665

MEUNARODNI STANDARD FINANSIJSKOG IZVJETAVANJA 7 Finansijski instrumenti: objavljivanje

Svrha

1. Svrha ovoga standarda je subjektima naloiti da u svojim finansijskim izvjetajima objavljuju podatke koji korisnicima omoguuju da procijene:(a) znaaj finansijskih instrumenata za finansijski poloaj i rezultate poslovanja su-

bjekta i (b) prirodu i vrstu rizika koji proizlaze iz finansijskih instrumenata a kojima je

subjekt izloen tokom perioda i na izvjetajni datum, te nain na koji subjekt upravlja tim rizicima.

2. Naela u ovome standardu nadopunjavaju naela za priznavanje, mjerenje i prezen-tiranje finansijske imovine i finansijskih obaveza iz MRS-a 32 - Finansijski instru-menti: prezentiranje i MRS-a 39 - Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje

Djelokrug

3. Ovaj standard duni su primjenjivati svi subjekti na sve vrste finansijskih instrume-nata, izuzev:(a) udjela u zavisnim drutvima, pridruenim drutvima i zajednikim pothvatima

koji se obraunavaju u skladu s MRS-om 27 - Konsolidirani i odvojeni finansijski izvjetaji, MRS-om 28 - Ulaganja u pridruena drutva ili MRS-om 31 - Udjeli u zajednikim pothvatima. Meutim, MRS 27, MRS 28 ili MRS 31 doputaju subjektu da udjele u zavisnom drutvu, pridruenom drutvu ili zajednikom pothvatu obraunava u skladu s MRS-om 39; ako je to sluaj, subjekt je duan primijeniti zahtjeve ovoga MSFI-ja. Subjekti su ovaj MSFI duni primijeniti i na sve derivative povezane s udjelima u zavisnim drutvima, pridruenim drutvi-ma ili zajednikim pothvatima, izuzev derivativa koji azdovoljavaju definiciju vlasnikog instrumenta iz MRS-a 32.

(b) prava i obaveza zaposlenih koji proizlaze iz planova primanja za zaposlene, na koje se primjenjuje MRS 19 - Primanja zaposlenih.

(c) [brisano](d) ugovora o osiguranju kako su definirani u MSFI-ju 4 - Ugovori o osiguranju.

Meutim, ovaj standard se primjenjuje na derivative ugraene u ugovore o osi-guranju ako MRS 39 subjektu nalae da ih obraunava odvojeno. Pored toga, izdavalac je duan ovaj standard primijeniti na ugovore o finansijskoj garanciji ako izdavalac za priznavanje i mjerenje tih ugovora primjenjuje MRS 39, ali obavezno primjenjuje MSFI 4 ako u skladu s takom 4.(d) MSFI-ja 4 za njihovo priznavanje i mjerenje odabere primjenjivati MSFI 4.

(e) finansijskih instrumenata, ugovora i obaveza na osnovu transakcija isplata za-snovanih na dionicama na koje se primjenjuje MSFI 2 - Plaanja po osnovu dio-

666

MSFI 7

nica, osim to se taj standard primjenjuje na ugovore koji potpadaju u djelokrug taaka 5.-7. MRS-a 39.

(f ) instrumenata koji se u skladu s takama 16.A i 16.B ili takama 16.C i 16.D MRS-a 32 obavezno klasificiraju kao vlasniki instrumenti.

4. Ovaj standard se primjenjuje na priznate i nepriznate finansijske instrumente. Pri-znati finansijskim instrumenti ukljuuju finansijsku imovinu i finansijske obaveze iz djelokruga MRS-a 39. Nepriznati finansijskim instrumenti ukljuuju neke finansij-ske instrumente koji, premda su izvan djelokruga MRS-a 39, potpadaju u djelokrug ovoga standarda (kao to su neke preuzete obaveze za kreditiranje).

5. Ovaj standard se primjenjuje na ugovore o kupoprodaji nefinansijske imovine koja potpada u djelokrug MRS-a 39 (v. take 5.-7. MRS-a 39).

Klase finansijskih instrumenata i nivo objavljivanja

6. Kad ovaj standard nalae objavljivanje po klasama finansijskih instrumenta, subjekt je duan finansijske instrumente razvrstati u klase koje su primjerene vrsti objav-ljenih informacija te koje uzimaju u obzir obiljeja tih finansijskih instrumenata. Subjekt je duan pruiti dovoljno informacija kako bi bilo mogue usuglaavanje pojedinanih stavki prezentiranih u izvjetaju o finansijskom poloaju.

Znaaj finansijskih instrumenata za finansijski poloaj i rezultate poslovanja

7. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima finansijskih izvjetaja omoguuju da procijene znaaj finansijskih instrumenata za njegov finansijski poloaj i rezultate poslovanja.

Izvjetaj o finansijskom poloaju

Kategorije finansijske imovine i finansijskih obaveza

8. Knjigovodstvene vrijednosti svake nie navedene kategorije, kako ih definira MRS 39, se objavljuju ili u samoj izvjetaju o finansijskom poloaju ili u biljekama uz finansijske izvjetaje:(a) finansijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, uz odvojeni pri-

kaz (i) finansijske imovine koja je kao takva odreena pri prvom priznavanju i (ii) finansijske imovine svrstane u kategoriju imovine namijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39

(b) ulaganja koja se dre do dospijea(c) zajmovi i potraivanja(d) finansijska imovina raspoloiva za prodaju(e) finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, uz odvojen pri-

kaz (i) finansijske imovine koja je kao takva odreena pri prvom priznavanju i (ii) finansijske imovine svrstane u kategoriju imovine namijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39 i

667

MSFI 7

(f ) finansijske obaveze mjerene po amortiziranom troku.

Finansijska imovina ili finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

9. Ako je subjekt neki zajam ili neko potraivanje (ili skupinu zajmova ili potraivanja) razvrstao u kategoriju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, duan je objaviti:(a) najveu izloenost kreditnom riziku (v. taku 36. (a)) po predmetnom zajmu

ili potraivanju (ili predmetnoj skupini zajmova ili potraivanja) na izvjetajni datum

(b) iznos do kojeg bilo koji povezani kreditni derivativi ili slini instrumenti ubla-avaju najveu izloenost kreditnom riziku

(c) iznos promjene, tokom perioda i kumulativno, fer vrijednosti predmetnog za-jma ili potraivanja (ili predmetne skupine zajmova ili potraivanja) koja se moe pripisati promjenama kreditnog rizika finansijskog sredstva koja se odre-uje ili:(i) kao iznos promjene fer vrijednosti koja se ne moe pripisati promjenama

trinih uslova koje stvaraju trini rizik, ili(ii) koritenjem alternative metode za koju subjekt vjeruje da vjernije prikazu-

je iznos promjene fer vrijednosti koja se moe pripisati promjenama kre-ditnog rizika predmetnog sredstva.

Promjene trinih uslova koje stvaraju trini rizik ukljuuju promjene proma-trane (banchmark - poredbene) kamatne stope, cijene robe, valutnog kursa ili indeksa cijena ili stopa.

(d) iznos promjene fer vrijednosti bilo kojeg povezanog kreditnog derivativa ili slinog instrumenta tokom perioda i kumulativno od trenutka svrstavanja kao zajma ili potraivanja.

10. Ako je subjekt neku finansijsku obavezu odredio kao finansijsku obavezu po fer vri-jednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s takom 9. MRS-a 39, duan je objaviti:(a) iznos promjene, tokom perioda i kumulativno, fer vrijednosti finansijske oba-

veze koja se moe pripisati promjenama kreditnog rizika te obaveze koja se odreuje ili:(i) kao iznos promjene fer vrijednosti obaveze koja se ne moe pripisati pro-

mjenama trinih uslova koji stvaraju trini rizik (v. taku B4 u Dodatku B), ili

(ii) koritenjem alternative metode za koju subjekt vjeruje da vjernije prikazu-je iznos promjene fer vrijednosti koja se moe pripisati promjenama kre-ditnog rizika predmetne obaveze.

Promjene trinih uslova koje stvaraju trini rizik ukljuuju promjene pored-bene kamatne stope, cijene robe, valutnog kursa ili indeksa cijena ili stopa. Za ugovore koji ukljuuju obiljeje unit-linked proizvoda, promjene trinih uslo-va ukljuuju promjene u rezultatima poslovanja dotinog internog ili eksternog investicijskog fonda.

668

MSFI 7

(b) razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti finansijske obaveze i iznosa koji bi subjekt po osnovu ugovora trebao platiti o dospijeu vlasniku obaveze.

