Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka
Septembar 2016. godine
Stavovi izneseni u ovom izvještaju ne odražavaju nužno stavove Američke agencije za međunarodni razvoj
ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
2
Sadržaj
Skraćenice .......................................................................................................................................................... 3
1. Uvod .......................................................................................................................................................... 5
2. Generalni pristup projektu u BiH ............................................................................................................... 6
3. Ciljevi ovog izvještaja ................................................................................................................................. 7
4. Okvir EDI .................................................................................................................................................... 8
4.1 Uvod .................................................................................................................................................. 8
4.2 Identifikacija uloga i domena ............................................................................................................ 9
4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK ....................................................... 9
4.2.2 Identifikacija snabdjevača ....................................................................................................... 11
4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta .................................................................................................. 12
4.2.4 Identifikacija BOS-a .................................................................................................................. 14
4.2.5 Kontrolna cifra ......................................................................................................................... 14
4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata ................................................................................... 14
4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) – Protokol za prenos datoteka .................................................... 14
4.3.2 Web servis ............................................................................................................................... 14
4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) – Protokol za jednostavnu razmjenu poruka ............. 14
4.3.4 Preporuka ................................................................................................................................ 15
4.3.5 Imena dokumenata ................................................................................................................. 15
4.4 Razmjena podataka ......................................................................................................................... 15
4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama ...................................................................................... 17
4.4.2 Tipovi poruka ........................................................................................................................... 17
4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke ............................................................................. 17
4.4.4 Struktura i sadržaj poruke ....................................................................................................... 18
4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta ........................................................................................ 23
4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka .................................................................................. 24
5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH ................................................................... 26
3
Skraćenice
BiH Bosna i Hercegovina
BOS Balansno odgovorna strana
CET Central European Time/Centralno evropsko vrijeme
CEST Central European Summer Time/Centralno evropsko ljetno vrijeme
CSV Comma-Separated Values
ODS Operator distributivnog sistema
EBIX European forum for energy Business Information eXchange
EDI Electronic Data Interchange/Elektronska razmjena podataka
EIC Energy Identification Coding
ENTSO-E European Network of Transmission System Operators
EIA Energy Investment Activity/Projekat Investiranje u sektor energije
EU Evropska unija
Opšti uslovi Opšti uslovi isporuke/snabdijevanja električnom energijom
FERK Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH
FTP File Transfer Protocol
FTPS FTP Secure
GIAI Global Individual Asset Identifier
GLN Global Location Number
GMT Greenwich Mean Time/Srednje vrijeme po Greenwich-u
GSRN Global Service Relation Number
ID Identifikacija
INVOIC Invoice message
NOS Nezavisni operator sistema
IT Informacione tehnologije
LIO Local issuing office/Lokalni ured za izdavanje
kW Kilowatt
kWh Kilowatt sat
4
MIME Multipurpose Internet Mail Extensions
MSCONS Metered Services Consumption Report
MWG Market Working Group/Radna grupa za tržište
OBIS OBject Identification System
RERS Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske
DERK Državna regulatorna komisija za električnu energiju
SFTP Secure (or SSH) File Transfer Protocol
SMTP Simple Mail Transfer Protocol
USAID U.S. Agency for International Development
UN/EDIFACT United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport
UTC Coordinated Universal Time
UTILMD Utility master data message
XML EXtensible Markup Language
5
1. Uvod
USAID-ov projekat Investiranje u sektor energije (EIA) pruža podršku Bosni i Hercegovini u naporima da se
poveća ulaganje u energetski sektor i unaprijedi pristupni proces u vezi ispunjavanja zahtjeva u energetskom
sektoru. Konkretno, projekat Investiranje u sektor energije ima za ciljeve rad na otklanjanju prepreka za veće
investicije u energetiku, uklanjanje nedostataka na maloprodajnom tržištu, ostvarenje uštede energije u BiH
koristeći regulatorne podsticaje i napredak u ispunjavanju uslova za pristuanje EU u energetskom sektoru.
Kako bi podržao elektroenergetski sektor u BiH da poduzme daljnje nužne korake ka uspostavi potpuno
transparentnog maloprodajnog tržišta električne energije, USAID je finansirao projekat tehničke pomoći,
odnosno projekat Investiranje u sektor energije i njegovu komponentu 2. „Otklanjanje nedostataka na
maloprodajnom tržištu u BiH“. EIA je predložio formiranje Radne grupe za tržište i pratećih podgrupa:
Podgrupa 1 – radi na aktivnostima vezanim za razvoj pravila i procesa ODS-a
Podgrupa 2 – radi na aktivnostima vezanim za razvoj elektronske razmjene podataka (EDI)
Pomoć u radu Podgrupe 1 je rezultirala izvještajem „Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“.
Ovaj izvještaj se bavi razvojem informacionog modela i poslovnih procesa povezanih sa ulogom ODS-a kao
nezavisnog pospješivača tržišta; očekuje se da će izvještaj poslužiti kao vodič za razvoj pravilnika1 i drugih
pravnih dokumenata koji trebaju obuhvatiti poslovne procese vezane za uloge ODS-a na tržištu.
Daljnjim radom, kao rezultat pomoći Podgrupi 2, pripremljen je i ovaj izvještaj – Nacrt smjernica za
elektronsku razmjenu podataka (u nastavku EDI). EDI se može opisati kao razmjena poslovnih dokumenata
između računara u standardnom elektronskom formatu u okviru poslovnog procesa koji ima više učesnika.
Koristeći najbolju međunarodnu praksu sa jedne, i razvijeni informacioni model i poslovne procese2 sa druge
strane, EDI infrastruktura je analizirana i date su odgovarajuće preporuke.
Ovaj izvještaj uzima u obzir tekuću situaciju u BiH po pitanju postojeće EDI između ključnih aktera na
maloprodajnom tržištu električne energije. Kao rezultat toga, izvještaj navodi niz opcija i daje preporuke koje
trebaju da olakšaju razvoj tehničkih standarda za EDI. Pregled i analiza EDI za standardnu ulogu ODS-a (npr.
rad mreže, održavanje, razvoj, itd.) nije predmet ovog izvještaja jer su ovi procesi već dovoljno pokriveni
postojećom dokumentacijom.
1 Ovi pravilnici će biti razivjeni od strane radne grupe i mogu predstavljati buduće dijelove distributivnih mrežnih pravila koji se odnose na ulogu ODS-a na tržištu. 2 U dokumentu „Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“.
6
2. Generalni pristup projektu u BiH
Glavni cilj Podgrupe 2 je razvoj standarda za elektronsku razmjenu podataka (EDI) na maloprodajnom
tržištu, što obuhvata niz poruka između učesnika na tržištu (u našem slučaju uglavnom između ODS-a i
snabdjevača, ali također i BOS-a i NOS-a3), gdje bilo koji od njih može biti pošiljalac ili primalac. Primjena ovih
standarda treba da omogući prijenos poruka (formatiranih poruka koje sadrže podatke i predstavljaju
dokumente) od pošiljaoca ka primaocu putem telekomunikacijskih sredstava sa visokim stepenom
automatizacije.4
Automatizacija omogućava efikasnu obradu velike količine podataka uz minimalan uticaj ljudskog faktora.
Ljudska intervencija u obradi primljenih poruka je obično neophodna samo u slučaju greške, kontrole
kvaliteta i u posebnim situacijama.
Kao preduslov za razvoj tehničkih standarda, potrebno je da aktivnost Podgrupe 1, koja se odnosi na
informacioni model i razvoj poslovnih procesa, bude zavišena a informacioni model i poslovne procesi
definisani. Informacioni model, kao zajednički jezik za sve učesnike, se koristi za jasnu i nedvosmislenu
definiciju smjernica za EDI. Ove smjernice će uzeti u obzir pomenute poslovne procese.
