MOJA GEOGRAFIJA 7 - alkascript.hr

Nina Gecan ✶ Robert Žagar

MOJA GEOGRAFIJA 7udžbenik za 7. razred osnovne škole

Za izdavačaDarko Simić

AutoriNina Gecan, mag. edukacije geografije i povijesti

Robert Žagar, prof. geografije i povijesti

RecenzentZdravko Dominik, dipl. geograf

LektoricaDijana Jaška, prof. hrvatskog jezika i književnosti

Stručni suradnik i autor karatadr. sc. Ivan Šulc

arhiva Alka script d.o.o.

IlustratorPetra Kljaić, prof. likovne kulture

www.shutterstock.com

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske 2021. godine.

ISBN 978-953-294-395-5

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001099779.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

TisakMediaprint – tiskara Hrastić

Nina Gecan ✻ Robert Žagar

Prvo izdanjeZagreb, 2021.

MOJA GEOGRAFIJA

7udžbenik za 7. razred osnovne škole

SADRŽAJOPĆA OBILJEŽJA EUROPE ...................................................................................... 7

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ EUROPE .............................................................8RELJEF EUROPE .........................................................................................................12MORA I OBALE EUROPE ..........................................................................................16RIJEKE I JEZERA EUROPE ..........................................................................................20KLIMA EUROPE .........................................................................................................25NARODI I DRŽAVE EUROPE ......................................................................................30STANOVNIŠTVO EUROPE I HRVATSKO ISELJENIŠTVO ..............................................34GOSPODARSTVO EUROPE .........................................................................................38PROMETNI KORIDORI EUROPE I HRVATSKE ............................................................44REGIONALIZACIJA EUROPE........................................................................................47EUROPSKE INTEGRACIJE ...........................................................................................52EUROPSKA UNIJA ......................................................................................................56

ZAPADNA EUROPA ................................................................................................ 60SJEVERNO MORE I DRŽAVE ZAPADNE EUROPE .....................................................61INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA I URBANIZACIJA ZAPADNE EUROPE ...........................67UJEDINJENO KRALJEVSTVO .......................................................................................71FRANCUSKA ...............................................................................................................77

SREDNJA EUROPA ................................................................................................. 83RELJEFNA RAZNOLIKOST SREDNJE EUROPE ............................................................84REGIONALNE RAZLIKE SREDNJE EUROPE ..............................................................89NJEMAČKA .................................................................................................................95

JUŽNA EUROPA ....................................................................................................100SREDOZEMNO MORE I SREDOZEMLJE ..................................................................101REGIONALNE RAZLIKE JUŽNE EUROPE ..................................................................106ITALIJA ......................................................................................................................112

JUGOISTOČNA EUROPA .......................................................................................117TRANZITNI POLOŽAJ JUGOISTOČNE EUROPE ........................................................118HETEROGENOST JUGOISTOČNE EUROPE ...............................................................122BOSNA I HERCEGOVINA .......................................................................................128

SJEVERNA EUROPA ..............................................................................................132SUODNOS PRIRODE I LJUDI NA SJEVERU EUROPE..............................................133RAZLIKE U RAZVIJENOSTI I ODRŽIVO GOSPODARSTVO DRŽAVA SJEVERNE EUROPE ....137

ISTOČNA EUROPA ................................................................................................142PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA ISTOČNE EUROPE ......................................143GOSPODARSKE RAZLIKE DRŽAVA ISTOČNE EUROPE ...........................................147RUSKA FEDERACIJA .................................................................................................151

POJMOVNIK ..........................................................................................................156

PISMO ZA SEDMAŠE

Draga sedmašice, dragi sedmašu,

pred tobom je udžbenik nastavnog predmeta geografije. U ovom razredu proširit ćeš svoja geografska znanja o Europi. Proučavat ćeš geografski smještaj i položaj, reljef, mora, rijeke, jezera, klimu, stanovništvo i gospodarstvo Europe. Saznat ćeš nešto više o pojedinim europskim regijama i najvažnijim europskim državama. Sve te nastavne sadržaje povezat ćeš s našom domovinom Hrvatskom.Na putu do novih znanja ne zaboravi upotrebljavati atlas.

Mnogo sreće i uspjeha u radu žele ti autori.

KAKO SE SLUŽITI UDŽBENIKOM?

Na početku svake nastavne cjeline nalazi se motivacijska slika koja najavljuje nastavne sadržaje. Ispod nje je popis znanja i vještina koje ćeš usvojiti.

Nastavna jedinica uvijek počinje kratkom pričom, pitanjem, zadatkom koji će te zainteresirati i navesti da nastaviš proučavati sadržaj koji slijedi. Ne brini ako na neka pitanja ne znaš odgovor. Potraži pomoć učitelja ili saznaj odgovore u nastavnim sadržajima koji slijede.

Proširi svoje vidike tekstovima u rubrici TKO ŽELI ZNATI VIŠE.

Na kraju svake nastavne jedinice nalazi se sažetak ZAPAMTI.

Pitanja i zadatci na kraju svake nastavne jedinice služe za utvrđivanje nastavnog sadržaja i provjeravanje naučenog.

Na posljednjoj stranici udžbenika otisnut je aktivacijski ključ za . Pomoću njega pristupit ćeš elektroničkim stranicama ovog udžbenika. Tamo ćeš, osim ovdje navedenih sadržaja, naći iste nastavne sadržaje objašnjene na drugi način: pomoću slika, filmova, animacija, zvuka.Razveselit će te novi zadatci za vježbu koji ti odmah daju informaciju o tvojoj uspješnosti.

U udžbeniku Moja geografija 7 obuhvaćene su međupredmetne teme 3. odgojno-obrazovnog ciklusa.

7

OPĆA OBILJEŽJA EUROPE

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVE NASTAVNE CJELINE:

GEO OŠ A.B.7.1. Učenik objašnjava geografski smještaj i utjecaj geografskoga položaja na razvijenost Europe te opisuje utjecaj Europljana na druge dijelove svijeta.

GEO OŠ A.B.7.2. Učenik objašnjava nastanak političke karte Europe, procese integriranja te važnost suradnje i poštovanja različitosti.

GEO OŠ A.B.7.4. Učenik objašnjava demografske i gospodarske posebnosti europskih država na temelju prikupljenih i obrađenih podataka.

GEO OŠ B.A.7.1. Učenik analizira prirodno-geografska obilježja Europe i objašnjava njihov utjecaj na naseljenost i gospodarske aktivnosti.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA:

ikt A.3.1., ikt A.3.4., ikt C.3.2., ikt C.3.3., ikt D.3.3., odr A.3.1., odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.2., odr C.3.3., uku A.3.2., uku B.3.4., uku C.3.1., uku C.3.3., goo A.3.2., goo A.3.3., goo B.3.1., osr B.3.2., osr B.3.4., osr C.3.2., osr C.3.4., C.3.1.B

8

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ EUROPE

Ime kontinenta Europa potječe od asirske riječi ereb (večer, zalazak Sunca, zapad, zapadna zemlja). Taj su naziv Feničani preuzeli od Asiraca, a od njih Grci. Tako se naziv Europa koji se u staroj Grčkoj koristio za zapadnu obalu Egejskog mora postupno proširio na cijeli europski kontinent. U grčkoj mitologiji postoji nekoliko mitova o nastanku imena Europa, a spomena je vrijedan i Jupiterov prirodni satelit koji nosi ime Europa.

Pri određivanju granica Europe javlja se problem jer je Europa fizički povezana s Azijom. Kopno koje obuhvaća Europu i Aziju naziva se Euroazija. Postoje prirodne i političke granice između tih dvaju kontinenata. Političke granice su ujedno i granice između europskih i azijskih država. Države koje se nalaze na oba kontinenta nazivaju se euroazijske države. To su Ruska Federacija, Kazahstan i Turska. Ponekad se Gruzija, Armenija i Azerbajdžan također smatraju europskim državama, i to isključivo zbog članstva u nekim međunarodnim organizacijama. ►Kojem kontinentu pripada otok Cipar?

Prirodna granica Europe

9

Prirodna granica je jasnije određena. To je dogovorena granica Europe i Azije koja prolazi gorjem Ural, rijekom Ural, Kaspijskim jezerom, planinom Kavkaz, Crnim morem, morskim prolazom Bospor, Mramornim morem, morskim prolazom Dardaneli te Egejskim morem. Granica s Afrikom je Sredozemno more i morski prolaz Gibraltarska vrata, a s ostalim kontinentima Atlantski ocean i mora na sjeveru Europe te Arktički ocean.

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ

Geografski smještaj i geografski položaj nije isto. Za lakše razumijevanje uvijek si postavimo pitanje „Gdje?“ za geografski smještaj i „Kakav?“ za geografski položaj. Pod pojmom geografski smještaj podrazumijeva se smještaj Europe na geografskoj mreži. Kontinent Europa se smjestio na kopnenoj te sjevernoj, zapadnoj i istočnoj polutki. Najvećim dijelom nalazi se u sjevernom umjerenom, dok se njegovi najsjeverniji dijelovi nalaze u sjevernom hladnom toplinskom pojasu. Geografski položaj Europe je povoljan. Veći dio Europe ima umjereno toplu kišnu klimu što je povoljno za razvoj poljoprivrede i općenito gospodarstvo te gustu naseljenost. Europa se nalazi u središtu kopnene polutke i relativno je blizu svim kontinentima izuzevši Australiju i Oceaniju s kojom danas zbog razvijenog zračnog prometa ima dobre prometne veze. Osnova gospodarskog razvoja dobra je prometna povezanost, a Europa je zbog Atlantskog oceana, europskih mora te velikih rijeka i kanala dobro prometno povezana sa svijetom. Za prometnu povezanost važne su zračne luke u gradovima: Londonu, Parizu, Amsterdamu, Frankfurtu na Majni, Madridu i Moskvi. Važne morske luke su Rotterdam, Hamburg, Antwerpen, Marseille i Genova. Ti gradovi uz industrijska središta čine temelj europskog gospodarstva i svrstavaju Europu u vrh razvijenog svijeta. Posljedica povoljnog geografskog položaja je i širenje europske kulture i europskih jezika diljem svijeta.

►Koji je službeni jezik u SAD-u, a koji u Brazilu? Zašto?

60

50

40

30

20

10

0Azija Afrika Sjeverna

AmerikaJužna

AmerikaAntarktika Europa Australija i

Oceanija

PovršinaStanovništvo

%

Udio površine i broja stanovnika po kontinentima

10

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Morski prolaz Gibraltarska vrata je strateška točka europskog kontinenta. Tko je kroz povijest vladao tim područjem imao je kontrolu nad povijesno najvažnijim, Sredozemnim morem. Danas je europsko područje Gibraltara pod upravom Ujedinjenog Kraljevstva. Za lakšu

kontrolu i nadziranje ulaza u Sredozemno more na tom malom području izgrađena je i zračna luka. Kroz tu zračnu luku prolazi cesta kojom prometuju automobili. Prilikom slijetanja i uzlijetanja zrakoplova zaustavlja se cestovni promet.

• Kopno koje obuhvaća Europu i Aziju naziva se Euroazija.• Države koje se nalaze na oba kontinenta nazivaju se euroazijske države.• Granica Europe i Azije prolazi: gorjem Ural, rijekom Ural, Kaspijskim jezerom,

planinom Kavkaz, Crnim morem, morskim prolazom Bospor, Mramornim morem, morskim prolazom Dardaneli te Egejskim morem.

• Granica Europe s Afrikom je Sredozemno more i morski prolaz Gibraltarska vrata.• Geografski smještaj:

– kopnena te sjeverna, zapadna i istočna polutka– sjeverni umjereni i sjeverni hladni toplinski pojas

• Geografski položaj:– povoljan– relativna blizina ostalih kontinenata– razvijen promet (svi oblici) i prometna povezanost

ZAPAMTI👍

11

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam Euroazija.2. Objasni zašto neke države nazivamo euroazijske države. Nabroji ih i pokaži na

geografskoj karti Europe.3. Objasni geografski smještaj Europe.4. Objasni geografski položaj Europe.5. Na geografskoj karti Europe pokaži granicu Europe i Azije.6. Na geografskoj karti Europe pronađi krajnje točke kontinenta Europe.7. Usporedi geografski položaj sjevernog i južnog dijela Europe. Objasni i usporedi

prednosti i nedostatke geografskog položaja tih dijelova Europe. Zaključi koji dio Europe ima povoljniji geografski položaj.

12

RELJEF EUROPEEuropa je kontinent na kojem prevladavaju nizine, ali ima i gora, planina, dolina i depresija. Najviši vrh Europe je Mt. Elbrus na planini Kavkaz. Njegova nadmorska visina iznosi 5 642 metra, a razlika između najvišeg i najnižeg dijela Europe iznosi 5 670 metara. Zašto?

Odgovor su depresije. Reljefno najniže područje u Europi je Prikaspijska nizina i Kaspijsko jezero koje se nalazi 28 metara ispod razine mora. Zato ukupna razlika između najvišeg i najnižeg dijela Europe iznosi 5 670 metara. Zanimljivo, zar ne?

Za lakše razumijevanje reljefnih različitosti Europe potrebno je naučiti nešto o geologiji i geomorfologiji Zemlje. Geologija je znanost koja proučava porijeklo, sastav i građu Zemlje. Svaki dio Zemlje nastao je u nekom geološkom vremenu. Eon je naziv za vrlo dugo vremensko razdoblje u geološkoj prošlosti Zemlje. Eon se sastoji od nekoliko era, koje su kraća vremenska razdoblja. Svaki eon i era bitni su za geološku prošlost Zemlje jer su u tom razdoblju nastali razni reljefni oblici.

EON HAD ARHAIK PROTEROZOIK

NASTANAK ZEMLJE PRASTARA EUROPA STARA GROMADNA GORJA MLADE ULANČANE PLANINE DANAS

FANEROZOIK

PREKAMBRIJ PALEOZOIK MEZOZOIK KENOZOIKERA

Geomorfologija je znanost koja proučava Zemljinu površinu tj. reljef. Europu reljefno možemo podijeliti na prastaru Europu, staru Europu (stara gromadna gorja) i mladu Europu (mlade ulančane planine i nizine).

Reljefne cjeline Europe

13

PRASTARA EUROPA Reljefno gledano Europa je poluotok Azije. Zbog prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja i različitosti Europa se smatra zasebnim kontinentom. Istočni dio Europe je najstariji dio kontinenta. To je uravnjeni nizinski prostor bogat naftom i zemnim plinom. Prastare cjeline u Europi su Ruska ploča te Baltički i Ukrajinski štit.►Pronađi na karti prastare cjeline u Europi. Koje države reljefno pripadaju prastaroj Europi?

STARA EUROPAStara gromadna gorja su reljefne uzvisine koje su nastale u geološkoj eri paleozoik.

Karakteriziraju ih blage padine prekrivene šumom, zaobljeni vrhovi pretežno visoki do 1000 metara nadmorske visine i bogatstvo raznih ruda (ugljen, željezo, srebro, zlato…). Stara gromadna gorja u Europi su gorja Velike Britanije i Irske, Skandinavsko gorje, Ural, stara gromadna gorja u Francuskoj, Njemačko-češko sredogorje i Rodopi. U staru Europu spada i visoravan Meseta

koja se nalazi u središnjem dijelu Pirenejskog poluotoka. ►Pronađi stara gromadna gorja na karti Europe.

MLADA EUROPAMlade ulančane planine reljefna su uzvišenja nastala početkom kenozoika i još uvijek se uzdižu. Period nastanka mladih ulančanih planina u Europi nazivamo alpska orogeneza. Uzvišenja su nastala podvlačenjem Afričke litosferne ploče pod Euroazijsku litosfernu ploču. Karakteriziraju ih ogoljeli, šiljasti vrhovi prekriveni snijegom i visoke su nadmorske visine. Razvijen je zimski turizam i planinarenje. Mlade ulančane planine u Europi su Alpe, Kavkaz, Dinaridi, Apenini, Karpati, Šarsko-pindsko gorje, Balkan, Pireneji i Betijski Kordiljeri. U Europi se nalaze mnogobrojni vulkani koji spadaju u mladu Europu. To su Vezuv, Etna, Stromboli, Vulcano i vulkani na Islandu. ►Pronađi mlade ulančane planine na karti Europe. U kojoj se državi nalaze Vezuv, Etna, Stromboli i Vulacano?

Mont Blanc – najviši vrh Alpa Vulkan Stroboli

Rodopi

14

NIZINE

Nizine zauzimaju najveći udio površine u Europi. Karakterizira ih niža nadmorska visina (do 200 metara nadmorske visine), plodno tlo i gusta naseljenost. Uz velike nizine razvila se poljoprivreda, industrija, a šire se i veliki gradovi koji uzrokuju ekološke probleme. Najveće nizine u Europi su Panonska, Vlaška, Padska, Andaluzijska te Prikaspijska nizina. Postoje nizine u kojima podloga ispod riječnih nanosa geološki pripada staroj odnosno prastaroj Europi. To su Istočnoeuropska nizina, Njemačko-poljska ili Pribaltička nizina i nizine uz Atlantski ocean.

►Pronađi nizine na karti Europe.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆

Erupcija vulkana Eyjafjallajökulla

Island je vulkanski otok u Atlantskom oceanu. Kao što znamo, vulkani su nepredvidljivi. Tako je 20. ožujka 2010. godine na Islandu eruptirao vulkan Eyjafjallajökull nakon 200 godina mirovanja. Nekoliko dana kasnije, 14. travnja, započela je druga, jača erupcija iz koje je vulkanski pepeo prekrio većinu Europe i Atlantskog oceana. Zbog takve su erupcije milijuni putnika zračnog prometa bili prikovani u zračnim lukama. Vulkanski pepeo u obliku oblaka prašine proširio se na područje Hrvatske 18. travnja 2010. godine.►Navedi koje su negativne posljedice erupcije vulkana za stanovništvo, a koje za gospodarstvo.►Istraži koji je vulkan u Europi svojim pepelom zatrpao cijeli grad.

15

ZAPAMTI👍

• Geologija je znanost koja proučava porijeklo, sastav i građu Zemlje. • Prastare cjeline u Europi su: Ruska ploča, Baltički i Ukrajinski štit.• Stara gromadna gorja u Europi su: gorja Velike Britanije i Irske, Skandinavsko gorje,

Ural, stara gromadna gorja u Francuskoj, Njemačko-češko sredogorje i Rodopi.• Mlade ulančane planine u Europi su: Alpe, Kavkaz, Dinaridi, Apenini, Karpati,

Šarsko-pindsko gorje, Balkan, Pireneji i Betijski Kordiljeri.• Najveće nizine u Europi su: Panonska, Vlaška, Padska, Andaluzijska,

Istočnoeuropska, Njemačko-poljska ili Pribaltička nizina i nizine uz Atlantski ocean.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što proučava geologija, a što geomorfologija.2. Uz pomoć lente vremena objasni u kojoj su se eri uzdignula stara gromadna

gorja, a u kojoj danas živimo.3. Na koliko reljefnih cjelina dijelimo Europu? Nabroji ih i pokaži na karti Europe. 4. Usporedi glavna obilježja starih gromadnih gorja i mladih ulančanih planina. Pokaži

ih na karti Europe.5. Nabroji i na karti pokaži aktivne i neaktivne vulkane u Europi.6. Objasni zašto je najgušća naseljenost uz velike rijeke. Koje su velike europske

nizine nastale uz rijeke? Pokaži ih na karti Europe.7. Hrvatska je dio Panonske nizine. Područje Panonske nizine nije oduvijek bilo

poljoprivredna površina. U određenoj geološkoj prošlosti taj je prostor bio pod Panonskim morem. Istraži i navedi dokaze koji nam govore o postojanju mora u nizinskom dijelu Hrvatske, odnosno u Panonskoj nizini.

16

MORA I OBALE EUROPE

Taj grad je Venecija. Nalazi se na sjeveru Italije i turiste privlači zbog toga što je cijeli grad izgrađen na vodi. Venecija je grad koji je nekad bio važna gospodarska sila poznata pod imenom Mletačka Republika. Mlečani su vladali Jadranskim, odnosno Sredozemnim morem.

Kako se naziva turistički grad koji je poznat po romantičnim vožnjama u gondoli kroz kanale samog grada? U kojoj se državi nalazi?

►Upitaj učitelja iz povijesti koji su još narodi vladali Sredozemnim morem. ►Koje je bilo glavno zanimanje tih naroda?

Europa je najrazvedeniji i najmaritimniji kontinent na svijetu. Maritimnost je usmjerenost stanovništva prema moru, što je bilo vidljivo tijekom povijesti jer su sve stare civilizacije u Europi nastale uz Sredozemno more. Razvedena obala je obala koja ima mnogo otoka, poluotoka, hridi i rtova. Današnji izgled europske obale nastao je izdizanjem morske razine

(transgresija) nakon posljednjeg ledenog doba. Naime, globalnim zatopljenjem prije otprilike 10 000 godina razina mora se podigla za približno 100 metara i tada su nastali današnja europska obala i otoci. Razvedena obala je pogodna za nastanak luka. Obalne države su jedne od gospodarski najrazvijenijih država u Europi upravo zbog iskorištavanja povoljnog geografskog položaja Europe, blizine mora i razvoja djelatnosti povezanih s morem.

Europa ima mnogo poluotoka, a značajniji su Skandinavski, Pirenejski i Apeninski poluotok. Najveći otoci su: Velika Britanija, Irska i Island u Atlantskom oceanu te Sicilija, Sardinija i Korzika u Sredozemnom moru. Različita prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja dijele europska mora i obale na: zapadno, sjeverno i južno obalno pročelje.

U mora zapadnog europskog pročelja spada Atlantski ocean, Norveško more, Sjeverno more, Baltičko more. Obala zapadnog europskog pročelja proteže se od Gibraltarskih vrata do Norveškog mora. Ta su mora pod utjecajem Golfske struje i bogata su ribolovna područja. Gospodarsku važnost dobivaju nakon velikih geografskih otkrića kada prometno najvažniji postaje Atlantski ocean. Najprometnija europska luka Rotterdam i mnoštvo ostalih prometnih luka nalazi se na zapadnim obalama Europe.

Ribolovni brod u Norveškom moru

17

Sjeverno more jedno je od najprometnijih mora u svijetu. Bogato je naftom i zemnim plinom što uvelike utječe na razvijenost okolnih država koje imaju izlaz na to more. Obale Sjevernog mora i Biskajskog zaljeva su niske i položene, te je znatna razlika između plime i oseke.Na obalama koje nisu bile pod ledenjacima nalazimo tip zaljeva koji se naziva rijas. Rijas je dug i uzak morski zaljev nastao potapanjem ušća i donjih dijelova riječne doline zbog izdizanja obalne linije. Rijas nalazimo duž sjeverozapadne obale

Pirenejskog poluotoka, sjevera Francuske i Irske. Baltičko more je zatvoreno more na sjeveru Europe koje je ekološki osjetljivo. Sjeverni dio Baltičkog mora je Botnički zaljev koji se zimi zaledi jer zbog zatvorenosti topla morska struja ne dopire u Baltičko more. Za obale Norveške, Škotske i Islanda značajni su fjordovi. Fjord je dug, uzak i dubok morski zaljev strmih obala nastao u postpleistocenu potapanjem dijela doline oblikovane radom ledenjaka. Poprečno razvedena obala s nizom fjordova, zaljeva i hridi tvori oblik strme obale koji se naziva norveški tip obale.

Primjer rijasa u Hrvatskoj, Limski kanal Norveški tip obale, strme obale

Mora sjevernog europskog pročelja su Barentsovo i Bijelo more koja pripadaju Sjevernom ledenom moru (Arktički ocean). Veći dio Sjevernog ledenog mora se zaleđuje. Ogranak tople Golfske struje dopire do Barentsovog mora te se zapadni dio tog mora ne zaleđuje. Povremeno zaleđene dijelove mora plovnima održavaju ledolomci. Mora na sjeveru Europe su bogata ribolovna područja i važna su za prometnu povezanost.Mora južnog europskog pročelja su Sredozemno more u koje spada i Crno more. Sredozemno more ili Mediteran turistička je destinacija. Dio Sredozemnog mora je i Jadransko more. Sjeverni dio Jadranskog mora ima blago zaravnjene obale sa plitkim morem koje je dijelom odvojeno od ostatka mora. Takav tip obale naziva se laguna. Istočna obala Jadranskog mora ima poseban tip razvedene obale. Otoci i poluotoci koji su uzdužno poredani s kopnom tvore dalmatinski tip obale. ►Razmisli kakva je ekološka ugroženost Sredozemnog mora. Zašto?

Položena obala s izrazitom razlikom između plime i oseke

18

Ledolomci su bitni za Sjeverni morski promet Dalmatinski tip obale

Najprometnija europska rijeka Dunav koja se ulijeva u Crno more te morski prolazi Gibraltarska vrata, Bospor, Dardaneli i Sueski kanal važni su za prometnu povezanost Sredozemnog mora s ostatkom Europe i svijeta.

Mont Saint Michel (hrv. Planina Svetog Mihovila) srednjovjekovna je utvrda oko samostana Sv. Mihovila u Normandiji u Francuskoj. To je jedna od prvih građevina upisanih na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Zanimljivo je da se ponekad nalazi na otoku, a ponekad je dio kopna. Razlog tome su velike razlike između plime i oseke koje iznose i do 15 metara. More se zna povući i nekoliko kilometara.


►Istraži i pronađi na internetu fotografiju samostana za vrijeme plime.

19

ZAPAMTI👍• Mora na zapadu i na sjeveru Europe bogata su ribolovna područja. • Mora zapadnog europskog pročelja su: Atlantski ocean, Norveško more, Sjeverno

more, Baltičko more. • U mora sjevernog europskog pročelja spada Barentsovo i Bijelo more.• Mora južnog europskog pročelja su Sredozemno more u koje spada i Crno more. • Rijas je dug i uzak morski zaljev nastao potapanjem ušća i donjih dijelova riječne

doline zbog izdizanja obalne linije.• Fjord je dug, uzak i dubok morski zaljev strmih obala nastao u postpleistocenu

potapanjem dijela doline oblikovane radom ledenjaka. • Niz uzdužnih fjordova, zaljeva i hridi tvori oblik strme obale koji se naziva norveški

tip obale. • Sjeverni dio Jadranskog mora ima blago zaravnjene obale s plitkim morem dijelom

odvojenim od ostatka mora. Takav tip obale naziva se laguna. • Razvedena obala s puno otoka i poluotoka koji su poredani uzdužno s kopnom

tvori dalmatinski tip obale.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji i na karti Europe pokaži mora koja oplakuju Europu. 2. Obrazloži zašto za Europu kažemo da je najmaritimniji kontinent. 3. Objasni razliku između dalmatinskog i norveškog tipa obale.4. Usporedi i objasni nastanak rijasa i fjorda. 5. Objasni pojam laguna.6. Uz pomoć interneta i posjeta supermarketu prouči odakle dolazi riba u naše

prodavaonice. Ukratko napiši sastavak u kojem ćeš obuhvatiti odakle dolaze ribe u hrvatske prodavaonice, koja riba prevladava i zašto su mora na sjeveru Europe bogata ribom.

20

RIJEKE I JEZERA EUROPE

U noći s 25. na 26. listopada 1964. godine dogodila se velika poplava u Zagrebu. Vodostaj rijeke Save naglo je narastao i došlo je do pucanja nasipa. Rijeka se izlila iz korita i poplavila trećinu grada. Odnijela je 17 ljudskih života, a 40 000 ljudi ostalo je bez svojih domova.

Slična situacija dogodila se u svibnju 2014. godine. Rijeka Sava dosegla je rekordnu razinu i došlo je do pucanja nasipa. Zagreb je tada ostao neoštećen, ali evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika iz Gunje. Ta poplava odnijela je dvije žrtve i nastala je velika materijalna šteta.►Zašto je važno imati dobar sustav mjera protiv poplava? Kako spriječiti poplave?

RIJEKE

Europa je kontinent bogat vodom. Na riječnu mrežu koju čine sve rijeke sa svojim pritocima utječu prirodno-geografska obilježja kontinenta. Nizinskim dijelom Europe protječu velike rijeke dok su u gorovitim dijelovima rijeke kratke, ali brze. Europske rijeke imaju neizmjernu gospodarsku važnost.

Da bi se rijeke maksimalno gospodarski iskoristile, potrebno je pratiti vodostaje i protoke rijeka. Raspodjelu protoka i vodostaja tijekom dužeg vremena nazivamo riječni režim. Riječni režim ovisi o padalinama, ali i o otapanju snijega. Praćenje riječnog režima bitno je za riječni promet, navodnjavanje, rad hidroelektrana, ali i za obranu od poplava. Praćenje vodostaja

Prema smjeru otjecanja u Europi razlikujemo nekoliko sljevova. Europske rijeke pripadaju: Arktičkom slijevu na sjeveru, Atlantskom slijevu na zapadu, Sredozemnom slijevu na jugu i slijevu Kaspijskog jezera na jugoistoku. Rijeke Arktičkog slijeva zbog zaleđenosti i nenaseljenosti obala nisu od velike prometne važnosti. Većina rijeka Atlantskog slijeva ima veliku prometnu važnost. Iznimka su rijeke Norveškog slijeva koje su kratke i brze, ali zato imaju veliki hidroenergetski potencijal. Rijeke Atlantskog slijeva većinom imaju ušće u obliku estuarija, što je pogodno za izgradnju velikih luka (Roterdam, Nantes, Hamburg…). Takve su rijeke Rajna, najprometnija europska rijeka, Elbe, Seine, Loire, Tejo i Temza. Važne se rijeke Atlantskog slijeva povezuju riječnim kanalima. Riječni kanali su umjetno prokopani kanali koji povezuju plovne rijeke i time povećavaju prometnu povezanost Europe.

21

Većina rijeka koje teku Njemačko-poljskom nizinom povezane su kanalom Mittelland. Kielski kanal povezuje Sjeverno i Baltičko more. Povezivanje Sjevernog mora s Crnim morem omogućeno je izgradnjom kanala Rajna-Majna-Dunav. Na taj su način vodenim putem povezana najprometnija mora, morske i riječne luke i sjeverni i južni te jugoistočni dio Europe.

Kanal Rajna-Majna-Dunav

►Potraži na karti koji gradovi u Hrvatskoj imaju riječnu vezu s kanalom Rajna-Majna-Dunav.

Slijev Rijeke

Arktički slijevSjeverna Dvina

Pečora

Atlantski slijev (Norveško more) Namsen (brzice bitne za HE)

Atlantski slijev (Baltičko more)

Zapadna Dvina

Visla

Odra

Atlantski slijev (Sjeverno more)

Temza

Rajna

Elbe (Laba)

Atlantski slijev (ostali sljevovi)

Seine (Sen)

Loire (Lor)

Tejo

Sredozemni slijev (bez Crnog mora)

Po

Rhone (Ron)

Ebro

Neretva

Sredozemni slijev (Crno more)

Dunav

Dnjepar

Don

Slijev Kaspijskog jezeraVolga

Ural

22

Riječna mreža EuropeRijeke Sredozemnog slijeva najčešće imaju ušće u obliku delte. Takvo ušće gospodarski je dobro iskorišteno za poljoprivredne aktivnosti. Delta rijeke Neretve važno je poljoprivredno područje u Hrvatskoj. U slijevu Sredozemnog mora nema dugačkih rijeka jer se u obalnom zaleđu nalaze mlade ulančane planine. Po svojoj dužini ističu se Ebro, Po, Rhone (Ron). Zbog sušnije klime, rijeke uz Sredozemno more važne su za vodoopskrbu. Rijeka Dunav najvažnija je rijeka Crnomorskog slijeva. Ističe se zbog prometne važnosti, plodne delte i ribolovnog područja. Po duljini je nekoliko kilometara kraća od najduže europske rijeke Volge. Rijeka Volga pripada slijevu Kaspijskog jezera, a teče kroz Rusku Federaciju. Obiluje velikom količinom vode, važan je prometni put i na njoj su izgrađene najveće hidroelektrane na svijetu.

Delta rijeke Neretve Hidroelektrana na rijeci Volgi

23

JEZERAEuropa je kontinent koji nema puno velikih jezera, ali mu dijelom pripada najveće jezero na svijetu, Kaspijsko jezero. Sjeverni dio je ostatak mora, a južni dio je nastao tektonikom. To je ujedno i depresija jer mu je površina na oko 26 metara ispod razine mora. Najveće jezero koje je cijelom svojom površinom u Europi je jezero Ladoga. Jezera su vode stajaćice, a imaju veliku gospodarsku važnost za dobivanje hidroenergije, kao izvor pitke vode te za turizam. Jezera dijelimo po postanku na tektonska, akumulacijska i erozijska jezera.

Satelitska snimka Kaspijskog jezera

Tektonska jezera (nastala djelovanjem globalne tektonike)

Ohridsko jezero, Prespansko jezero, jezero Balaton (Blatno jezero)

Akumulacijska jezera (umjetna jezera nastala izgradnjom brane za potrebe hidroelektrane)

Peručko jezero, jezero Bajer, jezera na rijeci Volgi (jezero Samara (Kujbiševsko), Rybinsko, Volgogradsko…)

Erozijska (nastala nekim od erozijskih procesa, ledenjačka, krška)

Ladoga, Onega, Ženevsko jezero, Bodensko jezero, Garda, Crveno jezero, Modro jezero

Na sjeveru Europe na estonskom otoku Saaremai postoji jezero koje je nastalo udarom meteora. Kaali je meteorsko jezero promjera 110 metara, a dubina mu je 22 metra. Smatra se da je nastalo otprilike 600 godina prije Krista.