11. Subjekt je duan objaviti:(a) metode koritene radi postizanja usklaenosti sa zahtjevima iz take 9. (c) i 10.

(a)(b) ako smatra da podaci koje je objavio s ciljem usklaenosti sa zahtjevima iz take

9. (c) i 10. (a) ne odraavaju vjerno promjenu fer vrijednosti finansijskog sred-stva ili finansijske obaveze koja se moe pripisati promjenama kreditnog rizika, razloge na osnovu kojih je izveo takav zakljuak i faktore koje smatra relevan-tnima.

Reklasifikacija

12. Ako je subjekt finansijsku imovinu reklasificirao (u skladu s takama 51.-54. MRS-a 39) u imovinu koja se mjeri: (a) po troku ili amortiziranom troku, umjesto po fer vrijednosti; ili(b) po fer vrijednosti umjesto po troku ili amortiziranom troku;

duan je objaviti iznos reklasificiran iz svake kategorije i u svaku kategoriju, te razlo-ge za reklasifikaciju.

12A. Ako je subjekt reklasificirao finansijsku imovinu iz kategorije po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu sa takama 50.B ili 50.D MRS-a 39 ili iz kategorije raspolo-ivo-za-prodaju u skladu sa takom 50.E MRS-a 39, objavit e:(a) iznos reklasificiran iz svake kategorije i u svaku kategoriju;(b) u svakom periodu izvjetavanja sve do prestanka priznavanja, knjigovodstvene

vrijednosti i fer vrijednosti za svu finansijsku imovinu koja je bila reklasificirana u sadanjem i prethodnim periodima izvjetavanja;

(c) ako je finansijska imovina bila reklasificirana prema taki 50.B, to je rijetka situacija, injenice i okolnosti koje pokazuju da je situacija bila nesvakidanja;

(d) za izvjetajni period u kojem je finansijska imovina reklasificirana, dobitak ili gubitak od promjene fer vrijednosti finansijske imovine priznat u bilansu uspje-ha ili direktno u okviru kapitala u tom periodu i u prethodnom periodu;

(e) za svaki izvjetajni period nakon reklasifikacije (ukljuujui i period u kojem je finansijska imovina bila reklasificirana) sve do prestanka priznavanja finansijske imovine, dobitak ili gubitak od promjene fer vrijednosti koji bi bio priznat u bi-lansu uspjeha ili direktno u okviru kapitala da finansijska imovina nije bila rekla-sificirana, te dobitak, gubitak, prihod i rashod priznat u bilansu uspjeha; te

(f ) efektivnu kamatnu stopu i procijenjene iznose novanih tokova koje subjekt oekuje nadoknaditi na datum reklasifikacije finansijske imovine.

Prestanak priznavanja13. Mogue je da subjekt finansijsku imovinu prenosi na nain da sva finansijska imovi-

na ili dio nje ne zadovoljava kriterije prestanka priznavanja (v. taku 15.-37. MRS-a 39). Subjekt je duan za svaku klasu takve finansijske imovine objaviti:

669

MSFI 7

(a) prirodu imovine(b) prirodu rizika i nagrada povezanih s vlasnitvom kojima drutvo ostaje izloe-

no(c) kad nastavlja priznavati svu imovinu, knjigovodstvene iznose imovine i poveza-

nih obaveza(d) kad nastavlja priznavati imovinu u mjeri u kojoj nastavlja sudjelovati u njoj,

ukupan knjigovodstveni vrijednost izvorne imovine, iznos imovine koju na-stavlja priznavati te knjigovodstvenu vrijednost povezanih obaveza.

Kolaterali

14. Subjekt je duan objaviti:(a) knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine koju je zaloio kao osiguranje

za plaanje stvarnih ili nepredvienih obaveza (kolateral), ukljuujui iznose koji su reklasificirani u skladu s takom 37. (a) MRS-a 39 i

(b) uslove zaloga.15. Kad subjekt dri neki kolateral (finansijska ili nefinansijska imovina) i doputeno

mu je kolateral prodati ili ponovno zaloiti u odsustvu ili zbog neplaanja vlasnika kolaterala, duan je objaviti:(a) fer vrijednost kolaterala u posjedu(b) fer vrijednost svakog kolaterala koji je prodan ili ponovno zaloen te da li ima

obavezu vratiti i(c) uslove povezane s koritenjem kolaterala.

Konto ispravka vrijednosti za kreditne gubitke

16. Kad je finansijska imovina umanjena za kreditne gubitke i subjekt evidentira uma-njenje na zasebnom kontu (npr. konto ispravka vrijednosti na kojem se evidentiraju pojedinana umanjenja ili neki slian konto koji se koristi za evidentiranje kolektiv-nog umanjenja imovine) umjesto da direktno umanjuje knjigovodstvenu vrijednost sredstva, duan je objaviti usuglaavanje promjena na tom kontu tokom perioda za svaku klasu finansijske imovine.

Sloeni finansijski instrumenti s vie ugraenih derivativa

17. Ako je subjekt izdao instrument koji sadri i komponentu obaveze i komponentu kapitala (v. taku 28. MRS-a 32) i rije je o instrumentu koji ima vie ugraenih deri-vativa ije su vrijednosti meuzavisne (kao to je konvertibilni duniki instrument s pravom prijevremenog otkupa), duan je objaviti postojanje takvih obiljeja.

Neplaanje i povreda uslova

18. Za obaveze po zajmovima priznate na izvjetajni datum, subjekt je duan objaviti:(a) pojedinosti o eventualnom neplaanju glavnice, kamata, postupnog otkupa ili

uslova otkupa tih zajmova

670

MSFI 7

(b) knjigovodstvena vrijednost na izvjetajni datum obaveza po zajmovima koji se ne plaaju i

(c) je li plaanje izvreno ili su uslovi otplate obaveza po zajmovima revidirani prije nego to je odobreno izdavanje finansijskih izvjetaja

19. Ako je tokom perioda dolo do povrede ugovora o zajmu koja nije opisana pod ta-kom 18., subjekt je duan objaviti iste informacije koje nalae taka 18. ako je rije o povredi po osnovu koje je vjerovnik imao pravo zatraiti prijevremenu otplatu (osim u sluaju da je povreda otklonjena ili su uslovi revidirani na izvjetajni datum ili prije njega).

Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti

Stavke prihoda, rashoda, dobiti i gubitka

20. Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama objaviti sljedee stavke prihoda, rashoda, dobiti i gubitaka:(a) neto dobit ili neto gubitak od:

(i) finansijske imovine ili finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, uz odvojen prikaz onih od finansijske imovine ili finansijskih obaveza koje su kao takve oznaene pri prvom priznavanju ili onih od fi-nansijske imovine i finansijskih obaveza koje su klasificirane u skupinu na-mijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39

(ii) finansijske imovine raspoloive za prodaju, uz odvojen prikaz iznosa dobiti ili gubitaka priznatih u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti perioda te iznos prenesen s kapitala na dobit ili gubitak perioda

(iii) ulaganja koja se dre do dospijea(iv) zajmova i potraivanja i(v) finansijskih obaveza mjerenih po amortiziranom troku.

(b) ukupne prihode i ukupne rashode od kamata (izraunate metodom efektivne kamate) od finansijske imovine ili finansijskih obaveza koje nisu obraunate po fer vrijednosti u dobiti ili gubitku

(c) prihode i rashode od naknada (izuzev iznosa ukljuenih u postupak utvrivanja efektivne kamatne stope) od:(i) finansijske imovine ili finansijskih obaveza koje nisu obraunate po fer vri-

jednosti kroz dobit ili gubitak i(ii) povjerenikih i drugih fiducijarnih poslova koji rezultiraju u dranju ili ula-

ganju imovine u ime fizikih osoba, trustova, mirovinskih planova i drugih institucija

(d) prihode od kamata na umanjenoj finansijskoj imovini obraunate u skladu s takom VP93 MRS-a 39 i

(e) iznos eventualnih gubitaka zbog umanjenja za svaku klasu finansijske imovine.

671

MSFI 7

Ostali podaci za objavu

Raunovodstvene politike

21. U skladu s takom 117. MRS-a 1 - Prezentiranje finansijskih izvjetaja, subjekt je duan u sklopu saetog prikaza osnovnih raunovodstvenih politika objaviti osnovu ili osnove vrednovanja, tj. mjerenja koritene prilikom sastavljanja finansijskih izvje-taja te druge primijenjene raunovodstvene politike koje su vane za razumijevanje finansijskih izvjetaja.