Uticaj trenutne situacije u elektronskoj razmjeni podataka kod ključnih učesnika na maloprodajnom tržištu
će se procijeniti i takođe uzeti u obzir.
Slika 1 Razvoj smjernica za EDI
3 Bez obzira na činjenicu da NOS nije dio maloprodajnog tržišta električne energije, postoji značajna razmjena podataka između NOS-a i ODS-a u vezi procesa poravnanja debalansa. 4 Tehnologija koja omogućuje automatizaciju obuhvata računare i druge uređaje za komunikaciju koji imaju mogućnost prenosa, prikupljanja, pohranjivanja, manipuliranja, pripremanja i distribuiranja podataka.
EDI Smjernice
Najbolja međunarodna
praksa
Informacioni model
Poslovni procesi
Trenutna situacija elektronske
razmjene podataka
7
Ponuđene opcije za pitanja od posebnog interesa će biti navedene, a zatim će biti date obrazložene
preporuke na osnovu najbolje prakse i trenutne situacije. Smjernice za tehničke standarde će obezbijediti
vodeća načela i preporuke za formate i sadržaje poruka/datoteka, sredstva komunikacije/infrastrukturu,
mjere sigurnosti, itd.
3. Ciljevi ovog izvještaja
S obzirom da je maloprodajno tržište električne energije u BiH potpuno otvoreno5 1. januara 2015. godine,
pitanje uspostave ODS-a kao nezavisnog pospješivača maloprodajnog tržišta sa odgovarajućom
infrastrukturom za razmjenu podataka je postalo prioritetno.
Cilj ovog izvještaja je podrška aktivnostima Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u Razvoju tehničkih standarda
za razmjenu podataka na tržištu upravo izradom Nacrta smjernica za EDI. Ova podrška je neophodna za
uspostavu EDI na konkurentnom tržištu.
Na osnovu Nacrta smjernica za EDI, Radna grupa za tržište i Podgrupa 2 će imati mogućnost da razvije detaljan
i kvalitetan niz pravila za EDI, koji će biti u skladu sa današnjom najboljom praksom i prilagođen situaciji u
BiH. Pomenuti set pravila će dodatno unaprijediti transparentnost i doprinijeti efikasnosti maloprodajnog
tržišta električnom energijom u BiH.
Kako su smjernice za EDI zasnovane, između ostalog, na trenutnoj situaciji u BiH, dokument će sadržavati i
pregled i evaluaciju trenutne prakse. Očekuje se da će ovaj način razvoja imati kao dodatni rezultat jačanje
kapaciteta članova Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u oblasti elektronske razmjene podataka.
5 Uvođenje slobodnog izbora snabdjevača za sve kupce.
8
4. Okvir EDI
4.1 Uvod
Brza, pouzdana i sigurna razmjena podataka je prioritet u savremenim tržištima električne energije. Poslovni
procesi koji se provode na maloprodajnom tržištu električne energije obično se sastoje od niza koraka, od
kojih većina spada u kategoriju razmjene podataka. Jedna strana šalje podatke a druga strana (ili strane) ih
prima. Stoga je od iznimne važnosti definiranje okvira elektronske razmjene podataka, koji pokriva razmjenu
podataka relevantnih poslovnih usluga (postojećih i nedostajućih6). Takav okvir će biti zasnovan na modernoj
IT infrastrukturi za razmjenu podataka, kao i na definiranju poruka (i njihovih struktura, sadržaja i formata)
koje će se razmjenjivati.
Pored toga, neophodno je odrediti jednostavan i efikasan sistem za identifikaciju uloga (sudionika, učesnika
na tržištu) i domena 7 (mjernih mjesta) na tržištu električne energije. Dodjeljivanjem jedinstvenog i
nedvosmislenog identifikatora za svaki objekat (tj. za svakog učesnika na tržištu, mjerno mjesto i sl.),
obezbjeđuje se da poruke koja se razmjenjuju dolaze na „odgovarajuće“ adrese i da se odnose na
„odgovarajuće“ objekte.
Prijenos poruka se obično realizuje korištenjem standardnih Internet protokola. Postoji nekoliko tipičnih
rješenja koja će biti predstavljena u ovom dokumentu. „Pravo“ rješenje komunikacionih protokola zavisi od
strana uključenih u razmjenu podataka u okviru poslovnog procesa. Struktura i sadržaj poruka će također biti
objašenjeni i prikazani u ovom poglavlju.
Iako nije u direktnoj vezi, odgovarajuća baza podataka (podataka mjerenja, učesnika na tržištu) ima značajan
uticaj na upotrebljivost EDI. Baza podataka predstavlja skup podataka koji se organizuju na odgovarajući
način, koji omogućava brz pristup podacima i upravljanje njima. Primjer logičke strukture tabela u bazi
podataka će također biti predstavljen u ovom poglavlju.
Glavne preporuke za razvoj okvira EDI su:
Dostava ovlašćenja –Da bi se omogućio visoko automatizovni proces, po pravilu treba izbjegavati dostave
ovlašćenja (fizičke kopije i slično), a postojanje ovlašćenja treba biti garantovano ugovorom. Dostava
ovlašćenja je potrebna samo u opradanim pojedinačnim uslovima.
Rokovi – U slučaju da je podnosiocu zahtjeva (pošiljaoc) potrebno ovlašćenje ili deklaracija, zadani krajnji
rokovi, se ne mogu dovoditi u pitanje. Podnosilac zahtjeva može samo otkazati proces koji je u toku
ukoliko strana kojoj se podnosi zahtjev odmah ne odgovori.
6 Pod postojećim se imaju u vidu one usluge koje su pokrivne zakonskom regulativom; nedostajuće u ovom smislu su usluge koje su nedovoljno ili nisu uopšte pokrivene zakonskom regulativom ili (još) nisu primijenjene u praksi. 7 Uloge i domene su već difinisane kao dio informacionog modela u Nacrtu smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila.
9
Komunikacija između snabdjevača i kupca – Komunikacija između snabdjevača i kupca nije primarni
predmet procesa, tako da se za to neće izraditi/opisati smjernice EDI. Ova komunikacija se može slobodno
dogovoriti (u skladu sa zakonom).
4.2 Identifikacija uloga i domena
Jedinstvena identifikacija tržišnih učesnika (uloge) i domena (npr. mjernih mjesta) na tržištu električne engije
je od izuzetne važnosti za rad tržišta. Bez mogućnosti da se jedinstveno i nedvosmisleno identifikuje ODS,
snabdjevači ili mjerno mjesto, sama razmjena podataka u sklopu poslovnih procesa između pošiljaoca i
primaoca bi bila neprepoznatljiva i automatizacija bi bila nemoguća. Obzirom da ne postoji jedinstven
Evropski standard8 za identifikaciju, predlažemo dodjelu identifikatora na način prikazan dalje u tekstu.
Napominjemo da se identifikacija odnosi na ulogu. To znači, npr. da ako su u toku prelaznog perioda ODS i
snabdjevač jedna kompanija (nisu razdvojeni), ipak trebaju da imaju dva identifikaciona broja – jedan za ulogu
ODS-a i jedan za ulogu snabdjevača.
U nastavku ćemo razmotriti identifikacije koje moraju biti jedinstvene u toku svog roka trajanja i centralno
dodjeljene. Druge identifikacije, koje se mogu mijenjati po nekoliko puta (npr.identifikacija kupca), nisu dio
ovih razmatranja. Jednom dodjeljen, identifikator ODS-a se ne može mijenjati tokom trajanja perioda važenja
licence. Opcije za identifikacione šeme su uzete u razmatranje u nastavku ovog poglavlja.
