Click here to load reader

LList uËenika Osnovne škole Grabrikist uËenika Osnovne

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of LList uËenika Osnovne škole Grabrikist uËenika Osnovne

Prijelom br 15.inddList uËenika Osnovne škole GrabrikList uËenika Osnovne škole Grabrik Škol. god. 2009./2010., Karlovac, sijeËanj 2010., broj 15Škol. god. 2009./2010., Karlovac, sijeËanj 2010., broj 15
... STRESNI LOV NA PETICE
List uËenika Osnovne škole Grabrik Škol. god. 2009./2010., Karlovac, sijeËanj 2010., broj 15
... ZAVR©NA EKSKURZIJA U»ENIKA 8.C/D RAZREDNOG ODJELA
... PRONA–I ”MAGI»NU” RIJE»
2 GRABR I ΔGRABR I Δ
Veselo išËekivanje BoiÊa unijelo je radost i toplinu u djeËja srca. IzvoaËi boiÊne priredbe oduševili su svojom razigranošÊu te slikovitom
scenografi jom.
GRABRIΔ 3
IMPRESUM
GRABRIΔ List uËenika O© GRABRIK, br. 15 - godina XIII., sijeËanj 2010.
Kontakt: 47000 KARLOVAC, M. Vrhovca bb Tel./fax: 047/422-962
Za izdavaËa: Andreja NavijaliÊ, ravnateljica
S A D R A JS A D R A J
Nastavljamo nagraivanje: Pronai u Grabriu rije: VISIBABA i doi u školsku knjinicu. Najbreg uenika eka nagrada.
Glavna urednica: Mateja KunoviÊ, 7.d
Koordinator: Vesna Mance, prof.
InformatiËki suradnik: Zdravka Mreæar, dipl. oec.
Uredniπtvo: Iva GorπiÊ, 7.d; Marija KoπutiÊ, 7.d; Patrik PauliÊ, 7.d; Lea GrËiÊ, 7.d; Darija Federbar, 7.d; Lucija AzinoviÊ, 7.d; Paula
KoliÊ, 7.d; Filip GorπÊak, 7.d; Mihaela Mreæar, 6.d; Nika MartinoviÊ, 6.d, Lara ManojloviÊ, 7.a, Una ©najdar, 7.d, Mateja KunoviÊ, 7.d
Odabir naslovnice: Ivana Maradin, prof.
Grafi Ëko oblikovanje i tisak: Tiskara PeËariÊ&RadoËaj, Karlovac
Naklada: 600 primjeraka
STRESNI LOV NA PETICE ........................................... 5
ZAVRŠNA EKSKURZIJA U»ENIKA ................................. 6
8.D RAZREDNOG ODJELA ............................................ 7
DROGA JE PROBLEM KOJI SE DOGA–A U NAŠOJ BLIZINI ........................................................10
KNJIGA ILI RA»UNALO? ............................................11
NASILJE ME–U MLADIMA .........................................11
ANOREKSIJA............................................................12
JESTE LI ZNALI… ...................................................14
»ITAJMO POD ZVIJEZDAMA .......................................15
DAROVITI U ...........................................................16
ŠPORTSKI REZULTATI ...............................................26
4 GRABR I ΔGRABR I Δ
Škola je glavna djetetova briga, ali ono se mora igra- ti. Igra je organska potreba djeteta. U njoj dijete sa- zrijeva tjelesno i intelektualno, emocionalno i soci- jalno. Igra pomae djetetu da upozna ivot okoline i postane aktivni sudionik u njoj. Dijete se mora igrati, ali tek nakon obavljenih dunosti i ne uoi odlaska u školu. Roditelj nije osloboen brige za dijete ni onda kad je ono u igri. Mora ga nadzirati, znati s kim se igra i pratiti granice njegova kretanja. Nakon roditelja, uitelj je najvei autoritet u ivotu djeteta. U svojoj fantaziji dijete ga vrlo esto izoli- ra. Upravo stoga roditelji se u odgoju mogu mnogo osloniti na snagu uiteljeve osobe. Griješi svaki rodi- telj koji pred djetetom kritizira uiteljeve postupke. Ako mu se nešto zamjeri, to ne smije javno kazati pred djetetom. Od poetka trebamo uiti dijete da iskreno i otvoreno prepriava svoje doivljaje iz ško- le. To se moe postii samo ako roditelji nisu nereal- ni u svojim zahtjevima. Uimo svakoga dana tijekom svog ivota. Uimo spontano ili namjerno (školova- nje). Uenje je pro- ces kojim iskustvo ili vjeba proizvode promjene u mogu- nostima obavljanja odreenih aktivnosti. Cilj nam je nauiti što više u što kraem vremenu. Kako? Ne postoji jednostavan recept jer je svaki sadraj drugaiji, ali i osoba koja ui je drugaija s obzirom na svoje sposobnosti, motivaciju i sl. U ue- nje je potrebno uloiti dovoljno truda i energije jer bez njih nije mogue nauiti odreeno gradivo. Uiti uspješnije znai da uz što manje vremena i napora treba nauiti što više i steeno znanje kvalitetno pri- mijeniti u svakodnevnom ivotu. Ponekad netko pomisli: Neu uiti, ionako u dobiti jedan. Ako ti se pojavi takva ideja, prepoznaj ju! To je znak da ti mozak šalje upozorenje koje trebaš pre- tvoriti u: Ja mogu postii sve što elim.
Evo nekoliko savjeta koje moe svatko primijeniti.
UVJETI ZA UENJE Prije uenja prozraimo prostoriju jer svjei zrak pomae boljem radu mozga. Uimo uvijek na istom mjestu (naš kutak za uenje) u isto vrijeme (ne nepo- sredno nakon škole niti odmah nakon jela). Kod ue- nja nam se esto dogaa da nam panja pobjegne, pogotovo ako nismo zainteresirani za gradivo koje uimo. Kako bismo si olakšali, potrebno je udaljiti sve podraaje i predmete koji nam odvlae panju
U»ITELJ - U»ENIK - RODITELJ (iskljuiti TV i radio, maknuti nepotrebne stvari sa stola ili kreveta), a pred sebe staviti potreban pribor.
PLANIRANJE UENJA Jednostavno reeno, bolje je uiti svaki dan po malo, nego sve odjednom u jednom danu jer kada se ue- nje rasporedi u vremenu, ono je kvalitetnije. Dobro je napraviti plan uenja za svaki dan. Potrebno je raditi i predahe izmeu dvaju predmeta kao ne bi meusobno negativno djelovali.
NAIN NA KOJI UIMO Prije poetka uenja usredotoimo se samo na ono što emo uiti. Prelistamo udbenik i biljenicu da se podsjetimo gradiva koje smo uili prošli put. Pro- itamo glasno i paljivo lekciju i bilješke u biljenici (po potrebi proitat emo ih još nekoliko puta). Pro- uimo crtee i tabele u udbeniku. Nakon itanja razmišljamo o tome što je vano u lekciji i to pod-
crtamo ili oznaimo pokraj teksta nekim znakom. Gradivo ui- mo i ponavljamo tako da dio po dio prepri- amo glasno svojim rijeima. Takvo se uenje zove aktivno uenje. Ovakvim na- inom uenja vjeba- mo izraavanje i bolje pamtimo jer slušamo sami sebe dok ponav- ljamo. Da bi uenje bilo uspješnije, potrebno
je više puta ponoviti odreeno gradivo. Zašto? Zato što tada smanjujemo koliinu zaboravljenog i uvr- šujemo zapamene informacije u pamenju. Gra- divo moemo ponavljati tako da naslove iz lekcije preoblikujemo u pitanja, napišemo ih i pokušamo odgovoriti bez gledanja u knjigu. Takoer preporu- ujemo da ponavljate saetke gradiva koje obino imate napisane na kraju lekcije ili tematskih cjelina. Prije nego zaklopite oi i odletite u svijet snova, još jednom proitajte lekciju. Uinite to ugodno zavaljeni u krevet. Dok spavamo, mozak pamti i radi.
NAGRADE Roditelji mogu svoje dijete nagraditi nakon što uspješno naui odreeni sadraj (npr. odlaskom u kino, ešim druenjima s prijateljima …). Nagrade mogu pomoi u motivaciji djeteta za stjecanjem no- vih znanja.
Nadamo se da e vam ovih nekoliko savjeta dobro doi u buduem uenju. Sretno!
Valentina Beni-Škarjak, pedagoginja Sanja Mazor, psihologinja
KUTAK ZA RODITELJE
GRABRIΔ 5
”Ko zna ( ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!) Moda je pao trak istine u me, A moda su sanje.” ( D. Cesari, Povratak )
Petica je u školama sve više jer svakom dru- gom ocjenom stavljamo budunost na kocku. Bojim se da se razmjer obrnuo i da je trajnog znanja sve manje. Diktatura petica ini nam i- vot stresnim, kvari meusobne odnose uenika, ruši prijateljstva, budi zavist i agresiju kod nekad mirnih i uzornih odlikaša. Petica gubi ar, sve rjee je prati oduševljenje, ostao je samo strah od išekivanja da ne izostane. Diktatura petica guši u nama talente jer ako se posvetimo onome što volimo, mogli bismo ugroziti mit o svestranosti i savršenstvu ko- jeg moramo od- glumiti da bismo jednog dana mo- gli slobodno bira- ti budunost. Jesu li te peti- ce one prave ili hibridne ili ak « ukradene «, kao da nikoga nije briga. Nama su one neophodne, nastavnici u natr- panom programu nemaju vremena za sumnju, razred i škola imaju zavidan prosjek i svi su za- dovoljni tom farsom. Tek poneka studija ili an- keta podigne prašinu i onda se svi ude zašto ni odlini uenici ne uspijevaju primijeniti znanje prethodnih razreda, ve samo ono tekue. To je znanje negdje potisnuto ili ga više nema. Teško je nauiti petnaestak predmeta u potpunosti kao da se radi o gigabajtima, pa memoriju treba i- stiti da se ne ometa «lov na petice». Mi to najvje- rojatnije nestruno selektiramo,brišemo po redu i onda se dogodi da nestanu neki vani podatci. Zar ne bi bilo bolje da tu selekciju nakon obra- enog gradiva obave nastavnici, ili još bolje, da bude zacrtana programom, i da se to vano povremeno utvrdi? ivimo okrueni medijima koji su nam uvijek pri ruci ako nam promaknu detalji, ali pretrpani gradivom, gubimo ak i ono osnovno što nam je potrebno da bismo se snala- zili u nekom podruju ili ga nadogradili.
Moda bi bilo dobro da nam dozvole da oda- beremo predmete po vlastitom izboru s višim i niim kriterijem ocjenjivanja.Tako bi bar dio petica povratio nekadašnju vrijednost i trajnost, kad je ve « 5.oo» najmanja cijena karte za slo- bodni izbor daljnjeg školovanja, a sve drugo su listii lutrije. Stres bi se smanjio jer nije isto uiš li puno ono što voliš ili ono što te ne zanima. Tako bismo vratili u » utrku « i one uenike koji su jednostavno odustali od utrke za savršenstvom, a u svom su podruju nadareni i eljni znanja. Petice su uvijek bili i bit e bogatstvo,samo ne- kad su bile više duhovna, plemenita vrijednost, a danas su brojke kojima kupujemo budunost. U lovu na njih, esto rušimo neke vrijednosti kao što su poštenje i prijateljstvo. Pitati se jesu li vrijedne toga ovdje je smiješno, jer izbora nema.