24

• Europa je kontinent koji je bogat vodom. • Raspodjelu protoka i vodostaja tijekom dužeg vremena nazivamo riječni režim. • Europske rijeke pripadaju: Arktičkom slijevu na sjeveru, Atlantskom slijevu na

zapadu, Sredozemnom slijevu na jugu i slijevu Kaspijskog jezera na jugoistoku. • Riječni kanali su umjetno prokapani kanali koji povezuju plovne rijeke i time

povećavaju prometnu povezanost Europe (kanal Mittelland, kanal Rajna-Majna-Dunav, Kielski kanal).

• Dunav najvažnija je rijeka Crnomorskog slijeva.• Najduža europska rijeka je Volga koja pripada slijevu Kaspijskog jezera.• Europa je kontinent koji nema puno velikih jezera, ali mu dijelom pripada

najveće jezero na svijetu, Kaspijsko jezero.• Najveće jezero koje je cijelom svojom površinom u Europi je ledenjačko jezero

Ladoga.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji i na karti Europe pokaži najprometnije europske rijeke. 2. Objasni važnost praćenja riječnog režima.3. Nabroji kojim sljevovima pripadaju europske rijeke i pokaži ih na karti Europe.4. Objasni zašto rijeke Atlantskog slijeva imaju ušće u obliku estuarija, a rijeke

Sredozemnog slijeva ušće u obliku delte.5. Koja je važnost riječnih kanala? Imenuj i na karti Europe pokaži najvažnije riječne

kanale. 6. Imenuj i na karti Europe pokaži najveće jezero na svijetu i najveće jezero koje

je cijelom svojom površinom u Europi.7. Kako dijelimo jezera prema postanku? Nabroji tektonska jezera u Europi.8. Posjeti internetsku stranicu Vodostaji http://mvodostaji.voda.hr/Home/Index. Prati

vodostaje najbliže postaje i opiši svoja zapažanja. Provode li se na rijeci koju promatraš mjere zaštite od poplava?

25

KLIMA EUROPE

►Znaš li odgovor na to pitanje? Prisjeti se, o čemu ovisi klima određenog prostora?

Ante živi u Hrvatskoj i svakog ljeta s obitelji odlazi na otok Brač. Tamo uživa u Suncu, čistom moru i obali. U isto mjesto na odmor dolazi i njegov prijatelj Aleksej koji živi u Ruskoj Federaciji, uz Barentsovo more. Ante se svake godine pita: „Zašto Aleksej dolazi na more u Hrvatsku, kad živi samo nekoliko kilometara od Barentsovog mora?“

Klima Europe ovisi o klimatskim čimbenicima: udaljenosti od ekvatora, raspodjeli kopna i mora, morskim strujama, nadmorskoj visini i reljefu. Većina Europe smještena je u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, stoga najveći dio Europe ima umjereno toplu kišnu klimu. Ipak, područja na istoj udaljenosti od ekvatora zbog raspodjele kopna i mora imaju drugačiju klimu. More se sporo zagrijava i sporo hladi pa su u priobalnim područjima razlike između ljetnih i zimskih temperatura male i prisutan je utjecaj maritimnosti na klimu. Kopno se brzo zagrijava i brzo hladi pa su razlike u ljetnim i zimskim temperaturama veće u unutrašnjosti nego uz obalu. Zbog toga je u unutrašnjosti prisutan utjecaj kontinentalnosti.

►Potraži na karti dvije europske države pod utjecajem maritimnosti i dvije pod utjecajem kontinentalnosti.

Raspodjela klima u Europi

26

Općenito, što idemo više prema istoku Europe, to je manja količina padalina, a veća razlika u temperaturi tijekom ljeta i zime. Najvažnija morska struja koja utječe na klimu Europe je topla Golfska struja koja grije obale Zapadne i Sjeverne Europe. Zbog njezina utjecaja mora na sjeveru Europe se ne zaleđuju. Područja više nadmorske visine imaju nižu temperaturu zraka. ►Zašto više nadmorske visine imaju nižu temperaturu zraka?

Prosječna količina padalina u Europi

Uz nadmorsku visinu, vrlo je važan reljef. Reljefno niži prostori zapadne Europe nisu prepreka za vlažne zračne mase koje donose zapadni vjetrovi s Atlantskog oceana pa one imaju veliki utjecaj na klimu u smjeru zapad – istok. Mlade ulančane planine u Europi, kao reljefne prepreke sprječavaju prodor vlažnih zračnih masa u smjeru sjever – jug i time ograničavanju utjecaj Sredozemnog mora na uski priobalni prostor južne Europe. Mlade ulančane planine primaju veliku količinu padalina, ali unutrašnjost kontinenta ostaje suha. Takav je primjer najuočljiviji uz obalu Sredozemnog mora i Pirenejskog poluotoka, zapadne obale Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije. Uza sve navedeno, važan je utjecaj anticiklona i ciklona.

►Prisjeti se što je ciklona, a što anticiklona.

Islandska ciklona donosi nestabilno vrijeme i padaline nad Europu, dok Azorska anticiklona donosi stabilno i suho vrijeme. Sibirska anticiklona tijekom zime donosi stabilno, suho, ali vrlo hladno vrijeme. Tada u Europi bilježimo najniže temperature.

UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME

Umjereno tople kišne klime (C) rasprostranjene su u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, a te klime u Europi obuhvaćaju većinu Zapadne, Srednje, Južne i Jugoistočne Europe. U njima se izmjenjuju četiri godišnja doba i to je područje najgušće naseljenosti

27

u Europi. Od umjereno toplih kišnih klima, u Europi su prisutne: umjereno tople vlažne klime i sredozemna klima.Umjereno tople vlažne klime obuhvaćaju većinu Zapadne, Srednje i dio Jugoistočne Europe, te su i najraširenije klime u Hrvatskoj. Glavno obilježje su umjerena temperatura zraka (vruća, topla ili svježa ljeta) i padaline tijekom cijele godine. U obalnim područjima više padalina ima u hladnijem dijelu godine, a u unutrašnjosti tijekom toplog dijela godine. Tijekom zime česta je pojava snijeg, pogotovo u višim nadmorskim visinama. Biljni pokrov čine listopadne šume, a porastom nadmorske visine prisutne su miješane šume koje postupno prelaze u vazdazelene šume. Područja umjereno tople kiše klime pogodna su za razvoj poljoprivrede te su pretvorena u obradive površine. Sredozemna klima obuhvaća Sredozemlje, tj. područje uz obalu u Južnoj Europi. Ta je klima prisutna i u Hrvatskoj, uz obalno područje južnije od otoka Lošinja. To je klima s vrućim i suhim ljetima, a blagim i vlažnim zimama tijekom kojih ima najviše padalina. Biljni pokrov čine vazdazelene biljke čije su šume prorijeđene te je najraširenija makija. Takva klima pogoduje uzgoju maslina i vinove loze te razvoju turizma na obali Sredozemnog mora.

►Razmisli zašto je područje umjereno tople kišne klime najgušće naseljeno u Europi.

Listopadna šuma Berba maslina

SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME

Tajga

Glavno obilježje snježno-šumske klime (D) su duge, hladne zime i kratka, svježa ljeta. Od padalina najzastupljeniji je snijeg. Ta je klima rasprostranjena na Skandinavskom poluotoku te na istoku Europe zbog kontinentalnosti, ali i u najvišim planinskim područjima diljem Europe. U Hrvatskoj je snježno-šumska klima prisutna na najvišim planinskim područjima. Biljni pokrov obuhvaća tajge, guste vazdazelene šume koje su pogodne za razvoj šumarstva.

28

SNJEŽNE KLIME

Tundra

Snježne klime (E) prevladavaju u polarnim pojasevima. Prostiru se na najsjevernijim područjima Europe koja obuhvaćaju sjever Islanda i najviše predjele Skandinavskog gorja te na najvišim predjelima Alpa. Obilježja te klime su niske temperature, hladna, kratka ljeta i rijetka naseljenost. Rasprostranjena je tundra, oskudna vegetacija lišajeva i mahovine.

SUHE KLIMESuhe klime (B) se dijele na pustinjske i stepske klime, a glavno je obilježje visoka temperatura

i nedostatak padalina. U Europi stepska klima obuhvaća područja Istočne Europe uz Crno more i Prikaspijsku nizinu, te manje dijelove Pirinejskog poluotoka. To su područja izražene kontinentalnosti i izoliranosti zbog reljefnih barijera. Biljni pokrov su stepe, biljne zajednice niskih trava. Vlažnija stepska područja (Ukrajina, Panonska i Vlaška nizina) pretvorena su u najvažnije žitnice Europe.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Jedno od najsuših područja u Europi nalazi se u južnoj Španjolskoj, u regiji Andaluziji. Temperature u toj regiji dosežu do 50 °C, a prosječno padne manje od 200 milimetara oborina tijekom godine. Tamo se nalazi polupustinja Tabernas, jedno od najsuših područja u Europi. Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina u Tabernasu su snimani vestern filmovi.

Jedan od njih je „Bilo jednom na Divljem Zapadu“ koji se smatra najvećim vesternom svih vremena. Danas tamo postoji zabavni park s kaubojskom tematikom. ►Razmisli koji klimatski čimbenici utječu na klimu južne Španjolske. Kako je danas turistički iskorišteno snimanje vestern filmova u Tabernasu?

Zaštićeno močvarno područje stepe u Istočnoj Europi

29

• Klima Europe ovisi o klimatskim čimbenicima: udaljenosti od ekvatora, raspodjeli kopna i mora, morskim strujama, nadmorskoj visini i reljefu.

• Golfska struja je topla morska struja koja grije obale Zapadne i Sjeverne Europe.• Mlade ulančane planine u Europi ograničavanju utjecaj Sredozemnog mora na

uski priobalni prostor južne Europe i unutrašnjost kontinenta ostaje suha.• Najveći dio Europe ima umjereno toplu vlažnu klimu: Zapadna, Srednja i dio

Jugoistočne Europe te većina Hrvatske.• Snježno-šumska klima – Skandinavski poluotok, istok Europe i najviša planinska

područja diljem Europe i Hrvatske.• Snježne klime – sjever Islanda i najviši predjeli Skandinavskog gorja.• Stepska klima – Istočna Europa uz Crno more i Prikaspijsku nizinu te manji

dijelovi Pirenejskog poluotoka.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji klimatske čimbenike koji utječu na klimu Europe. 2. Objasni utjecaj tople Golfske struje na klimu Europe.3. Nabroji, objasni i na karti Europe pokaži tipove umjereno toplih kišnih klima u

Europi. Koji tip klime prevladava u tvom zavičaju?4. Objasni povezanost snježno-šumske klime i turističkog razvoja država u kojima

je ta klima raširena.5. Gdje u Europi prevladava stepska klima? Objasni gospodarsku važnost vlažnijih

stepskih područja.6. Imenuj i na karti Europe pokaži mlade ulančane planine koje ograničavaju prodor

vlažnih zračnih masa sa Sredozemnog mora u unutrašnjost kontinenta. 7. Umjereno topla kišna klima prisutna je na Islandu, otočnoj državi na sjeveru

Europe. Postoji li još neki tip klime na Islandu? Objasni koji klimatski čimbenici utječu na klimu Islanda.

30

NARODI I DRŽAVE EUROPE

Republika Kosovo je najmlađa država u Europi koja je 2008. godine proglasila neovisnost od Srbije. Iako je proglasila neovisnost, put do njezinog konačnog međunarodnog priznanja još je dalek. Proglašenjem neovisnosti Kosova broj država u Europi se ponovo povećao, a politička slika Europe postala je bogatija za još jednu novu državu.

►Koji je većinski narod u Republici Kosovo? Istraži koji još narodi teže osnivanju vlastite samostalne države.

Europa je relativno malen kontinent, ali zbog svoje bogate povijesti na njegovom teritoriju ima mnogo naroda i država. Danas u Europi postoji 45 država zajedno s Republikom Kosovo, najmlađom europskom državom. Mnogi su se narodi tijekom povijesti doselili iz Azije u Europu, miješali se s autohtonim stanovništvom, stvarali države, ratovali i mijenjali državne granice. Glavna razlika između tih naroda je jezik. U Europi postoji više od sto različitih jezika. Najrašireniji su indoeuropski jezici koji se dijele na: germansku, romansku i slavensku skupinu jezika te ostale indoeuropske jezike.

Jezične skupine u Europi

31

Indoeuropskim jezicima govore Germani, Romani i Slaveni. Hrvatski jezik spada u slavensku skupinu jezika. Uz indoeuropske jezike, postoji i uralo-altajska jezična skupina koja obuhvaća ugro-finske i altajske jezike. Postoje i ostali jezici koji se ne mogu svrstati ni u jednu jezičnu skupinu.

INDOEUROPSKI JEZICI URALO-ALTAJSKI JEZICI OSTALI JEZICI

GERMANSKI ROMANSKI SLAVENSKI OSTALI UGRO-FINSKI BASKIJSKI

MALTEŠKINJEMAČKI

ENGLESKI

NORVEŠKI

DANSKI

ŠVEDSKI

ISLANDSKI

NIZOZEMSKI

FLAMANSKI

LUKSEMBURŠKI

TALIJANSKI

FRANCUSKI

ŠPANJOLSKI

PORTUGALSKI

RUMUNJSKI

KATALONSKI

MOLDAVSKI

RETOROMANSKI

ZAPADNOSLAVENSKI

ČEŠKI

SLOVAČKI

POLJSKI

JUŽNOSLAVENSKI

HRVATSKI

SRPSKI

BOŠNJAČKI

SLOVENSKI

CRNOGORSKI

MAKEDONSKI

BUGARSKI

IRSKI

LITAVSKI

LATVIJSKI

ALBANSKI

GRČKI

MAĐARSKI

FINSKI

ESTONSKI

ISTOČNOSLAVENSKI

RUSKI

BJELORUSKI

UKRAJINSKI

ALTAJSKI

TURSKI

Jezične skupine u Europi►Koji narodi govore germanskim, koji romanskim, a koji slavenskim jezicima? U kojim je područjima Europe raširena koja jezična skupina? Pomogni si tablicom i kartom jezičnih skupina u Europi.

Većina država u Europi ima jedan službeni jezik koji je najčešće i jezik kojim govori većina stanovništva te države. Države koje imaju tri službena jezika su Belgija, Bosna i Hercegovina i Luksemburg, a u Švicarskoj postoje čak četiri službena jezika. ►Istraži koji su službeni jezici u Švicarskoj, a koji u Bosni i Hercegovini. Razmisli zašto su službeni baš ti jezici.U Europi prevladavaju jednonacionalne države u kojima većina stanovništva pripada jednom narodu. U svakoj državi uz većinski narod postoje i pripadnici drugih naroda. Narodi koji su u manjini, u određenoj državi nazivaju se nacionalne manjine i imaju pravo korištenja svojeg jezika, pisma, kulture itd. Višenacionalne države se sastoje od više ravnopravnih naroda koji tvore tu državu. Jedna od takvih država je Bosna i Hercegovina.►Koje nacionalne manjine postoje u Hrvatskoj? U Europi se koriste tri pisma: latinica, ćirilica i grčko pismo. Latinica je najraširenije pismo, ćirilica se koristi u Južnoj i Jugoistočnoj Europi, a grčko pismo u Grčkoj. U Europi

ima najviše pripadnika kršćanske vjere: katolika ima najviše u Južnoj i Srednjoj Europi, protestanata na sjeveru i u Velikoj Britaniji, a pravoslavaca na istoku i jugoistoku Europe. Uz kršćanstvo, u Europi je prisutna vjera islam, posebice u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu i Turskoj. Prema obliku vladavine i političkom uređenju u Europi postoje republike i monarhije. Većina europskih država su republike. Republika je oblik vladavine u kojem cijeli narod ostvaruje Islamski centar Rijeka

32

pravo na upravljanje državom izravno ili preko svojih izabranih predstavnika. Svaki punoljetni građanin ima pravo birati svoje predstavnike i biti biran u predstavnička tijela. Zasnovana je na načelu trodiobe vlasti. Vlast se u europskim republikama dijeli na zakonodavnu (sabor), izvršnu (vlada, predsjednik) i sudbenu (vrhovni sud, ustavni sud). Monarhije su države u kojima je vlast nasljedna, a na čelu države je kralj, knez ili vojvoda. Danas je vlast monarha u Europi ograničena tj. stvarnu vlast ima parlament, a monarh predstavlja svoju državu u svijetu i ima simboličnu ulogu. Monarhije u Europi su: Belgija, Danska, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

►Istraži kakvo je političko uređenje Vatikana.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆El Clásico je naziv za najvažniji i jedan od najgledanijih nogometnih derbija između španjolskih nogometnih klubova Barcelone i Real Madrida. Barcelona i Real Madrid su klubovi koji se suprotstavljaju na terenu zbog nogometa, ali u pozadini tih derbija krije se mnogo više od samog nogometa. Nogometni klub Barcelona predstavlja španjolsku regiju Kataloniju, u kojoj žive Katalonci. Oni su narod koji nema vlastitu državu i žele se osamostaliti stvaranjem vlastite države. Nasuprot Barcelone, Real Madrid predstavlja glavni grad Španjolske i regiju Kastilju te jedinstvenu državu Španjolsku. Upravo zbog različitih težnji i sukoba tijekom povijesti, ti klubovi su najžešći nogometni rivali od prvog zajedničkog susreta 1902. godine.

Elizabeta II., najdulje vladajući britanski monarh

33

ZAPAMTI👍• Najrašireniji jezici u Europi su indoeuropski jezici, a dijele se na: germansku,

romansku i slavensku skupinu jezika.• Hrvatski jezik spada u slavensku skupinu jezika.• Većina država u Europi su jednonacionalne države – države u kojima većina

stanovništva pripada jednom narodu. • Višenacionalne države se sastoje od više ravnopravnih naroda koji tvore tu državu.

Primjer takve države je Bosna i Hercegovina.• U Europi se koriste tri pisma: latinica, ćirilica i grčko pismo.• Najraširenija vjera u Europi je kršćanstvo.• Republika je političko uređenje u kojem punoljetni građani biraju zastupnike i

predsjednika države. • Monarhije su države u kojima je vlast nasljedna, a na čelu države je kralj, knez

ili vojvoda.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji velike jezične skupine i objasni kojoj jezičnoj skupini pripada hrvatski jezik.2. Nabroji narode koji govore uralo-altajskim jezicima. 3. Objasni pojmove jednonacionalna i višenacionalna država. 4. Nabroji koja se pisma koriste u Europi. Koje se pismo koristi u Hrvatskoj?5. Što je republika, a što monarhija? 6. Objasni trodiobu vlasti. 7. Uz pomoć interneta i učitelja iz povijesti istraži koje su sve vrste vlasti bile

prisutne na prostoru današnje Hrvatske. Ukratko opiši kronologiju i nazive državnih tvorevina (carstva, kneževine, kraljevstva i republike…). Svoj rad prezentiraj u razredu na satu geografije.

34

STANOVNIŠTVO EUROPE I HRVATSKO ISELJENIŠTVO

Posljednjih desetak godina svjedoci smo velikih migracijskih promjena u Europi. Zbog ratova, agresije, političkih i gospodarskih razloga ljudi iz jugozapadne Azije i različitih područja Afrike kreću u potragu za „boljim životom“ u Europi. Većini tih migranata krajnji je cilj gospodarski razvijena Zapadna ili Sjeverna Europa, a tijekom svog putovanja prolaze i kroz Hrvatsku. Među tim ljudima ima i mnogo djece.

►Zašto su države Zapadne i Sjeverne Europe krajnji cilj za migrante? ►Imaš li ti kojeg rođaka koji se odselio iz Hrvatske? Objasni koji su razlozi iseljavanja stanovništva iz Hrvatske.

Danas u Europi živi oko 750 milijuna stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti iznosi 73 stan./km2. Europa je gusto naseljen kontinent. Gustoća naseljenosti nije jednaka na prostoru cijele Europe. Veća gustoća naseljenosti je u nizinama, ravničarskim krajevima, područjima uz rijeke, more te područjima s umjerenom klimom, plodnim tlom i u gospodarski razvijenim područjima. Rjeđe su naseljena područja viših nadmorskih visina, planine i područja s hladnom klimom. Najgušće su naseljene površinom male, ali gospodarski razvijene države, npr. Belgija i Nizozemska, a najrjeđe su naseljene države Island, Norveška i Finska.

►Razmisli zašto su gospodarski razvijena područja gušće naseljena.

Broj stanovnika Europe se tijekom povijesti sporo povećavao zbog stalnih ratova, epidemija i općenito teških uvjeta života. Nakon geografskih otkrića i napretka znanosti i tehnologije, u 19. stoljeću dolazi do naglog povećanja broja stanovnika jer se smanjuje smrtnost, a rodnost ostaje vrlo visoka. Tada Europa ulazi u demografsku tranziciju – prijelaz sa visokih stopa rodnosti i smrtnosti, na niske stope rodnosti i smrtnosti. Sredinom 20. stoljeća uslijedilo je usporavanje porasta stanovništva jer se rodnost smanjuje zbog modernog

Gustoća naseljenosti europskih država

35

načina života, planiranja obitelji te sve veće gospodarske razvijenosti. Danas većina europskih država bilježi prirodni pad i time je u svim državama Europe, osim u Albaniji, završila demografska tranzicija. Ukupan broj stanovnika Europe danase se povećava zahvaljujući doseljavanju stanovništva.

►Zašto većina mladih obitelji ima jedno ili dvoje djece? Navedi poticajne mjere koje bi potaknule povećanje rodnosti.

MIGRACIJE I HRVATSKO ISELJENIŠTVO

Nakon geografskih otkrića započelo je naseljavanje novootkrivenih kontinenata. Europa je bila prenaseljena za ondašnje gospodarske mogućnosti i mnogo se stanovnika odselilo u potrazi za boljim životom. Od 19. stoljeća počinje jače iseljavanje koje je prisutno i danas, a obuhvaća stanovništvo čitave Europe. Razlozi iseljavanja su bili: bolest krumpira u Irskoj, bolest vinove loze u južnoj Europi koja je posebno zahvatila i prostor Primorske Hrvatske, Prvi i Drugi svjetski rat, nezadovoljstvo političkom situacijom nakon Drugoga svjetskog rata u socijalističkim državama i gospodarski razlozi. Prva veća iseljavanja sa prostora Hrvatske započela su tijekom osmanlijskih osvajanja u 15. stoljeću, kada se Hrvati iseljavaju u okolne države. Većina Hrvata se tijekom povijesti odselila u SAD, Argentinu, Čile i Kanadu te kasnije u Australiju i Novi Zeland. Danas je posebno izražen proces odljeva mozgova, iseljavanje visokoobrazovanih stručnjaka u najbogatije države Europe, ali i svijeta. Europa je za mnoge ljude useljenički kontinent. Stanovništvo nekadašnjih europskih kolonija, u potrazi za boljim životom, doseljava se u Europu u bivše kolonijalne sile. Većina je tih migracija legalna, ali u zadnjih desetak godina sve je veći broj ilegalnih migracija iz različitih dijelova Azije i Afrike.

►Nabroji države koje su bivše kolonijalne sile u Europi.

800

700

600

500

400

300

200

100

0

1650

.

1750

.

1800

.

1850

.

1900

.19

14.

1920

.19

30.

1940

.19

50.

2000

.

2020

.

milijuna stanovnika

Kretanje broja stanovnika u Europi od 1650. do 2020. godine

36

Glavna odredišta hrvatskih iseljenika

Migracije postoje i unutar Europe: većina Europljana iseljava se iz Južne te slabije gospodarski razvijene Jugoistočne i Istočne Europe i useljava na prostor Zapadne i Sjeverne Europe te zapadnog dijela Srednje Europe. Tijekom povijesti stanovništvo je migriralo iz tih područja zbog rata, gospodarskih i političkih razloga. Hrvati se najviše unutar Europe sele u Njemačku, Austriju i u novije vrijeme Irsku.

STRUKTURE STANOVNIŠTVA

Sastav stanovništva prema spolu u Europi je podjednak: malo je više žena nego muškaraca. Obilježje gospodarski razvijenih država je nepovoljan sastav stanovništva prema dobi. Dobna struktura u Europi je nepovoljna i prisutan je proces senilizacije. Stanovništvo Europe je zrelo, ali postaje sve starije zbog niske rodnosti. Veći udio starog stanovništva imaju gospodarski razvijene države Sjeverne i Zapadne Europe, a veći udio mladog stanovništva države Istočne i Jugoistočne Europe.

►Istraži koja država ima najmlađe stanovništvo u Europi. Poveži to s gospodarskom razvijenošću i tradicijom te države.

Dobno-spolna piramida Europe 2020. godine

5 % 4 % 3 % 2 % 1 % 0 % 0 % 1 % 2 % 3 % 4 % 5 %

95+

90-94

85-89

80-84

75-79

70-74

65-69

60-64

55-59

50-54

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

20-24

15-19

10-14

5-9

0-4

Starost

Udio stanovništva

Žene

Muškarci

37

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prva veća iseljavanja s prostora Hrvatske započela su tijekom osmanlijskih osvajanja od 15. do 17. stoljeća. Ti su Hrvati sačuvali svoj materinski jezik, narodnu nošnju, kulturu i tradiciju. Oni govore narječjima hrvatskog jezika, ali su ta narječja ostala sačuvana u svom izvornom obliku. Zbog toga su gotovo nerazumljiva današnjim Hrvatima koji žive u Hrvatskoj. Nazivaju se prema područjima u koja su se naselili: Moliški Hrvati (Molise u Italiji), Gradišćanski Hrvati (Gradišće u Austriji) i Karaševski Hrvati (Karaševo u Rumunjskoj).

►Potraži na karti Europe gdje se nalaze ta područja u Europi.

ZAPAMTI👍• Danas u Europi živi oko 750 milijuna stanovnika.• Europa je gusto naseljen kontinent. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 73 stan./km2. • U većini država završila je demografska tranzicija – stope rodnosti i smrtnosti su

niske, a broj stanovnika se sporo povećava.• Nakon geografskih otkrića započinje iseljavanje iz Europe zbog ratova, gospodarskih

i političkih razloga.• Većina Hrvata se izvan Europe odselila u SAD, Argentinu, Čile, Kanadu, Australiju

i Novi Zeland. • Odljev mozgova je iseljavanje visokoobrazovanih stručnjaka u najbogatije i gospodarski

najrazvijenije države.• Hrvati se najviše unutar Europe sele u Njemačku, Austriju i u novije vrijeme Irsku.• Dobna struktura je nepovoljna i prisutan je proces senilizacije – starenja stanovništva.• Stanovništvo Europe je zrelo, ali postaje sve starije zbog niske rodnosti.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Koliko stanovnika približno živi u Europi?2. Objasni zašto su Island, Norveška i Finska najrjeđe naseljena područja u Europi. 3. Objasni proces demografske tranzicije na primjeru europskih država.4. Kronološki objasni iseljavanje stanovništva Europe. 5. Objasni razloge iseljavanja hrvatskog stanovništva. 6. Objasni pojam senilizacija. 7. Na internetu pronađi službene stranice Gradišćanskih Hrvata. Pročitaj nekoliko tekstova

sa njihove internetske stranice. Razlikuje li se jezik Gradišćanskih Hrvata od hrvatskog književnog jezika? Što misliš zašto? Kada i zašto su se odselili Gradišćanski Hrvati? Informacije potraži kod učitelja hrvatskog jezika, koristi internet i školsku knjižnicu.

38

GOSPODARSTVO EUROPE

►Utječu li uspjesi u sportskim natjecanjima na gospodarstvo neke države? Odgovor je da. Sport uvelike utječe na gospodarstvo pojedine države. Hrvatska nogometna reprezentacija 1998. godine zauzela je 3. mjesto, a 2018. godine 2. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Osim što nogomet podiže navijački duh, on puni i državni proračun. Prodaja dresova i rekvizita te dolazak turista koji su čuli za Hrvatsku zbog sportskih uspjeha samo su neke od nepoznatih stvari nogometnih pobjeda.

Industrijskom revolucijom Europa postaje gospodarska velesila svijeta. Industrijalizacija europskih država trajala je nekoliko stoljeća. Rudno bogatstvo i urbanizacija pogodovala je razvoju. Danas su zbog velikog zagađenja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, industrijski pogoni premješteni iz Europe u slabije razvijene države svijeta, a postojeći se industrijski pogoni postupno preusmjeravaju na obnovljive izvore energije. Postupno

zatvaranje industrijskih pogona Europu uvodi u proces tercijarizacije. Tercijarne (uslužne) djelatnosti danas prevladavaju u većini europskih država i najvažnije su za vrijednost BDP-a u europskim državama. Većina međunarodne trgovine odvija se u Europi. U Europi se nalaze svjetske burze, sjedišta multinacionalnih kompanija i osiguravajućih kuća, filmske industrije, banaka, prometa i telekomunikacija, važna turistička odredišta,

sportski i modni centri... Sve navedeno razlog je naglom gospodarskom razvoju Europe od sredine 18. stoljeća pa sve do danas. Međutim, područje Europe se kroz povijest nije jednako razvijalo te i danas postoje razlike u regionalnom razvoju. Cilj Europske unije je smanjiti regionalne razlike u razvijenosti u najvećoj mjeri.►Prisjeti se što je industrijalizacija, urbanizacija, tercijarizacija.

PRIMARNI SEKTOR DJELATNOSTI

Prirodno-geografska obilježja uvelike utječu na gospodarski razvoj. Raznolikost klime uvjetuje raznoliku poljoprivredu diljem cijelog kontinenta. Poljoprivreda Europe vrlo je razvijena, koriste se moderni strojevi, umjetna gnojiva i pesticidi, što znači da je zaposleno malo radne snage, a prinosi su veliki. Posljedica toga je da Europa ne ovisi o uvozu prehrambenih proizvoda, a dio poljoprivrednih proizvoda izvozi. Većina poljoprivrede pripada uzgoju

Filmski festival u Cannesu, Francuska

39

žitarica. Žitna polja, najvećim dijelom polja pšenice, kukuruza i ječma nalaze se uz velike rijeke i nizine. Po uzgoju žitarica ističu se Francuska, Njemačka, Ruska Federacija, Ukrajina, Mađarska, ali i sve države koje su dio neke europske nizine sa plodnim tlom. Nizozemska je svoju poljoprivredu specijalizirala u proizvodnji cvijeća, posebice tulipana koje plasira diljem svijeta.

Žitno polje, Mađarska Polja cvijeća, Nizozemska

►Koji dio Hrvatske je poljoprivredno najrazvijeniji? Koja europska nizina se nalazi na području Hrvatske?

Jug Europe obiluje agrumima, vinogradima i maslinicima. Francuska, Italija i Španjolska prednjače u Europi, ali i svijetu po proizvodnji vina i maslinovog ulja. U planinskim područjima Europe rašireno je alpsko stočarstvo. Stajski uzgoj goveda (intenzivno govedarstvo) i proizvodnja mliječnih proizvoda prisutna je u državama Zapadne Europe, uz Sjeverno more. Svinjogojstvo je rašireno u Srednjoj Europi i diljem Pirenejskog poluotoka. Stoka sitnog zuba (ovčarstvo) zastupljeno je u Sredozemlju i na Britanskom otočju. Mora na sjeveru Europe su hladna, bogata

planktonom i obiluju ribom. Vodeće države po ribolovu su Ruska Federacija, Norveška, Danska i Island. Sjeverna i Srednja Europa obiluju šumskim prostranstvima te je na tim područjima razvijeno šumarstvo.

SEKUNDARNI SEKTOR DJELATNOSTI

Europa svoj gospodarski razvoj duguje rudnim bogatstvima, posebice ugljenu i željeznoj rudi. Upravo je u Europi na područjima uz rudnike započela prva industrijska revolucija te su danas ta područja najrazvijeniji dijelovi kontinenta. Zapadna Europa je zalihe ugljena većinom iscrpila. Ugljen se kopa u istočnoj Ukrajini, Južnoj Poljskoj i Istočnoj Njemačkoj.

Stajski uzgoj goveda

40

Kameni ugljen Hidroelektrana u Norveškoj

Istočnoeuropska nizina i Sjeverno more bogata su nalazišta nafte i zemnog plina koji se plasira na tržište cijele Europe, ali i svijeta. Energetska neovisnost države vrlo je važna za gospodarski razvoj. Hidroenergija se iskorištava na Skandinavskom gorju, Pirenejima i Alpama. Vjetroenergija je zastupljena na vjetrovitim područjima Danske, Portugala i Dinarida, termoelektrane diljem Europe dok je atomska energija najzastupljenija u Francuskoj, Ruskoj Federaciji i Ukrajini.

Industrija Europe je raznolika. Osobitu važnost ima automobilska industrija (Njemačka, Francuska, Španjolska, Italija, Češka) koja je danas ovisna o uvoznim sirovinama. U novije vrijeme na važnosti dobiva elektronička industrija Zapadne i Srednje Europe gdje se bilježi priljev obrazovane radne snage iz manje razvijenih dijelova Europe pa i iz Hrvatske.

►Nabroji koje izvore energije koristi Hrvatska. Koji su od njih obnovljivi, a koji neobnovljivi?

TERCIJARNI SEKTOR DJELATNOSTI

Tehnološki napredak i robotizacija smanjila je broj radnih mjesta u poljoprivredi i industriji. Većina radne snage danas je u Europi zaposlena u uslužnim djelatnostima. Povećanje uslužnih djelatnosti odrazilo se i na gospodarstvo pojedinih država. Industrijski pogoni se zatvaraju, države postaju ovisne o uvozu sirovina, prehrambenih proizvoda, ali i o broju turista. Europa bilježi najveći broj turista i turističkog prihoda na svijetu. Viši životni standard, prometna razvijenost, prirodna i kulturna baština, više slobodnog vremena i kvalitetnije obrazovanje dobri su uvjeti za razvoj turizma.

