-lja prvi, nespecifi~ni odgovor organizma,koji ujedno mobilizira i njegovu obranu.Odgovor na povi{enje tjelesne temperatureindividualan je. Naj~e{}i su simptomi kojiga prate: nelagoda, glavobolja, zimica, tre-savica, znojenje. Treba naglasiti da su priporastu temperature u djece dlanovi i tabani(ponekad i cijele ruke i noge) hladni, doktijelo "gori", stoga stavljanje ruke na ~elo iliokrajine nije pouzdan na~in procjene ima lidijete ili nema povi{enu temperaturu.

Povi{enom tjelesnom temperaturomsmatramo onu vi{u od 37oC. Mjere zasniàvanje temperature primjenjujemo upravilu kada ona prije|e 38,5oC. Posebno suna febrilitet osjetljiva djeca u dobi od {estmjeseci do pete godine ìvota, zbognezrelosti sredi{njeg ìv~anog sustava, paona pri temperaturi tijela vi{oj od navedenemogu odreagirati febrilnim konvulzijama –kratkotrajnim gubitkom svijesti uz gr~enjetijela. Dosljednom primjenom mjera za

sniàvanje temperature nastojimo ih spri-je~iti. Na ovom mjestu treba spomenuti danovoro|en~ad i dojen~ad do tre}eg mjesecaìvota moè biti bolesna, a da ne reagirapovi{enjem tjelesne temperature. U toj dob-noj skupini op}e stanje djeteta i uzimanjeobroka mogu nas upozoriti na eventualnubolest djeteta.

Hiperpireksijom smatramo temperaturuvi{u od 40,9oC i u pravilu ona prati teèbolesti.

Treba napomenuti da, ako se dijete lo{eosje}a, ve} pri 38oC moèmo reagiratinekim od na~ina za sniàvanje tjelesne tem-perature.

Za mjerenje temperature naj~e{}e sekoristi ìvin toplomjer stavljen pod pazuho.Temperatura se moè mjeriti i rektalno, notaj se na~in ne preporu~uje. Pritom trebaodbiti od izmjerene vrijednosti 0,5oC.

!��"��#��

��

Pri svakoj povi{enoj temperaturi orga-nizmu treba vi{e vode, stoga je va`no unosi-ti dovoljno teku}ine. Manjak teku}ine uorganizmu ~e{}e je posljedica nego uzrokpovi{enoj temperaturi, tako da upravo tajmanjak kao posljedica predstavlja poticaj zadalje podràvanje febriliteta.

Borba s febrilitetom naj~e{}e je "simp-tomatska". Ako je lije~nik propisao anti-biotik, to ne zna~i da je time problemfebriliteta rije{en jer dijete i pod antibiot-



[KOLSKA MEDICINA

JA U [KOLU IDEM...Polazak u prvi razred osnovne {kole jedan je od najva`nijih, ili ~ak prijelomnih

trenutaka u ìvotu svakog djeteta, ali i roditelja. Za svako je dijete i njegove roditeljepolazak u {kolu uzbudljiv, samo {to je za neke pra}en odu{evljenjem, a za neke strahom.

Dijete ulazi, ve}inom prvi put, uorganiziranu, discipliniranusredinu, koja ga izlaè sustavu

vrednovanja, kao i natjecanju, uzmogu}nost neuspjeha i kritike. Prvi putse su~eljava s odgovorno{}u, obveza-ma, s novom organizacijom ìvota.Posebno je te{ko djeci koja nisupoha|ala vrti} pa je polazak u {koluujedno i prvo odvajanje od roditelja.

S druge strane, roditelji su zabrinutikako }e njihovo dijete funkcionirati u{kolskoj sredini, kako }e se prilagoditizahtjevima {kole, ho}e li na}i prijatelje,ho}e li biti uspje{no i sli~no.

Stru~ni suradnici u {koli – psiholozii pedagozi smatraju da je zabrinutostroditelja opravdana i razumljiva sobzirom na to da prilagodba djeteta na{kolu utje~e na djetetov osje}aj zado-voljstva, kvalitetu djetetova ìvota,motivaciju za u~enje, kao i na budu}istav prema obrazovanju op}enito.

[kolska nastava ne pro{iruje samointelektualni horizont djeteta, ve} znat-no optere}uje njegove fizi~ke i intelek-tualne funkcije. Za dijete je {kola i izv-jesno optere}enje, a to je ujedno izadatak s kojim se dijete bori cijeli nizgodina, gotovo neprekidno i sis-temati~no.

Upravo zbog te ~injenice vrlo jeva`no prije polaska u {kolu na odgo-varaju}i na~in procijeniti sve aspektezrelosti djeteta za {kolu i istovremenootkriti eventualne poreme}ajepona{anja, jer postoji velika vjerojat-nost da }e se kod djeteta koje ve} i prije{kolske dobi ima problema u svlada-vanju ìvotnih te{ko}a, polaskom u{kolu one jo{ vi{e produbiti.

$�� Definiranje zrelosti ili doraslosti,

odnosno spremnosti djeteta za {kolu

- razvijenost pa`nje, koja je upred{kolskoj dobi uglavnom ne-hoti~na, a sada, polaskom u prvirazred, zbog organizacije nastave imno{tva informacija kojima sudjeca izloèna, dijete doraslo za prvirazred mora imati namjernu pa`nju imogu}nost koncentracije;

- razvijenu inteligenciju, kao op}usposobnost najzna~ajniju za {kolskiuspjeh i odre|ivanje krajnjih mo-gu}nosti postignu}a; intelektualnazrelost dobro se mjeri testovimainteligencije i ona je osnova svakogtestiranja za {kolu koje provode psi-holozi;

- razvijenost grafomotori~kih vje{tinakoje imaju zna~ajan utjecaj na svla-davanje vje{tine pisanja; dijetedoraslo za {kolu trebalo bi imaticrte` bogat detaljima te svladavatielemente poput trokuta, kruì}a ikvadrata.

Emocionalna zrelostEmocionalna zrelost procjenjuje se

na temelju pona{anja djeteta urazli~itim situacijama, odnosno naosnovi njegove sposobnosti da na prih-vatljiv na~in reagira na uskra}ivanjenekih èlja i potreba, {to zna~i da jedijete postiglo odre|en stupanj emo-cionalne stabilnosti i kontrole. Emocijeili osje}aji naro~ito su va`ni zadru{tveni ìvot djeteta. U {koli }e dijetebiti izloèno sustavu vrednovanja,ocjenjivanja, kritike i pohvale te }emorati znati na odgovaraju}i na~in pri-hva}ati uspjeh i neuspjeh i nositi se sosje}ajima koji ih prate.

Djeca koja rastu u emocionalnoneskladnim obiteljima, bez dovoljnoljubavi, stalno izloèna kritikama ikazni, ne}e razviti osje}aj sigurnosti,ve} }e pove}ati sumnju u vlastite

vrlo je sloèno. Zrelost za {kolu obuh-va}a fizi~ku, psihi~ku, emocionalnu isocijalnu zrelost.

Fizi~ka zrelostOdre|enje stupnja tjelesne razvi-

jenosti u odnosu na kronolo{ku dob(mjerenje visine, teìne, odre|ivanjeindeksa tjelesne mase, pojava trajnihzuba, mi{i}na snaga itd.) va`no je sobzirom na svakodnevne napore {kol-skog ìvota (pje{a~enje od ku}e do{kole, no{enje te{ke {kolske torbe,dugotrajno sjedenje u {kolskoj klupi, nakoje do sada nije naviklo, i sli~no).

Za uspjeh u {koli nu`na je dobrarazvijenost osjetnih organa, naro~itovida i sluha. Dijete mora dobro vidjeti i~uti da bi upoznalo svijet oko sebe. Istotako, i stupanj razvoja sredi{njegìv~anog sustava mora posti}i odre|enuzrelost.

Psihi~ka zrelostPsihi~ka zrelost procjenjuje se na

osnovi intelektualne, emocionalne isocijalne zrelosti. Intelektualna zrelostobuhva}a:- dobro razvijen govor, jer je govor

osnova za razvijanje dje~jeg mi{lje-nja i jedan od bitnih uvjeta ljudskekomunikacije, preno{enja i u~enja;



sposobnosti, a strah od pogre{ke ineuspjeha bit }e ve}i. Takva djecamogu imati pote{ko}e u komunikaciji svr{njacima, kao i pokazivati cijeli spek-tar psihosomatskih smetnji.

