MORFOLOGIJA ZUBA SA DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM I FORENZIKOM

MORFOLOGIJA ZUBA SA DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM I FORENZIKOM

UvodLjudski rod od svog postojanja tei ka lijepom i harmoninom izgledu lica. Svi djelovi lica podjednako uestvuju u postizanju njegove harmonije.

Oblik,veliina,boja zuba,njihov poloaj u vilici i meuvilini odnos u tome imaju dominantnu ulogu.

Prema broju denticija ovjek spada u skupinu difiodonta. -Dentes decidui-mlijeni zubi -Dentes permanentes- stalni zubi

Zubi humane denticije su heterogenog oblika.

Postoje 4 grupe zuba: dentes incisivi (sjekutii) dentes canini (onjaci) dentes premolares (pretkutnjaci) dentes molares (kutnjaci)

Znaaj poznavanja anatomije i morfologije zuba je od velike vanosti u klinikom radu kako stomatolokih tako i medicinskih disciplina,npr. -u preventivnoj i djeijoj stomatologiji -u ortodonciji -u oralnoj hirurgiji -u dentalnoj patologiji -u protetici -u sudskoj medicini (forenzika)

Status i oznaavanje zubaPostoje razliiti metodi za oznaavanje zuba,pomou numerikih ili slovnih znakova ili njihove kombinacije.

- Metod po Palmer-Zsigmondy Horizontalna linija dijeli gornji od donjeg zubnog niza. Vertikalna linija predstavlja medijalnu liniju. Nadesno upisani brojevi predstavljaju zube na lijevoj strani gornje i donje vilice. Nalijevo upisani brojevi oznacavaju zube da desnoj polovini gornje i donje vilice. Mlijeni zubi se oznaavaju rimskim brojevima od I do V,ili malim slovima abecede. (a,b,c,d,e)

Metod po Haderupu

Po ovom autoru uz broj zuba stavlja se oznaka (+) za gornje zube a (-) za donje zube. Znak (+) ili (-) ispred broja zuba oznaava zub na lijevoj strani ,a znak iza broja zuba oznaava zub na desnoj strani vilice.

Mlijeni zubi obiljeavaju se arapskim brojevima od 1 do 5,a ispred njih se stavlja 0.Npr.(01,02,03...),a znaci (+) i () oznaavaju vilicu i stranu.

- Metod obiljeavanja poetnim slovima latinskih naziva pojedine grupe zuba

Kod ovog metoda za oznaavanje stalnih zuba koristimo velika slova,a za mlijene zube mala slova.

Dualni nain obiljeavanja Specijalni komitet FDI (Internacionalna federacija stomatologa) dao je obiljeavanje zuba medjunarodno prihvaeno. Dualni sistem koristi 2 broja i zove se Two digit sistem Za stalne zube broj 1 - gornji desni kvadrant 2 gornji lijevi kvadrant 3 donji lijevi kvadrant 4 donji desni kvadrant

Za mlijene zube broj : 5 gornji desni kvadrant 6 - gornji lijevi kvadrant 7 donji lijevi kvadrant 8 donji desni kvadrant

Drugi broj u dualnom sistemu oznaava broj zuba u kvadrantu.U dualnom sistemu brojeve ne itamo kao cijele.

Stalni zubiKao to je ve reeno,stalnih zuba ima 32,po 16 u gornjoj i donjoj vilici.U jednoj vilici nalaze se 4 sjekutia (dentes incizivi),2 onjaka (dentes canini),4 premolara (dentes premolares), i 6 molara (dentes molares).

Zubi su smjesteni u kostanim jamicama(alveole dentales) alveolarnog nastavka gornje i donje vilice .Smjesteni su u nizu jedan do drugog i tako cine zubni luk (arcus dentalis)

U zubnom luku gornje vilice (arcus dentalis superior, s.maxillaris) stalni zubi su poredani u obliku poluelipse tj. potkovice. Zubni luk donje vilice (arcus dentalis inferior,s. mandibularis) ima oblik parabole.

Funkcije zubaFunkcija zuba je visestruka. Medjutim osnovna funkcija zuba je zvakanje hrane (mastikacija).

Mastikacija se sastoji od sjecenja,kidanja i sitnjenja hrane.U gornjoj i donjoj vilici sjekutici (dentes incisivi) sluze za sjecenje hrane,dok za mljevenje i sitnjenje hrane sluze premolari i molari sa svojim kvrzicama i fisurama.

Zubi imaju i vaznu fonetsku ulogu,narocito kod izgovora dentalnih i dentolabijalnih suglasnika. (d,t,c,z,s,f,v).

Jos jedna vazna funkcija zuba je i estetska.Naime,pravilno postavljeni zubi u zubnim nizovima i pravilnog oblika od velike su vaznosti za izgled covjeka. Histoloka graa zuba Svaki zub graen je od tri kalcificirana tkiva: -cakline (substantia adamantina s.enamelum) -dentina (substantia eburnea) -cementa (substantia ossea) i posebnog vezivnog tkiva: -zubne pulpe (pulpa dentis)

CAKLINA (substantia adamantina s. enamelum)Zubna caklina je vrsto mineraliziranotkivo koje prekriva dentin u predjelu krune zuba.To je najtvri dio zuba i najtvretkivou organizmu uope, ali je i veoma krta. Zbog svog sastava caklina je veoma otporna na djelovanjeenzima ikiselina, te predstavlja prvu i glavnu liniju obrane zuba odkarijesa.

DENTIN (substantia eburnea)

Dentinje vrsto(mineralizirano) tkivokoje izgrauje najvei dio zuba. U podruju krune je pokriven caklinom a u podruju korijena dentin je pokriven cementom. Ima priblian oblik zuba, a u sredinjem dijelu zuba formira zubnu upljinu (cavum dentis)Dentin se stvara kontinuirano tokom cijelogivota, a boja mu varira od ukaste do bijelosive.

