MOLIBDEN — MONTAŽNO GRAĐENJE 647

i dušičnoj kiselini. U prisutnosti vlage oksidira se na zraku do trioksida. Može se dobiti prevođenjem molibden(V)-klorida preko metalnog molibdena ili njegovom redukcijom vodikom.

Molibden( V)-klorid МоС15 je sivocrni kristalni prah gustoće 2,93 g/cm3. U vodi se ne otapa, a topljiv je u bezvodnim organskim otapalima. Dobiva se kloriranjem metalnog praš- kastog molibdena. Najvažniji je halogenid molibdena, a služi za pripravu vrlo čistog molibdena i kao međuprodukt u pro­izvodnji heksakarbonilmolibdena.

Molibdeni VI)-fluorid M oF6 tali se na 17,5 °C, vrelište mu je na 35 °C, a gustoća 2,55 g/cm3 (17 °C). Jedini je definirani fluorid molibdena. Postojan je na zraku i prema kloru. Do­biva se izravnom reakcijom fluora s finim prahom molibdena.

Halkogenidi. Molibden tvori seriju homolognih spojeva sa sumporom, selenom i telurom, koji su donekle slični oksidi­ma. Seskvihalkogenidi općenite formule M o2X3 (X = halkogeni element S, Se ili Te) mogu se pripraviti izravnom reakcijom elemenata na povišenoj temperaturi. Izomorfni dihalkogenidi, MoX2, kristaliziraju u heksagonalnom kristalnom sustavu i posjeduju sposobnost podmazivanja metalnih površina.

Molibdeni I V)-sulfid (molibden-disulfid) MoS2 najvažniji je molibdenov mineral (molibdenit) i glavni je izbor molibdena u proizvodnji feromolibdena, čistog molibdena i njegovih spo­jeva. Tamnosive je boje i metalnog sjaja. S kisikom se ok­sidira u molibden-trioksid, s klorom prelazi u pentaklorid, s fluorom u heksafluorid, vodik ga reducira djelomično u metalni molibden. Čisti molibden-disulfid izvrsno je sredstvo za pod­mazivanje u obliku suhog filma ili kao dodatak uljima ili mastima za maziva. Taj spoj zadržava sposobnost dobrog pod­mazivanja i u vrlo različitim i ekstremnim uvjetima, pa su neki kritični dijelovi modula kojim se 1969. godine prvi čovjek spustio na Mjesec bili njime podmazani. Osim toga, molibden (IV)-sulfid služi kao punilo u proizvodnji umjetnih vlakana a također i kao katalizator u reakcijama hidrogenacije i dehidro- genacije.

Kompleksni spojevi molibdena. Osim niza kompleksnih spo­jeva koji se odvode od molibdenskih kiselina, molibden stva­ra više kompleksa s halogenima, vodom, hidroksidnom, cija- nidnom i tiocijanatnom skupinom kao ligandima. U tim se kompleksima molibden pojavljuje kao središnji atom s razli­čitim koordinacijskim brojevima (4, 6 i 8) i u nižim valentnim stanjima. Veće značenje imaju oktacijano-kompleksi, u kojima je molibden četverovalentan ili peterovalentan, Mo(CN)g“ i M o(C N )|-.

Heksakarbonilmolibden Mo(CO)6 krutina je bijele boje s gustoćom 1,96 g/cm3. Na temperaturi 15,0 °C raspada se bez taljenja, a na nižim temperaturama je stabilan i otrovan. U vodi je netopljiv, a otapa se u organskim otapalima (eter, aceton). Dobiva se iz molibden(V)-klorida reakcijom s ugljik- -monoksidom i cinkovim prahom pod povišenim tlakom u eteru. Primjenjuje se za nanošenje molibdena na metale i . keramiku.

Organomolibdenovi spojevi. Poznati su mnogi organomolib- denovi spojevi, a neki se od njih i praktički primjenjuju. Molibden tvori kelate s dušikom, sumporom i kisikom, estere s alkoholima, fenolima i hidroksi-kiselinama, a također alkilne i arilne derivate. Molibden-acetilacetonat upotrebljava se kao katalizator u polimerizaciji etilena i proizvodnji poliuretanskih pjena, molibden-oksalat primjenjuje se u nekim fotokemijskim sustavima, a molibden-ditiokarbamat je dodatak mazivima.

PROIZVODNJA MOLIBDENA U SVIJETUNajviše se molibdena proizvodi u Zapadnim zemljama, od

toga oko 3/4 u SAD, a velike se količine proizvode i u Kanadi i Čileu (tabi. 1). U SAD proizvelo se 1943. godine 28000 t molibdenovih rudnih koncentrata, poslije rata (1949. godine) proizvodnja je opala na 10200 t, da bi tek 1955. go­dine dosegla godišnju proizvodnju u vrijeme drugoga svjetskog rata. Međutim, tu količinu proizvelo je već 1974. godine samo jedno poduzeće vezano uz najveći svjetski rudnik molibdena u Climaxu (Colorado, SAD). U Zapadnim zemljama oko 70% ukupno proizvedenog molibdena dobiva se iz rudnika i postro­

jenja za preradbu molibdenovih ruda, a 30% kao sporedni proizvod prilikom preradbe bakrenih ruda.

L IT .: R. S. Archer, M olybdenum , u djelu: C. A . H am pel, Rare metals handbook. Varh N ostrand R einhold , C o., N ew York 21961. — A . J . H erzig, J . Z . Briggs, M olybdenum , u djelu: С. A . H am pel, Encyclopedia o f the chem ical elem ents. Van N ostrand Reinhold C o., N ew York 1968. — H. M orrow , M olybdenum , u djelu: M cG raw -H ill Encyclopedia o f science and technology. M cG raw -H ill, N ew York 1977. — W . E. Lauprecht, R. Q. B arr, R. M . Fichte, M . K uhn, M olybdän, M olybdän-L egierungen und -V erb in­dungen, u djelu: U llm anns Encyklopädie der technischen Chem ie. Verlag C hem ie, W einh eim -N ew York 41979.

M. Horgas

MONTAŽNO GRAĐENJE, gradnja prethodno proizvedenim elementima koji se na gradilištu postavljaju i spajaju (montiraju). Za razliku od konvencionalnog građenja, kad se zida opekama, kamenom, kamenim blokovima i kad se betonira na gradilištu, montažnom gradnjom nastaju gra­đevine sastavljanjem prethodno izrađenih krupnih građevnih elemenata. Montažno građenje i proizvodnja elemenata (pret- fabrikacija) osnova je industrijalizacije građevinarstva. Do­sadašnje iskustvo s montažnim građenjem pokazuje da ne postoje građevine koje se ne bi mogle graditi montažnim postupkom.