Socijalna zrelostSocijalna zrelost usko je vezana uz

emocionalnu zrelost. Vrlo je va`na zasvakog |aka – prvaka jer se sada odnjega o~ekuje da se svakodnevno odva-ja od obitelji, da se sam obu~e i brine osebi, da je samostalan. Socijalna zrelostistovremeno predstavlja prilago|avanjena dru{tvene obveze, usvajanje moral-nih normi, sustav vrijednosti i pona-{anja u svojoj okolini. Ona uklju~uje ivje{tinu komunikacije i suradnje svr{njacima te prihva}anje autoritetau~itelja.

SamostalnostDijete doraslo za {kolu mora poka-

zati i odre|enu samostalnost u brizi o

sebi i svojim stvarima. Koliko }e dijeterazviti samostalnost, najvi{e ovisi oodnosu roditelja prema djetetovim hti-jenjima i aktivnostima. Ako su djecanavikla da se u pred{kolskoj dobi stvari~ine umjesto njih, imat }e smanjenusigurnost u sebe i manji interes zasamostalno izvr{avanje zadataka, {to }enegativno utjecati na prihva}anje iispunjavanje {kolskih obveza.

%&�'�()*'+��*(�(��!&,(!&�&!&-'

Zrelost za {kolu ne dolazi sama odsebe niti preko no}i. Ona je rezultatdjelovanja razli~itih ~imbenika, od kojihje posebno vaàn utjecaj obitelji i na~inkomuniciranja izme|u roditelja i djece.

Roditelji moraju u djetetu razvitiosje}aj da je jedinstvena i va`na osoba,kako sebi, tako i drugima.

Pokaìte mu da ga cijenite i pri-hva}ate, uvaàvaju}i njegove sposob-nosti, interese i jedinstvenost.

Treba koristiti pozitivnu podr{ku ipohvalu jer se tako razvija osje}aj si-gurnosti i samopouzdanja.

Nemojte od djeteta o~ekivati previ{e(ne mogu sva djeca biti odlika{i).

Izbjegavajte kritike i kazne jer onesamo produbljuju osje}aj nesigurnosti,neuspjeha...

Budite dosljedni u stvaranju radnihnavika. U ku}i je va`no osigurati

mjesto na kojem }e dijete stalno raditite samo pospremati svoje stvari.Zajedno moète kupiti torbu i {kolskipribor, kao i urediti radni kutak.

U po~etku u~ite zajedno s djecom,ali nikako umjesto njih. Ukaìte djetetuna eventualne pogre{ke i uputite ga usamostalno rje{avanje.

Nau~ite ih da se nose s neuspjehom,da je ocjena relativna i da se moèispraviti. Va`no je prema {koli razvitipozitivan stav, {to zna~i ne govoriti preddjecom negativno o u~itelju, nastavnimprogramima i sli~no.

Ostavite im vremena za igru. Djecave}inu svojih ìvotnih spoznaja usvaja-ju kroz igru i ona im pomaè prishva}anju odnosa me|u ljudima, upoz-navanju i prihva}anju drugih, kao isamih sebe.

Budite jednoobrazni i objektivni uodnosu prema djetetu.

Budite osoba od povjerenja za svojedijete, pruìte mu roditeljsku sigurnost ipokaìte spremnost u rje{avanju svihte{ko}a.

Samo od djeteta koje osje}a emo-cionalnu sigurnost, koje ima vjeru usebe i koje zna da je voljeno, mogu}e jeo~ekivati uspje{no snalaènje u {kol-skom ìvotu.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr.med.

VID I [KOLA

Kvaliteta vida utje~e na ono {to }emo postati

Je li vam se ikad desilo da vas ljuti ne~ija sporost? Jeste li se ikad zapitali za{to netko oklijeva? Je livam palo na pamet da razlog leì u tome {to osoba mo`da ne vidi na na~in na koji vidite vi?

Moè li druk~ije vi|enje okoline rezultirati druk~ijim reagiranjem u istoj situaciji? Moè!

Primjer prvi – vozim i stanem naraskr{}u. Gledam desno i ~ekam dapropustim auto koji nailazi. Suvo-

za~ mi nestrpljivo kaè: “Hajde, {to~eka{?”

Primjer drugi – spremam se zakora~iti

niz pokretne stepenice u robnoj ku}i.Moja majka je ispred mene i oklijeva.Kaèm joj nervozno: “Hajde, {to ~eka{?”

Da vam objasnim. Ja sam oklijevalana raskr{}u jer nosim progresivnenao~ale. Pogled u stranu mi je mutan dok

ne namjestim glavu pod ispravnimkutem. Dok ja to u~inim, nadolaze}i autove} je preblizu da bih se ubacila isprednjega. Zato ga propu{tam. Sigurnije je.Me|utim, moj suvoza~ to ne zna. On vidinadolaze}i auto na posve druk~iji na~in i



ljuti se na mene {to je moja procjena“kriva”. Tko je, ustvari, u pravu?

Na pokretnim stepenicama mojamajka vidi mutno gledaju}i prema dolje.Gdje je prekid izme|u dvije stepenice?Treba joj vremena da ga uo~i jer nosibifokalne nao~ale ~iji je donji dio prila-go|en za ~itanje, a ne sve do poda. Kadsam shvatila razlog njezine nesigurnostibilo mi je ào {to sam podviknula na nju.

Za{to vam ovo spominjem? Upravozato da vas navedem na razmi{ljanje otome koliko smo razli~itih sposobnosti, ada toga ~esto nismo svjesni; da vamskrenem pa`nju na to da }e netko u~initine{to ne zato {to tako èli, nego zato {todruk~ije ne moè; da vas navedem da sepoku{ate staviti u tu|i poloàj i zamislitikako je njemu.

��...Pred nama su upisi u novu {kolsku

godinu. Djetetu je to prvi ozbiljni korak uìvot. Odavno se zna koliko je va`noprovjeriti psihofizi~ke sposobnosti djete-ta s kojima }e zapo~eti {kolovanje. Jednaje od va`nih provjera i to koliko i kakodijete vidi.

Test vidne o{trine sastavni je diosvakog pred{kolskog sistematskog pre-gleda. Izvode ga lije~nik specijalist{kolske medicine i medicinska sestrakoja mu pomaè. Jednostavno: s to~noodre|ene udaljenosti provjeri se, svakimokom zasebno, koliko redova znakovadijete vidi na zidnoj tabli (tzv. optotipi).Idealno je kad dijete vidi svakim okomsvih 10 redova na tzv. internacionalnojdecimalnoj tabli.

��

��

Pustimo li da dijete samo sebi pokri-je jedno oko, treba paziti da ne viri mimodlana. Tad }e ispasti da vidi bolje nego{to je u stvarnosti. Roditelj }e mo`da bitiponosan na svoje dijete, ali mu prikriva-

njem eventualnog nedostatka ne}emou~initi uslugu. Mo`da }e dijete svojomrukom previ{e pritisnuti pokriveno oko.Tad }e ono, kad do|e na red, vidjetilo{ije. Zato je bolje da mu sestra pokrijeoko kartonom ili svojom rukom.

Pred{kolska djeca ne moraju jo{ znatisve brojke i slova. Zato je bolje testirativid pomo}u optotipa s “E” kukicama.Vodimo ra~una da djeca jo{ ne znaju sasigurno{}u re}i {to je desno, a {to lijevo.Zato je ispravno nau~iti dijete da prstesvoje ruke usmjeri u pravcu u kojem suusmjereni krakovi kukica. “Desno-lije-vo” tada vi{e nije upitno.

Va`no je svako oko ispitati pod istimuvjetima. Nisu sve zidne table po ambu-lantama iste. Na nekima su prva tri znakau redu slova, a ostatak reda su brojke.Nekad se desi da djetetu pokaèmo bro-jeve za provjeru desnog oka, a slova zaprovjeru lijevog oka. Pogre{no! Jedno }eoko ispasti nesigurno, ne nu`no zato {tolo{ije vidi, nego zato {to dijete mo`dabolje zna brojke od slova ili obrnuto.

Ako dijete bez gre{ke prepoznaznakove u svih 10 redova, za to se okokaè da vidi “1,0”. To zna~i da vidi100%. Moè se upisati u {kolu i bez dop-unske provjere okulista.

��+��[to zna~i kad ustanovimo vid od npr.

“0,5” (50%)? Ovo je jako va`no! To zna-~i da oko s 5 metara udaljenosti vidi oneznakove koje }e normalno oko vidjeti s 10metara, dakle s duplo ve}e udaljenosti.