Puno su opasniji osjeaji agresiv- nosti i zavisti koji su neizbjeno i spontano javljaju u nama dok tri- mo za peticama « koje ivot znae « pa odgovara- mo kad nas se ne pita, upadamo drugima u rije, ponekad moda i rušimo druge da bismo došli do petice. Neki kau da je to samo do-
bra škola borbe kakva nas eka u budunosti, ali mi takvu budunost ne elimo i mrzimo taj «lov na petice» pod svaku cijenu u kojem se ruši dje- tinjstvo, prijateljstvo i poštenje. Iako ovaj problem lii na ispovijest ambici- oznih lijenina, on je zaista izvor stresa, suza, svaa, agresivnosti i razdraljivosti kod ueni- ka. To mogu izdrati samo najvrši pa imamo prirodnu selekciju- samo najjai i najsnalaljivi- ji opstaju. Moda e najavljena «mala matura» oslabiti diktaturu petica, iako e donijeti neke nove kratkotrajne stresove. Uenje e morati biti organiziranije, znanje trajnije, a obezvrijeene etvorke i « carske « trojke nee više biti razlog za suze i glavobolju ako se ponekad dogode iz nekog predmeta .Moda ak i oni uenici, koji su natprosjeno « jaki « samo u nekim predmeti- ma, dobiju šansu. Lara Manojlovi,7.a
STRESNI LOV NA PETICE
6 GRABR I ΔGRABR I Δ
Još kao uenici sedmog razreda eljno smo išekivali taj dan, dan polaska na ekskurzi- ju. 2. rujna došao je vrlo brzo. ekala su nas etiri nezaboravna dana...
1. dan Polazak ispred škole u 8.00. Budui da smo svi došli ranije, ranije smo i krenuli. Uenik koji je došao posljednji bio je, naravno, Ma- rin Vlaini. Njemu je navika kasniti. U sva- kom sluaju: svi smo bili na broju, a za to se pobrinula naša razrednica Ivana Nieti. U autobusu su nam društvo inili profesor en- gleskog jezika Denis Plaveti zvan teacher / tir/ Milan i naša draga “vodika”. I tako, krenuvši autobusom prema svom odredi- štu, posjetili smo neke zanimljive gradove: Knin, Sinj, Split. U Kninu smo razgledavali Kninsku tvravu, a u Sinju posjetili pozna- tu stazu Sinjske alke. Dolaskom u Split bili smo poašeni doekom prave Splianke, tj. naše druge “vodike”. Ona nas je odve- la u obilazak Dioklecijanove palae koja je prije, jednim dijelom, bila carev dom, a dru- gim dijelom dom veine stanovnika Splita. Izlaskom iz Dioklecijanove palae neki su uenici zaeljeli elju primivši palac Grgura Ninskog. Posjetili smo i Peristil, Katedralu sv. Dujma te spomenik Marku Maruliu. Svi smo bili umorni i jedva smo ekali dolazak u Makarsku. Nakon 2 – 3 sata dodatne vo- nje konano smo došli do eljene toke B, tj. Makarske. Iako smo bili umorni, imali smo snage za raspakiravanje putnih torbi, veeru te odlazak u grad.
2. dan Buenje u 7.30. Svi “naspavani” i siti kre- nuli smo na nova odredišta. Prva na popisu bila je dolina rijeke Neretve. Vozei se nere- tvanskim laama, uoili smo poneku pticu i patku. Našom laom upravljao je Plaeni Ubojica. (Nadimak je naravno proizašao iz Marinove mašte.) “Zadivljeni” Neretvom, krenuli smo dalje. Sljedee na popisu bilo
je naselje Zaostrog, nedaleko od Makarske. Ondje nas je ekao ruak, koji je inila juha, pohano meso (drugi put), tjestenina i pu- ding. Nakon obilnog ruka svi smo se uputi- li prema plai na kupanje i zabavu. No, doš- lo je vrijeme povratka u hotel. Nakon veere spremili smo se za noni izlazak. U kasnim nonim satima zavukli smo se u svoje sobe i, nakon nekog vremena, zaspali.
ZAVRŠNA EKSKURZIJA U»ENIKA E K S K U R Z I J AE K S K U R Z I J A
GRABRIΔ 7
3. dan Doruak nakon jutarnje higijene. Vonja autobusom do trajekta Makarska – Sumar- tin na otoku Brau. Autobus se trajektom vozio s nama jer nam je bio potreban za vonju do mjesta Bola. U taj jednodnev- ni izlet bila je ukljuena šetnja gradom, razgled Crkve sv. Ivana, ruak (pohano meso trei put) te odlazak na najpoznatiju hrvatsku plau Zlatni rat. Slobodno vrije- me iskorišteno je za kupanje. Nakon neko- liko sati morali smo se vratiti u Makarsku.
Potpuno slani otišli smo u svoje sobe, otu- širali se, veerali te izašli u grad. Nakon toga slijedilo je noenje, no nitko nije htio spavati. Zadnju no u hotelu “Bonaca” smijali smo se, igrali razne igre, prisjeali se najzabavnijih trenutaka. U jednom asu skoro smo svi zaspali, ali nam to neki nisu dopustili razbudivši nas plinskom šalom. Kada više nitko nije mogao oi drati otvo- renima, vratili smo se u svoje sobe.
4. dan Spremnih kofera kreemo prema Šibeni- ku, naravno autobusom. Prošetali smo Šibenikom i posjetili Katedralu sv. Jakova. Nastavak vonje bio je prema Etno Landu gdje nam je bio organiziran domai ruak. Punih trbuha krenuli smo do NP Krka. Zadivljeni Skradinskim bukom, mokri i
znojni, oprostili smo se od Krke te krenu- li za Karlovac. Na putu smo koristili svaki trenutak za zabavu i šale. 3 – 4 sata vonje brzo su prošla i mi smo stigli u Karlovac. Roditelji su nas ekali sa smiješkom na licu, kao da smo im nedostajali. Oprostili smo se jedni od drugih kao da se više nikad neemo vidjeti.
Danas svi sjedimo u uionici i sve je “po sta- rom”.
Ana Ivani, 8.d
8.C i D RAZREDNOG ODJELA E K S K U R Z I J AE K S K U R Z I J A
8 GRABR I ΔGRABR I Δ
DRUGAŠI U ŠIŠLJAVIΔU…
Usprkos nepovoljnoj vremenskoj prognozi za e- tvrtak, 22. 10. 2009. uenici drugog razreda naše škole sa svojim uiteljicama i pedagoginjom Valen- tinom Beni-Škarjak krenuli su put Šišljavia vidje- ti i upoznati seosku školu, jesen na selu i djelatno- sti ljudi na selu. Tradicionalno, ve s drugom generacijom uenika, naš aktiv odrava uzajamne posjete gradske djece selu i seoske djece gradu u sklopu nastavnih sa- draja vezanih za ivot i rad ljudi u gradu i selu u odreeno godišnje doba. Time elimo pozitivno odgovoriti na zahtjev uenja iz stvarnog ivota i za ivot te zornog uenja. Oi su nam bile pune narodnih nošnji u koje su djevojice škole Šišljavi bile obuene, a uši zauzete osluškivanjem jeseni i slušanjem njenih zvukova tamburice koje su zna- laki svirala djeca škole domaina. Bila je to terenska nastava za koju se valja unaprijed
IZLET U BOSILJEVO
Nedaleko od Karlovca postoji jedno malo mjesto, Bo- siljevo. Za njega ste vjerojatno svi uli. No, jeste li ika- da uli za oblinje selo Hrsina? E, u tom selu ive baka i djed našeg prijatelja iz razreda Renata Milovca.
Kad nam je razrednica rekla da idemo na terensku nastavu u Bosiljevo i da emo tamo vidjeti nešto za- nimljivo, nismo se baš puno uzbuivali. Naravno, volimo ii na izlete, ali više zbog druenja nego ue- nja. Osim toga, što bi to moglo biti tako jako zani- mljivo u Bosiljevu? Najprije smo posjetili etno galeriju kroz koju nas je provela njezina osnivaica gospoa Barka Gorišek. Galerija je smještena na prvom katu zgrade Vatro- gasnog doma Bosiljevo, a sadri mnoštvo predmeta koje su koristile naše prabake i pradjedovi. Gospoa Gorišek, umirovljena uiteljica koja ne miruje, kako je samu sebe predstavila, s puno je ljubavi opisivala obiteljski ivot i obiaje s poetka 20. stoljea. Nakon toga posjetili smo Podrunu osnovnu ško- lu, razgledali uionice i razgovarali s ravnateljicom. Uenici su veinom ve otišli kui, jer smo mi stigli u popodnevnim satima. Samo je još jedna manja sku- pina ekala autobus pred školom.
Preko puta škole nalazi se crkva svetog Vida, sagra- ena u 14. stoljeu. Nakratko smo razgledali unu- trašnjost crkve o ijoj povijesti nam je govorila rav- nateljica škole. Ispred crkve smo malo zastali radi zajednikog fo- tografi ranja i tada nam je pogled privuklo neobino zdanje napola skriveno u šumi koja sa zapadne stra- ne omeuje mjesto. To je bio stari Dvorac Bosiljevo do kojeg smo se probijali poput kraljevia iz Trno- ruice, uskom šumskom stazom, kroz grmlje i trnje. Kad smo konano stigli do Dvorca našli smo se pred vratima zavezanim lancem na kojem je visio natpis: Zabranjen ulaz zbog urušavanja! Eto, neko prekra- san Dvorac u vlaništvu slavnih Frankopana, danas idealno mjesto za Halloween party! Nakon povijesti, sat prirode na imanju obitelji Le- gat, roditelja naše knjiniarke Jovite. Gospodin Le- gat nas je uveo u pelinjak i pokazao nam kako se vrca med i kako se «njeguju» pele. Naravno osladili smo se medom i domaim medenjacima. Za rasta- nak svatko je mogao ubrati struak lavande koja je zasaena u blizini košnica. A onda.... Povijest u sadašnjosti! Selo Hrsina, drvena seoska kua, a oko nje prava arolija. Gospodin Janko Hudak, djed s poetka ove prie, ve desetak godina izrauje minijature najpoznatijih svjetskih graevina meu kojima smo prepoznali crkvu iz Meugorja, Pulsku arenu, Stari grad Bosiljevo... U razgledavanju ovog zaviajnog Minimundusa proveli smo cijelo po- slijepodne, uivali u mirisima jeseni, zamazali «brk» peenim kestenima i zasladili se palainkama koje za sve nas napekla gospoa Hudak. Na povratku, u autobusu, ula sam kako je prijatelj iz razreda rekao: «Bio je ovo najbolji izlet do sada!»
Patricija Kea, 5.a
dobro pripremiti i paljivo je isplanirati. Voditeljica Aktiva drugog razreda OŠ Grabrik, Boa Krznari, uz pomo ostalih uiteljica naše škole i Podrune škole Šišljavi, znalaki je i detaljno isplanirala i isko- ordinirala aktivnosti za uenike i uiteljice. Uz takvu pripremu i unaprijed isplanirane aktivnosti, terenska nastava je pravi uitak i za uenike i za uitelje. Obitelj Vuki i obitelj Luki srdano su nas prihva- tili u svojim dvorištima i srcima.
