Načini Ugovaranja Vanjskotrgovinskih Poslova

7/25/2019 Naini Ugovaranja Vanjskotrgovinskih Poslova

1/54

NAINI UGOVARANJANAINI UGOVARANJA

VANJSKOTRGOVINSKIHVANJSKOTRGOVINSKIH

POSLOVAPOSLOVA10. tematska jedinica


2/54

Ugovaranje u vanjskotrgovinskom os!uUgovaranje u vanjskotrgovinskom os!u

U cilju uspjenog ugovaranja pojedinogvanjskotrgovinskog posla potrebno jeposjedovati odreena znanja, saznanja ipoznavanja inozemnih poslovnih obiaja,

zakona i drugih imbenika, kako bi se izbjeglebudue nesuglasice s inozemnim partnerima.

rilikom sklapanja svakog ugovora sinozemnim partnerom treba posvetiti

posebnu pozornost, to se i na koji nainugovara, te koritenje raznih odredbi kojeosiguravaju uspjenost izvrenja ugovora ilinadoknadu poinjenih teta.


3/54

"na#enje ugovora u vanjskotrgovinskom"na#enje ugovora u vanjskotrgovinskomos!ovanjuos!ovanju

!vaki kupoprodajni ugovor je dvostranipravni akt koji regulira razmjenu robe

za novac, kod koje prodavatelj vriulogu prodavatelja, a kupac trebaisplatiti ugovorenu cijenu robe

prodavatelju.


4/54

"a#niji elementi uvoznog ili izvoznogkupoprodajnog ugovora


5/54

!vaki kupoprodajni ugovor, bio on izvoznihili uvoznih osobina, sastoji se od vie

elemenata od kojih su najva#niji$ odatci o ugovornim stranama, sa svim

potrebnim podatcima o kupcu i prodavatelju, naziv dokumenta$ %&upoprodajni ugovor' sa

evidentnim brojem, predmet kupoprodaje mora biti upisan jasno i s

tono de(niranim nazivom i pojmovimavezanim uz njega,

koliina predmeta obuhvaena kupoprodajom,izra#ava se u tono odreenim jedinicama imjerama, koritenim u meunarodnomposlovanju,

)*+!+"+& !-/2 !-3


6/54

kvaliteta predmeta obuhvaenim kupoprodajom,odreuje se prema meunarodnim standardima zate robe ili usluge,

nain pakiranja ili ambala#a, treba biti koritena nanain odreen meunarodnim propisima, kojiodreuju naine transporta pojedinih roba,

cijena predmeta kupoprodaju i valutu plaanja,

odreuju prodavatelj i kupac meusobno, kao i ukojoj e se valuti plaanje izvriti.

paritet isporuke je odredba u kupoprodajnomugovoru kojom se odreuje koje trokove oko robesnosi prodavatelj, a koje kupac,

nain plaanja, mo#e se dogovoriti u gotovini ilikreditnom aran#manu,

)*+!+"+& !-/2 !-3


7/54

instrumenti plaanja trebaju se tono odreditina koji e se nain izvriti plaanje robe odstrane kupca prema prodavatelju. U tu svrhu sekoriste razni meunarodni instrumenti$meunarodni neopozivi dokumentarni akreditiv,bankovne doznake, trgovaka kreditna pisma,inkaso dokumenti ili bankovne garancije,

rok isporuke, treba biti de(niran u razumnim iostvarljivim granicama uz jasno de(niraneodredbe,

kvaliteta i kvantiteta pri preuzimanju robe,

posebice one iz inozemstva. garancije, se u kupoprodajnom ugovoru obino

koriste u cilju osiguranja plaanja isporuenerobe.

)*+!+"+& !-/2 !-3


8/54

ugovorna kazna ili penali ugovaraju se ucilju sprjeavanja neurednog izvravanja

ugovorenog posla, te kao nadoknada pritome prouzroenih teta, via sila se u kupoprodajnim ugovorimakoristi za dogaaje koji se ne mogu

predvidjeti normalnim tijekom poslovanja,mogu se dogoditi u poslovnim odnosima,

rjeava nastalih sporova va#an je diokupoprodajnog ugovora

ostale odredbe ugovora ovise o vrstivanjskotrgovinskog ugovora, koji sklapajuugovorne strane.


