99
1 Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Varaždin Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode Zagreb, 2015.

Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

1

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Varaždin

Lucija Baić i Valentina Kraš

Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Zagreb 2015

2

Ovaj rad je izrađen na Grotehničkom fakultetu u Varaždinu pod vodstvom doc dr sc

Zvjezdane Stančić i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini

20142015

3

SADRŽAJ

1 UVOD 5

2 CILJEVI RADA 6

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 7

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka 7

32 Načini obrade otpadnih voda 7

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi 8

34 Vrste biljnih uređaja 9

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat 11

36 Kisik u biljnom uređaju 12

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA 13

41 Vodene i močvarne biljke 13

42 Močvarni ekosustavi 14

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske 14

431 Hidrofitska staništa slatkih voda 14

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa 16

5 METODE RADA 23

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka 23

52 Visina biljaka 23

53 Dubina korijena 23

54 Životni oblici 24

54 Oblici rasta 24

55 Florni elementi 25

56 Kategorije ugroženosti 25

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske 26

4

562 Bernska konvencija 26

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o

staništima) 27

57 Dubina vode na staništu 27

58 Ekološki indeksi 27

59 Fitocenološka pripadnost 29

6 REZULTATI 30

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u biljnim uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda 30

62 Visina biljaka 71

7 RASPRAVA 86

8 ZAKLJUČCI 93

9 LITERATURA 95

10 SAŽETAK 98

11 SUMMARY 99

5

1 UVOD

Voda je osnovni uvjet održavanja života stoga je važno utvrditi potrebe čovjeka za vodom i

načine njena iskorištavanja Iskorištavanje vode od početka ljudske civilizacije na Zemlji

upućuje na stupanj razvijenosti društva (Tušar 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji život a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potrošnje vode koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potrošača To dalje rezultira i velikim količinama otpadne (iskorištene) vode znatno

izmijenjene kakvoće (Tušar 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoća utjecajem ljudskog djelovanja

odnosno unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari toplinske

energije te drugih uzročnika onečišćenja u količini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Postupci pročišćavanja kojima će se podvrgnuti otpadna voda prije nego što se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o količini i sastavu otpadne vode ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoći vode na mjestu ispuštanja Obično se radi o kombinaciji niza postupaka

zato da bi krajnji učinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali što bolje krajnje

rezultate (Tušar 2004)

Briga za okoliš viši zahtjevi za kavalitetom efluenta visoke cijene konvencionalnih uređaja

za obradu otpadnih voda i povećanje cijene energije potrebne za njihov rad usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraživanja mogućnosti uporabe biljnih uređaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda Biljni uređaji su sustavi projektirani i izgrađeni na temelju ideje o

korištenju prirodnih procesa pročišćavanja kakvi se odvijaju u vodenim i močvarnim

staništima obraslim biljkama uz pomoć pripadajućih mikrobioloških skupina koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Unatoč velikom broju u svijetu postojećih biljnih uređaja koji rade po nekoliko desetaka

godina zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja čimbenika koji utječu na njihov rad (klima vrsta biljke dubina način protoka

supstrat karakteristike otpadne vode) još ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 2: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

2

Ovaj rad je izrađen na Grotehničkom fakultetu u Varaždinu pod vodstvom doc dr sc

Zvjezdane Stančić i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini

20142015

3

SADRŽAJ

1 UVOD 5

2 CILJEVI RADA 6

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 7

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka 7

32 Načini obrade otpadnih voda 7

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi 8

34 Vrste biljnih uređaja 9

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat 11

36 Kisik u biljnom uređaju 12

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA 13

41 Vodene i močvarne biljke 13

42 Močvarni ekosustavi 14

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske 14

431 Hidrofitska staništa slatkih voda 14

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa 16

5 METODE RADA 23

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka 23

52 Visina biljaka 23

53 Dubina korijena 23

54 Životni oblici 24

54 Oblici rasta 24

55 Florni elementi 25

56 Kategorije ugroženosti 25

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske 26

4

562 Bernska konvencija 26

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o

staništima) 27

57 Dubina vode na staništu 27

58 Ekološki indeksi 27

59 Fitocenološka pripadnost 29

6 REZULTATI 30

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u biljnim uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda 30

62 Visina biljaka 71

7 RASPRAVA 86

8 ZAKLJUČCI 93

9 LITERATURA 95

10 SAŽETAK 98

11 SUMMARY 99

5

1 UVOD

Voda je osnovni uvjet održavanja života stoga je važno utvrditi potrebe čovjeka za vodom i

načine njena iskorištavanja Iskorištavanje vode od početka ljudske civilizacije na Zemlji

upućuje na stupanj razvijenosti društva (Tušar 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji život a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potrošnje vode koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potrošača To dalje rezultira i velikim količinama otpadne (iskorištene) vode znatno

izmijenjene kakvoće (Tušar 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoća utjecajem ljudskog djelovanja

odnosno unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari toplinske

energije te drugih uzročnika onečišćenja u količini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Postupci pročišćavanja kojima će se podvrgnuti otpadna voda prije nego što se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o količini i sastavu otpadne vode ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoći vode na mjestu ispuštanja Obično se radi o kombinaciji niza postupaka

zato da bi krajnji učinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali što bolje krajnje

rezultate (Tušar 2004)

Briga za okoliš viši zahtjevi za kavalitetom efluenta visoke cijene konvencionalnih uređaja

za obradu otpadnih voda i povećanje cijene energije potrebne za njihov rad usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraživanja mogućnosti uporabe biljnih uređaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda Biljni uređaji su sustavi projektirani i izgrađeni na temelju ideje o

korištenju prirodnih procesa pročišćavanja kakvi se odvijaju u vodenim i močvarnim

staništima obraslim biljkama uz pomoć pripadajućih mikrobioloških skupina koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Unatoč velikom broju u svijetu postojećih biljnih uređaja koji rade po nekoliko desetaka

godina zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja čimbenika koji utječu na njihov rad (klima vrsta biljke dubina način protoka

supstrat karakteristike otpadne vode) još ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 3: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

3

SADRŽAJ

1 UVOD 5

2 CILJEVI RADA 6

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 7

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka 7

32 Načini obrade otpadnih voda 7

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi 8

34 Vrste biljnih uređaja 9

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat 11

36 Kisik u biljnom uređaju 12

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA 13

41 Vodene i močvarne biljke 13

42 Močvarni ekosustavi 14

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske 14

431 Hidrofitska staništa slatkih voda 14

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa 16

5 METODE RADA 23

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka 23

52 Visina biljaka 23

53 Dubina korijena 23

54 Životni oblici 24

54 Oblici rasta 24

55 Florni elementi 25

56 Kategorije ugroženosti 25

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske 26

4

562 Bernska konvencija 26

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o

staništima) 27

57 Dubina vode na staništu 27

58 Ekološki indeksi 27

59 Fitocenološka pripadnost 29

6 REZULTATI 30

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u biljnim uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda 30

62 Visina biljaka 71

7 RASPRAVA 86

8 ZAKLJUČCI 93

9 LITERATURA 95

10 SAŽETAK 98

11 SUMMARY 99

5

1 UVOD

Voda je osnovni uvjet održavanja života stoga je važno utvrditi potrebe čovjeka za vodom i

načine njena iskorištavanja Iskorištavanje vode od početka ljudske civilizacije na Zemlji

upućuje na stupanj razvijenosti društva (Tušar 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji život a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potrošnje vode koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potrošača To dalje rezultira i velikim količinama otpadne (iskorištene) vode znatno

izmijenjene kakvoće (Tušar 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoća utjecajem ljudskog djelovanja

odnosno unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari toplinske

energije te drugih uzročnika onečišćenja u količini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Postupci pročišćavanja kojima će se podvrgnuti otpadna voda prije nego što se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o količini i sastavu otpadne vode ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoći vode na mjestu ispuštanja Obično se radi o kombinaciji niza postupaka

zato da bi krajnji učinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali što bolje krajnje

rezultate (Tušar 2004)

Briga za okoliš viši zahtjevi za kavalitetom efluenta visoke cijene konvencionalnih uređaja

za obradu otpadnih voda i povećanje cijene energije potrebne za njihov rad usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraživanja mogućnosti uporabe biljnih uređaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda Biljni uređaji su sustavi projektirani i izgrađeni na temelju ideje o

korištenju prirodnih procesa pročišćavanja kakvi se odvijaju u vodenim i močvarnim

staništima obraslim biljkama uz pomoć pripadajućih mikrobioloških skupina koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Unatoč velikom broju u svijetu postojećih biljnih uređaja koji rade po nekoliko desetaka

godina zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja čimbenika koji utječu na njihov rad (klima vrsta biljke dubina način protoka

supstrat karakteristike otpadne vode) još ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 4: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

4

562 Bernska konvencija 26

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o

staništima) 27

57 Dubina vode na staništu 27

58 Ekološki indeksi 27

59 Fitocenološka pripadnost 29

6 REZULTATI 30

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u biljnim uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda 30

62 Visina biljaka 71

7 RASPRAVA 86

8 ZAKLJUČCI 93

9 LITERATURA 95

10 SAŽETAK 98

11 SUMMARY 99

5

1 UVOD

Voda je osnovni uvjet održavanja života stoga je važno utvrditi potrebe čovjeka za vodom i

načine njena iskorištavanja Iskorištavanje vode od početka ljudske civilizacije na Zemlji

upućuje na stupanj razvijenosti društva (Tušar 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji život a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potrošnje vode koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potrošača To dalje rezultira i velikim količinama otpadne (iskorištene) vode znatno

izmijenjene kakvoće (Tušar 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoća utjecajem ljudskog djelovanja

odnosno unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari toplinske

energije te drugih uzročnika onečišćenja u količini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Postupci pročišćavanja kojima će se podvrgnuti otpadna voda prije nego što se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o količini i sastavu otpadne vode ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoći vode na mjestu ispuštanja Obično se radi o kombinaciji niza postupaka

zato da bi krajnji učinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali što bolje krajnje

rezultate (Tušar 2004)

Briga za okoliš viši zahtjevi za kavalitetom efluenta visoke cijene konvencionalnih uređaja

za obradu otpadnih voda i povećanje cijene energije potrebne za njihov rad usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraživanja mogućnosti uporabe biljnih uređaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda Biljni uređaji su sustavi projektirani i izgrađeni na temelju ideje o

korištenju prirodnih procesa pročišćavanja kakvi se odvijaju u vodenim i močvarnim

staništima obraslim biljkama uz pomoć pripadajućih mikrobioloških skupina koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Unatoč velikom broju u svijetu postojećih biljnih uređaja koji rade po nekoliko desetaka

godina zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja čimbenika koji utječu na njihov rad (klima vrsta biljke dubina način protoka

supstrat karakteristike otpadne vode) još ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 5: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

5

1 UVOD

Voda je osnovni uvjet održavanja života stoga je važno utvrditi potrebe čovjeka za vodom i

načine njena iskorištavanja Iskorištavanje vode od početka ljudske civilizacije na Zemlji

upućuje na stupanj razvijenosti društva (Tušar 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji život a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potrošnje vode koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potrošača To dalje rezultira i velikim količinama otpadne (iskorištene) vode znatno

izmijenjene kakvoće (Tušar 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoća utjecajem ljudskog djelovanja

odnosno unošenjem ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari toplinske

energije te drugih uzročnika onečišćenja u količini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Postupci pročišćavanja kojima će se podvrgnuti otpadna voda prije nego što se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o količini i sastavu otpadne vode ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoći vode na mjestu ispuštanja Obično se radi o kombinaciji niza postupaka

zato da bi krajnji učinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali što bolje krajnje

rezultate (Tušar 2004)

Briga za okoliš viši zahtjevi za kavalitetom efluenta visoke cijene konvencionalnih uređaja

za obradu otpadnih voda i povećanje cijene energije potrebne za njihov rad usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraživanja mogućnosti uporabe biljnih uređaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda Biljni uređaji su sustavi projektirani i izgrađeni na temelju ideje o

korištenju prirodnih procesa pročišćavanja kakvi se odvijaju u vodenim i močvarnim

staništima obraslim biljkama uz pomoć pripadajućih mikrobioloških skupina koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Unatoč velikom broju u svijetu postojećih biljnih uređaja koji rade po nekoliko desetaka

godina zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja čimbenika koji utječu na njihov rad (klima vrsta biljke dubina način protoka

supstrat karakteristike otpadne vode) još ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 6: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

6

2 CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za korištenje u biljnim uređajima

za pročišćavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike

visinu biljke

dubinu korijena

životni oblik

oblik rasta

florni element

kategoriju ugroženosti

dubinu vode na staništu

ekološke indekse

fitocenološku pripadnost

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 7: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

7

3 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

31 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi količina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1

Tablica 1 Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina urina fekalija

papira plastike deterdženta

masnoća i kemikalija iz

domaćinstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeđivanje

Razrijeđena do koncentrirana

mješavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih iili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti primjerice

mljekarstvo stočarstvo i

klaonice

Razrijeđena do koncentrirana

otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih

prigradskih i seoskih

površina

Tipično razrijeđena

mješavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u određenim koncentracijama mogu štetno djelovati na okoliš

Prema tome potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina ispuštanja u okoliš