Valentina Škarjak
I Z L E T II Z L E T I
GRABRIΔ 9
Na programu Zorin–doma u oujku našla se pred- stava „Tko je kriv za sve“, malo remek djelo kar- lovakih mladih snaga, izašlo iz umjetnike radi- onice „Lepeza“. U izvedbi su sudjelovali mnogi uenici naše škole, a dramske dijelove uredila je i uvjebala naša, nikad dosta hvaljena uiteljica, Bogdanka Conjar. Ta predstava, s preko pedeset uenika, arobna je na mnogo naina. Prvo, ona je istovreme- no igrokaz, svirka i ples, a dio prie tee i na fi lmskom platnu u pozadini (kad je to tehniki izvodivo). Drugo, ona je mi- tološka, jer su likovi bogovi i divovi, ali je i suvremena i eko- loška jer dotie teme kao što su oneišenje, global- no zatopljenje, kloniranje, papparazzi. Svi ti kon- trasti starog i novog, tradicionalnog i modernog, posloeni su u priu tako da bude uvjerljiva i bez- vremenska, kao što je i glavna tema djela – borba dobra i zla, Svaruna i Crnoboga. Motiv djela je staroslavenska mitologija, a obrada moderna i humoristika. Ima u predstavi folklora i lutaka (svadba Juraja i Mare, suvremenog plesa (ples vila i ples vještica) i breakdance –a, a svira se na tradicionalnim instrumentima ( tamburica, bra, bugarija).Kostimi su takoer raznoliki, od svakod- nevne odjee glumaca, kapuljaa i kapa breakdan- cera pa tajica, marama i lepršavih haljinica od tila na plesaicama do tradicionalnih narodnih nošnji malih folkloraša. Sve poinje velikim praskom kada se probudio Svarun, ali za njim i zli Crnobog. Prvim treptajima Svarun je stvorio zvijezde, prvom mišlju svoju dru- icu Vidu, a zajedno su, svojom slogom i ljubavlju, stvorili boga Sunca Svantevida i njegove dvije zvi-
SHAKEspeare na EXIT Dana 16. studenoga 2009. glumci zagrebakog ka- zališta EXIT gostovali su u Gradskom kazalištu Zo- rin dom. Izveli su predstavu SHAKEspeare na Exit. Predstava je trajala nešto manje od 2 sata, a pratili su je uenici osmih razreda naše škole. Shakespeare je pisac ija djela itaju stariji pa smo svi mislili da e predstava biti dosadna. No, prevarili smo se. Na šaljiv nain nauili smo da je Shakespea- re napisao brojna dramska djela, komedije i tragedi- je, i osmislio više od 1000 likova. Neka od najpozna-
jezde: Zoru, da ga budi i Danicu, da ga uveer od- vodi. Na nebu zagospodari pravedni Perun, a bog gostoprimstva posta Radogosta. Iz morskog pije- ska Svaru stvori kopno i otoke, a Crnobog ukra- de i proguta dio tog pijeska i završi u bolnici na
Švari(fi lmski materijal s iz- vještajem malih glumaca s lica mjesta). Primarijus dok- tor Štajekaje izvadio je Cr- nobogu iz tijela pijesak, koji se naglo proširio po svijetu i pretvorio ga u pustinju. Uni- štenje sprjeava politiki sa- stanak Svaruna i Crnoboga na kojem su podijelili svijet. Svarun i Vida stvaraju prve ljude, Sonju po Vidinom snu,
a Dubravka pod hrastom, oboje na svoju sliku i priliku. U isto vrijeme, Crnobog kloniranjem stva- ra demone i zle sile. Tada, s proljeem, na scenu stupa nova zvijezda, zavodnik Juraj, koji se naalost mnogih oboava- teljica, u ljeti tajno vjenao s Marom, ali ga u jesen papparazzi uhvate u preljubu i on se javno ispri- ava Mari za prevaru. Sve to zimi pokrene rat koji vode Morana, div Leen i Snjean koji zamrzavaju sve na svijetu, dok se bogovi goste kod Radogosta, ne marei za opu opasnost smrtnog svijeta. Ipak Svarunove snage krenu i ubiju Leena, a Morana je pobjegla i luta svijetom kao baba Jaga. Svarunova glasnogovornica ne odaje sve podatke iz njihova stoera, ali neslubeno se doznaje da su divovi Tri- glav i Klek podlegli ranama i okamenjeni kao opo- mena generacijama, a Veli Joe je borbom na strani dobra osvjetlao obraz divova. Je li to kraj sila zla? Cijela ta povijest svijeta zbivala se u etrdesetak minutama na daskama Zorin–doma.
Lara Manojlovi 7.a
Lepeza: Tko je kriv za sve K A Z A L I © T EK A Z A L I © T E
tijih djela su mu Hamlet, Romeo i Julija i Kralj Lear. Iako bez kulisa i rekvizita, glumci su brzim i energinim tempom odglumili scene iz dvadesetak dramskih tekstova prebacujui se iz uloge u ulogu. Publika je brojne smiješne scene popratila glasnim pljeskom. Svima nam se posebno svidjelo to što smo na zaba- van nain puno toga nauili. Trebalo bi gledati više takvih predstava.
Anton Jarmek, 8.c
ZDRAVLJE - je jedno od temeljnih ljudskih prava
DROGA JE PROBLEM KOJI SE DOGA–A U NAŠOJ BLIZINI
”ivimo ivot bez droge jer droga uzima ivot!”
Gotovo svaki dan na televiziji slušamo o mladim ljudima koji su zbog droge izgubi- li ivot, a u novinama itamo natpise poput ovih: ”Trinaestogodišnji djeak pronaen mrtav od posljedica predoziranja”, ”Predo- zirao svoju djevojku jer ga je odbila”.
U današnje se vrijeme sve više mladih poinje drogirati. Na cesti se svakodnevno mogu vi- djeti pomalo udni ljudi koji tinejderima , i onim mlaima, nude bombone i tabletice. Otac mi je uvijek govorio da nikada ne smijem ništa uzimati od nepoznatih ljudi. Sada sam
starija i dobro pamtim oeve rijei. Sve se više uenika poinje drogirati , piti i pušiti ve u 7. i 8. razredu. Pie, cigarete i tablete nude svo- jim prijateljima koji ne znaju rei ne.
Jednom kad se navikneš, ne moeš prestati, jer ti ne uzimaš drogu , ona uzima tebe. Od- vikavanje je teško i dugotrajno. Droga nam ne donosi dobro, donosi probleme u školi, probleme s roditeljima i zdravljem. Ostav- lja duboke tragove na izgledu, ponašanju i duši. Moda e moja poruka ostati puko slovo na papiru, ali znam da u je ja slijediti.
Lucija Kostadin, 7.b
GRABRIΔ 11
Knjiga ili raËunalo? Raunalo, multimedijski ureaj, u ovo novo doba iskorijenilo je i zamijenilo knjigu. To smatram pro- blemom zato što sve više mladih postaje robom raunala, tj. ovisnikom o virtualnom svijetu rau- nalnih igrica. Sve se više itaju forumi, a sve manje knjiga. Pritom se zaboravlja da knjiga razvija našu maštu, potie na razmišljanje i opušta. Dobro vam je poznat internetski protal Facebook, zapravo namijenjen odraslima, a ne djeci. No, upra- vo djeca odrasta- ju ispred svjetlu- cavih zaslona i razvijaju svoju osobnost gutaju- i raunalne sa- draje dvojbene vrijednosti. Navest u iskaze nekih naših vrš- njaka kako biste saznali što oni misle o knjizi i ra- unalu. Mario: “Ne provodim mnogo vremena za raunalom. Nisam ovisan o njemu. Volim itati u slobodno vrijeme i to me opušta.” Mario voli ita- ti zato što u itanju pronalazi slobodu i smatra da nas knjiga potie na razmišljanje o proitanom. Ona nam moe donijeti i rješenje nekog problema. Po- slušajmo drugi iskaz. Marin: “Ne volim itati knji- ge. U njima ne pronalazim ništa zanimljivo. Ja sam ovisnik o raunalu. Jedem za raunalom, pišem za
raunalom...” Marin, pak, u knjigama ne nalazi ni- šta privlano. Kao što je sam rekao, on je ovisnik o raunalu. Njemu se dogodilo da je raunalo iskori- jenilo knjigu u njegovom ivotu. Trebao bi bar po- kušati: pronai knjigu sa sadrajem koji ga zanima i poeti itati od jednostavnijeg štiva prema sloe- nijem. Roditelji ga trebaju udaljavati od raunala kako bi što manje vremena provodio ispred ekrana. Poznato je da ovisnici o raunalu mogu postati de-
presivni, rastreseni i ne- zainteresirani za okolinu. Ako zanemarimo knjigu, kao da smo zanemarili dio sebe. Neki imaju pro- blema s itanjem školske lektire, što donosi i loše ocjene. Proitavši lektiru, lako moemo ugrabiti dobru ocjenu što je i do-
datni razlog da se primimo itanja knjige. Iz knjiga uimo o sebi i o drugima, otkrivamo svijet u kojem ivimo. Sami stvaramo svoju sliku i likove. Knjiga nam prua veliku slobodu, samo treba po- segnuti... Trebali bismo pronai barem malo vreme- na, ma koliko naš ivot bio uurban. Nema ništa ljepše od proitane knjige koju pamtimo. Zato ne zanemarujmo knjigu i odrimo je ivom!
Antonio Perašin, 8.c
Nasilje meu mladima U posljednjih nekoliko godina ima sve više slu- ajeva maloljetnikog nasilja, u Hrvatskoj i u svijetu. Novine su pune lanaka o sluajevima slinim onog Luke Ritza, kojeg su njegovi vrš- njaci nasmrt pretukli samo iz zabave. Od tada je pokrenuto mnogo akcija protiv maloljetnikog nasilja i traeno je da se nasilnicima poveaju kazne. No, zasad ništa. Prije kanjavanja moramo se zapitati zašto je sve više nasilja meu mladima. Zašto današnja dje- ca imaju sve manje poštovanja prema odraslima i svojim vršnjacima? Nekad su mladi poštovali odrasle, a roditeljima se nisu usudili proturje- iti. Tada nije bilo sluajeva u kojima bi uenici brutalno pretukli svoje nastavnike ili djeca svoje roditelje. Naravno da je nasilja uvijek bilo, no si- gurno ne u tolikoj mjeri kao danas. U trci za materijalnim dobrima, današnji rodite-
lji sve više svoju djecu prepuštaju odgoju ulice, a njima samima kao da su materijalna bogatstva dovoljna. Moj tata kae: “Sve je stvar kunog od- goja!” Strunjaci se slau s tim. No slau se još u jednom. Velik utjecaj na ponašanje mladih ima- ju raunalo i televizijski program. Djeca gledaju mnoštvo nasilnih fi lmova i igraju brojne nasilne igrice koje ih potiu da i sami postanu nasilni. Borba protiv nasilja trebala bi poeti kod kue. Bilo bi dobro da roditelji provode više vremena sa svojom djecom i razgovaraju o njihovim pro- blemima i nedoumicama. Za kraj navodim jed- nu izjavu koja najbolje oslikava uzroke nasilja i nedolinog poašanja djece, a upuena je najod- govornijima – roditeljima: “Djecu treba odgojiti, a ne osigurati!”