9/54

*ain ugovaranja cijena uvanjskotrgovinskom poslovanju


10/54

oto je cijena jedna od najva#nijih kategorijau ugovaranju svakog vanjskotrgovinskog posla,

tom se dijelu posla pridaje posebna pozornost istavlja pred ugovaratelja veliku odgovornost,znanje i iskustvo.

!vaki poduzetnik u vanjskotrgovinskomposlovanju treba voditi takvu cjenovnu politikuu okviru ukupne strategija nastupa nainozemnom tr#itu, kojom mo#e proiriti svojeposlovanje, zadr#ati konkurenciju dalje od svogtr#ita, ali i ostvariti primjerenu dobit iz svog

poslovanja bilo iz izravnog ili neizravnogizvoza ili uvoza.*eprihvatljiva cijena roba na tr#itu mo#e

znaiti gubitak tr#ita.


11/54

4ijene standardnih roba proizvedenih zaprodaju na malo, odreuju se na temeljutrokova proizvodnje i na to dodanih drugihtrokova, to proizvodu daje relativnostandardiziranu stalnu cijenu ili s malimodstupanjima.

! druge strane cijene slo#enih proizvoda

podlo#ne su mnogim imbenicima, kao to sukoliina proizvedenih proizvoda, koliine kojenaruuje inozemni kupac, nainom plaanjaproizvoda, snagom pojedine valute u kojoj seproizvod plaa, stanjem na inozemnom tr#itu,

je li proizvod osvojio tr#ite ili se tek plasira,koliina konkurencije, vanjskotrgovinskojpolitici zemalja izvoznica ili uvoznica.


12/54

Ugovaranje $ijene vanjskotrgovinskogUgovaranje $ijene vanjskotrgovinskogos!aos!a

rilikom sklapanja kupoprodajnog ugovoracijeni se posveuje izuzetna pozornost, a uugovoru se tretira posebnim odredbama, kojeodreuju$ visinu cijene za jedinicu mjere za robu, valutu u kojoj se cijena robe iskazuje, paritet isporuke za koji neka cijena vrijedi, podaci o ambala#i, jer se i ona uraunava u cijenu, razni popusti u cijeni.

U svakom vanjskotrgovinskom poslu koriste sedva naina ugovaranja cijena, izravni iposredni nain.


13/54


zravni nain ugovaranja cijena koristi sepri odreivanju cijene za neku tehnikujedinicu robne mjere ili ukupne vrijednostipojedine poiljke.

U sluaju da se cijena ne mijenja tijekomizvrenja ugovorenog posla odreenacijena se naziva (ksna cijena ili vrstacijena.

osredno ugovaranje cijene ugovara se usluaju kada se za kupoprodajni ugovordogovori cijena koja vrijedi na odnosnomtr#itu u odreeno vrijeme.


14/54


ri ugovaranju cijena unutar

vanjskotrgovinskog poslovanja koriste se$ osnovne cijene nastaju prema uvjetima iz

kupoprodajnog ugovora i mogu se mijenjati, prosjene cijene ugovaraju se u skladu s

standardima kvalitete i mogu se mijenjati, orijentacijske cijene koriste se u cilju okvirnog

in5ormiranja kupca o cijeni pojedinogproizvoda,

cijena proizvoaa je cijena koja sadr#i svetrokove proizvodnje, drutvenih i drugihdavanja, te zarade proizvoaa,

)*+!+"+& !-/2 !-3


15/54


cijena prema korisnom sadr#aju, odreuje seprema koliini korisnih sastojaka u proizvodu,

tr#ina cijena je srednja cijena na odreenomtr#itu u odreeno vrijeme, a koja se 5ormira

prema zakonima ponude i potra#nje, svjetska cijena je prosjena cijena na nekom odsvjetskih tr#ita, a esto se odreuje premaburzovnim cijenama postignutim kroz

transakcije, monopolska cijena se ostvaruje pod direktnimutjecajem monopolskih poduzea na tr#itu,