Građenjb gotovim elementim a nije novo. U najstarije doba građevni su elementi pripremani na nalazištu (kameni b lokovi u kam enolom im a), prevo- ženi su često na veliku daljinu i tamo ugrađivani u piramide i hramove. Od XVII do XIX stoljeća građene su montažne drvene zgrade za smještaj vojnika u Engleskoj, Njemačkoj i Austriji, te za smještaj kolonijalne uprave u britanskim kolonijam a. Prvi put je 1838. godine organizirana u Njemačkoj industrijska proizvodnja elemenata od cementa, a 1849. godine industrijska proizvodnja armiranobetonskih elemenata, kada je francuski vrtlar J. Monier (1823— 1906) izradio različito oblikovane posude za cvijeće. Već poslije neko­liko godina (1852) proizveden je prvi m ontažni nosač u obliku slova T za valjaoničku halu u Njemačkoj. Potkraj XIX i početkom XX stoljeća sve se više primjenjuju pretfabricirani elementi: nosiva konstrukcija nad kasinom u Biarritzu (1891), prvi velikoplošni betonski krovni elementi (Brooklyn, SAD, 1900), prednapregnuti betonski stropovi (sustav Lund, 1905), arm iranobetonska rešetkasta konstrukcija (sustav Visintini, 1906), prva lijepljena drvena konstruk­cija (1910), prve montažne stam bene zgrade u Evropi (1918), serijska proiz­vodnja nosača od prednapregnutog armiranog betona za stropove i krovove (sustav Ноуег, 1937), m ontažni arm iranobetonski nosači za m ost (raspon 33 m, 1938) i za hangar u blizini Rima (raspon 36 m, 1939), montažni most preko rijeke Marne (raspon 78 m, 1942). R. Camus (1953) ostvario je u Francuskoj ideju о gradnji stambenih zgrada od prethodno izrađenih elemenata koji se na gradilištu samo montiraju.

Posljednjih tridesetak godina, ostvaren je velik napredak u razvoju m on­tažnog građenja, pa se može reći da m noge građevine ne bi ni bile izgrađene, odnosno ne bi bile tako uspješno izgrađene da se nije razvila m ontažna gradnja.

U nas su se, poslije prvoga svjetskog rata, pojavile obrtničke radionice u kojima su se proizvodili gotovi betonski elementi (stupovi, kanalizacijske cijevi, stropne grede, rubnjaci i si.). U Zagrebu su se u to doba proizvodili i elementi od prednaprednutog armiranog betona. Poslije drugoga svjetskog rata, već 1947. godine, razvijaju se prvi montažni sustavi za gradnju stambenih zgrada, a 1953. godine počinje serijska proizvodnja elemenata za stambene zgrade (Jugomont, Zagreb). Početak je bio skroman, primjenjivane su vlastite konstrukcije. Sustav građenja stalno se usavršavao, pa se poslije 1960. godine grade m noge stam bene i industrijske zgrade od montažnih elemenata.

Svrha montažne gradnje. Osnovna je svrha prijelaz na indus­trijske postupke građenja, jer se tako postiže veća produk­tivnost. Osim toga, takvo građenje ima mnoge prednosti: a) montažni elementi proizvode se u optimalnim uvjetima, pa se postiže bolja kvaliteta proizvoda, bolje iskorištenje materijala, a osigurava se i uspješna kontrola kvalitete, b) ostvaruje se neprekidna proizvodnja elemenata neovisno о vremenskim prili­kama (rad na skelama, na visini i na slobodnom zamijenjen je radom pod krovom), c) obrtnička proizvodnja zamijenjena je industrijskom, uz bolje iskorištenje strojeva i uređaja, s mogućnošću serijske proizvodnje, te primjene mehanizacije i automatizacije, d) smanjenom upotrebom skela i oplata snizuju se troškovi gradnje i štede šume, e) smanjeno je stezanje konstrukcije, jer su se montažni elementi već stabilizirali prije m ontaže,/) elementi se najčešće montiraju suhim postupkom, pa se manje vlage unosi u građevinu, g) gradi se brže, a može se ostvariti istodobnost grubih i završnih radova, čime se smanjuju troškovi na gradilištu (gradilišna režija) i h) po­trebno je manje kvalificiranih radnika na gradilištu, koji se

648 MONTAŽNO GRAĐENJE

SI. 1. M ontažni sustavi prema konstrukcijskim karateristikama. a, b i с velikoplošni, d i e skeletni, / i g prostorni, h skeletno-plošni, i prostorno-

-skeletni sustav

Velikoplošni sustav karakteriziran je pločastim montažnim elementima (si. 2). Oni su istodobno i pregradni i nosivi elementi. Visina im je najčešće jednaka visini kata, a širina jednaka širini prostorije. Danas se najviše upotrebljavaju veliko­plošni sustavi, jer se pri proizvodnji postiže visoka produktivnost, a može se ostvariti gradnja s velikim udjelom montažnih elemenata. M ana im je da nisu dovoljno fleksibilni u rje­šavanju prostora i da građevine imaju jednoličan vanjski izgled.

Skeletni sustav ima kao osnovu stupove, okvire, grede i ploče (si. 3). U tom sustavu odvojena je uloga nosivog dijela

danas u razvijenijim zemljama teško nalaze. Montažnom grad­njom uz dobru organizaciju i uz izbor pogodnog montažnog sustava može se postići jeftinija gradnja.

Montažna gradnja, međutim, ima i nedostataka. Oni se mogu svesti na sljedeće: a) potrebna su velika početna ulaganja (gradnja tvornice montažnih elemenata) koja su opravdana tek kad je serija proizvoda dovoljno velika, b) povećani su trans­portni troškovi, jer se gotovi elementi moraju dovesti iz tvornice na gradilište; oni se mogu smanjiti dobrom organi­zacijom prijevoza i izradbom nekih, pogotovu teških, elemenata na gradilištu, с) poteškoću pri gradnji predstavljaju mnogo­brojne spojnice (fuge), ali one za ~40% smanjuju utjecaj promjene temperature na stezanje i rastezanje konstrukcije i d) postoji opasnost od uniformiranosti građevina, što ne treba izjednačiti s tipizacijom elemenata koja uvijek ima pozitivan utjecaj.

Često već i jedna od spomenutih prednosti može biti do­voljna za primjenu montažne gradnje. Tako, npr., u industrijski razvijenim zemljama pomanjkanje kvalificiranih građevinskih radnika, a u zemljama s hladnom klimom bolje iskorištenje relativno kratke građevne sezone mogu utjecati na odluku о primjeni montažne gradnje.

Klasifikacija montažnih sustava. Montažni sustavi mogu se svrstati prema konstrukcijskom sustavu, prema upotrijebljenom materijalu, prema težini montažnih elemenata, prema postotku montažnih elemenata u građevini (postotak montažnosti), prema mjestu proizvodnje, prema vrsti građevina i prema prila­godljivosti sustava.

Prema konstrukcijskom sustavu razlikuju se velikoplošni, skeletni, prostorni i mješoviti sustavi (si. 1).