Luka Kostelac, 8.c
12 GRABR I ΔGRABR I Δ
ANOREKSIJA Dok je društvo zabrinuto brojem ljudi koji pate od prekomjerne teine, neki se izgladnjuju kako bi postali i ostali što mršaviji. Anoreksija je po- remeaj u prehrani, a rezultira drastinim gubit- kom tjelesne teine. To je, prije svega, psihiki poremeaj. U 90% sluajeva od anoreksije pate djevojke i ene. Namee se pitanje zašto dolazi do anoreksije i znamo li kako je lijeiti. Anoreksija je nain na koji osoba pokušava za- dobiti samopoštovanje. Naješe se javlja u tinej- derskoj dobi. Anoreksine osobe se izgladnjuju i prekomjerno vjebaju kako bi postale što mrša- vije. Izgledaju poput kostura, a još uvijek misle da su predebele. Postaju anoreksine zbog nepri- hvaanja okoline, obiteljskih ili ljubavnih proble- ma ili zbog elje da sve kontroliraju. Simptomi su mršavost, vrtoglavica, umor, što uzrokuje nepra- vilan rad srca i dehidraciju. Oni nisu uvijek vidljivi zato što su anoreksine osobe vrlo vješte u skrivanju svog problema. A. I. (16), djevojica: “Imam par kila viška i fren- dicu koja mi to stalno nabija na nos. Kad sam s njom, ništa ne jedem. Imam osjeaj da ona ne zna kako me to ubija.” B. K. (18), djevojka: “Starci su bili sve više ljuti na mene zato što sam crna ovca mršave intelektual- ne obitelji. Poela sam mršavjeti. Osjeala sam da
tako postiem nešto u ivotu, da postajem ljepša i bolja. Svaki put kad sam se pogledala u ogleda- lo, našla sam višak masti na svome tijelu. Sada se nalazim na lijeenju. Poela sam malo jesti, a i infuzija mi pomae.” Razgovarala sam i s prijateljem te sestrom obo- ljele osobe. K. M. (17), mladi: “Imam frendicu koja je bolo- vala od anoreksije etiri godine. Mogu vam rei da to nije zezancija, ta bolest je opasna.” Sonja (35): “Nikad nisam razmišljala o anoreksiji, ali onda se moja mlaa sestra razboljela. Imala je etrnaest godina. Izgledala je poput kostura i jedva je hodala. Njeno stanje bilo je vrlo loše, ali se izlijeila uz lijeniku i maminu pomo.” Zanimala su me i razmišljanja roditelja te uite- lja. Sandra (45): “Prestrašno mi je to što curice koje idu s mojim sinom u razred, kad im se ponudi okoladica, pitaju koliko je kalorina. Imaju tek deset godina! Što e s njima biti kasnije?!” D. M., profesor: “Mnogo uenica ali se na svoj
izgled. Puno njih ne hrani se u školi zato što je hrana, navodno, masna. Pitam se zašto roditelji to dopuštaju.” Dinko Kolari, dr. med., po- ruuje nam da
anoreksija ubija više ljudi nego bilo koja druga psihika bolest. Umire oko 10% bolesnika, 20% ostaje kronino bolesno, a potpuno se oporavlja samo 40% oboljelih osoba. Anoreksija moe imati ozbiljne posljedice na zdravlje, tj. srce, mozak i bubrezi mogu ostati trajno ošteeni. Dr. Kolari imao je dva smrtna sluaja. Obje djevojke bile su stare dvadeset godina i nisu uspjele nadvladati bolest. Doktor preporuuje medicinski nadzor i psihoterapiju svim oboljelim osobama. Posebno je vana i obiteljska terapija. Ona pomae u rje- šavanju obiteljskih problema koji su uzrokovali anoreksiju ili su nastali zbog ponašanja anorek- sine osobe. Na kraju, potrebno je još jednom naglasiti: izglad- njivanje moe dovesti do velikih zdravstvenih problema, ak i do smrti. Zaista elite izgledati poput kostura? Postoje mnogi drugi naini za mršavljenje. Jedan od njih svakako je sport. Bavite se sportom, jedite zdravo i, najvanije, ne izgladnjujte se!
Elvira Mikulin, 8.d
GRABRIΔ 13
PREBRZA VONJA Svakoga vikenda u novinama i televizijskim vijestima itamo i slušamo o tome koliko je mladih poginulo na cesti. Pitam se otkuda takva elja za brzom vonjom. Kamo svi ure? Ima li tu i krivice roditelja? Što je po- trebno uiniti da se smanji broj stradalih? Naješi uzroci brze vonje su: urba, dokazivanje i alkohol. Svi su u urbi jer kasne na po- sao ili neki sastanak. Mladi elj- no oekuju vozaku dozvolu, a kada im roditelji kupe automo- bil, povezu prijatelje i demon- striraju im svoje mogunosti. Ali, ne razmišljaju o posljedicama i odgovornosti za svoj i tui ivot. S nonih zabava vraaju se pod utje- cajem alkohola, koji im daje odvanost, ali i smanju- je sposobnost rasuivanja i brze reakcije. Statistike MUP-a pokazuju da je u zadnje dvije godine ozlije- eno oko šesnaest tisua, a poginulo stotinjak osoba zbog prebrze vonje. Instruktor vonje u autoškoli kae: “Kada govorim o sigurnoj vonji, mlade se smijucka i prevre oima, a
za vrijeme pauze komentiraju svoje idole kako obara- ju brzinske rekorde.” Luka (21): “Oduvijek su brzina i dobri auti privlaili mlade. Brzina potie adrenalin, a tako je poginuo i Ja- mes Dean.” Denis (37): “Volim brzu vonju zbog uzbuenja koje ona prua. Jedini cilj je kako sa što veom brzinom
prevladati sve opasnosti i za- mke koje prijete na cesti. Fanta- stian je osjeaj kada sa svojim refl eksima i ponekad nesvje- snim pokretima uhvatiš stroj. Dok to radiš, nemaš vremena razmišljati o problemima koji te prate. Na trenutak pobjegneš od stvarnosti. Na alost, stvarnost je ponekad puno lošija i završi
tragino. Brza vonja? Ne isplati se... defi nitivno!” Djed Josip (73): “Ja imam rješenje! Trebalo bi proizvo- diti aute koji ne mogu ii bre od 80 km/h.” Kako bi se smanjio broj stradalih na cestama, trebalo bi uvesti vei nadzor, više predavanja mladima o po- našanju i sigurnosti u prometu. Potrebna je i vea bri- ga roditelja, samokontrola te spoznaja da imaš samo jedan ivot!
Anton Jarmek, 8.c
ZAGAÐENOST OKOLIŠA Kamo god pogledaš, vidiš smee. Bez obzira jesi li u šumi, na livadi ili u središtu grada, svugdje je isti pro- blem. Zagaenost okoliša sve nas mora zabrinjavati. Razmišljajui o ovom problemu, elio bih krenuti od obitelji. Svatko od nas ve u svojoj kui moe ekološki djelovati. U svakodnevnom ivotu proizvodimo vel- iku koliinu smea, no odmah ga moemo razvrsta- vati na paipir, plastinu ambalau, staklo i biorazgra- divi otpad. Na taj nain omoguit emo da se što više tog materijala ponovo preradi, a time ujedno štedimo energiju, uvamo šume i ne proizvodimo štetne plinove koji bi vjerojatno završili u atmosferi. Evo što o tome kae naš vršnjak I. B. (14): ”Moji roditelji ne odvajaju otpad jer u blizini zgrade u kojoj stanujem nema odgovarajuih kontejnera.” Svi znamo da je industrija veliki zagaiva prirode. Gledajui svijet kao cjelinu, bojim se da je za rješenje nekih problema ve kasno. Razvoj industrije i pro- meta uzrokuje ispuštanje velikih koliina ugljinog diokisida i ostalih staklenikih plinova u atmosferu. Rezultat su toga ozonske rupe, otapanje ledenjaka i rast razine mora i oceana. Proitao sam u Eko reviji br. 23 iz 2009. da bi se alpski ledenjaci mogli otopiti do 2050. godine i da se svake godine smanjuju za 3%. Pitam se koliko su moni i odgovorni svjesni takvih situacija i što se moe uiniti. uo sam i za “Protokol
iz Kyota” koji govori o znaenju promjene klime i o mogunostima smanjenja ispuštanja štetnih plinova te da ga je potpisalo 170 drava svijeta. To je dobar smjer kretanja, ali bilo bi još bolje da su potpisnici i SAD budui da su najrazvijenija zemlja svijeta. Pret- postavljam da je razlog nepotpisivanja samo zarada, novac. Što se tie naše zemlje, mislim da smo još uvijek ekološki dobro ouvani. Imamo velike mogunosti razvoja, a pritom ne moramo negativno djelovati pre- ma prirodi. Jedna od naših mogunosti je turizam. U Europi se sve više razvijenih zemalja okree eko ili se- oskom turizmu. Italija, Austrija i Švicarska su uvidje- le prednosti ove grane privrede pa bi bilo dobro da se i mi tome okrenemo. O tome jedan moj prijatelj kae: Osim toga, Hrvatska je bogata vodama. One mogu biti vaan izvor energije. Umjesto termoelektrana na fosilna goriva, trebali bismo se odrenuti obnovljivim izvorima energije. Ovdje govorim o tzv. “zelenoj ener- giji” – energiji vode, vjetra, Sunca. Na kraju ovog lanka pitam se kako osigurati da se svi ponašaju odgovorno. Mislim da je to mogue je- dino zakonom i visokim kaznama koje bi natjerale odgovorne na prihvatljivo ponašanje. Nas, mlade, od djetinjstva treba uiti i odgajati s mišlju da nismo mi oni s kojima e ovaj svijet nestati, ve e se i iza nas neka druga djeca morati igrati na zelenoj livadi i piti istu vodu.
Marko Mendek, 8.c
?
26. rujna obiljeen je EUROPSKI DAN JEZIKA Uenici 8.c i 8.d razrednog odjela povodom Europskog dana jezika zabiljeili su…
Europski dan jezika utemeljilo je Vijee Europe 2001. godine. Temeljni su ciljevi Europskog dana jezika meukulturalnost, višejezi- nost, poštivanje i njegovanje jezine raznolikosti. Europski dan jezika prvi je put obi- ljeen 2001. godine, koja je bila Eu- ropska godina jezika. Odlukom Vijea Europe 26. rujna se svake godine obiljeava kao Europ- ski dan jezika.
U masovnim medijima esto se uje da ne- dovoljno vodimo brigu o hrvatskom jeziku. Ankete pokazuju da graani gotovo jedin- stveno (96%!) smatraju kako je potrebno voditi brigu o hrvatskom jeziku. Prosjena ocjena od 4,6 (1 – vrlo nepotrebno - 5 – vrlo potrebno) upuuje odgovorne da se zaista, u najširem smislu, ozbiljno treba voditi briga o hrvatskom jeziku.
…da se na svijetu govori oko 5000 do 7000 je- zika. Nema usuglašenog mišljenja strunjaka o tonom broju jezika jer danas još nema egzak- tne defi nicije što razlikuje dva jezika. Naime, ponekad su dijalekti jednog jezika sliniji ne- kom drugom jeziku (npr. neki njemaki dija- lekti i nizozemski jezik) nego dijalektima svog jezika.
…da ima prirodnih jezika, kao što je hrvatski jezik, ali i umjetnih jezika, kao što su esperanto i slovio.
…da je prijestolonasljednikovica najdua rije u hrvatskom jeziku.
…da se hrvatskim jezikom kao materinskim
jezikom slui više od 5,5 milijuna ljudi. Slu- benim je jezikom u Republici Hrvatskoj i jed- nim od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini, a njim se slue i pripadnici hrvatske etnike i jezine manjine u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Maarskoj, Austriji, Slovakoj, Italiji te u dru- gim dravama u kojima ive pripadnici hrvat- ske jezine zajednice.
…da se hrvatski jezik kao i ostali slavenski jezi- ci razvio iz praslavenskoga jezika.
…da hrvatski jezik pripada skupini junosla- venskih jezika, uz slovenski, bošnjaki, srpski, crnogorski, makedonski i bugarski. Druge su dvije velike skupine slavenskih jezika: zapad- noslavenski jezici (eški, slovaki, poljski, lu-
JESTE LI ZNALI…
! »ITAJMO POD ZVIJEZDAMA
ikosrpski i kašupski) i istonoslavenski jezici (ruski, bjeloruski i ukrajinski). …da tabarasanski jezik, koji se govori u Dage- stanu u Rusiji, ima ak 35 padea.
…da khmerski jezik ima najviše glasova: 74.
…da jezika Chippewwa ima oko 6000 razliitih glagolskih oblika.
…da je najtee nauiti jezik andiljangva, koji ima najviše nepravilnih oblika.
…da najmanje glasova ima jezik rotokas, koji se govori na jednome otoku u junome Tihom oceanu: samo 11 (a, b, e, g, i, k, o, p, r, t, u).
…da se smatra kako engleski jezik ima najop- seniji rjenik: sadri 490 000 rijei, kojima se
dodaje 300 000 meunarodnih strunih izraza. Ali, prosjeni engleski govornik rijetko koristi više od 60 000 rijei.
…da se hrvatski jezik, kao i veina europskih je- zika (osim baskijskoga, maarskoga, fi nskoga i estonskoga) razvio iz indoeuropskoga prajezika koji se govorio negdje oko 4000. g. pr. Krista na podruju junoruskih stepa.