32 Načini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 8: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim uređajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa Fizikalni procesi obrade otpadne vode

uključuju miješanje i taloženje ili sedimentaciju flotaciju filtraciju otplinjavanje i

odmuljivanje Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najčešće primjenjuju u

istoj tehnološkoj liniji Temelj biološkog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobiološka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi

Biološkim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjajusmanjuju biorazgradive

organske tvari pri čemu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloženja Biološkom obradom se također uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti)

dakle dušični i fosforni spojevi Ovisno o uvjetima i načinu vođenja procesa različite izvedbe

biološke obrade otpadnih voda mogu se provoditi korištenjem aktivnog mulja biofilterima i

drugim nosačima mikroorganizama a provode se radi razgradnje organskih tvari postizanja

nitrifikacije denitrifikacije i uklanjanja fosfora

33 Biljni uređaji ndash umjetni močvarni ekosustavi

Biljni uređaji za pročišćavanje otpadne vode u literaturi su još poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne močvare Biljnim uređajem smatra se uređaj koji je projektiran i izveden prema

načelima prirodnog močvarnog ekosustava (biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav U biljnim

se uređajima otpadna voda obrađuje kombinacijom fizikalnih kemijskih i bioloških procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka supstrata i mikroorganizama Proces

uključuje taloženje i filtraciju suspendiranih tvari razgradnju asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije

Ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada primarna sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1) (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

konačni ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1 Obrada otpadne vode u biljnom uređaju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREĐAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 9: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture

U moderno doba izgrađeni su takvi uređaji na svim kontinentima osim na Antarktiku Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni uređaji mogu smanjiti sadržaj BPK5 65-97

ukupan dušik 226-485 ukupan fosfor 26-606 i fekalne koliformne bakterije do 99

(Ružinski i Anić Vučinić 2010) Uspješno konstruiran biljni uređaj mora uključivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu količinu kisika a učinkovitost rada tog uređaja

može se povećati vanjskim unosom dodataka koji sadrže enzime (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

Specifičnost biljnih uređaja jest ta što ne postoji univerzalno rješenje za njihovu izgradnju i

održavanje Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfološke hidrološke klimatske i

biološke značajke a i otpadne vode koje se žele pročistiti nemaju isti sastav (Tušar 2009)

Upotreba biljnih uređaja stalno je u porastu pronalaze se nove primjene razvijaju tehnološke

mogućnosti modificiraju s obzirom na geografske specifičnosti ali unatoč tome još uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ružinski i Anić Vučinić

2010)

34 Vrste biljnih uređaja

Različite vrste biljnih uređaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda Biljni uređaji mogu

se podijeliti prema načinu nastanka (Ružinski i Anić Vučinić 2010) (Slika 2)

prirodni biljni uređaji ndash postojeći močvarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali i

umjetno izvedeni biljni uređaji ndash smješteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno

Umjetno izvedeni biljni uređaji mogu se podijeliti prema njihovu smještaju (Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji

potpovršinski biljni uređaji

Površinski biljni uređaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izložen

atmosferi a u njemu su zasađene biljne vrste Daljnja podjela površinskih umjetno izvedenih

biljnih uređaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasađene( Ružinski i Anić

Vučinić 2010)

površinski biljni uređaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine površine vode ndash

najčešći su sustavi za obradu otpadnih voda

površinski biljni uređaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po površini vode

(lopoči vodene leća i sl) i

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 10: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

10

površinski biljni uređaji u kojima su biljke potopljene ispod razine površine vode ndash za

sada su još u eksperimentalnoj fazi

U potpovršinskim biljnim uređajima otpadna voda prolazi kroz granularni medij bez dodira

s atmosferom Ti uređaji sastoje se od jednog ili više bazena napunjenih supstratom različite

granulacije Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem a površina koja može biti suha

ili mokra zasađena je odabranim biljkama a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode ali i kao površina za razvoj mikroorganizama Prema načinu

ulaska otpadne vode u sustav potpovršinski biljni uređaji mogu se podijeliti na (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

horizontalni ndash otpadna voda ulazi i teče kroz njega horizontalno do izlazne zone

supstrat je stalno zasićen te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najvećim dijelom

prenosi uz pomoć biljaka i

vertikalni ndash otpadna voda uzlazi kroz površinu uređaja i procjeđuje se a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza supstrat nije uvijek zasićen pa se kisik

lakše difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij

BILJNI UREĐAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Površinski Potpovršinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovrš

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vrš

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vrš

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 11: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

11

Slika 2 Podjela biljnih uređaja za obradu otpadnih voda (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim uređajima kombinacija su fizikalnih kemijskih i

bioloških procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim močvarama U Tablici 2

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadržaju tvari u

otpadnoj vodi

Tablica 2 Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Tvari sadržane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobiološka razgradnja i sedimentacija

Organska onečišćivala

(npr pesticidi)

Adsorpcija isparavanje biološka i

nebiološka razgradnja

Dušik Sedimentacija nitrifikacijadenitrifikacija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija filtracija adsorpcija

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija adsorpcija biljkama

mikrobiološki oksidacijskoredukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija filtracija prirodno

odumiranje predatori UV zračenje

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

35 Vodene i močvarne biljke i supstrat

U biljnim uređajima najviše se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave

Najčešće su to sljedeće vrste trska (Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine

(Scirpus spp) rogozi (Typha spp) Supstrat u biljnim uređajima uglavnom je pijesak ili

šljunak različite granulacije a odabir supstrata može znatno utjecati na učinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom uređaju

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 12: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

12

Najvažnija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fizički učinak Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju površinu biljnog uređaja osiguravaju dobre uvjete za fizičku

filtraciju štite od smrzavanja tijekom zime te omogućuju stvaranje velike površine za rast

mikroorganizama Mikroorganizmi su glavni čimbenici u pročišćavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju Većina tih mikroorganizama nalazi se na površini korijenja ili supstrata (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

Uloga biljaka u biljnom uređaju ograničena je ali prijeko potrebna Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okoliša koji kemijskim ili fotokemijskim procesima čini sustav

učinkovitim Pri uklanjanju ukupnoga dušika biljke imaju više fizikalnu nego biološku ulogu

zbog toga što mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka više pridonose uklanjanju

dušika nego procesi asimilacije dušika biljkama Budući da otpadna voda uglavnom sadrži

vrlo malo otopljenog kisika ili ga uopće ne sadrži mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili različite fakultativne anaerobne vrste Bez obzira na pretežno anaerobne uvjete vrijednosti

BPK (biološka potrošnja kisika) i KPK (kemijska potrošnja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni uređaj Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smještene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu površine

Aktivna zona reakcije u biljnim uređajima jest zona korijena ili rizosfera Tu se odvijaju

fizikalno ndash kemijski i biološki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka tla

mikroorganizama i onečišćivala (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

36 Kisik u biljnom uređaju

Iako je kisik prisutan u znatnim količinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze

teško je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga često limitirajući čimbenik rasta

mikroorganizama u biljnom uređaju Močvarne biljke fiziološki su prilagođene rastu u mediju

siromašnom kisikom Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi otopljenim

solima i biološkoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ružinski i Anić Vučinić 2010)

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim uređajem rezultat je

procesa fotosinteze i otpuštanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke)

otapanja kisika na površini vode iz zraka i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 13: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

13

4 VODENA I MOČVARNA FLORA I VEGETACIJA

41 Vodene i močvarne biljke

Vodene biljke su biljke koje žive u potpunosti uronjene u vodu ili na površini vode imaju

plivajuće listove a cvjetovi i plodovi strše izvan vode (Krausch 1996) Međutim neke

vodene biljke su prilagođene kratkotrajnom isušivanju vodenih staništa tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike Na primjer u vodene biljke spadaju vodene leće lopoč i

lokvanj

Močvarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih staništa a izvan vode strše

njihovi listovi stabljike cvjetovi i plodovi (Krausch 1996) Ovisno o vrstama mogu rasti na

staništima gdje je stalno prisutna voda ili na staništima gdje se voda zadržava kraći ili dulji

period tijekom godine Na primjer u močvarne biljke spadaju trska rogozi i šaševi U

literaturi se za močvarne biljke još koristi i naziv helofiti (Krausch 1996)

Za vodene i močvarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom a koje žive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch 1996) Osim makrofita u vodenim ekosustavima žive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije

Tvoreći prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogućnosti proizvesti vlastitu organsku tvar Zelene biljke posjeduju klorofil sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze

6CO2 + 6 H2O -gt C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristeći vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom čega dolazi do oslobađanja kisika u

atmosferu Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za život na Zemlji i disanje

živih organizma (Krohne 2001)

Biljne vrste važna su estetska komponenta krajolika sprječavaju eroziju usporavaju gibanje

zračnih masa utječu na klimu tako što zadržavaju vlagu izvor su hrane i sirovina Biljni

pokrov ujedno služi kao stanište životinjama

Napretkom ljudske civilizacije vodene i močvarne biljke počele su se koristiti i u biljnim

uređajima za pročišćavanje otpadne vode

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 14: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih

14

42 Močvarni ekosustavi

Močvarni ekosustavi su površine koje su tijekom čitave ili veći dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari Na površini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti a na dnu zbog razgradnje velike količine organske tvari anaerobni uvjeti To

su mjesta sa specifičnim fizikalnim kemijskim i biološkim procesima što močvare čini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji Na takvim površinama žive različite biljke životinje i

mikroorganizmi ovisno o ekološkim uvjetima staništa i geografskom položaju (Ružinski i

Anić Vučinić 2010)

43 Vodena i močvarna staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a) vodena i

močvarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe

Hidrofitska staništa slatkih voda

Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i močvarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na način da su prvo ispisani hrvatski a zatim latinski nazivi biljnih zajednica Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu Razlikuju se asocijacije sveze redovi i razredi

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi Više kategorije su apstraktne što

znači da nisu prepoznatljive u prirodi a objedinjuju srodne asocijacije u sveze redove i

razrede Uz svaku višu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike

431 Hidrofitska staništa slatkih voda

Hidrofitska staništa slatkih voda predstavljaju skupinu staništa slatkovodnih stajaćica ili vrlo

sporih tekućica U ovu skupinu pripadaju sljedeće zajednice

SLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Boloacutes et Masclans 1955)

Značajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrađuju ne zakorijenjuju za dno već slobodno

plivaju na površini vode ili su potpuno uronjene u vodu

Zajednice slobodno plivajućih vodenih leća (Red LEMNETALIA de Boloacutes et Masclans

1955 Sveza Lemnion minoris de Boloacutes et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita najvećim

dijelom izgrađenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae

- Zajednica male vodene leće (As Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th Muumlller et Goumlrs

1960)

- Zajednica male i velike vodene leće (As Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W Koch

1954)

- Zajednica trokrpe vodene leće (As Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffeacuters 1962)

- Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke (As Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavnić 1956)

- Zajednica sitne i grbaste vodene leće (As Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949)

- Zajednica vodenih leća i prožinaste paprati (As Lemno-Azolletum filiculoidis Br-Bl

1952)

Zajednice flotantne mješinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964 Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia

- Zajednica vodenih leća i obične mješinke (As Lemno-Utricularietum vulgaris Sooacute

1947)

Zajednice žabogriza (Red HYDROCHARIETALIA Ruumlbel 1933 Sveza Hydrocharidion

Ruumlbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (žabogriz)

- Zajednica žabogriza i resca (As Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941)

- Zajednica žabogriza (As Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931)

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R Tx et Preising 1942 Red POTAMOGETONETALIA W Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka

izgrađene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka

Zakorijenjene zajednice voda stajaćica (Sveza Potamogetonion pectinati (W Koch) Goumlrs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaćica rjeđe tekućica izgrađenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi

- Zajednica krute rošćike i kovrčavog mrijesnjaka (As Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-ić i Micevski 1960)

- Zajednica krute rošćike (As Ceratophylletum demersi Hild 1956)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka (As Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955)

- Zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As Potameto-Najadetum H-ić

et Micevski 1960)

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens P perfoliatus

P gramineus)

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekućica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhaumlusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekućica Varijabilnost

staništa unutar ove skupine očituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim značajkama

vodenog medija

- Zajednica riječnog žabnjaka (As Ranunculetum fluitantis Allorge 1922)

- Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna (As Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th Muumlller 1962)

- Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke (As Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd 1957 em Th Muumlller 1962 nom inv)

- Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke (As Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd 1957) Th Muumlller 1962)

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena a

listove i cvjetove razvijaju na površini vode

- Zajednica lopoča i lokvanja (As Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928)

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As Myriophyllo-Nupharetum W Koch

1926)

- Zajednica vodenog orašca (As Trapetum natantis Kaacuterpati 1963)

- Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna (As Trapo-Nymphoidetum Oberd

1957)

- Zajednica plavuna (As Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951)

- Zajednica močvarne rebratice (As Hottonietum palustris R Tx 1937)

432 Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Zajednice koje čine ovu skupinu močvarnih staništa građene su od visokih trava rogoza

visokih šiljeva šaševa sitova i drugih močvarnih biljaka U ovu skupinu pripadaju sljedeće

zajednice

ZAJEDNICE TRŠČAKA ROGOZIKA VISOKIH ŠILJEVA I VISOKIH ŠAŠEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera rijeka potoka kanala eutrofnih bara ali i plitkih

udubina terena gdje se zadržava poplavna voda te površina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju močvarne biljke

Trščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W Koch 1926 Sveza Phragmition australis W

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih močvarnih biljaka kao što su trska rogozi i druge vrste

17

- Zajednica obične trske (As Phragmitetum australis Sooacute 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W Koch 1926)) (Slika 3)