)*+!+"+& !-/2 !-3

j ij j k i kU j ij j k i k


16/54


damping cijena je ni#a od cijene koja se ostvarujena tr#itu, a koristi se prilikom osvajanja novihtr#ita i udaljavanja konkurencije s tih tr#ita. o jecijena ispod razine proizvodnih trokova i na du#e

vrijeme sigurno donosi propast takvom ponuau, burzovna cijena je cijena, koja se koristi unutar

burzovnog poslovanja, a pri ugovaranju takvecijene treba odrediti prema kojoj e se burziravnati poslovanje,

klizajua cijena se koristi prilikom promjene nainaposlovnih ili proizvodnih aktivnosti, to za sobompovlai i promjenu cijene robe ili proizvoda.

R i ti ij i j k t i kt t


17/54

Ra%ni ousti u $ijeni vanjskotrgovinskoga%n oust u $ en van s otrgov ns ogos!ovanjaos!ovanja

ijekom vanjskotrgovinskog poslovanja javlja sepotreba davanja raznih oblika popusta kupcu

neke robe, proizvoda ili usluge.*a taj se nain pospjeuje prodaja, a sam kupac

potie proizvoaa na davanje premija zakvalitetan i dobro obavljen posao, koji je odinteresa proizvoau i kupcu. onekad izvoznik

ponudi inozemnom kupcu proizvod pod visokomcijenom, kako bi mu u nastavku poslovanjadavao visoke popuste, to kod svakog ozbiljnogkupca izaziva nepovjerenje i odbojnost.

! druge strane est je sluaj da kupac tra#i od

izvoznika visok popust, koji mo#e dovestiizvoznika u nezgodnu situaciju i do velikihgubitaka. 6lede toga se izvoznik esto povlai iztakvog poslovanja ve u poetnoj 5azi pregovora.


18/54

Kori&tenje k!i%ne ska!e uKori&tenje k!i%ne ska!e uvanjskotrgovinskom os!ovanjuvanjskotrgovinskom os!ovanju

&lizna skala se koristi u vanjskotrgovinskomposlovanju uvijek, kada je na nekom tr#itukrizno stanje, a odreivanje razine klizne skaleovisi o promjeni trokova proizvodnje, temonetarnoj nesigurnosti.

romjena cijene nekog proizvoda ili robeodreene sklapanjem kupoprodajnog ugovoramo#e biti bitno poremeena na dva osnovnanaina$ promjenom proizvodnih trokova ivalutarnim poremeajima u pojedinoj zemlji.

"alutarni poremeaji u nekoj zemlji dogaaju senakon izvrenih promjena valutarnih teajeva,in7acije, devalvacije i slino. o nisu stalniporemeaji, a od njihova utjecaja mo#e seosigurati koritenjem vrstih valuta.


19/54

POSLOVNI RI"I'I IPOSLOVNI RI"I'I IOSIGURANJ( O)OSIGURANJ( O)

POSLOVNIH RI"IKA UPOSLOVNIH RI"IKA UVANJSKOTRGOVINSKO*VANJSKOTRGOVINSKO*

POSLOVANJUPOSLOVANJU


20/54

O+re,enje os!ovnog ri%ika uO+re,enje os!ovnog ri%ika u

vanjskotrgovinskom os!ovanjuvanjskotrgovinskom os!ovanju8izik u vanjskotrgovinskom poslovanju

mo#e se de(nirati kao nepredvidivu

mogunost od nastupa vremenski iliprostorno neplaniranih dogaaja kojimogu biti izazvani raznimnekontroliranim dogaanjima na kojese ne mo#e utjecati.


21/54

Pojava os!ovni- ri%ika uPojava os!ovni- ri%ika uvanjskotrgovinskom os!ovanjuvanjskotrgovinskom os!ovanju

8izik u svojim djelovanjem mo#e zahvatitiprodavatelja i kupca. oslovanje kupca mo#ebiti bitno poremeeno jer on ne e primitiodreenu robu na vrijeme, te one kvalitete

ili koliine koju oekuje.9sim toga roba mo#e na putu do njega, bitiu potpunosti ili djelomino unitena, tokupcu donosi smanjivanje zarade i gubitakvremena ekajui novu poiljku.