…da se znanost koja se bavi prouavanjem hr- vatskoga jezika zove kroatistika.
Prouavanjem jezika bavi se posebna znanost – JEZIKOSLOVLJE ILI LINGVISTIKA, razgrana- ta na: POVIJEST JEZIKA, DIJALEKTOLOGIJU, ETIMOLOGIJU, GRAMATIKU, SEMANTIKU I STILISTIKU.
Mjesec hrvatske knjige je tradicionalna manifesta- cija promicanja knjige i itanja koja se obiljeava od 15. listopada do 15.studenog, a ove je godine po- sveena Meunarodnoj godini astronomije. Kroz niz programa istie se vanost astronomije. Kroz niz programa istie se vanost astronomije i njenih doprinosa društvu i kulturi, organiziraju se izlo- be, predavanja i promocije knjiga o astronomiji. U sklopu te akcije, a na prijedlog Knjinice i ita- onice „Fran Galovi“ iz Ko- privnice, 23. listopada cijela je Hrvatska itala pod zvijez- dama. italo se pred knji- nicama, na trgovima, u kafi - ima, restoranima, trgovina- ma, parkovima, autobusima, na tramvajskim stajalištima, pred školama, knjiarama, pored jezera. itali su knji- evnici, glumci, knjiniari, djeca, djedovi i bake i sluajni prolaznici. Bilo je i improvi- zacija u provedbi akcije zbog kišnog vremena, ita- lo se i pod runo izraenim zvijezdama. Toj velikoj obitelji ljubitelja lijepe rijei pridruili su se i nastavnici i uenici naše škole koji su se te vee- ri u Gradskoj knjinici Ivan Goran Kovai druili s Igorom Demeterom, karlovakom knjievnom zvijezdom. Igora smo ve upoznali na knjievnim susretima u našoj školi i u njegovoj maštovitoj
karlovakoj trilogiji koju ine Tajna starog grada Dubovca, Potjera kroz Karlovac i Otmica na kar- lovakoj promenadi. U tim romanima Bimbo i pri- jatelji kroz karlovake legende stiu u svijet bajki, meu arobnjake, zmajeve i princeze. To nam nije udno sad kad znamo da je, dok je bio mali, Igor uivao u bajkama Andersena, brae Grimm i Ivane Brli-Maurani, a i sada ih rado ita kerkici Lari. Svoje djeje snove on je podijelio s mališanima u
slikovnici Hrabri Don (,,…jer on je hrabri Don,m lica ljuta k’o bombon, opasan je poput zmije, ak i kad se smije“), a ovih dana mali kauboj kroz Igorove stihove jaše dalje u novom nastavku Hrabri Don i zloesti klaun. Za one malo starije itaoce bit e uskoro i novih Bimbovih zgoda. U nonom ambijentu knjini- ce Igor Demeter itao nam je odlomak iz svoje knjige Pero
istine koja je inspirirana egipatskom mitologijom, a mjesto gdje stvarnost dotie povijest i maštu je muzej. Jednim odlomkom navukao nas je na ita- nje knjige, prouavanje starog Egipta i na posjete muzeju. To je mo dobre prie koja je pod zvijezda- ma još snanija i otvara maštu.
Lara Manojlovi, 7.a
16 GRABR I ΔGRABR I Δ
IZ PROGRAMA PREVENCIJE OVISNOSTI GRADA KARLOVCA
DAROVITI U STUDENOM Iza nas je još jedna kreativna subota u kojoj sam sudjelovao kao voditelj novinarske radionice. Kao i uvijek, uenici Osnovne škole Grabrik po- kazali su svoju maštovitost, darovitost i marlji- vost. Broj radionica je bio oekivano velik (ak 12 !) pa stoga nije manjkalo ni interesa. Sve ra- dionice ujedinila je tema „Svi razliiti – svi jed- naki“. Bilo kroz ples, glazbu, slikanje ili glumu, ue-
nešto novo i pokazali svoju maštovitost u pronalaenju moguih rješenja. Najzanimljiviji dio radionice bila im je mrea koja je predstavljala putove i naine na koje me- usobno komuniciraju.
Una Šnajdar, 7.d
U okviru Programa prevencije ovisnosti grada Karlovca, 12. studenog 2009., u našoj školi je odrana prva od nekoliko radionica za uenike i roditelje treih i sedmih razreda. Svrha programa je prevencija konzu- miranja sredstava ovisnosti kod djece i mladih. Tema radionice je bila “Aktivno slušanje”, a vodile su je Marina Bubaš, dipl. soc.radnik i Renata Kuan, dipl. uiteljica. Na radionici je istaknuta va- nost kvalitetnog provoenja vremena s djecom, slušanja djece, uvaavanje nji- hovog mišljenja, igranja, a sve u svrhu što boljeg upoznavanje djece i prevenci- je neeljenih oblika ponašanja. Do kraja prosinca bit e odrane radio- nice u svim sedmim i treim razredima. Uz zabavu i druenje uenici su nauili
nje toleranciji bila je misao vodilja ovog krea- tivnog druenja. Uz savjete i uputstva vodite- lja-uenika i marljivi rad sudionika, sve je teklo vrlo glatko. Ove godine mogli ste sudjelovati u scenskoj, lutkarskoj, plesnoj, skladateljskoj, keramiarskoj, oblikovnoj, slikarskoj te u radi- onicama izrade graffi ta i slikovnice. Sve su to detaljno zabiljeili sudionici fotografske, video i novinarske radionice. Cijelo jutro je proteklo u radnoj, ali ipak opuštenoj i veseloj atmosferi. Predah prije završnih priprema za prezentaciju došao je u pravo vrijeme. Uz smijeh i šalu poa- stili smo se ajem i sendviima, ali smo se brzo morali vratiti na svoje radionice kako bi sve bilo spremno i ureeno do detalja za 13 sati. U rezultatatima zajednikog rada uenika, na- stavnika i voditelja mogli smo uivati u završnoj prezentaciji. Zadovoljstvo i pljesak nisu izostali jer su neki radovi bili zbilja zadivljujui. Najvea vrijednost je ipak bila u tome što su za- jedno radili uenci, uitelji i bivši uenici koju su sada ve due vrijeme zaokupljeni srednjoškol- skim brigama. Veselimo se iduoj kreativnoj suboti i nadamo se da e odaziv opet biti velik te da e i naše proljet- no druenje protei ovako zabavno i uspješno.
Armin Protulipac, 3.r Gimnazija Karlovac
GRABRIΔ 17
MOSTOVI PRIJATELJSTVA
ZELENI KUTAK ZA UGODAN TRENUTAK U sklopu Dana otvorenih vrata 27. listopada 2009., proveli smo graansku inicijativu na temu: ZELENI KUTAK ZA UGODAN TRENUTAK. Budui smo eko škola, cilj nam je svaku novu ge- neraciju poticati da otkrije u sebi svijest o ouva- nju okoliša i ureenju interijera i eksterijera škole. U ovoj akciji sudjelovali smo svi, od prvašia do osmaša u mnoštvu raznovrsnih radionica. U naše akcije dobrovoljno se uvijek ukljuuju i roditelji. Ovo je izvrstan dan da roditelj zajedno sa svojim djetetom sudjeluje u našem «zelenom» danu. Ovu graansku inicijativu proveli smo zahvalju- jui fi nancijskoj potpori Regionalne zaklade za lokalni razvoj „Zamah” u sklopu decentralizira- nog modela fi nanciranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Mnogobrojne radionice odrane toga dana bilo su raznovrsne po nainu rada, korištenim mate- rijalima i konanim uratcima: • sadnja stabala i grmlja • sadnja lukovica • izrada eko vjetrenjae • ureivanje eko-kutka • izraivanje kutija za sakupljanje za starog pa- pira, baterija, plastinih epova
Na poetku ove školske godine zapoeli smo razredni projekt kojeg smo nazvali «Mosto- vi prijateljstva». Cilj projekta je upoznavanje s vršnjacima iz OŠ Turni, iz Rijeke. Prijate- lji s kojima se ja dopisujem zovu se Marin i Aron. Ve sam saznao puno zanimljivih stvari o njima. Dopisujemo se na engleskom jeziku i razmjenjujemo zadatke koje jedni drugima postavljamo. Do sada smo primili i poslali dva pisma, dvije estitke (Halloween i Christmas Cards) i PowerPoint prezenta- ciju o školi u kojoj smo opisali rad škole i aktivnosti koje se odvijaju u ovom polugo- dištu. U drugom polugodištu emo istraivati naše gradove: Rijeku i Karlovac. Posjetit emo Muzej, Knjinicu i neke druge ustanove te emo izraditi reklamni plakat pomou kojeg emo naš grad predstavit Rijeanima. U svibnju emo se po prvi put sastati s našim
prijateljima, na pola puta, u Fuinama. Tamo e nam se pridruiti i uenici OŠ Fuine. Za- jedno emo sudjelovati u kvizu, druiti se i igrati. Bit e to pravi mostovi prijateljstva.
Matej Testen, 5.a
• izrada robota od kutija i kaširanje novinskim papirom, • izrada stabla od kartonske ambalae • izrada eko torbica Bilo je to ugodno druenje, nešto smo nauili o biljkama i shvatili koliko su nam one vani pri- jatelji.
Mateja Kunovi, 7.d
A K T U A L N OA K T U A L N O
18 GRABR I ΔGRABR I Δ
OTKRIVAMO VAM ZAŠTIΔENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI KARLOVA»KE UPANIJE
EKO STRAN I C EEKO STRAN I C E
NACIONALNI PARK - PLITVIKA JEZERA Na podruju Karlovake upanije nalazi se 2.621 ha sjevernog dijela Nacionalnog parka. Oborinske vode pomou ugljine kiseline daju naj- ljepši primjer hidrografi je krša: ponora, jama, špi- lja, ponikava, uvala i polja uz pojave stalnih ili po- vremenih izvora. U krškom podzemlju sakuplje- ne vode izbijaju na površinu u vidu krških vrela i manjih izvora odakle teku potocima, napajajui jezerski sustav vodom obogaenom otopljenim karbonatima.
POSEBNI REZERVAT – ORKOVA UVALA U sklopu NP Plitvika jezera ouvana je najljepša prašuma Dinarida. Nalazi se na površini od 79,50 ha. To je iskonska nedirnuta šuma bukve i jele (Abie- ti – Fagetum dinaricum) koja se razvija iskljuivo pod prirodnim uvjetima svog staništa bez nepo- srednog utjecaja ovjeka. Prašuma je poznata i po odumrlim stablima svih vrsta drvea koja lee na
GRABRIΔ 19
tlu. U njoj nalazimo sve razvojne faze europske prašume bukve i jele. Mrtvo se drvo bukve i javora brzo mineralizira i pretvara u tlo dok je kod jele i smreke to vrijeme vrlo dugako i traje više od 80 godina
POSEBNI REZERVAT – CRET BANSKI MO- RAVCI 1967. godine je ovaj cret površine 2 ha proglašen posebnim botanikim rezervatom. Cretovi su izra- zito vlana staništa bez drvea u kojima prevla- davaju mahovine, šaševi i trave. ine biocenozu vlanih staništa ije biljke svojim ugibanjem stva- raju treset. Razlikujemo bazofi lne cretove u koje se ubrajaju ravni cretovi i acidofi lne u koje spadaju prijelazni cretovi. Cret u Banskim Moravcima pri- pada srednjoeuropskoj zajednici prijelaznih creto- va. Na prijelaznim cretovima prevladavaju maho- vine iz roda Sphagnum.