Raunovodstvo zatite

22. Subjekt je duan objaviti odvojeno sljedee podatke za svaku vrstu zatite opisanu u MRS-u 39 (tj. zatitu fer vrijednosti, zatitu novanog toka i zatitu neto ulaganja u inostrano poslovanje):(a) opis svake vrste zatite(b) opis finansijskih instrumenata odreenih kao instrumenti zatite i njihovu fer

vrijednost na izvjetajni datum i(c) prirodu rizika od kojih se vri zatita.

23. Za zatitu od novanog toka, subjekt je duan objaviti:(a) periode u kojima se oekuju novani tokovi i u kojima se oekuje da e uticati

na dobit ili gubitak(b) opis prognozirane transakcije za koju je ranije koriteno raunovodstvo zatite,

ali za koju se vie ne oekuje da e nastati(c) iznos priznat u izvjetaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti tokom perioda(d) iznos koji je tokom perioda prenesen iz kapitala na dobit ili gubitak perioda, uz

prikaz iznosa koji je ukljuen u svaku stavku izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti i

(e) iznos koji je tokom perioda prenesen iz kapitala i ukljuen u poetnu nabavnu vrijednost ili neku drugu knjigovodstvenu vrijednost nefinansijskog sredstva ili nefinansijske obaveze ije sticanje, odnosno nastanak je bio zatiena progno-zirana transakcija visokog stupnja vjerojatnosti nastanka.

24. Subjekt je duan objaviti odvojeno:(a) kod zatite fer vrijednosti, dobit ili gubitke:

(i) od instrumenata zatite i(ii) od zatiene stavke koji se mogu pripisati riziku od kojeg se provodi zati-

ta.(b) neuinkovitost priznatu u dobiti ili gubitku koja proizlazi iz zatite novanog

toka i(c) neuinkovitost priznatu u dobiti ili gubitku koja proizlazi iz zatite neto ulaga-

nja u inostrano poslovanje.

672

MSFI 7

Fer vrijednost

25. Izuzev kako je odreeno u taki 29., subjekt je za svaku klasu finansijske imovine i finansijskih obaveza (v. taku 6.) duan objaviti fer vrijednost klase imovine i klase obaveza na nain koji omoguuje njezinu usporedbu s knjigovodstvenim iznosom.

26. Prilikom objavljivanja fer vrijednosti, subjekt je duan finansijsku imovinu i finan-sijske obaveze grupirati u klase, koje moe prebijati samo u mjeri u kojoj je izvren prijeboj njihovih knjigovodstvenih iznosa u izvjetaju o finansijskom poloaju.

27. Subjekt je duan za svaku klasu finansijskih instrumenata objaviti metode i, kod pri-mjene metode vrednovanja, pretpostavke primijenjene u odreivanju fer vrijednosti svake klase finansijske imovine ili finansijskih obaveza. Na primjer, ako je primjere-no, subjekt objavljuje informacije o pretpostavkama koje se odnose na stopu preduj-mova, stopu procijenjenih kreditnih gubitaka te kamatne ili diskontne stope. Ako je dolo do promjene metode vrednovanja, subjekt je duan objaviti promjenu te razloge za promjenu.

27.A Radi objavljivanja podataka koje nalae taka 27.B, subjekt je duan pokazatelje fer vrijednosti razvrstati primjenom hijerarhije koja odraava vanost ulaznih podataka u odreivanju pokazatelja. Hijerarhija fer vrijednosti ima sljedee nivoe:(a) cijene (neusklaene) koje kotiraju na aktivnim tritima za identinu imovinu,

odnosno identine obaveze (1. nivo)(b) podaci koji nisu kotirane cijene iz 1. nivoa a koji su dostupni o predmetnom

sredstvu ili predmetnoj obavezi, bilo direktno (npr. cijene) ili indirektno (izve-deni iz cijena) (2. nivo) i

(c) ulazni podaci o imovini ili obavezama koji se ne zasnivaju na posmatranim tr-inim podacima (ulazni podaci koje se ne posmatraju) (3. nivo).

Nivo hijerarhije za odreivanje fer vrijednosti u koju je razvrstan pokazatelj fer vrijednosti se u cijelosti odreuje na osnovu najniog nivoa ulaznih podataka koji su vani za cijeli pokazatelj fer vrijednosti. U tu svrhu se vanost ulaznog podatka ocjenjuje u odnosu na cijeli pokazatelj fer vrijednosti. Ako se za neki pokazatelj fer vrijednosti koriste ulazni podaci koje je mogue zapaziti i koje je potrebno znaajno uskladiti na temelju ulaznih podataka koje nije mogue zapaziti, onda je pokazatelj fer vrijednosti pokazatelj 3. nivoa. Ocjenjivanje vanosti odreenog ulaznog podat-ka za odreivanje pokazatelja fer vrijednosti u cjelini nalae prosuivanje u kojem se razmatraju faktori specifini za predmetnu imovinu ili obavezu.

27.B Vezano za pokazatelje fer vrijednosti iskazane u izvjetaju o finansijskom poloaju, subjekt je duan za svaku klasu finansijskih instrumenata objaviti:a) nivo unutar hijerarhije fer vrijednosti u koju je pokazatelj fer vrijednosti u ci-

jelosti razvrstan, uz razdvajanje pokazatelja fer vrijednosti po nivoima kako je definirano u taki 27.A

b) svaki znaajan prelazak izmeu nivoa 1. i nivoa 2. hijerarhije fer vrijednosti te razloge prelaska. Prelazak u svaki nivo se objavljuje i opisuje odvojeno od prelaska iz svakog nivoa. U tu svrhu se procjenjuje vanost za dobit i gubitak te ukupnu imovinu i ukupne obaveze.

673

MSFI 7

c) o pokazateljima fer vrijednosti 3. nivoa hijerarhije fer vrijednosti, usklaenja od poetnih do zakljunih stanja, uz odvojeno objavljivanje promjena tokom perioda povezanih sa sljedeim: (i) ukupnim dobicima ili gubicima perioda priznatima u dobit ili gubitak, za-

jedno s naznakom o tome gdje su prikazani u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili zasebnom bilansu uspjeha (ako je prikazan)

(ii) ukupnim dobicima ili gubicima koji su priznati u sklopu ostale sveobu-hvatne dobiti

(iii) nabavkom, prodajom, izdavanjem i izmirenjem, uz odvojen prikaz za sva-ku navedenu vrstu promjene i

(iv) prenos u i iz 3. novoa (npr. prenosi povezani s promijenjenom mogunou zapaanja podataka na tritu) te razloge za prijelaz. Kod vanih prijelaza, prijelaz u 3. nivo se objavljuje i opisuje odvojeno od prijelaza iz 3. nivoa.

d) iznosom ukupnih dobitaka ili gubitaka perioda pod c)(i) ukljuenih u dobit ili gubitak i povezanih s dobicima i gubicima koji s odnose na predmetnu imo-vinu i obaveze u posjedu na kraju izvjetajnog perioda, zajedno s naznakom o tome gdje su prikazani u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili zasebnom bilansu uspjeha (ako je prikazan)

e) za pokazatelje fer vrijednosti 3. nivoa, ako bi promjenom jednog ulaznog po-datka ili vie ulaznih podataka u realno moguu alternativnu pretpostavku mo-gao znaajno promijeniti fer vrijednost, subjekt je duan tu injenicu iskazati i objaviti njene uinke. Subjekt je duan objaviti nain na koji je izraunao utje-caj promjene u realno mogue alternativne pretpostavke. U tu svrhu, vanost se prosuuje u odnosu na dobit ili gubitak te ukupnu imovinu ili ukupne obaveze ili, ako se promjene fer vrijednosti iskazuju u sklopu ostale sveobuhvatne dobi-ti, na ukupan vlasniki kapital.

Subjekt je duan objaviti kvantitativne podatke iz ove take u tablinom formatu, osim ako neki drugi format ne bi bio primjereniji.

28. Ako trite za neki finansijski instrument nije aktivno, subjekt fer vrijednost takvog instrumenta odreuje koritenjem metode procjene vrijednosti (v. taku VP74-VP79 MRS-a 39. Ipak, najbolji dokaz o fer vrijednosti prilikom poetnog priznavanje jest transakcijska cijena (tj. fer vrijednost dane ili primljene naknade), osim ako nisu is-punjeni uslovi opisani u taki VP76 MRS-a 39. Iz toga slijedi da bi se mogla pojaviti razlika izmeu fer vrijednosti kod poetnog priznavanja i iznosa koji bi bio na taj datum bio utvren primjenom metode procjene vrijednosti. Ako razlika postoji, su-bjekt je duan, po klasama finansijskih instrumenata, objaviti:(a) svoju raunovodstvenu politiku priznavanja u dobiti ili gubitku koja odraava

promjenu faktora (ukljuujui vrijeme) koje bi sudionici na tritu razmatrali prilikom odreivanja cijene (v. taku VP76.A MRS-a 3) i

(b) ukupnu razliku koju tek treba priznati u dobiti ili gubitku na poetku i na kraju perioda te usklaenje promjena u stanju ove razlike.