SI. 2. Zidni pločasti elementi velikoplošnoga montažnog sustava

SI. 3. Skeletni montažni sustav

MONTAŽNO GRAĐENJE 649

konstrukcije koju preuzima skelet od funkcije pregrađivanja 1 prostora koja se ostvaruje upotrebom lakih materijala. To omogućuje fleksibilnu gradnju, pa je izvedbu moguće prilagoditi, tokom gradnje ili čak kasnije, potrebama, jer su pregradne stijene neovisne о nosivoj konstrukciji.

Prostorni sustav karakteriziran je montažnim ćelijajna (si. 4). Tim se sustavom postiže vrlo visoki udio (do 95%) mon­tažnih elemenata u građevini. Zbog toga je i trajanje gradnje, odnosno montaže kratko, ali su potrebni teški kamioni za prijevoz i snažne dizalice za smještaj na mjestu ugrađivanja.

SI. 4. Prostorni montažni sustavi

Mješoviti sustavi kombinacija su već spomenutih montažnih sustava. Vrlo je česta kombinacija velikoplošnog i skeletnog sustava (skeletno-plošni sustav, si. 1), jer se tako sjedinjuju prednosti obaju sustava. Također se kombiniraju prostorni i skeletni sustav (prostorno-skeletni sustav, si. 1).

■і ш ш ш ш ш ц и

SI. 5. M ontažni elementi od lakog betona, a èlementi zidova, stropova i nadvoja nad vratima, b spoj stropnih i zidnih elemendta, с spoj stropnih i zidnih elemenata, d stropni i krovni elementi, e zidni elementi na fasadi

S obzirom na upotrijebljene materijale razlikuju se mon­tažni sustavi od elemenata izrađenih od betona, lakog beto­na, opekarskih proizvoda, drva, metala, sintetskih materijala, te od elemenata izrađenih od kombinacije spomenutih materijala.

Obični, armirani i prednapregnuti beton najčešće se upo­trebljavaju za proizvodnju montažnih elemenata zbog njihovih povoljnih svojstava (velika nosivost, veliki toplinski kapacitet, dobra zvučna izolacija, lako oblikovanje), jednostavne proiz­vodnje i mogućnoti kombinacija s drugim materijalima.

Laki betoni (v. Beton, TE 2, str. 15) pogodni su i zbog svojih svojstava i zbog načina izradbe za montažne elemente (si. 5). U tu svrhu upotrebljavaju se plinobetoni (npr. Siporex), betoni s drvenom vunom (npr. Heraklit), betoni od ekspan­dirane gline i dr. Iako imaju manju nosivost od običnog betona, lako se ugrađuju i dobri su toplinski izolatori.

Elementi od opekarskih proizvoda (si. 6) izrađuju se naj­češće od opeka spojenih u montažni element. Najprije su izrađivani mali blokovi koji su ručno slagani u kalupe. Danas, međutim, postoje strojevi za proizvodnju krupnih montažnih elemenata.

SI. 6. Presjek m ontažnih elemenata od opeka, sustav Lingl. 1 spojni beton, 2 most za spa­janje, 3 toplinska izolacija, 4 dio koji se udar­cem čekića m ože pretvoriti u žlijeb za vodo­

vodnu cijev ili za električne vodove

650 MONTAŽNO GRAĐENJE

Drvo je materijal koji se najprije upotrebljavao za izradbu montažnih elemenata. Ono se lako obrađuje i prenosi, a pogodno je kao nosivi element za manje građevine. Od drva se danas grade privremene montažne građevine, turistički objekti, zgrade za odmor i dijelovi većih zgrada (pregradni zidovi, fasadni velikoplošni elementi). Drvo se upotrebljava i za izradbu nosača za hale kao lijepljeni, čavlima spojeni ili sastavljeni nosači.

Metali se kao materijali za izradbu montažnih elemenata upotrebljavaju kao nosivi skeleti stambenih i industrijskih zgrada, te u obliku ravnih, valovitih i plastificiranih limova. Višeslojni velikoplošni zidni i krovni elementi u kombinaciji s materijalima za toplinsku izolaciju sve se više upotrebljavaju u montažnoj gradnji. Uz razvoj upotrebe kontejnera za pri­jevoz razvila se i gradnja montažnih ćelija koje mogu poslužiti kao privremene stambene, uredske i sanitarne zgrade na gradi­lištima, rudnicima i s i . .

Sintetski materijali zbog slabih građevno-fizikalnih svojstava upotrebljavaju se za izradbu fasadnih elemenata, pregradnih stijena, montažnih ćelija za sanitarne kabine i si., dakle tamo gdje se ne traži veća nosivost.

Montažni elementi izrađuju se i od betona s azbestnim vlaknima (npr. Salonit, v. Azbestno-cementni proizvodi, TE i, str. 634), od iverica i drugih ploča od drvenih materijala (v. Drvo, mehanička obrada, TE 3, str. 455) kao zamjena za drvo, te od gipsa koji može biti i armiran staklenim, azbestnim i sličnim vlaknima.

S obzirom na masu elemenata razlikuju se montažni sustavi s lakim (< 1000 kg), srednje teškim (1000· -5 000 kg) i teškim (> 5000 kg) elementima.

Prema udjelu montažnih elemenata u građevini montažni sustavi mogu se svrstati u tri skupine: a) polumontažni sustavi, kad se manje od 50% gradnje izvodi od montažnih elemenata, b) montažni sustavi, kad udio montažnih elemenata iznosi 50· --90% i с) potpuno montažni sustavi, kad se više od 90% građevine izvodi od montažnih elemenata.

Prema mjestu proizvodnje montažnih elemenata razlikuju se poligonski i stacionarni sustavi. Poligonskim sùstavom naziva se proizvodnja montažnih elemenata na gradilištu obično unutar dohvatnog kruga dizalice. Time se štedi na transportnim troškovima, ali se gubi na kvaliteti izrađenih elemenata. Kad se primjenjuje stacionarni sustav, montažni se elementi izrađuju u tvornicama, pa je potreban njihov transport na gradilište. Obično su povećani troškovi transporta tada kompenzirani boljom kvalitetom i jeftinijom proizvodnjom.

Montažno građenje najviše se primjenjuje u gradnji stam­benih zgrada. Danas u svijetu postoji više od tisuću mon­tažnih sustava razvijenih za stambenu gradnju. Ti sustavi, međutim, postaju sve sličniji, jer postupno jedan od drugoga prihvaćaju ostvarena poboljšanja. Danas je teško zamisliti gradnju industrijskih i poljoprivrednih građevina, te dvorana za sportske, kulturne i slične priredbe bez upotrebe mon­tažnih elemenata, jer se tako veoma smanjuje upotreba skupih skela i oplata, pogotovu kad se radi о velikim rasponima. Iz istih razloga sve se više grade mostovi od prethodno proizvedenih elemenata. Tada se istodobno proizvode gornji dijelovi konstrukcije u tvornici, a donji dijelovi na konvencio­nalan način na gradilištu. U području niskogradnje teško je govoriti о montažnim sustavima, jer se tada u tvornici proiz­vode samo pojedini elementi (željeznički pragovi, stupovi za dalekovode, rubnjaci, ograde i si.).