PARK PRIRODE - UMBERAK – SAMOBOR- SKO GORJE Izdvojeno brdsko podruje, jugozapadno od Za- greba, visine od 180 do 1178 m s najvišim vrhom Sv.Gerom. U Karlovakoj upaniji se nalazi 7.256 ha Parka koji pokriva sjeverozapadni dio upanije. Posebnost Parka je u razliitim staništima. Tu se izmjenjuju šume koje prekrivaju više od pola povr- šine i travnjaci, koji se odlikuju ouvanim i ugroe- nim biljnim i ivotinjskim vrstama. Ovo podruje obiluje špiljama, ponornicama, izvorima, rjeicama
i potocima. Posebnu ar ovom kraju daje njegova geološka graa. Najstarije stijene u Parku, nastale prije 250 milijuna godina su dolomitne i vapnenake stijene koje se pod utjecajem vode lako troše i tvore fenomen krša koji obuhvaa 90% Parka prirode.
SPOMENIK PRIRODE - VISIBABA Visibaba je soliterna vapnenaka stijena, visine 7 m. Ovakvi oblici nastaju djelovanjem egzogenih procesa (vjetar, voda, temperatura) u stijenama nejednolike otpornosti. Visibaba se istie i time što u blioj okolici osnovna stijena uope ne izbija na površinu.
EKO STRAN I C EEKO STRAN I C E
20 GRABR I ΔGRABR I Δ
SPOMENIK PRIRODE – VRLOVKA Vrlovka je špilja, geomorfološki spomenik prirode od 1962.godine u blizini Kamanja. Prvi puta je detaljni- je opisana 1893.godine, a 1928. je otvoren turistiški dio špilje od 330 m. Ukupna duina istraenog dijela špilje iznosi oko 400 m, od ega je 50 m zarušeno blo- kovima. Otvori špilje su okrenuti prema koritu rijeke Kupe. Glavna osobina špilje je povremeni vodeni tok i niz bazena u kojima se refl ektiraju kalcitne tvore- vine. Vrlovka je interesantna zbog svog geološkog, paleontološkog, zoološkog i arheološkog sadraja. Osobito su zanimljivi detalji presjeka školjaka jurske starosti u glavnom špiljskom kanalu koji prekrivaju svod špilje.
ZNAAJNI KRAJOBRAZ - KLEK Smješten je na istonom rubu planinskog lanca Velike Kapele kojom dominira skupina okomitih stijena vi- sokih i do 200 m. Vrh Kleka je na 1182 m nadmorske visine, a s njega se prua pogled na Bjelolasicu, Bijele stijene, Risnjak, grad Ogulin i jezero Sabljake. U do- njim dijelovima planine razvila se dinarska bukovo- jelova šuma koja se izmjenjuje s gorskom livadom. Na nju se nastavlja ilirska brdska bukova šuma s ve- likom mrtvom koprivom. Nešto više je bukova šuma s crnim grabom koja prelazi u šumu crnog graba s crnjušom. Sve te zajednice obiluju zaštienim i rijetkim biljnim vrstama Kleka kao što su kitajbelov jaglac i 60-tak vrsta kauna. Prekrasne li- vadne zajednice su srednjeeuropskog karaktera i razvile su se na plitkoj vapnenakoj podlozi.
ZNAAJNI KRAJOBRAZ - OZALJ Zrinsko – frankopanski stari grad, simbol Ozlja smje- šten je na vapnenakoj podlozi. Iako pronaeni pra- povijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi potvruju ivot ovog burga, prvi povijesni za- pis o gradu potjee iz 1244.godine.
ZNAAJNI KRAJOBRAZ – RIJEKA SLUNJICA Tipina krška rijeka, izvire 5 km juno od Slunja na 240 m nad- morske visine. Predstavlja završetak podzemnog toka rijeke Like Jesenice. Kratki rijeni tok od 6,5 km ima nepovoljnu ni- sku temperaturu vode što nije dostatno da se stvori kritina koliina otopljenog vapnenca za stvaranje sedre. Od brojnih sedrenih barijera najljepše su u naselju Rastoke na ušu Slunj- ice u rijeku Koranu.
EKO STRAN I C EEKO STRAN I C E
GRABRIΔ 21
EKO STRAN I C EEKO STRAN I C E
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - BOSI- LJEVO Stari grad je sazidan na stijeni koja strmo silazi do potoia u ravnici. Do grada se uspinje trasom stare ceste Karoline. Poloaj pored ceste je inio Bosiljevo naizgled poprilino dostupnim, no njegovi graditelji i branitelji odoljeli su mnogim napadima Turaka.
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE – MAR- MONTOVA ALEJA Marmontova aleja je dio stare ceste “Jozefi ne” izgra- ene za vrijeme vladavine Josipa II. Protee se kroz Dubovac od Karlovake pivovare do stare gradske bolnice. 1809. godine je za vrijeme Napoleona i fran- cuske uprave pod maršalom Marmontom posaen drvored od 112 stabla platana. Danas ima 101 plata- na, od ega su 63 stabla prvobitne stare platane. Ale- ja platana zaštiena je prema Zakonu o zaštiti prirode 1968. godine i upisana u registar posebno zaštienih objekata prirode.
VRBANIEV PERIVOJ Zaštien je 1970.godine zbog osobitih karakteristika i vrijednosti. Dio perivoja bio je znanstvenog znaaja sa svrhom botanikog vrta, gdje su 49 vrsta drvea i grmlja bile oznaene tablicama s latinskim i hrvat- skim imenima. Aleja kestena jedina je aleja u perivo- ju. Aleja dijeli perivoj na zapadni dio, vezan na hotel i istoni dio gdje su starija teniska igrališta. Zapadni dio perivoja je zamišljen kao crnogorini gaj u nepo- srednoj blizini kestena. Tu se veinom nalaze vrste bijelog bora, jele i obine smreke, te pokoje stablo breze i bagrema. U istonom dijelu perivoja uoljivi su ostaci umjetnog breuljka nazvanog “Olimp”. Breuljak je obrubljen stablima
divljeg kestena. Tu se nalaze i stara stabla poput crnog oraha, obine bukve, malolisne lipe, ginko te razne vrste javora. Kroz cijeli perivoj se protee gusta mrea sipine.
Autori: uenici grupe biologa i ekologa uz mentorstvo Ivane Huljev
22 GRABR I ΔGRABR I Δ
S T V A R A L A © T V OS T V A R A L A © T V O
GLAZBENA KUTIJICA (rad s dravnog Lidrana)
Ja sam glazbena kutijica. Bilo je to davno kad sam nastala. Ne sjeam se tono toga vremena. Znam samo da sam se našla u kolibici, daleko, daleko u šumi. Tu sam ivje- la s arobnjakom koji me zaarao. Dobila sam nevjerojatnu mo. Tko me s ljubavlju dotakne, ja mu odsviram arobnu melodiju koja ga moe odvesti na eljeno mjesto. Nitko nije dolazio sve do neki dan. Je li to bilo juer ili prekjuer, ne sjeam se više. Zauli smo kucanje. arobnjak je otvorio vrata. Ušao je jedan djeak. Svidjela sam mu se. Uzeo me s ljubavlju. Poklonila sam mu melodiju koja ga je odvela tamo gdje je elio biti: u šumi pored bistrog potoka. Slušali smo ubor potoka i šuškanje ivotinja koje su prolazile pored nas. Bio je to znatieljan djeak. Zanimali su ga pingvini. Otputovali smo i na Sjeverni pol da ih tamo promatra. Volio je promatrati ivotinje ispod leda. Sagradio je i snjegovia koji još i sada tamo stoji. Taj djeak zove se Jakov. Još i danas sam s njim. Ponekad me uzme u ruke s ljubavlju, posluša melodiju i s veseljem posjeti neko nepoznato mjesto. Uenik: Jakov Latkovi, 4.b
Mentor: Bogdanka Conjar
MOJA OBITELJ
Moja obitelj se dugo sastojala od samo tri lana. Bili smo tu tata, mama i naravno ja! A onda je u kuu došla moja seka Antonija. E onda je ona napravila cijeli nered i sve nam pobrkala. Stalno me gnjavi i hoda za mnom. Mrzim kada dira moje stvari i trga ih. Mama kae, pusti je, malena je. Tata kae, pa i ti si zlato bila takva. A mene to beskrajno ivcira. Inae, ja volim svoju obitelj, kod nas nikada nije dosadno, a niti tiho. Ja pjevam, seka se dere, mama vie, a tata pojaava TV da bi mogao nešto uti. Moja mama je medicinska sestra i puno radi, ponekad mi jako fali i ne volim kada radi nonu smjenu. Ni ona to ne voli jer kae da uvijek tada brine za mene i seku i misli na nas. A tata je vojnik, pravi pravcati. Ponekad opasno izgleda baš kao pravi vojnik, ali to je samo maska. Inae, moj tata je najbolji na svijetu! On mi sve dozvoli i nikada ne vie na mene. A o mojoj seki ve sve znate! Pravi dave! A ja? Ja sam pravo zlato, dobrica od glave do pete! Ali to nitko ne shvaa! Eto, to je moja vesela obitelj!
Barbara Hasan, 3.b
PATULJAK U ŠUMI
Jednog proljetnog dana moja obitelj i ja išli smo na izlet u šumu. Bila je to arobna šuma, ali mi to nismo znali. Moja braa i ja udaljili smo s od stazice i krenuli traiti gljive. U jednom trenutku opazila sam da se nešto mie iza jednog drveta. Kad sam bolje pogledala ugledala sam malog patuljka. Patuljak je znao govoriti i rekao je da se zove Timi. Razgovarala sam dugo s Timijem o šumi i ivotinjama koje su njegovi prijatelji. Ve sam se udaljila daleko od svoje obitelji, ali druenje sa Timijem mi je bilo jako uzbudljivo. Krenuli smo zajedno kroz šumu. Susreli smo zeca iija koji je znao gdje ima puno ukusnih gljiva. Pored gljiva raslo je arobno cvijee. Ubrala sam jedan cvijet i pretvorila se u vilu. Poletjela sam visoko u nebo i vidjela obitelj kako me trai po šumi. Brzo sam sletjela na tlo i vratila s svojoj obitelji. Svoju tajnu o susretu sa Timijem i iijem sauvala sam za sebe. Obitelj je bila sretna jer je moja košara bila prepuna ukusnih gljiva.
Anamarija Buneta, 2.b
GRABRIΔ 23
R A Z R E D N A N A S T A V AR A Z R E D N A N A S T A V A
Sastavci, sastavci! Ako ih teško pišete ili ako ih uope ne volite pisati, pokušajte prema ovom receptu:
Pripremi dobru instrumentalnu glazbu (klasinu, po mogunosti), papir i 1. olovku! Uvali se u udobni stolac!2. Pusti glazbu i zatvori oi!3. Uivaj, maštaj, putuj, upoznaj, slušaj, gledaj!4. Uzmi olovku i zapiši sve svoje maštarije.5. Kad si gotov/a, proitaj i lektoriraj!6.
O emu razmišljaju etvrtaši i Grabrii i što doivljavaju slušajui glazbu? Poticaj: A. Vivaldi: Zima
Zalazak sunca Postala sam princeza. Na svojem sam konju jurila hitro makar su me moji poda- nici upozoravali da to ne inim. Konj je preskoio ogradu. Odjahala sam na veliko putovanje. Zaustavili smo se u jednom selu. Otplesala sam s djecom ples i naigrala se. Nastavila sam jahati livadom punom cvijea i promatrala bezbrian let leptira. Odjednom smo krenuli prema šumi. Slušala sam pjev slavuja i šuškanje u grmlju. Nakon šume zaustavili smo se na jednoj stijeni. Odatle smo vidjeli najljepši zala- zak sunca. Sa sumrakom smo se vratili u moje kraljevstvo.
Franka Amani, 4.d Najljepši dan Jednog jutra otišla sam prošetati sa svojom makom. Našle smo se u parku. Bilo je puno cvijea i ptica. Sjele smo na klupu i uivale. Razmišljale smo kako je ovo jutro lijepo i kako ga nikad neemo zaboraviti. Trkarale smo po stazi jedna pored druge, igrale se i mazile. Stvarno je to bilo najljepše jutro od svih do sada. Nakon šetnje otišle smo doma i zaspale kao male bebe. Cijeli dam smo zadovoljne spavale. Na veer smo se probudile i gledale zvijezde.