Kad tako ne{to ustanovimo na sis-tematskom pregledu, dijete se upu}ujeokulistu. Prije polaska u {kolu, naravno.Ne bi bilo po{teno poslati dijete u {kolu s50% vidne o{trine i o~ekivati od njega dabude odlika{, pogotovo ako ga u razreduposjednu u zadnju klupu.

/��0

Sad dolazimo do onog “kako tko za-pravo vidi” i kako }e se, shodno tome, upojedinoj situaciji sna}i. [kolska plo~a iono {to na njoj pi{e trebali bi biti svakomdjetetu jednako vidljivi. Je li to doista ta-ko? Je li svaki predznak + ili – na satumatematike jednako vidljiv svakomdjetetu?

'��Sje}am se sebe u to doba. Bila sam

uvjerena da “kuìm” matematiku. Ipak,na kontrolnom bih znala dobiti lo{iju

ocjenu. Mogla sam se kladiti da jezadatak rije{en dobro, ali je rezultat ipakbio kriv. Za{to? Prepisala bih krivi predz-nak s plo~e i cijeli bi zadatak oti{ao upogre{nom pravcu. Kod ku}e bi mi reklida sam “{lampava”. Kako ih razuvjeritikad s 10-11 godina ni sama nisamshva}ala. Tek u osmom razredu ustanovi-lo se da mi trebaju nao~ale. Od tada mi jematematika puno “bolje i{la”. Zanim-ljivo!

Tjelesni je bio druga pri~a. Najvi{esam voljela valjanje po strunja~ama.Danas znam za{to. Ne moè{ pasti.Bojala sam se grede. Ona niska jo{ kako-tako, ali ona visoka. Hodaj, drì ravno-teù i pravac... Ma kakav pravac kad misve visi nakoso. Kako to objasniti drugi-ma i profesoru? Presko~iti kozli} – uàs!Zatr~i se, odrazi se i... Ja bih pred njimstala. Nisam bila sigurna gdje }u zagazi-ti. Trebalo je u trku sve dobro vidjeti iprocijeniti. Ja to nisam mogla, a nisamznala za{to. Tek sada znam. Koliko me jeputa lopta zviznula u glavu ili sam jeproma{ila!

Nabili su mi komplekse u tim mladimdanima i dugo mi je trebalo dok samshvatila da nisam ni{ta manje vrijedna,nego sam samo druk~ije vidjela od osta-lih.

Mo`da me|u vama ima onih koji suproìvljavali sli~no. Mo`da imate djecukoja su ve} u {koli ili }e tek krenuti.Zapamtite, ni ona sama ~esto ne znaju u~emu je kvaka, kao {to nisam znala ni ja.Mo`da su vam se potuìla, ali ih nisteozbiljno shvatili. Mo`da vam ni{ta negovore – upitajte ih. Mo`da }e vas mojeiskustvo potaknuti da ih odvedete naprovjeru vida.

��"�E sad – {to poduzeti kad okulist

ustanovi da va{e dijete ne vidi dobro?Zadatak mu je korigirati vidnu o{trinu do100%. Naj~e{}e nao~alama. Le}e ostav-ljamo za kasnije ili za iznimne situacije.

Nekim je roditeljima jako va`no znatikolika je dioptrija. To uop}e nije mjerilokvalitete ne~ijeg vida. Bitno je, ne ja~inanao~ala, nego koliko o~i kroz te nao~alevide. Ako s nao~alama postignemokorekciju oba oka do “1,0”, tada dijetenormalno vidi. Zna~i da moè sjediti ubilo kojoj klupi i da }e dobro vidjetiprepisati s plo~e. Zna~i da bi i na tje-lesnom dobro vidjelo ako, naravno, moèizvoditi vje`be s nao~alama.



Ako ni pomo}u nao~ala ne doseg-nemo korekciju od 100%, nego npr.“0,5”, tada je uputno posjesti dijete {tobliè plo~i, jer iz srednje klupe kroznao~ale vidi onoliko koliko }e normal-novidno dijete vidjeti iz zadnje.

��1��Kad god je to mogu}e, nastojim

objasniti roditeljima koliko i kako njego-vo dijete vidi. Trudim se nau~iti ihpro~itati nalaz okulista. Nagla{avam imva`nost onog zadnjeg napisanog broja,onog broja na kraju jednad`be kojipokazuje koliko to oko moè. Tako znaju{to mogu o~ekivati.

Npr., ako na nalazu pi{e: “VOD:0,8 +0,5 DS=1,0”, to zna~i da je vid desnogoka u startu 8 redova, a sa staklom ja~ine+0,50 dioptrija dosegne svih 10 redova.Svakom je okulistu cilj s pomo}u staklaposti}i upravo tu “jedinicu”. Ako je niunato~ korekciji to oko ne postiè, tadamu je sposobnost vida umanjena.

S time bi trebao biti upoznat prven-stveno roditelj, a zatim lije~nik {kolskemedicine i netko u {koli. Odnos {koleprema djetetu trebao bi biti u skladu s nje-

govim mogu}nostima. U protivnom biuspjeh mogao biti ugroèn.

Pitanje je koliko ti stru~njaci u lancuzaista sura|uju u interesu djeteta. No, toje ve} druga tema.

��Iz iskustva znam da je najva`niji u

lancu roditelj. Njegovo su povjerenje ipa`nja prema djetetu neprocjenjivi. Akoroditelj primijeti ili mu dijete signaliziraneki problem, trebalo bi istraìti mogu}euzroke. Jedan od njih moè biti lo{iji ili,bolje re~eno, druk~iji vid od onog koji jeza uspje{no {kolovanje i odrastanjeneophodan.

Okulist je druga karika u lancu. Trebabiti obziran i strpljiv, ne toliko u otkriva-nju vidne gre{ke – to mu je profesija i tune}e zakazati. Me|utim, pitanje je koliko}e se potruditi roditelju objasniti {to nalazzna~i u smislu djetetove sposobnosti.Pitanje je koliko }e se s djetetom spri-jateljiti i navesti ga da mu pri~a.

Ja nastojim objasniti, a za svaki slu~ajto i napi{em u komentaru nalaza. Nadamse da }e specijalist {kolske medicineobratiti pa`nju. Ho}e li reagirati, ho}e li

upozoriti nadle`ne u {koli ili }e to ostatizadatak roditelju, ne znam. Doista neznam {to se de{ava kad roditelj odvededijete iz moje ambulante. Tek kad miponovo do|u na kontrolni pregled, pitamdijete kako se snalazi u {koli. Ako miveselo ispri~a kako mu je u {koli lijepo iima dobre ocjene, pa jo{ uz to dobro i vidi– problema nema. Me|utim, ako mistidljivo ne{to promrmlja, pa uz to jo{ i nevidi dobro – naslu}ujem problem na dugestaze, ne samo u vezi s vidom, negoop}enito, sa snalaènjem u ìvotu.

Nisam psiholog, ali bih moglaiskustvom i svojim nalazom pomo}i psi-holozima i pedagozima u odgojno-obra-zovnom procesu. Svima nam dodatnooteàva to {to vrijeme te~e, a djeca rastu.Pritom vide onako kako vide. Postajuljudi ovakvi ili onakvi, s vi{e ili manjesamopouzdanja, uspje{ni koliko su imokolnosti dopu{tale...

Moèmo samo naga|ati {to bi sve uìvotu postigli da su vidjeli druk~ije, dane kaèm, bolje od onog ~ime ih je priro-da u startu obdarila.

Mr. sc. Inge Bo{kovi} Dragi~evi},dr. med.

ZA[TITA ZUBI

DJE^JA USTA I LJETOStiglo nam je to èljno o~ekivano godi{nje doba. Ne zna se tkomu se vi{e veseli – djeca ili roditelji. To je doba kad su najduè

zajedno jer su roditelji na godi{njem odmoru, a djeci jezavr{ila nastava.

Utom periodu najvi{e se putuje,igra i boravi na zraku. Dani sudugi, a ljetne igre i sportovi iscr-

pljuju i posljednji atom energije udje~jim krhkim tijelima. Prehrana jelaganija, lak{e i brè probavljiva.Potrebe za uzimanjem teku}ine vi{e-struko se pove}avaju u odnosu na one uzimskom periodu.

2��+��

Povi{ena temperatura i sunce pravi

su stimulans za bu|enje dje~je aktivnos-ti, vike, smijeha i veselja. Stje~e se do-

jam da se u cijeloj obitelji diè raspo-loènje i budi aktivnost.