! druge strane za prodavatelja rizik mo#edonijeti nemogunost naplate isporuenerobe i gubitak prihoda.


22/54


:a kupca je najva#nije da robu koju kupi dabude u skladu s kupoprodajnim ugovorom,dok prodavatelj nastoji da mu kupac uredno ipravovremeno plati njegova potra#ivanja.

8izik je po svome djelovanju nepredvidiv i ne

mo#e se izbjei, dok se isto vrijeme obujamtete teko izrauna, posebno kada je rije orizicima koji se javljaju prilikomvanjskotrgovinskog poslovanja.

6lede toga se prilikom vanjskotrgovinskogposlovanja posebna pozornost pridajeosiguranju protiv rizika, koja treba biti dioposlovne politike svakog poduzetnika.


23/54


8izici mogu biti u svojoj naraviprenosivi i neprenosivi ili prete#itoneprenosivi.

:a pojedine rizike mo#e se unaprijedpredvidjeti mogunost njihovapojavljivanja, kao i veliina tete koju

mogu prouzroiti, to ovisi o koliiniin5ormacija koje se o njima posjeduju.


24/54

8obni rizici u vanjskotrgovinskomposlovanju


25/54

8obni rizici javljaju se u dijeluvanjskotrgovinskog poslovanja koji se

odnosi na robni dio poslovnog izvrenja,te obuhvaaju sve one dogaaje kojimogu utjecati na robu i odnos prema

odnosnoj robi, koja je predmetkupoprodaje.8obni rizici koji se javljaju u

vanjskotrgovinskom poslovanju odnose

se na kvalitetu, koliinu, odstupanje odugovornih obveza, kanjenje u isporuci,rizik plasmana robe i slino.


26/54

rizici vrste, kvalitete i kvantitete robe,

rizik nabave i prodaje na tr#itu,rizik prilikom izvrenja kupoprodajnogugovora,

rizici koji se javljaju prilikom

transporta.

Sve ri%ike ove vrste mo.e seSve ri%ike ove vrste mo.e seo+ije!iti na s!je+e/i na#in0o+ije!iti na s!je+e/i na#in0


27/54

Ri%i$i vrste1 kva!itete i kvantitete ro2e moguse javiti kao posljedica smanjivanja kvalitete robe

tijekom prijevoza, uskladitenja ili raznihmanipulacija robom.akvi rizici se odnose na one robe koje su podlo#ne

klimatskim ili temperaturnim promjenama, teneodgovornoj manipulaciji u skladitu.

8izici vrste posebno se odnose na sezonske robekao to su robe za prigodne praznike, te ljetna ilizimska odjea, koje su podlo#ne trenutnom ukusukorisnika ili modnim trendovima.

otrebno je da izvoznik takvu robu preda kupcu

prema tono odreenoj vrsti, kvaliteti, izgledu,standardu i odreenom vremenu na odreenommjestu.

Ri%i$i vrste1 kva!itete iRi%i$i vrste1 kva!itete i

kvantitete ro2ekvantitete ro2e


28/54

Ri%i$i koje se jav!jaju ri!ikom na2ave iro+aje, ovise o raznim subjektivnim ili

objektivnim okolnostima poslovanja, a mogubitno ote#ati ili onemoguitivanjskotrgovinsko poslovanje.

!ubjektivne okolnosti poslovanja odnose se

na razne rizike koji se javljaju u samompoduzeu koje vri poslovanja, dok objektivneokolnosti nastaju vanjskim utjecajima, na kojepoduzee ne mo#e utjecati.

o se odnosi na razne mjere dr#avnih organa,kao to se zabrane uvoza ili izvoza, deviznaogranienja i slino.

Ri%i$i koje se jav!jaju ri!ikomRi%i$i koje se jav!jaju ri!ikom

na2ave i ro+ajena2ave i ro+aje


29/54

Ri%i$i1 koji se jav!jaju ri!ikomi%vr&enja kuoro+ajnog ugovora,

javljaju se glede nemogunosti izvrenjaobveza proizalih iz kupoprodajnogugovora, a uzrokuju tetu jednoj ili drugojugovornoj strani.

akvi rizici javljaju se u dva bitna sluaja$ u sluaju, kada prodavatelj iz bilo kojeg

razloga ne izvri svoj dio obveza prema kupcu, u sluaju, kada kupac iz raznih razloga, odbija

primiti robu ili je ne plati.