4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK
Svaki ODS mora imati jedinstveni identifikator. Obzirom da ODS mora biti licenciran a regulatori (FERK, RERS
i DERK) izdaju dozvole, oni mogu biti i odgovorni za izdavanje jedinstvenog identifikatora ODS-u.
4.2.1.1 Prilagođena identifikaciona šema
Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator (ili ID) ODS-a može biti dodjeljen na slijedeći
način:
Cifra 1 i 2 sadrže oznaku države (“BA”)
Cifra 3 sadrži “D” za ODS
Cifre od 4 do 8 sadrži uzastopne brojeve (popunjeni nulom od lijeve strane)
Primjer: Country Consecutive No.
B A D 0 0 1 2 3
Brojevi 1 2 3 4 5 6 7 8
8 Za daljnje preporuke za identifikaciju, pogledati ebIX “Preporučene šeme za identifikaciju u evropskom energetskom sektoru” http://www.ebix.org/content.aspx?ContentId=990&SelectedMenu=3.
10
4.2.1.2 GS1-GLN identifikaciona šema
GS1 sistem9 obezbjeđuje standardnu strukturu numerisanja za različite primjene koja garantuje jedinstvenost
na svjetskoj razini u oviru određenog polja primjene. Osnovna ideja jeste da identifikacija strana i lokacija
bude jedinstvena i što je moguće stabilnija tokom vremena . Ovaj sistem uključuje niz kodova koji se koriste
u različite svrhe.
Strane na tržištu električne energije (uključujući ODS) se identifikuju putem kodova globalnog lokacijskog
broja (Global Location Number - GLN). Ovi kodovi se sastoje od trinaest (13) cifri:
GS1 prefiks kompanije – ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane GS1. Početne tri (3) cifre
čine GS1 prefiks nacionalne organizacije (koji je za BiH 387)
Referenca na lokaciju – ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane kompanije. Obično se radi
o brojevima u nizu.
Posljednja cifra – trinaesta cifra je kontrolna cifra I predstavlja integralni dio lokacijskog broja.
Primjer 3 8 7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3
Ukupno GS1 prefiks kompanije i referenca na lokaciju imaju zajedno 12 cifri. U primjeru datom iznad, GS1
prefiks kompanije je predstavljen plavom, referenca na lokaciju narandžastom, a kontrolna cifra sivom bojom.
Kompanije se mogu prijaviti za različite “kapacitete” (koji sadrže 10, 100, 1000 ili više unikatnih kodova),
zavisno of njihovih potreba i zahtjeva.
4.2.1.3 EIC identifikaciona šema
Alternativno, dodjeljivanje identifikatora ODS-u se može napraviti prema identifikacionoj šemi energetskog
kodiranja (EIC) izdatoj od strane ENTSO E, a koja se sastoji od:
2 cifre: broj lokalnog ureda za izdavanje (LIO), za BiH je NOS BiH registrovan kao LIO od strane ENTSO
E (LIO broj 36 je dodjeljen NOS-u).
1 cifra: Tip koda, u ovom slučaju EIC tip objekta X (strana).
12 cifri: velika slova ili znak minusa dodjeljeni od strane LIO u skladu sa opštim uslovima i lokalnim
pravilima za identifikaciju.
1 cifra: kontrolna cifra zasnovana na 15 prethodnih cifara koja se koristi za potvrđivanje validnosti
EIC koda. Algoritam kontrolne cifre je opisan u dokumentu koji daje smjernice za implementaciju EIC.
9 Global Standards http://www.gs1.org/.
11
Primjer 3 6 X D - - - - - - 0 0 1 2 3 7
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6
4.2.1.4 Preporuka
S obzirom da u BiH ODS-ovi nemaju dodjeljene identifikacore, naša preporuka je da im se dodjele EIC kodovi.
4.2.2 Identifikacija snabdjevača
Svaki snabdjevač mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da snabdjevači moraju biti licencirani, a
regulatori (DERK, FERK i RERS) izdaju licence, predlažemo da rugulatori budu odgovorni za izdavanje
jedinstvenog identifikatora snabdjevača.
Jednom dodjeljen identifikator ne smije biti mijenjan tokom trajanja licence. Također, identifikator ne bi
trebao biti mijenjan ukoliko se kompanija snabdjevača razdvoji ili spoji sa nekom drugom kompanijom.
4.2.2.1 Prilagođena identifikaciona šema
Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator snabdjevaču se dodjeljuje na sljedeći način:
Cifre 1 i 2 sadrže identifikaciju države (“BA”)
Cifra 3 sadrži “S” za snabdjevača
Cifre od 4 do 8 sadrže uzastopne brojeve (popunjene sa nulom s lijeve strane)
Primjer: Država Uzastopni br.
B A S 0 0 1 2 3
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8
4.2.2.2 GS1-GLN identifikaciona šema
Ista identifikaciona šema koja se koristi za ODS – globalni lokacijski broj (GLN) - se može primjeniti za
identifikaciju snabdjevača koji učestvuju na tržištu električne energije. Kao što je opisano iznad, kod se sastoji
od broja koji sadrži 13 cifri, s tim što je posljednja cifra u toj struktori kontrolna cifra.
4.2.2.3 EIC identifikaciona šema
I opet, altnerativno, dodjela identifikatora snabdjevaču se može uraditi i prema identifikacionoj šemi
energetskog kodiranja (EIC).
12
Primjer 3 6 X S - - - - - - 0 0 1 2 3 6
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6
NOS u BiH je već izdao izvjestan broj EIC kodova, 10 i administrira registar tržišnih učesnika i balansno
odgovornih strana.
4.2.2.4 Preporuka
Brojni EIC-X11 kodovi su već izdati od strane NOS-a za učesnike na veleprodajnom tržištu. Dodjeljivanje je
također jedan od uslova za registraciju tržišnih učesnika kod NOS BIH-a, u skladu sa zahtjevima tržišnih pravila.
S obzirom da je ova šema već uspješno promijenjena, predlažemo da se ona proširi i na učesnike na
maloprodajnom tržištu, pod odgovornošću nadležnih regulatornih komisija.
Regulatori mogu koordinisati implemetaciju ovih aktivnosti s NOS -om.
4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta
Svako mjerno mjesto mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da je ODS već odgovoran za izgradnju
mjernog mjesta i mjesta snabdijevanja, ODS također može biti odgovoran12 i za dodjeljivanje jedinstvenog
identifikatora mjernom mjestu.
Jednom kada je dodjeljen, identifikator mjernog mjesta, ne može se mijenjati tokom životnog vijeka mjernog
mjesta (koji je obično jednako životnom vijeku zgrade).
4.2.3.1 Prilagođena identifikaciona šema
Identifikator mjernog mjesta se može dodijeliti na slijedeći način:
Cifre 1 do 8 sadrže identifikator ODS
Cifre 9 do 28 sadrže 20-cifrene uzastopne brojeve
Primje
r:
Identifikacija ODS Uzastopni brojevi
B A D 0 0 1 2 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8
10 ISO registar je dostupan na http://www.nosbih.ba/en/partneri/registers/46. 11 EIC kodovi za tržišne učesnike. 12 FERK Član 61 (1).