Marta Kneevi, 4.d
udesno putovanje Jednog sunanog dana krenula sam na livadu. Odjednom me nešto zgrabilo i od- nijelo u oblake. Bio je to letei konj. Putovali smo preko sedam gora i preko sedam mora sve do neobinog mjesta. Bio je to dvorac Male vile. Mala vila me lijepo primila i udila se mojoj veliini. Kod Male vile u dvorcu stanovala sam neko vrijeme i nauila svirati razliite in- strumente. Svaki dan svirala sam i pomagala narodu Male vile. Vremenom mi je poela nedostajati moja obitelj. Jedne veeri Mala vila poslala je leteeg konja po moju obitelj. Doekala sam ih njenom melodijom koju sam svi- rala na violini. Mala vila me proglasila princezom glazbe. Tako smo ostali ivjeti svi skupa u dvorcu kod Male vile.
Petra Skukan, 4.a
Vilinski ples U zoru su me probudile prekrasne zlatne zvijezde. Koje su se rasule po meni. Ustanem iz kreveta i pogledam se u zrcalo. Kakvog li iznenaenja? Nisam ugle- dala sebe ve predivnu vilu. Imala je lijepu plavu kosu, bijelu haljinicu i cipelice te bijele rukavice na rukama. To sam se ja pretvorila u vilu! U svojoj haljinici imala sam mjesta za vilinsku prašinu. Moja lijepa krila mogla su me odvesti kamo god poelim. Osjeala sam se divno. Doletjela sam na livadu punu utog cvijea. Plesala sam najljepši vilinski ples. Okretala sam se u zraku u svojoj prekrasnoj haljinici. Od silne sree bacila sam vilinsku prašinu posvuda oko sebe. Pala je na cvjetove. Oni su rasli i rasli. Umor- na od plesa, legla sam na latice cvjetova i zaspala. Bio je to najljepši san u mom ivotu.
Katarina Koti, 4.a
Vrapevo pismo rodi
Vremena je prošlo dosta, otkad si otišla na jug. Ovdje jako hladno posta, vjetar vrti sve u krug.
Bez ptica ulice su puste, sunce baš ne grije. Kada prou magle guste, vrati se što prije.
Vedran Stojakovi,3.c
24 GRABR I ΔGRABR I Δ
S T V A R A L A © T V OS T V A R A L A © T V O
JESEN Jesen je ena velianstvena hoda, visoko iznad svih je njezina moda.
Pa malo s vjetrom zapleše i djedu kaput odnese. Sad pripremi tikvicu koju i baci na plodove aroliju svoju.
Medi se spava, boli ga glava, lastavica više nema, puh ve due vrijeme drijema.
Zlate se poljane naše Kukuruz nam zlatom maše.
Što još rei mogu hvala jeseni i dragom Bogu.
Petra Mlinar, 5.c
LIVADE POD ZVIJEZDAMA Livade pod zvijezdama obasjanim u tami zelenilo šire svoje, a kad zlatni mjesec doe, oarat e oko moje i tvoje.
Cvijee razdragano iz sna se budi dok svjea zora jutrom rudi.
Al plava no to baš ne eli. „Vladat još hou“, ona veli.
I tako zora se povue, a zvijezde svojim zlatnim sjajem prosuše prah svoj usnulim krajem.
Livade zanijemiše u mekanom snu, A njihova prostranstva tajna Vladat e Zemljom u dobru i zlu.
Ta arobnost zvijezda, snaga sunca, Ljepota zore i smiraj noi, U livada tvojih i u mom srcu, Zemljo, Ostavit e trag tih tajanstvenih moi!
Vanna Planinac, 6.a
PRIA JEDNE ŠKOLSKE TORBE
Ja sam jedna jadna, stara školska torba. Kada se samo sje- tim koliko sam ekala da me netko kupi..., a kako bih se sada rado vratila u duan... Svakog dana pretrpaju me debelim školskim udbenici- ma od tisuu stranica, nose me u školu i vuku po podu, a nisu ni svjesni da i ja imam osjeaje. Pretpostavljam da ja više od svih uenika zajedno eljno ekam vikend. Malo odmora od svih tih knjiga, pernica, biljenica, tenisica... A tek kada dou zimski i ljetni praznici, ja sam najsretnija torba na svijetu. Svi odu na more, u planine, svejedno, a meni je sasvim dobro u usamljenom kutu, na podu, sa- moj. Ah, kada pomislim da je tek poetak te neopisivo duge školske godine, jako me zabole svi moji depovi, pa ak i naramenice. A da ne govorim o tome da me sva- ki dan nose iz jedne uionice u drugu, redovito bacaju na pod, a neki put ak i u prašinu, pa se sva zaprljam. A njima ne pada ni na pamet da me operu! U takvim trenut- cima razmišljam kako bi divno bilo biti mali, slatki psi. Igraju se s tobom, vode te u šetnju, iste te, vole te i nema ni govora o tome da te bace na pod. Pa, šteta, moda u ne- kom drugom ivotu... Što bih ja da nema mojih prijatelja i prijateljica, drugih torba i torbica? Neke su sretnije (one rijetke), neke nesretnije, ali svima nam je otprilike isto. Naravno, neke ele biti i kunii i papigice. Sada kad vam ovo priam ili kad tješim samu sebe, govo- rim: “Nije to tako strašno, zamisli samo kako je tek kon- tejneru za smee!”
Mihaela Mrear, 6.d
GRABRIΔ 25
P R E D M E T N A N A S T A V AP R E D M E T N A N A S T A V A
ELIM BITI DIJETE Ponekad traim mir. Moje tijelo, obamrlo od svakidašnjih ru- nih novosti, više ne postoji, uzdignulo se do razine potpunog neznanja, uenja i zbunjenosti. Moje misli, opuštene, nošene rijekama ljepote, bez teine vanjskog svijeta bezvremenski plo- ve strujama i idu i idu, jure, jure, sustiu, prestiu u vrtlogu šarenila. Nemojte govoriti o ratu, o burzi, o krizi, o predbacivanju i vje- itom ocjenjivanju i natjecanju. Ne govorite o gladi, bolesti, nepoštivanju, razliitosti, ubojstvi- ma i pljakama … Prepustite me bujanju svijeta, drugog svijeta, onog gdje nema podjele na crne i bijele, na pametne i glupe, na stare i mlade, na vrijedne i bezvrijedne, na snane i slabe. Gdje nema boli, gdje nema osjeaja osim sree i poštovanja. Pustite me da poletim i prepustim se vjetru, raširenih krila i pretvorim se u dijete i smi- jem se, smijem, smijem…
Marija Košuti, 7.d
ZVIJEZDA DA MI JE BITI Zvijezda da mi je biti svjetlost svima bih dala, ako to nekom nadu prua, neprestano bih padala.
Zvijezda da mi je biti sve zaboravljene bih obasjala, a onima koji se lako izgube nebeski svjetionik rado bih bila.
Zvijezda da mi je biti svjetlost svima bih dala, al’ samo jednim oima blještavilo bez kraja.
Lara Manojlovi, 7.a
ZVIJEZDA DA MI JE BITI Zvijezda da mi je biti, bila bih u nebesima okruena ljubavlju i toplinom. Sanjarila bih o svijetu, uvala ga i štitila. Ostale zvijez- de bile bi sa mnom i gledale kako inim svoju Planetu sretnom i zadovoljnom. Pomagala bih Suncu, planetima i ostalim zvi- jezdama, ali i Mjesecu. Mjesec bi bio moja najvea ljubav. Sva- kodnevno bih ga gledala i razmišljala kako bi bilo da sam ja taj prekrasan Mjesec koji mijenja oblike i osjeaje. Nekada je tuan, a nekada veseo. Promatrala bih suze koje mu teku niz nevino lice i sjetno se pitala : « Što li mu je? Boli li ga nešto?» Okruen je s milijun predivnih zvijezda, i znam, on plae od sree!. Kada bi ugledao mene, malenu zvijezdu, rekla bih mu: « Budi sretan jer srea e te odvesti na pravi put kao mene, tamo daleko, meu zvijezde».
Lana Sabli, 7.a
26 GRABR I ΔGRABR I Δ
© P O R T S K E S T R A N I C E© P O R T S K E S T R A N I C E
ŠPORTSKI REZULTATI Tijekom prvog polugodišta ove školske go- dine naši športaši sudjelovali su na gradskim natjecanjima iz nogometa, rukometa, odbojke i stolnog tenisa. Evo njihovih rezultata. Nogometaši u sastavu: Marin Belobrajdi 7.a, Nikola Vuceli 7.a, Darko Kvaternik 7.b, To- mislav Erdeljac 8.d, Antun Jarmek 8.c, Roma- no Franji 8.c, Ante Mateša 8.c, Stjepan Mo- ilac 8.b, Davor Ribar 8.b, Mark Šoki 8.b, Luka Kati 8.a i Bruno Vranješ 8.a osvojili su 4. mjesto u konkurenciji devet ekipa. Rukometaši: Ivan Šnajder 6.d, Matija Crn- kovi 7.a, Andrej Obranovi 7.b, Matej Ribar 7.b, Benjamin Bajri 7.c, Domagoj Smojver 7.c, Marin Vukisavljevi 7.d, Matija Cindri 8.a, Andrija Horvatin 8.a, Luka Kati 8.a, Ma- rino Feli 8.b, Mark Šoki 8.b i Luka Knee- vi 8.d.osvojili su u konkurenciji šest ekipa 1. mjesto. Rukometašice: Patricija Kea 5.a, Petra Kipa 5.a, Anja Mikši 5.a, Leonora Stipi 5.a, Mia Marija Teskera 5.b, Ivana Popovi 5.b, Moni- ka Volari 5.b, Magdalena Udiljak 5.c, Karla Vukovojac 5.d, Ana Pavlovi 5.d, Lucija Cin- dri 7.a, Karla Šmuc 7.a, Lucija Stepi 7.b, Ma- rija Kusani 7.c i Tihana Ulakovi 8.b. osvojile su 1. mjesto od tri ekipa. Odbojkaši u sastavu: Antonio Horvati 5.b, Luka Celinšak 6.b, Dominik Herceg 6.c, Seba- stijan afer 6.d, Luka Mlinac 6.d, Karlo Kne- evi 6.d, Ivan Šnajder 6.d, Luka Kneevi 8.d i Leo Mikolevi 8.osvojili su 4. mjesto od pet ekipa. Odbojkašice u sastavu: Tena Kunovi 5.c, Magdalena Udiljak 5.c, Karla Vukovojac 5.d, Darija Kuini 6.d, Stella aja 6.d, Karla Ma- eevi 7.a, Barbara Vukašinovi 7.b, Iva Gor- ši 7.d, Matea Kunovi 7.d, Ivana Gagula 8.c, Tanja Šulac 8.c i Tesa Vukobrat 8.d osvojile su 4. mjesto od šest ekipa. Ekipa stolnog tenisa: Lovro Gojak 8.d, Luka Kneevi 8.d, Dean Dragojevi 8.d, Marko Busi 5.d i Mihael Pavlakovi 5.d osvojila je 1. mjesto u konkurenciji sedam ekipa. estitamo svim športašima na pokazanom trudu, športskom ponašanju i rezultatima, a rukometašima, rukometašicama i stolnoteni- saima puno sportske sree na upanijskim natjecanjima tijekom drugog polugodišta.