- Zajednica obične trske i patuljastog rogoza (As Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajstić (1965) 1984)

- Zajednica običnog oblića (As Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4)

- Zajednica uspravnog ježinca (As Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5)

- Zajednica širokolisnog rogoza (As Typhetum latifoliae G Lang 1973) (Slika 6)

- Zajednica uskolisnog rogoza (As Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7)

- Zajednica primorskog oblića (As Scirpetum maritimi (Br-Bl 1931) R Tx 1937)

(Slika 8)

- Zajednica ljutka (As Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9)

- Zajednica velike pirevine (As Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10)

- Zajednica iđirota i velike pirevine (As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956)

- Zajednica divlje riže (As Leersietum oryzoides Eggler 1933)

- Sastojine riječne preslice (Equisetum fluviatile)

- Zajednica sivog oblića (As Scirpetum tabernaemontani Sooacute 1947)

- Zajednica obalnog oblića (As Scirpetum litoralis Lakušic et Pavlović 1967)

- Zajednica iđirota (As Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11)

- Zajednica štitastog vodoljuba (As Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil 1973)

Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953 Sveza Magnocaricion

elatae W Koch

1926)

Zajednice visokih šaševa (rod Carex) i šiljeva (rod Cyperus) razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrašćuju plitke depresije Često su razvijene i na antropogeno formiranim

staništima

- Zajednica krutog šaša (As Caricetum elatae W Koch 1926) (Slika 12)

- Zajednica krutog šaša s običnim ljepuškom (As Hydrocotyle-Caricetum eletae H-ić

(1958) 1962)

- Zajednica nježnog šaša (As Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13)

- Zajednica močvarnog šaša (As Caricetum acutiformis Eggler 1933)

- Zajednica obalnog šaša (As Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14)

- Zajednica mjehurastog šaša (As Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15)

- Zajednica metličastog šaša (As Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16)

- Zajednica trstastog blješca (As Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17)

- Zajednica dugolisnog šilja (As Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18)

- Zajednica nježnog i lisičjeg šaša (As Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal-

Tul 1963)

- Zajednica cretne broćike i obalnog šaša (As Galio palustris-Caricetum ripariae

Balaacutetovaacute-Tulaacutečkovaacute 1993)

18

- Zajednica banatskog šaša (As Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 ) (Slika 19)

- Zajednica kljunastog šaša (As Caricetum rostratae Ruumlbel 1912) (Slika 20)

- Zajednica šaša Carex otrubae (As Caricetum otrubae Mirza 1978)

- Zajednica šaša Carex randalpina (As Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stančić 2009)

- Zajednica lisičjeg šaša (As Caricetum vulpinae Sooacute 1927)

- Zajednica močvarne jezernice (As Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21)

- Zajednica jednopljevične jezernice (As Eleocharitetum uniglumis Almq 1929)

- Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus)

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus)

Močvarna vegetacija sporo tekućih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953 Sveza Glycerio-Sparganion Br-Bl et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekućicama s polaganom strujom vode kao što

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi većih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode

- Zajednica plivajuće pirevine (As Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22)

- Zajednica obične potočarke (As Nasturtietum officinalis Seibert 1962)

- Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja (As Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-ić (1934) 1939)

- Zajednica čvorastog celera (As Apietum nodiflori Br-Bl 1931)

- Zajednica naborane pirevine (As Glycerietum plicatae (Kulcz 1928) Oberd 1954)

- Sastojine potočne čestoslavice (Veronica beccabunga)

Vegetacija plitkih močvara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejnyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965 Sveza Oenanthion aquaticae Hejnyacute ex Neuhaumlusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekućih

vodotoka

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm 1950) (Slika 23)

- Zajednica obične strelice i uronjenog ježinca (As Sagittario-Sparganietum emersi R

Tx 1953)

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOEumlTO-NANOJUNCETEA Br-Bl et R Tx ex

Westhoff et al 1956 Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presušuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine

Niski šiljevi (Sveza Nanocyperion W Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaćica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajačica npr lokvi i bara

- Zajednica žućkastog oštrika (As Cyperetum flavescentis W Koch 1926 em

Aichinger 1933)

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajstić 1965)

- Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora (As Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973)

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata)

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-ić 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom području i to na obalama stajaćica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe kao i na dnima povremenih stajačica

- Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja (As Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-ić 1954)

- Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (As Cypero-Paspaletum distichi H-ić

1954)

Slika 3 Zajednica obične trske Slika 4 Zajednica običnog oblića Slika 5 Zajednica uspravnog ježinca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

20

Slika 6 Zajednica širokog rogoza Slika 7 Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8 Zajednica primorskog oblića

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stanči Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 9 Zajednica ljutka Slika 10 Zajednica velike pirevine Slika 11 Zajednica iđirota

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika 12 Zajednica krutog šaša Slika 13 Zajednica nježnog šaša Slika14 Zajednica obalnog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

21

Slika 15 Zajednica mjehurastog šaša Slika 16 Zajednica metličastog šaša Slika 17 Zajednica trstastog blješca

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

Slika18 Zajednica dugolisnog šilja Slika 19 Zajednica banatskog šaša Slika 20 Zajednica kljunastog šaša

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

22

Slika 21 Zajednica močvarne jezernice Slika 22 Zajednica plivajuće pirevine Slika 23 Zajednica vodene

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić trbulje i vodozemskog grbka

Izvor Docdrsc Zvjezdana Stančić

23

5 METODE RADA

51 Selekcija vodenih i močvarnih biljaka

Vodene i močvarne vrste odabrane su na način da su se pretražile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i močvarne vegetacije na području Hrvatske U tu svrhu korištena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stančić 2012)

fitocenološki radovi (Stančić 2007 Stančić 2008a b 2009 2010 Stančić i sur 2010) i

Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (Anonymous 2009a)

U ovome radu analizirano je 80 najčešćih vodenih i močvarnih vrsta iz skupine viših

vaskularnih biljaka odnosno papratnjača i sjemenjača

52 Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea volumen 1 ndash 5 (Tutin i sur 1968-1980

1993) Visina biljaka podijeljena je u šest kategorija

1 visina vodenih biljaka do 50 cm

2 visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm

3 visina vodenih biljaka iznad 100 cm

4 visina močvarnih biljaka do 50 cm

5 visina močvarnih biljaka od 50 do 100 cm

6 visina močvarnih biljaka iznad 100 cm

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veličina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija

svrstana je u nižu

53 Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und

Kulturpflanzen (Kutschera 1960) Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen

(Kutschera i sur 1982) i Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12

(Kutschera i sur 1992) Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije

1 dubina korijena do 50 cm

2 dubina korijena od 50 do 100 cm

3 dubina korijena iznad 100 cm

54 Životni oblici

Biljne vrste razvile su različite prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih prilika u okolišu

prvenstveno klimatskih Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao životnim oblicima U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

životnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur (2005) a objašnjenje pojedinih životnih oblika

prema knjizi Adler i sur (1994)

Popis životnih oblika

- Geofiti (G) - višegodišnje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću podzemnih organa - podanaka gomolja i lukovica dok im nadzemni dio ne

preživi nepovoljno razdoblje

- Hemikriptofiti (H) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla udaljenosti manje od 5 cm Gornji dio biljke većinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja pa štiti pupove od smrzavanja

- Hamefiti (Ch) - višegodišnje zeljaste biljke s pupovima između (1) 5-10 (50) cm

iznad tla Snježni pokrivač služi im kao izolator od niskih temperatura i štiti od

smrzavanja

- Fanerofiti (P) ndash višegodišnje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preživljavaju

pomoću pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima

- Terofiti (T) - jednogodišnje biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju u obliku

sjemena

- Hidrofiti (I) ndash vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode

54 Oblici rasta

25

Opći izgled biljke prikazan je biološkom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005)

Objašnjenja korištenih oblika rasta opisana su prema knjizi od Šugara (1990)

- Caesp ndash busenasta biljka

- Rept ndash puzava biljka

- Scap ndash biljka s dobro razvijenom batvom

- Rad ndash vodena biljka zakorijenjena za dno

- Nat ndash plivajuća biljka

- Rhiz ndash biljka koja ima dobro razvijeni podanak

- Scand ndash biljka penjačica uspinje se po potpornju

- Suffr ndash biljka razvijena kao polugrm

55 Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema području rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraživanu skupinu biljnih vrsta

Objašnjenje kratica

- Avv Naturalizz ndash adventivne naturalizirane vrste ili neofiti

- Circumbor ndash cirkumborealne vrste

- Cosmopol ndash kozmopolitske vrste

- Euras ndash Temper - euroazijske vrste rasprostranjene u području s umjerenom

kontinentalnom klimom

- Eurasiat ndash euroazijske vrste

- Europ ndash Caucas ndash europsko-kavkaske vrste

- Eurosib ndash europsko-sibirske vrste

- Neotropic ndash vrste rasprostranjenje u područjima novog svijeta

- Paleosubtrop ndash vrste rasprostranjene u područjima subtropske klime starog svijeta

- Paleotemp ndash vrste rasprostranjene u područjima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta

- SE ndash Europ ndash jugoistočne-europske vrste

- Subatl ndash subatlantske vrste vrste rasprostranjene na području oceanske klime ali ne

uz samu obalu

- Subcosmop ndash vrste rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u

arealu

56 Kategorije ugroženosti

26

Status ugroženosti vodenih i močvarnih biljaka analiziran je prema

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Bernskoj konvenciji

Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

561 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugrožene biljake s područja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroženosti podijeljene u slijedeće

kategorije (Nikolić i Topić 2005)

- Izumrla svojta (EX) ndash svojta je izumrla kada više nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula

- Regionalno izumrla svojta (RE) ndash svojta koja je izumrla na nekom području ali još

uvijek na nekom dijelu areala postoje žive jedinke

- Kritično ugrožena svojta (CR) ndash svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritičnu

ugroženost pa se s toga smatra suočenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim staništima

- Ugrožena svojta (EN) ndash svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroženost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim staništima

- Osjetljiva svojta (VU) ndash svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost pa se stoga

smatra suočenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima

- Gotovo ugrožena svojta (NT) ndash svojta je gotovo ugrožena kada je pravilno

procijenjena ali trenutačno ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritično ugrožena

ugrožena ili osjetljiva svojta no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da će biti tako

procijenjena u bliskoj budućnosti

- Nedostatno poznata svojta (DD) ndash svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajućih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i ili statusa populacija

562 Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Anonymous 1979) je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode Cilj

27

konvencije je očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku

suradnju na tom polju Države potpisnice dužne su promicati nacionalnu politiku za očuvanje

divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa osigurati zaštitu divljih životinja i

biljaka provoditi mjere protiv onečišćenja promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroženih životinjskih i biljnih divljih vrsta koji je korišten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu

563 Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih

vrsta (Direktiva o staništima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o staništima 1992 godine (Anonymous 1992)

kojom se uvode mjere zaštite europske flore i faune Cilj direktive je očuvati biljne i

životinjske vrste i stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti Zaštićeno

je 218 stanišnih tipova 294 životinjske i 449 biljnih vrsta U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i močvarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive

57 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na staništu nije detaljnije analizirana

58 Ekološki indeksi

Abiotički ekološki čimbenici predstavljaju utjecaje iz nežive prirode na žive organizme

Svaki živi organizam pa i vodene i močvarne biljke mogu rasti u određenom rasponu

ekoloških čimbenika Vrijednosti za neke od ekoloških čimbenika u ovome radu izražene su

pomoću ekoloških indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur (2005) i Ellenberg-a i sur (1991)

Vrijednosti ekoloških indeksa prikazane su u brojčanom obliku a u daljnjem tekstu

objašnjeni su ekološki indeksi za sljedeće čimbenike svjetlost temperaturu kontinentalnost

vlagu reakciju tla hranjive tvari i salinitet

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Pignatti-ju i sur (2005)

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruženju tijekom maksimalnog razvoja lista Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava

28

hladovinu gdje prolazi svega 1 svjetlosti a 12 - potpunu izloženost sunčevom

zračenju)

- Temperatura (T) - prikazuje prosječnu godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti pojedine vrste Raspon vrijednosti 1-12 (1 - označava izrazito

hladna staništa pretežito u visokim planinama a 12 - vruća mediteranska i pustinjska

područja)

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana Raspon vrijednosti 1-9 (1 - prikazuje morske vrste a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom području)

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlažnosti tla Raspon vrijednosti

1-12 (1 - predstavlja vrlo sušna područja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem dok

su 12 - vodena područja gdje rastu vodne biljke)

- Reakcija tla (R) ndashprikazuje kiselost ili alkaličnost tla Raspon vrijednosti 1-9 (1 -

označava vrlo kisela tla dok 9 - vrlo lužnata tla)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash označava slaba zastupljenost dušika nitrata i organskih

tvaridok 9 ndash dobra zastupljenost dušika nitrata i organskih tvari )

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu Raspon vrijednosti 1-3 (1 -

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli dok 3 - područja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji)

Ostale korištene oznake X ndash predstavlja široki raspon vrijednosti a 0 - nedovoljno

informacija

Objašnjenje ekoloških indeksa prema Ellenberg-u i sur (1991)

- Svjetlost (L) ndash prikazuje srednji godišnji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast

Raspon vrijednosti 1ndash9 ( 1 ndash biljke u dubokoj hladovini većinom s manje od 1

relativne svjetlosti a rijetko iznad 30 9 ndash biljke na potpuno osvijetljenim mjestima

ne pojavljuju se na manje od 50 relativne jačine svjetlosti)