Ri%i$i1 koji se jav!jaju ri!ikomRi%i$i1 koji se jav!jaju ri!ikomi%vr&enja kuoro+ajnog ugovorai%vr&enja kuoro+ajnog ugovora


30/54

&upac se od rizika koji mogu nastatiprilikom isporuke robe osigurava na nain,

da ispita poslovnu solventnost inozemnogprodavatelja, ugovori kaznene uvjete;penale; za neispravnosti u isporuci, tazahtijeva bankovna jamstva za uredno

izvreno poslovanje.!ve dodatne mjere osiguranja od rizika

izazivaju dodatne trokove poslovanja odprodavatelja i kupca, ali u poslovanju

pru#aju odreenu razini sigurnosti zaobadvije strane, posebice kada su predmetposlovanja poslovi velike vrijednosti.


31/54

ako u svakom poslovanju rizici pogaajuprodavatelja i kupca, rizici su za kupca neto

manji, jer ih on mo#e bitno smanjiti uzugovorni uvjet, da uvjetuje plaanje robe teknakon to je robu primio i pregledao.

! druge strane prodavatelj je izlo#en mnogoveim i obuhvatnijim rizicima, a jedan od njih

je insolventnost inozemnog kupca, koji nakonprimitka robe izjavi, da je plaevnonesposoban ili ne #eli platiti robu, a nanesposobnost plaanja kupca mo#e utjecati i

njegova dr#ava svojim privremenimzabranama plaanja prema inozemstvu, amo#e nastupiti i odustajanje od ugovora prijepoetka isporuke robe.


32/54

Transortni ri%i$i, koji se mogu javiti uvanjskotrgovinskom poslovanju, odnose

se na sve rizike koji mogu nastati prilikomdostave robe od prodavatelja do kupca.ransportni rizici dijele se na$

osnovne transportne rizike,

dopunske transportne rizike, politike i ratne rizike.

9snovni transportni rizici obuhvaajuopasnosti, koje mogu nastati u prometu,

kao to su prometne nesree,elementarne nepogode, po#ari i slino.

Transortni ri%i$iTransortni ri%i$i


33/54

opunski rizici su vezani uz osobine robekoja se prevozi, a mogu se odnositi na

krau, vlagu, lom, rasipanje, kvarenje islino.

U tu skupinu spadaju manipulativni rizici,koji se dogaaju glede neispravnogutovara i istovara robe.

rilikom ugovaranja pri osiguravajuimdrutvima mogu se vriti transportna

osiguranja na domai i inozemni teret;kargo.


34/54

9siguranje za domai teret vri se zaprijevoz unutar domae zemlje.

9siguranje za inozemne terete vri seprema tri vrste osiguranja$ osiguranje uvoznog tereta, osiguranje izvoznog tereta, osiguranje tranzitnog tereta.


35/54


36/54


37/54

U vanjskotrgovakom poslovanju djelujusljedei rizici$ komercijalni, koji se javljaju iz nesposobnostikupca da izvrava svoje obveze,

nekomercijalni, koji se javljaju kao du#nikirizici dr#ave ili dr#avnih poduzea.


38/54

Ri%ik $ijene javlja se u sluaju, kada mo#edoi do promjene cijene predmeta

kupoprodaje, bilo na tetu prodavatelja ilikupca.Uslijed raznih dogaanja na inozemnom

tr#itu mo#e doi do promjene cijena roba ili

proizvoda, koja je u trenutku sklapanjaugovora bila odreena kao vrsta.

U tom e sluaju, ako je cijena poraslaprodavatelj e trpjeti tetu, a kupac e

ostvariti odreenu korist.U sluaju pada cijena dogaa se suprotni

uinak.