CEMENT (substantia ossea)Cement je mineraliziranotkivokoje prekriva dentin u predjelu korijena zuba.Najdeblji je u podruju vrha i ravanja (bifurkacija i trifurkacija) korjenova.Cement se, slino dentinu, stvara tijekom cijelog ivotaa ima i veliki reparatorni potencijal.

Zubna pulpa (pulpa dentis)

Zubna pulpa ispunjava unutranju upljinu zuba (cavum dentis), a sastoji se od rastresitog vezivnog tkiva. Osnovni strukturni elementipulpesu :vezivno-tkivnestanice, vlakna i osnovna supstanca

Kod starijih osoba sepulpapostupno smanjuje zbog slabije prokrvljenosti, ali se zbog stvaranja novih slojeva dentina smanjuje i zubna upljina (cavum dentis).

Granastomatologijekoja se bavi terapijom oboljelepulpenaziva seendodoncija.

Anatomske karakteristike zuba Anatomske karakteristike svakog zuba su:

-Kruna zuba (corona dentis)

-Vrat zuba (colum, s.cervix dentis)

-Korijen zuba (radix dentis)

-Komora pulpe (cavum pulpae)

Kruna zuba (Corona dentis)Na kruni svakog zuba opisuje se:Anatomska kruna Klinicka (funkcionalna)kruna

Anatomska kruna predstavlja dio zuba koji je pokriven gledju.

- Protee se od incizalnog brida (okluzalne povrsine) do gledjno- cementne granice.

Anatomska kruna zuba se ne vidi uvjek cijela,jer manje-vise moze biti pokrivena gingivom.

- Takodjer,anatomska kruna moze biti i skracena usled trosenja tj.abrazije zuba ili pak preloma.2. Klinicka (funkcionalna) kruna zuba je vidljivi dio zuba koji se nalazi u usnoj supljini.

Klinicka kruna zuba moze da odgovara velicini anatomske krune kada se rub gingive nalazi na gledjno-cementnoj granici.

Moze da bude kraca usled:

-hipertrofije gingive -za vrijeme nicanja zuba kad zub nije kompletno iznikao

A moze da bude i duza od anatomske krune zuba usled:

-atrofije gingive i - resorpcije alveolarne kosti (kod starijih ljudi)

Vrat zuba ( cervix dentis) predstavlja prelaz anatomske krune u korijen zuba

To je mjesto gdje zavrsava gledj koja prekriva krunu zuba,a pocinje cement koji pokriva korijen zuba.Zato se vrat zuba jos naziva i gledjno-cementni spoj.

Kontakt gledji i cementa na vratu nije isti kod svih zuba:

-U 60% slucajeva cement prelazi preko gledji. -U 30% slucajeva gledj i cement se dodiruju u jednoj tacki. - 10% slucajeva gledj i cement se ne dodiruju

Korijen zuba Korijen zuba je dio zuba koji je pokriven cementom i smjesten u zubnoj alveoli.(alveola dentis)

Vrh korjena naziva se apex radicis dentis i na njemu se nalazi otvor kojenskog kanala foramen apicis dentis preko kojeg kr.sudovi i zivci ulaze i izlaze iz zuba.

Broj i veliina korjenova varira od zuba do zuba. -Jednokorjeni zubi su:sjekutii,onjaci i premolari,sa izuzetkom gornjeg 1. premolara koji moze imati i 2 korjena

-Dvokorjeni zubi su gornji prvi premolar i svi donji molari. -Trokorjeni zubi su gornji molari (prvi i drugi)

Zubne povrsineNa svakom zubu mozemo razlikovati 5 povrsina:

Facies mesialis je povrsina zuba okrenuta prema srednjoj ( medijalnoj ) liniji lica.Facies distalis je povrsina zuba postavljena suprotno od mezijalne povrsineZajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies aproximalis

Facies labialis je povrsina karakteristina za zube interkaninog sektora.To je povrsina koja je okrenuta prema usnama.Facies buccalis -je povrsina karakteristicna za zube transkaninog sektora i okrenuta je prema obrazima (buccae)

Zajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies vestibularis

Facies palatinalis- je povrsina karakteristicna za gornje zube i okrenuta je prema nepcu (palatum)

Facies lingualis je povrsina zuba karakteristicna za donje zube i okrenuta je prema jeziku.

Zajednicki naziv za palatinalnu i lingvalnu povrsinu zuba je Facies oralis.

Facies occlusalis s. masticatoria je grizna povrsina zuba transkaninog sektora (bocnih zuba)

Margo incisalis incizalni brid je sjecivna ivica zuba interkaninog sektora (prednjih zuba)

Orjentacione linije i ravni

U stomatologiji radi bolje orjentacije koristimo nekoliko orjentacionih linija i ravni:Medijalna linijato je linija koja prolazi vertikalno izmedju centralnih sjekutica i koja uglavnom dijeli lice na 2 jednaka dijela.SAGITALNA (SREDINJA, MEDIJALNA) RAVAN prolazi kroz tijelo tako da ga dijeli na dvije jednake polovice desnu i lijevu. FRONTALNA (EONA) RAVAN prolazi kroz tijelo u smjeru lijevo-desno (paralelno sa elom), te je okomita na sagitalnu ravninu, i dijeli tijelo na prednji i stranji dio.

TRANSVERZALNA ( HORIZONTALNA) RAVAN postavljene su vodoravno, pri osnovnom anatomskom poloaju prolaze kroz tijelo usporedno sa tlom.

HVALA NA PANJI !