- Temperatura (T) ndash prikazuje srednju godišnju temperaturu na području

rasprostranjenosti vrste Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash hladna pretežito planinska

područja 9 ndash najviše temperature pretežito mediteranska područja)

- Kontinentalnost (K) ndash prikazuje udaljenost od morske obale prema unutrašnjosti

Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash priobalna područja u srednjoj Europi 9 ndash unutrašnjost

Europe)

- Vlaga (F) - prikazuje vlažnost tla (od suhih stijena do močvarnih tala) Raspon

vrijednosti 1-12 (1 ndash sušna područja često isušena 12 ndash vodne biljke stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode) Oznaka ~ predstavlja veće oscilacije vlage dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih područja

29

- Reakcija tla (R) ndash prikazuje količinu vapnenca u tlu Što je veći sadržaj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo Raspon vrijednosti 1-9 (1- kisela tla 9 - bazična tla bogata

vapnencem)

- Hranjive tvari (N) ndash prikazuje količinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta Raspon vrijednosti 1-9 (1 ndash područja vrlo siromašna dušikom 9

ndash područja vrlo bogata dušikom)

- Salinitet (S) ndash prikazuje koncentraciju klorida u području korijena biljke Raspon

vrijednosti 0-9 (0 ndash biljka ne podnosi slana područja 9 ndash priobalna tla s većim

količinama soli više od 23 klorida)

Ostale korištene oznake X ndash prikazuje ravnodušno ponašanje vrste na oscilacije

ekološkog čimbenika dok ndash predstavlja neistraženo ponašanje vrste

59 Fitocenološka pripadnost

Fitocenološka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike

Hrvatske (Anonymous 2009a) Inače sva poznata staništa odnosno biljne zajednice vodene i

močvarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 43 ovoga rada

30

6 REZULTATI

61 Samonikle vodene i močvarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i močvarnih biljaka koje

rastu na području Hrvatske Za svaku vrstu dat je latinski engleski i hrvatski naziv navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada svojstva biljnih vrsta visina biljke dubina korijenja

životni oblik florni element kategorija ugroženosti fitocenološka pripadnost dubina vode na

staništu ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) i Ellenberg i sur (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24-103)

31

Acorus calamus L

Hrvatski naziv obični iđirot

Engleski naziv sweet flag

Porodica Araceae

Visina biljke 15 ndash 90 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica iđirota

Dubina vode na staništu do 100 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24 Acorus calamus L

Izvor httpwwwafricamuseumbe 05042015

Alisma plantago-aquatica L

Hrvatski naziv obični žabočun

Engleski naziv water plantain

Porodica Alismataceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 5 ndash 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor httpwwwagroatlasru

05042015

Slika 25 Alisma plantago-aquatica L

32

Azolla filiculoides Lam

Hrvatski naziv -

Engleski naziv water fern

Porodica Azollaceae

Visina biljke 2 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Neotropic

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih

leća i prožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26 Azolla filiculoides Lam

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Berula erecta (Huds) Coville

Hrvatski naziv uspravni grešun

Engleski naziv cutleaf water parsnip

Porodica Aipaceae

Visina biljke 30- 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu do 75 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikipediaorgwikiBerula_erecta 06042015

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27 Berula erecta (Huds) Coville

33

Butomus umbellatus L

Hrvatski naziv štitasti vodoljub

Engleski naziv flowering rush

Porodica Butomaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - NT

Fitocenološka pripadnost zajednica štitastog vodoljuba

Dubina vode na staništu do 40 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=

Izvor httpluirigaltervistaorgpics 05042015

Slika 28 Butomus ubellatus L

Callitriche hamulata Ktz ex Koch

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrowleaf water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 20 ndash 50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subatlant

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog

žabnjaka i žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor httpdelta-intkeycomangio 05042015

Slika 29 Callitriche hamulata Ktz ex Koch

34

Callitriche palustris L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv narrow-fruited water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 5 ndash 25 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circunbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 30 - 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30 Callitriche palustris

L Izvor httpcalibanmpipzmpgde

05042015

Callitriche stagnalis Scop

Hrvatski naziv jezerska žabovlatka

Engleski naziv pond water-starwort

Porodica Callitrichaceae

Visina biljke 70 ndash 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti CK - DD

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne

čestoslavice i jezerske žabovlatke

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K= F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31 Callitriche stagnalis Scop

Izvor httpsgobotany-devherokuappcom 05042015

35

Carex acuta L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv slender tufted-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30- 120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor wikimediaorgCarex_acuta06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32 Carex acuta L

Carex elata All

Hrvatski naziv kruti šaš

Engleski naziv tufted sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20 ndash120 cm

Dubina korijena 103 cm

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti - Izvor httpwwwpfaforg 05042015

Fitocenološka pripadnost močvara krutog šaša

Dubina vode na staništu 0 - 10 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33 Carex elata All

36

Carex acutiformis Ehrh

Hrvatski naziv močvarni šaš

Engleski naziv lesser pondsedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-) 50 - 150 cm

Dubina korijena 152 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarnog šaša

Dubina vode na staništu do 70 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor httpplantillustrationsorg 06042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm

Hrvatski naziv -

Engleski naziv -

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40 - 120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element SE-Europ

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu -

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 06042015

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34 Carex acutiformis Ehrh

Slika 35 Carex buekii Wimm

37

Carex paniculata L

Hrvatski naziv metličasti šaš

Engleski naziv great tussock sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 40-100(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) Izvor wikimediaorgCarex_paniculata 06042015

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv obalni šaš

Engleski naziv greater pond-sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke (30-)50-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša

Dubina vode na staništu do 60 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor wwwnewzealandantiqueprintsco 06042015 Ekološki Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36 Carex paniculata L

Slika 1 Carex riparia Curtis

38

Carex rostrata Stokes ex With

Hrvatski naziv kljunasti šaš

Engleski naziv beaked sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-100cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica mjehurastog šaša

Dubina vode na staništu do 50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 38 Carex rostrata Stokes ex With

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor ltbiologijawikiacom 6042015 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L

Hrvatski naziv mjehurasti šaš

Engleski naziv blister sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 120 cm

Dubina korijena 126 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 39 Carex versicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg 6042015

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

39

Carex vulpina L

Hrvatski naziv lisičji šaš

Engleski naziv true fox sedge

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-100 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica lisičjeg šaša

Dubina vode na staništu - Slika 40 Carex vulpina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L

Hrvatski naziv kruta voščika

Engleski naziv rigid hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i

kovrčavog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 20-60 cm Slika 41 Ceratophyllum demersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

40

Ceratophyllum submersum L

Hrvatski naziv mekana voščika

Engleski naziv soft hornwort

Porodica Ceratophyllaceae

Visina biljke 20-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike

Dubina vode na staništu 10 cm Slika 42 Ceratophyllum submersum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwacquariofiliafacileit 6042015

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L) Pohl

Hrvatski naziv močvarni ljutak

Engleski naziv jamaica swamp sawgrass

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 125-250 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka

Dubina vode na staništu do 40 cm Slika 43 Cladium mariscus (L) Pohl

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor iraplaltervistaorg 6042015

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

41

Cyperus flavescens L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv yellow nut sedge

Porodica -

Visina biljke 1-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Caesp

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 44 Cyperus flavescens L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv sweet cyperus galingale

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 20-150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik He Oblik rasta -

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica ljutka zajednica

dugolisnog šilja

Dubina vode na staništu - Slika 45 Cyperus longus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

42

Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Hrvatski naziv močvarna jezernica

Engleski naziv common spike-rush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne jezernice

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 46 Eleocharis palustris (L) Roem et Schult

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor fracademicru 6042015

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=x K=x F=10 R=x N= S=0

Elodea canadensis Michx

Hrvatski naziv kanadska vodena kuga

Engleski naziv waterweed

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 20-100(-300) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Avv Naturalizz

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog

merijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-30 cm Slika 47 Elodea canadensis Michx

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

43

Equisetum fluviatile L

Hrvatski naziv riječna preslica

Engleski naziv water river horsetai

Porodica Equisetaceae

Visina biljke 10-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića

rogozik širokolisnog rogoza sastojine riječne preslice

Dubina vode na staništu 30-60 cm Slika 48 Equisetum fluviatile L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg6042015

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L

Hrvatski naziv močvarna preslica

Engleski naziv marsh horsetail

Porodica -

Visina biljke 30-150 cm

Dubina korijena 250 cm

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 49 Equisetum palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plwikipediaorg 6042015

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

44

Galium palustre L

Hrvatski naziv cretna broćika

Engleski naziv marsh-bedstraw

Porodica -

Visina biljke (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Scap

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica metličastog šaša

zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu - Slika 50 Galium palustre L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L) R Br

Hrvatski naziv plivajuća pirevina

Engleski naziv floating sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu 20 cm Slika 51 Glyceria fluitans (L) R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgemblouxulgacbe 6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

45

Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Hrvatski naziv velika pirevina

Engleski naziv reed sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (60-)80-200(-250)cm

Dubina korijena 95

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik uskolisnog rogoza

zajednica velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 52 Glyceria maxima (Hartm) Holmb

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wisplantsuwspedu 6042015

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr) Fr

Hrvatski naziv naborana pirevina

Engleski naziv plicate sweet-grass

Porodica Poacaeae

Visina biljke (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica naborane pirevine

Dubina vode na staništu 0-30 cm Slika 53 Glyceria plicata (Fr) Fr

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

46

Hippuris vulgaris L

Hrvatski naziv obični borak

Engleski naziv common mares-tail

Porodica Hippuridaceae

Visina biljke (4-)30-60(-150)cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 54 Hippuris vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor e-ecodbbasbg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L

Hrvatski naziv močvarna rebratica

Engleski naziv water violet

Porodica Primulaceae

Visina biljke 30-60 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica močvarne rebratice

Dubina vode na staništu 10-60 cm Slika 55 Hottonia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

47

Hydrocharis morsus-ranae L

Hrvatski naziv žabogriz

Engleski naziv common frogbit

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 2-10 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 56 Hydrocharis morsus-ranae L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor itwikipediaorg 6042015

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L

Hrvatski naziv žuta perunika

Engleski naziv yellow iris

Porodica Iridaceae

Visina biljke 60-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurosiat

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike pirevine

zajednica iđirota i velike pirevine

Dubina vode na staništu 0-70 cm Slika 57 Iris pseudacorus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=7 C=5 U=10 R=6 N=7 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

48

- Leersia oryzoides (L) Sw

Hrvatski naziv rižasta tajnica

Engleski naziv rice cutgrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 58 Leersia oryzoides (L) Sw

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor nlwikipediaorg6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L

Hrvatski naziv grbasta vodena leća

Engleski naziv fat duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 7 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 59 Lemna gibba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehrlemna+gibba 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

49

Lemna minor L

Hrvatski naziv mala vodena leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 01 ndash 08 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica male vodene leće

zajednica male i velike vodene leće

Dubina vode na staništu - Slika 60 Lemna minor L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibba6042015

L =7 T=x C=5 U=12 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=3 F=11 R=x N=6 S=1

Lemna trisulca L

Hrvatski naziv podvodna vodena leća

Engleski naziv ivy duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 02-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica trokrpe vodene leće

zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 61 Lemna trisulca L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehrlemna+gibbaampbi6042015

L =8 T=x C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=12 R=7 N=5 S=1

50

Ludwigia palustris (L) Elliott

Hrvatski naziv močvarna mekčina

Engleski naziv hampshire-purslane

Porodica Onagraceae

Visina biljke 3-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik T Oblik rasta Rept

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica žućkastog oštrika

Dubina vode na staništu - Slika 62 Ludwigia palustris (L) Elliott

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorvascularfloraappstateedu6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 8 T=7 K=3 F=9= R=4 N=4 S=0

Lycopus europaeus L

Hrvatski naziv obična vučja noga

Engleski naziv european bugleweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke 20-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 63 Lycopus europaeus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg6042015

L =7 T=6 C=5 U=9 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=9= R=7 N=7 S=0

51

Lysimachia vulgaris L

Hrvatski naziv obični protivak

Engleski naziv yellow loosestrife

Porodica Primulaceae

Visina biljke 50-160 cm

Dubina korijena 90 cm

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica metličastog šaša zajednica kljunastog šaša

Dubina vode na staništu 0-10 cm Slika 64 Lysimachia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=x C=7 U=9 R=x N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=x K=x F=8~ R=x N=x S=0

Lythrum salicaria L

Hrvatski naziv purpurna vrbica

Engleski naziv purple-loosestrife

Porodica Lythraceae

Visina biljke 50-150 cm

Dubina korijena 95

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost zajednica krutog šaša

zajednica banatskog šaša

Dubina vode na staništu 70 cm Slika 65 Lythrum salicaria L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=8 R=7 N=x S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L= 7 T=5 K=5 F=8~ R=6 N=x S=1

52

Marsilea quadrifolia L

Hrvatski naziv četverolisna raznorotka

Engleski naziv european water fern

Porodica Marsileaceae

Visina biljke 70-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) EN

(Councill directive) +

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

Dubina vode na staništu - Slika 66 Marsilea quadrifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwdprgekru6042015

L =9 T=8 C=5 U=10 R=x N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=9 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Mentha aquatica L