13
4.2.3.2 GS1-GSRN identifikaciona šema
Za identifikaciju mjernih (aktivnih, pasivnih i virtualnih) i obračunskih mjesta može se koristiti globalni broj
uslužnog odnosa (Global Service Relation Number - GSRN) s obzirom da predstavlja jedinstven i nedvosmislen
identifikator. GSRN kod13 se definiše nizom od 18 cifri:
GS1 prefiks kompanije – ima promjenjljivu veličinu i izdaje ga GS1. Prve tri (3) cifre su GS1 prefiks
organizacije u državi (koji je za BiH 387).
Referenca na uslugu – ima promjenjljivu veličinu.
Posljednja cifra – osamnaesta cifra je kontrolna cifra i predstavlja integralni dio lokacijskog broja.
Primjer 1 7 3 5 0 0 5 3 8 5 0 0 0 0 0 0 1 6
Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8
Ukupno, GS1 prefiks kompanije i referenca na uslugu imaju zajedno 17 cifri. GSRN može biti kodiran u obliku
bar koda.
4.2.3.3 EIC identifikaciona šema
Ponovo, alternativna dodjela identifikatora mjernog mjesta može biti urađena prema identifikacionoj šemi
energetskog kodiranja (EIC).
U ovom slučaju kod tipa “Z” će biti korišten.
Primjer 3 6 Z 1 2 3 - 1 2 3 4 5 6 7 8 2
Cifra 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6
4.2.3.4 Preporuka
Za mjerna mjesta, svaki ODS već ima postojeću (jednu ili više njih) identifikacionu šemu, koja može biti
različita od identifikacione šeme koju su usvojili ostali ODS-ovi. Sa druge strane, ODS-ovi u BiH bi trebalo da
imaju jedinstvenu i jednobraznu identifikacionu šemu na nivou zemlje. Preporučuje se da ODS razriješe ovo
pitanje (koje nije u okviru ovog projekta), zajedno, kao učesnici odgovarajuće radne grupe.
13 Za identifikaciju brojila kao fizičke opreme (dakle, ne kao mjernih mjesta) u mreži, može biti korištena druga vrsta identifikacije globalni identifikator predmeta inventarisanja (Global Individual Asset Identifier - GIAI). Može biti dužine do 30 znakova, uključujući i alfanumeričke znakove.
14
4.2.4 Identifikacija BOS-a
Ovaj proces već postoji u BiH. NOS BiH, kao lokalni ured za izdavanje, izdaje jedinstveni identifikator za BOS,
koristeći EIC identifikacionu šemu. Taj isti EIC-X kod, koji se koristi za određenog tržišnog učesnika, se također
koristi za odgovarajuću BOS ukoliko tržišni učesnik prihvati balansnu odgovornost za određenu balansnu
grupu.
4.2.5 Kontrolna cifra
Kontloni zbir (checksum) je podatak iz bloka digitalnih podataka čiji je zadatak da otkriva greške koje su se
mogle desiti tokom prijenosa ili skladištenja podataka. Kontrolna cifra predstavlja posebnu vrste kontrolnog
zbira.
Ukoliko identifikatori nisu dodijeljene prema EIC ili GS1 identifikacionoj šemi, mora se odlučiti da li gore
opisani identifikatori trebaju imati kontrolnu cifru (kreiranu putem algoritma za kontrolni zbir) kao zadnju
cifru ili ne.
4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata
Postoji mnogo opcija za razmjenu poruka između tržišnih učesnika. Između ostalog, koriste se i standardi
zasnovani na internetu koji omogućavaju automatizaciju prijenosa, isporuke, validacije i skladištenja poruka.
4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) – Protokol za prenos datoteka
Standardni mrežni protokol se koristi za prijenos datoteka između tržišnih učesnika putem kompjuterske
mreže. FTP je široko rasprostranjen i pouzdan; ali s obzirom da podaci nisu kodirani (ne postoji enkripcija)
ovaj protokol se danas smatra nesigurnim. Derivati FTP-a (SFTP i FTPS) koji rade enkripciju lozinki i osjetljivih
informacija, kako se ne bi javno prenosili mrežom, se često koriste u ove svrhe.
4.3.2 Web servis
To je otvoreni XML standard za razmjenu podataka između aplikacija interneta. Ovaj pristup dozvoljava
tržišnim učesnicima da razmjene podatke koristeći web servis. Kada se poruka pošalje u web servis,
provjerava se njena sintaksa i korisniku se šalje informacija da li je poruka validna i da li je pravilno primljena
(prihvaćena od strane IT Sistema). Poruke se primaju pozivom web servisa, koji potom vraća poruku koja je
spremna za prijenos. Pristup web servisu je obično uvjetovan strogim sigurnosnim pravilima.
4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) – Protokol za jednostavnu razmjenu poruka
Za razmjenu poruka se efikasno može koristiti SMTP (email). Kada se koristi ovaj protokol, poruka mora biti
u Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) formatu, koji nadograđuje SMTP, omogućavajući mu
dodatnu fukncionalnost. Stvarna poruka mora biti poslana kao dataoteka, a ne kao dio tijela poruke. U jednoj
SMTP razmjeni će postojati samo jedan prilog (priložena datoteka) koji će sadržavati jedan tip poruke.
15
Korištenje SMTP je ilustrovano slikom 2. Pošiljalac (kompjuter) priprema i šalje email poruke sa adresom,
predmetom, sadržajem i prilogom u “odgovarajućem” formatu. Email dolazi do Primaoca (kompjuter), koji
provjerava email poruku, priloženu datoteku i podatke, te obavlja dalju obradu.14
Slika 2. E-mail poruka sa prilogom, poslana od strane jednog tržišnog učesnika drugom
Sve gore opisane aktivnosti mogu biti implementirane automatski.
4.3.4 Preporuka
Preporučuje se upotreba SMTP koji se može efikasno koristiti za prenos poruka u prvom setu pravila, iz
sljedećih razloga:
Jednostavan je za korištenje
Jasna i jednostavna implementacija
Široko rasprostranjeno i dostupno rješenje
Jednostavan nadzor razmjene poruka
4.3.5 Imena dokumenata
Ime priložene datoteke (tj. priloženog email-u koji koristi SMTP) će biti u skladu sa slijedećim:
Datum izrade (VVGGMMDDSSMMSS)
Pošiljalac (npr. BAD00123)
Primalac (npr. BAS00123)
Tip poruke (npr. OčitanjeBrojila)
Primjer kompletnog imena dokumenta: 20150531181501BAD00123BAS00123OčitanjeBrojila. Ovakva imena
se mogu automatski generisati i rasčlaniti (procesuirati) od strane IT sistema koji vrše razmjenu podataka, a i
čitljivi su osoblju koje nadzire proces razmjene.
4.4 Razmjena podataka
Kada se razmjenjuju podaci između različitih strana putem telekomunikacijskih/prenosnih metoda, koristiće
se “zajednički jezik” uz dogovoreni način izražavanja tj. zajedničke protokole, identifikaciju poruka,
dogovorene skraćenice ili kodove itd. Pored korištenja kompatibilnih sistema, partneri u razmjeni trebaju
14 Na primjer, unos podataka u bazu podataka ili slanje poruke potvrde.
E-mail message
Data file
Sender
Receiver
16
pratiti jednobrazna pravila u vezi komunikacijskih procedura, koje uključuju tip prihvatljivih poruka,
identifikaciju strana, reference na prethodno dogovorene protokole ili skup znakova, jezik, strukturu
razmjene i transkripciju.15
Kao što je ranije spomenuto, prijedlozi u ovom dokumentu se odnose na razmjenu podataka između
slijedećih učesnika na maloprodajnom tržištu:
Snabdjevač
Operator distributivnog sistema
Balansno odgovorna strana
Razmjena podataka između ovih strana je opisana u relevantnim poslovnim procesima. Međutim, iako će
razmjena informacija između kupca i snabdjevača ili kupca i ODS-a biti opisana u opisu procesa, ovdje nije
uključena u naše razmatranje elektronske razmjene podataka.