Automobilska industrija

41

Azurna obala, kupališni turizam Austrija, zimski turizam

Glavna turistička odredišta su veliki gradovi (London, Rim, Pariz, Moskva, Madrid…), razvedena obala Sredozemlja i Alpe. Razvojem turizma povećava se BDP država. Turistički najposjećenije države Europe su Francuska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Švicarska, Grčka, Portugal i Hrvatska.

RAZLIKE U RAZVIJENOSTI

Velika je regionalna razlika u razvijenosti pojedinih europskih područja. Uz ostale prirodne i društvene razloge, važan razlog za neravnomjernu razvijenost je politička podjela Europe na Istočni i Zapadni blok nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno podjela na tržišno gospodarstvo i plansko gospodarstvo. Tržišno gospodarstvo imale su države Zapadne,

Sjeverne i Južne Europe te države zapadnog dijela Srednje Europe (Njemačka, Austrija i Švicarska). Te su države tada, a i danas gospodarski razvijenije i imaju visok BDP. U državama Istočne i Jugoistočne Europe gospodarstvo je bilo plansko i sve je više zaostajalo za ostatkom Europe, a BDP tih država je bio značajno niži od ostatka Europe. Nakon pada komunizma 1990-ih godina te su se države osamostalile i morale su proći gospodarsku tranziciju kako bi se gospodarski razvile. Gospodarska tranzicija je proces prelaska gospodarstva iz planskog u tržišno gospodarstvo. Među tim državama je i Hrvatska. Gospodarska tranzicija

Blokovska podjela Europe 1980-ih godina

42

trajala je određeno vrijeme i države u kojima se odvijala su je više ili manje uspješno provele. Te države i danas zaostaju za ostatkom Europe i vidljiva je regionalna nejednakost u gospodarskom razvoju Europe koja se pokušava smanjiti politikama pojedinih država i Europske unije. Primjer uspješnog smanjivanja regionalnih razlika unutar države je Njemačka. Padom Berlinskog zida 1990-ih godina i ujedinjenjem Istočne i Zapadne Njemačke znatno razvijenija Zapadna Njemačka regionalnim politikama pomaže u smanjivanju regionalnih razlika cjelovite Njemačke.

BDP po stanovniku 2019. godine

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Štetnost industrijske revolucije, odnosno prekomjerno izgaranje fosilnih goriva vidljivo je u onečišćenju zraka i efektu staklenika. Glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva, London, zacrnio je veliki smog od 5. do 9. prosinca 1952. godine. Koncentracija smoga bila je tolika da stanovnici Londona četiri dana nisu vidjeli Sunce. Taj događaj potaknuo je razmišljanja o obnovljivim izvorima energije.

►Što misliš zašto se još uvijek koriste termoelektrane i fosilna goriva?

43

ZAPAMTI👍• Industrijskom revolucijom Europa postaje gospodarska velesila svijeta.• Većina međunarodne trgovine odvija se u Europi. • U gospodarskom razvoju postoje regionalne razlike.• Poljoprivreda Europe vrlo je razvijena, rabe se moderni strojevi, umjetna gnojiva,

pesticidi itd., što znači da zapošljava malo radne snage, a ima velike prinose. • Po uzgoju žitarica ističu se Francuska, Njemačka, Ruska Federacija, Ukrajina,

Mađarska te države koje su dio neke europske nizine. • Jug Europe obiluje agrumima, vinogradima i maslinicima. Francuska, Italija i

Španjolska prednjače po proizvodnji vina i maslinovog ulja.• Mora na sjeveru Europe su hladna, bogata planktonom te obiluju ribom. Vodeće

države po ribolovu su Ruska Federacija, Norveška, Danska i Island. • Istočnoeuropska nizina i Sjeverno more bogata su nalazišta nafte i zemnog plina.• Većina radne snage u Europi zaposlena je u uslužnim djelatnostima. • Glavna turistička odredišta su veliki gradovi (London, Rim, Pariz, Moskva, Madrid…),

razvedena obala Sredozemlja i Alpe.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni proces tercijarizacije u Europi.2. Objasni proces gospodarske tranzicije na primjeru europskih država.3. Navedi glavna obilježja poljoprivredne proizvodnje u Europi.4. Nabroji i na karti Europe pokaži glavna ribolovna područja Europe.5. Koji sektor djelatnosti je najzastupljeniji u Europi?6. Napiši putopis (može biti i izmišljen). U putopisu opiši najvažnije turističke gradove

Europe (London, Rim, Pariz, Mosva, Madrid). Opiši njihove glavne turističke znamenitosti. Izradi prezentaciju koju ćeš prezentirati razredu.

44

PROMETNI KORIDORI EUROPE I HRVATSKE

Prometnica koja povezuje dvije točke, a prolazi kroz reljefnu prepreku naziva se tunel. Najduži cestovni tunel u Hrvatskoj je Mala Kapela. Duža cijev tunela duga je 5,82 kilometara. Europa se može pohvaliti najdužim cestovnim i željezničkim tunelom na svijetu. Najduži cestovni tunel je Lærdal u Norveškoj koji je dug 24,51 kilometara, a njime svakodnevno prometuje oko tisuću automobila. Najduži željeznički tunel je bazni tunel Gotthard u švicarskim Alpama s duljinom od 59,09 kilometara.

►Kakva je važnost tunela u prometnom povezivanju? Pronađi navedene tunele na geografskoj karti Europe.

Tunel Lærdal u Norveškoj

Promet je gospodarska djelatnost koja obuhvaća prijevoz ljudi i dobara te prijenos informacija s jednog mjesta na drugo. Pripada tercijarnom sektoru djelatnosti. Promet se dijeli na kopneni (cestovni, željeznički), zračni, vodeni (riječni, pomorski), cjevovodni, poštanski i telekomunikacijski. Europa je prometno dobro povezana. U Europi postoje paneuropski koridori, cestovni, željeznički i riječni prometni pravci značajni za povezivanje različitih područja Europe te Europe i Azije. Postoji 10 glavnih paneuropskih koridora, a neki su važni i za Hrvatsku.Hrvatska je tranzitna država, što znači da kroz nju prolaze različite vrste prometa i

prevoze ljude i robu čije je polazište i odredište u drugim državama. Hrvatskom prolaze koridor V s ograncima Vb i Vc, koridor X i njegov ogranak Xa i koridor VII.

►Pomoću prikazane tematske karte prouči prometne koridore Europe. Koji koridori povezuju istok sa zapadom, a koji sjever s jugom? Prate li rijeke?

Koridor V je paneuropski koridor koji povezuje istok Europe sa Jadranskim morem. Ogranci koji prolaze Hrvatskom su Vb i Vc. Ogranak Vb (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) povezuje Rijeku s Mađarskom i obuhvaća cestovni i željeznički promet. Rijeka je najveća hrvatska teretna luka te je taj ogranak Prometni koridori u Europi

45

od velike važnosti za pretovar i daljnju distribuciju robe. Kombiniranjem pomorskog, željezničkog i cestovnog prometa koridor Vb temelj je hrvatskog gospodarstva. Ogranak Vc (Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta) povezuje morsku luku Ploče s Mađarskom. Izgradnja ogranka Vc je međunarodni projekt između više država kojem je cilj izgradnja modernih prometnica tim koridorom. Hrvatska je napravila svoj cestovni dio koridora Vc, autocestu A5 ili Slavoniku (Osijek-Đakovo), dok se izgradnja prometnice kroz Bosnu i Hercegovinu oduljila i do danas nije napravljena. Važnost tog prometnog koridora za gospodarstvo je velika zbog pretovara robe u luci Ploče i daljnju distribuciju u Srednju Europu ili u brodove koji izvoze robu diljem svijeta. Koridor X (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Solun) je paneuropski koridor koji povezuje Srednju Europu sa Egejskim morem.Ogranak Xa (Graz-Maribor-Zagreb) svrstava Hrvatsku u jednu od važnijih prometnih čvorišta u Europi. Zagreb se izdvaja kao važno prometno čvorište na križanju koridora Vb, X i Xa. Koridor VII (prati tok rijeke Dunav) važan je europski koridor koji prolazi Hrvatskom. Izgradnjom kanala Rajna-Majna-Dunav vodenim putem povezano je Sjeverno more sa Crnim morem. Riječni kanali u Europi su važni jer se vodenim prometom, koji je znatno jeftiniji i ekološki prihvatljiviji, prenose ogromne količine tereta. Najveća hrvatska riječna luka je Vukovar na rijeci Dunav. Nakon obnove ratom porušenog grada, riječna luka Vukovar gospodarski napreduje. Dunav je najduža europska rijeka kojom prometuju teretni i turistički brodovi i često se usidre u Vukovaru.

Kruzer na Dunavu, Bratislava, Slovačka

46

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Paneuropske koridore za pisanje kriminalističkih romana proučavala je i slavna britanska spisateljica Agatha Christie. U romanu Ubojstvo u Orient Expressu, po kojem je snimljen i film, radnja se odvija u vlaku koji putuje od Istanbula do Pariza. Vlak prolazi područjem Hrvatske, a od hrvatskih gradova se spominje Slavonski Brod.

►Razmisli i na tematskoj karti pronađi koridore kojima je prolazio legendarni vlak Orient Express.

ZAPAMTI👍• Promet je gospodarska djelatnost koja obuhvaća prijevoz ljudi i dobara te prijenos

informacija s jednog mjesta na drugi. Pripada tercijarnom sektoru djelatnosti. • Hrvatska je tranzitna država, što znači da se kroz nju prolaze različite vrsta prometa. • Hrvatskom prolaze koridor V sa svojim ograncima Vb i Vc, koridor X sa svojim

ogrankom Xa i koridor VII. • Koridor V je paneuropski koridor koji povezuje istok Europe s Jadranskim morem.

Ogranci koji prolaze Hrvatskom su ogranak Vb (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) i ogranak Vc (Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta).

• Koridor X (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Solun) je paneuropski koridor koji povezuje Srednju Europu sa Egejskim morem. I njegov ogranak Xa (Graz-Maribor-Zagreb) prolazi kroz Hrvatsku.

• Koridor VII prati tok rijeke Dunav.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što je promet.2. Navedi vrste prometa.3. Zašto su važni plovni kanali?4. Uz pomoć tematske karte Prometni koridori u Europi nabroji paneuropske koridore.5. Zašto je za Rijeku bitan koridor Vb?6. Koji je grad u Hrvatskoj prometno čvorište? Zašto? Koji koridori prolaze kroz taj grad? 7. Istražite, služeći se internetom, koje europske države imaju najbrže vlakove, a

koje države imaju zastarjele spore vlakove. Kakva je željeznička infrastruktura Hrvatske u odnosu na ostale europske države? Istraživanje prezentiraj razredu.

47

REGIONALIZACIJA EUROPE

Jeste li znali da je kranjska kobasica dobila ime po povijesnoj regiji u Sloveniji? Rumunjski auto Dacia ime je dobio po rimskoj provinciji, a šampanjac po pokrajini

u Francuskoj. Regije su od davnina prisutne u svijetu. Svako područje ima neke zanimljivosti koje ga obilježavaju. To može biti govor, običaj, jelo ili nešto slično. Čitajući sljedeću nastavnu jedinicu naučit ćeš da je Europa jako raznolik, a opet homogen kontinent.

Regija je pojam koji obuhvaća šire geografsko područje koje povezuju slična prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja. Zbog raznih povijesnih promjena i ratova nestajale su i nastajale države, narodi su se izmjenjivali i migrirali diljem europskog kontinenta. Svaka politička promjena rezultirala je novom regionalnom podjelom Europe. S obzirom na sličnosti i različitosti, Europa se regionalno dijeli na Sjevernu, Srednju, Zapadnu, Južnu, Jugoistočnu i Istočnu Europu.

Europske regije

48

Sjeverna Europa je područje koje ima hladniju klimu, rjeđe je naseljeno ali je bogato šumom, vodnom snagom i ribom. U Sjevernu Europu spadaju: Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island i pribaltičke države. Pribaltičke države su Estonija, Latvija i Litva. To su većinom nizinske i slabije razvijene države koje su nastale raspadom Sovjetskog saveza 1990-ih godina. Nordijsko skijanje dobilo je ime po

nordijskim državamaSrednja Europa prostire se unutar obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru i planinskog

masiva Alpa i Panonske nizine na jugu. Regija ima plodne nizine koje su iskorištene za poljoprivredu, rudno bogatstvo u Njemačko-češkom sredogorju koje je iskorišteno za industriju i šumska prostranstva u Alpama koja uz šumarstvo prednjače i turizmom. U Srednju Europu spadaju države: Njemačka, Švicarska, Lihtenštajn i Austrija te države koje su nastale padom komunizma – Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija. Države koje su nastale nakon pada komunizma 1990-ih godina prošle

su gospodarsku tranziciju, ali i dalje je vidljiva razlika u gospodarskoj razvijenosti u odnosu na navedene države Srednje i Zapadne Europe.Zapadna Europa obuhvaća većinom države koje imaju izlaz na Atlantski ocean. Zbog sličnosti i različitosti pojedinih država, Zapadnu Europu dijelimo na Britansko otočje koje obuhvaća Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, Benelux koji obuhvaća Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg te države Francusku i Monako. Sve navedene države visoko su razvijene i gusto naseljene. Zapadna Europa je područje starih gromadnih gorja, rudnog bogatstva, a ujedno i početka industrijske revolucije.

Zapadna Europa gospodarski je najrazvijenija regija Europe

Alpsko skijanje dobilo je ime po regiji koja obuhvaća Alpe

49

Južna Europa obuhvaća države s izlazom na Sredozemno more. Većinom su to romanski narodi Pirenejskog i Apeninskog poluotoka te Grci i Albanci. Države koje spadaju u Južnu Europu su Portugal, Španjolska, Italija, Andora, San Marino, Malta, Vatikan, Grčka i Albanija. Na prostorima Južne Europe razvijen je kupališni turizam. Čisto i toplo more, lijepe obale, bogata povijesna baština i ugodna klima idealni su preduvjeti za razvoj turizma. Od poljoprivrede ističe se vinova loza, masline i agrumi.

Jugoistočna Europa obuhvaća područje koje je bilo pod utjecajem Osmanskog Carstva, što je vidljivo po vjerskoj pripadnosti i jezičnim obilježjima pojedinih država. Ta regija ima izrazito povoljan prometni položaj zbog Dunava i povezivanja Europe i Azije. Nizine uz Savu, Dravu, Tisu i Dunav poljoprivredna su područja. Države koje spadaju u Jugoistočnu Europu su Rumunjska, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Gospodarska tranzicija i ratne posljedice razlog su gospodarskog zaostajanja zapadnog dijela te regije. To su države koje su nastale raspadom Jugoslavije (SFRJ), dok je istočni dio regije (Rumunjska i Bugarska) razvijeniji i uključen u europske integracije. Istočna Europa je prostor Istočnoeuropske nizine, bogat plodnim tlom, rijekama, naftom i

zemnim plinom. Obuhvaća Rusku Federaciju, Ukrajinu, Bjelorusiju i Moldaviju. Na području Istočne Europe žive Slaveni. Istočnoeuropske države su nastale tijekom 1990-ih godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, a zbog dugotrajne komunističke vladavine, ratnih posljedica i spore gospodarske tranzicije gospodarski zaostaju za ostatkom Europe. Hrvatska se često pribraja Srednjoj Europi jer je veći dio države bio pod utjecajem

srednjoeuropskih država. Utjecaj je vidljiv na prostoru Panonske nizine te kroz povijesnu vezu s Austrijom i Ugarskom. Duga, razvedena obala i utjecaj romanskih naroda na području Primorske Hrvatske svrstavaju Hrvatsku u Južnu Europu. Danas je Hrvatska zajedno s još 26 članica dio velike europske regije koju nazivamo Europska unija.

Južna Europa najvažnija je europska turistička regija

Most Mehmed-paše Sokolovića, Višegrad, Bosna i Hercegovina

Istočna Europa je regija u kojoj je rašireno pravoslavlje

50


►Potraži Laponiju na karti Europe. Razmisli zašto Djed Mraz živi baš na tom području.

Na samom sjeveru Europe postoji regija Laponija. Prostire se na području sjevera Norveške, Švedske, Finske i poluotoka Kola u Ruskoj Federaciji. Laponci su autohtoni narod tog područja. Uzgajaju sobove. Legenda kaže da je Laponija domovina Djeda Mraza. Znaš li da postoji i adresa na koju mu možeš poslati pismo?

ZAPAMTI👍• Regija je šire geografsko područje koje povezuju slična prirodno-geografska i

društveno-geografska obilježja. • Europa se regionalno dijeli na Sjevernu, Srednju, Zapadnu, Južnu, Jugoistočnu i

Istočnu Europu. • U Sjevernu Europu spadaju: Norveška, Švedska, Danska, Finska, Island, Estonija,

Latvija i Litva.• U Srednju Europu spadaju: Njemačka, Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Poljska,

Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija. • U Zapadnu Europu spadaju: Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Belgija, Nizozemska,

Luksemburg, Francuska i Monako.• U Južnu Europu spadaju: Portugal, Španjolska, Italija, Andora, San Marino, Malta,

Vatikan, Grčka i Albanija.• U Jugoistočnu Europu spadaju: Rumunjska, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Srbija,

Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina. • U Istočnu Europu spadaju: Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija. • Hrvatska po svojim obilježjima spada u Srednju i Južnu Europu.

51

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam regija.2. Imenuj i na karti Europe pokaži regije Europe.3. Imenuj najrazvijeniju regiju u Europi i objasni preduvjete gospodarskog razvoja

te regije. 4. Koja regija obuhvaća područje sredozemne klime? Nabroji nekoliko poljoprivrednih

kultura značajnih za tu regiju. 5. Objasni prometnu važnost Jugoistočne Europe. 6. Napiši putopis (može biti i izmišljen). Putopis mora obuhvaćati sve regije Europe,

a iz svake regije odaberi jednu državu. Opiši glavne gradove odabranih država te glavna turistička i gospodarska središta tih država. Izradi prezentaciju koju ćeš prezentirati razredu.

52

EUROPSKE INTEGRACIJE

►Kojoj europskoj organizaciji pripada logo s fotografije? ►Čime se ta organizacija bavi? ►Što se nalazi na njezinom znaku? ►Nabroji još nekoliko europskih međunarodnih organizacija.

Integracija je proces povezivanja država u organizacije, tj. ujedinjavanja u područjima trgovine, gospodarstva, obrazovanja, prometa, politike, znanosti… Cilj europskih integracija je gospodarsko povezivanje europskih država s ciljem jačanja gospodarske važnosti Europe u svijetu. Najvažnije integracije na području Europe su: Europska unija (EU), Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA), Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Sjevernoatlantski savez (NATO).

Gospodarske integracije u Europi

53

EUROPSKA UNIJA (EU)

Europska unija je najvažnija i najveća gospodarska i politička europska organizacija koja okuplja 27 europskih država. Stvaranje današnje EU započelo je 1950-ih godina. Najvažniji ciljevi EU su: zajednički gospodarski razvoj, vanjska i monetarna politika, suradnja u unutarnjim poslovima, slobodno kretanje unutar granica EU i ukidanje carina između država članica. Hrvatska je članica Europske unije od 2013. godine.Zastave Europske unije

EUROPSKO UDRUŽENJE ZA SLOBODNU TRGOVINU (EFTA)

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu je gospodarska organizacija zapadnoeuropskih država koja je nastala 1960. godine. Sjedište organizacije je u Ženevi. Cilj organizacije je slobodna trgovina industrijskom robom između država članica i razvoj trgovine poljoprivrednim proizvodima. EFTA-u su osnovale europske države koje nisu bile članice EU. Značaj te organizacije danas je slab i u njoj su ostale samo četiri države, koje i dalje nisu članice EU: Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn.

SREDNJOEUROPSKI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI (CEFTA)

Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini je gospodarska organizacija srednjoeuropskih država koja je nastala 1992. godine. Cilj organizacije je „približavanje“ srednjoeuropskih država EU i postupno ukidanje carina između tih država. Zbog toga su tijekom povijesti članice CEFTA-e bile države kandidati za članstvo u EU. Članice CEFTA-e napuštaju organizaciju nakon ulaska u EU. Hrvatska je bila članica CEFTA-e od 2006. godine pa do ulaska u EU 2013. godine. CEFTA danas obuhvaća sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Kosovo.

►Istraži koje su od navedenih država kandidati za pristupanje EU.

Logo EFTA-e

Logo CEFTA-e

54

SJEVERNOATLANTSKI SAVEZ (NATO)

Sjevernoatlantski savez je vojno-politički savez koji je nastao 1949. godine. Sjedište organizacija je u Bruxellesu. Cilj organizacije je zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te obrana članica saveza. Glavnu ulogu u integraciji ima SAD, a osnutak NATO-a povezan je s blokovskom podjelom svijeta nakon Drugoga svjetskog rata (tijekom tzv. hladnog rada između SAD-a i bivšeg Sovjetskog Saveza). Nakon pada komunizma 1990-ih godina suradnja NATO-a se proširuje i na bivše socijalističke države u Europi. Danas su države članice NATO-a: SAD, Kanada, Turska i 26 europskih država. Hrvatska je članica od 2009. godine.


►Istraži koji su još znakovi Crvenog križa.

Crveni križ je međunarodna humanitarna organizacija koja pomaže žrtvama prirodnih katastrofa, bolesnima, ranjenima, izbjeglicama i siromašnima. Crveni križ osnovao

je 1863. godine Švicarac Henry Dunant. Svjedočio je bitci kod Solferina u kojoj je oko 40 000 ranjenika ostalo bez vode, hrane i liječničke pomoći pa je odlučio osnovati organizaciju za pomoć potrebitima. Osim prepoznatljivog međunarodnog znaka Crvenog križa na bijelom polju, postoje i drugi znakovi: Crveni polumjesec (većina muslimanskih zemalja), Crvena Davidova zvijezda (Izrael), Crveni kristal (neutralni znak)…

Logo NATO-a

55

ZAPAMTI👍• Integracija je organizacija kojoj je cilj povezivanje država zbog bržeg gospodarskog

razvoja.• Najvažnije su integracije u Europi: Europska unija (EU), Europsko udruženje za

slobodnu trgovinu (EFTA), Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Sjevernoatlantski savez (NATO).

• Europska unija (EU) je najvažnija i najveća gospodarska i politička europska organizacija koja okuplja 27 europskih država.

• Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) je gospodarska organizacija čiji je cilj slobodna trgovina između država koje nisu članice EU i nemaju namjeru ući u EU.

• Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) je gospodarska organizacija čiji je cilj „približavanje“ srednjoeuropskih država Europskoj uniji i postupno ukidanje carina između tih država.

• Sjevernoatlantski savez (NATO) je vojno-politički savez čiji je cilj zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te obrana članica saveza.

• Hrvatska je članica NATO-a od 2009. godine, a EU od 2013. godine.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam integracija. 2. Kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije?3. Objasni zašto je mala važnost integracije Europskog udruženja za slobodnu

trgovinu (EFTA) u gospodarstvu Europe. 4. Navedi osnovni cilj Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA)

te objasni važnost te integracije za Hrvatsku. 5. Objasni razloge nastanka Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Što je cilj NATO

saveza? 6. Kada je Hrvatska pristupila NATO-u?7. Istraži sportske integracije kojima pripada Hrvatska. Zašto je za državu bitno da

je članica mnogih integracija?

56

EUROPSKA UNIJA

Za Europsku uniju 31. siječanj 2020. godine bio je datum velike promjene. Događaj koji se zbio tog datuma potresao je temelje Europske unije i potaknuo rasprave o važnosti i budućnosti same organizacije.

►Znaš li što se u EU dogodilo 31. siječnja 2020. godine? Pomogni si sa priloženom slikom.

Tijekom 20. stoljeća Europa bila područje stalnih sukoba i nemira zbog kojih su započeli Prvi i Drugi svjetski rat. Tijekom Drugoga svjetskog rata pojavila se ideja o stvaranju međunarodne europske integracije s ciljem jačeg trgovinskog i gospodarskog povezivanja te bržeg i ujednačenog gospodarskog razvoja europskih država. Početak ujedinjavanja Europe bilo je osnivanje Beneluxa, gospodarskog saveza Belgije, Nizozemske i Luksemburga kojem je cilj bio ukidanje međusobne carine. Početak stvaranje Europske unije bilo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik 1951. godine. Od tada su nastajale razne integracije koje su temelj današnje Europske unije. Teritorij Europske unije se proširio 7 puta, a nakon 2013. godine nije

bilo daljnjih proširenja. Države koje žele pristupiti Europske unije moraju ispunjavati uvjete za članstvo. Jedina država koja je napustila Europsku uniju je Ujedinjeno Kraljevstvo koje je izašlo iz Europske unije 2020. godine zbog neslaganja s određenim gospodarskim i političkim pitanjima Europske unije.

►Na karti Širenje Europske unije pronađi države koje su trenutni kandidati za pristupanje Europske unije.

Širenje Europske unije

57

Europska unija danas je najvažnija gospodarska i politička europska integracija koja okuplja 27 europskih država. Glavni ciljevi Europske unije su:

• zajednički gospodarski i socijalni razvoj,

• zajednička vanjska politika i obrana,

• suradnja u unutarnjim poslovima i poslovima pravosuđa,

• zajednička monetarna politika,

• stvaranje zajedničke valute (euro),

• slobodni prijelaz unutarnjih granica,

• ukidanje carine između država članica,

• poštivanje temeljnih ljudskih prava…

Svi građani država Europske unije su europski građani. Biti europski građanin znači imati pravo na slobodno kretanje, rad i život u svim državama Europske unije bez diskriminacije. Europski građanin ima pravo i obavezu biti aktivan u demokratskom životu Europske unije: glasati i kandidirati se na izborima diljem Europske unije i tako kao pojedinac utjecati na budućnost Europske unije.

►Objasni kako se stvarala današnja Europska unija uz pomoć lente vremena.

1951. 1957. 1967. 1973. 1981.

Pariški ugovor – nastaje Europska zajednica za ugljen i čelikČlanice:Benelux, Francuska, bivša Zapadna Njemačka, Italija

1986. 1992. 1995. 2004. 2007. 2020.2013.

Rimski ugovori – nastaje Europska ekonomska zajednica (EEZ)Nastaje Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM)

Prvo proširenjeNove članice:Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo

Europska zajednica:naziv za 3 prethodno stvorene integracije

Drugo proširenjeNove članice:Grčka

Treće proširenjeNove članice:Španjolska i Portugal

Ugovor o stvaranju Europske unije u Maastrichtu – nastaje Europska unija

Četvrto proširenjeNove članice:Austrija, Švedska, Finska

Peto proširenjeNove članice:Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Slovačka, Slovenija, Poljska

Šesto proširenjeNove članice:Bugarska i Rumunjska

Sedmo proširenjeNove članice:Hrvatska

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU

VAŽNOST EUROPSKE UNIJE U SVIJETU

Tijekom svoje povijesti Europska unija je širila svoj teritorij na ostale europske države 7 puta i danas je najveća i politički najutjecajnija integracija u Europi. Današnja površina Europske unije iznosi preko 4 milijuna km2, a ima oko 450 milijuna stanovnika. Europska unija pokušava ublažiti razlike u razvoju svojih članica i time ojačati utjecaj Europske unije u Europi i svijetu. Područje Europske unije je jezgra gospodarskog razvoja Europe te jedna od jezgri gospodarskog razvoja u svijetu.

►Objasni važnost Europske unije u svjetskoj trgovini uz pomoć dijagrama Vrijednosti svjetskog uvoza i izvoza.

58

29%

10%

13%4% 4% 10%

11%

44% 44%31%

Svjetska trgovina robom i uslugama 2019. godine

INSTITUCIJE EU

Najvažnije institucije Europske unije su: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Europska komisija i Sud Europske unije. Europski parlament donosi zakone, nadzire rad ostalih institucija EU i određuje proračun EU. Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu, a u njemu se nalaze zastupnici iz svake države članice koji se biraju na 5 godina. Europsko vijeće određuje buduću politiku EU, a u njemu se nalaze predsjednici ili premijeri država članica. Oni se sastaju 4 puta godišnje kako bi se dogovorili o najvažnijim političkim pitanjima za EU. Sjedište Europskog vijeća je u Bruxellesu. Vijeće Europske unije donosi zakone na razini EU, a sastoji se od ministara država članica. Vijećem Europske unije svakih 6 mjeseci predsjeda jedna članica, a ministri se sastaju 4 puta godišnje (summit). Sjedište mu je u Bruxellesu. Europska komisija predlaže zakone, izrađuje proračune te provodi zakone i predstavlja EU u svijetu. Sjedište je u Bruxellesu. Sud Europske unije tumači zakone EU i rješava pravne sporove između članica i građana EU. Sjedište mu je u Luxembourgu.

►Pokaži na geografskoj karti Europe sjedišta europskih institucija.

Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu

59

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prepoznatljivi simboli EU su zastava i himna. Europska zastava ima plavu podlogu na kojoj se nalazi krug sa 12 zlatnih zvijezda. Broj zvijezda nije povezan s brojem država članica. Zvijezde simboliziraju ideal jedinstva, solidarnosti i sklada između država Europe. Europska himna se zove „Oda radosti“. Melodija potječe

iz „Devete simfonije“ koju je skladao Ludwig Van Beethoven, poznati njemački skladatelj. Himna nije zamjena za nacionalne himne te se izvodi na službenim svečanostima Europske unije i događajima koji su povezani s Europskom unijom.

ZAPAMTI👍• Proces stvaranja Europske unije započeo je 1951. godine osnivanjem Europske

zajednice za ugljen i čelik. Završio je 1992. godine kada je nastala Europska unija.• Hrvatska je članica Europske unije od 2013. godine.• Ujedinjeno Kraljevstvo je izašlo iz Europske unije 2020. godine.• Europska unija najvažnija je gospodarska i politička europska integracija koja

okuplja 27 država. • Glavni ciljevi Europske unije su: zajednička gospodarska i vanjska politika, zajednička

monetarna politika, slobodni prijelaz unutarnjih granica i ukidanje carine između država članica.

• Europski građanin ima pravo na slobodno kretanje, rad i život u svim državama Europske unije bez diskriminacije.

• Područje Europske unije je jezgra gospodarskog razvoja Europe i jedna od jezgri gospodarskog razvoja u svijetu.

• Najvažnije institucije Europske unije su: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Europska komisija i Sud Europske unije.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni važnost Europske unije.2. Navedi uzroke osnivanja i kronološki opiši nastanak Europske unije. 3. Nabroji glavne ciljeve Europske unije. 4. Koje pogodnosti ima europski građanin u odnosu na građane ostalih država? 5. Nabroji institucije Europske unije, navedi gradove u kojima se nalaze i pokaži

ih na karti Europe.6. Objasni postupak pristupanja neke države Europskoj uniji. Koje uvjete je Hrvatska

morala ispuniti da postane punopravna članica Europske unije?

60

ZAPADNA EUROPA


GEO OŠ B.A.7.2. Učenik analizira najvažnije čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj i urbanizaciju država Zapadne Europe.


ikt A.3.4., ikt B.3.3., ikt C.3.2., ikt C.3.4., ikt D.3.3., odr A.3.1., odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.2., uku A.3.2., uku A.3.3., uku B.3.2., uku C.3.3., uku D.3.2., goo A.3.4., osr B.3.2.

61

SJEVERNO MORE I DRŽAVE ZAPADNE EUROPE

Znaš li koje su najgušće naseljene države u Zapadnoj Europi? Znaš li što su polderi? Znaš li koje države povezuje podmorski kanal i kako se on zove? Znaš li što su plimoelektrane? Bravo, ako znaš odgovor na neko od ovih pitanja. Ako ne znaš odgovore, ne brini, u ovoj nastavnoj jedinici saznat ćeš mnoge zanimljivosti država Zapadne Europe. Krenimo!

Države Zapadne Europe oduvijek su usmjerene na more: Francuska, Irska, Monako, Ujedinjeno Kraljevstvo i države Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg). Geografski položaj Zapadne Europe do geografskih otkrića nije bio povoljan zbog koncentracije gospodarstva, stanovništva i prometa u Sredozemnom moru. Nakon geografskih otkrića geografski položaj Zapadne Europe postaje vrlo povoljan jer se središte trgovine, prometa i gospodarstva premješta u Zapadnu Europu. Države Zapadne Europe postaju kolonijalne sile, osnivaju kolonije u novootkrivenim kontinentima i iskorištavaju prirodna bogatstva tih kolonija. Zbog toga dolazi do brzog gospodarskog razvoja tih država. Danas je geografski položaj Zapadne Europe i dalje povoljan, jer su na tom području koncentrirane jedne od najrazvijenijih država svijeta. Vidljiv je gospodarski i prometni značaj te regije. Međutim, Zapadna Europa pomalo gubi svoj svjetski (globalni) značaj. Sve važniji postaje promet i trgovina Tihim oceanom te gospodarski značaj i povezanost država Sjeverne Amerike, Australije i Azije.

►Pokaži države Zapadne Europe i njihove glavne gradove na karti Europe.