Hrvatski naziv vodena metvica

Engleski naziv water mint

Porodica Lamiaceae

Visina biljke (10-)20-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) -

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

zajednica krutog šaša zajednica metličastog šaša

Dubina vode na staništu 0-15 cm Slika 67 Mentha aquatica L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor uploadwikimediaorg6042015

L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=3 F=9= R=7 N=5 S=0

53

Myriophyllum spicatum L

Hrvatski naziv klasasti krocanj

Engleski naziv eurasian water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti-

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu 100-1000 cm Slika 68 Myriophyllum spicatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor enwikipediaorg6042015

L =5 T=x C=x U=12 R=8 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=x F=12 R=9 N=7 S=

Myriophyllum verticillatum L

Hrvatski naziv pršljenasti krocanj

Engleski naziv whorled water-milfoil

Porodica Holoragaceae

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica lopoča i lokvanja

Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 69 Myriophyllum verticillatum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor commonswikimediaorg6042015

L =5 T=6 C=5 U=12 R=6 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=5 T=6 K=5 F=12 R=7 N=8 S=0

54

Najas marina L

Hrvatski naziv morska podvodnica

Engleski naziv holly-leaved naiad

Porodica Najadaceae

Visina biljke 5-45 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka i

morske podvodnice

Dubina vode na staništu 200-300 cm Slika 70 Najas marina L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor dewikipediaorg6042015

L =5 T=8 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=9 T=5 K=4 F=12 R=9 N=6 S=1

Nasturtium officinale R Br

Hrvatski naziv ljekovita potočarka

Engleski naziv watercress

Porodica Holoragaceae

Visina biljke 10-100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica plivajuće pirevine

zajednica obične potočarke

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 71 Nasturtium officinale R Br

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwstuartxchangecom6042015

L =7 T=4 C=5 U=11 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=7 S=0

55

Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Hrvatski naziv žuti lokvanj

Engleski naziv -

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica žabogriza zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu - Slika 72 Nuphar lutea (L) Sm in Sibith et Sm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwinfoflorach 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=6 N=X S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Nymphaea alba L

Hrvatski naziv bijeli lopoč

Engleski naziv white water-lily

Porodica Nymphaeaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

zajednica lopoča i lokvanja

Dubina vode na staništu 45-180 cm Slika 73 Nymphaea alba L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwbiolibcz 6042015

L =8 T=X C=5 U=12 R=7 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=3 F=11 R=7 N=5 S=0

56

Oenanthe aquatica (L) Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv fineleaf waterdropwort

Porodica Apiaceae

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Scap

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu - Slika 74 Oenanthe aquatica (L) Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=7 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=6 S=0

Persicaria amphibia (L) Delarbre

Hrvatski naziv rahlocvjetni kaćun

Engleski naziv amphibious bistort

Porodica Polygonaceae

Visina biljke 5 ndash 40 cm

Dubina korijena 60 cm

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodene trbulje i

vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 200 cm Slika 75 Persicaria amphibia (L) Delarbre

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

57

Phalaris arundinacea L

Hrvatski naziv -

Engleski naziv reed canarygrass

Porodica Poacaeae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena 139 cm

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obalnog šaša zajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu do 15 cm Slika 76 Phalaris arundinacea

L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoruploadwikimediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=9= R=7 N=7 S=0

Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Hrvatski naziv -

Engleski naziv common reed

Porodica Poacaeae

Visina biljke 80-350(-1000)05-12 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost trščaci obične trske

trščak obične trske i patuljastog rogoza

Dubina vode na staništu do 75 cm Slika 77 Phragmites australis (Cav) Trin ex Steud

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=5 C=X U=10 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=5 K=X F=10 R=7 N=7 S=0w

58

Potamogeton natans L

Hrvatski naziv plivajući mrijesnjak

Engleski naziv broad-leaved pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 30-90 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 10-50 cm

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Slika 78 Potamogeton natans L

L =6 T=4 C=5 U=12 R=7 N=4 S=0 Izvor plantillustrationsorg 6042015

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=11 R=7 N=5 S=0

Potamogeton nodosus Poir

Hrvatski naziv -

Engleski naziv loddon pondweed

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 79 Potamogeton nodosus Poir

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =6 T=6 C=5 U=12 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=5 S=0

59

Potamogeton pectinatus L

Hrvatski naziv češljasti mrijesnjak

Engleski naziv sago pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke do 230 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica češljastog mrijesnjaka

zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu do 300 cm Slika 80 Potamogeton pectinatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=0 C=5 U=12 R=7 N=5 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=5 F=12 R=8 N=8 S=1c)

Potamogeton perfoliatus L

Hrvatski naziv prorasli mrijesnjak

Engleski naziv clasping-leaf pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke 2-11 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 81 Potamogeton perfoliatus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =6 T=0 C=0 U=12 R=7 N=4 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=X K=X F=12 R=7 N=6 S=1

60

Potamogeton pusillus L

Hrvatski naziv maleni mrijesnjak

Engleski naziv lesser pondweed

Porodica -

Visina biljke 15-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost sastojine velikih mrijesnjaka

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 82 Potamogeton pusillus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwplantillustrationsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=5 K=5 F=12 R=6 N=X S=1

Ranunculus fluitans Lam

Hrvatski naziv podvodni žabnjak

Engleski naziv river water-crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 60-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica riječnog žabnjaka

zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna

Dubina vode na staništu max 32 cm Slika 83 Ranunculus fluitans Lam

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=6 C=4 U=12 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=2 F=12 R=X N=8 S=0

61

Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Hrvatski naziv tankolisni žabnjak

Engleski naziv threadleaf crowfoot

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 30-80 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu 0-100 cm Slika 84 Ranunculus trichophyllus Chaix in Vill

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwplantillustrationsorg 6042015

L =7 T=X C=X U=12 R=X N=X S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Rorippa amphibia (L) Besser

Hrvatski naziv amfibijski grbak

Engleski naziv great yellow-cress

Porodica Ranunculaceae

Visina biljke 40-120cm

Dubina korijena -

Životni oblik H Oblik rasta Caesp

Florni element Eurosib

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblićaZajednica trstastog

blješca zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka

Dubina vode na staništu 0-40 cm Slika 85 Rorippa amphibia (L) Besser

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor plantillustrationsorg 6042015

L =7 T=5 C=7 U=10 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=7 F=10 R=7 N=8 S=0

62

Sagittaria sagittifolia L

Hrvatski naziv obična strelica

Engleski naziv arrowhead

Porodica Alismataceae

Visina biljke 3- 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obične strelice i uronjenog

ježinca

Dubina vode na staništu 10-50 cm Slika 86 Sagittaria sagittifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor idtoolsorg 6042015

L =7 T=0 C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=4 F=10 R=7 N=6 S=0

Salvinia natans (L) All

Hrvatski naziv plivajuća nepačka

Engleski naziv floating watermoss

Porodica Salviniaceae

Visina biljke 8-20 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Euras-Temper

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenih leća i obične

mješinke zajednica žabogriza i resca Slika 87 Salvinia natans (L) All

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvor wwwgridunepch 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=4 R=8 N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=5 F=11 R=7 N=7 S=0

63

Scirpus lacustris L ssp tabernaemontani (CCGmel) Syme

Hrvatski naziv sivi oblić

Engleski naziv grey club rush

Porodica -

Visina biljke do 150 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

zajednica sivog oblića Slika 89 Scirpus lacustris L ssp

Dubina vode na staništu - tabernaemontani (CCGmel) Syme

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwredorbitcom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus lacustris L ssp lacustris

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv -

Porodica -

Visina biljke do 300 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) DD

Fitocenološka pripadnost -

Dubina vode na staništu - Slika 88 Scirpus lacustris L ssp lacustris

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor wwwgooglehr 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

64

Scirpus litoralis Schrad

Hrvatski naziv -

Engleski naziv coast club rush

Porodica -

Visina biljke 30-200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 90 Scirpus litoralis Schrad

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor bonnierflora-electronicacom 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Scirpus maritimus L

Hrvatski naziv jezerski oblić

Engleski naziv cosmopolitan bulrush

Porodica Cyperaceae

Visina biljke 30-120 cm

Dubina korijena -

Životni oblik - Oblik rasta -

Florni element -

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

Fitocenološka pripadnost zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu - Slika 91 Scirpus maritimus L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvor cawikipediaorg 6042015

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=- T=- K=- F=- R=- N=- S=-

65

Sparganium erectum L

Hrvatski naziv razgranjeni ježinac

Engleski naziv simplestem bur-reed

Porodica Typhaceae

Visina biljke (30-)50-150(-200) cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica uspravnog ježinca

rogozik širokolisnog rogoza

Dubina vode na staništu 40 cm Slika 92 Sparganium erectum L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorluirigaltervistaorg 6042015

L =7 T=6 C=5 U=10 R=X N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=10 R=7 N=7 S=0

Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Hrvatski naziv višekorjenska barska leća

Engleski naziv common duckweed

Porodica Lemnaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Subcosmop

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene leće

zajednica vodenih leća i parožinaste paprati

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Slika 93 Spirodela polyrrhiza (L) Schleiden

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwgooglehr 6042015

L =7 T=6 C=5 U=12 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=6 N=6 S=1

66

Stratiotes aloides L

Hrvatski naziv rezac

Engleski naziv water soldiers

Porodica Hydrocharitaceae

Visina biljke 10-50 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Europ-Caucas

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) VU

Fitocenološka pripadnost zajednica žabogriza i resca

Dubina vode na staništu - Slika 94 Stratiotes aloides L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordelta-intkeycom 6042015

L =7 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=8 N=6 S=0

Trapa natans L

Hrvatski naziv vodeni orašac

Engleski naziv water chestnut

Porodica Trapaceae

Visina biljke 05-2 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleotemp

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore) NT

( Bern convention) +

Fitocenološka pripadnost zajednica vodenog orašca

Dubina vode na staništu 30 cm Slika 95 Trapa natans L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvordewikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=12 R=6 N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=11 R=6 N=8 S=0

67

Typha angustifolia L

Hrvatski naziv uskolisni rogoz

Engleski naziv narrow-leaf cat-tail

Porodica Typhaceae

Visina biljke do 200 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica obićog oblića rogozik

uskolisnog rogoza zajednica primorskog oblića

Dubina vode na staništu 60-100 cm Slika 96 Typha angustifolia L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorukwikipediaorg 6042015

L =8 T=7 C=5 U=10 R=X N=7 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=7 K=5 F=10 R=7 N=7 S=1

Typha latifolia L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv common cattail

Porodica Typhaceae

Visina biljke 200 ili više cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti

Fitocenološka pripadnost rogozik širokolisnog rogoza

rogozik uskolisnog rogoza zajednica velike pirevine Slika 97 Typha latifolia L

Dubina vode na staništu 50 cm Izvoruploadwikimediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=X N=8 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=6 K=5 F=10 R=7 N=8 S=1

68

Typha minima Funck

Hrvatski naziv patuljasti rogoz

Engleski naziv miniature cattail dwarf bulrush

Porodica Typhaceae

Visina biljke 25-75 cm

Dubina korijena -

Životni oblik G Oblik rasta Rhiz

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)CR

Fitocenološka pripadnost trščak obične trske i

patuljastog rogoza Slika 98 Typha minima Funck

Dubina vode na staništu - Izvoriraplaltervistaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =8 T=0 C=7 U=9 R=8 N=2 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=8 T=X K=7 F=9= R=8 N=2 S=0

Utricularia vulgaris L

Hrvatski naziv širokolisni rogoz

Engleski naziv greater (common) bladderwort

Porodica Lentibulariaceae

Visina biljke do 100 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Circumbor

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica velike vodene leče i

plivajuće nepačke zajednica vodenih leća i obične mješinke

Dubina vode na staništu - Slika 99 Utricularia vulgaris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorenwikipediaorg 6042015

L =7 T=6 C=X U=12 R=6 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=X F=12 R=5 N=4 S=0

69

Vallisneria spiralis L

Hrvatski naziv uvijuša

Engleski naziv eelgrass trape grass

Porodica -

Visina biljke do 40 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost-

Dubina vode na staništu do 100 cm Slika 100 Vallisneria spiralis L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvoridtoolsorg 6042015

L =6 T=5 C=5 U=12 R=5 N=5 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=8 K=3 F=12 R=7 N=7 S=0

Veronica beccabunga L

Hrvatski naziv potočna čestoslavica

Engleski naziv european speedwell

Porodica Scrophulariaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik Ch Oblik rasta Rept

Florni element Eurasiat

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)-

Fitocenološka pripadnost zajednica potočne čestoslavice i jezerske

žabovlatke zajednica plivajuće pirevine

Dubina vode na staništu - Slika 101 Veronica beccabunga L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorplwikipediaorg 6042015

L =7 T=X C=5 U=10 R=7 N=6 S=0

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=X K=3 F=10 R=7 N=6 S=0

70

Wolffia arrhiza (L) Horkel ex Wimm

Hrvatski naziv beskorjenska sitna leća

Engleski naziv spotless watermeal

Porodica Lemnaceae

Visina biljke do 15 cm

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Nat

Florni element Paleosubtrop

Kategorija ugroženosti (Crvena knjiga vaskulrne flore)VU

Fitocenološka pripadnost zajednica sitne i grbaste vodene Slika 102 Wolffia arrhiza (L) Horkel ex

leće zajednica žabogriza i resca Wimm

Dubina vode na staništu plutajuća biljka Izvorenwikipediaorg 6042015

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009)