29. Objavljivanje fer vrijednosti nije potrebno:

674

MSFI 7

(a) kad je knjigovodstvena vrijednost realno priblina fer vrijednosti, na primjer kod finansijskih instrumenata kao to su kratkorona potraivanja od kupaca ili kratkorone obaveze prema dobavljaima

(b) kod ulaganja u vlasnike instrumente ija cijena ne kotira na aktivnom tritu ili derivativa povezanih s takvim vlasnikim instrumentima a koja su mjerena po troku u skladu s MRS-om 39, jer njihovu fer vrijednost nije mogue pouz-dano izmjeriti ili

(c) kod ugovora koji sadri obiljeje diskrecijske participacije (kako je opisana u MSFI-ju 4) ako fer vrijednost tog obiljeja nije mogue pouzdano izmjeriti.

30. U sluajevima opisanim u taki 29.(b) i 29.(c)., subjekt je duan objaviti informacije koje e korisnicima finansijskih izvjetajima pomoi da sami prosude u kojoj mjeri postoje eventualne razlike izmeu knjigovodstvenih iznosa takve finansijske imovi-ne ili takvih finansijskih obaveza i njihovih fer vrijednosti, ukljuujui:(a) injenicu da informacije o fer vrijednosti tih instrumenata nisu objavljene jer

njihovu fer vrijednost nije mogue pouzdano izmjeriti(b) opis finansijskih instrumenata, njihovih knjigovodstvenih iznosa i razloge iz

kojih fer vrijednost nije mogue pouzdano izmjeriti(c) informacije o tritu tih instrumenata(d) informaciju o tome da li i na koji nain subjekt namjerava prodati te finansijske

instrumente i(e) ako su se neki finansijski instrumenti iju fer vrijednost ranije nije bilo mogue

pouzdano izmjeriti prestali priznavati, objaviti tu injenicu, njihove knjigovod-stvene iznose u trenutku prestanka priznavanja, te iznos priznate dobiti ili pri-znatih gubitaka.

Priroda i stepen rizika koji proizlaze iz finansijskih instrumenata

31. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima finansijskih izvjetaja omoguuju da ocijene vrstu i stepen rizika koji proizlaze iz finansijskih instru-menata a kojima je subjekt izloen na izvjetajni datum.

32. Informacije ije objavljivanje nalau take 33.-42. usmjerene su na rizike koji proi-zlaze iz finansijskih instrumenata i naina na koji se njima upravlja. Rije je rizicima meu kojima su u pravilu, ali ne iskljuivo, kreditni rizik, rizik likvidnosti i trini rizik.

Kvalitativni podaci za objavu

33. Za svaku vrstu rizika koja proizlazi iz finansijskih instrumenata, subjekt je duan objaviti:(a) izloenost riziku i kako ona nastaje(b) svoje ciljeve, politike i procese upravljanja rizikom te metode koritene za mje-

renje rizika i(c) eventualne promjene elemenata pod (a) ili (b) u odnosu na prethodno periode.

675

MSFI 7

Kvantitativni podaci za objavu

34. Za svaku vrstu rizika koja proizlazi iz finansijskih instrumenata, subjekt je duan objaviti:(a) saete kvantitativne podatke o svojoj izloenosti odreenom riziku na izvje-

tajni datum. Ti podaci se obavezno temelje na informacijama koje su interno dostavljene kljunim rukovodiocima poslovnog subjekta (kako su definirani u MRS-u 24 - Objavljivanje povezanih strana), na primjer upravi ili direktoru subjekta.

(b) podatke ije objavljivanje nalau take 36.-42., u mjeri u kojoj nisu specificirani pod (a), osim ako rizik nije znaajan (vezano za znaajnost vidi taku 29.-31. MRS-a 1)

(c) koncentraciju rizika ako ona nije vidljiva iz podataka pod (a) i (b).35. Ako kvantitativni podaci objavljeni na izvjetajni datum nisu reprezentativni u po-

gledu prikaza izloenosti subjekta riziku tokom perioda, subjekt je duan navesti dodatne informacije koje su reprezentativne.

Kreditni rizik

36. Subjekt je duan po klasama finansijskih instrumenata objaviti:(a) iznos koji najbolje odraava njegovu maksimalnu izloenost kreditnom riziku

na izvjetajni datum, ne uzimajui u obzir eventualne kolaterale u posjedu ili druge instrumente osiguranja naplate kredita (npr. prijeboj u neto iznosu koji ne potpada pod prijeboj u skladu s MRS-om 32)

(b) vezano za iznos objavljen pod (a), opis kolaterala i drugih instrumenata osigu-ranja naplate kredita koje subjekt dri

(c) informacije o kreditnoj kvaliteti finansijske imovine koja nije ni dospjela niti umanjena i

(d) knjigovodstvena vrijednost finansijske imovine koja bi bila dospjela ili umanje-na da uslovi nisu revidirani.

Finansijska imovina koja je dospjela ili umanjena

37. Subjekt je za svaku klasu finansijske imovine duan objaviti:(a) starosnu analizu finansijske imovine koja je dospjela na izvjetajni datum, ali

koja nije umanjena(b) analizu finansijske imovine za koju su utvrena pojedinana umanjenja vrijed-

nosti na izvjetajni datum, ukljuujui faktore koje je subjekt razmatrao prili-kom utvrivanja umanjenja i

(c) za iznose objavljene pod (a) i (b), opis kolaterala i drugih instrumenata osigu-ranja naplate kredita koje subjekt dri te, osim ako nije izvedivo, procjenu fer vrijednosti.

676

MSFI 7

Kolateral i drugi primljeni instrumenti osiguranja naplate kredita

38. Kad subjekt tokom perioda stekne finansijsku ili nefinansijsku imovinu na nain da doe u posjed kolaterala koji dri kao instrument osiguranja ili posegne za drugim instrumentima osiguranja naplate kredita (npr. garancijama) te ako takva imovina zadovoljava kriterije priznavanja iz drugih standarda, duan je objaviti:(a) prirodu i knjigovodstvenu vrijednost tako steene imovine i(b) ako imovinu nije mogue trenutano konvertirati u novac, svoje politike koji-

ma je regulirano raspolaganje takvom imovinom, odnosno prodaja imovine ili njeno koritenje u vlastitom poslovanju.

Rizik likvidnosti

39. Subjekt je duan objaviti:(a) analizu ronosti nederivativnih finansijskih obaveza (ukljuujui izdane ugo-

vore o finansijskoj garanciji) koja prikazuje preostale periode do ugovorenog dospijea

(b) analizu ronosti derivativnih finansijskih obaveza, koja obavezno obuhvaa preostale periode do ugovornog dospijea derivativnih finansijskih obaveza ije ugovorno dospijee je kljuno za razumijevanje vremenskog rasporeda tokova novca (v. taku B11.B)

(c) opis naina na koji upravlja rizikom likvidnosti svojstvenom za stavke pod a) i b).

Trini rizik

Analiza osjetljivosti

40. Subjekt je duan, osim ako ne postupa u skladu s takom 41., objaviti:(a) analizu osjetljivosti za svaku vrstu trinog rizika kojem je izloen na izvjetajni

datum, uz prikaz naina na koji bi promjene relevantne varijable rizika koje su realno mogue na taj datum utjecale na dobit ili gubitak te vlasniki kapital

(b) metode i pretpostavke koritene u izradi analize osjetljivosti i(c) promjene koritenih metoda i pretpostavki u odnosu na prethodni period i ra-

zloge promjena.41. Ako subjekt sastavlja analizu osjetljivosti, kao to je vrijednost pod rizikom, koja

odraava meuzavisnosti izmeu varijabli rizika (npr. kamatne stope ili valutni kur-sevi) i koristi je za upravljanje finansijskim rizicima, tu analizu osjetljivosti moe koristiti umjesto analize navedene u taki 40. Subjekt je takoe duan objaviti:(a) obrazloenje metode koritene u izradi analize osjetljivosti te glavnih parame-

tara i pretpostavki iz kojih su izvedeni prezentirani podaci i(b) obrazloenje cilja koritene metode i ogranienja koja mogu dovesti do toga

da informacije ne odraavaju u potpunosti fer vrijednost predmetne imovine i predmetnih obaveza.