Na{e ceste, brodske i zra~ne luke teèljezni~ke postaje postaju pretijesne.Veliki gradovi ostaju prazni, ulice puste,a na parkirali{tima nema automobila.Istovremeno, mjesta na obali pretijesnasu za ljude i automobile.

Sli~no tim promjenama, dolazi i dopromjena u ljudskom organizmu. Mije-njaju se prehrambene potrebe, ubrzava-ju se metabolizam i cirkulacija. Zbogputovanja i promjene mjesta boravkamijenjaju se navike i sve se prilago|ava

novim uvjetima. Kod tih promjenadolazi ~esto do gre{aka. Zaboravlja seda promjene doìvljavaju svi mikroor-ganizmi u na{oj okolini i u na{em tijelu.Povi{ena temperatura i na{a opu{tenostdovode do pove}anog mnoènja svihbakterija i virusa. Tako|er se pove}anomnoè muhe i drugi insekti kojiprenose te uzro~nike bolesti.



��

U ovom periodu, vi{e nego obi~no,

jedemo i pijemo u restoranima, sluè}ise priborom koji koristi velik broj ljudi,{to je najbolji na~in za {irenje nekebolesti. Zbog komoditeta ili nemo-gu}nosti (nedostatak vode), ~esto se izo-stavljaju osnovne higijenske aktivnosti.

Mnogo se koristi svjeè vo}e ipovr}e, upitne ~isto}e, a njihovo pranjepreska~e se iz objektivnih ili subjek-tivnih razloga.

Mala djeca sjede na plaàma, natravi ili terasi, pri ~emu im padaju dudeili igra~ke, ona ih diù, stavljaju u usta,grizu ili liù. êsto u svojoj neposred-noj okolini nalaze druge predmete,kamen~i}e ili biljke, {to sve opet zavr-{ava u njihovim ustima gdje, iako sumo`da bili zaga|eni, sad postaju ~isti, ainfekti ostaju u ustima. Tako se pokre}eza~arani krug unosa zaraze, pojavebolesti, njenog razvoja i mogu}eg {ire-nja na druge osobe.

3��"�êsto dijete prestaje jesti, raste mu

tjelesna temperatura, ono postaje malak-salo i slabo i tuì se na jake bolove uustima. Ovisno o tome kad se pogleda uta usta, mogu se vidjeti razli~ite slike sta-nja sluznice usta i jezika. Pri pregleduprvog dana izraziti su crvenilo i bolnostograni~enih dijelova sluznice, na kojimase kasnije javljaju mjehuri}i, pojedina~niili njih vi{e, koji su ispunjeni teku}inom,a zbog pomicanja sluznice i trenja uzzube brzo pucaju. Sljede}ih nekolikodana ostaje rana koja spontano zara{}ujeza tjedan dana. To je slika AFTOZNOGili HERPETI^NOG STOMATITISA.Za vrijeme bolesti va`no je djetetu davati{to vi{e teku}ine jer ju gubi kroz te ra-nice, a i zbog povi{ene temperature.Hrana mora biti mlaka, teku}a ili ka{astai bez za~ina. Bitno jetakva usta ~istiti ii sp i ra t i .êsto su

za to stanje ~etkice za zube pregrube, pase preporu~a djetetu usta o~istiti{tapi}ima za uho namo~enim u ~aj odkamilice ili kadulje, a ako je dijete ve}e,dati mu taj ~aj da njime ispire usta.Naj~e{}e za ta oboljenja nije potrebno i}istomatologu, jer za njih ne postojinikakav specifi~ni lijek, a dostatan jetakav tretman.

Svi propusti u sanaciji zubi tijekomgodine budu pla}eni ba{ tih dana:zapu{teni i karijesom razoreni mlije~nizubi, zbog uzimanja mekane slatkehrane i napitaka te smanjene higijene,budu napunjeni njihovim ostacima, ajo{ pod utjecajem povi{ene temperaturei pove}anog broja bakterija u ustima,izazivaju APSCESE koji su karakte-risti~ni po otoku i boli. Otok moè bitisamo lokaliziran oko jednog zuba, ali semoè i pro{iriti u okolinu i lokalnelimfne ~vorove, pa }e se pojaviti ipove}anje tjelesne temperature i op}elo{e stanje. Tako izraèno oboljenjetraì intervenciju stomatologa (otvara-nje zuba, inciziju i drenaù gnojnog

sadràja), a ponekad i antibiotsku tera-piju.

�� Pove}ana krvarenja iz zub-

nog mesa u djece u ljetnomperiodu gotovo su neizostavna.

Ona su posljedica pove}anog broja bak-terija u ustima zbog promijenjenogna~ina prehrane i smanjene higijene.

Svemu tome treba dodati da, zbogvelike fizi~ke iscrpljenosti, a neadek-

vatne prehrane i unosa teku}ine, koddjece dolazi do pada op}eg imuniteta, aizloènost infekciji mnogo je ve}a negozimi, kad je dijete uglavnom u ku}i iima vi{ak tjelesne energije.

Obi~na ZUBOBOLJA mnogimroditeljima pokvari godi{nji odmor.Dijete je pla~ljivo i nemirno. Malakoli~ina sredstva protiv bola obi~no jedovoljna. Ako na takvo lije~enje bol neprestaje, potrebno je potraìti pomo}stomatologa (~esto nedostupnog umjestu boravka).

TRAUME svih oblika mnogo su~e{}e u tom periodu, ali sve ne trebajulije~enje stomatologa. Blaì udarci,manji gubici krune zuba te lak{epomi~nosti ne zahtijevaju lije~ni~kitretman. Takve zube dovoljno je neko-liko dana po{tedjeti od `vakanja iodgrizanja. Po povratku u mjestostalnog boravka moè se javiti u ambu-lantu, kako bi se pratilo takav zub jerzbog stresa moè do}i do odumiranjapulpe. Zub koji je potpuno izbijen trebana}i, lagano ga isprati, staviti u vla`no ihitno do}i u ambulantu. Lije~ni~ki tret-man zahtijevaju i svi zubi iz kojih krvariili crvenkasto prosijava pulpa.

Mr. sc. Ana Fajdi}-Furlan, dr. stom.



Obiteljska astma-{kola

(DO)@IVJETI ASTMU S NOVIMMOGU]NOSTIMA LIJEÊNJA

Mnogo je novosti o astmi, a one trebaju biti dostupne svima. Posebno ih trebaju znati oni kojebolest poga|a, naro~ito stoga {to od te naj~e{}e kroni~ne bolesti dje~je dobi boluje svako deseto

dijete i zato {to astma pokazuje izrazit trend porasta posljednjih 10-20 godina u svijetu i u nas.Astma se, poput rijeke ponornice, izgubi u svom nepredvidivom tijeku (40-80% djece do puberteta

“izraste iz astme”), da bi se kasnije u ìvotu ponovno pojavila, izazvana nekim pokreta~ima.

[TO JE ASTMA?

• DUGOTRAJNA BOLEST DI[NIH PUTOVA

SIMPTOMI: • NAPADI TE[KOG DISANJA UZ PRITISAK U PRSIMA, “SVIRANJE”

ILI SUHI KA[ALJ, OTE@ANO DISANJE, BU\ENJE NO]U• U NAPADU ASTME DI[NI PUTOVI POSTANU SU@ENI I TE[KO

PROHODNI

• [TO UÎNITI?• UZETI LIJEK (PREMA RANIJEM DOGOVORU S LIJE^NIKOM)• OSTATI MIRAN, PRAVILNO DISATI, OPUSTITI SE• AKO NAPAD NE PRO\E, POTRA@ITI LIJE^NI^KU POMO]!

PROGRAM OBITELJSKE ASTMA – [KOLE• UPOZNAVANJE S BOLE[]U I POKRETAÎMA ASTME• KAKO I KADA KORISTITI LIJEKOVE ZA ASTMU• UÊNJE PRAVILNOG DISANJA I TEHNIKA OPU[TANJA• AKTIVNO SUOÂVANJE S BOLE[]U – KOMPJUTORSKA IGRA• PREVENCIJA TE[KIH NAPADA I NADZIRANJE ASTME

To zna~i da se astma ne moèizlije~iti. Ali ona se moè kon-trolirati. Kako? Dobrim pozna-vanjem zna~ajki i tijeka bolesti odstrane svih sudionika: malog bolesnika,njegovih roditelja i lije~nika. Dobrukontrolu astme moèmo danas posti}idrè}i se smjernica koje je prihvatilaSvjetska zdravstvena organizacija podnazivom GINA (Globalna inicijativa zaastmu). To su smjernice o preventivi,dijagnostici i lije~enju astme, uz pre-poruku da se po GINA-smjernicamaprovede {ira edukacija lije~nika ibolesnika u svakoj zemlji.