Svi postojeći i budući poslovni procesi na BiH maloprodajnom tržištu (definisani i detaljno razrađeni u
izvještaju „Smjernice za izradu distributivnih mrežnih pravila“) će biti podržani EDI okvirom . Detaljna
definicija nestandardnih poruka16 koje se razmjenjuju između tržišnih učesnika u sklopu ovih procesa treba
biti definisana posebnim dokumentom.
Opšti pregled razmjena EDI, u sklopu aktivnosti na maloprodajnom tržištu, je predstavljen u tabeli ispod:
Grupa poslovnih procesa
Strane na maloprodajnom tržištu EDI
Razmijenjeni podaci
Promjena kupca Kupci, snabdjevači (uključujući rezervnog snabdjevača i javnog snabdjevača), ODS-ovi, BOS-ovi
Aplikacije, zahtjevi, obavijesti, certifikati, prijedlozi, ugovori, očitanja mjernih podataka ...
Ugovor o priključku Korisnici mreže, ODS-ovi Aplikacije, zahtjevi, (prethodna) saglasnost za priključak, elektroenergetske dozvole, odbijenice, žalbe, odluke, ugovori, deklaracije
Poravnanje debalansa na maloprodajnom tržištu
ODS-ovi, snabdjevači, BOS-ovi, NOS.
Agregirani mjerni podaci
Tabela 1 Pregled EDI razmjena
Kolona "Razmijenjeni podaci" u tabeli označava vrste dokumenata/poruka koje se razmjenjuju između
učesnika na maloprodajnom tržištu u jednoj grupi poslovnih procesa.
15 Gore spomenuti principi su doveli do razvoja United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport (UN/EDIFACT) pravila za sintaksu i standardnih poruka. 16 Ove poruke su različite od stanrdadnih poruka, koje su opisane u poglavlju Error! Reference source not found. truktura i sadržaj poruka.
17
4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama
Poslovne poruke koje sadrže podatke (za određeni poslovni proces) su sastavljene i poslane od strane jednog
učesnika na tržištu i primljene i prihvaćene (ili odbijene, ako nisu ispravne) od strane drugog učesnika na
tržištu. Protok ovih (poslovnih) poruka može biti praćen drugim dodatnim porukama koje doprinose
uspješnijoj razmjeni podataka i lakšem ispravljanju grešaka:
Poruke potvrde17 ili konfirmacije se koriste za praćenje toka poslovnih poruka u procesu isporuke „s
kraja na kraj“. Šalju se od strane primatelja da bi se potvrdilo da je poruka primljena i/ili verficirana i
prihvaćena od strane sistema.
Poruke greške ili odbijanja se koriste kako bi se pomoglo pošiljaocu i primaocu u slučaju greške. Šalju
se od strane primaoca kada je registrovana greška pri prijemu poslovne poruke. Ove poruke sadrže
informacije koje bi trebalo da pomognu pošiljaocu da se identificira i ukloni greške.
Primjena poruka potvrda i poruka grešaka nije obavezna za funkcionisanje EDI-ja, ali se preporučuje.
4.4.2 Tipovi poruka
Slijedeće poruke će se razmijenjivati između tržišnih partnera:
Tip Sadržaj EDIFACT ekvivalent
Očitanja brojila Sadrži očitanje, npr. očitanje jednog brojila ili profila
opterećenja.
MSCONS18
Osnovni
(Master) podaci
Sadrži osnovne podatke kupaca i ugovornih mjernih mjesta,
npr. početak snabdjevanja, kraj snabdjevanja.
UTILMD19
Podaci o fakturi Sadrži podatke za naplatu mrežarine (mrežne naknade). INVOIC20
Tabela 2 Tipovi poruka
4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke
Lokalno vrijeme u BiH ovisi o sezoni i može biti ili standardno (zimsko) ili ljetne vrijeme.
17 Ove poruke se koriste za identifikaciju da je poslana poruka uspješno dostavljena primaocu i/ili da je poruka uspješno potvrđena i prihvaćena od strane sistema. 18 MSCONS Izvještaj o potrošnji mjernih usluga. 19 UTILMD Poruka osnovnih podataka javnog preduzeća (npr. elektroprivrednog) 20 INVOIC poruka o fakturi.
18
Standardno vrijeme u BiH je po srednjeevropskom vremenu (CET), koje je jedan sat ispred UTC21
vremena ( tj. UTC + 1, gdje +1 pokazuje pomak u satima ispred UTC), a traje od posljednje nedjelje u
oktobru do posljednje nedjelje u martu naredne godine.
Ljetnje vrijeme BiH je srednjeevropsko ljetnje vrijeme (CEST), koje je dva sata ispred UTC (tj. UTC +
2), i traje od posljednje nedjelje u martu do posljednje nedjelje u oktobru iste godine.
Ova vremenska tranzicija komplikuje prikaz vremena u porukama, jer posljednja nedjelja u martu ima 23, a
posljednja nedelja u oktobru 25 sati. Svi ostali dani u godini imaju 24 sata. IT sistemi koji upravljaju porukama
obično uzimaju ove okolnosti u obzir zadržavajući UTC kao svoj osnovni standard vremena, uz pružanje usluga
za automatsku konverziju vremena od UTC na lokalno vrijeme. Ovaj pristup obezbjeđuje tačnu registraciju
vremena u razmijenjenim porukama, bez obzira na promjene računanja vremena (ljetnje/zimsko).
Vrijeme Sadržaj Broj sati
Standardno vrijeme (CET) UTC od 23:00 do 23:00 slijedećeg dana 24
Posljednja nedjelja u martu UTC od 23:00 do 22:00 slijedećeg dana 23
Ljetnje vrijeme (CEST) UTC od 22:00 do 22:00 slijedećeg dana 24
Posljednja nedjelja u oktobru UTC od 22:00 do 23:00 slijedećeg dana 25
Tabela 3 Kalendarski dani u BiH u UTC vremenu
Također je važno da su IT sistemi koji generišu i razmijenjuju poruke između sebe sinhronizovani što je više
moguće unutar određenog raspona (npr +10 sekundi) oko lokalnog vremena.
Iako IT sistemi mogu biti na raspolaganju za non-stop obradu poruka EDI, neki poslovni procesi se ne mogu
dogoditi u određenom vremenskom periodu. Radni dani (od ponedjeljka do petka), vikendi i praznici su
obično definisani sa strogo ograničenim radnim vremenom. Ovisno o utvrđenim ograničenjima, IT sistemi
mogu (ili ne mogu) obraditi poruke, pružiti IT podršku, ispraviti greške, itd.
U slučaju da sistem nije na raspolaganju zbog zastoja, odgovorna strana treba odmah obavijestiti druge
pogođene strane. Održavanje sistema treba obavljati na način da se ne ometa tržišno poslovanje.
4.4.4 Struktura i sadržaj poruke
U Evropi postoje neki zajednički formati poruka na osnovu EDIFACT (Razmjena elektronskih podataka za
administraciju, trgovinu i transport) standarda. U svakom slučaju, ovaj standard je prilagođen potrebama
specifičnih regiona. Iste takvu proceduru treba uraditi za potrebe BiH, ali uzimajući u obzir realno mali broj
promjene kupaca u BiH razumno početi sa "lakšom" verzijom. Drugim riječima, umjesto korištenja složenih
EDIFACT standardnih pravila kao osnove za stvaranje formata poruke za EDI, može biti jednako dovoljno
21 UTC je isto vrijeme kao i srednje vrijeme po Griniču (GMT).
19
koristiti neke jednostavnije formate datoteka, kao što su CSV (Comma - Separated Values) ili XML (Extensible
Markup Language). Odluka o primijenjenim formatima poruka za EDI će imati utjecaj na vrijeme i sredstva za
realizaciju neophodnih softverskih modifikacija.