L =7 T=6 C=5 U=12 R=3 N=2 S=0 Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=7 T=6 K=5 F=11 R=7 N=6 S=0

Zannichellia palustris L

Hrvatski naziv žabokrečina

Engleski naziv horned pondweed

Porodica Potamogetonaceae

Visina biljke -

Dubina korijena -

Životni oblik I Oblik rasta Rad

Florni element Cosmopol

Kategorija ugroženosti -

Fitocenološka pripadnost zajednica krute rošćike i kovrčavog

mrijesnjaka zajednica češljastog mrijesnjaka i morske podvodnice

Dubina vode na staništu - Slika 103 Zannichellia palustris L

Ekološki indeksi prema Pignatti i sur (2009) Izvorwwwpfaforg 6042015

L =6 T=0 C=2 U=12 R=7 N=6 S=1

Ekološki indeksi prema Ellenberg i sur (1991)

L=6 T=6 K=5 F=12 R=8 N=8 S=5

71

62 Visina biljaka

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste Od

ukupno 80 analiziranih vrsta njih 49 spada u močvarne i 31 u vodene vrste (Slika 1)

Slika 104 Kategorizcija vrsta prema visini

Najveći broj močvarnih biljaka pripada kategoriji visine od 50 do 100 cm ndash 2649 ili 53

zatim slijedi kategorija iznad 100 cm ndash 1349 ili 27 i kategorija do 50 cm ndash 1049 ili 20

vrsta

Najveći broj vodenih vrsta pripada kategoriji visine do 50 cm - 1831 ili 58 zatim slijedi

kategorija iznad 100 cm ndash 731 ili 23 i kategorija visine od 50 do 100 cm ndash 631 ili 19

vrsta

U kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

63 Dubina korijena

Korijen je jedan od osnovnih organa biljke Služi za učvršćivanje izdanaka i opskrbljivanje

vodom i mineralnim tvarima iz tla Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je

informacija o dubini korijena za tek 11 vrsta koje su analizirane (Slika 7)

72

Slika105 Kategorizacija dubine korijena

Od analiziranih 11 vrsta 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do 100 cm

također 45 vrsta pripada dubini iznad 100 cm dok samo 10 ili jedna vrsta pripada dubini

do 50 cm

64 Životni oblici

Obzirom na prilagobe za preživljavanjem nepovoljnih razdoblja vrstama su pridruženi

životni oblici Analizirani su podaci za 73 vrste (Slika 8)

Slika 106 Kategorizacija životnih oblika

Najveći broj analiziranih vrsta spada u skupinu hidrofita 39 vrsta ili 53 zatim slijede

geofiti 20 vrsta ili 27 hemikriptofiti 11 vrsta ili 15 terofiti 2 vrste ili 3 i hamefiti 1

vrsta Hidrofiti su vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preživljavaju pomoću pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Fanerofiti ili drvenaste vrste u ovome

radu nisu uzete u obzir

73

65 Oblici rasta

Oblici rasta koji su zastupljeni u našem radu podijeljeni su u 6 kategorija (Slika 9)

Slika 107 Kategorizacija oblika rasta

Najzastupljeniji oblik rasta su vodene biljke zakorijenjene za dno (Rad) 3073 ili 41 zatim

slijede vrste s dobro razvijenim podankom (Rhiz) 2073 ili 27 plivajuće biljke (Nat) 973

ili 12 biljke s dobro ravijenom batvom (Scap) 773 ili 10 busenaste biljke (Caesp) 573

ili 7 i puzave biljke (Rept) 273 ili 3 analiziranih vrsta

66 Florni elementi

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta (Slika 10)

74

Slika 108 Kategorizacija flornih elemenata

Najzatupljeniji florni elemnt su subkozmopolitske vrste (Subcosmop) ili vrste

rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu s velikim rupama u arealu - 2176 ili 28 vrsta

Zatim slijede euroazijske vrste ndash 1576 ili 20 cirkumborealne vrste -1276 ili 16

kozmopolitanske vrste - 976 ili 12 europsko-kavkaske i vrste rasprostranjene u

područjima umjerene kontinentalne klime starog svijeta ndash 576 ili 7 i europsko - sibirske

vrste ndash 373 ili 4 analiziranih vrsta

67 Kategorije ugroženosti

U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) nalazi se 25 analiziranih

vrsta (Slika 11)

75

Slika 109 Kategorizacija ugroženosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005)

najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 925 ili 36 zatim slijede gotovo ugrožene vrste

(NT) 625 ili 24 nepoznate (DD) 425 ili 16 ugrožene svojte (EN) 425 sa 16 i

kritično ugrožene svojte (CR) 225 ili 8

Obzirom na analizirane vrste u Bernskoj konvenciji i Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i

divljih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se po jedna biljna vrsta Četverolisna raznorotka

(Marsilea quadrifolia L) zaštićena je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa (Anonymous

1992) dok je vodeni orašac (Trapa natans L) zaštićen Bernskom konvencijom (Anonymous

1979)

68 Ekološki indeksi

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Svijetlost

76

Slika 110 Analiza svjetlosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize svjetlosti prema Pinatti-ju i sur (2005) najzastupljenije su biljne vrste s

indeksom svijetlosti 7 ndash 3476 ili 45 zatim slijede indeks 8 ndash 2076 ili 26 indeks 6 ndash

1276 ili 16 indeks 9 ndash 676 ili 8 i indeks 5 ndash 476 ili 5 vrsta (Slika 12)

Indeks 7 označava vrste izložene punom svijetlu ali često i u hladovini (Pinatti i sur 2005)

Slika 111 Analiza svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize svjetlosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom svjetlosti 7 ndash 3779 ili 47 zatim slijede indeks 8 ndash 2279 ili 28 indeks 6 ndash

1179 ili 14 indeks 9 ndash 679 ili 7 i indeks 5 ndash 379 ili 4 vrsta (Slika 13)

77

Indeks 7 označava vrste koje su većinom na punoj svjetlosti ali i u sjeni do otprilike 30

relativne svijetlosti (Ellenberg i sur 1991)

Temperatura

Slika 112 Analiza temperature prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize temperature prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 2176 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 5 ndash 1376 ili 17

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1376 ili 17 indeks

7 ndash 876 ili 11 indeks 4 ndash 776 ili 9 indeks 8 ndash 676 ili 8 vrste s nedovoljno

informacija (0) - 676 ili 8 indeks 3 - 176 ili 1 i indeks 12 ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 14)

Indeks 6 označava vrste po prilagodbi rasprostranjene u srednje umjerenim područjima i u

dolinama ili planinskim okruženjima mediteranskog područja (Pinatti i sur 2005)

78

Slika 113 Analiza temperature prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize temperature prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom temperature 6 ndash 3479 ili 43 zatim slijede indeks 5 ndash 1779 ili 22 pokazatelj

ravnodušnosg ponašanja vrste spram oscilacije temperature ndash 1479 ili 18 indeksi 7 ndash 579

ili 6 indeks 8 ndash 579 ili 6 indeks 4 - 379 ili 4 i indeks 9 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 15)

Indeks 6 označava vrste koje se nalaze između područja umjerenih temperatura i toplih

područja (Ellenberg i sur 1991)

Kontinentalnost

Slika 114 Analiza kontinentalnosti prema Pignatti-ju i sur (2005)

79

Temeljem analize kontinentalnosti prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 5076 ili 66 vrsta zatim slijede indeks 4 ndash 876 ili 11

pokazatelj ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije kontinentalnosti (X) ndash 876 ili 11

indeks 7 ndash 476 ili 5 indeks 2 ndash 376 ili 4 indeks 6 ndash 276 ili 2 i nedovoljno informacija

o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta (Slika 16)

Indeks 5 predstavlja vrste u područjima srednje umjerene klime (Pinatti i sur 2005)

Slika 115 Analiza kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize kontinentalnosti prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom kontinentalnosti 5 ndash 2479 ili 30 zatim slijede indeks 3 ndash 2279 ili 28

ravnodušno ponašanje spram oscilacija kontinentalnosti (X) - 1779 ili 22 indeks 4 ndash 579

ili 6 indeks 2 ndash 479 ili 5indeks 6 ndash 379 ili 4 indeks 7 ndash 379 ili 4 i nepoznato

ponašanje vrste ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 17)

Indeks 5 označava vrste koje su zastupljene u djelovima srednje i subkontinentale Europe

(Ellenberg i sur 1991)

Vlaga

80

Slika 116 Analiza vlage prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize vlage prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 12 - 2976 ili 38 zatim slijede indeks 10 - 2676 ili 34 indeks 9 - 1276 ili 16

indeks 11 - 576 ili 7 indeks 8 ndash 276 ili 3 indeks 7 ndash 176 ili 1 i indeks 4 ndash 176 ili 1

(Slika 18)

Indeks 12 predstavlja vodene biljke koje su stalno ili gotovo uvijek ispod razine vode dok

indeks 10 predstavlja vrste koje su povremeno izložene vodi na staništu povremeno su

potapljane (Pinatti i sur 2005)

Slika 117 Analiza vlage prema Ellenberg-u i sur (1991)

81

Temeljem analize vlage prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s indeksom

vlage 10 ndash 2279 ili 28 vrsta zatim slijede indeks 12 - 1679 ili 20 indeks 11 ndash 1479 ili

18 pokazatelj povremeno poplavljenih područja (=) - 1479 ili 18 vrste s većim

oscilacijama vlage (~) - 1079 vrsta ili 13 indeks 8 ndash 279 ili 2 i indeks 9 ndash 179 ili 1

vrsta (Slika 19)

Indeks 10 označava vodene biljke koje mogu duže vrijeme preživjeti bez vode (Ellenberg i

sur 1991)

Reakcija tla

Slika 118 Analiza reakcije tla prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize reakcije tla prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije tla 7 ndash 2476 ili 31 zatim slijede pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije reakcije tla (X) ndash 1776 ili 22 indeks 5 - 976 ili 12 indeks 6 ndash

976 ili 12 indeks 8 - 876 ili 11 indeks 3 ndash 376 ili 4 indeks 4 ndash 276 ili 3 indeks 9

ndash 276 ili 3 indeks 2 ndash 176 ili 1 i nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 176 ili 1 vrsta

(Slika 20)

82

Slika 219 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 7 ndash 2979 ili 37 vrsta zatim slijede indeks 8 ndash 1679 ili 20 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije reakcije tla (X) - 1679 ili 20 indeks 6 ndash

1079 ili 12 indeks 9 ndash 379 ili 4 indeks 3 ndash 279 ili 3 indeks 5 ndash 279 ili 3 i indeks 4

ndash 179 ili 1 vrsta (Slika 21)

Indeks 7 prikazuje vrste koje dobro podnose slabo kisela tla (Ellenberg i sur 1991)

Hranjive tvari

Slika 120 Analiza hranjivih tvari prema Pignatti-ju i sur (2005)

83

Temeljem analize hranjivih tvari prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom hranjivih tvari 5 ndash 1676 ili 21 vrsta zatim slijede indeks 7 - 1479 ili 18

indeks 8 ndash 1276 ili 16 indeks 6 ndash 1076 ili 13 i indeks 4 ndash 776 ili 9 pokazatelj

ravnodušnog ponašanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 676 ili 8 indeks 3 ndash

576 ili 7 indeks 2 ndash 476 ili 5 i indeks 2 ndash 276 ili 3 vrsta (Slika 22)

Slika 121 Analiza reakcije tla prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize hranjivih tvari prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom 7 ndash 1779 ili 22 vrsta zatim slijede indeks 6 ndash 1579 ili 19 indeks 8 ndash 1479 ili

18 i indeksi 4 ndash 1179 ili 14 indeks 5 - 1179 ili 14 pokazatelj ravnodušnog ponašanja

vrste spram oscilacije hranjivih tvari (X) ndash 479 ili 5 indeks 3 ndash 379 ili 4 indeks 2 ndash

279 ili 2 indeks 9 ndash 179 ili 1 i nepoznato ponašanje vrste () ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

23)

Indeks 7 prikazuje vrste na područjima dobro zastupljenim dušikom (Ellenberg i sur 1991)

Salinitet

84

Slika 122 Analiza saliniteta prema Pignatti-ju i sur (2005)

Temeljem analize saliniteta prema Pignattiju u sur (2005) najzastupljenije su vrste s

indeksom X ndash 6776 ili 88 zatim slijedi indeks 1 - 876 ili 11 i indeks 2 ndash 176 ili 1

vrsta (Slika 24)

Indeks X prikazuje širok raspon vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

Slika 123 Analiza saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991)

Temeljem analize saliniteta prema Ellenberg-u i sur (1991) najzastupljenije su vrste s

indeksom reakcije 0 ndash 6079 ili 76 zatim slijede indeks 1 ndash 1579 ili 19 nepoznato

85

ponašanje vrste () ndash 279 ili 3 indeks 2 ndash 1 79 ili 1 indeks 5 ndash 179 ili 1 vrsta (Slika

25)