%��

Kod nas su se smjernice po~eleprovoditi od 1995. godine, kroz preda-vanja za lije~nike odre|enih specijal-nosti, lije~nike primarne zdravstveneza{tite i ljekarnike te kroz “astma-{kole” za djecu i njihove roditelje. Odtada su primije}eni pozitivni pomaci usmislu bolje kontrole bolesti, smanjiose broj i teìna astmatskih napadaja,~ime je smanjena potreba za hospita-lizacijom djece – astmati~ara, podignu-ta je kvaliteta njihova ìvota, smanjio sebroj posjeta lije~nicima. Iz nekihpodataka iz svjetske literature vidimoda je, tamo gdje se korektno provode tesmjernice, dijagnosticiran ve}i broj ast-mati~ara, ali su i bolje lije~eni, uz ve}ukorisnost lije~enja. âk {tovi{e, morta-litet od astme “stabilizirao se” te je uopadanju u Italiji i nekim zemljama EU.Smjernice su dostupne i na Internet-stranicama na www.ginasthma.com naengleskom jeziku, ili na talijanskom na



www.pneulogiamo.it. Danas nam je tonajprecizniji dokument o astmi i osnovaje za uskla|ivanje mnogih me|unarod-nih smjernica s tog podru~ja.

Prema GINA-smjernicama iz 2002.godine, astma je klasificirana u 4 stup-nja teìne, tako da su stupnjevi teìnebolesti odre|eni prema dnevnim i no}-nim simptomima i prema plu}nojfunkciji, {to olak{ava terapijski izbor.Stupnjeviti pristup lije~enju prilago|enje dobi djeteta.

Kao prvi lijek u lije~enju ast-matskog napadaja daje se simptomatskilijek iz skupine beta-2 agonista (salbu-tamol), koji {iri stisnute di{ne putove.

Od II. do IV. stupnja bolesti prim-jenjuje se protuupalna terapija. U pravi-lu se primjenjuje inhalacijskim putem,tako da djeluje u plu}ima, gdje se izbiva alergijska upala. Tu su naju~in-kovitiji protuupalni lijekovi kortikos-teroidi. Kod djece se primjenjujutopi~ki, inhalacijski kortikosteroidi,koji izazivaju minimalne nuspojave i~ija je korist znatno prema{ila {tetneu~inke. Slijede beta-2-agonisti dugogdjelovanja (salmeterol), kromoni te naj-noviji antagonisti leukotriena (mon-telukast) u obliku tableta za `vakanje.

Rano lije~enje astme neobi~no jeva`no jer je pravodobno uvo|enjeodgovaraju}e terapije jedan od predu-vjeta daljeg pravilnog razvoja plu}a iplu}ne funkcije. Kasni po~etak odgo-varaju}e terapije predodre|uje djecu zarazvoj teèg stupnja astme.

Primjerenom terapijom tijekomduèg vremena smirit }e se alergijskaupala u di{nim putovima. Time }e seposti}i kontrola bolesti, a kod ve}inedjece simptomi astme postupno }e nes-tati.

2 ��1��

Zna~enje edukacijskog te~aja zadjecu i njihove roditelje u astma-{koli,odnosno medicinsko-psiholo{kom radus astmati~nom djecom i njihovimroditeljima, koji se provodi u Rijeci jo{od 1995., jest u multidisciplinarnompristupu (pedijatar, psiholog, otori-nolaringolog, medicinska sestra ilifizioterapeut) i primjeni GINA-smjerni-ca. Posebnost je tog programa holisti~kina~in rje{avanja problema. Zasniva sena ideji o vi{estrukim odrednicama(naslije|e, neurofiziolo{ka i imuno-

lo{ka komponenta, li~nost, emocije,okolina), odnosno biopsihosocijalnommodelu astme u djece i odraslih.

Pored u~enja pravilne primjenelijekova, prilago|ene dijagnozi i uzras-tu djeteta, program rada s djecomuklju~uje:– edukaciju o bolesti, uz uporabu

slikovnog materijala,– upoznavanje s mehanizmom disanja,– u~enje tehnike disanja,– u~enje kori{tenja mjera~a vr{nog

proto~nog volumena zraka (PEM),– primjenu tehnike opu{tanja,– kori{tenje kompjutorske igre u smis-

lu aktivnog suo~avanja s bole{}u,– rad na odràvanju efekata i motivi-

ranju za kontinuirano vje`banje,– vje`be kod ku}e (“doma}a zada-

}a”).Rad s roditeljima obuhva}a:

– edukaciju o bolesti,– upute za kori{tenje PFM-a,– upute za vo|enje dnevnika simp-

toma,– upute za pravodobno prepoznavanje

znakova pogor{anja bolesti, za rea-giranje pri astmatskom napadaju,

– upute za pruànje psiholo{kepodr{ke, odnosno prepoznavanjesituacija kada treba potraìtilije~ni~ku pomo},

– rad na odràvanju efekata i motivi-ranju za kontinuirano vje`banje sdjetetom.Cilj je terapijskih i preventivnih

djelovanja posti}i:– normalne aktivnosti (fizi~ke aktiv-

nosti, sport),– bolest bez simptoma,– da ne bude izostanka iz vrti}a ili iz

{kole,– normalne plu}ne funkcije (bez veli-

kih dnevnih kolebanja),– minimalne potrebe za beta-2-ago-

nistima,– da ne bude ponovnih epizoda

bolesti,– lije~enje bez nuspojava.

Za pojavu bolesti va`ni su naslije|ei okoli{ni ~imbenici.

Bolest se ~e{}e pojavljuje u obitelji-ma s pozitivnom anamnezom na alergij-ske bolesti, pa je vjerojatnost pojavebolesti u djece oko 40% ako je jedanroditelj astmati~ar, a 70-80% ako su obaroditelja astmati~ari. Danas su poznati igeni povezani s pojavom alergijskihbolesti. Jedno dijete moè pak imati

vi{e alergijskih bolesti. Tako se, prim-jerice, simptomi rinitisa javljaju u 70-80% bolesnika koji boluju od astme.

��Treba poduzeti mjere kontrole

mikrookoli{a i smanjiti u njemupokreta~e astme uklanjanjem tepihai tapisona, tapeciranog namje{taja,te{kih zavjesa, pernatih jastuka,~esto prozra~ivati prostorije, pratiposteljinu i rublje na temperaturiiznad 60°C, koristiti posebne prekri-va~e za madrace, rabiti suvremenepre~ista~e zraka.

Treba nau~iti izbje}i jake emoci-je, nadzirati tjelesne napore.Problem su infekcije di{nog sustava,koje su u vi{e od 90% slu~ajevavirusne i za koje zapravo nemaodgovaraju}eg medikamenta, a zakoje je u~inkovita samo solidnazdravstvena kultura. Trudnicama iroditeljima djece koja imaju astmupreporu~uje se prestanak pu{enja iizlaganja djeteta duhanskom dimu.Va`na je prehrana maj~inim mli-jekom i postupno uvo|enje dohrane.

Novija znanja o prebioticima iprobioticima (regulatorima crijevneflore) upu}uju na mogu}nosti pre-vencije i na tom planu.

Treba nau~iti izbjegavati po-kreta~e astme u okoli{u:– u mikrookoli{u ili u makro-okoli{u: grinje iz ku}ne pra{ine,òhare, dlake ku}nih ljubimaca (psaili ma~ke), ku}no bilje, dim cigareta,jake mirise, vlagu u stanu (plijesni);– one~i{}enja zraka u vanjskojatmosferi (kemijski zaga|iva~i,peludi, plijesni);– promjene vremena;– neke lijekove (aspirin).

Mr. sc Vesna Bartoni~ek-Brgi},dr. med.

S time u vezi od velike nam jekoristi peludni kalendar te alergijskisemafor, koji se uvode i u Rijeci, uZavodu za javno zdravstvo.



SARS

RENDGENSKE PLU]NEPROMJENE

Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome – te{ki akutni respiratornisindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene

globalizacije. Ne sprije~i li se njeno {irenje, ona moè promijeniti na~in na{ega ìvota.