DržavaGustoća naseljenosti (broj stanovnika/km2)

Površina (km2) Broj stanovnika

Monako 16.000 2 31.987

Nizozemska 387 41.526 16.067.754

Belgija 337 30.510 10.274.595

Ujedinjeno Kraljevstvo 244 244.820 59.778.002

Luksemburg 173 2.586 448.569

Francuska 109 547.030 59.765.983

Irska 55 70.280 3.883.159

Gustoća naseljenosti država Zapadne Europe

62

Uz gospodarsku razvijenost, obilježje Zapadne Europe su gusto naseljeni prostori. Prirodni prirast je vrlo nizak ili prelazi u prirodni pad i zato države Zapadne Europe provode populacijsku politiku s ciljem povećana nataliteta. Zbog starenja stanovništva i potrebe za radnom snagom sve je veći priljev strane radne snage koja se useljava u države Zapadne Europe. Najviše stranaca dolazi iz područja bivših kolonija: sjevernog dijela Afrike, Azije i iz manje razvijenih država Istočne i Jugoistočne Europe. Bivše kolonije su i danas gospodarski povezane s matičnim kolonijalnim

državama. U svim državama Zapadne Europe vidljiva je multinacionalnost i multikulturalnost – ispreplitanje različitih jezika, kulture, nacionalnosti, rasa, vjera,… koje žive u suživotu.

►Navedi neke mjere populacijske politike.

Sjeverno more i morski prolaz La Manche imaju izuzetan geografski položaj i gospodarski značaj za države Zapadne Europe. Sjeverno more povezuje prostor Zapadne, Sjeverne i Srednje Europe, a nalazi se između otoka Velike Britanije, Skandinavskog poluotoka te poluotoka Jyllanda i Njemačko-poljske nizine. Sjeverno more spada u plitka i hladna mora, a plićak Dogger Bank koji se nalazi u središnjem dijelu Sjevernog mora jedno je od ribom najbogatijih područja na svijetu. Zbog sve većeg izlova ribe u Sjevernom moru razvijena je marikultura. U podmorju Sjevernog mora pronađena je nafta i zemni plin te je njihova eksploatacija podijeljena na okolne države. Najvažniji prolaz kojim je Sjeverno more povezano s ostalim morima je La Manche (Kanal, Engleski kanal) kojim prolazi većina pomorskog prometa. Sjeverno more i La Manche su jedno od najprometnijih područja na svijetu. U Sjeverno more ulijevaju se mnoge rijeke koje su važne za prometnu povezanost unutrašnjosti i mora: Rajna, Temza, Seine…

►Pronađi Sjeverno more na karti Europe.

Multinacionalnost i multikulturalnost

Nalazišta nafte i plina u Sjevernom moru

63

Kanal La Manche

Na niskoj i položenoj obali Sjevernog mora rijeke imaju ušće u obliku estuarija. Uz velike rijeke Zapadne Europe razvila se petrokemijska i prerađivačka industrija, važni industrijski gradovi i luke. Najvažnije luke su gradovi Rotterdam (najveća europska luka), Antwerpen i London. Zbog razvoja industrije i gospodarstva uz obalu došlo je do litoralizacije – okupljanja stanovništva i gospodarskih djelatnosti uz obalu.

►Koji kanal povezuje Sjeverno more s Crnim morem?

Uz obale Atlantskog oceana i Sjevernog mora značajne su morske mijene, tj. razlike između plime i oseke. Razlike dosežu do 15 metara, a najizraženije su u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Na obali gdje je razlika između plime i oseke velika grade se plimoelektrane u kojima se proizvodi električna energija, a prve su izgrađene u Francuskoj. Države Zapadne Europe danas su jedne od gospodarski najrazvijenijih i najbogatijih država u svijetu. Većina stanovništva radi u tercijarnom sektoru te živi u gradovima. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su najveće države Zapadne Europe, te ishodišta industrijske

revolucije. Važne su gospodarske sile i svjetski izvoznici mnogih proizvoda. Važna je i njihova politička uloga u svijetu. Benelux je gospodarska zajednica Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Sve tri države su među najgušće naseljenim europskim i svjetskim državama. Belgija je multinacionalna država koju naseljavaju Valonci i Flamanci. Glavni grad je Bruxelles, a najvažnija luka je Antwerpen. Luksemburg je jedna od najmanjih država, a čak 1/3 stanovnika su stranci. Glavni grad je Luxemburg, središte mnogih institucija Europske unije.

Prva plimoelektrana na svijetu, Francuska

64

Nizozemska zbog niske obale uz Sjeverno more i male površine teritorija isušuje plitko morsko dno. Gradnjom nasipa i brana te isušivanjem morskog dna uz pomoć vjetrenjača ili crpki nastaju polderi, odnosno tlo ispod razine mora koje je od plavljenja zaštićeno nasipom. Na isušenom tlu uzgajaju se različite biljne kulture, a u svijetu su poznati po uzgoju tulipana. Glavni grad je Amsterdam, a Haag je političko sjedište i sjedište Međunarodnog suda pravde. U Nizozemskoj se nalazi i Rotterdam, glavna europska luka preko koje svoje

proizvode izvozi većina država, a pogotovo Njemačka i Švicarska.

Polja tulipana, Nizozemska

Irska je kroz povijest bila iseljenička država s nerazvijenim gospodarstvom, manjkom prirodnih bogatstava i složenom političkom situacijom. Nakon pristupanja Europskoj uniji, 1973. godine, počinje gospodarski razvoj Irske i ona je danas jedna od gospodarski razvijenih europskih država. Dublin je glavni grad i gospodarsko središte industrije visoke tehnologije. Monako je kneževina koja je gospodarski povezana s Francuskom. Jedna je od najbogatijih država na svijetu i središte luksuznih hotela, kockarnica…

►Potraži na karti Europe države koje imaju izlaz na Sjeverno more. Razmisli je li na obalama Sjevernog mora razvijen kupališni turizam. Objasni zašto.

120 000

100 000

80 000

60 000

40 000

20 000

0

Luksemburg Irska Nizozemska BelgijaUjedinjeno Kraljevstvo

Francuska

američkih dolara

BDP po stanovniku država Zapadne Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

Polder, Nizozemska

65

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Pojam tulipomanija vezan je uz trgovanje tulipanima u Nizozemskoj tijekom 16. i 17. stoljeća. Tulipani su uvezeni iz Osmanskog Carstva i bili su toliko rijetki i lijepi da su postali statusni simbol. Uzgajivači su se natjecali tko će uzgojiti ljepši primjerak, a trgovci su otvorili burzu tulipana. Najzanimljivije je što se trgovalo lukovicama, a kupci zapravo nisu bili sigurni kakav će tulipan izrasti. Tulipomanija je dosegla vrhunac kada se jedan primjerak rijetkog tulipana (prikazan na fotografiji) prodao u vrijednosti skupocjene kuće. Nakon toga više nitko nije htio ulagati novac, a mnogi su građani upali u dugove. Danas je tulipan nacionalni simbol Nizozemske, a Nizozemci najveći svjetski proizvođači tulipana.

ZAPAMTI👍• Države Zapadne Europe oduvijek su usmjerene na more: Francuska, Irska, Monako,

Ujedinjeno Kraljevstvo i države Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg). • Geografski položaj Zapadne Europe je povoljan nakon geografskih otkrića. • Države Zapadne Europe provode populacijsku politiku s ciljem povećana nataliteta.• U svim državama Zapadne Europe vidljiva je multinacionalnost i multikulturalnost. • Sjeverno more i morski prolaz La Manche imaju izuzetan geografski položaj i

gospodarski značaj za države Zapadne Europe. • Sjeverno more spada u plitka i hladna mora, a područje Dogger Bank je bogato

naftom i zemnim plinom.• Najvažnije luke su gradovi Rotterdam (najveća europska luka), Antwerpen i London. • Litoralizacija je okupljanje stanovništva i gospodarskih djelatnosti uz obalu. • Benelux je gospodarska zajednica Belgije, Nizozemske i Luksemburga.• Polder je poljoprivredno tlo ispod razine mora koje je od plavljenja zaštićeno

nasipom.

66

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam Benelux.2. Koji su dijelovi Europe najgušće naseljeni? 3. Imenuj i na karti Europe pokaži najprometniju europsku luku.4. Objasni ulogu poldera u poljoprivredi Nizozemske. Koji su glavne poljoprivredne

kulture u Nizozemskoj? 5. Objasni zašto je Sjeverno more s kanalom La Manche jedno od najprometnijih

mora na svijetu.6. Objasni tvrdnju da je u prošlosti Irska bila izrazito iseljenička, a danas je

useljenička država. 7. Istraži kako se dan Svetog Patrika, zaštitnika Irske, slavi u Irskoj, a kako u SAD-u.

Zašto se uopće slavi u SAD-u? Napiši kratki sastavak na tu temu.

67

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA I URBANIZACIJA ZAPADNE EUROPE

Živiš li na selu ili u gradu? Objasni prednosti života u gradu i prednosti života na selu. Kojim se djelatnostima bave ljudi na selu, a kojima u gradu? Objasni zašto je za razvoj industrije u državama Zapadne Europe bio važan njihov povoljan geografski položaj. ►Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice razvoja industrije za stanovništvo, a koje za okoliš?

U državama Zapadne Europe započela je početkom 18. stoljeća prva industrijska revolucija. To je promjena u proizvodnji koja je nastala zbog manufakturalne proizvodnje i izuma parnog stroja koji je pokretao industrijske pogone. Industrijska revolucija je započela u Zapadnoj Europi, tj. u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog rudnog bogatstva (ugljen i željezna ruda), dopremanja sirovina iz kolonija i razvoja prometa i trgovine zbog povoljnog geografskog položaja Zapadne Europe nakon geografskih otkrića. Razvijaju se industrijski pogoni koji su smješteni uz izvore sirovina i energije te uz morske luke. Uz industrijske pogone nastaju i razvijaju se gradovi. Dolazi do procesa urbanizacije, tj. povećanja gradova i gradskog stanovništva jer se mnogo stanovništva seli u gradove u potrazi za poslom. Bilo je potrebno mnogo nove radne snage zbog rastuće industrije. Najviše se razvijalo rudarstvo, metalurgija, brodogradnja i tekstilna industrija. U tom razdoblju većina stanovništva živi na selu. Zbog industrijske revolucije smanjuje se udio zaposlenih u primarnom sektoru, a povećava se udio zaposlenih u sekundarnom sektoru.

1. industrijska revolucijaZapočinje industrijska revolucija.

Počinju se koristiti strojevi i manufakturni oblik rada. Industriju

pokreće hidroenergija i ugljen.

2. industrijska revolucijaZapočinje masovna

proizvodnja uz pomoć pokretne trake. Industriju

pokreće električna energija.

3. industrijska revolucijaZapočinje automatizirana

proizvodnja kojom upravljaju elektronički uređaji, računala i

automatizirani roboti.

4. industrijska revolucijaGospodarstvo se počinje

bazirati na virtualnim platformama.

Prva, druga, treća i četvrta industrijska revolucija

68

100

80

60

40

20

0predindustrijsko

doba1. industrijska

revolucija2. industrijska

revolucija3. industrijska

revolucija

tercijarni

sekundarni

primarni

%

Udio sektora djelatnosti u gospodarstvu tijekom industrijskih revolucija

Druga industrijska revolucija započinje sredinom 19. stoljeća. Događaju se nove promjene, tj. počinje se koristiti električna energija, nafta i izumljen je motor s unutarnjih izgaranjem te započinje masovna proizvodnja u tvornicama. Tada je došlo do širenja industrijalizacije i urbanizacije na ostale europske države. Industrija prestaje biti vezana uz izvor energije i sirovina, a razvija se u blizini kupaca, tj. u blizini većeg tržišta ili gradova. Urbanizacija je i dalje prisutna, povećava se broj gradskog stanovništva te nastaju gradske (urbane) regije – aglomeracije koje čini grad i urbanizirana okolica. U to vrijeme su najveće aglomeracije London i Pariz koji su ujedno i najveći i gradovi s najviše industrije u Europi. Daljnjim razvojem industrije i strojeva tijekom 20. stoljeća smanjuje se udio zaposlenih u primarnim i sekundarnim djelatnostima i započinje treća industrijska revolucija. Smanjuje se tradicionalna industrija (štetna za okoliš), modernizira se proizvodnja te se razvija moderna industrija, elektrotehnika, robotizacija i računalna industrija. Tradicionalna industrija se seli u slabije razvijene države.

Modernizirana industrija

Razvojem prometa, turizma i trgovine te povećanjem zarade i slobodnog vremena, najveći udio zaposlenih je u tercijarnim djelatnostima. Većina stanovništva živi u gradovima te se iseljavaju iz središta gradova u okolna područja. Tako nastaju konurbacije – srasli gradovi i satelitski gradovi – manji gradovi koji nastaju u blizini velikih središnjih gradova. Danas je

69

prostor Zapadne Europe najurbaniziraniji dio Europe, gdje prevladava gradsko stanovništvo. Najveća urbanizacija je u Belgiji gdje preko 98 % stanovništva živi u gradovima i gradskim načinom života.

predindustrijsko doba

tijekom 1. i 2. industrijske revolucije

nakon industrijskih revolucija

75%

25%

56%44%

20%

80%

ruralno stanovništvo

urbano stanovništvo

Promjena udjela urbanog (gradskog) i ruralnog (seoskog) stanovništva

►Potraži i pokaži na karti Europe koje su stare planine u Zapadnoj Europi bile izvor sirovina za industrijsku revoluciju. Zašto se tradicionalna industrija seli u slabije razvijene države?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prva industrijska revolucija otvorila je mnoga radna mjesta u velikim gradovima Ujedinjenog Kraljevstva, ali i pridonijela stvaranju viška slobodnog vremena. U tvornicama su radnici imali svoje radno vrijeme, a ostatak dana bio im je slobodan. Neki su ga iskoristili za odmor, neki za obitelj, dok su neki postali strastveni navijači velikih nogometnih klubova. U to vrijeme osnovali su se veliki nogometni

klubovi u Ujedinjenom Kraljevstvu koji i dan danas pune nogometne stadione Europe. To su Manchester United Football Club, Liverpool Football Club, Everton Football Club, Birmingham City Football Club i mnogi drugi.

►Pokušaj povezati imena nogometnih klubova sa industrijskim gradovima Ujedinjenog Kraljevstva.

70

ZAPAMTI👍• U državama Zapadne Europe započela je početkom 18. stoljeća prva industrijska

revolucija – manufakturalna proizvodnja i izum parnog stroja.• Druga industrijska revolucija – električna energija, nafta i izumljen je motor s

unutarnjim izgaranjem te započinje masovna proizvodnja u tvornicama.• Treća industrijska revolucija – smanjuje se tradicionalna industrija (štetna za

okoliš), modernizira se proizvodnja te se razvija moderna industrija, elektrotehnika, robotizacija i računalna industrija.

• Urbanizacija je povećanje gradova i gradskog stanovništva. • Gradske (urbane) regije tj. aglomeracije – grad i urbanizirana okolica. • Konurbacije su srasli gradovi i satelitski gradovi – manji gradovi koji nastaju u blizini

velikih središnjih gradova.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni zašto je industrijska revolucija počela na prostoru Velike Britanije. 2. Objasni pojam urbanizacija. 3. Usporedi utjecaj druge i treće industrijske revolucije na gospodarstvo država

Zapadne Europe.4. Kako se kretao udio gradskog stanovništva od 1. do 4. industrijske revolucije?5. Kako se kretao udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora djelatnosti

od 1. do 4. industrijske revolucije?6. Objasni satelitske gradove na primjeru Londona. 7. Objasni razliku između konurbacije i aglomeracije. 8. Koji su problemi velikih gradova? Navedi nekoliko problema velikih gradova

poput Londona i Pariza.

71

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Znaš li objasniti razliku između pojmova Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika Britanija i Engleska? Ti pojmovi se često krivo koriste. Ujedinjeno Kraljevstvo naziv je države, Velika Britanija je otok koji je dio države Ujedinjenog Kraljevstva, a Engleska je naziv za jedan dio (zemlju s određenom autonomijom) države Ujedinjenog Kraljevstva koji se nalazi na otoku Velika Britanija. Stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva često svoju državu zovu UK ili Velika Britanija (Great Britain). Zbunjujuće, zar ne? Nakon ove nastavne jedinice ti će ti pojmovi biti jasniji! Krenimo!

Ujedinjeno Kraljevstvo je otočna država koja se sastoji od otoka Velike Britanije i sjevernog dijela otoka Irske. Najveća je otočna država u Europi te je od Europe odvojena kanalom La Mancheom. Zbog povoljnog geografskog položaja i okrenutosti prema moru oduvijek se u Ujedinjenom Kraljevstvu razvijalo pomorstvo. Zbog toga je Ujedinjeno Kraljevstvo tijekom i nakon geografskih otkrića iskoristilo svoj geografski položaj i razvijeno pomorstvo te je postalo kolonijalna sila. Na temelju bogatstva kolonija, velikog rudnog bogatstva, razvijenog pomorstva i trgovine Ujedinjeno Kraljevstvo je postalo najrazvijenija i najvažnija država na svijetu i područje gdje je započela industrijska revolucija. Danas su posljedice kolonijalnog carstva vidljive diljem svijeta: raširen je engleski jezik, kultura i osnovan je Commonwealth – zajednica bivših britanskih kolonija koje i danas gospodarski surađuju s Ujedinjenim Kraljevstvom.

►Nabroji pozitivne i negativne strane kolonizacije za autohtono stanovništvo nekog područja.

Države Commonwealtha

72

Otok Velika Britanija reljefno pripada staroj Europi pa prevladavaju stara gromadna gorja u kojima ima mnogo ruda. Nakon ledenog doba nastale su strme obale s fjordovima, dok na zapadnim obalama prevladavaju klifovi. Nizinski prostor koji je povoljan za poljoprivredu nalazi se na istočnom dijelu države. Većina rijeka ima estuarije na kojima nastaju veći gradovi. Na klimu utječe topla Golfska struja te prevlada umjereno topla vlažna klima. Većina padalina je u zapadnim dijelovima države.

Izmjena straže ispred Buckinghamske palače, London

Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 68 milijuna stanovnika, a područje države je gusto naseljeno, gustoća naseljenosti iznosi preko 240 stan./km2. Najgušće je naseljena Engleska, tj. prostor Londonske zavale s glavnim gradom Londonom. Ujedinjeno Kraljevstvo ima nizak prirodni prirast pa se stanovništvo povećava ponajviše useljavanjem stranaca. Većina stranog stanovništva dolazi iz bivših britanskih kolonija: Indije, Pakistana, Afrike. Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Bila je jedna od najvažnijih članica Europske unije, ali je referendumom odlučeno da izađe iz Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo je prestalo biti članica Europske unije 31. siječnja 2020. godine. Budućnost će pokazati je li to bio dobar izbor. U cijeloj je državi razvijeno ovčarstvo, govedarstvo te uzgoj krumpira i žitarica iako primarni sektor obuhvaća vrlo mali udio u gospodarskoj strukturi. Prevladava pregonsko stočarstvo u kojem stoka pase u ograđenim pašnjacima. Tijekom povijesti najrazvijeniji je bio sekundarni sektor, ponajviše petrokemijska i metaloprerađivačka industrija koja se temeljila na preradi ruda.

Tower Bridge, London

73

Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo važan svjetski proizvođač čelika, automobila, strojeva, sofisticirane elektronske opreme i farmaceutskih proizvoda. Najzastupljeniji je tercijarni sektor, pogotovo promet i trgovina zbog povoljnog geografskog položaja.

►Poznaješ li neke robne marke Ujedinjenog Kraljevstva?

Službeno ime Ujedinjenog Kraljevstva je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, a država se sastoji od četiri zemlje koje imaju određen stupanj autonomije: Engleske (glavni grad London), Škotske (glavni grad Edinburgh), Walesa (glavni grad Cardiff) i Sjeverne Irske (glavni grad Belfast). Engleska je najvažnija zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. To je nizinski, najgušće

naseljen, površinom najveći i gospodarski najrazvijeniji dio Ujedinjenog Kraljevstva. Obuhvaća Londonsku zavalu u kojoj se uz obalu Temze nalazi London, glavni grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva. London je aglomeracija koja obuhvaća City (najstariji, središnji dio Londona), širi prostor grada te gradska predgrađa iz kojih stanovništvo svakodnevno dolazi u središnji dio grada. To je najveći grad, kulturno, turističko i gospodarsko središte Ujedinjenog Kraljevstva, u kojem je razvijena industrija visoke tehnologije koja je koncentrirana izvan središnjeg dijela grada. City je najstariji dio grada u kojem ljudi ne stanuju, nego je poslovno središte multinacionalnih kompanija, Londonske burze, banaka, osiguravajućih društava, aukcijskih kuća,… London je važna luka jer brodovi mogu Temzom doploviti do centra grada. Zbog bolje povezanosti s ostatkom Europe otok Veliku Britaniju s kontinentalnom Europom povezuje Eurotunel. To je podmorski željeznički tunel koji

Zemlje Ujedinjenog Kraljevstva

Rolls-Royce – tvrtka koja proizvodi luksuzne automobile, ali i avionske motore

74

prolazi ispod kanala La Manchea, povezuje Englesku i Francusku te se njime prevoze ljudi i vozila. Ostala važna industrijska središta su se razvila na obroncima Peninskog gorja na području gdje je započela industrijska revolucija. Danas su to industrijska središta koja su prešla prestrukturiranje s tradicionalne industrije na industriju moderne tehnologije: Birmingham, Manchester, Liverpool i Leeds. Uz istočnu obalu razvijena je petrokemijska industrija zbog nalazišta nafte i plina u Sjevernom moru. Škotska obuhvaća sjeverni dio

Ujedinjenog Kraljevstva. To je najrjeđe naseljeno područje otoka Velike Britanije. Glavni grad Škotske je Edinburgh, a gospodarsko središte je Glasgow. Prevladava ovčarstvo i ribarstvo, a područje postaje turistički sve zanimljivije zbog očuvane prirode, kulture i kulturno-povijesnih spomenika. Wales je područje rijetke naseljenosti koje se razvijalo tijekom industrijske revolucije zbog rude kamenog ugljena u Kambrijskom gorju. Središte industrije i glavni grad je Cardiff koji se prestrukturirao na modernu industriju. Razvijeno je ovčarstvo i turizam. Sjeverna Irska obuhvaća sjeverni dio otoka Irske. Glavni grad Belfast je središte industrije. U zemlji su česte političke nesuglasice jer se katoličko stanovništvo želi priključiti Republici Irskoj, a protestanti žele ostati dio Ujedinjenog Kraljevstva. Zbog političkih nesuglasica zemlja se sporije razvija. Razvijeno je stočarstvo i proizvodnja krumpira.

►Pokaži svaku zemlju Ujedinjenog Kraljevstva i njezin glavni grad na karti Europe.

Moderni neboderi u Cityju i srednjovjekovni dvorac Londonski toranj

Westminsterska palača, Big Ben i crveni autobus – simboli Londona

Škot svira gajde obučen u tradicionalnu škotsku odjeću – kilt

75


Stonehenge je megalitska građevina u južnoj Engleskoj koja je nastala oko 3000 godina prije Krista. Ne zna se za što se točno koristio, ali smatra se da je služio kao obredni prostor religijskim kultovima. Građevina se sastoji od ogromnih kamenih

blokova koji su kružno posloženi u promjeru od 30 metara. Unutar tih blokova nalaze se manji blokovi posloženi u obliku potkove. U sredini je oltar na koji padaju sunčeve zrake tijekom ljetnog solsticija. Danas je Stonehenge turistička atrakcija i nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske kulturne baštine.

ZAPAMTI👍• Ujedinjeno Kraljevstvo je otočna država koja se sastoji od otoka Velike Britanije

i sjevernog dijela otoka Irske. » Povoljan geografski položaj i okrenutost prema moru. » Mnogo kolonija, rudno bogatstvo, razvijeno pomorstvo i trgovina. » Velika gustoća naseljenosti. » Eurotunel je podmorski željeznički tunel koji prolazi ispod kanala La

Manchea, povezuje Englesku i Francusku. • Engleska je najvažnija zemlja Ujedinjenog Kraljevstva.

» Najveći i gospodarski najrazvijeniji dio Ujedinjenog Kraljevstva. » Glavni grad je London. » Važni industrijski gradovi su Birmingham, Manchester, Liverpool i Leeds.

• Škotska obuhvaća sjeverni dio Ujedinjenog Kraljevstva. » Glavni grad Škotske je Edinburgh, a gospodarsko središte je Glasgow.

• Wales je područje rijetke naseljenosti. » Velika nalazišta kamenog ugljena u Kambrijskom gorju. » Središte industrije i glavni grad je Cardiff.

• Sjeverna Irska obuhvaća sjeverni dio otoka Irske » Glavni grad je Belfast. » Prisutna su vjerska neslaganja (katolička i protestantska vjeroispovijest).

76

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razliku između Ujedinjenog Kraljevstva, Engleske i Velike Britanije. 2. Kako se naziva zajednica bivših britanskih kolonija koje i danas gospodarski

surađuju s Ujedinjenim Kraljevstvom? 3. Imenuj zemlje Ujedinjenog Kraljevstva i njihove glavne gradove te ih pokaži na

karti Europe. 4. Opiši klimu Velike Britanije.5. Objasni gospodarsku važnost Engleske.6. Imenuj i na karti Europe pokaži najvažniju škotsku luku. 7. Objasni važnost starog gromadnog gorja u prošlosti i danas.8. Objasni važnost Sjevernog mora za gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva. 9. Istraži razloge zbog kojih je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz Europske unije.

Napravi plakat na tu temu.

77

FRANCUSKA

Eiffelov toranj jedan je od simbola Pariza i Francuske. To je čelični toranj koji je nastao za potrebe Svjetske izložbe 1889. godine i trebao se razmontirati nakon izložbe. Mnogo je Francuza smatralo da je toranj ruglo grada, ali ipak i danas stoji na istom mjestu te je postao jedna od najpoznatijih građevina na svijetu.

►Znaš li još neke znamenitosti, robne marke, osobe ili događaje koji su simbol Francuske i Pariza u svijetu?

Francuska je površinom najveća država Europske unije, a unutar Europe je treća po površini (iza Ruske Federacije i Ukrajine). Ima povoljan geografski položaj jer ima izlaz na Atlantski ocean, Sredozemno more, kanal La Manche i Sjeverno more te je okružena najrazvijenijim europskim državama. Prometno je povezana sa Srednjom Europom, a na području Francuske nalaze se i Alpe. Sve je to pogodovalo gospodarskom razvoju te je Francuska, uz Ujedinjeno Kraljevstvo bila središte industrijske revolucije. Zbog izlaza na Sredozemno more i Atlantski ocean bila je važna pomorska sila i prije i nakon geografskih otkrića te je imala

svoje kolonijalno carstvo čija je važnost vidljiva i danas. Francuska ima oko 65 milijuna stanovnika te je jedna od gušće naseljenih država u Europi. Prirodni prirast je nizak te se broj stanovnika povećava zahvaljujući stranoj radnoj snazi. U Francusku se useljava stanovništvo iz bivših kolonija, ponajviše iz sjevernog dijela Afrike (Alžir, Maroko, Tunis). Stanovništvo se doseljava i iz država Južne i Jugoistočne Europe.

►Objasni zašto je geografski položaj Francuske bio pogodan za gospodarski razvoj.

Decentralizacija Francuske

78

Razne vrste francuskih sireva Polja lavande u Provansi

Reljefno se Francuska može podijeliti na stara gromadna gorja, mlade ulančane planine te zavale i priobalne ravnice. Francuskoj pripada i otok Korzika koji se nalazi u Sredozemnom moru. Stara gromadna gorja su Središnji masiv, Ardeni i Vogezi u kojima su nalazišta željezne rude te su se tamo razvila industrijska središta. Danas je metalurgija i metaloprerađivačka industrija preseljena u luke zbog uvoza sirovina jer rudnici više nisu isplativi. Mlade ulančane planine Alpe, Pireneji i Jura su područja u kojima je razvijen turizam, hidroenergija i stočarstvo. Većina Francuske obuhvaća zavale i priobalne nizine te su one gušće naseljena područja. To su Pariška zavala kroz koju protječe rijeka Seine te nizine uz velike rijeke Garonne, Loire, Rhone koje su važne za prometnu povezanost. U prometnom povezivanju važna je rijeka Rajna koja teče na granici s Njemačkom.

►Pokaži otok Korziku na karti Europe. U kojem se moru nalazi? Koji se poznati francuski vojskovođa rodio na tom otoku?

Vinski podrum – skladištenje šampanjca Automobil marke Renault

Francuska je danas jedna od gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Najviše zaposlenih je u tercijarnom sektoru koji donosi i najveći prihod. Zbog moderne tehnologije mali je udio zaposlenih u poljoprivredi, ali Francuska je jedna od vodećih država po proizvodnji poljoprivrednih proizvoda: žitarica, voća, krumpira i šećerne repe. U svijetu je poznata po proizvodnji mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, a pogotovo su poznati francuski sirevi. Stočarstvo i govedarstvo je rašireno u višim predjelima Alpa, Bretanje, Pireneja, Normandije i Središnjeg masiva.

79

Air France Boing Muzej Louvre, Pariz

Vrlo je razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo, po čemu je Francuska poznata u svijetu te je glavni svjetski izvoznik vina. Po proizvodnji vina su poznate pokrajine Champagne, Burgundija, Boredaux i Porajnje. Francuska uvozi ugljen, naftu i plin, ali je vodeća država u svijetu po proizvodnji hidroenergije i nuklearne energije. Preko 75 % električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana kojih ima najviše u Europi. Električnu energiju dobiva i iz plimoelektrana. Prva plimoelektrana izgrađena je upravo u Francuskoj. Francuska ima raznovrsnu industriju koja je modernizirana, a vrlo je važna automobilska (Citroen, Peugeot, Renault,…), zrakoplovna, kemijska, strojarska, elektrotehnička, elektronička, prehrambena i tekstilna industrija. Pariz je jedno od središta modne industrije i modnih marki (Dior, Chanel, Louis Vuitton,…) koje proizvode raznu luksuznu robu (satovi, odjeća, parfemi, nakit, porculan,…). Najvažnije djelatnosti tercijarnog sektora su turizam, promet i trgovina. Francuska je vodeća država po broju stranih turista u svijetu, a glavna turistička odredišta su Pariz, Azurna obala i Alpe. Razvijen je i vjerski turizam (Lourdes).

►Koja vrsta turizma je razvijena na Azurnoj obali, koja na Alpama, a koja u Parizu?

Pariz

80

Najvažniji i najveći grad te kulturno, gospodarsko, financijsko, turističko i prometno središte je glavni grad Pariz. Središte je multinacionalnih kompanija, francuske burze, bankarstva, telekomunikacijskih i osiguravajućih tvrtki, UNESCO-a te ima mnogo kulturno-povijesnih spomenika koji privlače velik broj turista. Nalazi se u Pariškoj zavali koja je najgušće naseljeno, gospodarsko, industrijsko i prometno središte Francuske. Kroz Parišku zavalu protječe rijeka Seine koja s ostalim rijekama i kanalima povezuje to područje s La Mancheom, Porajnjem i Sredozemnim morem. Upravo je zato na tom području razvijena industrija,

promet (ceste, željeznice, kanalski vodeni promet) i trgovina. Zbog velike koncentracije stanovništva i gospodarstva u Parizu i Pariškoj zavali, provodi se decentralizacija. Cilj decentralizacije Pariza i Pariške zavale je ravnomjerniji gospodarski razvoj unutar teritorija Francuske. To se želi postići planskim razvojem osam satelitskih gradova u Francuskoj. Danas su vidljivi rezultati decentralizacije, ali Pariz i Pariška zavala i dalje su središte Francuske. Drugi grad po veličini i glavna morska luka je Marseille koji se nalazi na Sredozemnom moru te ima razvijenu industriju. Ostali veći gradovi su Lyon, važna luka i prometno čvorište na ušću rijeke Saone u Rhone u kojem je razvijena raznovrsna industrija. Lille je najvažniji grad na sjeveru Francuske u kojem je razvijena tekstilna industrija. Toulouse i Bordeaux su središta zrakoplovne i svemirske industrije.

Strasbourg je važna luka na rijeci Rajni te međunarodno važno političko središte – središte mnogih institucija Europske unije.

►Analiziraj tablicu: 10 država u svijetu s najvećim brojem stranih turista. Koja je država po broju stranih turista prva u svijetu? Koje su europske države još na popisu? Objasni što turiste privlači u ostale europske države koje su na popisu.

Marseille, Francuska

Država Broj dolazaka stranih turista

1. Francuska 89 322 000

2. Španjolska 82 773 000

3. SAD 79 745 920

4. Kina 62 900 000

5. Italija 61 567 200

6. Turska 45 768 000

7. Meksiko 41 313 000

8. Njemačka 38 331 000

9. Tajland 38 178 000

10. UK 36 316 000

10 država u svijetu s najvećim brojem stranih turista

81

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Louvre je jedan od najvećih i najposjećenijih muzeja na svijetu, a nalazi se u središtu Pariza u prostoru nekadašnje kraljevske palače. U muzeju se čuvaju neka od svjetski najznačajnijih umjetničkih djela, od najstarijih civilizacija pa do početka 20. stoljeća. Da biste uspjeli detaljno pogledati sve izložbene primjerke, bilo bi vam potrebno oko dva mjeseca. U svijetu je prepoznatljiv po glavnom ulazu u

obliku staklene piramide. Najpoznatije umjetničko djelo muzeja je slika Mona Lisa. Autor umjetnine je znameniti Leonardo da Vinci. Slika je relativno malih dimenzija (76,8 x 53 cm). Slika je bila ukradena, te je zbog zaštite od ponovne krađe zaštićena neprobojnim staklom.

ZAPAMTI👍• Francuska je površinom najveća država Europske unije, a unutar Europe je

treća po površini. • Najgušće naseljeno područje je Pariška zavala. • Francuska uvozi ugljen, naftu i plin, ali je vodeća država u svijetu po proizvodnji

hidroenergije i nuklearne energije.• Glavna turistička odredišta su Pariz, Azurna obala i Alpe.• Najvažniji i najveći grad te kulturno, gospodarsko, financijsko, turističko i prometno

središte je glavni grad Pariz. • Decentralizacija Pariza i Pariške zavale je ravnomjerniji gospodarski razvoj unutar

teritorija Francuske.• Marseille je drugi grad po veličini i glavna morska luka je koja se nalazi u

Sredozemnom moru.