S obzirom na prilagodljivost montažnih sustava razlikuju se otvoreni i zatvoreni sustavi. S elementima otvorenih sustava mogu se graditi sve vrste građevina, dok su zatvoreni mon­tažni sustavi prilagođeni obično samo jednom tipu građevina.

Montažni sustavi za stambene zgrade. Za gradnju stambenih zgrada primjenjuju se velikoplošni, skeletni, prostorni i mje­šoviti montažni sustavi.

Velikoplošni montažni sustavi najviše se upotrebljavaju za gradnju stambenih zgrada. Kako je već spomenuto, prva tvornica takvih elemenata izgrađena je u Francuskoj (R. Camus, 1953). Dimenzije elemenata odgovaraju veličini prostorije. Spojevi se betoniraju na gradilištu, pa se tako dobivaju vertikalni

н 1= 8 ;1 1 1 1

160,

|Ж|60^ ,140

SI. 7. Presjeci spojeva montažnjh elemenata, a sustav Camus, b sustav Larsen-Nielsen

i horizontalni stupovi (serklaže) koji povezuju elemente u cjelinu (si. 7 a). Stropovi su od armiranobetonskih ploča debljine 145 mm. Usavršenim sustavom građene su zgrade visoke i do 15 katova, pojedini elementi imaju površinu i do 20 m 2, a masa im je i do 7 1. Za proizvodnju montažnih elemenata izgrađeno je nekoliko tvornica kapaciteta 3---8 stanova dnevno (900- -2400 stanova godišnje). U suvremenim tvornicama postiže se proizvodnja od 4 stana godišnje po zaposlenom.

Montažni elementi sustava Camus za unutrašnje zidove proizvode se u vertikalnim kalupima, a višeslojni elementi i elementi za stropove u horizontalnim kalupima. Stolarski elementi, cijevi za polaganje vodova za električne instalacije, cijevi za centralno grijanje, vodovod i kanalizaciju, te podovi ugrađuju se u elemente u tvornici montažnih elemenata.

Grupa od 4 kvalificirana radnika s jednim kranom može montirati jedan stan dnevno. Zgrada od 50 stanova na 5 katova može se sa dva krana montirati za 25 dana, a za završne radove potrebno je još toliko, pa je za oko dva mjeseca zgrada useljiva.

Poslije sustava Camus razvili su se sustavi Coignet, Ba- rets, Costamagna (Francuska), Larsen-Nielsen (Danska), Beton- und Monierbau (SR Njemačka), Skarne (Švedska), Giprostroj, Lugotenko (SSSR) itd. Vremenom su svi sustavi postajali sve sličniji. Tako se danas u svim sustavima upotrebljava vijak za podešavanje (si. 7b) i sustav otvorenih spojnica što je prvi put primijenjeno u sustavu Larsen-Nielsen.

U nas se počinje s pripremama za montažnu gradnju nakon drugoga svjetskog rata, pa su na Zagrebačkom velesajmu 1953. godine izloženi prototipovi montažnih elemenata i pokusna zgrada od takvih elemenata (Jugomont, Zagreb). Nakon toga razvijen je sustav sa srednje teškim plošnim montažnim ele­mentima (500· 1500 kg). Prvi elementi bili su široki 1,00 m,

SI. 8. M ontaža stropnih ploča (sustav JU-61)

MONTAŽNO GRAĐENJE 651

Izolacioni mort

— Žbuka Drvolit

— Betonska jezgra— Drvolit

- Žbuka

Stiropor

SI. 9. Sustav JU -59 (Jugomont, Zagreb). Srednjeteški plošni elementi

Gotovi vanjski nosivi zid Mbrt za

Pano ( konstruktivni)

4 = *

DisperolBetonCelotexTapeta

Gotovi vanjski ne nosivi zid

Ί ^SalonitBitumen, papir (zrak)Drvolit

. Celotex Tapeta

P

ÏÏStupPano(konstruktivn

Gotovi vanjski nosivi zid

Aluminij Miner, vuna * Beton, pano - Celotex -Tapeta

,Alu-varijanta"

Gotovi vanjski nenosivi zid

Moždanik

С

5

Aluminij Bitumen, papir (zrak)Miner, vuna Alumin. folija Lesonit, emajl.

MB 220

Zidni i stropni pano

JU —61

lCem.mortί-ι2· 4 12·5·Η.

SI. 11. Stambeni b lok u naselju Travno u Zagrebu (sustav JU-70)

visoki 2,75 m (visina kata) i debeli 0,12 m. Element je bio od armiranog betona, a bio je ukrućen dvjema željeznim dijago­nalama promjera 8 mm. Fasadni su elementi bili ožbukani plemenitom žbukom. Od takvih elemenata građene su i dvokatnice.

Nakon toga razvijen je sustav JU-61 (si. 8 i si. 9) s ele­mentima širine 1,20 m, visine 2,60 m i debljine 0,12 m (za zgrade do 6 katova), odnosno 0,15 m (za zgrade s više od 6 katova). Spojevi elemenata izvode se pomoću utora (moždanika, si. 10). Stropni elementi i podesti od armiranog betona imaju širinu 1,20 m, duljinu 3,60 m i debljinu 0,12 m. Stubišni krakovi i stepenice, pregradne stijene debljine 50 mm, te fa- sadne membrane izvana toplinski izolirane i zaštićene alumi­nijskim limom izvode se također od montažnih elemenata.

Iz toga sustava razvio se sustav JU-70. Od elemenata takva sustava izgrađen je stambeni blok u naselju Travno u Zagrebu (si. 11) s više od 500 stanova.

Neposredni nastavak predstavlja sustav Indu stro gradnja. To je velikoplošni sustav s elementima najveće mase od 6-· *71. Duljina je zidnih montažnih elemenata 7,50 m, visina 2,60 m, a debljina 0,16 m, dok je širina stropnih elemenata 4,50 m, raspon 3,60 m, a debljina 0,12 m. Elementima tog sustava započeta je 1980. godine gradnja stambenog naselja Špansko u Zagrebu s približno 2700 stanova (si. 12).

U Jugoslaviji se izrađuju elementi za više montažnih veliko- plošnih sustava. Sustav Karpoš (Skopje) razvio se iz tvornice stanova koja je dobivena iz SSSR nakon potresa. Hidrogradnja (Čačak) radila je najprije sa sustavom Jugomonta, ali je poslije razvila vlastiti sustav kojim se grade zgrade i do 20 katova. Vranića (Sarajevo) razvila je velikoplošni sustav (si. 13) s elementima teškim 9 t s maksimalnim dimenzijama 4,20 ж 7,50 m. Tim elementima grade se zgrade do 12 katova.