Indeks saliniteta 0 karakterizira vrste koje ne podnose slana područja dok indeks 1

predstavlja područja s niskom koncentracijom soli

69 Dubina vode na staništu

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na staništu već je

spomenuta dubina za pojedine vrste u poglavlju 7

86

7 RASPRAVA

Unatoč velikoj bioraznolikosti vodene i močvarne flore i vegetacije u Hrvatskoj se koristi

vrlo malo biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Jedan od razloga

zasigurno je nedovoljna povezanost fundamentalnih istraživanja iz botanike fitocenologije i

ekologije te s druge strane primjena tih znanja u inženjerstvu okoliša U ovome radu

analizirali smo 80 najčešćih zeljastih biljnih vrsta koje pripadaju vodenim i moćvarnim

staništima i imaju potencijal za korištenje u uređajima Povećanjem broja vrsta moguće je

poboljšati efikasnost uređaja i smanjti opterećenje na okoliš Drvenaste vrste nisu analizirane

u ovome radu jer zauzimaju veliki prostor i uglavnom se ne koriste u uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda Korijenje drvenastih vrsta je duboko zauzima veliki podzemni

prostor i ima snagu probiti geomembrane koje služe kao brtveni sloj uređaja

Važno je naglasiti da osim odabranih 80 vrsta u prirodi postoje i druge vodene i močvarne

vrste tako da je potencijal korištenja samoniklih biljaka u biljnim uređajima puno veći od

prikazanog a u ovome radu su odabrane samo one najčešće vrste i to u najvećoj mjeri na

osnovi baze podataka o vodenim i močvarnim staništima Republike Hrvatske (Stančić 2012)

Na osnovi različitih karakteristika biljaka prikazanih u ovom radu može se provesti njihov

odabir za konstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s točno određenim

tehnološkim zahtjevima

Biljni uređaji mogu biti izvedeni na različite načine Analiza visine vodenih biljaka (ili

biljaka koje rastu u vodi) i analiza močvarnih biljaka (ili biljaka čiji dijelovi se nalaze iznad

razine površine vode) daje mogućnst odabira većeg broja biljnih vrsta različitih visina rasta

Takvi podaci mogu pridonijeti funkcionalnosti uređaja i estetskom izgledu

Prilikom konstrukcije uređaja važno je znati podatak o korijenu biljke Efikasnost

procjeđivanja otpadnih voda kroz uređaj uvjetovana je korijenom njegovom dubinom i

razgranatošću Također korijen stabilizira površinu biljnog uređaja i omogućuje stvaranje

površine za rast mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u pročišćavanju otpadnih voda

Kategorizacijom životnih oblika ustanovljeno je da 53 analiziranih vrsta su hidrofiti ili

vodene biljke koje nepovoljno zimsko razdoblje preživljavaju pomoću pupova potopljenih u

vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode Pored hidrofita geofiti i hemikriptofiti (ukupno 90

analitziranih vrsta) spadaju u skupinu višegodišnjih biljaka ili trajnica Podaci o životnim

oblicima omogućuju odabir vrsta koje će moći preživjeti nepovoljno zimsko razdoblje

naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Analiza oblika rasta biljaka omogućuje da se odabere veći broj vrsta koje se u vodenom

mediju i iznad vode međusobno prostorno nadopunjuju Tako na primjer analiza u ovome

radu pokazuje da u vodnom mediju može rasti 41 vodenih vrsta koje se zaorijenjuju za dno

87

i uronjene su u vodu (Rad) i 12 vrsta koje plivaju na površini i malenih su dimenzija (Nat)

Od biljaka koje razvijaju nadzemne dijelove 27 ima dobro razvijen podanak (Rhiz) a

ostale su s razvijenim batvom busenaste ili puzajuće Poznavajući oblik rasta olakšan je

odabir biljnih vrsta prilikom projektiranja uređaja

Većina analiziranih vrsta ima velike areale rasprostranjenosti Među njima nema endemičnih

vrsta ili vrsta s ograničenim i malim arealima Analiza podaka o prirodnoj rasprostranjenosti

pojednih vrsta omogućuje njihovu primjenu u biljnim uređajima ne samo u Hrvatskoj nego i

šire odnosno tamo gdje su biljke prisutne u prirodi Potrebno je izbjegavati primjenu stranih

biljnih vrsta koje nisu karakteristične za konkretno podneblje Pojedine strane vrste vodene i

močvarne flore mogu se brzo i invazivno širiti na okolno područje te izazvati neželjene

posljedice u okolišu onemogućujući razvoj autohtonoj flori (Malus i Vouk 2012) Takva

strana invazivna vrsta za koju se ne proporuča da se koristi je kanadska vodena kuga (Elodea

canadensis) Među analiziranim biljkama u ovom radu nalazi se jedna strana vrsta obični

iđirot (Acurus Calamus L) međutim ona ne spada u invazivne vrste

Neka prirodna vodena i močvarna staništa su ugrožena u Hrvatskoj i u Europi Mnoge biljne

vrste tipične za takva staništa su ugrožene prema popisu Crvene knjige (Nikolić i Topić

2005) Bernske konvencije (Anonymous 1979) Direktivi (Anonymous 1992) što pokazuju i

analize provedene u ovome radu Ustanovljeno je da čak 25 vrsta ima relativno visok

postotak ugroženosti Ukoliko se vrste uzimaju iz njihovog prirodnog okruženja utjecaj na

stanište mora biti minimalan i ne smije se potpuno uništiti populacija Korištenjem ugroženih

vrsta u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi se njihovom opstanaku Valja

razmotriti prijedlog za uzgajanje i umjetno razmnožavanje ugroženih vrsta a zatim korištenje

istih u uređajima Osnovna prednost uzgoja je dostupnost biljnih vrsta čime se ne ugožava

populacija na prirodnom staništu Nadalje močvarna područja su globalno ugrožena kao

staništa za divlje životinje (Anonymous 1991) Stoga biljni uređaji mogu služiti kao

zamjenska močvarna staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama

Ekološki indeksi analizirani su prema Pignatti-ju i sur (2005) i prema Ellenberg-u i sur

(1991) Djelo Pigatti-ja koncentrirano je na mediteranska područja dok se djelo Ellenberg-a

odnosi na srednjoeuropsku floru Obzirom da se Hrvatska nalazi u tri klimatska područja bilo

je potrebno analizirati vrste prema više izvora Isto tako rasponi pojedinih ekoloških

činbenika nisu jednaki

Na temelju podataka o indeksu svijetlosti vrši se odabir biljnih vrsta ovisno o zahtjevanoj

osvijetljenosti uređaja npr uređaji mogu biti u sjeni ili direktno izloženi sunčevoj svjetlosti

Poznata nam je vrijednost srednje mjesečnegodišnje temperature zraka nekog područja pa

tako i mjesta gdje će biti izgrađen bilji uređaj Na osnovi podatka o optimalnoj temperaturi za

razvoj pojedinih biljaka radi se selekcija biljnih vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti vrste s indeksom 5 mogu se upotrebljavati u uvjetima

kontinentalne klime dok indeks 2 predstavlja biljke koje su prilagođene mediteranskoj klimi

88

Biljne vrste imaju različite zahtjeve za vlagom na staništu Analiza ekoloških indeksa upućuje

na to koje od biljaka su prilagođene stalnoj prisutnosti vode na stanište a koje mogu tolerirati

kraće ili duže vrijeme vodu na staništu Vrste ne moraju nužno biti pod vodom da bi se

postigla efikasnost uređaja Vrste bez prisutnosti vode na staništu mogu se koristiti u

podpovršinskim uređajima Isto tako informacija o dubini vode na staništu može pomoći u

odabiru vrsta Dubina vode je samo spomenuta nije detaljnije analizirana zbog

nepouzdanosti prikupljenih podataka Obzirom na konstrukciju uređaja vrši se odabir vrsta

prema zahtjevanoj količini vlage

Analizom reakcije tla odnosno medija u kojem biljke mogu rasti pokazalo se da su u setu

podataka zastupljene različite kategorije od onih biljaka koje mogu rasti u kiselim pa do onih

koje mogu rasti u alkaličnim uvjetima a najbrojnije su one koje imaju optimum razvitka u

neutralnom do blago kiselom ili blago alkaličnom području s time da postoje i vrste koje

mogu podnijeti vrlo široki raspon pH vrijednosti substrata To je vrlo važno jer se otpadne

vode razlikuju prema svojoj pH vrijednosti Stoga naši rezultati omogućuju selekciju biljnih

vrsta prema raznim potrebama pročišćavanja otpadnih voda različitih pH vrijednosti

Otpadne vode mogu biti opterećene različitim koncentracijama hranjivih tvari pa tako

indeksi o hranjivim tvarima omogućuju odabir optimalnih vrsta Ukoliko su vode više

opterećene hranjivim tvarima odabiru se vrste s većim indeksom

Podatak o salinitetu govori nam da li biljka može podnijeti slana tla Indeks 1 predstavlja

bočaste biljke koje podnose područja između slanih i slatkih i pogodne su za primjenu u

primorju Znatno više je vrsta koje ne podnose bočase uvjete te se mogu primjenjivati u

uređajima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Njemačka hidrobotaničarka dr Kaumlthe Seidel (1907 ndash 1990) nastavnica i znanstvenica koja

je cijeli život posvetila proučavanju močvarnih biljaka tvrdila je da se biljke najbolje osjećaju

u prirodnom okruženju s organskim tvarima mikrobima i životinjama oko svog korijenskog

sustava (Nadilo 2013) Dr Seidel svoje je znanstvene spoznaje pretopila u prvi poznati biljni

uređaj za pročišćavanje koji je građen u gradiću Ploumln u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-

Holstein sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća (Nadilo 2013) Nedugo je potom prof

Reinhold Kickuth sa Sveučilišta u Goumlttingenu razvio poseban biljni sustav pročišćavanja

otpadnih voda metodom korijenskog područja gdje je za razliku od dr Seidel umjesto

sustava filtracije visoke hidrauličke vodljivosti uporabio slabo propusno tlo s visokim

udjelom gline (Nadilo 2013) Taj je sustav prvi put pušten u rad 1974 na zajedničkom

uređaju za pročišćavanje komunalnih odpadnih voda gradića Liebenburg i Othfresen u

njemačkoj saveznoj državi Donja Saska (Nadilo 2013)

Njemačka su iskustva 1983 prvi put primijenjena u Danskoj potom 1985 u Velikoj

Britaniji a zatim su biljni uređaji građeni u SAD-u Kanadi i Australiji (Nadilo 2013) U

posljednje vrijeme biljni uređaji se upotrebljavaju i u hladnijim kontinentalnim područjima i

na visinama iznad 1000 m nv što je slučaj i u našem susjedstvu u Austriji Sloveniji i

Mađarskoj (Nadilo 2013)

89

U Republici Hrvatskoj tek su se u proteklih nekoliko godina intenzivnije počeli realizirati

projekti uređaja za obradu otpadnih voda različitih vrsta Biljni uređaji unatoč relativno

velikoj primjeni u Europi u Republici Hrvatskoj još uvijek se malo primjenjuju Zasad na

našem području postoji nekoliko biljnih uređaja u autokampu Glavotok na otoku Krku u

autokampu Biljar na otoku Cresu u Žminju te biljni uređaj u Goričici Sisak (za pročišćavanje

procjednih voda odlagališta) ali ne postižu znatne rezultate u obradi otpadnih voda (Ružinski

i Anić Vučinić 2010) Rade i dva pilot biljna uređaja Jakuševac i Ivanja Reka (Ružinski i

Anić Vučinić 2010) Najčešće se u biljnim uređajima koriste sljedeće vrste trska

(Phragmites australis) šaševi (Carex spp) šašine (Scirpus spp) rogozi (Typha spp)

Biljni uređaj za pročišćavanje otpadne vode u autokampu Biljar izgrađen je 2002 godine

obzirom da postojeće stanje ispuštanja otpadnih voda u more je bilo krajnje neprihvatljivo

(Tušar 2009) Konstrukcijom i estetskim izgledom prilagođen je većoj cirkulaciji ljudi a

atraktivnim izgledom ne narušava se truristička ponuda kampa s druge strane voditelji

kampa ponose se ekološkom osvješćenošću (slika 124)

Slika 124 Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda autokamp Biljar

Izvor Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-bijarcomhreko-

kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Biljni uređaj se sastoji od tri bazena Bazeni su kaskadno postavljeni te pročišćuju otpadnu

vodu pomoću bioloških kemijskih i fizičkih procesa Pročišćene otpadne vode ispuštaju se u

upojni bunar i procjeđuju u more Učinci rada uređaja kontinuirano se prate u Tablici 3

prikazani su rezultati ispitivanja i učinci pročišćavanja za 2005 godinu

90

Tablica 3 Kemijski i bakteriološki pokazatelji u otpadnoj vodi na ulazu srednjem bazenu i izlazu iz biljnog

uređaja u autokampu Biljar (Tušar 2009)

91

Biljni uređaj u potpunosti pročisti fekalne bakterije i streptokoke masnoće kationske i

anionske detergente uspješno uklanja mutnoću dok ostali elementi se također pročiste ali

ne u tolikoj mjeri

Prednosti građenih močvarnih staništa u usporedbi s konvencionalnim uređajima su (Tušar

2009)

- cijena izgradnje močvarnog staništa je dva do tri puta niža od cijene izgradnje

konvencionalnog uređaja

- visok stupanj pročišćavanja (neovisno o temperaturi u ljetnim mjesecima od 90 do 99

posto a u zimskim 70 do 80 posto ondje gdje to dopuštaju klimatski uvjeti)

- jednostavno održavanje ne zahtijevaju kvalificirano osoblje

- pogodno za pojedinačne kuće hotele kampove i sl

- za rad građene močvare nije potrebna energija ni strojarska oprema

- iskorištava se prirodni materijali i autohtono bilje

- pročišćena voda može se ispustiti u potoke rijeke jezera i more ili pak zadržati u

lokvama ili umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za napajanje uzgoj vodenih

kultura riba i sl

- proizvodnja komposta od mulja

- uklapanje u krajolik

Nedostaci primjene građenih močvara za pročišćavanje otpadnih voda (Tušar 2009)