eljka Škot
Ove školske godine pod pokroviteljstvom Hrvat- skog športskog saveza djeluje Univerzalna šport- ska škola za uenike treih i etvrtih razreda naše škole. Na zabavan i koristan nain pod vodstvom
uitelja Slavena Kampia i eljke Škot provode, dva puta tjedno po 45 minuta, svoje slobodno vri- jeme u dvorani naše škole.Osim obaveznih vjebi razgibavanja, „univerzalci“ rade osnovne elemen- te rukometa, odbojke, košarke, nogometa, atletike, gimnastike i to sve kroz igru i ugodno ozraje. Pred kraj školske godine oekuje ih susret sa ostalim „univerzalcima“ iz cijele naše drave u Zagrebu na meusobnom nadmetanju u raznim igrama.
eljka Škot
GRABRIΔ 27
© P O R T S K E S T R A N I C E© P O R T S K E S T R A N I C E
PLANINARENJE Po lijepom, sunanom, ali hladom vremenu, naši mladi planinari uputili su se 17.10.2009. g. na pohod „ Vinica 2009.” Za sve koji ele znati: Vinica je brdo iznad Duge Rese nadmorske visine 321 metar. Polazak je bio u 9,00 sati. Umjesto planiranog vlaka doekali su nas autobusi na eljezni- kom kolodvoru u Karlovcu, što je neke od nas pomalo razoaralo. Dolaskom u Dugu Resu, zapoelo je osvaja- nje Vinice. Ugodnom šetnjom dolinom rijeke Mrenice s pogledom na slap i branu na te- renu napuštene Pamune tvornice oko koje se danas igraju mnogobrojne patkice i gnjur-
ci, stigli smo do prvog uspona. Strmom sta- zom kroz vonjak, kreui se jadan po jedan, uspeli smo se do šume kroz koju su nas vo- dile planinarske oznake. Preskakivali smo porušeno drvee i pomagali si štapovima u strmom pješaenju. Neki su si hodanje prikra- tili sendviima i grickalicama, a neki uesta-
lim zapitkivanjem:”Uitelju, koliko još?” Ve kad smo pomislili da pješaenju nema kraja, ugledali smo predivni proplanak, drvene sto- love i klupe te vazdazelenu šumicu u kojoj je smješten planinarski dom. Veselo smo potrali i zauzeli klupe, odloili svoje ruksake i opet navalili na sendvie i grickalice. Domain planinarskog doma doekao nas je kuhanim ajem i neobinom sivom ivotinji- com u mišolovci nalik mišu s dugakim kit- njastim repom. To je bio „njegovo velianstvo” puh! Na junoj strani nazirali su se obrisi Kle- ka, a na sjeveroistonoj strani raspoznavali smo naselja Karlovca i ponosno uoili krov naše škole. Na samom vrhu, do kojeg nam je preostalo još tristotinjak metara hoda, pono- sno smo upisali svoje ime i prezime i datum posjeta vrhu. Povratak prema Dugoj Resi prošao je u tre- nu. ak nitko nije ni pitao:” Uitelju, koliko još?”Na predvienoj trasi pješaenja našla nam se i OŠ Vladimir Nazor u kojoj je u tijeku bilo gimnastiko natjecanje. Na eljeznikom kolodvoru u Dugoj Resi opet nas je ekao au- tobus, a ne vlak, za povratak u Karlovac. Ovaj divan planinarski pohod preporuujemo svima koji ele provesti dan u šetnji na svje- em zraku, a naši mladi planinari im mogu biti vodii.
Slaven Kampi
28 GRABR I ΔGRABR I Δ
U»ILICA Uilica je jedinstvena edukativna 3D (trodimenzionalna) igra koja u cijelosti prati nastavni program! Uz
osnovni školski program za sve razrede moete nai i 4 strana jezika i dodatnih sadraj! Uilicu moete naruiti na http://www.ucilica.tv/
Tu su još naravno brojne druge edukativne igre kao sraz, ali i brojne on- line igre koje ete najlakše nai na www.google.com
Leon Hrnjak, 8.b
EDUKACIJSKE
SEBRAN Sebran je eduka- tivna igra za naj- mlae! Postoji 12 razliitih vjebi za uenje slova, zbrajanja, oduzi- manja, mnoenja te vjebanja pi- sanja na tipkovnici. Igra je prevedena na 7 jezika ukljuujui Hrvatski! Do igre je najlakše doi besplatnim preuzimanjem s interneta (download) --> http//www.wartoft.nu/software/sebran/ croatian.aspx
SPORTSKE IGRICE
PRO EVOLUTION SOCCER 10 Pro Evolution Soccer 2010 (skraeno: PES 2010) je nadolazea nogometnnogometnaa videoigra u serijalu Pro Evolution SoccePro Evolution Soccerr, koji proizvodi japanski Konami za platforme Microsoft Windows, PlayStation 3, PlayStation 2, PlayStation Portable i Xbox 360. Mogui izlazak je najavljen 23. listopada. 2009. Ovu sportsku igru vam preporuujem jer je jako zanimljiva, u igri ima ranovrsnih natjecanja pa vam to daje dodatnu atraktivnost u igranju ove igre.
FIFA 10 FIFA 2010 je slijedea videoigra FIFA serijala koja se oekuje u listopadu. Proizvoa igre je EA Sports. Proizvedena je za PC, PlayStation 3, Xbox 360, PlayStation 2. Ovu igru vam preporuujem zbog dobre grafi ke, i nekih sitnih poboljšanja od zadnjeg serijala (Fife 09).
Ostale sportske igre koje vam preporuujem su : National Hockey League 2010 (NHL 10), National Basketball Association 2K10, (NBA 2K10), Major League Baseball 2009 (MLB 09), Virtua Tennis 2009, Formula 2009, Football Manager 2010. Damir Dragojevi, 8,b
I G R I C EI G R I C E
SUN»ICA Sunica ima više nastavaka koji obuhvaaju nekoliko po- druja. Istraivanje Europe, Svemira, glazbe i brojeva! Namijenjena je djeci od 4-8 godina koja imaju elju da naue više. U svakom nastav- ku ima par edukativnih igri! Jedan od najveih problema je nabavljanje igre! Besplat- nog preuzimanja nema, a pojedini nastavak u pro- daji košta oko 100kn! Moja preporuka ukoliko ne moete nabaviti Sunicu po prihvatljivoj cijeni jest da preuzmete neku besplatnu edukativnu igru sa interneta jer postoji jako puno drugih igara slinih Sunici!
GRABRIΔ 29
MODNI KUTAK Sve modne krpice-od onih inspiriranih punkom, rockom, sportskim, urbanim, šminkerskim ili ipak jednostavnim lookom, izgledat e kao pun modni pogodak dodate li k tome (uz maštu i kreativnost) upotpunjujue detalje. Za sve stilove u toj raznolikoj modi promašaj nikad nee biti razne kape, narukvi- ce, lanii, grijai za uši, marame, prsteni, šalovi ili bilo što tome slino. Za look zimskih kuLLerica, neispustive su sad su- pertrendi izme zvane „Aksice“ , poznatije kao „Ske- chersice“ ili „Uggsice“. Ima ih u raznim bojama ali najtraenije su one u ni- jansama bijele, smee ili be. Takoer, ako pratite uzbudljivi modni svijet ne- ete propustiti slatke kapu- tie i cool kone jakne. Ša- lovi „do poda“ svakakvih
boja i uzoraka nee biti na odmet, kao ni „IN“ torbice te one otkaeno dekorirane velike torbe. Naravno, kari- rano se i dalje nosi. Od „za- kon“ kariranih hlaa s notom „punkerskog“ stila, do pre-
slatkih kariranih suknjica te jakni, najviše se nose ljubiaste, tirkizne i crno-bijele. Isto tako, neemo izostaviti šarene „lude“ majice s raznim likovima, te „supercool tregerice“ koje daju dozu buntovnosti i otkaenosti. Za ljubitelje traperica, i dalje su u tren- du uske i poderane „trapke“. Ali fora su i one ekstra široke ili „trapezice“. Moderne pulovere te mekane vunene vestice takoer moete kombinirati. Za one eljne sjaja i glamura, - šljokica nikad dosta. Šljokaste „trapke“, tunike, haljine, majice, resice-ma baš sve. Osim „aksica“,od obue se još nose starke svakojakih boja i visina, marte, skejte te ostale IN izmice...„ Ali sve to zapravo, nee biti ni cool ni trendi ako ne dodate „toku na i „ ,vrh svake mode -frizuru. Ona e vašem stilu dati smisao,ar i potpunost modnog svijeta. Tu je ispeglana , ravna kosa, kovre, kekice, razne pletenice, ili jednostavno uredno i lijepo na- pravljen rep. Šiške se nose, a ništa loše neete uiniti ni ako svoju kosu upotpunite „ludim“ pramenovi- ma. Ako se „furate“ na punk ili rock , - irokeza ili neobino obojana kosa bit e odlina. E, tek tada e te izgledati savršeno. Ali, ipak, izgled nije najvanija stvar u ivotu. Bezob- zira što nosili i kakvi budu bili komentari sa strana, neete biti sretni ako zapravo niste zadovoljni sami sa sobom.
Vanna Planinac, 6.a
TRAPERICE SU ZAKON ELIŠ IZGLEDATI U STILU 70-IH??? Trapezice, tj. traperice širokih nogavica, obavezno moraš nositi uz izme ili cipele viših potpetica. Mo- eš ih kombinirati s tunikom ili duom majicom i nemarno zavezanom maramom. NOSI IH AKO … imaš naglašene bokove i stranjicu jer e šire nogavice vizualno ujednaiti fi guru.
ELIŠ IZGLEDATI COOLERSKI??? Trietvrt traperice ili one s podvrnutim nogavicama moeš nositi zimi uz dokoljenke te, naravno, uz iz- me za kišu ili buce. Vano je da nogavice budu ue jer trapez-nogavice nee izgledati dobro podvrnute. NOSI IH AKO … eliš da ti noge izgledaju due i ako eliš da do izraaja dou tvoje izme.
SVE, SAMO NE OBINO! Traperice koje imaju neobino našivene depove, zanimljiv kroj, cool detalje, uvijek e privui pozor- nost.
ODABERI IH AKO … je tvoj stil u svemu originalan, poseban, pa eliš da takve budu i tvoje traperice. Pri- staju svim fi gurama, osim punašnijim curama.
NAPOKON TREGERI!!! Traperice-tregerice nisu nuno vrsta traperica koju nose samo djeca iz vrtia. Sada su ponovno vrlo tren- di i dobro e osvjeiti tvoju jesensku garderobu. ODABRAT EŠ IH AKO … eliš vizualno suziti fi - guru i ako je tvoj stil razigran.
PODERANO JE IN! Nakon vladavine crnih trapka, koje su još uvijek svi- ma nove, veliki su hit postale trapke s poderotinama i zakrpama. Neeš pogriješiti ako ih nabaviš. ODABERI IH AKO … eliš da svi vide da si u tren- du. Moeš ih nositi i ako si šminkerica, samo ih kom- biniraj s neim enstvenijim.
ODABERI IH AKO .. ne voliš nositi haljine za sve- ane prilike, a opet eliš biti posebna. Ostatak tvoje odjee neka bude jednostavniji, bez previše ukrasa. Ako sluajno imaš naglašenu stranjicu, nemoj bi- rati trapke koje imaju šljokice ili zakovice na stra- njim depovima.
A 80-TE??? Izblijedjele traperice koje su se nosile 80-ih, u veli- kom stilu su se vratile. ODABERI IH AKO … si izrazito mršava i eliš stvoriti dojam oblina. Ako imaš naglašenu stranji- cu, nemoj birati trapke bez depova.
Lea Gri, 7.d
30 GRABR I ΔGRABR I Δ
Rješenje: Krialjka: VOLTURI, EDWARD, ALICE, BELLA, ITALIJA, SAGA, HEART, EMMETT, WOLF, PAUL, CULLENS, SAM
Z A B A V AZ A B A V A
Izradile: Ines Neki i Paula Mikši, 6.a
32 GRABR I ΔGRABR I Δ
Ana KatiÊ, 4.d