SI. 10. Spojevi m oždanicim a u sustavu Jugom ont SI. 12. Gradnja stam benog naselja Špansko u Zagrebu (sustav Industrogradnja)

652 MONTAŽNO GRAĐENJE

l l l l l l l l l

SI. 15. Montažna šesnaesterokatnica u naselju Utrine u Zagrebu

Adriamont (Rijeka) izrađuje montažne elemente prema talijanskoj licenci (si. 14), a radna organizacija Rad (Beograd) prema francuskoj licenci Balency. Montažnim sustavom građena su mnoga naselja u nas, pa i s vrlo visokim građevinama (si. 15).

Nakon sustava koji se osnivaju na upotrebi betona razvili su se sustavi na osnovi opekarskih materijala. Prvi od takvih sustava bio je sustav Fiorio (Francuska). U tom su sustavu fasadni, unutrašnji i pregradni zidovi, te stropovi od opeke. Prema tom sustavu, pa i prema onima koji su nakon njega razvijeni (Costomagua i Barets u Francuskoj, 1. maj u Bačkoj Topoli, sustav Jug. građevinskog centra, sustav Kolobov-Parac i dr.) montažni se elementi proizvode u horizontalnim kalupima u koje se ručno postavljaju blokovi od opeka i koji se zalijevaju mortom, odnosno betonom. Takav postupak traži čvrste i skupe limene kalupe, a izradba elemenata zahtijeva mnogo fizičkog rada.

Da bi se te mane eliminirale, razvijen je sustav Bott, (SR Njemačka). Veliki blokovi od opeka slažu se u rasklopne okvire visine kata, a okviri putuju kroz proizvodnu halu.

SI. 13. Proizvodnja montažnih elemenata (Vranića, Sarajevo)

SI. 14. M ontažno stambeno naselje u Rijeci (sustav Adriamont)

SI. 17. Opekarski montažni sustav Pre-ton, a osnovni .element, b element za izolaciju, с proizvodnja elemenata

SI. 16. Opekarski montažni sustav Bott

MONTAŽNO GRAĐENJE 653

Elementi su široki 1,00··· 1,20m, po širini imaju 3---5 blokova. Proizvode se četiri vrste blokova od kojih se mogu graditi zgrade s modulom od 6m (si. 16).

Vrlo je sličan i sustav Pre-ton (si. 17). Veličine elemenata nisu ograničene, a oni se proizvode slaganjem uz kosi zid.

Sustav Poroton skoro je jednak sustavu Bott, ali se elementi proizvode od šupljikave opeke. Takva se opeka proizvodi dodatkom granula stiro pora glini prilikom formiranja opeka. Stiropor prilikom pečenja izgori i u opeki ostaju šupljine.

Ciglarski (opekarski) montažni sustav (sustav CMS) razvijen je u nas na osnovi sustava IMZ (Essen, SR Njemačka). Elementi od šupljih opeka upotrebljavaju se za izradbu stro­pova, fasadnih, unutrašnjih i laganih pregradnih zidova. Pri­mjenjuje se za gradnju stambenih zgrada u Prištini (si. 18).

-M alter ili sitnozrnati beton (agregat do ®4mm)

-Glineni blok C M S 190 -Armirani beton

- Sitnozrnati beton

ID D D I□ Г Э СDCDCDI

m i — > с—i t—ii— i DDQDC3D — с в е л — і с в

o c d c d c d c d O

anud cum i □end com , o n doad .

I

• Mort Glineni blok CMS 65

-Armirani beton MB 30 i Mort

w —I

о acut nap

Mort— “ Glineni blok CM S 190

— Armirani beton MB 30 Mort

гсюсвпвпвп □ □ □ □ □Di зi—ι α π η en en en en CD η α ο η π α св е з CD СВ го

i ö c d c d c d c d □ 4

□ C D i ‘andCDCDj acDd g. CDCDj 2 .□ CD dDCDcJ \

O D

кE Si l l

О О ОD D D

p c :

Ί

Mort

—-G lineni blok CMS 250 Keramzit beton MB 20 — Mort Tricosal

Fa sadna boja- P

o o o o o □□□□□□ CD CD CD CD CD D CD CD CD CD О CD CD CD CD CD ------------------ CDD

α ο ο α α ϋ ρ α α п о о a Q π п e n о а а в D O D I D

щ

S1. 18. Presjeci montažnih stijena sustava CM S

Izradba montažnih elemenata sustava Lingl (si. 6) potpuno je automatizirana.

Skeletni montažni sustavi sastoje se od gotovih stupova i stropova. U njima su odvojene funkcije nosive konstrukcije od pregradnih elemenata. To je prednost skeletnih sustava, jer se vrlo lako prilagođuju potrebama. Pogodni su za potresna područja.

Budući da skeletni sustav obuhvaća samo nosivu konstrukciju (stupovi i stropovi), fasade se izrađuju od velikoplošnih ele­menata, a pregradni zidovi od lakih materijala.

U nas je razvijen sustav IM S (Institut za ispitivanje materijala SRS, Beograd). Osnovni je element montažna jedinica kvadratnog ili pravokutnog oblika sa stranicama 3,60··· 5,40 m (u nas najčešće 4,20 х 4,20 m), koja' se sastoji od četiri stupa i stropne kasetirane konstrukcije između stupova (si. 19). Stupovi se protežu kroz tri kata, a spajaju se izmjenično

a J

1 ii t

b <■ i/ ,

i ј

f i h

1

1 [ 1 J

C.1f 1 1 ! !

__±f____

4-—г—γ·4_._І__'

__±

SI. 19. Skeletni montažni sustav Instituta za ispitivanje materijala SR Srbije (sustav IMS), a raspored stupova, b građenje

u različitim katovima. Spoj stupova i stropa ostvaruje se pr ednapr ezanj em.

Prostorni montažni sustavi vrhunski su domet primjene mon­tažnih elemenata. Udio montažnih elemenata može iznositi i do 95%. Prostorna jedinica koja se montira na gradilištu omeđena je zidovima i stropovima (si. 20), potpuno se dovršava u tvornici, te se kao gotov element spaja s drugim istovrsnim elementima. Masa elementa iznosi nekad i 50 t, pa su potrebna snažna transportna i montažna sredstva. Da proizvodnja po­stane ekonomična, potrebna je proizvodnja velikih serija.