677

MSFI 7

Ostali podaci o trinom riziku za objavu

42. Kad analize osjetljivosti objavljenje u skladu s takom 40. ili 41. nisu reprezentativne za rizike svojstvene nekom finansijskom instrumentu (na primjer zbog toga to izloe-nost na kraju godine ne odraava izloenost tokom godine), subjekt je tu injenicu du-an objaviti, kao i razloge iz kojih smatra da analize osjetljivosti nisu reprezentativne.

Datum stupanja na snagu i prijelazni period

43. Subjekt je duan ovaj standard primjenjivati na godinja perioda koja zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2007. godine. Subjekti se potiu na njegovu raniju primjenu. Ako neki subjekt ovaj standard primjenjuje na neko ranije periode, duan je tu inje-nicu objaviti.

44. Ako neki subjekt ovaj standard primjenjuje na godinje periode koja su zapoeli prije 1. januara 2006. godine, nema obavezu prezentirati usporedne informacije za podat-ke koji se objavljuju u skladu s takom 31. - 42. a odnose se na prirodu i stepen rizika koji proizlaze iz finansijskih instrumenata.

44.A MRS-om 1 (izmijenjen 2007.) su izmijenjeni izrazi koji se koriste u MSFI-jevima. Pored toga, njime se mijenjaju i nadopunjavaju take 20., 21., 23.(c) i (d) te taka B5 u Dodatku B. Subjekt je duan te izmjene i dopune primijeniti za godinje periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2009. godine. Ako subjekt primijeni MRS-1 (izmijenjen 2007.) na neke ranije periode, duan je te izmjene i dopune primijeniti i na to ranije periode.

44.B MSFI-jem 3 (koji je revidiran u 2008. godini) je brisana taka 3. (c). Subjekt je izmje-nu duan primijeniti na godinje periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. jula 2009. godine. Ako subjekt primijeni MSFI 3 (revidiran 2008.) na neki raniji period, duan je ovu izmjenu primijeniti takoe na taj raniji period.

44.C Subjekt je duan primijeniti izmjene i dopune take 3. na godinje periode koji zapo-inju na dan ili nakon 1. januara 2009. godine. Ako neki subjekt finansijske instru-mente s opcijom prodaje i obaveze po osnovu likvidacije (izmjene i dopune MRS-a 32 i MRS-a 1), objavljene u februaru 2008. godine, primjenjuje na neki raniji period, duan je izmjenu i dopunu take 3. primijeniti na taj raniji period.

44.D Taka 3.(a) je izmijenjena kao posljedica Poboljanja MSFI-jeva objavljenih u maju 2008. godine. Subjekt je duan izmjenu primijeniti na godinje periode koji zapo-inju na dan ili nakon 1. januara 2009. godine. Doputena je ranija primjena. Ako subjekt izmjenu primijeni na neki raniji period, duan je tu injenicu i objaviti te na taj raniji period primijeniti izmjene i dopune take 1. MRS-a 28, take 1. MRS-a 31 i take 4. MRS-a 32 Finansijski instrumenti: prezentiranje izdane u maju 2008. go-dine. Subjektu je doputeno spomenute izmjene i dopune primijeniti prospektivno.

44.E Odredbama o reklasifikaciji finansijske imovine (izmjene i dopune MRS-a 39 i MS-FI-ja 7) koje su objavljene u oktobru 2008. godine, izmijenjena je taka 12. i dodana taka 12.A. Subjekt je duan navedene izmjene i dopune primijeniti s 1. julom 2008. godine ili nakon toga datuma.

44.F Odredbama o stupanju na snagu i prijelaznim odredbama koje se tiu reklasifika-cije finansijske imovine na osnovu izmjena i dopuna MRS-a 39 i MSFI-ja 7 i koje

678

MSFI 7

su objavljene u novembru 2008. godine je izmijenjena taka 44.E. Subjekt je duan navedenu izmjenu primijeniti na dan ili nakon 1. jula 2008. godine.

44.G Izmjenama i dopunama MSFI-ja 7 iz marta 2009. godine Dorada podataka koji se objavljuju o finansijskim instrumentima su izmijenjene take 27., 29. i B11. i dodane take 27A., 27B., B10A. te B11A.B11F. Subjekt je duan navedene izmjene i dopune primijeniti na godinje periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2009. godi-ne. U prvoj godini primjene, subjekt nije obavezan iznijeti usporedne informacije za podatke ije objavljivanje nalau spomenute izmjene i dopune. Doputena je ranija primjena. Ako subjekt primjenjuje spomenute izmjene i dopune na neki raniji peri-od, duan je tu injenicu objaviti.

Povlaenje MRS-a 30

45. Ovaj standard zamjenjuje MRS 30 - Objavljivanje u finansijskim izvjetajima bana-ka i slinih finansijskih institucija.

DODATAK A

Definirani pojmovi

Ovaj dodatak je sastavni dio ovog MSFI-ja.

kreditni rizik Rizik da e jedna strana finansijskog instrumenta drugoj strani prou-zroiti finansijske gubitke zbog neispunjenja obaveze.

valutni rizik Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po finansij-skim instrumentu zbog promjena valutnih kurseva.

kamatni rizik Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po finansij-skim instrumentu zbog promjena trinih kamatnih stopa.

rizik likvidnosti Rizik da e se subjekt suoiti s potekoama u ispunjenju svojih obaveza povezanih s finansijskim obavezama koje se namiruju novcem ili ispo-rukom nekog drugog finansijskog sredstva.

obaveze po zajmovima

Obaveze po zajmovima su finansijske obaveze koje nisu kratkorone obaveze prema dobavljaima pod uobiajenim uslovima plaanja.

trini rizik Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po finansij-skim instrumentu zbog promjena trinih cijena. Trini rizik obuhva-a tri vrste rizika: valutni rizik, kamatni rizik i ostali cjenovni rizici.

ostali cjenovni rizici

Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po finan-sijskim instrumentu zbog promjena trinih cijena (koje ne proizlaze iz kamatnog rizika ili valutnog rizika), bilo da je rije o promjenama koje su uzrokovali faktori svojstveni pojedinom finansijskim instrumentu ili njegovom izdavaocu ili drugi faktori koji utiu na sve sline finansijske instrumente kojima se trguje na tritu.

dospjelo Finansijska imovina je dospjela ako druga strana nije izvrila plaanje o ugovornom dospijeu.

679

MSFI 7

Sljedei izrazi su definirani u taki 11. MRS-a 32 ili taki 9. MRS-a 39 i u ovome standardu se koriste u znaenju navedenom u MRS-u 32 i MRS-u 39.

amortizirani troak finansijskog sredstva ili finansijske obaveze Bfinansijska imovina raspoloiva za prodaju Bprestanak priznavanja Bderivativ Bmetoda efektivne kamate Bvlasniki instrument Bfer vrijednost Bfinansijska imovina Bfinansijski instrument Bfinansijska obaveza Bfinansijsko imovina ili finansijska obaveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Bugovor o finansijskoj garanciji Bfinansijska imovina ili finansijska obaveza namijenjena trgovanju Bprognozirana transakcija Binstrument zatite Bulaganja koja se dre do dospijea Bzajmovi i potraivanja Bkupnja ili prodaja redovnim putem B

DODATAK B

Vodi za primjenu

Ovaj dodatak je sastavni dio ovog MSFI-ja.

Klase finansijskih instrumenata i novo objavljivanja (taka 6.)

B1. Taka 6. nalae subjektu da finansijske instrumente grupira u klase koje su primjere-ne prirodi objavljenih informacija i da uzme u obzir obiljeja tih finansijskih instru-menata. Klase opisane u taki 6. odreuje subjekt, te se stoga razlikuju od kategorija finansijskih instrumenata navedenih u MRS-u 39 (koji odreuje nain mjerenja fi-nansijskih instrumenta i priznavanja promjena fer vrijednosti).

B2. Prilikom odreivanja klasa finansijskih instrumenata, subjekt je duan barem: (a) razlikovati instrumente mjerene po amortiziranom troku od onih koji su mje-

reni po fer vrijednosti(b) finansijske instrumente izvan djelokruga ovoga standarda tretirati kao zasebnu

klasu ili klase.