39/54

Uzroci koji uzrokuju rast ili pad cijenamogu biti dvojaki$ jedni ovise o

odstupanju od ugovorenih odredbiprodavatelja ili kupca, a drugi ovise opromjenama na tr#itu.

9d takvih rizika prodavatelj se mo#eosigurati da ugovori naplatu 5akturnevrijednosti robe na osnovu skladinice ilivaranta, ili potvrdom meunarodnog

peditera o neopozivom prijamu iotpremi odreene robe prema nalogukupca.


40/54

Ri%ik i%vo%nog kre+ita javlja se prilikomnekog izvoznog posla, koji se vri prema

kreditnom aran#manu, u sluaju kada kupacu inozemstvu iz raznih razloga ne mo#e uugovoreno vrijeme izvriti plaanjeugovorene robe ili usluge.

&reditno (nanciranje mnogo se koristi umeunarodnom poslovanju, posebice zavelike poslovne vrijednosti, jer malo kojiuvoznik u svijetu raspola#e velikim

(nancijskim sredstvima, kojima mo#eodmah platiti kupljenu robu velikihvrijednosti.


41/54

&reditiranje kupaca vri se putemkomercijalnih ili bankovnih kredita,

davanje kojih je vezano odnos izvoznikadavatelja kredita, uvoznika primateljakredita, te uz odreene naine

meusobne suradnje njihovih zemaljakoje sudjeluju u kupoprodajnomaran#manu i njihovoj pravnoj regulativi.


42/54

Ri%ik konvertiranja, javlja se prilikompretvaranja jedne valute u drugu, glede

podmirenja nastalih obveza, a nastajeunutar klirinkog obraunskog sustava,kada se treba nacionalne valutepretvoriti u ugovorenu valutu plaanja.

9vaj rizik se mo#e javiti u sluaju, kadadr#ava odgaa plaanje premainozemstvu glede pretvaranja svoje

valute u inozemnu ili zadr#ava isplatudomaem uvozniku priljev inozemnevalute koju su oni ostvarili.


43/54

Ri%ik trans3eraodnosi se na rizike, kojimogu nastati prilikom doznaavanja

sredstava plaanja iz inozemstva premaizvozniku, kada mogu nastati ozbiljniproblemi u izvrenju platnih naloga

kupca prema prodavatelju.a vrsta rizika ovisi o djelovanju dr#aveprema uvozniku, kojega se nastojiometati u vrenju plaanja prema

prodavatelju u inozemstvu.


44/54

Te#ajni ri%i$i javljaju se kao posljedicadogaanja na svjetskom novarskom ideviznom tr#itu.

akva dogaanja bitno utjeu na poslovneaktivnosti prema inozemstvu, jer uspjehposlovanja esto ovisi o 7uktuaciji teajavalute u kojoj je posao ugovoren.

U takvom sluaju izvoznik za prodanu robudobije cijenu u valuti koja je izgubila navrijednosti, a kupac dobije robu za koliinuvalute kojoj je vrijednost porasla.

ri sklapanju kupoprodajnog ugovoraprodavatelj i kupac dogovaraju valutu plaanjau kojoj treba izvriti sva plaanja, koja seodnose na odnosni poslovni pothvat.


45/54

Va!utni ri%i$imogu se pojaviti gledeiznenadnih promjena vrijednosti

pojedinih valuta potaknutih od dr#ave, au cilju stabiliziranja gospodarskih prilikau zemlji.

"alutni rizik se pojavljuje u sluajevima,kada dr#ava uspostavlja noviintervalutarni teaj neke valute premadrugim valutama, a obvezno se razvija

u sva oblika, kao$ devalvacija, revalvacija.


46/54

evalvacija je u ekonomiji mnogo uestalijapojava nego je to revalvacija, te se svaki

izvoznik mo#e praktiki nai na njezinomudaru.

6lede toga svaki poslovni subjekt priposlovanju s inozemstvom treba obratiti

posebnu pozornost na tu ekonomskupojavu, kako bi smanjio svoju poslovnutetu.

!manjivanju valutnog rizika mo#e pridonijetiprimjena odreenih internih i eksternihmetoda u vanjskotrgovinskom poslovanju.