U nas ima više radnih organizacija koje proizvode elemente prostornog montažnog sustava za gradnju montažnih kupaonica,

Tlocrtnekombinacije

Mjere prostornih elemenata

SI. 20. Prostorni montažni sustav, a sastavljanje elemenata, b armiranobetonski skelet, с tlocrtne kombinacije, d prostorni montažni elementi

654 MONTAŽNO GRAĐENJE

SI. 22. M ontažna gradnja sportske dvorane u Zagrebu

Presjek A —A

Umjesto greda i glavnih nosača mogu se upotrijebiti monolitni ili sastavljeni okviri. Također se glavni nosači, grede i krovni pokrov mogu zamijeniti ljuskastom konstrukcijom, tj. elementima od betonskih tankih ploča velike površine.

garaža, transformatorskih stanica, telefonskih kabina i el. Vegrad (Velenje, si. 20) gradi prve stambene zgrade upotrebom ele­menata prostornog sustava.

Mješoviti montažni sustavi nastaju primjenom triju već opisanih sustava. Vrlo se često u skeletnim sustavima fasade izvode od velikoplošnih elemenata. U svim sustavima pri­mjenjuju se montažne prostorne ćelije za kupaonice. U posljednje vrijeme pojavljuje se kombinacija prostornog i skeletnog sustava (si. 21).

SI. 23. M ontažni elementi za gradnju hala. a temelji, b stupovi, с grede, d površinski nosač

Montažna gradnja hala i dvorana ostvaruje se primjenom skeletnog montažnog sustava (si. 22). Hale i dvorane najstarije su montažne građevine, jer se davno shvatilo da se tako može izbjeći gradnja ogromnih skela i oplata, koje su to veće što su veći rasponi.

Danas se u svijetu i u nas proizvode standardni elementi (si. 23 i 24), pa projektant može iz kataloga izabrati temelje, stupove, grede, nosače, pokrovne i zidne elemente prema optere­ćenju i rasponu.

SI. 21. M ješoviti prostorno-skeletni sustav, a montažni element, b pojedinačni stup, с građenje

MONTAŽNO GRAĐENJE 655

A

ί αm u t u i l i

6,30 15

Sl. 26. M ontažne m osne grede, a presjeci greda, b presjeci m ostova

П П П Г Р О Ш

m m í e ö c S S S д а

- 2.0

I t t s O u t D

OU O d

SI. 24. Glavni m ontažni nosači za gradnju hala. a karakteristični presjeci,b nosači

SI. 27. M ontažni elementi mostova, a elementi koji se polažu jedan do drugoga, b elementi koji se postavljaju razmaknuto

Pokrov može biti od teških montažnih elemenata (nosači oblika dvostrukog slova T), od koritastih nosača ili od lakih materijala (Salonit, limovi, laki beton). Ponekad se upotrebljavaju i drveni montažni nosači (si. 25).

U nas ima više proizvođača tipiziranih montažnih hala.Montažna gradnja mostova slična je gradnji montažnih hala.

Tak va je gradnja mostova s obzirom na uštedu zbog eliminiranja skela i oplata, još zanimljivija, jer je zbog velikih raspona ta ušteda veća. Ipak montažna gradnja mostova nije našla primjenu u zemljama zapadne Evrope, iako je razvijena mon­tažna gradnja drugih vrsta građevina. Nasuprot tome, u istočno­evropskim zemljama, pogotovo u Mađarskoj, takva je gradnja česta, pa tvornice iz te zemlje opskrbljuju i druge zemlje montažnim elementima (si. 26) za gradnju mostova od betona i prednapregnutog betona.

Montažni mostovi (si. 27) mogu se svrstati u a) mostove s glavnim nosačima položenim jedan do drugoga, b) mostove

SI. 25. Drveni montažni nosači sa spojevima SI. 28. Montažni most

656 MONTAŽNO GRAĐENJE

nosača (si. 29) umjesto mnogo manjih nosača. Oplata za betoniranje gornje ploče može se osloniti na montirane nosače, i to na donji pojas uzdužnog nosača. Rasponi takvih mostova mogu iznositi do 60 m.

Segmentni mostovi (si. 30) nastaju spajanjem segmenata koji su prethodno izrađeni i koji se spajaju na gradilištu. Najčešće se elementi spajaju kabelima uz prednaprezanje. Seg­menti su sandučastog ili višestruko sandučastog oblika duljine 2,5··-3,5m. Vrlo se rijetko upotrebljavaju segmenti od profila u obliku slova I, jer tada dodirne plohe moraju biti precizno izrađene (si. 30 c). Segmenti se spajaju kvalitetnim betonom ili se lijepe umjetnim smolama.

Tvrtka Dywidag-Widmann (SR Njemačka) gradi segmentne mostove spojene dodirnom spojnicom bez morta za lijepljenje. Spojnice su križno napregnute posebnim patentiranim iglama koje djeluju kao moždanik.

Mostovi najvećih raspona, ako je dovoljna visina, grade se ocj segmenata od kojih se sastavljaju svodovi u obliku luka. N a svod se oslanjaju stupovi, a na njih kdovozna ploča. Tako je građen Titov most između kopna i otoka Krka (v. Mostovi, masivni).

Među ostale vrste montažnih mostova može se svrstati most izgrađen od montažnih ljusaka (si. 31). One se mogu upotrijebiti kao elementi postavljeni jedan do drugoga ili kao razmaknuti elementi. Mogu se graditi rasponi do 40 m. Takve ljuske mogu se uspješno primijeniti za gradnju svodova za hale.

SI. 31. Ljuskasti montažni elementi, a oblik ljuskastih elemenata, b montažni svod

Novost u montažnoj gradnji mostova jest sustav Bebo (SR Njemačka). To je sustav koji je primjenjivan u gradnji ka­menih mostova. Prethodno proizvedene armiran ob eto nske ploče (6,0 X 1,8 m, debljine 0,22 m) postavljaju se na skelu u obliku svoda, pa se zalijevaju betonom i armiraju mekom armaturom. Svod se oslanja na monolitni temelj. Iznad svoda postavlja se nasipni materijal kao na kamenim mostovima. Taj sustav je primijenjen za gradnju podzemnih skloništa, rezervoara za tekuće gorivo i si.

Montažni elementi za druge građevine. U drugim područjima građevinarstva primjena montažne gradnje nije toliko raširena kao u stambenoj gradnji. Međutim, upotreba je pojedinih prethodno proizvedenih elemenata vrlo raširena.

Tako se grade sabirni kanali (kolektori) velikih profila, propusti, pothodnici i si. ispod prometnica od montažnih elemenata. U nekim zemljama postoje katalozi s tipiziranim elementima za gradnju kanalizacijskih mreža i mreža za navodnja­vanje. To vrijedi i za poljoprivredne zgrade (staje, silosi, nadstrešnice i si.). Kao montažni elementi proizvode se be­

si. 30. Segmentni m ost (a) i (b) i spajanje segmenata (c)

Takvi se mostovi mogu graditi s rasponima do 40 m.U nas su građeni takvi mostovi na auto-putu Zagreb—

Beograd. Glavni su proizvođači radne organizacije Viadukt (Zagreb), Industrogradnja (Zagreb) i Hidrogradnja (Čačak).