Odabir formata poruka može zavisiti od nekoliko kriterija:
Složenost formata poruke. Nisu sve poruke, koje se koriste za EDI, iste složenosti.
o CSV format je najjednostavniji, podaci su (broj i tekst) razgraničeni zarezom (",") i čuvaju se
u jednostavnom tekstualnom obliku. Ove datoteke su uobičajene vrste poruka i podržane su
od strane raznih sistema i aplikacija.
o Format XML datoteka je složeniji nego CSV. To je jezik koji definira skup pravila za kodiranje
dokumenata u format čitljiv i za mašine i za ljude. Zato što je jeftin i dizajniran za
komunikaciju putem interneta, danas je vrlo popularan u EDI.
o EDIFACT je široko prihvaćen kao međunarodni standard. EDIFACT dokument zasniva se na
strogim pravilima koja definišu poziciju podataka unutar datoteke. Struktura datoteke je
hijerarhijska, sa mnogo elemenata.
Procijenjeni broj razmjenjenih podataka. Ako se predviđa da će skroman broj poruka biti razmijenjen
u EDI, ne može se preporučiti razvoj i implementaciju složenih formata poruke, kao što je EDIFACT,
jer to nije isplativo.
Iskustvo i stručnost u preduzeću (u zemlji). Iskustvo sa razmjenom podataka, posebno u nekom od
formata za EDI, može imati utjecaj na izbor.
Radi praktičnosti, mi ćemo u narednim razmatranjima koristiti imena EDIFACT ekvivalenata.
Poruke se općenito sastoje od zaglavlja poruke i tijela poruke. Zaglavlje poruke sadrži informacije o kontroli
toka poruke, obradi tijela poruke i ima jedinstvenu strukturu koja vrijedi za sve vrste poruka. Tijelo poruke
sadrži informacije za stvarne aplikaciji i struktura tijela se razlikuje od jedne do druge vrste poruke.
20
4.4.4.1 Zaglavlje poruke
Informacija Opis Primjer/vrijednosti
Tip poruke Identificira tip poruke (u tijelu) UTILMD
Verzija Tekuća verzija opisa samog formata V1.1
Pošiljaoc Identifikacija pošiljaoca poruke DSO ID
Primaoc Identifikacija primaoca poruke ID snabdjevača
Datum Datum kada je poruka kreirana VVGGMMDDSSMMSS
Broj Jedinstveni broj kreiran od strane pošiljaoca
poruke
Serijski broj
Kod tipa
odgovora
Kod koji specificira tip pruke potvrde koji je
potreban ili poslan
NA (nije potrebna pruka potvrde)
Tabela 4 Zaglavlje poruke
Napomena: Mora se osigurati da svi učesnici na tržištu koriste istu vremensku osnovu. Mi preporučujemo
korištenje UTC vremensku osnove. Za BiH to je UTC+1 ili UTC+2.
4.4.4.2 Tijelo poruke: Očitavanje brojila
Poruka očitavanja brojila je poruka koja se razmjenjuje između stranaka u elektro energetskom sektoru, koja
pruža informacije o potrošnji i/ili druge tehničke informacije na lokacijama za proizvode ili usluge gdje se
mjeri snabdjevanje.
U pogledu očitanja brojila, moramo razlikovati sljedeće pojave:
Očitanje brojila u kWh, mjesečno iz konvencionalnih brojila, ili
Potrošnja u kWh izračunata kao razlika dva očitanja brojila, ili
Vremenske serije koje sadrže vrijednosti snage (kW) ili potrošnje (kWh) izmjerene u određenom
periodu (npr. svakih petnaest minuta) kao očitanje brojila.
Informacija Opis Primjer/Vrijednosti
ID mjernog
mjesta
Jedinstveni ID mjernog mjesta BAD0012300000000000123456789
Adresa Adresa mjernog mjesta Dodatno za pojašnjenja
21
Informacija Opis Primjer/Vrijednosti
ID brojila Jedinstveni ID brojila Obično serijski broj brojila
Datum očitanja
brojila
Vrijeme očitanja brojila
(VVGGMMDDSSMMSS)
20150531180000 (31.5.2015.g.)
Početak
perioda
očitanja brojila
Vremenski period očitanja brojila
(VVGGMMDDSSMMSS)
20150501000000 (od 1.5.2015.g.)
Kraj perioda
očitanja brojila
Vremenski period očitanja brojila
(VVGGMMDDSSMMSS)
20150531240000 (do 31.5.2015.g.)
Razlog Razlog za očitanje COM (promjena brojila)
IOM (instalacija brojila)
ROM (uklanjanje brojila)
COS (promjena snabdjevača)
COB (promjena balansnog područja)
PMR (periodično očitanje brojila
COT (očitanje brojila na sredini perioda)
Status Status očitanja brojila SMV (početna očitana vrijednost) npr.
promjena brojila
EMV (krajnja očitana vrijednost) npr.
promjena brojila
MRV (oitana vrijednost) npr. periodično
očitanje
Identifikacija
proizvoda
Identificira mjereni proizvod OBIS22-vrijednost npr. 1-b:1.8.0 (aktivan
unos energije (+))
Kvalifikator
količina
Indicira kako se mjerila količina Stvarna vrijednost (relevantno za naplatu)
22 S (OBIS) definira identifikaciju koda (identifikacionih kodova) za najčešće korištene stavke podataka u opremi za mjerenje električne energije (IEC 62056-61).
22
Informacija Opis Primjer/Vrijednosti
Procijenjena vrijednost (relevantno za
naplatu)
Preliminarna vrijednost (nije relevantno za
naplatu)
Vrijednost koja se ne može koristiti
Jedinica Jedinica mjerenja KWT (kilovat)
KWH (kilovat sati)
Kvalitet Kvalitet mjerenja Pojedinačno očitanje brojila
Potrošnja
Broj vrijednosti Broj vrijednosti koje su prenešene u
ovoj poruci
1 (za pojedinačno očitanje rezidentnog
kupca)
96 (profil opterećenja sa ¼ vrijednosti sata) 23
Količina Količina očitana sa brojila Mjerena količina “123460” (sa fiksnim
brojem decimalama)
Tabela 5 Tijelo poruke očitavanja brojila
4.4.4.3 Tijelo poruke: Osnovni podaci
Poruka se može koristiti za dostavu osnovnih podataka o mjernim mjestima:
Zahtjev za promjenu snabdjevača (ODS starom snabdjevaču)
Potvrda promjene snabdjevača (stari snabdjevač ODS-u)
Zahtjev za dostavljanje osnovnih podataka (snabdjevača, ovlašćen od kupca, zahtjeva od ODS-a)
Informacija Opis Primjer/Vrijednosti
Transakcija Kodiranje razloga ovog zahtjeva Zahtjev za osnovne podatke mjernog mjesta
Zahtjev za promjenu snabdjevača
Zahtjev za potvrdu promjene snabdjevača
23 U nordijskim zemljama UTILTS se koristi za prenos vremenskih nizova
23
Informacija Opis Primjer/Vrijednosti
Status Status odgovora na zahtjev Odbijeni zahtjev za promjenu snabdjevača
ID mjernog
mjesta
ID mjernog mjesta na koje se zahtjev
odnosi
BAD0012300000000000123456789
Vidi poglavlje 5.3
Podaci o kupcu Podaci o kupcu na kojeg se zahtjev
odnosi
Ime, adresa
Podaci o
mjernom
mjestu
Podaci o mjernom mjestu Adresa, potrošnja
Tabela 6 Tijelo poruke: osnovni podaci
4.4.4.4 Tijelo poruke: Fakturisani podaci
Ova poruka se koristi za prenošenje faktura za usluge i proizvode. U našem slučaju koristi se za fakturisanje
mrežarine.