680

MSFI 7

B3. Imajui u vidu vlastite okolnosti, subjekt odreuje novo razraenosti podataka koje e prezentirati kako bi udovoljio zahtjevima ovoga standarda, u kojoj mjeri e na-glasiti razliite aspekte tih zahtjeva i kako e informacije objediniti u cilju opeg prikaza a da ne kombinira informacije razliitih obiljeja. Neophodno je postii rav-noteu izmeu nagomilavanja detaljnih informacija u finansijskim izvjetajima koje korisnicima finansijskih izvjetaja nee biti od pomoi i koje e, zbog pretjeranog akumuliranja, zamagliti vane informacije. Na primjer, subjekt ne smije zamagli-ti vane informacije na nain da ih ukljui u velik broj beznaajnih detalja. Slino tome, subjekt ne smije objaviti informacije koje su tako objedinjene da zamagljuju vane razlike izmeu pojedinih transakcija ili povezanih rizika.

Znaaj finansijskih instrumenata za finansijski poloaj i rezultate poslovanja

Finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (take 10. i 11.)

B4. Ako subjekt neku finansijsku obavezu odredi za prikazivanje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, prema taki 10.(a) je duan objaviti iznos promjene fer vrijednosti finansijske obaveze koji se moe pripisati promjenama kreditnog rizika te obaveze. Taka 10.(a)(i) doputa subjektima da taj iznos odrede kao iznos promjene fer vri-jednosti finansijske obaveze koji se ne moe pripisati promjenama trinih uslova koji dovode do trinog rizika. Ako su jedine relevantne promjene trinih uslova za obavezu promjene promatrane (poredbene - benchmark) kamatne stope, taj iznos je mogue procijeniti kako slijedi: (a) prvo, subjekt izraunava internu stopu prinosa na poetku perioda koristei

promatranu trinu cijenu obaveze i ugovornih novanih tokova po obavezi na poetku perioda. Od te stope prinosa oduzima promatranu (poredbenu) kamatnu stopu na poetku perioda kako bi dobio komponentu interne stope prinosa specifinu za instrument

(b) zatim, subjekt izraunava sadanju vrijednost novanih tokova povezanih s fi-nansijskom obavezom koristei ugovorene novane tokove obaveze na kraju perioda i diskontnu stopu koja je jednaka zbiru (i) promatrane (poredbene) kamatne stope na kraju perioda i (ii) komponente interne stope prinosa speci-finu za instrument odreenu kako je navedeno pod (a)

(c) razlika izmeu promatrane trine cijene finansijske obaveze na kraju perioda i iznosa utvrenog pod (b) je promjena fer vrijednosti koja se ne moe pripisati pro-mjenama promatrane (poredbene) kamatne stope. To je iznos koji se objavljuje.

U ovome primjeru je pretpostavka da promjene fer vrijednosti koje proizlaze iz faktora koji nisu promjena kreditnog rizika predmetnog instrumenta ili promjena kamatnih stopa nisu znaajne. Ako instrument iz primjera sadri ugraeni deriva-tiv, promjena fer vrijednosti ugraenog derivativa se iskljuuje prilikom odreivanja iznosa koji je potrebno obaviti u skladu s takom 10.(a).

681

MSFI 7

Ostali podaci za objavu - raunovodstvene politike (taka 21.)

B5. Taka 21. nalae objavljivanje naela vrednovanja koritenih pri sastavljanju finan-sijskih izvjetaja i drugih primijenjenih raunovodstvenih politika koje su relevan-tne za razumijevanje finansijskih izvjetaja. Za finansijske izvjetaje, ti podaci mogu ukljuiti: (a) kad je rije o finansijskoj imovini ili finansijskim obavezama odreenima za

prikazivanje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak:(i) prirodu finansijske imovine ili finansijskih obaveza koje je drutvo odredilo

za prezentiranje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak(ii) kriterije za odreivanje takve finansijske imovine ili takvih finansijskih

obaveza prilikom prvog priznavanja i(iii) nain na koji je subjekt udovoljio uslovima iz take 9., 11.A ili 12. MRS-a

39 za takvo odreivanje. Za instrumente koji su odreeni u skladu s ta-kom (b)(i) definicije finansijskog sredstva ili finansijske obaveze po fer vri-jednosti u dobiti ili gubitku iz MRS-a 39, napomenu da objavljeni podaci ukljuuju narativan opis okolnosti koje bi u suprotnom prouzroile nedo-sljednost u mjerenju ili priznavanju. Za instrumente oznaene u skladu s takom (b) (ii) definicije finansijskog sredstva ili finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iz MRS-a 39, napomenu da objavljeni po-daci ukljuuju narativan opis naina na koji je odreivanje po fer vrijedno-sti kroz dobit ili gubitak u skladu s dokumentiranom strategijom subjekta za upravljanje rizicima ili njegovom strategijom ulaganja.

(b) kriterije za odreivanje finansijske imovine za prikaz kao imovine raspoloive za prodaju

(c) da li se kupnja ili prodaja finansijske imovine redovnim putem obraunava na datum trgovanja ili datum izmirenja (v. taku 38. MRS-a 39)

(d) kada se koristi konto ispravka vrijednosti kako bi se umanjila knjigovodstvena vrijednost finansijskog sredstva koje je umanjeno za kreditne gubitke:(i) kriterije za utvrivanje kad se knjigovodstvena vrijednost finansijskog

sredstva direktno umanjuje (ili, u sluaju ponitenja otpisa, direktno pove-ava) te kad se koristi konto ispravka vrijednosti i

(ii) kriterije za potpuno otpisivanje iznosa koji su knjieni na konto ispravka vrijednosti u odnosu na knjigovodstvena vrijednost umanjene finansijske imovine (v. taku 16.)

(e) nain na koji se utvruju neto dobici ili neto gubici po svakoj kategoriji finansij-skog instrumenta (v. taku 20.(a)), na primjer, da li neto dobici ili neto gubici po stavkama iskazanim po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ukljuuju prihode od kamata ili dividendi

(f ) kriterije koje subjekt koristi kako bi utvrdio da li postoji objektivan dokaz o nastanku gubitaka od umanjenja (v. taku 20.(e))

(g) kada je dolo do revizije uslova finansijske imovine koja bi inae bila dospjela ili umanjena, raunovodstvenu politiku za finansijsku imovinu na koju se primje-njuju revidirani uslovi (v. taku 36. (d)).

682

MSFI 7

Taka 122. MRS-a 1 (izmijenjen 2007.) takoe nalae subjektima da, u sklopu saetog pri-kaza osnovnih raunovodstvenih politika ili drugim biljekama, objave ona prosuivanja uprave u procesu primjene raunovodstvenih politika subjekta, osim onih koje ukljuuju procjene, koje imaju najznaajniji utjecaj na iznose priznate u finansijskim izvjetajima.

Priroda i stepen rizika povezanih s finansijskim instrumentima (take 31.-42.)

B6. Podaci koji se obavezno objavljuju prema taki 31. - 42. iznose se ili u finansijskim izvjetajima, ili se putem referensiranja u finansijskim izvjetajima povezuju s nekim drugim slubenim izjavama, kao to je komentar uprave ili izvjetaj o rizicima, a koje su dostupne korisnicima finansijskih izvjetaja pod istim uslovima i u isto vrijeme kao i finansijski izvjetaji. Bez informacija ukljuenih putem referensiranja, finansij-ski izvjetaji su nepotpuni.

Kvantitativni pokazatelji (take 34.a), 39.a) i 39))

B7. Taka 34.(a) nalae objavljivanje saetih kvantitativnih podataka o izloenosti su-bjekta rizicima na osnovu informacija koje su interno dostavljene kljunim ruko-vodiocima poslovnog subjekta. Ako subjekt koristi nekoliko metoda za upravljanje svojom izloenou rizicima, duan je objaviti informacije koritenjem metode ili metoda koje pruaju najrelevantnije i najpouzdanije informacije. Relevantnost i po-uzdanost su obraene u MRS-u 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovod-stvenih procjena i pogreke.