Mostovi s razmaknutim glavnim nosačima grade se kad su potrebni vrlo široki poprečni presjeci, ili ako je na raspolaganju velika konstruktivna visina. Tada se postavljaju dva ili više

s razmaknutim glavnim nosačima, c) segmentne mostove i d) ostale montažne mostove.

Mostovi s glavnim nosačima postavljenima jedan do drugoga grade se od montažnih elemenata s punim stijenama, od rešet­kastih elemenata ili od nosača sa štednim šupljinama od betona ili čelika (si. 27). Betoniranjem ploče preko tih nosača ili po­prečnim prednaprezanjem dobiva se monolitni nosač. Gornja ploča, koja je na cestovnim mostovima i kolovozna ploča, može se izraditi i od poprečno postavljenih montažnih ploča.

U nekim zemljama u zapadnoj Evropi građeni su mostovi od uzdužno položenih glavnih nosača s presjekom u obliku slova I ili okrenutog slova T. Tada je gornja ploča poprečno armirana i betonirana. Za gradnju takvih mostova mogu se upotrijebiti nosači u obliku jednostrukog ili dvostrukog slova T (si. 28). Tada nije potrebna oplata za betoniranje gornje ploče. Osim toga, ekonomična je upotreba nosača sandučastog presjeka koji su pogodni za preuzimanje torzijskih naprezanja, pa nisu potrebni posebni poprečni nosači.

SI. 29. Vijadukt na cesti Zagreb— K arlovacсо ==о з

MONTAŽNO GRAĐENJE 657

projektiranju nekog montažnog sustava moraju se transport i montaža predvidjeti u svim detaljima, jer о tome ovisi ekonomičnost sustava.

Današnje mogućnosti transporta nisu najčešće ograničavajući faktor za gradnju montažnim elementima. Jedina su ograničenja dopušteni gabariti. Najčešće se upotrebljavaju cestovni i željez­nički prijevoz (si. 33).

Za montažu služe sve vrste dizalica, te specijalni kranovi i hidrauličke dizalice. U nepristupačnim područjima mogu poslužiti i helikopteri (nosivosti i do 601). Za prihvat pri mon­taži služe različite kuke i užad, te posebne hvataljke (si. 34). Svi montažni elementi imaju ispuste ugrađene u njih da se mogu prenositi i pridržavati za vrijeme montaže.

Da bi se osigurala uspješna montaža, moraju biti izrađeni tehnološki projekt koji obuhvaća sve faze rada, planovi transporta i montaže, upute za montažu i obradu spojnica itd.

A - A :

SI. 32. Tvornica montažnih elemenata

tonski željeznički pragovi, stupovi za plantažne vinograde i voćnjake, niskonaponski i visokonaponski dalekovodni stupovi i si.

Sve je veća upotreba montažnih elemenata u tunelogradnji i hidrogradnji kao zamjena za drvene obloge i oplate.

Proizvodnja montažnih elemenata neodvojivi je dio montažnog sustava.

Ako je potrebna velika serija montažnih elemenata, njihova se proizvodnja organizira u tvornicama gdje se primjenjuje industrijska organizacija rada pomoću posebno konstruiranih strojeva. Tvornica za izradbu montažnih elemenata (Adriamont, Rijeka, si. 32) sastoji se od odjela za pripremu armature, za pripremu betona i za lijevanje elemenata, skladišta gotovih proizvoda, transportnih uređaja, te laboratorija za ispitivanje i kontrolu. Kalupi za velike serije izrađeni su od metala, a za manje serije upotrebljavaju se drveni i betonski kalupi, te kalupi od šperploča ili drva. Kalupi su često ugrađeni u posebne strojeve s hidrauličkim ili pneumatskim pogonom, s grijanjem i vibracijskim uređajima.

Transport i montaža. Kao i proizvodnja montažnih ele­menata, transport i montaža su dio montažnog sustava. Pri

с

i

■ G=a~ £ r-gr1

■ T t 1

SL 33. Vozila za prijevoz montažnih elemenata, a željeznički vagon (za prijevoz kontejnera), b vagon-labudica, с cestovno vozilo s promjenljivom prikolicom ,

d vrste teretnih i vučnih vozila i različitih prikolica

SI. 34. P om oćna sredstva za dizanje i montažu, a kuke, b uređaji ugrađeni u montažni element, с čelična užad i lanci, d hvataljke

Spajanje montažnih elemenata vrlo je odgovoran i osjetljiv posao. Spoj među elementima unutar građevine mora praktički udovoljavati samo statičkim zahtjevima, ali spojevi na vanjskim stijenama moraju osim statičkih zadovoljiti izolacijske, zaštitne (zaštita od atmosferskih utjecaja), antikorozivne i estetske zahtjeve.

Svaki spoj mora biti izrađen točno onako kako je predvi­đeno statičkim proračunom (kruti spoj, zglob, pomična spojnica, si. 35).

Spoj ne smije biti s obzirom na toplinsku izolaciju lošiji od montažnog elementa. Ako je provođenje topline kroz spojnicu bolje nego kroz materijal elementa, na spojevima će se sakupljati vlaga i stvarati gljivice s unutrašnje strane, što će štetno djelovati na zdravlje ljudi i na trajnost spoja. Mogućnost prodora vlage od oborina slično će djelovati na spojnice. Antikorozivna zaštita vrlo je važna za sprečavanje korozije spojnih dijelova, koji su najčešće od metala.

Da bi se eliminirali svi negativni utjecaji, mora se osigurati nepropusnost spojeva. To se postiže sredstvima za brtvljenje

TE VIII, 42

658 MONTAŽNO GRAĐENJE

SI. 37. H orizontalne spojnice m ontažnih elemenata. 1 brt­

vilo, 2 kit

N eoprenska traka kao Zaštita od kiše

SI. 36. Vertikalne spojnice montažnih elemenata.spojnica.

a zatvorena, b otvorenaSI. 38. Serijska proizvodnja montažnih kupaonica (Industrogradnja, Zagreb)

Da bi se spriječila korozija, najbolje je zabetonirati metalne dijelove na spojevima među elementima. Povoljna je upotreba spojnica od nerđajućeg čelika. Zaštitni premazi spojnica najslabiji su način za zaštitu od korozije, jer se njihov tanki sloj može lako oštetiti.

Montažni završni radovi. Vrijednost osnovnih građevinskih radova iznosi 45· -48%, a završnih radova 52··-55% od ukupne vrijednosti građevine. Zbog toga je i te kako opravdana primjena montažnog postupka za izvođenje završnih radova.

Od završnih radova najveći dio otpada na stolarske radove (15··-20% od vrijednosti građevine), a oni se mogu industrijski proizvoditi i relativno jednostavno montirati, ako su otvori i elementi tipizirani, ako .se upotrebljavaju metalni okviri, ako se primijeni suho ugrađivanje (pomoću kladica, slijepih okvira i vijaka), te ako se stolarija ugrađuje istodobno s ostalim radovima.