82

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj i položaj Francuske.2. Objasni pojam decentralizacije na primjeru Francuske.3. Navedi i na karti Europe pokaži reljefne cjeline u Francuskoj. 4. Navedi glavna obilježja poljoprivredne proizvodnje u Francuskoj. 5. Objasni energetiku Francuske. Koji izvor energije je najzastupljeniji? 6. Navedi obilježja francuske industrije. Koji industrijske djelatnosti su najvažnije?7. Na čemu se temelji francuski turizam? Izradi putopis u kojem ćeš obuhvatiti

najvažnija turistička središta Francuske.

83

SREDNJA EUROPA


GEO OŠ A.B.7.6. Učenik analizira specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe te objašnjava utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država.


ikt C.3.2., ikt C.3.3., ikt D.3.3., odr A.3.1., odr A.3.2., odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.2., uku A.3.1., uku A.3.3., uku B.3.2., uku B.3.3., uku B.3.4., osr A.3.1., osr C.3.4.

84

RELJEFNA RAZNOLIKOST SREDNJE EUROPE

Smanjenjem stočarstva diljem svijeta djeci je prva pomisao na kravu postala ljubičasta krava. Kako ne bi dolazilo do zabune kompanija je na svoje omote zalijepila slike pravih krava koje daju mlijeko za izradu čokolade. Upravo su Alpe sa svojim alpskim pašnjacima poznate po proizvodnji mliječnih pripravaka.

►Kakav oblik stočarstva je prisutan u planinskim krajevima?

Ljubičasta krava Milka dobila je prijateljice. Gerda, Lola, Arriane, Marisa i Moocha krave su koje krase omot čokolade. Što misliš zašto? Milka je dobila ime od njemačkih riječi milch (mlijeko) + kakao (kakao) = Milka.

Srednju Europu reljefno možemo podijeliti na tri dijela. Nizine (Njemačko-poljska nizina, Panonska nizina), stara gromadna gorja (Njemačko-češko sredogorje) i mlade planine (Alpe, Dinaridi i Karpati). Svaka reljefna cjelina ostavila je velik utjecaj na društveno-geografska obilježja pojedinih država.►Pronađi na karti smještaj reljefnih cjelina Srednje Europe. Geografski položaj država Srednje Europe je povoljan. Nalaze se u središnjem dijelu Europe. Povoljan položaj uvelike omogućuje reljefna raznolikost regije. Tim područjem teku velike rijeke koje su povezane kanalima. Kanal Rajna-Majna-Dunav povezuje rijeku Dunav zajedno sa rijekama Rajnom i Majnom koje tvore važan prometni put. Taj prometni put povezuje Sjeverno i Crno more. Velike rijeke Srednje Europe izviru u Alpama i Karpatima, gdje im je i razvodnica. Rijeke Visla, Odra i Laba također su prometne rijeke povezane kanalima. Važan je i riječni kanal Mittelland u Njemačko-poljskoj nizini.

Kanal Mittelland, Hanover, Njemačka Nizine su ravničarska područja nadmorskih visina do 200 m. Njemačko-poljska nizina (Pribaltička nizina) nalazi se uz Sjeverno i Baltičko more. Nastala je glacijalnim preoblikovanjima u ledenom dobu. Sjeverni dio nizine obuhvaća močvare, morene i

85

ledenjačka jezera dok je južni dio plodniji zbog riječnih nanosa prekrivenih sitnim pijeskom, praporom (lesom). Zbog toga je južni dio poljoprivredno razvijeniji. Od biljnih kultura na području Njemačko-poljske nizine uzgaja se šećerna repa, duhan, suncokret i krmno bilje. Većina stanovništava živi u gradovima uz velike rijeke.

►Pronađi u atlasu i imenuj velike rijeke koje teku Njemačko-poljskom nizinom.

Krmno bilje Hamburg, Njemačka

Panonska nizina je ravnica koja se većim dijelom prostire u Mađarskoj, a dijelovi Panonske nizine nalaze se i u Hrvatskoj. Smjestila se između Alpa, Karpata i Dinarida. Panonskom nizinom protječe rijeka Dunav te sa svojim pritocima Tisom, Moravom i Savom tvori velike naplavne ravnice. Viši dijelovi Panonske nizine nazivaju se otočne gore (Fruška gora, Papuk, Psunj) jer je prostor Panonske nizine nekada prekrivalo more. O tome svjedoče brojni fosili zakopani u plodnoj crnici koja je nastala na debelim naslagama prapora (lesa). Za razliku od Njemačko-poljske nizine, Panonska nizina je jedno od najplodnijih područja europskog kontinenta. Oranice obuhvaćaju do 80 % ukupne površine nizine. Od poljoprivrednih namirnica u Panonskoj nizini uzgajaju se većinom žitarice (pšenica, kukuruz, ječam), krmno bilje, voće i vinova loza. Na prostoru Panonske nizine brojna su nalazišta nafte koja se crpi i povećava BDP i energetsku neovisnost pojedinih država. Klima nizinskih područja Europe većinom je umjereno topla vlažna, dok pojedini dijelovi Panonske nizine prelaze u stepsku klimu i tamo su biljni pokrov stepe, koje se nazivaju puste. Na mađarskim pustama prisutno je govedarstvo.

►Koji su dijelovi Hrvatske dio Panonske nizine?

Žitna polja Panonske nizine

86

VJEČNI SNIJEG I LED

GOLETI

ALPSKI PAŠNJACI

CRNOGORIČNA ŠUMA

MJEŠOVITA ŠUMA

2500 m

2300 m

2100 m

1900 m

1700 m

1500 m

1300 m

Biljni katovi u Alpama

Središnjim dijelom Srednje Europe uzdignuto je Njemačko i Češko sredogorje koje predstavlja rudno bogatstvo kamenog ugljena i raznih metala. Mlade ulančane planine Srednje Europe su Alpe, Dinaridi i Karpati. Najveći planinski lanac u Europi su Alpe, mlade planine koje nemaju mnogo ruda, a padine su im prekrivene šumom. Alpske države (Švicarska, Austrija, Njemačka, Slovenija i Lihtenštajn) svoje gospodarstvo temelje na šumarstvu, turizmu i prehrambenoj industriji. Alpske države iskoristile su svaki kutak tog planinskog lanca. Vrhovi prekriveni snijegom iskorišteni su za zimski turizam jer se nalaze iznad snježne granice te se snijeg zadržava tijekom cijele godine. To je područje i alpskih ledenjaka. Najposjećenija skijališta nalaze se upravo u alpskim državama, posebice u Austriji i Švicarskoj. Cjelogodišnji oblik turizma uz skijanje obuhvaća i planinarenje koje je vrlo zastupljeno u Alpama, ali i na ostalim europskim mladim ulančanim planinama. Alpski pašnjaci koriste se za alpsko stočarstvo. To je oblik stočarstva u kojem stoka ljeti slobodno pase na pašnjacima, a zimi se smješta u doline i prehranjuje krmnim biljem. Niži predjeli Alpa prekriveni su šumom, stoga je razvijeno šumarstvo i drvoprerađivačka industrija. Važno je spomenuti i vodno bogatstvo i izgrađene hidroelektrane na mnogobrojnim riječnim brzacima u Alpama. U podnožju Alpa razvili su se veliki gradovi koji uz navedene gospodarske djelatnosti svoje gospodarstvo okreću modernoj tehnologiji.

►Uz pomoć karte Europe imenuj nekoliko većih gradova na području Alpa.

Vrhovi Alpa prekriveni snijegom Alpsko stočarstvo

87


Prostor Panonske nizine u dalekoj geološkoj prošlosti prekrivalo je Panonsko more. Mnogobrojni fosili iz tog vremena dokaz su da je nekoliko milijuna godina taj prostor stvarno bio dno Panonskog mora. Današnje gore tada su bile otoci. Te „otočne gore“ u Hrvatskoj su Medvednica, Moslavačka gora, Papuk i Psunj.

Jeste li znali da je veći dio Nizinske Hrvatske nekada bio more? Možete li zamisliti da je Medvednica otok?

ZAPAMTI👍• Srednju Europu reljefno dijelimo na:

» nizine (Njemačko-poljska nizina, Panonska nizina) » stara gromadna gorja (Njemačko-češko sredogorje) » mlade planine (Alpe, Dinaridi i Karpati).

• Geografski položaj država Srednje Europe je povoljan.• Kanal Rajna-Majna-Dunav važan je prometni put koji povezuje Sjeverno i Crno

more. • Obilježja nizina:

» Njemačko-poljska nizina (Pribaltička nizina) – močvare, morene i ledenjačka jezera, južni dio je plodniji – razvijena poljoprivreda

» Panonska nizina je ravnica, većim dijelom u Mađarskoj – jedno od najplodnijih područja europskog kontinenta.

• Središnjim dijelom Srednje Europe uzdiže se Njemačko-češko sredogorje.• Mlade ulančane planine Srednje Europe su Alpe, Dinaridi i Karpati.• Alpsko stočarstvo – stoka ljeti slobodno pase na alpskim pašnjacima, a zimi se

smješta u doline i prehranjuje krmnim biljem.

88

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj i položaj država Srednje Europe. 2. Navedi reljefne cjeline Srednje Europe te ih pokaži na karti Europe.3. Nabroji stara gromadna gorja Srednje Europe i objasni njihovu gospodarsku

važnost.4. Nabroji mlade ulančane planine Srednje Europe i objasni njihovu gospodarsku

važnost.5. Usporedi poljoprivredu Njemačko-poljske i Panonske nizine.6. Objasni pojmove alpsko stočarstvo i puste.7. Usporedi zimski turizam Hrvatske i alpskih država (Austrija, Švicarska, Slovenija,

jug Njemačke). U čemu je razlika? Nabroji nekoliko hrvatskih skijališta. Jesi li posjetio neko hrvatsko skijalište? Jesi li posjetio neko alpsko skijalište? Objasni zašto su skijališta alpskih država atraktivnija i za proračun isplativija od hrvatskih skijališta. Svoj rad prezentiraj u razredu.

89

REGIONALNE RAZLIKE SREDNJE EUROPE

Prepoznaješ li logo svih automobila na slici? Neki od ovih automobila proizvode se u državama Srednje Europe. Pokušaj povezati automobilsku industriju s državom u Srednjoj Europi u kojoj se nalazi.►Proizvode li se neki automobili u više država? Što misliš zašto?

Završetkom Drugoga svjetskog rata Europa je podijeljena na Istočni i Zapadni blok i neravnomjerno se razvijala. Društveno-geografski se države Srednje Europe mogu podijeliti na države koje su prošle gospodarsku tranziciju i na države koje gospodarsku tranziciju nisu trebale prolaziti. Države istočnog dijela Srednje Europe prošle su gospodarsku tranziciju. Spadaju u srednje razvijene države te hvataju korak za ostalim gospodarski razvijenijim državama. To su: Istočna Njemačka (tijekom blokovske podjele), Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska koja dijelom pripada Srednjoj Europi. Nasuprot njima, države na zapadu Srednje Europe gospodarski su razvijenije i nisu morale prolaziti gospodarsku tranziciju. Danas su te države u vrhu gospodarske razvijenosti: Zapadna Njemačka (tijekom blokovske podjele), Austrija, Švicarska i Lihtenštajn. Od navedenih država samo Švicarska i Lihtenštajn nisu članice Europske unije. U svim je ovim državama najzastupljeniji tercijarni sektor, a ovisno o prirodnim bogatstvima i reljefnim specifičnostima, svaka je od tih država značajna po nekim gospodarskim djelatnostima.

►Prisjeti se što si učio u poglavlju Gospodarstvo Europe: Razlike u razvijenosti.

90 000

80 000

70 000

60 000

50 000

40 000

30 000

20 000

10 000

0Švicarska Austrija Njemačka Slovenija Češka Slovačka Mađarska Poljska Hrvatska

američkih dolara

BDP po stanovniku država Srednje Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

90

Njemačka je gospodarski najvažnija država Srednje Europe, čiji je središnji položaj u Europi izuzetno dobro iskorišten. Najveća je država Srednje Europe po broju stanovnika i površini, a u gospodarstvu su najrazvijenija automobilska, elektronička i elektronska industrija. Vrlo je važan i turizam, a Njemačka je specifična država Srednje Europe jer Zapadni dio Njemačke nije morao prolaziti gospodarsku tranziciju, dok je Istočni manje razvijeni dio morao prolaziti gospodarsku tranziciju. Poneke razlike između ta dva dijela vidljive su i danas. Glavni grad je Berlin, a važne luke su Hamburg i Bremen.

DRŽAVE SREDNJE EUROPE KOJE SU PROŠLE GOSPODARSKU TRANZICIJU

Poljska je država koja je ime dobila po slavenskom nazivu za polje, odnosno ravnicu. Većinom je nizinska i poljoprivredna zemlja. Uzgaja se krmno bilje, žitarice, šećerna repa i krumpir. Na jugu države, u Šleskoj, postoje nalazišta bakra i kamenog ugljena. Industrijski gradovi (Wroclaw, Czestochowa, Krakow, Poznan), lučki gradovi na velikim rijekama (Szczecin, Gdansk) i glavni grad Varšava koji je ujedno i poslovno središte države, temelj su gospodarstva Poljske. Češka ima rudnike u Šleskoj, graničnom dijelu Češke i Poljske, ali i u Češkom sredogorju. Industrijski gradovi (Ostrava, Plzen, Brno) zastarjelu industriju mijenjaju u moderne industrijske pogone. Automobilski gigant Škoda je češka marka vozila. Češka zavala i Moravska nizina su poljoprivredni krajevi koji modernom poljoprivredom proizvedu dovoljno i za izvoz. Turističko, poslovno i industrijsko središte Češke je glavni grad Prag. Slovačka je kao i Češka nastala mirnim razdruživanjem Čehoslovačke 1990-ih godina. Slovačko Podunavlje je poljoprivredan (pšenica, šećerna repa) i najgušće naseljen prostor Slovačke. Tu se smjestio glavni grad Bratislava. Bratislava je najveći slovački grad, središte industrije i važna luka na rijeci Dunav. Izuzev Podunavlja, Slovačka je pretežno planinska država. Zastarjela metaloprerađivačka industrija u Košicama zamjenjuje se modernim tehnologijama. Slovačka uvozi naftu i ugljen, a u Slovačkom rudogorju ima nalazišta željezne rude. Sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Slovačke planinski su predjeli (Visoke Tatre, Niske Tatre, Karpati) i tamo je razvijen turizam.

Karlov most, Prag, Češka Visoke Tatre, Slovačka

Mađarska je panonska i podunavska država koja obuhvaća većinu Panonske nizine. Zbog plodnog tla, umjerene klime i ravničarskih područja, Mađarska ima velik udio poljoprivrednih

91

površina. Uzgaja se kukuruz, pšenica, suncokret i šećerna repa. Podunavlje je najnaseljeniji dio države i većina gradova smještena je uz Dunav zbog dobre prometne povezanosti sa Crnim morem. Nizinski prostor pogodan je za izgradnju prometnica, zato je Mađarska dobro povezana i s Jadranskim morem preko luke Rijeka koju Mađarska koristi za transport robe. Jezero Balaton (Blatno jezero) poznato je mađarsko ljetovalište. Budimpešta je glavni i najveći grad Mađarske. Nastao je spajanjem dvaju gradova Budima i Pešte. Mađarska je nasljednica nekadašnje Kraljevine Ugarske koja je bila teritorijalno veća od današnje Mađarske. Zato je velik udio stanovništva susjednih mađarskih država deklariran kao mađarska nacionalna manjina.

Mostovi na Dunavu, Budimpešta, Mađarska

Država koja je geografski najraznolikija sigurno je Slovenija. Slovenija je država koja se nalazi na dodiru Alpa, Jadranskog mora, Panonske nizine i Dinarida. Upravo je geografski položaj uvjetovao gospodarski rast i turističku prepoznatljivost Slovenije. Alpski predjeli (Julijske Alpe) turistička su područja gdje je razvijen i zimski i ljetni turizam (Kranjska gora, Planica, Rogla). Prepoznatljivost Slovenije u svijetu turizma je dinarsko područje s Postojnskom jamom. Primorski dio Slovenije obuhvaća mali dio jadranske obale, ali dovoljan za razvoj kupališnog turizma i izgradnje najveće slovenske morske luke Koper. Koper pretovarom seže u vrh sjevernojadranskih luka. Panonski dio Slovenije je poljoprivredni dio, a većinom se uzgajaju žitarice, hmelj, vinova loza i krumpir. Ljubljana je glavni grad, te je uz Maribor najveće gospodarsko središte Slovenije.

Bledsko jezero, Slovenija Postojnska jama, Slovenija

92

DRŽAVE SREDNJE EUROPE KOJE NISU PROŠLE GOSPODARSKU TRANZICIJU

Austrija je alpska država u kojoj je razvijeno stočarstvo, šumarstvo, drvoprerađivačka i prehrambena industrija i turizam. Najgušća naseljenost je u Podunavlju, odnosno u Bečkoj zavali. To je nizinski prostor uz rijeku Dunav. Poljoprivredno je dobro iskorišten, a uzgajaju se žitarice i vinova loza. Bečka zavala prometno je važna jer povezuje prostor Panonske nizine i Jadranskog mora s državama Srednje Europe. Osim riječne prometne povezanosti (Dunav), za Austriju su važne sjevernojadranske morske luke Trst, Koper, Rijeka. Glavni grad Austrije je Beč, gospodarsko, poslovno i turističko središte Austrije. Ostala gospodarska središta Austrije su veći gradovi: Linz, Graz, Salzburg, Innsbruck.

►Pronađi navedene gradove na karti Europe.

Neutralnost, gospodarska razvijenost i precizna mehanička industrija prepoznatljiv je opis Švicarske. Švicarska je politički neutralna planinska zemlja čiju većinu površine zauzimaju Alpe. Središnja visoravan je jezersko područje omeđeno planinskim lancima Jura i Alpe. Razvijen je zimski turizam, alpsko stočarstvo te prehrambena industrija (čokolada). Švicarska visoravan koja obuhvaća ledenjačka jezera (Ženevsko, Nešatelsko, Ciriško, Bodensko) najgušće je naseljen prostor Švicarske. To je ujedno i gospodarsko središte zemlje. Tim

područjem teče rijeka Rajna, prometna veza Švicarske sa Sjevernim morem. Veća gospodarska središta su glavni grad Bern, Zurich, Ženeva, Basel. Lihtenštajn je mala kneževina gospodarski povezana sa Švicarskom kojoj je glavna gospodarska grana turizam. Glavni grad i industrijsko središte je Vaduz. U Srednju Europu djelomično spada i Hrvatska zbog povijesne, prometne i gospodarske povezanosti s državama Srednje Europe te pripadnosti srednjoeuropskom kulturno-civilizacijskom krugu. Dio je Panonske nizine i najprometnije rijeke Dunav. Važna poveznica sa Srednjom Europom su i migracije stanovništva. Mnogi Hrvati migriraju i popunjavaju radna mjesta srednjoeuropskih država, pogotovo Austrije i Njemačke. Nadalje, pogranična područja sa Slovenijom i Mađarskom su područje dnevnih migracija lokalnog stanovništva. U pokrajini Burgenland (Gradišće) koja obuhvaća Austriju, Mađarsku i Slovačku živi hrvatska nacionalna manjina, Gradišćanski Hrvati koji su emigrirali iz Hrvatske tijekom Osmanlijskih osvajanja.

Švicarski nožić

93

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Švicarska je jedna od najrazvijenijih i najbogatijih država u Europi i svijetu. Tijekom povijesti odlučila je biti politički neutralna, a njezinu su odluku 1815. godine prihvatile sve svjetske sile. Ta se odluka odrazila na razvoj Švicarske, koja nije sudjelovala niti u jednom ratu nakon 1815. godine niti je ratovala na svom teritoriju. Zbog toga je postala idealna država

za razvoj bankarstva i sjedište međunarodnih organizacija. Svoju neutralnost pokazuje i time što nije članica EU, a ima i vlastitu novčanu valutu – švicarski franak čiji rast ili pad pokazuje gospodarsku i političku jakost Švicarske, ali i utječe na gospodarstvo ostalih država Europe.

ZAPAMTI👍• Završetkom Drugoga svjetskog rata Europa je bila podijeljena na Istočni i Zapadni

blok i države Srednje Europe su se neravnomjerno razvijale. • Države istočnog dijela Srednje Europe koje su prošle gospodarsku tranziciju: Istočna

Njemačka (tijekom blokovske podjele), Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska.

• Države zapadnog dijela Srednje Europe koje gospodarsku tranziciju nisu trebale prolaziti i spadaju u gospodarski najrazvijenije države Europe: Njemačka, Austrija, Švicarska i Lihtenštajn.

• U Srednju Europu se ubraja i Hrvatska jer je kroz povijest bila pod utjecajem srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga te zbog gospodarske i prometne povezanosti s državama Srednje Europe.

94

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam gospodarska tranzicija. Objasni gospodarsku tranziciju na primjeru

Slovačke. 2. Objasni zašto Austrija, Švicarska, Lihtenštajn i Zapadna Njemačka nisu morale

prolaziti gospodarsku tranziciju. 3. Opiši gospodarsko ujedinjenje Njemačke. Vidi li se razlika u gospodarskoj

razvijenosti istočne i zapadne Njemačke?4. Usporedi poljoprivredu Slovačke i Mađarske.5. Navedi preduvjete gospodarskog razvoja Švicarske. 6. Usporedi gospodarstvo Hrvatske sa gospodarstvom država Srednje Europe.

Usporedi primarni sektor Hrvatske i Mađarske, sekundarni sektor Hrvatske i Slovenije, tercijarni sektor Hrvatske i Austrije.

95

NJEMAČKA

►Jeste li kada čuli ili vidjeli na nekom kupljenom proizvodu oznaku „njemačka kvaliteta“? ►Zašto je Njemačka sinonim za kvalitetne proizvode? ►Znate li neke njemačke proizvođače električnih uređaja ili automobila koji se smatraju kvalitetnima?

Njemačka ima povoljan, središnji geografski položaj u Europi. Zbog toga je važna u prometnom povezivanju istoka i zapada te sjevera i juga Europe. Sjever i jug Europe najbolje je povezan kanalom Rajna-Majna-Dunav koji prolazi kroz Njemačku.

Prirodno-geografske regije Njemačke

►Potraži na karti Europe s kojim sve državama graniči Njemačka.

96

Područje Njemačke je vrlo raznoliko po prirodnim i društvenim obilježjima. Na sjeveru Njemačke prevladavaju nizine, a prema jugu izmjenjuju se pobrđa, sredogorja i planine. Reljefno se Njemačka može podijeliti na Njemačko-poljsku nizinu, Njemačko sredogorje, Švapsko-bavarsku visoravan i Bavarske Alpe. Njemačka je gusto naseljena (pogotovo industrijski razvijeno Porajnje i Ruhr) i najmnogoljudnija država Srednje Europe, a druga po broju stanovnika nakon Ruske Federacije. Njemačka broji više od 83 milijuna stanovnika. Stanovništvo Njemačke stari, a prevladavajući narod su Nijemci. Njemačka ima najveći udio stranih radnika u Europi koje privlače dobri radni uvjeti i razvijeno gospodarstvo. Većina tih radnika dugoročno ostaje u Njemačkoj i zahvaljujući njima broj stanovnika Njemačke se povećava. Njemačka je gospodarski najrazvijenija država u Europi te spada u skupinu G-7 najrazvijenih država svijeta. Već se tijekom 1. i 2. industrijske revolucije počela isticati kao industrijsko središte zbog bogatih nalazišta ruda, rijeka i dobrog prometnog položaja. Tijekom povijesti brži gospodarski razvoj imali su sjever i zapad gdje se razvijala klasična industrija (prerada ruda). Danas se brže razvija jug države gdje se razvija visoka tehnologija i ekološka proizvodnja. Tijekom blokovske podjele istočni dio Njemačke počeo je zaostajati u razvoju i pojavile su se regionalne razlike koje su vidljive i danas. Najveći udio u gospodarstvu ostvaruju uslužne djelatnosti koje spadaju u tercijarni sektor. Društveno-geografski se Njemačka dijeli na četiri regije: Sjevernu Njemačku, Srednju Njemačku, Porajnje i Južnu Njemačku. Sjeverna Njemačka obuhvaća područje Njemačko-poljske nizine – nisko močvarno područje ispresijecano rijekama. Južni dio regije je najgušće naseljen i pogodniji za poljoprivredu. Obalno područje nije pogodno za izgradnju luka pa gradovi nastaju na estuarijima rijeka. Takvi gradovi su Hamburg, najveća njemačka luka koja se nalazi na rijeci Labi i Bremen na rijeci Weser. Plovne rijeke povezuju industrijska središta, a međusobno su povezane kanalima. Najdulji je kanal Mittelland koji povezuje glavni grad Berlin i rijeku Rajnu. Za prometnu povezanost Baltičkog i Sjevernog mora važan je i Kielski kanal. Najveća industrijska središta nastaju oko gradova Berlina i Hannovera, a u njihovoj blizini se nalazi i Wolfsburg, sjedište automobilske tvrtke Volkswagen.

Riječna luka Hamburg Brandenburška vrata – simbol Berlina

97

Srednja Njemačka obuhvaća Njemačko sredogorje. To je područje starih gromadnih gorja koja su bila pogodna za rani razvoj industrije koja se temeljila na preradi ruda. Područje presijecaju brojne rijeke, šume i doline u kojima se najviše uzgajaju žitarice. Tijekom blokovske podjele, istočni dio Srednje Njemačke počeo je zaostajati za ostatkom države i nakon ujedinjenja Njemačke mnoge se tvrtke moderniziraju dok većina tvrtki istočnog dijela zbog neuspješne provedbe gospodarske tranzicije propada. Posljedično tome se povećava nezaposlenost u tom dijelu Njemačke koji je i inače slabije naseljen. Najrazvijeniji gradovi tog područja su Leipzig i Dresden.Porajnje obuhvaća zapadni dio Njemačke uz rijeku Rajnu. To je tradicionalno najgušće naseljena i gospodarski najrazvijenija regija Njemačke. To se područje rano industrijaliziralo zbog velikih nalazišta ruda, dobrog prometnog položaja uz rijeku Rajnu i prometnu povezanost sa Sjevernim morem i ostatkom Europe. Zbog povoljnog položaja nastali su gradovi koji su srasli u najveću europsku konurbaciju Ruhr. Konurbacija su međusobno srasli gradovi. Jedan od tih gradova je Duisburg, jedna od većih europskih riječnih luka. U gradu Frankfurtu na Majni nalazi jedna od najvećih europskih zračnih luka i mnogi sajmovi. Frankfurt na Majni je trgovačko i bankarsko središte Njemačke. Zbog neisplativosti daljnje prerade ruda i onečišćenja industrija se preorijentirala na čistu i modernu industriju visokih tehnologija koja obuhvaća automobilsku, elektroničku, kemijsku i farmaceutsku industriju. Tijekom tog prestrukturiranja došlo je do povećanja nezaposlenosti, ali danas su ti problemi uspješno prevladani.

►Zašto dolazi do povećanja nezaposlenosti tijekom prenamjene industrije?

Auto sajam, Frankfurt na Majni

Industrijska postrojenja u Ruhru prenamijenjena u javni park

98

Južna Njemačka danas je gospodarski najbrže rastući dio Njemačke. Obuhvaća Švapsko-bavarsku visoravan i Bavarske Alpe. To područje u novije vrijeme doživljava gospodarski procvat zahvaljujući brzoj prilagodbi novim potrebama tržišta koje se okreće obnovljivim izvorima energije i očuvanju okoliša. Razvijaju se automobilska, avionska, elektronska i kemijska industrija. Južna Njemačka je sjedište automobilske industrije u Njemačkoj koja je značajna i u svjetskim okvirima. Sjedišta automobilskih tvrtki su u Ingolstadtu (Audi), Stuttgartu (Mercedes) i Münchenu (BMW), glavnom industrijskom središtu Južne Njemačke. Područje Bavarskih Alpi ima razvijen zimski i lječilišni, te kulturni turizam (povijesne znamenitosti, dvorci i muzeji). Sjedište automobliske tvrtke BMW

i Muzej BMW-a u Münchenu

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Dvorac Neuschwanstein je najpoznatiji njemački dvorac koji se nalazi na jugozapadu Bavarske. Izgradio ga je bavarski kralj Ludwig II. koji je zbog njegove izgradnje ispraznio državnu blagajnu i proglašen je ludim. Dvorac je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine, a godišnje ga posjeti oko 1,4 milijuna turista. Dvorac je bio inspiracija Waltu Disneyu za stvaranje bajkovitih dvoraca u svojim crtanim filmovima i zabavnim parkovima.

►Zašto su za gospodarstvo važne povijesne znamenitosti? ►Razmisli kako se za potrebe turizma može iskoristiti dvorac Neuschwanstein.

99

ZAPAMTI👍• Njemačka ima središnji geografski položaj u Europi, gospodarski je najrazvijenija

država u Europi te spada u skupinu G-7. • Riječni kanali: kanal Rajna-Majna-Dunav, kanal Mittelland i Kielski kanal.• Reljefno se Njemačka može podijeliti na Njemačko-poljsku nizinu, Njemačko

sredogorje, Švapsko-bavarsku visoravan i Bavarske Alpe. • Društveno-geografski se Njemačka dijeli na četiri regije: Sjevernu Njemačku, Srednju

Njemačku, Porajnje i Južnu Njemačku. • Sjeverna Njemačka obuhvaća područje Njemačko-poljske nizine.

» Najveća industrijska središta nastaju oko gradova Berlina i Hannovera. • Srednja Njemačka je obuhvaća Njemačko sredogorje.

» Najrazvijeniji gradovi tog područja su Leipzig i Dresden.• Porajnje je najrazvijenije i najgušće naseljeno područje, a obuhvaća zapadni dio

Njemačke uz rijeku Rajnu. • Konurbacija su međusobno srasli gradovi, a najveća europska konurbacija je Ruhr.• Južna Njemačka danas je gospodarski najbrže rastući dio Njemačke.

» Obuhvaća Švapsko-bavarsku visoravan i Bavarske Alpe. » Najrazvijeniji gradovi Južne Njemačke su: Ingolstadt, Stuttgart, München.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj i položaj Njemačke.2. Na karti Europe objasni regionalnu podjelu Njemačke.3. Navedi i na karti Europe pokaži reljefne cjeline Njemačke. 4. Imenuj i na karti Europe pokaži stara gromadna gorja Njemačke i objasni njihovu

gospodarsku važnost.5. Imenuj i na karti Europe pokaži mlade ulančane planine Njemačke i objasni

njihovu gospodarsku važnost.6. Objasni pojam konurbacija. Imenuj i na karti pokaži najveću konurbaciju u

Njemačkoj. 7. Nabroji i na karti Europe pokaži najveće plovne kanale u Njemačkoj. Objasni

važnost riječnih kanala u gospodarstvu Njemačke.8. Napravi plakat kojim ćeš opravdati mjesto Njemačke među najrazvijenijim

državama svijeta. Plakat mora obuhvaćati sve sektore djelatnosti.

100

JUŽNA EUROPA


GEO OŠ A.B.7.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskoga kulturno-civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na Hrvatsku i svijet.


ikt A.3.4., ikt B.3.3., ikt C.3.2., ikt C.3.3., ikt D.3.1., odr A.3.1., odr A.3.2., odr A.3.3., odr A.3.4., odr B.3.1., uku A.3.2., uku B.3.1., uku B.3.3., uku B.3.4., uku D.3.2., osr B.3.4., osr C.3.2., osr C.3.4.

101

SREDOZEMNO MORE I SREDOZEMLJENaziv Sredozemno more (Mediteransko more) i Sredozemlje (Mediteran) prvi su upotrebljavali Grci, a značilo je Srednja zemlja (lat. medius = srednji, terra = zemlja). Rimljani su djelomično preuzeli grčki naziv te su Sredozemno more nazivali Naše more i Unutarnje more. Latinski naziv za Sredozemno more i Sredozemlje upotrebljava se i danas – Mediteransko more i Mediteran.

►Zašto su Grci navedeno more nazvali Sredozemno more, a Rimljani Unutarnje more? Što to govori o geografskom položaju tog mora, a što o njegovom značaju za Grke i Rimljane?

SREDOZEMNO MORE

Sredozemno more pripada Atlantskom oceanu, a obuhvaća mora koja se nalaze između Europe, Azije i Afrike. Apeninski poluotok i Sicilija dijele Sredozemno more na zapadni dio (manji, plići, slabije razvedena obala) i istočni dio (veći, dublji, razvedenija obala). U zapadni dio spadaju Alboransko, Balearsko, Ligursko i Tirensko more, a u istočni dio Jadransko, Jonsko, Egejsko, Levantsko, Mramorno i Crno more s Azovskim morem. Sredozemno more je zatvoreno more, a s ostalim morima je povezano morskim prolazima i kanalima. ►Prisjeti se koja je razlika između morskog prolaza i kanala.

Sredozemno more

102

Gibraltarska vrata povezuju Sredozemno more s Atlantskim oceanom, a Sueski kanal s Crvenim morem (Indijskim oceanom). Sredozemno more spada u topla, slanija, prozirnija, razvedenija i ekološki ugroženija mora. Temperatura iznosi oko 25 °C tijekom ljeta, a tijekom zime padne do 13 °C. Prosječna slanost iznosi 38 ‰, a morska gibanja su manje izražena nego na otvorenim morima. More je prozirno što je turistički poželjno, ali je siromašno planktonom i ima manje ribe negoli hladnija mora. More je ekološki ugroženo jer se zbog zatvorenosti teže izmjenjuje voda s ostalim oceanima i može se lakše onečistiti. Najveći otoci su Sicilija, Sardinija, Korzika i Kreta.