Kako naplata mrežarine još uvijek nije definisana, struktura i sadržaj poruke neće biti predstavljeni u ovom
dokumentu.
4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta
U našoj analizi se podrazumijeva da je model za razmjenu podataka bilateralni model. To znači da je razmjena
informacija tokom izvršenja poslovnih procesa direktna i bilateralna; učesnici na tržištu direktno šalju jedni
drugima standardizirane poruke.24
U skladu sa svojom ulogom pospješivača tržišta, ODS treba da posjeduje bazu podataka25 koja sadrži sva
mjerna mjesta, potrošače energije na tim mjestima i snabdjevače koji snabdjevaju ta mjerna mjesto. Na slici
3 se vidi šematski prikaz koncepta modela podataka.
Vođenje baze podataka sa ovakvom strukturom omogućava ODS-u da podrži poslovne procese (promjena
snabdjevača, itd), dostavi tačne podataka (npr., očitavanje brojila) ovlaštenim stranama i ispuni svoje obaveza
unutar pravnog okvira.
24 Bilateralni model nije izričito naveden u propisima FERK-a i RERS-a; ali njihovim čitanjemje ukazuje na taj smjer. 25 Prema Opštim uslovima FBiH Čl. 5 (1), Opštim uslovima FBiH Čl. 61 (2) i Opštim uslovima RS Čl. 9.
24
4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka
ODS će u bazu podataka registrirati sva mjerna mjesta u svojoj mreži. Jednom registrovano, mjerno mjesto
se ne smije mijenjati ili brisati tokom vijeka trajanja. Jedini razlog za promjenu mjernog mjesta je promjene
fizičkog stanja (npr., kada se zgrada demolira).
Tokom vijeka trajanja mjernog mjesta, nekoliko kupaca može biti povezano sa njim (npr., kada se kupac useli
u zgradu). Veza između kupca i mjernog mjesta uvijek ima datum početka i datum završetka. Snabdjevač se
povezuje sa kupcem i mjernim mjestom kada kupac zaključi ugovor o snabdjevanju. I ova veza ima datum
početka (početak ugovora) i datum završetka (završetak ugovora). Instalirano brojilo na mjernom mjestu je
povezano sa mjernim mjestom. Kad god se brojilo očita, očitanje (koje je važeće za određeni period) se
registruje.
Slijedeći ovaj koncept, ODS je u mogućnosti da u bilo kojem trenutku zna stvarni status mjernog mjesta kao i
trenutne i prethodne odnose.
25
Slika 3 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta
26
5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH
Ovo poglavlje predstavlja sažetak preporuka, koje su strukturirane u obliku mape puta za razvoj elektronske
razmjene podataka maloprodajnog tržišta u BiH. Mapa puta se sastoji od niza koraka (ili aktivnosti), koji su
poredani hronološki na listi ispod.
Koraci opisuju posao koji se treba da urade učesnici na tržištu i odgovorni akteri, kao i procijenjeno trajanje i
očekivani ishod. ODS će imati glavnu ulogu, uz neophodno uključivanje drugih učesnika na maloprodajnom
tržištu (snabdjevača i BOS-ova), koji su ODS-ovi partneri u elektronskoj razmjeni podataka. Snabdjevači i BOS-
ovi će imati priliku da učestvuju u aktivnostima od njihovog interesa, kao i da utiču na odluke i razvojne
procese. Osim toga, oni će imati i odgovornost za provedbu dogovorenih zahtjeva.
Mapa puta se sastoji od slijedećih koraka:
1. Određivanje sredstva komunikacije – U početku se preporučuje provedba SMTP za razmjenu poruka
jer je ovaj pristup najviše isplativ za bilateralne razmjene podataka. Ipak, potrebno je razmotriti i
alternative. Treba odrediti i sredstva za rezervnu (backup) komunikaciju (telefonski poziv ili fax), koja
se trebaju koristiti u slučaju da glavna komunikacija bude nedostupna.
o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast IT i elektroenergetika) sastavljena od predstavnika
učesnika na maloprodajnom tržištu i regulatora.
o Trajanje: 1-2 mjeseca.
o Ishod: Odluka o provedbi SMTP (ili drugih) sredstava komunikacije i detalji o provedbi ovog
pristupa.
2. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija učesnika na tržištu – Ovaj proces je već implementiran u
velprodajnom tržištu BiH za snabdjevače, i BOS-ovi, koji se identificiraju pomoću EIC X kodova od
strane NOS-a (djeluje kao lokalni ured za izdavanje). Ovaj pristup je pravno obavezujući i naveden u
tržišnim pravilima. Potrebno je proširiti ovaj proces kako bi se pokrilo i maloprodajno tržište. Ipak,
treba razmotriti i druge mogućnosti i njihovu primjenjivost u ovom slučaju.
o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika NOS-a (treba imati ključnu ulogu
kao lokalni ured za izdavanje za BIH, ODS-ovi i regulatori.
o Trajanje: 1-2 mjeseca.
o Ishod: Odluka o metodu identifikacije za učesnike na maloprodajnom tržištu.
3. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija šeme mjernih mjesta – ODS-ovi u BiH imaju sopstvene
interna šeme (interna rješenja na nivou kompanije) koja se koriste za identifikaciju mjernih mjesta.
Zbog toga je potrebno da svi ODS-ovi u BiH zajedno pregledaju postojeće identifikacione šeme i slože
se oko jedinstvene identifikacione šeme za cijelu državu. U slučaju da je dogovorena identifikaciona
šema različita (ovo je najverovatnije slučaj) u odnosu na interne šema kodiranja određenog ODS-a ,
taj ODS će biti odgovoran za primjenu dogovorene šeme za vanjsku razmjenu podataka.26
o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika ODS-a i regulatora.
26 I za mapiranje (uparivanje) unutarnje i vanjske šeme kodiranja, gdje je to potrebno.
27
o Trajanje: 1-2 mjeseca.
o Ishod: Usvojena/dogovorena šema kodiranja za mjerna mjesta, na nivou države.
4. Definisanje poruka koje se razmjenjuju – Poruke se razmjenjuju u okviru poslovnih procesa u kojima
ODS djeluje kao "nezavisni pospješivač tržišta" a koji su opisani su u dokumentu "Pregled smjernica
za izradu distributivnih mrežnih pravila." Ovaj dokument će biti polazna osnova za rad u ovom koraku.
Svaku poruku treba razmotriti, imajući u vidu pošiljaoca i primaoca kao i kontekst poslovnih procesa
u kojima se vrši razmjena poruka .
o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljena od predstavnika
učesnika na tržištu. U cilju smanjenja trajanja procesa, posao Grupe se može podijeliti na
nekoliko podgrupa, gdje se će se svaka podgrupa baviti skupom srodnih procesa.
o Trajanje: 2-3 mjeseca.
o Ishod: Usvojen/postignut dogovor o listi poruka za sve razmjene podataka, u okviru opisanih
poslovnih procesa za maloprodajno tržište.