B8. Taka 34.(c) nalae objavljivanje podataka o koncentraciji rizika. Koncentracije ri-zika proizlaze iz finansijskih instrumenata koji imaju slina obiljeja i na koje pro-mjene privrednih ili drugih uslova slino utiu. Prepoznavanje koncentracija rizika zahtijeva prosuivanje na osnovu okolnosti u kojima se subjekt nalazi. Podaci koji se objavljuju o koncentracijama rizika ukljuuju: (a) opis naina na koji rukovodstvo utvruje koncentraciju(b) opis zajednike karakteristike koja ukazuje na svaku pojedinu koncentraciju

(npr. druga strana, teritorijalno podruje, valuta ili trite)(c) iznos izloenosti riziku povezan sa svim finansijskim instrumentima kojima je

ta karakteristika zajednika.B9. Taka 36.(a) nalae objavljivanje iznosa koji najbolje odraava najveu izloenost

drutva kreditnom riziku. Za finansijsku imovinu, to je u pravilu bruto knjigovod-stvena vrijednost umanjena za: (a) svaki iznos prijeboja u skladu s MRS-om 32 i(b) svaki gubitak od umanjenja priznat u skladu s MRS-om 39.

B10. U aktivnosti koje uzrokuju nastanak kreditnog rizika i s njim povezane najvee izlo-enosti kreditnom riziku se ubrajaju, ali ne iskljuivo:

683

MSFI 7

(a) odobrenje zajmova i potraivanja klijentima i polaganje depozita kod drugih subjekata. U tim sluajevima, najvea izloenost kreditnom riziku je knjigovod-stvena vrijednost povezane finansijske imovine.

(b) zakljuenje ugovora o derivativima, npr. valutnih ugovora, ugovora o kamat-nim swapovima i kreditnim derivativima. Kad je imovina koje iz toga proizlazi mjerena po fer vrijednosti, najvea izloenost kreditnom riziku na izvjetajni datum bit e jednaka knjigovodstvenom iznosu.

(c) davanje finansijskih garancija. U tom sluaju, najvea izloenost kreditnom ri-ziku je najvii iznos koji bi subjekt trebao platiti u sluaju poziva garancije, a koji moe biti znatno vii od iznosa koji je priznat kao obaveza.

(d) preuzimanje obaveze za kreditiranjem koja je neopoziva tokom trajanja aran-mana ili opoziva samo u sluaju znaajne negativne promjene. Ako izdavalac nije u mogunosti izvriti obavezu za kreditiranjem u neto iznosu novca ili ne-kim drugim finansijskim instrumentom, najvia izloenost kreditnom riziku je cijeli iznos preuzete obaveze. To je tako zbog toga to je neizvjesno povlaenje bilo kojeg nepovuenog dijela u budunosti. On moe biti znatno vii od iznosa koji je priznat kao obaveza.

B10.A U skladu sa takom 34.a), subjekt objavljuje saete kvantitativne podatke o svojoj izloenosti riziku likvidnosti na temelju podataka koje se interno dostavljaju klju-nim rukovodiocima. Subjekt je duan obrazloiti nain na koji se ti podaci utvruju. Ako odliv novca (ili nekog drugog finansijskog sredstva) sadran u tim podacima moe ili: a) nastati znatno ranije nego to je navedeno u podacima, ili b) u znatno razliitim iznosima od iznosa koji su navedeni u podacima (npr. za

derivativ koji je ukljuen u podatak po osnovu izmirenja u neto iznosu, ali kod koje druga ugovorna strana ima opciju zatraiti izmirenje u bruto iznosu),

subjekt je duan svaku takvu injenicu objaviti i navesti kvantitativne podatke koji korisnicima njegovih finansijskih izvjetaja omoguuju da ocijene doseg rizika, osim ako iste informacije nisu iskazane u sklopu analize ronosti iz take 39.a) ili 39.b).

B11. Prilikom izrade analize ugovornog dospijea finansijskih obaveza kako to nalae ta-ka 39.(a), subjekt na osnovu prosuivanja utvruje primjeren broj skupina po kojima e vremenski razvrstati dospijee. Na primjer, subjekt moe sljedee periode odredi-ti kao primjerena: (a) do jednog mjeseca(b) od jednog do tri mjeseca(c) od tri mjeseca do jedne godine i(d) od jedne godine do pet godina.

B11.A Postupajui u skladu sa takom 39.a) i 39.b), subjekt ne smije iz hibridnog (sloenog) instrumenta odvojiti ugraeni derivativ, nego je na njega duan primijeniti taku 39.a).

B11.B Taka 39.b) nalae subjektu da objavi kvantitativnu analizu ronosti derivativnih fi-nansijskih obaveza koja prikazuje preostale periode do ugovornog dospijea ako je

684

MSFI 7

ugovorno dospijee kljuno za razumijevanje vremenskog rasporeda novanih toko-va. Na primjer, to bi bio sluaj kod: a) kamatnog swapa s preostalim periodom do dospijea od pet godina u zatiti

novanog toka po finansijskoj imovini ili obavezi s promjenjivom kamatnom stopom

b) svih preuzetih obaveza za kreditiranjem. B11.C U skladu sa takama 39.a) i 39.b) subjekt je duan objaviti analize ronosti za finan-

sijske obaveze u kojima je prikazan preostali period do ugovornog dospijea nekih finansijskih obaveza. U sklopu objavljivanja: a) kada druga ugovorna strana moe birati vrijeme plaanja iznosa, obaveza se

rasporeuje u najraniji period u kojem se od subjekta moe zatraiti plaa-nje. Na primjer, finansijske obaveze kod kojih se od subjekta moe zatraiti da ih plati na poziv (npr. sredstva po vienju) se ukljuuju u najraniji vremenski okvir

b) kad je subjekt preuzeo obavezu osigurati dostupnost iznosa u obrocima, svaki obrok se rasporeuje u najraniji period u kojem se od subjekta moe zatraiti plaanje. Na primjer, nepovuena sredstva po preuzetoj obavezi za kreditira-njem se ukljuuju u vremenski okvir unutar kojeg je najraniji mogui datum povlaenja.

c) kod izdatih ugovora o finansijskoj garanciji, najvei iznos garancije se raspore-uje u najraniji period u kojem je mogue aktiviranje garancije.

B11.D Ugovorni iznosi objavljeni u analizama ronosti iz take 39.a) i 39.b) su ugovoreni nediskontirani novani tokovi, na primjer:a) bruto iznos obaveze po osnovu finansijskog najma (prije odbitka finansijskih

trokova) b) cijene naznaene u forward ugovorima o kupnji finansijske imovine za novac c) neto iznosi u kamatnim swapovima u kojima se plaa kamata po promjenjivoj

stopi i prima po fiksnoj stopi i u kojima se razmjenjuju neto novani tokovi d) ugovoreni iznosi koji se razmjenjuju u derivativnom finansijskom instrumentu

(npr. valutom swapu) i u kojima se razmjenjuju bruto novani tokovi i e) bruto iznos preuzetih obaveza za kreditiranjem.

Navedeni nediskontirani novani tokovi se razlikuju od iznosa iskazanog u izvjetaju u finansijskom poloaju u kojem se iskazani iznos bazira na diskontiranim novanim tokovima. Kad iznos obaveze nije fiksan, objavljeni iznos se utvruje na osnovu uslo-va koji su postojali na kraju izvjetajnog perioda. Na primjer, ako se iznos obaveze mijenja zavisno od nekog indeksa, objavljeni iznos moe se bazirati na vrijednosti indeksa na kraju perioda.

B11.E Taka 39.c) nalae subjektu da opie nain na koji upravlja rizikom likvidnosti koji je svojstven stavkama objavljenima u sklopu kvantitativnih podataka propisanih ta-kom 39.a) i 39.b). Subjekt je duan objaviti analizu ronosti finansijske imovine u posjedu za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti (npr. finansijske imovine koja se moe trenutano prodati ili po kojoj se oekuju novani prilivi kako bi se naknadili

685

MSFI 7

novani odlivi po osnovu finansijskih obaveza) ako je taj podatak neophodan kori-snicima njegovih finansijskih izvjetaja za ocjenjivanje vrste i stepena rizika likvid-nosti.

B11.F Ostali faktori koje subjekt moe razmatrati prilikom objavljivanja obaveznih podata-ka iz take 39.c) ukljuuju, ali nisu ogranieni na sljedee:a) je li subjekt preuzeo obavezu po primljenim pozajmicama (npr. komercijalnim

zapisima) ili drugim kreditnim linijama (npr. stand-by krediti) za kojima moe posegnuti za potrebe likvidnosti

b) ima li subjekt depozite kod sredinjih banaka za potrebe likvidnosti c) ima li subjekt izrazito raznolike izvore finansiranja d) ima li subjekt znaajnu koncentraciju rizika likvidnosti ili unutar svoje imovine,

ili u svojim izvorima finansiranja e) ima li subjekt procese unutranjih kontrola i rezervne planove za upravljanje

rizikom likvidnosti f ) ima li subjekt instrumente koji ukljuuju ubrzanu otplatu (npr. za sluaj pada

kreditnog rejtinga subjekta) g) ima li subjekt instrumente po kojima moe nastati obaveza subjekta da poloi

instrument osiguranja plaanja (npr. poziv za nadoplatom mare po derivativi-ma)

h) ima li subjekt instrumente koji mu daju izbor izmeu izmirenja svojih finan-sijskih obaveza isporukom novca (ili druge finansijske imovine) ili isporukom vlastitih dionica; ili

i) ima li subjekt instrumente koji podlijeu okvirnim sporazumima o prijeboju. B12.-B16. [brisano]

Trini rizik - analiza osjetljivosti (take 40. i 41.)