SREDOZEMLJE

Naziv Sredozemlje (Mediteran) obuhvaća Sredozemno more i kopno koje ga okružuje, a čije je stanovništvo usmjereno na Sredozemno more. Postoje europsko, azijsko i afričko Sredozemlje. To je prostor naroda, kultura i civilizacija kojima je život bio usmjeren na

Sredozemno more i pripadaju sredozemnom (mediteranskom) kulturno-civilizacijskom krugu. Taj kulturno-civilizacijski krug u Južnoj Europi obilježili su Stari Grci, Rimljani te Arapi koji su tijekom povijesti osnivali svoje države na tom području. Posebnosti sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga su: romanski jezici, kršćanstvo, mediteranski način života i stil gradnje, rimsko zakonodavstvo, znanstvena postignuća… Te su države i njihova obilježja kroz povijest proširena na ostatak Europe, pa se civilizacija nastala na području Europe pod utjecajem Sredozemlja naziva zapadna civilizacija. Iz Sredozemlja se na okolni prostor proširio latinski kao službeni jezik, a iz Rima se diljem svijeta proširilo kršćanstvo. Svi gradovi koji su nastali pod utjecajem sredozemnih država imaju karakterističan oblik:

zbijeni su, kuće su građene od kamena te su uske i visoke sa otvorenim balkonima, ulice su popločene i uske, imaju mnogo kulturno-povijesnih spomenika… Takvi gradovi postoje i u Primorskoj Hrvatskoj koja je bila pod utjecajem sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga. Stara jezgra takvih gradova i danas je očuvana i mnogo takvih gradova je pod zaštitom UNESCO-a.

►Koji su primorski gradovi u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a?

Uske popločene ulice u Dubrovniku

103

Na Sredozemlju postoji i poseban način života. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci nakon ručka se odmara (siesta). Tek se predvečer, kada je svježije, nastavi s radovima i odlazi u grad, na kavu itd. U Sredozemlju se najčešće jede manje masna hrana: riba, voće i povrće, maslinovo ulje. Na području Južne Europe prevladavaju mlade ulančane planine, reljefno je to brdsko-planinski prostor. Apenini, Alpe, Betijski Kordiljeri, Dinaridi i Pireneji su mlade planine siromašne rudama. Predstavljaju prepreku za prometno povezivanje obale s unutrašnjošću. Južna Europa je vulkanski aktivno područje, te postoji nekoliko vulkana koji se nalaze u Italiji: Etna, Vezuv, Stromboli i Vulcano.

►Kako je riješen problem s prometnom povezanošću priobalja i unutrašnjosti?

To je područje krškog reljefa jer je većina stijena građena od vapnenaca i dolomita. Zbog toga nastaju krški reljefni oblici koji utječu na naseljenost, gospodarstvo i iskorištavanje tog područja. Najvažniji površinski krški reljefni oblici su ponikve, uvale i krška polja jer u tim područjima ima obradivog tla koje se može gospodarski iskorištavati za poljoprivredu. Kroz krška polja često protječu ponornice, koje su važan izvor vode. Općenito, većina vode u kršu otječe u podzemlje pa je površina siromašna vodom. To je veliki problem tijekom ljeta kad pada malo padalina, a voda je u podzemlju teško pristupačna.

►Prisjeti se koja klima prevladava u Južnoj Europi. Kakav je godišnji raspored padalina u toj klimi?

Nedostatak vode rješava se navodnjavanjem velikih površina u unutrašnjosti te gradnjom nakapnica – građevina koje skupljaju kišnicu. Posebnu važnost imaju veće rijeke sa svojim nizinama: rijeka Po – Padska nizina, rijeka Guadalquivir – Andaluzijska nizina, rijeka Vardar – Solunsko polje. Za poljoprivredu je vrlo važna i suha visoravan u unutrašnjosti Španjolske koja se zove Meseta. Zbog nedostatka padalina mora se navodnjavati. Zbog nedostatka obradivog tla ljudi su tijekom povijesti iskorištavali svaki

Tipična mediteranska prehrana

Vinograd u unutrašnjosti Španjolske (Meseta)

Suhozid u Dalmaciji

104

komadić zemlje. Kako bi dobili što više poljoprivrednih površina, gradili su suhozide s terasama koje „čuvaju“ plodno tlo od ispiranja. Izravnali su površinu tla, očistili tlo od suvišnog kamenja i ogradili svoju zemlju kako se stoka koja pase tim područjem ne miješa s ostalom stokom. Danas je dio tih suhozida zapušten, ali dolazi do revitalizacije za potrebe ekstenzivnog stočarstva i turizma.

SUHOZID

TERASA

Skica terase i suhozida

Otok Stromboli

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Italija je vulkanski aktivno područje zbog podvlačenja Afričke pod Euroazijsku litosfernu ploču. Najviše vulkana u Italiji nalazi se na prostoru Liparskih otoka koji su vulkanskog podrijetla. Jedan od tih otoka je Stromboli koji je zapravo aktivni vulkan. On je jedan od svjetski najaktivnijih vulkana s dnevnim, ali malim erupcijama. Zanimljivo je da na tom otoku žive ljudi te vulkan posjećuju turisti. I u Hrvatskoj ima vulkana, ali oni nisu aktivni. U Hrvatskom zagorju postoji fosilni vulkan na području Gaveznica – Kameni vrh, a vulkanskog podrijetla je i Viški arhipelag – otoci Jabuka, Brusnik i dio Visa.

105

ZAPAMTI👍• Sredozemno more pripada Atlantskom oceanu, a obuhvaća mora koja se nalaze

između Europe, Azije i Afrike. • Sredozemno more – zatvoreno, prozirno more siromašno planktonima i ribom;

temperatura iznosi oko 25 °C tijekom ljeta, a do 13 °C tijekom zime, prosječna slanost iznosi 38 ‰.

• Apeninski poluotok i Sicilija dijele Sredozemno more na zapadni dio (manji, plići, slabije razvedena obala) i istočni dio (veći, dublji, razvedenija obala).

• Naziv Sredozemlje (Mediteran) obuhvaća Sredozemno more i kopno koje ga okružuje, a čije je stanovništvo usmjereno na Sredozemno more i pripada sredozemnom kulturno-civilizacijskom krugu.

• Reljefno prevladavaju mlade ulančane planine, tj. to je brdsko-planinski prostor u kojem se nalazi krški reljef.

• Zbog male količine padalina i malo plodnog tla grade se nakapnice i suhozidi, a polja se navodnjavaju.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Opiši svojstva Sredozemnog mora. 2. Navedi i na karti Europe pokaži morske prolaze koji dijele, odnosno spajaju

Sredozemno more i ostale dijelove svijeta. 3. Objasni važnost umjetno prokopanog Sueskog kanala za gospodarstvo država

Južne Europe. 4. Objasni pojam Sredozemlje. 5. Navedi glavne značajke sredozemnog (mediteranskog) kulturno-civilizacijskog

kruga. 6. Opiši klimu Južne Europe.7. Imenuj i na karti pokaži mlade ulančane planine Južne Europe i objasni njihovu

gospodarsku važnost.8. Navedi probleme i mogućnosti dobivanja pitke vode u sušnom, krškom dijelu

Sredozemlja. 9. Sredozemlje je tektonski nestabilno područje. Imenuj uz pomoć geografske karte

vulkane koji se nalaze u Sredozemlju. Napiši sastavak u kojem ćeš obuhvatiti prednosti i nedostatke života u podnožju vulkana i kako postupati za vrijeme i nakon potresa.

106

REGIONALNE RAZLIKE JUŽNE EUROPE

Znaš li što je pluto i koja je država prva u svijetu po izvozu pluta? Koja je država u Južnoj Europi turistički najposjećenija, a koja država ima najzanimljiviju povijest i kulturno-povijesne spomenike? Koja je država po površini najmanja na svijetu, a koja se sastoji od samo jednog grada? Koja država ima oblik čizme? Bravo ako znaš odgovor na koje od ovih pitanja. Ako ne znaš odgovore, ne brini, u ovoj nastavnoj jedinici saznat ćeš mnoge zanimljivosti država Južne Europe. Krenimo!

Geografski položaj Sredozemlja je oduvijek vrlo povoljan. Stare civilizacije koje su nastale na tom području koristile su Sredozemno more kao poveznicu sa svijetom. Sredozemno more je bilo prometno najvažnije more – čvorište prometnih puteva sve do geografskih otkrića. Nakon geografskih otkrića, glavnina prometa i trgovine se prebacuje na oceane. Unatoč tome, Sredozemno more je i danas vrlo važno za povezanost država unutar Europe, ali i povezanost Europe sa svijetom. Najveće morske luke u Sredozemnom moru su: Marseille,

Barcelona, Lisabon, Genova, Trst, Venecija, Napulj, Pirej, Solun, Kopar, Rijeka…

►U kojim se državama nalaze te morske luke? Potraži ih na karti Europe.

GOSPODARSTVO

Prirodno-geografska obilježja Južne Europe nisu pogodna za razvoj poljoprivrede. Nedostatak vode, malo nizina i uski obalni prostor nepovoljno utječu na razvoj poljoprivrede. Zbog toga se velika poljoprivredna područja najčešće navodnjavaju. Uzgajaju se poljoprivredne kulture koje uspijevaju u takvim uvjetima: agrumi, masline, vinova loza… Države koje su glavni svjetski proizvođači tih poljoprivrednih kultura i njihovih prerađevina su Italija (maslina, grožđe i vino), Grčka (maslina), Španjolska (maslina, vino, badem, grožđe, naranča) te Portugal i Španjolska koji proizvode prerađevine od pluta.

Morska luka i industrijska zona u Trstu

Plantaža naranči u Portugalu

107

Ekstenzivno stočarstvo je prisutno na planinskim pašnjacima Pireneja i Alpa i u primorskim predjelima. U svim državama Južne Europe od davnina je razvijeno ribarstvo i u novije vrijeme marikultura. Južna Europa je, izuzev središnjeg dijela Pirenejskog poluotoka, siromašna rudama jer prevladavaju mlade ulančane planine, a industrija je razvijena uz morske luke. Morske luke i okolica su idealne za prerađivačku, automobilsku, mehaničku i tekstilnu industriju zbog blizine uvoznih sirovina koje se koriste za preradu u industriji i blizine morskih luka za izvoz gotovih proizvoda. Za razvoj industrije potrebna je i energija, a područje Južne Europe (pogotovo brze rijeke na Alpama i Pirenejima) izvori su hidroenergije na temelju koje se industrija i počela razvijati. To je posebno pogodovalo razvoju industrije u Italiji i Španjolskoj.

45 000

40 000

35 000

30 000

25 000

20 000

15 000

10 000

5 000

0Andora Italija Španjolska Malta Portugal Grčka Hrvatska Albanija

američkih dolara

BDP po stanovniku država Južne Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

Najvažniji sektor djelatnosti u svim državama osim Albanije je tercijarni, što je obilježje svih gospodarski razvijenih država. Najvažnije djelatnosti tercijarnog sektora su turizam, pomorstvo, promet i ugostiteljstvo. Prostor Sredozemlja je najvažnija turistička regija u Europi. Južna Europa ima mnogo prirodnih ljepota i posebnosti: plaže, očuvana priroda, krške posebnosti… Značajna su skijališta u Alpama i Pirenejima te vjerski turizam (Španjolska, Portugal, Italija, Vatikan) i mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici

koji privlače mnogo turista. Najznačajnije turističke destinacije su povijesni gradovi, Alpe i Pireneji te sredozemna obala.

►Nabroji neke kulturno-povijesne spomenike u Rimu, Ateni, Splitu i Dubrovniku.

Skijalište na Dolomitskim Alpama, Italija

108

Porast turizma u Sredozemlju započeo je tijekom 20. stoljeća. Zbog sve većeg broja turista države su se gospodarski razvijale, ali u isto vrijeme došlo je do raznih drugih promjena. Zbog velikog broja turista bilo je potrebno izgraditi mnogo novih smještajnih kapaciteta i pripadajuće infrastrukture. Mnoga su se mala naselja promijenila i okrenula turizmu, a ribarstvo i stočarstvo je potisnuto u drugi plan. Ljudi su se zaposlili u ugostiteljstvu i napustili stara zanimanja, a sve je prisutnija postala i litoralizacija. Zbog toga je došlo do prevelike

gustoće naseljenosti uz obalu, a unutrašnjost je sve praznija. Danas su vidljive posljedice takvih promjena: djelomično zaustavljena emigracija, preizgrađenost (apartmanizacija) uz obalu, nagrđivanje okoliša, smanjivanje autohtonosti, napuštanje tradicionalnih djelatnosti, velika potrošnja energije, onečišćenje okoliša i mora, prevelika gustoća naseljenosti uz obalu, opustjela unutrašnjost…

DRŽAVE JUŽNE EUROPE

Području Južne Europe prema regionalnoj podjeli pripada većina država u kojima je prisutan sredozemni kulturno-civilizacijski krug: Albanija, Andora, Grčka, Italija, Malta, San Marino, Španjolska, Portugal i Vatikan. U Južnu Europu se ubraja i Hrvatska, jer je Primorska Hrvatska kroz povijest bila pod utjecajem sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga. Sve države Južne Europe spadaju u gospodarski razvijene države, osim Albanije koja je jedna od gospodarski slabije razvijenih država u Europi. Grčka, Italija, Španjolska, Portugal i Hrvatska države su članice Europske unije.

►U kojim je državama prisutan sredozemni kulturno-civilizacijski krug, a nisu svrstane u Južnu Europu?

Turistički grad Saranda, Albanija

Albanija je planinska država koja ima izlaz na Sredozemno more, ali nije pomorska država. Gospodarski je slabije razvijena i siromašna. Većina stanovništva bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Albanija je jedina država u Europi koja ima veliki prirodni prirast i nije završila demografsku tranziciju, a stanovništvo emigrira. Glavni grad je Tirana, a glavna morska luka Drač.

Italija je najrazvijenija država u Južnoj Europi koja se nalazi u središnjem dijelu Sredozemlja na Apeninskom poluotoku. Pripadaju joj najveći otoci u Sredozemlju – Sicilija i Sardinija. Ima razvijenu industriju u Sjevernoj Italiji – tzv. industrijski trokut. Turistički je vrlo posjećena

Masovni turizam, Španjolska

109

država zbog bogate povijesti (Rimsko Carstvo). Glavni grad je Rim, a važne morske luke su Genova, Trst, Venecija i Napulj. Grčka je poluotočna i otočna država u Južnoj Europi. Oduvijek je orijentirana na more te ima jednu od najrazvedenijih obala u Europi i svijetu. Obuhvaća poluotok Peloponez i oko 2000 otoka koji se svrstavaju u Ciklade, Sporade i Jonske otoke. Najviše BDP-a ostvaruje od turizma i bogate povijesti (antička Grčka) te trgovačke mornarice koja je među najvećima na svijetu. Glavni i turistički najposjećeniji grad je Atena. Solun i Pirej su važne morske luke.

Akropola u Ateni, Grčka Otok Santorini, Grčka

Španjolska se nalazi na Pirenejskom poluotoku, a pripadaju joj i otoci Baleari u Sredozemnom moru, Kanarski otoci u Atlantskom oceanu i eksklave Ceuta i Melilla u Africi. Španjolska je jedna od turistički vodećih država svijeta zbog razvoja masovnog turizma. Glavni grad Madrid nalazi se u središtu države, a važan grad je morska luka Barcelona.

Bazilika Svete obitelji u Barceloni gradi se već 130 godina

Portugal spada u Južnu Europu i pripada sredozemnom kulturno-civilizacijskom krugu iako nema izlaz na Sredozemno more. Pripadaju mu otoci Azori i Madeira u Atlantskom oceanu. Svjetski je izvoznik pluta, sirovine iz koje se izrađuju pluteni čepovi. U Portugalu se nalazi poznato katoličko hodočašće Fatima. Glavni i najveći grad te važna pomorska luka je Lisabon, a važna morska luka je i Porto.

►Na koji ocean izlazi Portugal? Potraži na karti Europe.

110

Malta je mala otočna država koja ima vrlo važan prometni i vojni položaj u Sredozemnom moru. Najveći dio BDP-a ostvaruje u turizmu (kupališni i nautički turizam). Problem vodoopskrbe rješava nakapnicama i desalinizacijom mora. Glavni grad je Valletta. Vatikan je najmanja država na svijetu. Nalazi se unutar Rima od kojeg je odvojena zidinama. Sjedište je Rimokatoličke crkve i pape te ima veliki međunarodni utjecaj na cijeli svijet. Velik dio zarade ostvaruje od vjerskog turizma te posjeta vatikanskim muzejima.

Švicarska garda, oružane snage Vatikana Trg Sv. Petra u VatikanuSan Marino je malena država unutar teritorija Italije. Gospodarski je povezana s Italijom, a razvijen je turizam u obliku jednodnevnih izleta. Andora je planinska kneževina u Pirenejima, između Španjolske i Francuske, s kojima je gospodarski povezana. Većinu prihoda ostvaruje od zimskog turizma te jednodnevnih izleta zbog kupovanja robe bez poreza i carine. Glavni grad je Andorra la Vella. Hrvatska je država čiji je primorski dio kroz povijest bio pod utjecajem sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga. Zbog povijesne, prometne i gospodarske povezanosti s državama Južne Europe te pripadnosti sredozemnom kulturno-civilizacijskom krugu spada u Južnu Europu. Povezanost s državama Južne Europe vidljiva je i kroz migracije. Mnogo Hrvata radi u sjevernoj Italiji, a na jugu Italije postoji pokrajina Molise u kojoj živi hrvatska nacionalna manjina Moliški Hrvati koji su emigrirali iz Hrvatske tijekom Osmanlijskih osvajanja.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Pluto je lagana, djelomično tvrda i vodootporna sirovina svijetlosmeđe boje. Dobiva se iz kore drveta hrasta plutnjaka. Kora hrasta plutnjaka, koja se svakih nekoliko godina obnavlja, uklanja se sa stabla, suši, kuha i preša. Pluto se upotrebljava za izradu čepova za vinske boce, pojasa za spašavanje, plutača za ribarske mreže te kao toplinska i zvučna izolacija. Najveći svjetski izvoznik pluta je Portugal, a slijedi Španjolska.

111

ZAPAMTI👍• U poljoprivredi Južne Europe prevladavaju: agrumi, masline, vinova loza.• Stočarstvo je prisutno na planinskim pašnjacima Pireneja i Alpa i u primorskim

predjelima. • Razvijeno je ribarstvo i u novije vrijeme marikultura. • U morskim lukama razvijena je prerađivačka, automobilska, mehanička i tekstilna

industrija.• Brze rijeke na Alpama i Pirenejima su izvori hidroenergije.• Najvažniji je tercijarni sektor djelatnosti: pomorstvo, promet i ugostiteljstvo. • Prostor Sredozemlja je najvažnija turistička regija u Europi, ali zbog porasta turista

događaju se i negativne promjene u sredozemnim državama.• Najznačajnije turističke destinacije su: povijesni gradovi, Alpe i Pireneji i sredozemna

obala.• Države Južne Europe su: Albanija, Andora, Grčka, Italija, Hrvatska, Malta, San

Marino, Španjolska, Portugal i Vatikan. • U Južnu Europu se ubraja i Hrvatska jer je kroz povijest bila pod utjecajem

sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga te zbog prometne i gospodarske povezanosti s državama Južne Europe.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi glavna obilježja poljoprivredne proizvodnje u Južnoj Europi.2. Nabroji načine dobivanja pitke vode na Malti.3. Zašto Portugal ubrajamo Sredozemlju usprkos činjenici da nema izlaz na

Sredozemno more?4. Nabroji i na karti pokaži najveće morske luke Južne Europe i objasni važnost

morskih luka za gospodarstvo država Južne Europe.5. Usporedi pomorstvo Italije i Albanije. 6. Navedi nekoliko obilježja koja je Hrvatska dobila iz sredozemnog kulturno-

civilizacijskog kruga. 7. Objasni politički status Vatikana u svijetu.8. Istraži koje su pozitivne, a koje su negativne posljedice turizma u Sredozemlju.

Koja vrsta turizma najviše ugrožava okoliš? Prezentiraj razredu nekoliko ideja kojima bi se Sredozemlje i Sredozemno more očuvalo čistim i ekološki prihvatljivim za buduće generacije.

112

ITALIJAPizza je vrsta jela koje potječe iz talijanske kuhinje. Smatra se da je nastala u Napulju. Danas je raširena diljem svijeta i vrlo je popularno jelo. Talijani su toliko ponosni na pizzu da su tradicionalnu izradu pizze zaštitili stavivši je na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. Pizza u bojama talijanske zastave naziva se Margherita, po talijanskoj kraljici za koju je prema legendi izrađena.

►Na širenje pizze diljem svijeta utjecao je geografski položaj i gospodarska razvijenost Italije. Razmisli zašto.►Navedi još nekoliko tipičnih jela i znamenitosti po kojima je Italija poznata u svijetu.

Italija je država u Južnoj Europi s vrlo povoljnim geografskim položajem, jedna je od najrazvijenijih država Europe te je članica G-7 najrazvijenijih država svijeta. Većina BDP-a ostvaruje se u tercijarnom sektoru u kojem su najvažniji turizam, vanjska trgovina i promet. Uz tercijarni sektor, vrlo je razvijena i industrija. Apeninski poluotok te veliki otoci Sardinija i Sicilija Italiju smještaju u središnji dio Sredozemnog mora s izlazom na Jadransko, Jonsko, Tirensko i Ligursko more što omogućuje dobru prometnu povezanost Italije sa svijetom.

Ligursko more Jadransko

more

Tirensko more Jonsko

more

Satelitski snimak Italije

Loša gospodarska situacija, uzrokovana bolešću vinove loze krajem 19. stoljeća, prisilila je Talijane na iseljavanje. Talijani su se selili diljem svijeta, naročito u SAD gdje je još i danas vidljiv njihov utjecaj na gospodarstvo. Primjer je prehrambena industrija: prepoznatljiva tjestenina, lazanje i pizza. Za lakše razumijevanje Italije i njenog gospodarskog

113

razvoja Italiju prirodno-geografski dijelimo na Alpe, Padsku nizinu, Apenine te otoke Sicilija i Sardinija. Društveno-geografski je dijelimo na razvijen sjever i slabije razvijen jug.Sjeverna Italija obuhvaća područje Alpa i Padske nizine. Alpe su važne za turizam i hidroenergiju. U Alpama je razvijeno alpsko stočarstvo, mliječna industrija, šumarstvo te drvoprerađivačka industrija. Padska nizina spada u Sjevernu Italiju, najveća je talijanska nizina te najgušće naseljeni i gospodarski najznačajnije područje Italije. Nizinom protječe rijeka Po koja donosi usitnjeni materijal s Alpa i Apenina te na ušću tvori prostranu deltu. Razvijena raznovrsna industrija i intenzivna poljoprivreda tog područja razlog su članstava Italije u skupini G-7 država. Od poljoprivrednih proizvoda Padske nizine najviše se uzgajaju žitarice

(pšenica, kukuruz, riža), krmno bilje, industrijsko bilje (lan, industrijska konoplja) dok je na rubnim dijelovima nizine rašireno voćarstvo (jabuke). Plodno tlo, dobra prometna povezanost te hidroenergetski potencijal alpskih brzica temelj je talijanskog gospodarstva. Gradovi Milano, Torino, Genova tvore industrijski trokut, gospodarski najrazvijeniji i najgušće naseljeni dio Italije koji obuhvaća prostor između ta tri grada, a spada u Sjevernu Italiju.

►Navedi razloge zbog kojih je područje industrijskog trokuta bilo je pogodno za gospodarski razvoj. Potraži ta tri grada na karti Europe.

Automobilska industrija u Torinu: FIAT Milanski modni tjedan

Prirodno-geografske regije Italije

114

Milano je najveće gospodarsko središte Italije. U Milanu su sjedišta mnogih međunarodnih tvrtki, banaka, raširen je kongresni turizam i razna industrija (strojogradnja, tekstilna, elektrotehnička i kemijska industrija). Milano je svjetski poznato središte mode (Dolce & Gabbana, Giorgio Armani, Gucci, Versace…). Torino je grad sa raznovrsnom industrijom i ističe se po tome što je središte automobilske industrije (FIAT, Lamborghini). Zbog pogodnog geografskog položaja Genova je najveća morska luka Italije koja se nalazi se u Ligurskom moru, a njezina važnost je u uvozu sirovina koje su potrebne za preradu u industriji industrijskog trokuta. Na Jadranskoj obali važne morske luke i gospodarska središta su Trst i Venecija. Venecija je svoje lučko djelovanje zbog bogate povijesne baštine preusmjerila u turizam i svjetski je poznata kao „grad na vodi“. Brdovito i planinsko područje Apenina je slabije naseljen prostor Italije u kojem se uzgaja vinova loza, voće i povrće i žitarice. Najvažniji gradovi tog područja su Rim i Firenca. Rim je najveći i glavni grad Italije te upravno, poslovno, kulturno, sportsko i crkveno središte Italije. Vatikan, koji se nalazi unutar Rima, i općenito Rim privlače mnogobrojne turiste te su svjetska turistička destinacija zbog svoje bogate povijesti i mnogobrojnih kulturno-povijesnim spomenika od kojih je mnogo na UNESCO-ovom popisu.

►Nabroji neke znamenite kulturno-povijesne spomenike u Rimu. Koji je oblik turizma razvijen u Vatikanu?

Kolosej i Konstantinov slavoluk u Rimu

Južni dio Italije nerazvijeniji je i siromašniji u odnosu na sjeverne predjele. Obuhvaća jug Apeninskog poluotoka i otoke Siciliju i Sardiniju. To je oskudan krški prostor s vulkanskom aktivnošću koji je tijekom povijesti bio prostor iseljavanja. Veliki se napor ulaže kako bi se taj prostor razvio i gospodarski obnovio. Najveći dio obrađenih površina zauzima vinova loza i masline, agrume uzgajaju na Siciliji, a industrija se razvila uz gradove Napulj, Palermo,

Katedrala u Firenci

115

Bari, Taranto, Brindisi. Južna Italija je gusto naseljena iako je to prostor iseljavanja. Unatoč opasnosti, gusto su naseljeni prostori uz vulkane s plodnim tlom. Vulkan Vezuv smjestio se u zaleđu grada Napulja, najvećeg grada Južne Italije. Velika erupcija tog vulkana 79. godine zatrpala je rimski grad Pompeje, čije su iskopine bogato arheološko područje i svjetska turistička atrakcija.

Pompeji – arheološko nalazište

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Venecija je grad na vodi, a nalazi se na obali Jadranskog mora u Sjevernoj Italiji. Grad se prostire na 118 otočića u laguni, a poznat je po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti jer je bio glavni grad Mletačke Republike. Nastao je na drvenim balvanima koji su zabijeni u tlo. Otoci su odvojeni kanalima koji su prometnice, a povezani su mnogobrojnim mostovima. Zbog toga je velika atrakcija voziti se u gondoli, venecijanskom prijevoznom sredstvu. Venecija danas „tone“ po 2,5 cm godišnje i velika su opasnost poplave koje mogu uništiti tu svjetski poznatu turističku destinaciju koja se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

116

ZAPAMTI👍

• Italija je jedna od gospodarski najrazvijenijih država svijeta, spada u G-7 te ima povoljan geografski položaj u središnjem dijelu Sredozemlja (razvijena vanjska trgovina i promet).

• Italiju prirodno-geografski dijelimo na Alpe, Padsku nizinu, Apenine te otoke Siciliju i Sardiniju:

» Alpe su važne za turizam i hidroenergiju. » Padska nizina je najgušće naseljeno i najrazvijenije područje Italije važno

za poljoprivredu i industriju. » Apenini su slabije naseljen prostor u kojem se uzgaja vinova loza, voće i

povrće i žitarice. » Jug Italije i otoci su slabo razvijena emigracijska područja, a uzgaja se

vinova loza, masline i agrumi.• Industrijski trokut tvore tri najrazvijenija grada Italije – Milano, Torino i Genova. • Milano je najveće gospodarsko središte Italije (sjedišta mnogih međunarodnih

tvrtki, banaka, kongresni turizam, razna industrija, modno središte). • Torino je grad sa raznovrsnom industrijom, a prednjači automobilska (FIAT,

Lamborghini). • Genova je najveća luka Italije. • Rim je najveći i glavni grad te upravno, poslovno, kulturno i crkveno središte

Italije.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj i položaj Italije. 2. Imenuj i na karti Europe pokaži reljefne cjeline Italije.3. Koji gradovi čine industrijski trokut? Objasni zašto je taj dio Italije najrazvijeniji.4. Navedi glavna obilježja poljoprivredne proizvodnje u Italiji.5. Objasni neravnomjernu gustoću naseljenosti u Italiji.6. Nabroji aktivne vulkane u Italiji. 7. Istraži povijesni razvoj Rima, legendu o Romulu i Remu. Kako povijest nekog

grada utječe na razvoj tercijarnog sektora djelatnosti? Objasni na primjeru Rima. Postoji li sličan primjer u Hrvatskoj?

117

JUGOISTOČNA EUROPA


GEO OŠ A.B.7.8. Učenik analizira specifične uvjete života u državama Jugoistočne Europe te utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država.


ikt A.3.4., ikt B.3.3., ikt C.3.2., ikt C.3.3., ikt D.3.1., odr A.3.1. , odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.3., uku B.3.2., uku B.3.3., uku B.3.4., uku C.3.1., uku C.3.2., goo A.3.1. , goo B.3.1., osr B.3.3., osr C.3.2., osr C.3.4.

118

TRANZITNI POLOŽAJ JUGOISTOČNE EUROPE

►Istraži postoji li pasmina pastirskih pasa koja je ime dobila po nekom hrvatskom lokalitetu.

U planinama jugoistočne Europe od davnina je rašireno ovčarstvo. Pas šarplaninac pripada pasmini koja neumorno čuva stada ovaca od vukova, a ime je dobio po planini Šar-planina koja se nalazi na graničnom području Kosova i Sjeverne Makedonije. Šarplaninac je veliki pas duge dlake koji i danas čuva ovce diljem svijeta, ali i dvorišta ljubitelja životinja.

Povoljan geografski položaj Jugoistočne Europe od davnina je dobro iskorišten. Prostor Jugoistočne Europe oplakuju Jadransko more i Crno more, povezuje Europu i Jugozapadnu Aziju, a nalazi se na dodiru velikih europskih regija: Srednje, Južne i Istočne Europe. To je

prostor isprepletan različitim reljefnim oblicima, a prevladava brdovit reljef. Mlade visoke planine Dinaridi, Karpati, Stara planina (Balkan) i Šarsko-pindsko gorje uz Vlašku, Trakijsku i Panonsku nizinu karakteriziraju regiju. Jugoistočnom Europom protječu mnoge rijeke koje su plovne i povezane kanalima, a važnije su Dunav, Sava, Tisa, Marica i Vardar. Jedan od većih kanala na tom prostoru je kanal Dunav-Tisa-Dunav u Panonskoj nizini, važan

je za obranu od poplava, promet, poljoprivredu i ribolov. Upravo kroz navedene nizine i rijeke prolaze najvažnije prometnice Jugoistočne Europe.

►Na karti Europe pronađi mlade planine i plovne rijeke Jugoistočne Europe.

Većina država Jugoistočne Europe ima tranzitni prometni položaj što znači da se prijevoz robe ili putnika od početne do završne točke (države, kontinenata) odvija kroz određene države, u ovom primjeru kroz države Jugoistočne Europe. Jugoistočna Europa povezuje Srednju, Južnu i Istočnu Europu sa jugozapadnom Azijom. Upravo je blizina i povezanost Jugoistočne Europe i Azije preko Sredozemnog mora (i Crnog mora) te morskih prolaza Bospora i Dardanela odredila tranzitni položaj Jugoistočne Europe.

Tradicionalni prijelaz putnika preko rijeke Tise

119

Prometni koridori u Jugoistočnoj Europi

Paneuropski koridori koji prolaze kroz prostor Jugoistočne Europe su koridori V, X i VII. Koridorima V i X prometuju cestovni i željeznički promet. Koridor V povezuje Italiju i Ukrajinu, a njegovi ogranci prolaze kroz Slovačku, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Koridor X povezuje Austriju i Grčku, a njegovi ogranci prolaze kroz Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Kombinacija tih koridora povezuje jugozapadnu Aziju i Europu, dok je koridor VII obuhvaća riječni promet koji povezuje Sjeverno more i Crno more. Osnova prometovanja tog koridora je rijeka Dunav, odnosno prometni koridor započinje u Rotterdamu (najvećoj europskoj luci) i preko nekoliko rijeka i kanala završava u Crnom moru. Najvažniji kanal tog prometnog koridora je kanal Rajna-Majna-Dunav.

Industrijski grad Ruse razvio se na paneuropskom koridoru VII i najveća je bugarska riječna luka na Dunavu

Zbog velikog broja država, neriješenih međudržavnih odnosa i čekanja na članstvo u EU nastaju poteškoće i zastoji tijekom prelaska carina i pri prometovanju Jugoistočnom Europom. Granične kontrole pokušavaju spriječiti ilegalne migracije koje su svakodnevica na pograničnom prostoru jugoistočnih država.

►Obuhvaća li Hrvatsku tranzitni položaj i ilegalne migracije?