To je izazov za zdravstvo i medicinu po~etka 21. stolje}a.Uspjeh ili neuspjeh njena {irenja pokazat }e koji su potenci-jali zdravstvene slu`be i srodnih javnih slu`bi. Dominantni su

simptomi SARS-a: akutna visoka temperatura, ka{alj i respiratornesmetnje sve do gu{enja te, kao osnovna organska promjena, atipi~napneumonija (atipi~na upala plu}a). Bolest pokazuje visoku smrt-nost. Pravog lijeka niti cijepljenja (jo{) nema. Uzro~nik je do sadanepoznata podvrsta virusa, ~iji su neki drugi oblici poznati tek unekih ìvotinja – Corona virus. Lako se {iri, prije svega kaplji~nimputem, i zato se poduzimaju rigorozne mjere da se sprije~i {irenjebolesti iz Kine u jugoisto~nu Aziju i u druge dijelove svijeta.

/��1� "�Upale plu}a uzrokuju mikroorganizmi, naj~e{}e bakterije, no

posljednjih desetlje}a virusi postaju sve ~e{}i uzro~nici. Bakterijedovode do upale alveolarnog plu}nog tkiva. Virusne pneumonije,isprva, zahva}aju vezivne intersticijalne niti koje ~ine oslonac alveo-larnom plu}nom tkivu, no ubrzo virusi zahva}aju i to tkivo pa virus-na upala postaje mije{ana intersticijalno-alveolarna oblika. Virusneupale slabo se ~uju slu{alicom, ali je nalaz na rendgenskoj snimcivelik; drugo, to su upale plu}a koje ne reagiraju na antibiotike. Tedvije ~injenice odstupaju od nalaza tipi~nog za bakterijske upaleplu}a, pa su zato jo{ prije {ezdesetak godina nazvane atipi~nimupalama plu}a. Upala plu}a u SARS-a spada u atipi~ne, kao i one ugripe, ospica te u jo{ nekih bolesti. Kad na samom po~etku bolesti narendgenskoj snimci u plu}ima dominiraju prugaste, mreòlike isitno~voraste sjene, kao znak da je zahva}eno intersticijalno vezivnotkivo, moèmo pouzdano pretpostaviti da se radi o atipi~noj, redovnovirusnoj pneumoniji. Napredovanjem upale to prelazi u mije{anialveolarno-intersticijalni tip pneumonije, za koji se vi{e ne moèpretpostaviti je li uzro~nik bakterija, virus ili koji drugi mikroorgani-zam – bez poznavanja simptoma bolesti u cijelosti.

Pri SARS-u na samom po~etku vidi se rendgenski u plu}imamala, jednostrana, mrljasta sjena (Slika 1.), no ve} za ~ak 1-2 danapromjene se {ire i u tom plu}nom krilu i obostrano, generalizirano,s mije{anim intersticijalno-alveolarnim tipom pneumonije, s broj-nim àri{tima koja se brzo spajaju (Slika 2.). Slika je sli~na onoj pribilo kojoj te{koj upali plu}a. [to je vi{e plu}noga tkiva zahva}eno,to su pote{ko}e bolesnika ve}e, sve do sve ja~eg gu{enja zbog sveve}eg manjka kisika. Mora se poznavati i ostale simptome SARS-a,tek se onda, uz nalaz Corona-virusa i tipi~nih protutijela, smije re}ida se radi o SARS-upali plu}a.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

Jednostrana upala plu}a, desno

Obostrana alveolarno-intersticijalna upala plu}a



Voda (lat. aqua, gr~. hídor), potreb-na je svakom ìvom bi}u. To senajo~iglednije vidi kad zaboravi-

mo zaliti na{e cvije}e. Ve} sljede}eg danaono po~ne venuti, izgubi svoju so~nost iliturgor i ako se i dalje ne zalijeva, jo{ }evi{e venuti i kona~no se osu{iti. Biljkabez vode umire. Sli~no je i sa ìvotinjamai s ~ovjekom. Bez hrane ~ovje~ji organi-zam moè izdràti do dva mjeseca, bezvitamina se tjednima i mjesecima moèodràti na ìvotu, ali bez vode ne moèìvjeti vi{e od nekoliko dana! Bez vode seìvot gasi.

Kemijski se voda sastoji od dva atomavodika i jednog atoma kisika, pa joj jekemijska formula dobro poznata – H2O.Voda ne daje kalorije, dakle nije energent.Bezbojna je. Najve}i dio na{eg tijela je –voda. Ali razli~it je sadràj vode u raznojdobi i razli~it za spolove.

Voda ~ini oko 72% (od masti slo-bodne) tjelesne teìne, {to zna~i da ~ovjekteàk 70 kg ima oko 45 litara vode, a ̀ enaiste teìne ne{to manje. Od tih 45 litaraoko 30 litara otpada na teku}inu u stani-cama, a 15 litara na vodu izvan stanica.Na teku}i dio krvi, na krvnu plazmu, odtih 15 litara otpada oko petina, dakle 3litre. Istodobno s vodom mjerimo i elek-trolite natrij (Na) i kalij (K) te natrijevklorid ili sol (NaCl), jer i njih ubrajamo utjelesnu vodu.

Novoro|en~e se sastoji najve}imdijelom od vode, koja ~ini 75 do 80%sadràja njegova malog tijela. [to ~ovjekvi{e sazrijeva i stari, to je sadràj vode utijelu manji. I to manji u èna nego umu{karaca. Odrastao mu{karac ima oko60%, a odrasla èna oko 50% vode, jerima vi{e masnog tkiva, a manje mi{i}nognego mu{karac.

Ljudska tkiva sadrè razli~ite koli~inevode. Najvi{e je ima u mi{i}ima, a naj-manje u masnom tkivu. U mi{i}ima voda~ini tri ~etvrtine tog tkiva, a u masnomtkivu samo jednu ~etvrtinu. Stoga nor-malni ljudi s dobro razvijenim mi{i}imasadrè uvijek vi{e vode nego debeli.Mnogi misle da je ljudska kost suha.Naprotiv, voda ~ini petinu sadràja kosti!

Voda regulira tjelesnu temperaturu nataj na~in {to otpu{ta nastalu toplinu ne-vidljivo preko koè. Vodu pretvara u paru,koja iz tijela izlazi preko koè. To je ne-vidljivo disanje koè ili perspiracija.

Kad je vrijeme toplo ili kad se nakonnapornog vje`banja povisi temperatura una{em tijelu, senzori za toplinu koji su

smje{teni u koì i dio mozga, hipotala-mus, stimuliraju znojne `lijezde, znoj-nice, da otpuste suvi{nu toplinu. Timesnizuju tjelesnu temperaturu istodobno iperspiracijom i znojenjem. Dah izdahnutpreko plu}a sadrì ne{to vlage pa i disan-je pridonosi nevidljivom gubljenju vodedahom.

U zglobovima voda postoji u oblikusinovijske teku}ine, koja omogu}uje nor-malno gibanje zgloba. Bez te vodezglobovi bi bili uko~eni, te{ko bi se preg-ibali.

Voda proìma cijeli probavni sustav,plu}a, kralje{ni~nu mo`dinu i mozak.Ljudski zametak u maj~inoj utrobi ne biopstao bez vode, koja se skriva u amnion-skoj teku}ini.

Kroz ljudsko tijelo kruì mno{tvokemijskih spojeva, minerala, energenata,vitamina, hormona itd. Upravo je voda tosredstvo, taj medij koji omogu}uje kemij-ske reakcije bitne za odrànje ìvota i zakruènje tih tvari kroz organizam.

U tijelu ~ovjeka i ìvotinja ne postojezalihe ni vode ni soli (NaCl, natrijevklorid), bitnih sastojaka ìvota. Zato sepriroda pobrinula da zdrav organizamnikad ne ostane ni s manjkom, ali ni svi{kom vode i soli. Ta se ravnoteà vode isoli odràva stalno na taj na~in {to bubregotpu{ta ili zadràva vodu i sol, dok osjetè|i nalaè da pijemo vodu.

Vodu unosimo u tijelo na tri na~ina:pijenjem, jedenjem namirnica koje sadrèvodu (vo}e, povr}e itd.) i metaboli~nomvodom. Vodu i sol izlu~ujemo iz tijelamokra}om, stolicom, preko plu}a disa-njem i preko koè.