B17. Taka 40.(a) propisuje analizu osjetljivosti za svaku vrstu trinog rizika kojoj je su-bjekt izloen. U skladu s takom B3, subjekt odluuje o nainu na koji e informa-cije objediniti kako bi dao opu sliku o izloenostima rizicima iz znatno razliitih privrednih okruenja bez kombiniranja informacija razliitih karakteristika. Na pri-mjer: (a) subjekt koji trguje finansijskim instrumentima moe te informacije objaviti od-

vojeno za finansijske instrumente namijenjene trgovanju i one koji nisu nami-jenjeni trgovanju

(b) subjekt ne bi objedinjavao svoju izloenost trinim rizicima iz podruja u ko-jima vlada hiperinflacija sa svojom izloenou istim trinim rizicima iz po-druja s veoma niskom inflacijom.

Ako je subjekt izloen samo jednoj vrsti trinog rizika u samo jednom privrednom okruenju, ne bi prikazivao izdvojene informacije.

686

MSFI 7

B18. Taka 40.(a) propisuje da analiza osjetljivosti treba prikazati efekat realno moguih promjena relevantne varijable rizika (npr. trinih kamatnih stopa, valutnih kurseva, cijene kapitala ili cijene roba) na dobit ili gubitak i vlasniki kapital. U tu svrhu: (a) subjekti nisu obavezni utvrivati dobit ili gubitak perioda da je relevantna va-

rijabla rizika bila razliita. Umjesto toga, subjekti objavljuju efekat na dobit ili gubitak i kapital na dan izvjetaja o finansijskom poloaju pod pretpostavkom da se na dan izvjetaja o finansijskom poloaju dogodila realno mogua pro-mjena relevantne varijable rizika i primijenjena na izloenost riziku koja postoji na taj dan. Primjerice, ako subjekt na kraju godine ima obavezu s promjenjivom stopom, objavio bi efekat na dobit ili gubitak (tj. rashode od kamata) tekue godine da su kamatne stope varirale u realno moguim iznosima.

(b) subjekti nisu obavezni objaviti efekat na dobit ili gubitak i kapital svake pro-mjene u rasponu realno moguih promjena relevantne varijable rizika. Bilo bi dovoljno objaviti uinke promjena na granicama realno mogueg raspona.

B19. Kod utvrivanja realno moguih promjena relevantne varijable rizika, subjekt treba razmotriti: (a) privredno okruenje u kojem posluje. Realno mogua promjena ne smije uklju-

iti scenarije koji su malo vjerovatni ili scenarij u najgorem sluaju, kao ni testove otpornosti na stres. tovie, ako se varijabla rizika mijenja stabilno, su-bjekt ne treba mijenjati odabranu realno moguu promjenu varijable rizika. Na primjer, pretpostavimo da su kamatne stope pet posto i da subjekt utvrdi da je realno mogua promjena kamatnih stopa u visini 50 bazinih bodova. Obja-vio bi efekat na dobit ili gubitak te kapital kad bi se kamatne stope promijenile na 4,5 ili 5,5 %. U iduem periodu, kamatne stope su porasle na 5,5 %. Subjekt je i dalje uvjeren da kamatne stope mogu fluktuirati 50 bazinih bodova (tj. da je stopa promjene kamatnih stopa stabilna). Subjekt bi objavio efekat na dobit ili gubitak i kapital kad bi se kamatne stope promijenile na 5 % ili 6%. Subjekt ne bi bio obavezan revidirati svoju procjenu da bi kamatne stope mogle realno fluktuirati 50 bazinih bodova, osim ako ne postoji dokaz o tome da su kamat-ne stope postale volatilnije.

(b) vremenski okvir procjene. Analiza osjetljivosti treba prikazati uinke promjena koje se smatraju realno moguima tokom perioda do trenutka u kojem subjekt ponovno prezentira podatke koje je objavio, to je u pravilu idua izvjetajna godina.

B20. Taka 41. doputa subjektu da koristi analizu osjetljivosti koja odraava meuovi-snosti izmeu varijabli rizika, kao to su metoda vrijednosti pod rizikom, ako tu analizu koristi za upravljanje svojom izloenou finansijskim rizicima. To vrijedi ak i ako se tom metodom mjeri samo potencijal gubitka a ne i potencijal dobiti. Subjekt koji to primjenjuje moe postii usklaenost s takom 41.(a) na nain da objavi vrstu koritenog modela vrijednosti pod rizikom (npr. da li se model naslanja na Monte-Carlo simulacije), obrazloenje naina na koji model funkcionira te glav-ne pretpostavke (npr. period dranja i stepen pouzdanosti). Subjekti takoe mogu objaviti prethodno promatrani period i pondere primijenjene na zapaanja u tom periodu, obrazloenje naina na koji su opcije tretirane u kalkulacijama te koritene

687

MSFI 7

volatilnosti i korelacije (ili, alternativno, Monte-Carlo simulacije raspodjele vjerojat-nosti).

B21. Subjekt je duan prezentirati analizu osjetljivosti za svoje cjelokupno poslovanje, ali moe prezentirati i razliite vrste analize osjetljivosti za razliite klase finansijskih instrumenata.

Rizik kamatne stope

B22. Rizik kamatne stope pojavljuje se kod kamatonosnih finansijskih instrumenata pri-znatih u izvjetaju o finansijskom poloaju (npr. zajmovi i potraivanja te izdati du-niki instrumenti) i kod nekih finansijskih instrumenata koji nisu priznati u izvjeta-ju o finansijskom poloaju (npr. neke preuzete obaveze za kreditiranjem).

Valutni rizik

B23. Valutni rizik (ili devizni rizik) se javlja kod finansijskih instrumenata koji su iskazani u stranoj valuti, tj. u valuti koja nije funkcionalna valuta u kojoj su vrednovani. Za potrebe ovoga standarda, valutni rizik ne nastaje po finansijskim instrumentima koji su nenovane stavke ili finansijskim instrumentima koji su iskazani u funkcionalnoj valuti.

B24. Analiza osjetljivosti se objavljuje za svaku valutu prema kojoj subjekt ima znaajnu izloenost.

Ostali cjenovni rizici

B25. Ostali cjenovni rizici se javljaju kod finansijskih instrumenata zbog promjena u, na primjer, cijenama robe ili kapitala. Radi usklaenosti s takom 40., subjekt moe objaviti uinak smanjenja odreenog indeksa trita vrijednosnih papira, cijene robe ili neke druge varijable rizika. Na primjer, ako subjekt daje garancije za ostatak vri-jednosti koje su finansijski instrumenti, subjekt objavljuje poveanje ili smanjenje vrijednosti imovine na koju se garancija primjenjuje.

B26. Dva primjera finansijskih instrumenata po kojima nastaje rizik cijene vlasnikog ka-pitala su (a) dranje udjela u kapitalu nekog drugog subjekta i (b) ulaganje u trust koji za uzvrat ima ulaganja u vlasnike instrumente. Drugi primjeri ukljuuju ter-minske ugovore (forward) i opcije kupnje ili prodaje odreene koliine vlasnikog instrumenta te swapove koji su indeksirani cijenom kapitala. Na fer vrijednost tih finansijskih instrumenata utiu promjene trinih cijena vlasnikih instrumenata o kojima je rije.

B27. U skladu s takom 40.(a), osjetljivost dobiti ili gubitka (koja nastaje, na primjer, po osnovu instrumenata svrstanih u kategoriju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili umanjenja finansijske imovine raspoloive za prodaju) se objavljuje odvojeno od osjetljivosti kapitala (koja nastaje, primjerice, temeljem instrumenata koji su svrstani u kategoriju raspoloivih za prodaju).

B28. Finansijski instrumenti koje subjekt svrstava kao vlasnike instrumente se ne mjere ponovno. Rizik cijene kapitala tih instrumenata ne utie ni na dobit ili gubitak, kao ni na kapital. Prema tome, analiza osjetljivosti nije potrebna.