120

Jugoistočna Europa zaostaje u gospodarskom razvoju za ostalim europskim regijama. Modernizacijom poljoprivrede i sveprisutnom tercijarizacijom društva koja je zahvatila i prostor Jugoistočne Europe uvelike je promijenjena gospodarska struktura pojedinih država i vidi se napredak u gospodarskom razvoju. Pokrajine koje su bile tradicionalno poljoprivredne pretvaraju se u turistička odredišta. Države koje su preživjele rat za osamostaljenje i one u kojima se gospodarska tranzicija sporije odvija su područja iz kojih se mlado stanovništvo

iseljava u potrazi za boljim životom. Dobra prometna povezanost i blizina Zapadne Europe potiču gospodarski razvoj Jugoistočne Europe, ali u isto vrijeme potiču i ilegalne migracije i odljev mozgova iz tih država.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Delta rijeke Dunav druga je po veličini u Europi, nakon delte rijeke Volge. Osim prometnog značaja, delta Dunava neprocjenjivo je blago biljnog i životinjskog svijeta. Rječice, bare, močvare, jezera nastala u delti važna su ribolovna područja, dok su naslage plodnog mulja poljoprivredne površine. Zbog unikatnosti očuvane prirode, rumunjski dio delte Dunava je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Predstavlja utočište za više od 300 vrsta ptica i 45 vrsta slatkovodnih riba.

Pelikani na delti Dunava

Carinsku kontrolu dodatno opterećuju ilegalne migracije

121

ZAPAMTI👍• Jugoistočna Europa ima povoljan geografski položaj: okružuje ju Jadransko more

i Crno more, povezuje Europu i Jugozapadnu Aziju, nalazi se na dodiru velikih europskih regija (Srednje, Južne i Istočne Europe).

• Jugoistočna Europa ima tranzitni prometni položaj – prijevoz robe ili putnika između država (kontinenata) odvija kroz pojedine države.

• Paneuropski koridori koji prolaze kroz Jugoistočnu Europu su Koridori V, X i VII.• Prostor Jugoistočne Europe obilježava slaba gospodarska razvijenost, iseljavanje,

nesređeni međudržavni odnosi, odljev mozgova, ilegalne migracije,…

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Imenuj i na karti Europe pokaži reljefne cjeline Jugoistočne Europe. 2. Objasni važnost riječnog prometnog puta. Koja rijeka je prometno najvažnija

za prostor Jugoistočne Europe? 3. Objasni važnost tranzitnog prometnog položaja. 4. Nabroji i pokaži na karti prometne koridore Jugoistočne Europe. 5. Objasni važnost kontrole ilegalnih migracija. Koji se problemi javljaju pri ilegalnom

prelaženju državnih granica?6. Objasni zašto prostor Jugoistočne Europe obilježava slaba gospodarska razvijenost,

iseljavanje stanovništva, odljev mozgova i mnogi drugi gospodarski problemi. Istraži uzroke gospodarske nerazvijenosti s obzirom na povoljan geografski položaj regije.

122

HETEROGENOST JUGOISTOČNE EUROPE

►Pronađi pokrajinu Makedoniju te države Sjevernu Makedoniju i Grčku na karti Europe. ►Znaš li još neke države Jugoistočne Europe koje imaju raznih nesuglasica o međudržavnim pitanjima? Pokaži ih na karti Europe.

To je država Makedonija, odnosno sada se zove Sjeverna Makedonija. Ime je promijenila zbog međudržavnih neslaganja s Grčkom jer postoji povijesna regija Makedonija koja obuhvaća granični prostor između Sjeverne Makedonije i Grčke. Zbog toga se Grčka ne slaže s imenom države Makedonije. Tom je regijom vladao slavni antički vojskovođa Aleksandar Makedonski.

►Znaš li koja je država Jugoistočne Europe nedavno promijenila svoje ime? Pomogni si zastavom na priloženoj fotografiji.

Džamija i katolička crkva u Sarajevu; primjer heterogenosti

Povijesni događaji na prostoru Jugoistočne Europe (neki taj prostor nazivaju Balkanski poluotok) rezultat su narodne, etničke i vjerske heterogenosti tih država. Države Jugoistočne Europe povezuje zajednička kulturno-povijesna baština, a današnje države Jugoistočne Europe su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija i Srbija. Teritorij tih država je kroz povijest bio je u raznim državno-političkim zajednicama koje su međusobno ratove, mijenjale granice te nastajale i nestajale. Primjeri tih država su antička Grčka, Rimsko i Osmansko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija te Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) iz kojih su nastale neovisne države.

►Imenuj i na karti Europe pokaži sve države Jugoistočne Europe i njihove glavne gradove.

Svaka država koja je bila prisutna na prostoru Jugoistočne Europe ostavila je znatan utjecaj na kulturu, jezik i običaje pojedinih država pa kulturno-civilizacijski krug koji je nastao na tom prostoru nazivamo Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug čija su obilježja prisutna i u Hrvatskoj. Na području Jugoistočne Europe u većini država žive Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Bugari) i prevladavaju slavenski

123

jezici, dok Albanci na Kosovu govore albanskim jezikom koji pripada skupini ostalih indoeuropskih jezika. Rumunjska je država u kojoj prevladava romanski narod, a rumunjski jezik pripada romanskoj skupini jezika. Prevladavajuće pismo je ćirilica, dok neke države uz ćirilicu koriste i latinicu. Važno je napomenuti da svaka država Jugoistočne Europe ima mnogo nacionalnih, etničkih i vjerskih manjina. Nacionalne manjine na prostoru Jugoistočne Europe su Nijemci, Mađari, Rusini, Slovaci, Poljaci, Česi, Židovi i Romi. U Jugoistočnoj Europi raširene su dvije velike svjetske religije. Kršćanstvo je najraširenija religija od koje najveći udio

obuhvaća pravoslavlje dok su katolicizam i protestantizam prisutni u graničnim područjima s Hrvatskom i Mađarskom, u središnjem dijelu Rumunjske i svim većim gradovima Jugoistočne Europe. Islam je kao posljedica raširenosti Osmanskog Carstva u Jugoistočnoj Europi prisutan u Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u graničnim područjima sa Turskom i Albanijom.

►Prisjeti se osnovnih obilježja svjetskih religija. Koja je razlika između pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti?

Hrvati žive diljem Jugoistočne Europe. Sjeverni dio Srbije obuhvaća autonomnu pokrajinu Vojvodinu. U Vojvodini živi hrvatska nacionalna manjina, a oni se nazivaju Bunjevci (pokrajina Bačka) i Šokci (pokrajina Srijem). Naseljavaju sjever Vojvodine (Subotica, Tavankut) i granična područja uz Hrvatsku te veće gradove. U Vojvodini su službeni jezici: srpski, mađarski i hrvatski jezik. Na Kosovu u okolici grada Janjeva žive potomci nekadašnjih hrvatskih trgovaca. U Bugarskoj su hrvatske zajednice rasprostranjene na području glavnog grada Sofije, a u Rumunjskoj na zapadu žive Karaševski Hrvati. U Crnoj Gori znatan je udio Hrvata duž obale Jadranskog mora dok u Sjevernoj Makedoniji najviše Hrvata živi u Skopju, Štipu i Bitoli. Broj hrvatskih nacionalnih manjina u državama Jugoistočne Europe se smanjuje. Prostor Jugoistočne Europe gospodarski zaostaje za ostatkom Europe. Razlog tome su povijesna zbivanja, granični položaj, etnička i vjerska heterogenost te dugotrajna međudržavna netrpeljivost i konflikti na tom prostoru. Od prodora Osmanlija, Prvog i Drugog svjetskog rata pa sve do raspada Jugoslavije prostor

Manastiri srpske pravoslavne crkve na Kosovu su na UNESCO-ovom

popisu svjetske baštine

Trojezičnost u Vojvodini, Srbija

124

Jugoistočne Europe bio je prostor stalnih ratnih sukoba, pretrpio je veliku gospodarsku štetu zbog svega toga zaostajao za ostalim regijama.

Bugarska je poznata po uzgoju i proizvodnji različitih proizvoda od cvjetova ruže.

Dacia – automobilska industrija u Rumunjskoj

Danas se taj prostor počeo razvijati, ali je prisutna spora gospodarska tranzicija te su i dalje vidljive međudržavne netrpeljivosti. BDP tih država je osjetno niži od ostalih europskih regija, a prisutne su i velike razlike između država Jugoistočne Europe. Za gospodarski razvoj država Jugoistočne Europe od neizmjerne je važnosti međusobna suradnja i tolerancija na političkom, kulturnom i gospodarskom području. Ulaskom pojedinih država Jugoistočne Europe u Europsku uniju te uspostavom gospodarske suradnje i međusobne pomoći između država Jugoistočne Europe vidljiv je brži gospodarski napredak tih država.

14 000

12 000

10 000

8 000

6 000

4 000

2 000

0Rumunjska Bugarska Crna Gora Srbija Sjeverna

MakedonijaBosna i

HercegovinaKosovo

američkih dolara

BDP po stanovniku država Jugoistočne Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

125

Prirodna bogatstva, plodno tlo i dobra prometna povezanost dobri su preduvjeti za gospodarski razvoj. Navedeno su iskoristile Bugarska i Rumunjska koje su prošle gospodarsku tranziciju i najrazvijenije su države tog prostora te su članice Europske unije od 2007. godine. Obuhvaćaju Vlašku nizinu, imaju izlaz na Crno more, granična rijeka im je Dunav i sve više iskorištavaju svoj tranzitni geografski položaj. U Bugarskoj je većina industrije koncentrirana u glavnom gradu Sofiji, a važne luke i turistička središta su Varna i Burgas. U Rumunjskoj se nalazi delta Dunava, a industrija je razvijena u glavnom gradu Bukureštu i crnomorskoj luci Constanti koja je kanalom povezana s Dunavom.

Hram svetog Save u Beogradu, Srbija Dvorac Bran u Transilvaniji, Rumunjska

Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija (uz Hrvatsku i Sloveniju) bile su države u sastavu Jugoslavije (SFRJ), a nakon njezinog raspada 1990-ih godina počinju se samostalno razvijati. Težnja za osamostaljenjem pojedinih država bila je popraćena ratnim zbivanjima. Bosna i Hercegovina se sastoji od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) te od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Sarajevo je glavni grad. Crna Gora je država s izlazom na Jadransko more, a glavni grad joj je Podgorica. Kosovo je najmlađa država u Europi koja je proglasila svoju samostalnost 2008. godine i najslabije je razvijena država Jugoistočne Europe koja tek mora započeti svoj gospodarski razvoj. Većina stanovništva su Albanci, a Priština je glavni grad. Sjeverna Makedonija je kontinentalna država koja se u novije vrijeme počela gospodarski razvijati. Industrija je koncentrirana u glavnom gradu Skopju koji se nalazi na rijeci Vardar.

Središnji trg s kipom Aleksandra Velikog na konju, Skopje

126

Srbija ima središnji geografski položaj u Jugoistočnoj Europi te većina prometnica prolazi upravo kroz tu državu. Unutar države se nalazi autonomna pokrajina Vojvodina koja je dio Panonske nizine te vrlo plodno poljoprivredno područje. Glavni grad je Beograd koji je nastao na ušću rijeke Save u Dunav, a ujedno je i glavno industrijsko središte države.

►Prisjeti se koje su od navedenih država Jugoistočne Europe kandidati za članstvo u Europskoj uniji. Zašto te države žele čim prije biti članice Europske unije?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Sredinom 15. stoljeća na području današnje Rumunjske živio je i vladao Vlad III. Drakula, vlaški knez. Živio je u pokrajini Transilvaniji, a područje Rumunjske bilo je područje između kršćanskog Zapada i Osmanskog Carstva na Istoku. Kao dijete bio je talac osmanskom sultanu te je stekao potrebne vještine ratovanja. Kasnije je postao jedan od najvećih boraca protiv Osmanlija. U Rumunjskoj ga danas slave kao narodnog heroja, a njegova okrutnost u borbi učinila ga prepoznatljivom ikonom u Europi i svijetu. Upravo je on bio inspiracija romanopiscu Bramu Stokeru za stvaranje najpoznatijeg vampira svih vremena, grofa Drakule.

ZAPAMTI👍

• Povijesna događanja na prostoru Jugoistočne Europe rezultat su narodne, etničke i vjerske heterogenosti država i taj prostor spada u Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug.

• Na području Jugoistočne Europe u većini država žive Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Bugari) i prevladavaju slavenski jezici, dok Albanici na Kosovu govore albanskim jezikom koji pripada skupini ostalih indoeuropskih jezika.

• Prevladavajuća pisma u Jugoistočnoj Europi su ćirilica i latinica.• Kršćanstvo je najraširenija religija (pravoslavlje i katolicizam).• Islam je prisutan u Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u graničnim područjima

sa Turskom i Albanijom.

127

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi i objasni glavne značajke jugoistočnoeuropskog kulturno-civilizacijskog

kruga.2. Objasni jezičnu heterogenost naroda Jugoistočne Europe. Kojoj velikoj skupini

jezika pripada većina naroda u regiji? 3. Objasni vjersku heterogenost naroda Jugoistočne Europe. 4. Objasni preduvjete gospodarskog razvoja Rumunjske i Bugarske.5. Objasni zašto i pokaži na karti Europe u kojim dijelovima Jugoistočne Europe

živi najveći udio pripadnika islama. 6. Uz pomoć interneta istraži koje kulturno-povijesne znamenitosti, riječi i običaji

pripadaju jugoistočnoeuropskom kulturno-civilizaicjskom krugu u Hrvatskoj.

128

BOSNA I HERCEGOVINA

Od vremena antičke Grčke svjetski su poznate Olimpijske igre. Za vrijeme održavanja Olimpijskih igara nije bilo ratova. Zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu 1984. godine. Oči cijelog svijeta bile su uprte u glavni grad tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Od sportskih događanja ostala su samo sjećanja i napuštena sportska infrastruktura. Nitko nije ni slutio da će za manje od desetljeća cijeli svijet ponovno čuti za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, tada razlog nije bio sport nego rat za neovisnost bivših jugoslavenskih država. Posljedice rata i raspada Jugoslavije (SFRJ) osjete se i danas u političkoj, ali i gospodarskoj situaciji Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je samostalna, neovisna država nastala raspadom Jugoslavije (SFRJ) 1991. godine. Na području današnje Bosne i Hercegovine kroz povijest se nalazilo mnogo država: Rimsko Carstvo, srednjovjekovne kraljevine, Osmansko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija, Jugoslavija… Današnja heterogenost države nasljeđe je upravo tih dugotrajnih i čestih povijesnih promjena. Trenutna politička podjela Bosne i Hercegovine rezultat je potpisivanja mirovnog Daytonskog sporazuma 1995. godine. Tim sporazumom završio je rat u Bosni i Hercegovini, a država je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine.

Politička podjela Bosne i Hercegovine

►Uz pomoć tematske karte pokušaj zaključiti gdje u BiH većinski žive Hrvati.

129

Bosna i Hercegovina je država koja se sastoji od tri većinska, konstitutivna (državotvorna) naroda, što znači da sva tri naroda imaju jednaka prava. To su Bošnjaci (muslimani), Srbi (pravoslavci) i Hrvati (rimokatolici). Miran suživot svih naroda u državi osnova je za razvoj gospodarstva i države u cjelini. Zbog posljedica rata gospodarska tranzicija traje duže pa je vrlo važna međunarodna suradnja s ostalim državama i europskim institucijama.

Stari most u Mostaru Marijansko svetište u Međugorju

Na sjeveru Bosne i Hercegovine, uz graničnu rijeku Savu i njezine pritoke Unu, Vrbas, Bosnu i Drinu, nizinsko je područje s plodnim tlom. Bosanska Posavina je sjeverni dio države, najgušće naseljeno i poljoprivredno najvažnije područje. Osnova gospodarstva je raznovrsna industrija (petrokemijska, prehrambena, elektronička) i rudarstvo (kamena sol, smeđi ugljen). Gospodarska središta su Banja Luka i Tuzla. Veći dio države zauzima planinski prostor Dinarida. S više od 40 % teritorija prekrivenog šumom Bosna i Hercegovina najšumovitija je država Jugoistočne Europe. Razvijeno je šumarstvo i drvoprerađivačka industrija koja se u većini bazira na izvozu drvene sirovine. U središnjem dijelu Bosne i Hercegovine smjestio se glavni grad Sarajevo, najveći grad i najveće gospodarsko središte države. Hercegovina je južni dio države s izlazom na Jadransko more. Na tom području se nalazi grad Neum koji izlazi na more i turističko je središte, a za morski prijevoz koristi se hrvatska luka Ploče.

Neum

130

Najveće gospodarsko središte Hercegovine je Mostar, grad kroz koji teče rijeka Neretva. Dolina rijeke Neretve važna je za uzgoj voća, povrća te za prometnu povezanost unutrašnjosti i priobalja. Brze rijeke diljem Dinarida imaju hidroenergetski potencijal, a najveće hidroelektrane nalaze se na rijekama Drini i Neretvi. U većem dijelu Bosne i Hercegovine prevladava umjereno topla vlažna klima, dok obalni prostor ima karakteristike sredozemne klime.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Povijesno i kulturno središte Sarajeva je ulica Baščaršija. To je jedna od najstarijih ulica u gradu u kojoj se može vidjeti bogata povijest te izmiješanost različitih kultura, naroda i religija. Šetnja ulicom pravi je muzej na otvorenom. Prepuna je starih zgrada, restorana i kafića koje karakteriziraju prava turska kava, baklava i ćevapi s lukom.

►Zašto je baš u Sarajevu tradicionalni meni kava, baklava i ćevapi s lukom? ►Koja je građevina prikazana u pozadini fotografije? Kojoj religiji pripada?

ZAPAMTI👍• Bosna i Hercegovina je samostalna, neovisna država nastala raspadom Jugoslavije

(SFRJ). • Daytonskim sporazumom država je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku

i Federaciju Bosne i Hercegovine. • Bosna i Hercegovina je država koja ima tri većinska, konstitutivna (državotvorna)

naroda; Bošnjaci (muslimani), Srbi (pravoslavci) i Hrvati (rimokatolici). Sva tri naroda imaju jednaka prava.

• Bosanska Posavina najgušće je naseljeno i poljoprivredno najvažnije područje. • S više od 40 % teritorija prekrivenog šumom Bosna i Hercegovina najšumovitija

je država Jugoistočne Europe. • Grad Neum turističko je središte, dok se za morski prijevoz koristi hrvatska luka

Ploče. • Hidroelektrane nalaze se na rijekama Drina i Neretva.

131

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni podjelu Bosne i Hercegovine na entitete.2. Objasni pojam konstitutivni narod. Nabroji konstitutivne narode u Bosni i

Hercegovini. 3. Imenuj i na karti pokaži poljoprivredno najvažniji dio Bosne i Hercegovine. Kojoj

velikoj europskoj nizini pripada? 4. Opiši klimu Bosne i Hercegovine. 5. Imenuj morsku luku važnu za Bosnu i Hercegovinu. 6. Istraži koje se poljoprivredne kulture uzgajaju u delti rijeke Neretve. Ima li Hrvatska

poljoprivrednog potencijala u tom dijelu Europe? Istraži zašto, usprkos bogatom prinosu, Hrvatska i Bosna i Hercegovina uvoze voće i povrće iz drugih dijelova svijeta.

132


GEO OŠ A.B.C.7.9. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih posebnosti na naseljenost i gospodarski razvoj država Sjeverne Europe te uspoređuje baltičke s nordijskim državama Sjeverne Europe.


ikt A.3.4., ikt D.3.1., odr A.3.1., odr A.3.3., odr A.3.4., odr B.3.1., uku B.3.2., uku B.3.3., uku C.3.2., osr B.3.4.

SJEVERNA EUROPA

133

SUODNOS PRIRODE I LJUDI NA SJEVERU EUROPE

Svaka povijesna regija ima svoju mitologiju. Antički Grci imali su bogove na Olimpu, a planeti Sunčevog sustava nose imena rimskih bogova. I sjever Europe ima svoju, nordijsku mitologiju. Zbog svoje udaljenosti i reljefne raznolikosti na tom se prostoru duže zadržala pretkršćanska mitologija. Ipak, nordijska mitologija nestaje sredinom 12. stoljeća dolaskom kršćanstva u te krajeve. Neki od bogova nordijske mitologije krase filmska platna, a to su primjerice Odin, Thor, Loki.

►Znaš li neke filmove u kojima su glavni likovi bogovi iz nordijske mitologije?

Sjeverna Europa obuhvaća najsjevernije krajeve Europe, dva velika poluotoka, Jylland i Skandinavski poluotok, otok Island i prostor uz Baltičko more. Otok Grenland reljefno spada u Sjevernu Ameriku ali je politički dio države Danske. Države Sjeverne Europe zbog prirodno-geografskih, gospodarskih i povijesnih sličnosti dijelimo na nordijske (Norveška, Finska, Švedska, Island i Danska) i baltičke države (Litva, Latvija i Estonija).

Skandinavski poluotok

Nordijske države su gospodarski povezane te dijele zajedničku mitologiju, kulturnu i povijesnu baštinu. Sve države spadaju u germansku skupinu jezika izuzev Finske koja spada u ugro-finsku skupinu jezika. Danas u tim država prevladava protestantizam. Politički su povezane i gospodarski ujedinjene pa se pri prelasku iz države u državu granice niti ne primijete što potiče gospodarski razvoj. Treba napomenuti da Norveška i Island nisu članice Europske unije što za gospodarsku povezanost nordijskih država ne igra veliku ulogu. Baltičke države imaju zajedničku povijest, bile su dio Sovjetskog Saveza i gospodarski zaostaju za ostalim državama Sjeverne Europe.

134

Skandinavske države su Norveška, Švedska i Finska, a tako se nazivaju zbog smještaja na Skandinavskom poluotoku. Države Sjeverne Europe imaju povoljan geografski položaj zbog svoje otvorenosti prema Atlantskom oceanu i blizine Zapadne Europe.

►Pronađi na geografskoj karti države Sjeverne Europe. Imenuj glavne gradova tih država.

Reljef Sjeverne Europe većinom je ledenjačkog postanka. Utjecaj glacijacije vidljiv je u svim državama Sjeverne Europe. Skandinavski poluotok ima najrazvedeniju obalu u Europi. Razvedena obala gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito prema kopnu naziva se norveški tip obale. Na obali ima mnoštvo fjordova koji su turistička atrakcija u Norveškoj. Ledenjačke doline koje su nastale zbog ledenjaka i imaju oblik slova U čest su reljefni oblik Sjeverne Europe. Ostaci morena najbolje su vidljivi u agronomskoj raspodjeli poluotoka Jylland u Danskoj. Zapadnim dijelom, zbog morena, rašireno je stočarstvo, dok je istočnim dijelom plodno tlo koje je iskorišteno za potrebe poljoprivrede. Ledenjačka jezera nalaze se diljem Sjeverne Europe, a država s najviše ledenjačkih jezera je Finska.

►Prisjeti se ledenjačkih reljefnih oblika. Kako nastaju fjordovi, ledenjačke doline, morene, ledenjačka jezera? Uz pomoć karte Europe imenuj najveća ledenjačka jezera.

Storfjord, Norveška Ledenjačka jezera, Finska

U Baltičkim državama prevladava ravničarski, nizinski reljef s morenskim uzvisinama do 300 metara nadmorske visine. Norveško i Sjeverno more se ne zaleđuju zbog tople Golfske struje. Zbog zatvorenosti u Baltičko more ne dolazi ogranak tople morske struje, stoga su sjeverniji dijelovi tog mora nekoliko mjeseci u godini zaleđeni. Hladna mora bogata su planktonom što ujedno znači da su bogata ribom. Zbog toga je ribarstvo od davnina glavna djelatnost nordijskih država. Prirodna bogatstva (ribe, nafta, zemni plin) Sjevernog mora uvelike su utjecale na gospodarstvo i energetsku neovisnost obalnih područja. Južni dijelovi Sjeverne Europe imaju umjereno toplu kišnu klimu pa se većina stanovništva i velikih gradova smjestila u južne dijelove država. Sjeverni dijelovi imaju snježno-šumsku, a najsjeverniji i snježnu klimu. Upravo je nepogodan reljef i klima uzrok rijetke naseljenosti država Sjeverne Europe. Sjeverna Europa je s 22 stan./km2 najrjeđe naseljena regija Europe dok Island spada među najrjeđe naseljene države svijeta.

►Kako se zove vegetacija u snježno-šumskoj klimi, a kako u snježnoj klimi?

135

Gustoća naseljenosti Sjeverne Europe

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Norveško more jedinstven je primjer morskog ekosistema. Ne smrzava se jer njime prolazi topla Golfska struja. Prosječna dubina mu je 1 600 – 1 750 metara, a slanoća oko 35 promila. More je bogato planktonom i ribom te je važno ribolovno područje. Ulov većinom obuhvaća bakalar, haringu, srdelu i inćune. Norveško more je i stanište raznim kitovima.

136

ZAPAMTI👍

• Države Sjeverne Europe zbog gospodarskih, prirodnih i povijesnih sličnosti dijelimo na nordijske (Norveška, Finska, Švedska, Island, Danska) i baltičke (Litva, Latvija, Estonija).

• Razvedena obala gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito prema kopnu naziva se norveški tip obale.

• Ledenjačka jezera nalazimo diljem Sjeverne Europe, a država sa najviše ledenjačkih jezera je Finska.

• Norveško i Sjeverno more se ne zaleđuju. Razlog tome je topla Golfska struja. • Južni dijelovi Sjeverne Europe imaju umjereno toplu kišnu klimu pa se većina

stanovništva i velikih gradova smjestilo u južne dijelove država. Sjeverni dijelovi imaju snježno-šumsku, a najsjeverniji i snježnu klimu.

• Sjeverna Europa je najrjeđe naseljena regija Europe. • Skandinavsko gorje bogato je prirodnim bogatstvima.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razliku između nordijskih i baltičkih država. 2. Nabroji skandinavske države i objasni njihovu gospodarsku povezanost. 3. Objasni nastanak fjorda. 4. Koja država Sjeverne Europe ima najviše ledenjačkih jezera?5. Objasni razlog zašto se sjeverni dijelovi Baltičkog mora zaleđuju, dok se Norveško

more ne zaleđuje. 6. Objasni razloge rijetke naseljenosti država Sjeverne Europe.7. Istraži nastanak imena Grenland (Zelena zemlja) i Island (Ledena zemlja). Postoji li

veza s prirodnim bogatstvima ili postoji drugi razlog zbog kojeg su prvi kolonizatori dali ta imena? Kakva klima prevladava na Grenlandu, a kakva na Islandu?

137

RAZLIKE U RAZVIJENOSTI I ODRŽIVO GOSPODARSTVO DRŽAVA SJEVERNE EUROPE

Igračka s kojom se igra skoro svako dijete u razvijenom dijelu svijeta ima svoj zabavni park.Riječ je o Lego kockicama čiji se zabavni park Legoland nalazi u naselju Billundu u Danskoj. Park se nalazi uz sjedište i tvornicu Lego kockica, a otvoren je 1968. godine kao izložba građevina sastavljenih od Lego kockica. Legoland je nakon Danske izgrađen u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, SAD-u i diljem svijeta.

►Pokušaj se dosjetiti još neke igračke koja je doživjela svjetsku slavu.

Države Sjeverne Europe gospodarski spadaju u vrlo razvijene europske države. Razlog tome su rijetka naseljenost, bogatstvo ruda i energetska neovisnost. Države Sjeverne Europe velik udio energije dobivaju iz obnovljivih izvora energije. Ipak, postoji razlika u razvijenosti država Sjeverne Europe, a razlike su najvidljivije između nordijskih i baltičkih država. Nordijske države su gospodarski razvijenije, imaju održivo gospodarstvo i bogatije su, dok su baltičke države slabije razvijene, siromašnije i velik je udio zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru.

►Navedi neke obnovljive izvore energije. Zašto su oni povoljniji za gospodarstvo država Sjeverne Europe?

Norveška je najsjevernija država Europe. Krajnji sjever Norveške nalazi se sjevernije od sjeverne polarnice. Norveška je pretežno planinska zemlja. Većina tla je nepristupačna i nepovoljna za obradu. Poljoprivreda je slabo zastupljena, poljodjelstvo je prisutno na jugu države dok je stočarstvo prisutno u svim krajevima. Skandinavsko gorje bogato je prirodnim bogatstvima. Prekriveno je gustom crnogoričnom šumom, ima željezne rude i veliki hidroenergetski potencijal kratkih brzih rijeka. Šumarstvo i drvoprerađivačka industrija su od neizmjerne važnosti za gospodarstvo Norveške, ali i svih ostalih

država Sjeverne Europe. Oslo je glavni grad, a raznovrsna industrija (brodogradnja, elektronička i drvna industrija) je razvijena na njegovom širem području. Norveška je

Polarna svjetlost u blizini Hammerfesta (Norveška), najsjevernijeg grada na svijetu

138

nagli gospodarski rast doživjela u drugoj polovici 20. stoljeća kad je u podmorju Sjevernog mora otkrivena nafta i zemni plin. Norveško more bogato je ribom te je gospodarstvo usko vezano uz ribolov i svjetski je poznata pomorska velesila. Brojni fjordovi i kitovi turistička su atrakcija Norveškog mora.

►Uz pomoć atlasa zaključi zašto Skandinavsko gorje ima toliko brzih rijeka i rudnog bogatstva.

Švedska je najveća država Sjeverne Europe po broju stanovnika i površini. Razvijena je metaloprerađivačka industrija koja se smjestila na sjeveru države gdje su rudnici željezne rude. Švedska je poznata po proizvodnji kvalitetnog čelika što je temelj u proizvodnji strojeva, oružja, zrakoplova, brodova i automobilske industrije. Volvo, švedski automobilski div, spada među najkvalitetnije i najsigurnije automobile na svijetu. Osim metaloprerađivačke industrije Švedska ima jaku elektroničku (Ericson, Elektrolux) i drvoprerađivačku industriju (IKEA). Glavni grad Švedske je Stockholm, a najvažnija luka Göteborg.

►Zašto je najvažnija luka Švedske Göteborg, a ne Stockholm?

Finska je država koja ima najviše ledenjačkih jezera (oko 60 000) i spada u najšumovitije prostore Europe. Šume u Finskoj zauzimaju više od ¾ površine, stoga svoje gospodarstvo temelji na drvoprerađivačkoj industriji (proizvodnja namještaja, montažnih kuća, papira…). Rudna bogatstva Skandinavskog gorja (bakar, krom) te uvoz sirovina osnova su za razvijenu strojarsku i danas sve više elektroničku industriju (Nokia). Poljoprivreda je zastupljena na klimatski ugodnijem jugu države gdje se smjestio i Helsinki, glavni grad države.

Ikea – jednostavno opremanje doma Nokia – finski mobilni uređaj

Island je otočna država s aktivnim vulkanima i gejzirima. Glavni grad Islanda je Reykjavik. Island je država koja svoju energetiku bazira na geotermalnoj energiji, uz dopunu hidroelektrana. Island, kao i Norveška, ima izlaz na Norveško more i država je koja većinu BDP-a zaradi na preradi ribljih sirovina.

139

Gejzir na Islandu Kip Male Sirene u Danskoj

Ravničarski dijelovi Sjeverne Europe obuhvaćaju područje uz Baltičko more. U (pri)baltičkim državama (Litva, Latvija, Estonija) i Danskoj prevladava nizinski reljef koji je nastao glacijalnim oblicima preoblikovanja reljefa. Morene su u Danskoj uvelike utjecale na preraspodjelu poljoprivrednog zemljišta. Poljodjelstvo je najrazvijenije na istočnom dijelu poluotoka Jylland, dok je zapadni dio stočarski. Danska je dobro iskoristila svoj geografski smještaj. Ima izlaz na Sjeverno more te zalihe nafte i zemnog plina. Uz navedeno, Danska razvija svijest o obnovljivim izvorima energije. Koriste energiju vjetra za dobivanje električne energije. Glavni grad Danske je Kopenhagen.

80 000

70 000

60 000

50 000

40 000

30 000

20 000

10 000

0Norveška Island Danska Švedska Finska Estonija Litva Latvija

američkih dolara

BDP po stanovniku država Sjeverne Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

Nakon pada komunizma 1990-ih godina, raspao se Sovjetski savez. Tada su se osamostalile (pri)baltičke države Litva, Latvija i Estonija, koje su morale proći gospodarsku tranziciju kako bi se gospodarski razvile. Mnoge tvrtke nisu mogle pratiti razvoj ostatka Europe te su propale. Pomoć i novčano ulaganje nordijskih država uvelike je pridonijelo razvoju baltičkih država. Završetak gospodarske tranzicije i gospodarsku stabilnost dosegle su 2004. godine kada su Litva, Latvija i Estonija postale punopravne članice Europske unije.

140

Litva je najveća i najmnogoljudnija baltička država. Zbog oskudice rudnog bogatstva razvijena je nuklearna energija, a sirovine se uvoze. Glavni grad je Vilnius. Uz velike rijeke i isušene močvare u Estoniji je razvijeno poljodjelstvo i stočarstvo. Od ruda ističe se treset. Treset je karbonizirana močvarna vegetacija te kopanjem treseta nastaju mnogi ribnjaci i umjetna jezera. Glavni grad Estonije je Tallinn. U Latviji prevladavaju morene. Najveća luka je ujedno i glavni grad Riga koji se smjestio na ušću Zapadne Dvine u Riški zaljev. Područje oko glavnog grada industrijski je najrazvijeniji dio Latvije.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Skandinavci su od davnina svoja tijela izlagali temperaturnim šokovima. U svijetu je poznata finska sauna, kućica u potpunosti izrađena od drva. U sredini kućice nalazi se ognjište s vrućim kamenjem koje se polijeva vodom. Naglo isparavanje vode i velika vlaga kod ljudi izaziva znojenje. Oznojeni saunaši se nakon tretmana bacaju u snijeg ili se polijevaju hladnom vodom te time očvršćuju svoja tijela. Finska sauna raširila se diljem svijeta i prepoznatljiv je dio finske kulturne baštine.