Znanstvenici su prije nekoliko sto-lje}a opazili da koli~ina vode koju dnevnopopijemo odgovara pribli`no koli~inivode koju mokra}om izlu~imo iz tijela.Problem ravnoteè vode ipak nije takojednostavan jer koli~ina izlu~ena mokra-}om tek je oko polovica vode kojanapu{ta tijelo raznim putovima, dok utijelo ulazi raznim na~inima. Unato~ tomemjerenjem koli~ine mokra}e izlu~enetijekom 24 sata, dobiva se pribli`nakoli~ina vode va`na za procjenu unesenei izlu~ene vode u 24 sata. Na primjer,osoba kojoj zbog otekline cijelog tijeladamo sredstvo za poticanje lu~enjamokra}e, diuretik, npr. furosemid (Lasix),moè izlu~iti tijekom 10 dana koli~inu od10 do 20 kg tjelesne teìne. Ina~e sesvakog dana mijenja ravnoteà tjelesneteku}ine.

Iz knjige: Roko @ivkovi} "Hranom do zdravlja"

LUBENICA –CITRULLUSLANATUS

Vrlo je ukusno vodenasto vo}e,tamnozelene ili {arene kore i crveneili ùte sredine, teìne do 10 kg i vi{e.

Plod sadrì preko 90% vode, vrlomalo bjelan~evina te 10% vo}nog{e}era. Od vitamina sadrì karotine,vitamine grupe B i malo vitamina C.Od minerala sadrì kalij, magnezij,fosfor, kalcij, cink, èljezo i bakar.Energetska vrijednost u 100 gramaiznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikogsadràja vode odli~no gasi è|. Uprehrani se koristi svjeà, u vo}nimsalatama i za pravljenje slatkog.Povoljno djeluje na rad probavnihorgana te izlu~ivanje vode iz organiz-ma.

VVOODDAA



MARELICA – PRUNUS ARMENICUSMarelica je sli~na breskvi. Ima ukusan plod naran~aste boje, s ko{ticom. Zovu je i "kraljevsko vo}e".Plod marelice sadrì 86% vode, 0,6% bjelan~evina, 0,4% masnih ulja, 14% ugljikohidrata, celulozu, pektine. Energetska vri-

jednost 100 grama, marelice je 117 kJ (28 kcal). Od vitamina sadrì jako punokarotina 1500 mg, od ~ega i potje~e njezina boja, zatim vitamine grupe B, folnukiselinu, vitamine E i C. Od minerala sadrì puno kalija 320 mg, 17 mg kalcija,zatim fosfor, magnezij, èljezo, cink, bakar.

Marelica se jede svjeà ili se od nje pripremaju dèm, pekmez, kompot, sok,rakija.

Poznata je pri~a s francuskim piscem Bernardom Fontenelleom: kad je imaoblizu sto godina, prijatelj ga je pitao da mu oda tajnu neiscrpne intelektualne svjeìnei mladosti. Odgovorio je da nema tajni, ve} samo nekoliko jednostavnih recepata zaupotrebu marelica koje je dobio od svoje bake. Neka istraìvanja govore u prilogtome da marelica pobolj{ava rad mozga, {to je veoma va`no za intelektualni rad.

Nije dobro jesti nezrele plodove marelice jer celuloza iz koìce moè izazvatiporeme}aj procesa probave.

DINJA – CUCUMIS MELONaziva se jo{: dina, melon, pekun, pipun,

pepun.

Dinja je jednogodi{nja biljka, pripa-da porodici Cucurbitacae, kao i

lubenice, tikve ikrastavci. Pod-rijetlom je izAzije i Afrike.

Plod dinje jeùtonaran~aste boje,

mesnata je, vrlo so~na,slatkog okusa i karakteristi~ne

arome. Za jelo je dobra potpuno zrela dinja. Vrlo je hranljivoi ukusno osvjeàvaju}e vo}e koje se koristi u svjeèm stanju,za vo}ne salate, kompote, pekmeze, sokove te kao dodatak uzmesnu hranu. Koriste se plod, korijen i sjeme.

Plod dinje sadrì 95% vode, 1% bjelan~evina, 5,5%{e}era, biljna vlakna 1 gram, limunsku kiselinu, eteri~naulja. Od vitamina sadrì jako puno karotena 2000 mg, vita-mina B-grupe i vitamin C, a od minerala bogata je kalijem320 mg te fosforom, magnezijem, kalcijem, èljezom,cinkom i bakrom. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi100 kj (24 kcal). U sjemenu ima vode, du{i~nih spojeva,fitina i masnih kiselina. U narodnoj medicini koristi se zaosvjeènje i psihi~ko smirenje, pomaè kod upale ù~nih imokra}nih puteva, probavnih smetnji te kod uboda iopekotina.

Sok od dinje – iscijedi se sok i pomije{a s jogurtom, poèlji doda sok od limuna i `li~ica meda te malo pista~ija iliolju{tenih, istucanih badema.

Oblozi – na bolno mjesto stavi se oblog od iscije|enogsoka dinje ili od izribane dinje.

BRESKVA – PRUNUSPERSICA

Breskva je plemenita vo}ka umjerene klime. Postojbinajoj je Kina, a preko Perzije i Gr~ke dospjela je u tople kra-jeve svijeta. Koristi se svjeà, su{ena te za kompote,marmelade, dèmove, sokove i rakiju breskova~u. Osimploda, koriste se cvijet, pupoljci i kora.

Plod breskve sadrì 86% vode, 6% bjelan-~evina, 9% {e}era, vo}ne kiseline (octena,mravlja i jabu~na), {krob, biljna vlakna1,5 gram, vrlo finu celulozu koja neoptere}uje èludac. Energetska vri-jednost 100 grama breskve je 155kJ (37 kcal). Od vitamina sadrì vit-amine grupe B, folnu kiselinu,karotene 500 mg, vitamin C, vita-min E. Od minerala sadrì puno kali-ja 269 mg, kalcij, fosfor, magnezij,èljezo i bakar. U jezgri ko{tice imaamigdalina, masnog bademovog ulja ifermenata emulzina, kojih ima i u li{}u i kori.

Breskva se koristi u prehrani, kozmetici i industriji. Uprehrani je pogodna kod probavnih poreme}aja, a imalaksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenjeìvaca i uop}e za rad probavnih organa.

âj od breskve – 15 grama svjeìh cvjetova prelije se spola litre kipu}e vode, ostavi stajati 5-10 minuta, procijedii opere lice.

Njega lica – lice o~istiti bademovim uljem i stavitimasku od svjeìh zrelih bresaka, dràti 20 minuta, skinuti ioprati lice u mlakom ~aju od breskve.

Pripremila:

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaro{-Kanjski, dr. med.



Psihologija

OSAMLJENOST I PREKID[KOLOVANJA

Zamislite kako je boraviti trideset sati tjedno tamo gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije~ o vrlouznemiruju}em trenutku. Kroz osje}aj odba~enosti i nedostatka prijatelja pro|e gotovo svatko u

odre|enoj fazi djetinjstva ili mladosti.

Primjer u osnovnoj {koli: Ivan, u~enik~etvrtog razreda s malobrojnim pri-jateljima, od svog jedinog bliskog

prijatelja, Darka, upravo je ~uo da se za{kolskog odmora ne}e igrati zajedno.Darko se èli igrati s nekim drugimdje~akom. Ivan je pognuo glavu i zapla-kao. Vikao je na Darka: "Mrzim te iz dnadu{e!" "Za{to?", pita Darko. "Jer si mi la-gao. îtav tjedan govori{ da }e{ se igratisa mnom, a lagao si." Zatim Ivan uvri-je|eno odlazi do svog praznog stola, tihopla~u}i. Darko dolazi do njega i poku{avas njim razgovarati, no Ivan dlanovimapokriva u{i, odlu~no ga ignorira i izlazivan kako bi se sakrio iza {kolskog kontej-nera za sme}e. Skupina djevoj~ica koja jesve to vidjela poku{ava odigrati mirotvor-nu ulogu, pronalaze}i Ivana i govore}i muda je Darko voljan igrati se s njim. AliIvan ih uop}e ne èli slu{ati i govori im daga ostave na miru. Lije~i rane.

�

��No, ono {to je naznakovitije u vezi s

Ivanovom reakcijom jest to {to nije reagi-rao na Darkove poku{aje da popravi nji-hov prijateljski odnos, a taj stav produùjenjegove muke i onda kada su ve} mogleprestati.

Takva nemogu}nost primanja klju~nihsignala tipi~na je za nepopularnu djecu.Dru{tveno odba~ena djeca obi~no lo{eo~itavaju emocionalne i dru{tvene signale,a ~ak i kada ih ~itaju, mogu imatiograni~ene repertoare reagiranja.

Prekid {kolovanja osobit je rizik zadjecu koju dru{tvo odbacuje. Stopanapu{tanja {kole kod djece koju suvr{njaci odbacili ve}a je izme|u dva iosam puta nego kod djece koja imaju pri-jatelje.