Instalacije za opskrbu vodom, odvođenje vode, centralno grijanje, dovod plina i si. mogu se ugrađivati montažno upo­trebom instalacijskih paketa, instalacijskih stijena i montažnih kabina.

Instalacijski su paketi načinjeni od kutnih željeza i obloge kvadratnog presjeka visine kata. U njima su smještene okomite cijevi. Takav se paket montira između kuhinje i kupaonice, a na cijevi u njemu spajaju se cijevi koje vode do trošila.

Instalacijski je zid sličan instalacijskom paketu. U instala­cijskom zidu nalaze se cijevi zalivene betonom (obično lakim betonom od ekspandirane gline), a postavlja se kao pregradna stijena između kuhinje i kupaonice. Trošila se spajaju cijevima iznad zidova.

Sanitarne kabine prostorne su montažne ćelije u kojima se u tvornici montiraju sve cijevi i svi uređaji (umivaonici, kade, zahodske školjke) i koje su u tvornici opločene (si. 38).

Brtvilo

U nutarnja Z aštitna ljuska

^Toplinskaizolacija

kojima se brtve spojevi među montažnim elementima, pa oni sprečavaju prolaz vode, zraka, plinova, topline i zvuka. Oni moraju biti elastični i moraju slijediti dilatacije konstrukcije.

Vertikalne spojnice mogu biti zatvorene i otvorene (si. 36). U zatvorenim spojnicama brtvilo se postavlja neposredno uz fasadnu ravninu, dok se otvorenom spojnicom osigurava brt- vljenje posebnom konstrukcijom spojnice.

Horizontalnim spojnicama nastoji se spriječiti prodor vode kroz spojnice (si. 37).

Kao brtvilo-često se upotrebljava poliuretansko uže. Ono sprečava prodor zraka i vode, a dovoljno je elàsticno pa se može prilagoditi obliku utora za smještaj brtve:

Brtvilo za -zaštitu ' od vjetra

Brtvilo za zaštitu od kiše

izjednačivanje

Toplinska izolacija

SI. 35. Spojevi m ontažnih elemenata

MONTAŽNO GRAĐENJE — MORT I ŽBUKA 659

— T. K o n cz , H andbuch der Fertigteil-Bauw eise 1---3. Bauverlag G M B H , W iesbaden-Berlin 1971. — F. Pietrozviak, Planung, Organisation und T y p i­sierung in der Fertigteilindustrie. C O N D E , M ünchen 1972. — 5 . Ludewig, M ontagebau. V EB Verlag für Bauwesen, Berlin 1974. — B. Trbojević, M . K rastavčević, A . Postnikov, M . M arjanović, Razvoj tehnologije i industrijali­zacije građenja u betonu. D okum entacija zâ građevinarstvo i arhitekturu (D G A ) 1484. G rađevinski centar Beograd 1976. — И. Ю . Баренбойм, М . E. К арасик, В . И . Киреенко, Я . Д . Ливш ни, E. Н . Радзевич, И. А . Спитковский, 77. М . Тесленко, Г. Б . Ф укс, Индустриальнное строитель­ство мостов. Будівельник, Киіев 1978. — 5 . M ilin , Betonska prefabrikacija. D G I T , Zagreb 1979. — H . D. Fleischmann, G rundlagen der Vorfertigung. W erner-Verlag, D üsseld orf 1979.

-S. Rex

Sl. 39. M ontaža sanitarne kabine

One se potpuno dovršene dopremaju na gradilište i montiraju (sl. 39).

U montažne elemente za električne instalacije polažu se prilikom proizvodnje plastične cijevi i razvodne kutije koje se zabetoniraju (sustav Ticino). Kasnije se kroz te cijevi provlače vodiči.

Kad se primjenjuje sustav IKL (Kontakt, Zagreb, sl. 40), elementi za električne instalacije postavljaju se prije završetka građevinskih radova. Tada se na već obrađene stijene pri­čvrsti vijcima (ispod stropa i iznad poda) profilirana letva od sintetskog materijala. U utore letve postave se vodiči, a na nju se pričvrste prekidači i utičnice. Sve se poklopi zaštitnim poklopcem. Takvom se montažom električnih instalacija ne buše i ne oštećuju zidovi.

Montažno se mogu obraditi zidovi, stropovi i podovi. Zidovi i stropovi prekrivaju se pločama od gipsa ili sintetskih materijala koje se lijepe. Podovi se prekrivaju tepisima, linóleumom i drvenim oblogama.

L IT .: M . Helebrant, M ontažno građevinarstvo kod nas. Građevinar 12 (1957). — 5 . Peer, V orfertigung auf der Baustelle. R. M üller, K öln 1964.

MORT I ŽBUKA (malter), vezna gradiva homogene kašaste smjese koja nakon pripreme i ugrađivanja otvrdnu u kraćem ili dužem vremenu zbog kemijskog ili fizikalnog pro­cesa, a služe za zidanje, žbukanje (malterisanje), za podne na­maze i za hidroizolaciju. Žbukom se naziva i pripremljeni ma­terijal za žbukanje i rezultat žbukanja, tj. prekrivena površina zidova, stropova i sl. Najčešće je mort smjesa nekog veziva, sitnozrnatog agregata (najčešće pijeska) i vode, a po potrebi dodaju se i dodaci da mort postane čvršći, nepropustan za vodu, otporniji prema mrazu ili bolji toplinski izolator. M ort mora biti dovoljno plastičan, ljepljiv i prionljiv, a nakon otvrdnuća dovoljno čvrst, stalnog obujma i postojan prema atmosfe- rilijama.

Mortovi se razvrstavaju na zračne, koji vežu i otvrdnu samo na zraku, te na hidraulične, koji vežu i otvrdnu i u vodi. Zračni su mortovi : vapneni (krečni) mort, pripremljen od vapna (kreča), pijeska i vode; sadreni (gipsani) mort, od sadre (gipsa) i vode, uz eventualni dodatak vapna i pijeska; magne žitni mort, od sorelcementa (magnezij-oksiklorid), vode i drvene pilovine ili brašna i drugih organskih dodataka; glineni mort, od ilovače i vode uz eventualni dodatak pljeve ili sječene slame, a po potrebi i pijeska; samotni mort, od šamotnog brašna, glinenog praha i vode. Hidraulični su mortovi: hidraulični vapneni mort pri­premljen od hidrauličnog vapna, pijeska i vode, ili od običnog vapna i hidrauličnih dodataka (pucolan, santorin, tras itd.); cementni mort, od cementa, pijeska i vode; produžni mort, od cementa, vapna, pijeska i vode. U posljednje vrijeme upo- trabljavaju se i mortovi na osnovi polimernih veziva, koji se sastoje od plastičnih veziva i punila, najčešće pijeska ili kamenog brašna i vode.

Sl. 40. M ontaža električnih instalacija (sustav IKL, Kontakt, Zagreb)