47/54

&oritenje internih metoda u upravljanju rizicima,primarni se primjenjuje u djelovanju vlastitog(nancijskog mened#menta prema svojim inozemnimpartnerima.

Unutar tih metoda koristi se prijeboj )netting3,kompenzacija )matching3, tehnike avansa i odgoenogplaanja )leading and lagging3, politiku varijacijecijena )pricing variation policies3, te upravljanjeaktivom i pasivom )asset=liabilit> management3.

rijeboj )netting3 se koristi kod poslovnih subjekatakoji meusobno trguju, na nain, da meusobnoporavnavaju svoja dugovanja preostalim neto iznosomostvarenim od nekog posla. ?ruto iznosi dugovanja ipotra#ivanja meusobno se prebijaju, a u bilancamase iskazuju samo neto iznosi dugovanja i potra#ivanja.


48/54

Po!iti#ki ri%ik nastaje kao posljedica raznihpolitikih dogaanja na nekom zemljopisnomprostoru, kao to je rat, razni nemiri i slino.akvi dogaaji mogu bitno poremetiti naplatuisporuene robe ili uope unazaditivanjskotrgovinsko poslovanje pojedinogposlovnog subjekta.

U takvim sluajevima naplata potra#ivanja jeu potpunosti nemogua, kao i sve drugeposlovne transakcije.

olitiki rizici podjednako pogaaju izvoznike iuvoznike prilikom njihova poslovanja.

rilikom izvrenja pojedinog izvoznog posla utakvim uvjetima treba koristiti odreenemjere zatite prema kupcu i naplati izvezenerobe.


49/54

osebne vrste osiguranja od poslovnihrizika u vanjskotrgovinskom poslovanju


50/54

"eliina poslovnih rizika ovisi o raziniposlovnih aktivnosti koje se vre s

inozemstvom, a svaki poslovni subjekttreba prilikom svojih poslovnih aktivnostiizabrati poslovnu politiku osiguranja rizikana nain koji njemu najvie odgovara.

U poslovnoj praksi koristi se uglavnom trivrste osiguranja$ samoosiguranje,

osiguranje od rizika putem %hedging' poslova, 5or5etiranje.


51/54

Samoosiguranje o+ os!ovni- ri%ika koristise u sluaju kada se prijenos rizika ne mo#eprenijeti na poslovnog partnera ili na odreenuosiguravajuu organizaciju.

9no se provodi u sluaju kadavanjskotrgovinsko poduzee nije sigurno zadaljnji kvalitetni razvoj odreenog planiranog

vanjskotrgovinskog posla, a ne mo#e bitnoutjecati na daljnji razvoj budueg poslovanja.!amoosiguranje se koristi kod opih i posebnih

nepremostivih rizika, a za njihovo rjeavanje

koristi se metoda 5unkcijske podjele rizikakojima se bolje utvruju, odreuju i pratestatistiki podaci prema kojima se odreujenjihova razina.


52/54

Osiguranje o+ ri%ika utem 4-e+ging5os!ovanja koristi u kombinaciji promptnog iterminskog poslovanja, a glede pokria razlikeu cijeni terminskog posla.

akvim se osiguranjem pokrivaju razlike upoveanju ili padu razine ugovorenih cijenarobe ili deviza. U poslovnoj praksi razlikuje se

%robni hedging' i %devizni hedging'.ri meusobnom poslovanju prodavatelj i kupac

se nastoje zatititi od moguih rizika rasta ilipada cijena odreene robe, i to u sluaju kada

je ugovorena vrsta cijena, ali koja se tijekomizvrenja kupoprodajnog ugovora mo#emijenjati na vie ili ni#e, glede stanja naodreenom tr#itu.


53/54

@edging je poslovno djelovanje, kojemje cilj smanjivanje na najmanju mjeru

poslovnih rizika, poduzimanjem noveposlovne operacije, koja smanjujetroak prve.

akve operacije mogu biti %put'i %call'opcije, %terminske' ili %5utures'operacije, %sAap' poslovi i slino.


54/54

6or3etiranje kao na#in osiguranja o+7nan$ijski- ri%ika.

Documents

Načini Ugovaranja Vanjskotrgovinskih Poslova