141

ZAPAMTI👍

• Države Sjeverne Europe gospodarski su razvijene države.• Norveška je najsjevernija država Europe.

» Poljoprivreda je slabo zastupljena, važni su hidroenergija i ribarstvo. » Glavni grad Norveške je Oslo.

• Švedska je najmnogoljudnija država Sjeverne Europe. » Proizvodnja kvalitetnog čelika, drvoprerađivačka industrija (IKEA). » Glavni grad Švedske je Stockholm, a najvažnija luka Göteborg.

• Finska je država koja ima najviše ledenjačkih jezera. » Najšumovitiji prostori Europe, elektronička industrija (Nokia). » Glavni grad Finske je Helsinki.

• Island je otočna država sa aktivnim vulkanima i gejzirima. » Geotermalna energija, hidroenergija, ribarstvo. » Glavni grad Islanda je Reykjavik.

• Danska je većinom nizinska država. » Na istočnom dijelu najrazvijenije je poljodjelstvo, a na zapadnom dijelu

stočarstvo. » Glavni grad Danske je Kopenhagen.

• Litva, Latvija i Estonija su se osamostalile 1990-ih godina i morale su proći gospodarsku tranziciju kako bi se gospodarski razvile.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji i na karti Europe pokaži države Sjeverne Europe i njihove glavne gradove. 2. Objasni važnost Sjevernog mora za gospodarstvo država Sjeverne Europe. 3. Usporedi obnovljive izvore energije Danske, Islanda i Norveške.4. Objasni gospodarsku tranziciju na primjeru Estonije.5. Koji je izvor energije prisutan u Litvi?6. Istraži razloge zašto Norveška, iako ispunjava sve uvjete, nije dio Europske unije.

Svoj rad prezentiraj razredu.

142

ISTOČNA EUROPA


GEO OŠ A.B.7.10. Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Istočne Europe te analizira gospodarsku, vojnu i političku ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu.


ikt C.3.2., ikt C.3.3., ikt C.3.4., ikt D.3.3., odr A.3.1., odr A.3.2., odr A.3.3., odr A.3.4., odr C.3.1., uku A.3.2., uku B.3.3., uku B.3.4., uku C.3.2., uku C.3.3., osr A.3.4., osr B.3.2., osr B.3.4.

143

PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA ISTOČNE EUROPE

Crno more dio je Sredozemnog mora. Oduvijek je imalo vrlo važan strateški položaj. Skoro je u potpunosti okruženo Europom i Azijom, a sa Sredozemnim morem je povezano preko uskih morskih prolaza Bospor i Dardaneli. Tijekom povijesti vodili su se ratovi za prevlast nad Crnim morem, pogotovo između Osmanskog Carstva i Rusije.

►Razmisli i pokušaj objasniti zašto Crno more ima vrlo važan strateški položaj.

Istočna Europa obuhvaća najveći dio Europe, oko 50 % njezine površine, a na tom se području nalaze samo četiri države: Bjelorusija, Moldavija, Ukrajina i Ruska Federacija (europski dio Ruske Federacije). Istočna Europa je na dodiru Sjeverne, Srednje i Jugoistočne Europe. Bjelorusija i Moldavija su kontinentalne države, a Ruska Federacija i Ukrajina imaju izlaz na more. Istočnu Europu okružuju Baltičko, Bijelo i Barentsovo more na sjeveru, Crno more, Kaspijsko jezero i Kavkaz na jugu, Karpati na zapadu i Ural na istoku.

►Pokaži na karti Europe koje reljefne cjeline i mora okružuju Istočnu Europu.

Klimatsko-vegetacijski pojasevi u Istočnoj Europi

144

Zbog velike površine Istočne Europe, prisutna je kontinentalnost. Najizraženija je u unutrašnjosti Istočnoeuropske nizine, gdje prevladava snježno-šumska klima. Zbog kontinentalnosti unutrašnjost ima veće razlike u temperaturama između ljetnih i zimskih mjeseci, a količina padalina se smanjuje. Utjecaj maritimnosti prisutan je uz uski obalni pojas. Najvažnija reljefna cjelina tog područja je Istočnoeuropska nizina. To je zaravnjeno područje

Ruske ploče (prastare Europe) čija je nadmorska visina do 500 metara. Obuhvaća visočja i riječne doline na kojima su nataložene morene i sedimenti (prapor) koji su nastali tijekom ledenog doba te riječni nanosi. Zbog toga na srednjem i južnom dijelu nizine prevladava crnica i razvijena je poljoprivreda. U nizini se izmjenjuje nekoliko klimatsko-vegetacijskih pojaseva. U najsjevernijem području uz Barentstovo more prevladava permafrost (merzlota). Merzlota je trajno zaleđeno tlo. Najvažniji pojas je lesostepa.

Obuhvaća prijelazno područje između šuma i stepa, gdje se izmjenjuju drveće i travnjaci. To je najgušće naseljeno područje u kojem je razvijena poljoprivreda. Na sjevernim obalama Crnog mora i Kaspijskog jezera prevladavaju umjereno tople kišne klime i suhe klime. To je prostor Ukrajine koja se često naziva „žitnica Europe“ jer je Ukrajina svjetski izvoznik žita, a proizvodi i mnogo šećerne repe, uljarica itd. U Moldaviji je zastupljen uzgoj duhana, vinove loze, voća i povrća.Prometna važnost Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije ponajprije je vidljiva u tranzitnom željezničkom i cjevovodnom prometu koji povezuje Rusku Federaciju s ostatkom Europe. Tim cjevovodima se prevozi nafta i zemni plin u ostatak Europe. Za povezivanje gospodarstva unutar Istočne Europe najvažniji je riječno-kanalski promet i zračni promet koji je razvijen u Ruskoj Federaciji. Najmanju važnost ima cestovni promet.

►Razmisli zašto je u Istočnoj Europi razvijen zračni, a nije razvijen cestovni promet.

Riječna mreža Istočne Europe je vrlo razgranata i gusta. Rijeke su vrlo važne u prometnom povezivanju zbog velikih udaljenosti, površine i nepovoljne klime Istočne Europe. Najvažnije rijeke su Dnjepar, Don, Sjeverna Dvina, Pečora te najduža europska rijeka Volga. Rijekama je povezan sjever Europe (Baltičko i Barentsovo more) s jugom Europe (Crnim morem i Kaspijskim jezerom).

Posljednji europski bizoni žive u Beloveškoj šumi, Bjelorusija

Žetva pšenice u Ukrajini

145

Volga je kanalima povezana s ostalim važnim rijekama i morima te Moskvom, glavnim gradom Ruske Federacije koji se često naziva „luka pet mora“. To je najvažniji plovni put Istočne Europe. Povezuje sjever i jug Istočne Europe, a izgrađeni su brojni kanali koji omogućuju brže prometovanje (Moskva-Volga, Volga-Don i Bjelomorsko-baltički kanal). U Istočnoj Europi nalaze se najveća europska prirodna jezera: Kaspijsko jezero te jezera Ladoga i Onega. Na rijeci Volgi i ostalim većim rijekama izgrađena

su mnoga umjetna jezera potrebna za rad hidroelektrana. Uz prometnu i energetsku važnost, rijeke su važne za vodoopskrbu i ribarstvo.

►Pokaži navedene rijeke i kanale na karti Europe.

Hidroelektrana na Volgi


Permafrost (ruski merzlota) je sloj trajno zaleđenog tla koje je smrznuto najmanje nekoliko godina. Temperatura tog tla je trajno ispod 0 °C. Nalazi se u polarnim predjelima i područjima snježne klime u Ruskoj Federaciji, Kanadi, Aljasci… Led može biti prisutan, ali najčešće nije. Površinski sloj se može otopiti tijekom najtoplijih mjeseci i to uzrokuje probleme za stanovništvo i prometno povezivanje tog prostora. Zbog otapanja i pomicanja tla dolazi do uništavanja cesta i željezničkih pruga, te pucanja zidova na kućama.

Posljedica otapanja permafrosta – uništena

željeznička pruga

Kanal Moskva-Volga

146

ZAPAMTI👍• Istočna Europa obuhvaća Bjelorusiju, Moldaviju, Ukrajinu i Rusku Federaciju. • Zbog velike površine Istočne Europe prisutna je kontinentalnost. • Najvažnija reljefna cjelina je Istočnoeuropska nizina.• U najsjevernijem području uz Barentstovo more prevladava permafrost. • Poljoprivredno najvažniji pojas je lesostepa. • Prometna važnost Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije vidljiva je u tranzitnom

željezničkom i cjevovodnom promet koji povezuje Rusku Federaciju s ostatkom Europe.

• Za povezivanje gospodarstva unutar Istočne Europe najvažniji je riječno-kanalski promet i zračni promet koji je razvijen u Ruskoj Federaciji.

• Na rijeci Volgi i ostalim većim rijekama izgrađena su mnoga umjetna jezera potrebna za rad hidroelektrana.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojmove permafrost i lesostepa.2. Objasni utjecaj kontinentalnosti na klimu Istočne Europe. 3. Navedi i na karti Europe pokaži reljefne cjeline Istočne Europe. 4. Objasni važnost fosilnih goriva za gospodarstvo država Istočne Europe.5. Navedi i na karti Europe pokaži najveće rijeke i jezera Istočne Europe.6. Objasni energetiku država Istočne Europe. Razmisli koji su oblici izvora energije

najzastupljeniji na prostoru Istočne Europe. 7. Koji su najvažniji oblici prometa u Istočnoj Europi? Istraži s kojim je kanalima

rijeka Volga povezana s ostalim rijekama. Navedi prednosti i nedostatke riječnog prometa.

147

GOSPODARSKE RAZLIKE DRŽAVA ISTOČNE EUROPE

Što misliš, čime se bavi ruska tvrtka Gazprom? Pomogni si priloženom fotografijom. Gazprom je najveća ruska i svjetska tvrtka za eksploataciju i distribuciju zemnog plina. Gazprom je najveći distributer zemnog plina i vlasnik najveće mreže cjevovoda na svijetu. Vrlo je važan dobavljač plina za Europu, a njegovi cjevovodi prolaze kroz sve države Istočne Europe.

►Zašto Ruska Federacija i države Istočne Europe imaju velike zalihe nafte i zemnog plina?►Razmisli kakva je važnost Gazproma za gospodarstvo Ruske Federacije i ostalih europskih država.

Države Istočne Europe povezuje zajednička povijest. Kroz mnogo stoljeća te su države bile dio Ruskog Carstva, a od kraja Prvog svjetskog rata pa do 1991. godine bile su u sastavu Sovjetskog Saveza (SSSR-a). Sovjetski Savez je tijekom blokovske podjele bio središte Istočnog bloka – socijalizma i planskog gospodarstva. Zbog zajedničke povijesti sve države imaju slična gospodarska obilježja i probleme vezane uz gospodarsku tranziciju koju su prolazile nakon raspada Sovjetskog Saveza.

12 000

10 000

8 000

6 000

4 000

2 000

0Ruska

FederacijaBjelorusija Moldavija Ukrajina

američkih dolara

BDP po stanovniku država Istočne Europe 2019. godine (u američkim dolarima $)

►Analiziraj dijagram BDP-a država Istočne Europe i usporedi ga s ostalim regijama Europe.

Države Istočne Europe gospodarski zaostaju za ostalim europskim regijama. BDP tih država je među najnižima u Europi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza sve su države Istočne Europe proglasile samostalnost i prolazile gospodarsku tranziciju – prijelaz iz planskog u tržišno gospodarstvo. Posljedica tog prijelaza je pad BDP-a koji se u nekim državama i prepolovio, zatvaranje mnogih zaostalih i neisplativih tvornica, modernizacija poljoprivrede i industrije te privatizacija. Rastao je i broj nezaposlenih, a mnogo je stanovništva emigriralo

148

u razvijene države. Zadnjih desetak godina vidljiv je napredak u gospodarskom razvoju, ali države Istočne Europe još uvijek zaostaju za ostatkom Europe i nisu članice Europske unije. Najsporiji gospodarski razvoj ima Moldavija, koja je jedna od gospodarski najnerazvijenijih i najsiromašnijih država u Europi. Zbog posljedica gospodarske tranzicije i danas se smanjuje broj stanovnika država Istočne Europe, a gustoća naseljenosti najmanja je u Europi uz Sjevernu Europu. Vrlo je složen nacionalni, jezični i vjerski sastav stanovništva. Prevladavaju Istočni Slaveni, a u Moldaviji žive Romani. U svim državama ima nacionalnih manjina. Najviše je pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti. Poljoprivreda, industrija, rudarstvo, nafta i zemni plin i dalje imaju veliku važnost u gospodarstvu, ali sve važnije postaju tercijarne djelatnosti, pogotovo promet i turizam. U gospodarskom pogledu države su povezane i ovisne o Ruskoj Federaciji – ona im je glavni vanjskotrgovinski partner. Nakon raspada Sovjetskog Saveza države su se međunarodno povezale kako bi nastavile gospodarsku suradnju. Sve države su kao dio bivšeg Sovjetskog saveza razvijale strojarsku, metaloprerađivačku, kemijsku i petrokemijsku industriju te strojogradnju i prehrambenu industriju. Takva industrija se razvija i nakon raspada Sovjetskog Saveza zbog plodnog tla te velike zalihe ruda, nafte i zemnog plina i hidroenergetskog potencijala. Najveća nalazišta nafte i zemnog plina su u Barentsovom moru, uz Volgu, Pečoru i Kaspijsko jezero.

Tradicionalni prijevoz, Moldavija

Naftna platforma u Arktičkom oceanu, Ruska Federacija

U Ukrajini se, uz granicu s Ruskom Federacijom nalazi Donjecki bazen u kojem su najveća nalazišta ugljena u Europi, a uz nalazišta se razvila rudno-industrijska područja oko grada Donjecka. Mnogobrojna su nalazišta i ostalih ruda na temelju kojih je razvijena metaloprerađivačka industrija i strojogradnja. Ukrajina je među vodećim svjetskim proizvođačima energije koju izvozi. Ima mnogo nuklearnih elektrana koje su izgrađene u vrijeme Sovjetskog Saveza, a i danas su u upotrebi. Najpoznatija je nuklearna elektrana u Černobilu u kojoj je došlo do eksplozije i tzv. černobilske katastrofe. Glavni grad Kijev gospodarsko je središte države, a za izvoz je vrlo važna morska luka Odesa. Bjelorusija je posebno poznata po proizvodnji strojeva – traktora i kamiona, a glavni grad Minsk je gospodarsko središte. Moldavija je siromašna rudama. Razvijena je tekstilna industrija te industrija kože i obuće, a središte je u glavnom gradu Kišinjevu.

149

Strojevi u rudniku ugljena u Donjeckom bazenu, Ukrajina

Traktor Belarus, izrađen u tvornici traktora Minsk, Bjelorusija

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Černobil je grad u sjevernoj Ukrajini. Za vrijeme Sovjetskog Saveza tamo se nalazila nuklearna elektrana u kojoj se 1986. godine dogodila nuklearna katastrofa. Došlo je do kvara, požara i eksplozije jednog nuklearnog reaktora i ispuštanja radioaktivnih tvari u atmosferu. Područje u blizini nuklearne elektrane i grad Pripjat su napušteni, a radioaktivni oblak se proširio diljem Europe. I danas je područje oko Černobila radioaktivno i napušteno, a broj ljudi koji su stradali ili imaju posljedice zbog radioaktivnosti i dalje se povećava.

150

ZAPAMTI👍• Države Istočne Europe gospodarski zaostaju za ostalim europskim regijama.• 1991. godine sve su države Istočne Europe nakon raspada Sovjetskog Saveza

proglasile samostalnost i prolazile gospodarsku tranziciju – prijelaz iz planskog u tržišno gospodarstvo.

• Poljoprivreda, industrija, rudarstvo, nafta i zemni plin imaju veliku važnost u gospodarstvu država Istočne Europe.

• Sve važniji postaje tercijarni sektor: promet i turizam. • Sve države Istočne Europe su gospodarski povezane s Ruskom Federacijom.• Najveća nalazišta nafte i zemnog plina su u Barentsovom moru, uz Volgu, Pečoru

i Kaspijsko jezero.• Ukrajina: Donjecki bazen (najveća nalazišta ugljena u Europi), glavni grad Kijev. • Bjelorusija: proizvodnja strojeva – traktora i kamiona, glavni grad Minsk. • Moldavija: siromašna rudama, razvijena tekstilna i industrija kože i obuće, glavni

grad Kišinjev.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni posljedice raspada Sovjetskog saveza za gospodarstvo država Istočne

Europe. 2. Koja vjeroispovijest i koje pismo prevladava u državama Istočne Europe? 3. Usporedi gospodarstvo Ukrajine i Moldavije. 4. Objasni zašto je u Bjelorusiji raširena metaloprerađivačka i strojarska industrija.5. Objasni povezanost država Istočne Europe s Ruskom Federacijom. 6. Na graničnom području Poljske i Bjelorusije nalazi se zaštićeni prostor Beloveške

šume. Na tom prostoru obitava ugrožena životinjska vrsta europski bizon. Napravi prezentaciju kako Beloveška prašuma utječe na turizam Bjelorusije te usporedi ugroženost europskog i američkog bizona.

151

RUSKA FEDERACIJA

Transsibirska željeznica je najduža i jedna od najvažnijih željezničkih pruga na svijetu. Izgrađena je 1918. godine kako bi povezala europski dio Ruske Federacije s nerazvijenim i rijetko naseljenim Sibirom i Dalekim istokom. Povezuje glavni grad Moskvu s Vladivostokom, važnom lukom na Tihom oceanu. To je najvažnija prometnica koja prolazi kroz azijski dio Ruske Federacije. Duga je 9 300 kilometara.

►Razmisli zašto je upravo željeznički promet najvažniji oblik prometa za povezivanje unutrašnjosti Ruske Federacije. Koje su gospodarske važnosti Sibira?

Ruska Federacija je najveća država na svijetu s površinom od 17 milijuna km2, a nalazi se na području dva kontinenta – Europe i Azije. Ruska Federacija se prostire od Arktičkog oceana, Baltičkog i Crnog mora pa do Tihog oceana, a granica između europskog i azijskog dijela Ruske Federacije (Sibir) je staro gromadno gorje Ural. Ruska Federacija ima oko 146 milijuna stanovnika te je jedna od gospodarski, vojno i politički najvažnijih država u svijetu. Iako europski dio Ruske Federacije obuhvaća tek ¼ površine, u njemu je koncentrirana većina gospodarstva i ¾ stanovništva Ruske Federacije. Ruska Federacija je rijetko naseljena, a zbog velike površine i hladne klime otežan je gospodarski razvoj i povezanost unutar države. Najgušće naseljena područja se nalaze u Europi u području lesostepe, uz rijeke Volgu i Don i uz najvažnije gradove – Moskvu i Sankt Peterburg.

►Kako se naziva najviši vrh Europe i na kojoj se planini nalazi? U kojoj se državi nalazi ta planina? Pokaži tu planinu i njezin najviši vrh na karti Europe.

Zimski dvorac, sjedište ruskih careva u vrijeme kad je Sankt Peterburg bio glavni grad Rusije

152

Babuške, najpoznatiji ruski suvenir Katedrala Sv. Vasilija Blaženog, Moskva

Moskva je glavni grad Ruske Federacije, najveći europski grad i glavno industrijsko središte, a Sankt Peterburg je glavna izvozna luka i kulturno središte. Složen nacionalni, jezični i vjerski sastav stanovništva posljedica je širenja teritorija Ruske Federacije u Aziji. Neruski narodi teže neovisnosti te dolazi do povremenih sukoba.

Prirodno-geografske regije Ruske Federacije

153

Ruska Federacija je kao i ostale države Istočne Europe nakon raspada Sovjetskog Saveza prošla gospodarsku tranziciju. Tranziciju su obilježili privatizacija, okrupnjavanje tvrtki, kriminal te povećanje siromaštva, nezaposlenosti i razlika između siromašnih i bogatih. Nakon gospodarske tranzicije Ruska Federacija se razvija i postaje gospodarska velesila. Najvažniji je postao tercijarni sektor djelatnosti. Vrlo je značajan sekundarni sektor jer je Ruska Federacija među najvažnijim izvoznicima nafte i zemnog plina (Gazprom) u svijetu

i ima vrlo raznoliku industriju. Industrija obuhvaća preradu ruda i drva, metalurgiju, kemijsku, petrokemijsku i prehrambenu industriju. Razvijena je zrakoplovna i svemirska industrija. U primarnom sektoru je među svjetski najvažnijim proizvođačima žitarica i mesa. Ruska Federacija se prema prirodno-geografskim cjelinama može podijeliti na: Istočnoeuropsku nizinu, Kavkaz, Ural, Zapadnosibirsku nizinu, Srednjosibirsko visočje i Istočnosibirske planine. Istočnoeuropska

nizina najgušće je naseljeno i najvažnije poljoprivredno područje Ruske Federacije, pogotovo prostor lesostepe. Područje lesostepe obuhvaća plodni trokut koji se proteže i sužava u južnom Sibiru. Rude ima mnogo u starim gromadnim gorjima Uralu, Srednjosibirskom visočju i Zapadnosibirskoj nizini – u Kuznjeckom bazenu gdje su smještena i rudarsko-industrijska središta. Nafte i zemnog plina ima mnogo u Zapadnosibirskoj nizini, Barentsovom moru, uz Volgu, Pečoru i Kaspijsko jezero. Na području mladih planina razvijeno je šumarstvo.

►Zašto je na području Sibira otežano iskorištavanje ruda, nafte i plina?

milijuna tona godišnje400

350

300

250

200

150

100

50

0

Saudijska Arabija

Ruska Federacija

Irak Kanada UAE Kuvajt SAD Iran Nigerija Venezuela

Vodeći svjetski izvoznici nafte 2018. godine

Izgradnja cjevovoda za plin u Ruskoj Federaciji

154

Najvažniji je željeznički promet – Transsibirska željeznica koja povezuje Moskvu i azijski dio Ruske Federacije, a završava u Vladivostoku, morskoj luci na Tihom oceanu. Za prometnu povezanost važne su rijeke Volga i Don koje zajedno s kanalima tvore veliku riječnu prometnu mrežu Ruske Federacije. Kroz Arktički ocean prolazi sjeverni morski put koji povezuje Rusku Federaciju s Azijom, ali problem su mora koja su tijekom godine zaleđena. Važna jezera su Ladoga i Onega te Bajkalsko jezero koje se nalazi u Srednjosibirskom visočju te je najdublje jezero na svijetu. Najvažnije morske luke su Sankt Petersburg, Kalinjingrad, Murmansk i Vladivostok. Zračni promet ima veliku važnost zbog velikih udaljenosti. Geografski položaj s izlazom na Baltičko more je vrlo povoljan za izvoz ruskih proizvoda. Kalinjingrad je ruska eksklava koja se nalazi između Litve i Poljske. Esklava je manje državno (političko, kulturno ili jezično) područje u potpunosti okruženo drugom državom.

►Pronađi na karti Kalinjingrad i Bajkalsko jezero. Prisjeti se zašto je grad Murmansk vrlo važna ruska morska luka. Pronađi na karti svijeta sve važne morske luke.

Ledolomac u Arktičkom oceanu Murmansk, morska luka koja se ne zaleđuje

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆U sjeveroistočnom Sibiru nalazi se najhladnije naseljeno mjesto na svijetu. To je Ojmjakon, selo u kojem živi oko 500 stanovnika. Bave se stočarstvom i ribolovom. Najniža izmjerena temperatura u Ojmjakonu iznosi -70° C. Prosječna temperatura tijekom zimskih mjeseci iznosi oko -50° C. Kada se zagrijanu vodu na tako niskoj temperaturi baci u zrak, ona se odmah zaledi, što je prikazano na priloženoj fotografiji. Tijekom ljetnih mjeseci prosječna je temperatura oko 15° C, a najviša temperatura do 25° C.

►Opiši kako izgleda život u takvim klimatskim uvjetima.

155

ZAPAMTI👍• Ruska Federacija je najveća država na svijetu.

» 17 milijuna km2, » oko 146 milijuna stanovnika, » gospodarski, vojno i politički najvažnijih država u svijetu, » Moskva je glavni grad.

• Sankt Peterburg je glavna izvozna luka i kulturno središte.• Ruska Federacija među najvažnijim izvoznicima nafte i zemnog plina.• Prirodno-geografske cjeline Ruske Federacije: Istočnoeuropska nizina, Kavkaz, Ural,

Zapadnosibirska nizina, Srednjosibirsko visočje i Istočnosibirske planine. • Za željeznički promet je najvažnija Transsibirska željeznica.• Volga i Don čine veliku riječnu prometnu mrežu Ruske Federacije.• Najvažnije morske luke su Sankt Petersburg, Kalinjingrad, Murmansk i Vladivostok. • Kalinjingrad je ruska eksklava koja se nalazi između Litve i Poljske.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni nejednoliku regionalnu raspodjelu stanovništva Ruske Federacije. 2. Opiši klimu Ruske Federacije. 3. Imenuj i na karti svijeta pokaži najveće morske luke Ruske Federacije. 4. Navedi rudna bogatstva Ruske Federacije i važnost njihovog izvoza diljem svijeta. 5. Objasni pojam esklava. 6. Usporedi važnost željezničkog i riječnog prometa Ruske Federacije.7. Objasni važnost rijeke Volge za gospodarstvo Ruske Federacije.8. Navedi preduvjete gospodarskog razvoja Ruske Federacije. 9. Uz pomoć karte Europe imenuj nekoliko gradova koji se nalaze na prostoru

starog gromadnog gorja Ural. Pokušaj naći poveznicu između naziva gradova i rudnog bogatstva gorja Ural.

156

POJMOVNIKA

Alpsko stočarstvo je oblik stočarstva u kojem stoka ljeti slobodno pase na pašnjacima, a zimi se smješta u doline i prehranjuje krmnim biljem.

BBenelux je gospodarski savez Belgije, Nizozemske i Luksemburga.Brutodomaći proizvod (BDP) je ukupan prihod svih djelatnosti u nekoj državi.

CCity je najstariji dio grada Londona koji je poslovno središte multinacionalnih kompanija, Londonske burze, banaka, osiguravajućih društava, aukcijskih kuća,… Commonwealth je zajednica bivših britanskih kolonija koje i danas gospodarski surađuju s Ujedinjenim Kraljevstvom.

DDecentralizacija je ravnomjerniji regionalni gospodarski razvoj unutar određenih država.Delta je razgranato riječno ušće nastalo zbog nanosa mulja i slabih morskih struja.Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti, na niske stope rodnosti i smrtnosti. Druga industrijska revolucija započinje sredinom 19. stoljeća. Događaju se nove promjene, tj. počinje se koristiti električna energija, nafta i izumljen je motor s unutarnjih izgaranjem te započinje masovna proizvodnja u tvornicama.

EEkstenzivno stočarstvo je uzgoj stoke na otvorenom. Esklava je manje državno (političko, kulturno ili jezično) područje u potpunosti okruženo drugom državom. Estuarij je u kopno uvučeno riječno ušće lijevkastog oblika nastalo zbog djelovanja morskih struja i morskih mijena.Europska unija (EU) je najvažnija i najveća gospodarska i politička europska organizacija koja okuplja 27 europskih država. Europski građanin je građanin Europske unije koji ima pravo na slobodno kretanje, rad i život u svim država EU bez diskriminacije. Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) je gospodarska organizacija čiji je cilj slobodna trgovina između država koje nisu članice EU i nemaju namjeru ući u EU. Eurotunel je podmorski željeznički tunel koji prolazi ispod kanala La Manchea, povezuje Englesku i Francusku te se njime prevoze ljudi i vozila.

157

FFjord je dug, uzak i dubok morski zaljev strmih obala nastao u postpleistocenu potapanjem dijela doline oblikovane radom ledenjaka.

GGospodarska tranzicija je proces prelaska gospodarstva iz planskog u tržišno gospodarstvo.

IIndoeuropski jezici se dijele na: germansku, romansku i slavensku skupinu jezika te ostale indoeuropske jezike. Tim jezicima govore Germani, Romani i Slaveni. Hrvatski jezik spada u slavensku skupinu jezika. Integracija je proces spajanja, tj. ujedinjavanja određenog područja na temelju zajedničkih ekonomskih i/ili političkih ciljeva.

JJednonacionalne države su države u kojima većina stanovništva pripada jednom narodu.

KKontinentalnost je utjecaj kopna na klimu. Kopno se brzo grije i brzo hladi. Konurbacija su međusobno srasli gradovi. U Europi je najveća konurbacija Ruhr.

LLedenjačka dolina je udubljenje odnosno dolina u obliku slova U nastala djelovanjem ledenjaka. Ledenjačko jezero je prirodni tip jezera koji je nastalo djelovanjem ledenjaka. Lesostepa obuhvaća prijelazno područje između šuma i stepa, gdje se izmjenjuju drveće i travnjaci. To je najgušće naseljeno područje u kojem je razvijena poljoprivreda. Litoralizacija je proces preseljenja gospodarstva i stanovništva uz obalu mora.

MMakija je vegetacija sredozemne klime odnosno niska, teško prohodna, bodljikava šikara.Marikultura je uzgoj morskih biljaka i životinja uglavnom za potrebe dobivanja hrane.Maritimnost je utjecaj mora na klimu. More se sporo grije i sporo hladi. Merzlota (permafrost) je trajno zaleđeno tlo.Monarhije su države u kojima je vlast nasljedna, a na čelu države je kralj, knez ili vojvoda. Morena je akumulacijski, ledenjački reljefni oblik nastao djelovanjem ledenjaka. Multikulturalnost je pojam koji označava ispreplitanje različitih jezika, kulture, nacionalnosti, rasa, vjera,… koje žive u suživotu.

NNakapnica je građevina koja skuplja kišnicu u mediteranskom stilu gradnje.

158

PPermafrost (merzlota) je trajno zaleđeno tlo. Plimoelektrane su elektrane koje za dobivanje električne energije koriste gibanje mora, odnosno plimu i oseku. Polderi su površine gdje je tlo ispod razine mora i od plavljenja je zaštićeno nasipom. Porajnje obuhvaća zapadni dio Njemačke uz rijeku Rajnu. To je najgušće naseljena i gospodarski najrazvijenija regija Njemačke. Promet je gospodarska djelatnost koja obuhvaća prijevoz ljudi i dobara te prijenos informacija s jednog mjesta na drugi. Obuhvaća kopneni (cestovni, željeznički), zračni, vodeni (riječni, pomorski), cjevovodni, poštanski i telekomunikacijski promet.Prva industrijska revolucija označava promjenu u proizvodnji koja je nastala zbog manufakturalne proizvodnje i izuma parnog stroja koji je pokretao industrijske pogone. Pregonsko stočarstvo je oblik stočarstva u kojem stoka pase u ograđenim poljima.Puste su pojedini dijelovi Panonske nizine koji imaju stepsku klimu, a biljni pokrov su stepe.

RRegija je pojam koji obuhvaća šire geografsko područje koje povezuju slična prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja. Republika je oblik vladavine u kojem cijeli narod ostvaruje pravo na upravljanje državom izravno ili preko svojih izabranih predstavnika. Rijas je dug i uzak morski zaljev nastao potapanjem ušća i donjih dijelova riječne doline zbog izdizanja obalne linije.

SSatelitski gradovi su manji gradovi koji nastaju u blizini velikih središnjih gradova. Senilizacija je proces povećanja udjela starog stanovništva na nekom prostoru. Sjevernoatlantski savez (NATO) je vojno-politički savez čiji je cilj zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te obrana članica saveza.Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) je gospodarska organizacija čiji je cilj „približavanje“ srednjoeuropskih država Europskoj uniji i postupno ukidanje carina između tih država. Sredozemlje (Mediteran) obuhvaća Sredozemno more i kopno koje ga okružuje, a čije je stanovništvo usmjereno na Sredozemno more. Stepa je naziv za vegetaciju stepske klime odnosno niske travnjake.Suhozidi su zidovi građeni od kamenja bez korištenja vezivnog materijala. Suhozidi s terasama „čuvaju“ plodno tlo od ispiranja.

TTajga je naziv za vegetaciju snježno-šumske klime, odnosno vazdazelene šume jele i smreke.

159

Tercijarizacija je proces povećanja udjela tercijarnog sektora u gospodarstvu.Tranzitni prometni položaj znači da se prijevoz robe ili putnika od početne do završne točke (države, kontinenata) odvija kroz teritorij određene države.Treća industrijska revolucija karakterizira smanjivanje tradicionalne industrije (štetna za okoliš), modernizira se proizvodnja te se razvija moderna industrija, elektrotehnika, robotizacija i računalna industrija. Treset je karbonizirana močvarna vegetacija te kopanjem treseta nastaju mnogi ribnjaci i umjetna jezera. Trodioba vlasti je oblik vlasti koja se dijeli na se na zakonodavnu (sabor), izvršnu (vlada, predsjednik) i sudbenu (Vrhovni sud, Ustavni sud). Tundra je naziv za vegetaciju snježnih klima, odnosno biljnu zajednicu mahovina i lišajeva.

UUraloaltajska jezična skupina obuhvaća ugro-finske i altajske jezike.Urbanizacija je proces povećanja gradova i gradskog stanovništva.

VVišenacionalne države su države koje se sastoje od više ravnopravnih naroda koji tvore tu državu. Jedna od takvih država je Bosna i Hercegovina.

160

Documents

MOJA GEOGRAFIJA 7 - alkascript.hr