Dvije vrste predispozicije navodedjecu na to da zavr{e kao dru{tveniizop}enici. Kao {to smo vidjeli, jedna je

sklonost bijesnimispadima i per-cipiranju nepri-jateljskog raspo-loènja, ~ak iondje gdje ga unamjeri doistanije bilo. Druga jeplahost, tjeskoba idru{tvena stid-ljivost. Ali, bezobzira na te fak-tore temperamen-ta, naj~e{}e seodbacuju djecakoja su "~udna",zbog ~ije je nepri-l a g o | e n o s t idrugima u~estaloneugodno. A

kada se od tinejdèra traìlo da odglumetugu, bijes ili nesta{nost, oni nepopularni-ji me|u njima u toj su igri bili najmanjeuvjerljivi. Stoga mo`da i nije nimaloneobi~no da takva djeca stje~u osje}aj dasu nemo}na i da nikako ne mogu poprav-iti sposobnost stjecanja prijatelja; njihovanesposobnost na dru{tvenom planu posta-je proro~anstvom koje samo sebe ostvaru-je. Umjesto da u~e nove na~ine stjecanjaprijatelja, oni jednostavno ustrajno ~ineisto ono {to ve} nije dalo nikakve rezul-tate, ili iskazuju jo{ nesposobnije reakcije.

2�� I, premda djeca bez dru{tvenog sluha,

koja stalno nailaze na te{ko}e u ~itanju ireagiranju na emocije, na koncu ostajudru{tveno izolirana, to ne vrijedi za djecukoja prolaze kroz privremeno razdobljeosje}aja izostavljenosti. Me|utim, koddjece koja su stalno isklju~ena ili odbi-jana, taj njihov status izop}enosti ostaje snjima i u daljem tijeku {kolovanja.Posljedice ostajanja na dru{tvenim mar-

ginama potencijalno su velike kada sedijete razvija i postaje zrelom osobom.Ako ni{ta drugo, upravo u krugu bliskihprijateljskih veza i burnim igrama djecaprofinjuju dru{tvene i emocionalnesposobnosti koje }e unositi u veze u kas-nijem ìvotu. Djeca isklju~ena iz togakruga u~enja neizbje`no su u nepovoljni-jem poloàju.

Posve razumljivo, odba~ena djecagovore o poja~anoj tjeskobi i mno{tvubriga, kao i o deprimiranosti i osamljenos-ti. Zapravo, pokazalo se da to koliko jedijete odba~eno predvi|a probleme smentalnim zdravljem u dobi od osam-naest godina. Usto, u kasnijim ìvotnimrazdobljima, osobe koje imaju malobrojneprijatelje i kroni~no su osamljene izloènesu ve}oj opasnosti od bolesti i ranije smrti.

Psihoanaliza isti~e da ostvarivanjaprisnih odnosa kompromisima, izgla|i-vanje razlika i razmjenjivanje najdubljihosje}aja u~imo u svojim prvim bliskimvezama s prijateljima istog spola. Alidjeca koja tijekom prijelomnog razdobljaosnovno{kolskog obrazovanja nemajunajbolje prijatelje, ostat }e bez jedne odtemeljnih prigoda za emocionalni razvoj.Jedan prijatelj moè zna~iti puno, ~ak ikad svi ostali okrenu le|a (pa ~ak i kada toprijateljstvo nije osobito ~vrsto).

Mr. sc. George Salebi, dr. med.



EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

POTREBA ZA PA@NJOM IPREPOZNAVANJEM (I)

Kad vam, prolaze}i ulicom, susjed mahne {e{irom i osmjehnese, a vi mu sa smije{kom dobacite: "Dobar dan! Je li vam

vru}e?", obostrano ste zadovoljili jednu od svojih primarnihpotreba: POTREBU ZA PA@NJOM I PREPOZNAVANJEM.

Da se radi o potrebi, a ne samo opukom obi~aju i navici, pokazuju namna{i osje}aji koji se pojavljuju kada doo~ekivane razmjene ne do|e. Vi kaète:"Dobar dan! Kako ste?", a on odvratisamo: "Dobar dan." Re}i }emo: "Ignorirame! Pona{a se kao da me ne primje}uje!Nisam mu vaàn, pa ne èli gubiti svojevrijeme na mene!" Osjetit }emo nelagodu,nekad ljutnju, a nekad povrije|enost.Poèljet }emo s nekim drugim ostvaritisli~nu razmjenu da bi na{a potreba zapa`njom i prepoznavanjem bila zadovo-ljena.

��

��Tijekom razvoja u maj~inoj utrobi,

beba je neprestano okruèna plodovomvodom, koja je dodiruje i {titi sa svihstrana. Temperatura je ujedna~ena, hraneima koliko treba. Cijelim bebinim pros-torom odzvanja ritam maj~inog srca.Katkad se ~uju i {umovi iz crijeva, ka{alj,hroptaj ili neki drugi zvuk koji proizvoditijelo. Neprestano je i za{ti}ena i u kon-taktu sa svojom okolinom. Primapodraàje i reagira na njih. Nikad nijesama.

Pri porodu nestaje sigurni omota~plodove vode. Beba je direktno izloènasna`nom svjetlu koje prije nije doìvjela.Temperatura je promijenjena, zvukovi suo{triji i, kona~no, prvom udahu prethodiudarac po stra`njici. I nije neka dobro-do{lica! Prvi put }e neko vrijeme bitisama i odvojena od majke, u boksu zanovoro|en~ad. Tek }e se u maj~inomnaru~ju ponovo umiriti, osjetiti toplinunjenog tijela, ruke koje obe}avaju za{titu,poznati ritam srca i grudi koje daju hranu.Fizi~ki kontakt najprije s majkom, a kas-nije i s ostalim uku}anima, podsjetit }e je

na negda{nje stanje za{ti}enosti i ugode.Taj kontakt postaje direktna poruka njeneprihva}enosti i izvor osje}aja SIGUR-NOSTI.

Ve} u utrobi beba je nau~ila razliko-vati razli~ita maj~ina raspoloènja.Opu{ta se kad je mama zadovoljna i rea-gira nemirom kad je mama ljuta, pre-stra{ena ili se osje}a lo{e na bilo kojina~in. Ta se sposobnost zadràva i nakonro|enja. Iako ne razumije {to se zapravodoga|a majci i za{to je opu{tena ili uzne-mirena, beba }e preuzeti njena raspo-loènja. Ako je mama sretna {to je bebatu, njeno }e tepanje, boja glasa i izraz licanositi poruku: "Sve je u redu! Volim te!Na sigurnom si! Ovaj svijet je dobromjesto za tebe!" Kad je pak uznemirena,cijelim }e tijelom i glasom prenositiporuku opasnosti. Beba }e ubrzo postatirazdra`ljiva. Ako to stanje dugo traje ili se~esto ponavlja, ugrozit }e njen osje}aj si-gurnosti i ritam njenog razvoja.

Istraìvanja su pokazala da djeca kojanemaju dovoljno fizi~kog kontakta sodraslima, koja su puno sama i ne dobiva-ju dovoljno nje`ne pa`nje natopljeneugodnim emocijama, zaostaju u razvoju.Imunitet im je slabiji, sklonija su degene-rativnim bolestima, duè boluju i ~ak~e{}e podlijeù bolestima. Zbog toga EricBerne, utemeljitelj transakcijske analize,POTREBU za KONTAKTOM i STIMU-LACIJOM ubraja me|u primarne ljudskepotrebe. O njenom zadovoljavanju ovisi ipreìvljavanje i kvaliteta razvoja ljudskogbi}a.

S odrastanjem se potreba za kontak-tom i stimulacijom modificira, ali ne nes-taje ni u odrasloj dobi. Dru{tveno prih-va}eni oblici pona{anja ne dopu{tajuodraslima da tu svoju potrebu zadovo-ljavaju kao bebe, zato je oni transformira-

ju u SIMBOLI^KE OBLIKE MA@E-NJA. Postaje im va`no da li su prepoznatii dobivaju li pa`nju svoje okoline. I zatose pozdravljaju, ma{u si, osmjehuju se,tap{aju, ljube se i grle pri dolascima iodlascima, poklanjaju poklon

Documents

NARODNI ZZDRAVSTVENI LLIST NARODNI ZDRAVSTVENI …masno, “brza hrana” – ne dopu{taju na{oj djeci zdrav rast i razvoj. O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo vi{e nego