5. Definisanje sadržaja (podaci, spisak informacija) poruka – Ovaj korak se nadovezuje na prethodni,
ulazeći detaljnije u strukturu poruke. Svaka poruka koja se razmjenjuje u okviru poslovnih procesa na
maloprodajnom tržištu (definisanom u prethodnom koraku) treba imati definisan svoj sadržaj27 (tj.
set podataka/listu informacija). Sadržaj poruke (podaci) mora biti dovoljan da obezbijedi realizaciju
poslovnih procesa.
o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljenih od predstavnika učesnika
na tržištu. S ciljem skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može razdijeliti na nekoliko
podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa.
o Trajanje: 3-5 mjeseci.
o Ishod: Definisana struktura podataka za svaku poruku sa spiska koji je određen u
prethodnom koraku. Svaka poruka će biti predstavljena na konceptualnom nivou sa listom
informacija (skupom podataka).
6. Definisanje formata datoteka za poruke – Nakon diefinisanja sadržaja svih poruka (u prethodnom
koraku), potrebno je dalje odrediti/razviti formate datoteka u kojima će skup podataka (lista
informacija) biti „upakovan“ odnosno „ugrađen“. Prvobitno je potrebno usvojiti odluku o formatu
datoteka koji će se koristiti. Nakon toga će biti neophodno da se sve poruke sa svojim sadržajima
razviju u funkcionalan format datoteka..
o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast IT, elektroenergetika) sastavljeni od predstavnika učesnika
na tržištu. U cilju skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može podijeliti na nekoliko
podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa.
o Trajanje: 3-5 mjeseci.
o Ishod: Odluka o tipu datoteka; razvoj i izrada formata i obrazca (template) datoteka za
razmjenu EDI kao i dokument (uputstvo) za korištenje razvijenog formata. Svaka poruka će
27 Za neke poruke/poslovne procese, sadržaj (spisak informacija koje se razmjenjuju) je već definisan u dokumentu “Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“; za druge poruke ovaj zadatak treba uraditi u ovom koraku.
28
biti predstavljena na fizičkom nivou, konkretnom datotekom podatka, formatom (EDIFACT,
CSV, EXCEL ili XML) i vrijednostima.
7. Definicija neophodnih modifikacija na softveru i/ili nabavka za provedbu EDI – Potrebno je
identifikovati mogućnosti postojećih sistema za provođenje zahtjeva 28 koji proizlaze iz gore
navedenih aktivnosti. Stoga, treba se uraditi „analiza nedostataka“ koja će biti polazna osnova za
funkcionalan dizajn nedostajućih/potrebnih funkcionalnosti koje će se postići bilo nadogradnjom
postojećih bilo nabavkom novih softverskih platformi u narednom koraku.
o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će
se baviti ovim poslovima.
o Trajanje: 2-3 mjeseca (procjenjuje svaki ODS, zavisno od situacije).
o Ishod: Spisak osnovnih funkcionalnih zahtjeva potrebnih za razmjenu poruka (sadržaj, format,
uzorak) definisanih u prethodnim koracima.
8. Tehničke specifikacije, nabavka, razvoj, pokretanje – Na osnovu funkcionalnog dizajna iz prethodne
tačke, potrebno je uraditi detaljnu tehničku specifikaciju za nadogradnju softvera ili novog rješenja.
Nabavka, razvoj i pokretanje nadogradnje softvera/novog rješenja se može uraditi koristeći jedan od
tri navedena pristupa:
o Interna izrada, gdje postojeće IT osoblje obavlja nadogradnju potrebnog softvera/izrađuje
novo rješenje.
o Razvoj od strane nezavisne lokalne kompanije za razvoj softvera, gdje učesnik na tržištu
ugovara posao izrade softvera i puštanja u rad.
o Nabavka gotovog rješenja („sa police“) na tržištu (ako je moguće) i prilagođavanje situaciji u
BiH.
Svaki učesnik na tržištu će donijeti odluku u skladu sa svojom situacijom i okolnostima u kojima se
kompanija nalazi, sa nekom vrstom postojeće analize troškova i dobiti.
o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT, elektroinžinjeri, finansije,
rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima.
o Trajanje: 6-9 mjeseci (procjenjuje svaki ODS, zavisno od sopstvene situacije).
o Ishod: Odluka o opsegu i načinu softverske modifikacije/novog rješenja; tehničke
specifikacije nadogradnje/novog rješenja; razvoj i pokretanje softverskog rješenja na osnovu
specifikacija; funkcionalno softversko rješenje.
9. Probni rad – Kada je softversko rješenje razvijeno i pokrenuto neophodan je probni rad tokom
određenog vremena. Tokom ovog perioda, korisnici će biti u mogućnosti da koriste softver a
programeri u prilici da isprave eventualne greške i nepredviđeno ponašanje.
o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će
se baviti ovim poslovima.
28 Npr., realizacija i prevođenje identifikacionih šema (novih i postojećih) za mjerna mjesta, razmjena podataka određenog formata datoteke, drugi zahtjevi vezani za poslovne procese, itd.
29
o Trajanje: 3-6 mjeseci (procjnjuje ODS, zavisno od sopstvene situacije).
o Ishod: Softversko rješenje ispitano i otklonjene greške i disfunkcionalnosti koje su se pojavile.
10. Redovan-komercijalan rad – Nakon uspješnog probnog rada, softversko rješenje je spremno za
redovan svakodnevan rad.
o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT,
elektroinžinjeri,rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima. Rad softvera će biti pod
nadzorom i grupa će redovno predlagati eventualna poboljšanja.
o Trajanje: Tokom životnog vijeka softvera
o Ishod: Stabilan i pouzdan rad softverskog rješenja za EDI razmjenu podataka na
maloprodajnom tržištu električne energije u BiH.
Razvoj prva tri koraka (1 – 3) može započeti u isto vrijeme i koraci mogu teći istovremeno (u sinhronizaciji),
jer se odnose na osnove EDI (sredstva komunikacije i šeme identifikacije). Odluke koje su usvojene kroz ove
aktivnosti trebaju biti transponirane u zakonsku regulativu. Naredna tri koraka (4-6) trebaju biti realizovani
jedan za drugim, jer početak svakog sledećeg koraka ovisi o završetku prethodnog koraka. Realizacija četvrtog
koraka može započeti u isto vrijeme kada i realizacija prva tri koraka jer se ovi procesi ne preklapaju. EIA će
preuzeti koordinaciju aktivnosti opisanih u koracima od 1 do 6, jer ovi koraci zatjevaju opšte razumijevanje i
dogovor između sudionika (i koji će dovest će do uspostavljanja obavezujućih standarda).
Posljednja četiri koraka (7-10) također trebaju biti realizovana uzastopno, ali pojedinačno od strane svakog
učesnika na tržištu (ODS-ova, snabdjevača i BOS-ova). Preduslov za realizaciju koraka 7 (i narednih koraka) je
uspješna realizacija svih prethodnih koraka. Predmetni učesnici na tržištu su odgovorni za aktivnosti opisane
u koracima 7-10.
Trajanje koraka je grubo procjenjeno i služi samo kao primjer. Ono zavisi od brojnih faktora, poput aktuelne
situacije, organizacije, efikasnosti učesnika, itd. Prije realizacije aktivnosti iz mape puta, procjenjeno trajanje
svakog koraka je potrebno razmotriti u tom smislu.
Procijenjeni ukupni period trajanja svih procesa u mapi puta varira od 19 mjeseci (minimalno) do 31 mjesec
(maksimalno). Na slici 4 prikazana je mapa puta kao Gantt dijagram za oba perioda, maksimalan i minimalan.
1. septembar je proizvoljno odabran kao datum početka.
Slika 4 Gantt dijagram – minimalan period
30
Slika 5 Gantt dijagram– maksimalan period