- iziskuje velike površine zemljišta

- projekti i održavanje močvara nisu precizno definirani

- ekološki i hidrološki veoma su kompleksne

- u određenim uvjetima nisu pogodne te se mogu pokazati nepraktičnima

- mogu biti nepoznate mjerodavnim vlastima koje s tim nemaju iskustva

- pojedine močvare bile su loše projektirane pa je to dovelo do negativnog stava prema

njima

- zimi je učinak pročišćavanja slabiji

S obzirom na prije spomenutu ugroženost nekih vedenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj a i

globalno koristeći veći broj močvarnih i vodenih biljnih vrsta dobiva se i estetska vrijednost

Isto tako na biljnom uređaju nema otvorenih vodnih površina pa se u njemu ne mogu

ramnožavati insekti koji su povezani sa čistoćom sustava što je opet povezano sa širenjem

neugodnih mirisa Osim toga na biljnom uređaju nema buke a talog i bdquopjenaldquo s površine

taložnice se po potrebi odvoze na odlagalište (Nadilo 2013)

92

Vodene i močvarne vrste navedene i analizirane u ovome radu mogu se koristiti i za

izgradnju ukrasnih močvara i jezera ili uz druge tipove vode vodenih ekosustava u urbanim

područjima (Kircher 1996 Hagen 1995 Seegers 1993)

93

8 ZAKLJUČCI

U ovome radu analizirano je ukupno 80 biljnih vrsta od kojih 49 spada u močvarne i 31 u

vodene biljke Sve spadaju u skupinu zeljastih biljaka Te vrste potencijalno se mogu koristiti

u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Na osnovi različitih karakteristika može

se provesti njihov odabir za konstrukciju biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

točno određenim tehnološkim zahtjevima

Kategorizacija visina biljaka rađena je posebno za vodene i posebno za močvarne vrste U

kategoriji visine do 50 cm zastupljenije su vodene vrste dok u ostalim kategorijama visina

prevladavaju močvarne vrste

Zbog nedovoljno podataka u ovome radu prikupljena je informacija o dubini korijena za tek

11 vrsta koje su analizirane od kojih 45 vrsta pripada kategoriji dubine korijena od 50 do

100 cm

Analizirani su podaci o životnim oblicima za 73 vrste od čega najviše vrsta 53 spada u

skupinu hidrofita dok samo jedna vrsta spada u skupinu hamefita

Oblici rasta podijeljeni su u 6 kategorija od kojih su najzastupljenije vodene biljke

zakorijenjene za dno (Rad) 41 a najmanje zastupljene su puzave biljke (Rept) 3

Prema području rasprostranjenosti analizirali smo 76 vrsta od kojih su najzatupljeniji florni

elemnt subkozmopolitske vrste (Subcosmop) 28 vrstaa najmanju zastupljenost imaju

europsko - sibirske vrste 4

Analizom kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi (Nikolić i Topić 2005) od analiziranih

25 vrsta najzastupljenije su osjetljive svojte (VU) 36 dok su najmanje zastupljene kritično

ugrožene svojte (CR) 8 Bernskom konvencijom (Anonymous 1979) žaštićen je vodeni

orašac (Trapa natans L)a Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (Anonymous 1992) zaštićena je Četverolisna raznorotka (Marsilea

quadrifolia L)

Podaci o ekološkim indeksima prikupljeni su iz knjige Pignatti-ja i sur (2005) na osnovi čega

je analizirano 76 vrsta i iz knjige Ellenberg-a i sur (1991) prema kojoj je analizirano 79

biljnih vrsta

Temeljem analize svjetlosti najzastupljenije su biljne vrste s indeksom svijetlosti 7 - 45 a

najmanje one s indeksom 5 ndash5 vrsta

Temeljem analize temperature najzastupljenije su vrste s indeksom temperature 6 ndash28 vrsta

a najmanje zastupljene su one s indeksom 12 ndash1 vrsta

Temeljem analize kontinentalnosti najzastupljenije su vrste s indeksom kontinentalnosti 5 -

66 vrsta dok su nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash 1 vrsta

94

Temeljem analize vlage najzastupljenije su vrste s indeksom vlage 12 - 38a najmanje

zastupljene su one s indeksom 4 ndash 1

Temeljem analize reakcije tla najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije tla 7 ndash31 a

najmanje zastupljene su one o kojima je nedovoljno informacija o vrsti (0) ndash1 vrsta

Temeljem analize hranjivih tvari najzastupljenije su vrste s indeksom hranjivih tvari 5 ndash 21

vrsta a najmanje zastupljene su one s indeksom 2 ndash 3 vrsta

Temeljem analize saliniteta najzastupljenije su vrste s indeksom reakcije 0 ndash 76 a najmanje

s indeksom 5 ndash 1 vrsta

Zbog nedostatka preciznih podataka nije se provodila analiza dubine vode na

staništuKorištenjem više vrsta vodenih i močvarnih biljaka povećava se učinkovitost rada

biljnog uređaja a hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti Tako da

postoji potencijal da se obrađene i analizirane biljne vrste u ovom radu prema svojim

karakteristikama upotrijebe za biljne uređaje s točno određenim tehnološkim zahtjevima što

će povećati njihovu efikasnost

Isto tako prema prije navedenom primjeru korištenja biljnog u uređaja u autokamu Biljar

vide se njihove prednosti kod pročišćavanja otpadnih voda te se preporuča da se proširi

korištenje biljnih uređaja i u drugim kampovima

Problem je nedovoljna informiranost javnosti o prednostima i nedostatcima biljnih uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te o primjerima njihova korištenja u Republici Hrvatskoj a i u

svijetu Također istiće se velika potreba za suradnjom sa vlastima kako bi se korištenje

biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj inteziviralo

95

9 LITERATURA

Adler W Oswald K Fischer R 1994 Exkursionsflora von Osterreich Ulmer Wien

Anonymous 1979 Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

Habitats Appendix I Strictly protected flora species Bern

Anonymous 1992 Annex II Animal and plant species of community interest whose

conservation requires the designation of special areas of conservation In Anonymus

Council Directive 9243EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and

wild fauna and flora The Council of the European Communities

Anonymous 1991 Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa

ptica močvarica Ramsar 1971 Narodne novine 1293

Anonymous 2005 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova karti staništa ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 706

Anonymous 2009a Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske Državni zavod za

zaštitu prirode Zagreb

Anonymous 2009b Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova karti staništa ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova NN 1192009

Camping Biljar (2015) Biljni pročišćivač otpadnih voda Dostupno httpwwwcamp-

bijarcomhreko-kampaspx Citirano 29 travnja 2015

Domac R 1994 Flora Hrvatske priručnik za određivanje bilja Školska knjiga Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2010) EU direktive Dostupno

httpwwwdzzphrekoloska-mrezanatura-2000eu-direktive-718html Citirano 08 travnja

2015

Ellenberg H Weber H Duumlll R Wirth V Werner W Pauliszligen D 1991 Zeigerwerte

von Pflanzen in Mitteleuropa [Indicator values of plants in Central Europe] Scripta

Geobotanica ndash Volume 18 ndash Verlag Erich Goltze KG Goumlttingen

Hagen P 1995 Teichbau und Teichtechnik Ulmer Wien

Kircher W 1996 Wasserpflanzen fuumlr den Garten Die besten Sumpf- und Wasserpflanzen

fuumlr den Gartenteich Ulmer Wien

Krausch H-D 1996 Farbatlas Wasser- und Uferpflanzen Verlag Eugen Ulmer Stuttgart

96

Krohne D 2001 General Ecology 2nd ed Thomas Learning Pacific Grove

Kutschera L 1960 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer Ackerunkraumluter und Kulturpflanzen Dlg-

VERLAGS-GMBH Frankfurt am Main

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1982 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Kutschera L Lichtenegger E Sobotik M 1992 Wurzelatlas mitteleuropaumlischer

Gruumlnlandpflanzen ndash Teil 12 Gustav Fischer Verlag Stuttgart New York

Malus D Vouk D 2012 Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb

Moss B 2010 Ecology of freshwaters Wiley- Blackwell West Sussex

Nadilo B 2013 Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Vrlici Jeftinija gradnja i

veća učinkovitost Građevinar 65 (2013) 10

Nikolić T Topić J 2005 Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Ministarstvo kulture

Državni zavod za zaštitu prirode RH Zagreb

Pignati S Menegoni P Pietrosanti S 2005 Valori di bioindicazione delle piante vascolari

della Flora dItalia Braun-Blanquetia 39 3-97

Pot R 2003 Veldigs Water- en oeverplanten KNNV Uitgeverij Zeist amp STOWA Utrecht

Raunkiaer C 1937 Plant life forms Clarendon Press Oxford

Ružinski N Anić Vučinić A 2010 Obrada otpadnih voda biljnim uređajima Hrvatska

sveučilišna naklada Zagreb

Sebald O Seybold S Philippi G Woumlrz A 1998 Die Farn- und Bluumltenpflanzen Baden ndash

Wuumlrttembergs Band 8 Spezieller Teil Eugen Ulmer GmbH amp Co Stuttgart

Seegers L 1993 Teiche und Tuumlmpel im Garten Ulmer Wien

Stančić Z 2007 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia Bratislava 62 (3) 297-314

Stančić Z 2008a New plant community (Caricetum buekii Hejnyacute et Kopeckyacute in Kopeckyacute et

Hejnyacute 1965) from Croatia Nat Croat 17 (1) 15-26

Stančić Z 2009 The species Carex randalpina B Walln and association Filipendulo

ulmariae-Caricetum randalpinae ass nov hoc loco in Croatia Nat Croat 18 (2) 353-366

Stančić Z 2010 Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest

Croatia (Krapina river valley) Biologia 65 (1) 39-53

97

Stančić Z 2012 Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia Short

Database Report In Dengler J Oldeland J Jansen F Chytryacute M Ewald J Finckh M

Gloumlckler F Lopez-Gonzalez G Peet RK Schamineacutee JHJ (eds) Vegetation databases

for the 21st century Biodiversity amp Ecology 4 391ndash391

Stančić Z 2008b Ass Eleocharitetum palustris Schennikow 1919 in Croatia Nat Croat 17

(4) 335-355

Stančić Z Žganec K Gottstein S 2010 Marshland vegetation of Plitvice Lakes National

Park in Croatia Candollea 65 (1) 147-167

Šugar I 1990 Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Tušar B 2004 Ispuštanje i pročiščavanje otpadne vode s zakonskom regulativom

Croatiaknjiga Zagreb

Tušar B 2009 Pročišćavanje otpadnih voda Kigen i Gfv Zagreb

Tutin TG NA Burges AO Chater JR Edmondson VH Heywood DM Moore DH

Valentine SM Walters amp DA Webb (eds) 1993- Flora Europaea 1 Ed 2 Cambridge

University Press Cambridge

Tutin TG VH Heywood NA Burges DM Moore DH Valentine SM Walters amp DA

Webb (eds) 1964-1980- Flora Europaea 1-5 Cambridge University Press Cambridge

98

10 SAŽETAK

Lucija Baić i Valentina Kraš Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih

biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadne vode

Biljni uređaj je uređaj koji je konstruiran prema načelima prirodnog močvarnog ekosustava

(biljke vodeni medij i supstrat) izvan prirodne lokacije a radi kontroliranoga pročišćavanja

otpadne vode koja prolazi kroz sustav U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja

koji se koriste i isto tako postoji mogućnost za izradu novih uređaja Međutim u Hrvatskoj se

koristi samo nekoliko vrsta biljaka za pročišćavanje otpadnih voda trska (Phragmites

australis) rogoz (Typha latifolia) uspravni ježinac (Sparganium erectem) obični oblić

(Scirpus lacustric) žuta perunika (Iris pseudacorus) šaš (Carex sp) blještac (Phalaris

arundinacea) Nasuprot tome hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti

Dakle cilj ovog rada bio je ispitati mogućnosti korištenja velikog broja samoniklih vodenih i

močvarnih biljaka u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda U ovom istraživanju

odabrano je i analizirano 80 biljaka po njihovim svojstvima visina biljke dubina korijena

životni oblik oblik rasta florni element kategorija ugroženosti dubina vode na staništu

ekološki indeksi i fitocenološka pripadnost Rezultati ovog istraživanja omogućuju korištenje

većeg broja biljnih vrsta podijeljenih po njihovim karakteristikama u svrhu pročišćavanja

otpadnih voda Moguće prednosti korištenja velikog broja biljnih vrsta u biljnim uređajima za

pročišćavanja otpadnih voda su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda

izgradnja zamjenskih vodenih i močvarnih staništa biljnih i životinjskih vrsta čime čine

uređaj višenamjenskim a i dobiva se na estetskoj vrijednosti

Ključne riječi biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda samonikle vodene bilje

samonikle močvarne biljke Republika Hrvatska

99

11 SUMMARY

Lucija Baić and Valentina Kraš Possibilities of using wild aquatic and wetland plant

species in the Wetlands for wastewater treatment

Constructed wetland for wastewater treatment is a device that is designed according to the

principles of natural wetland ecosystems (plants the aqueous medium and substrate) out of

natural sites and controlled in order to purificate of waste water that passes trough the

system In Croatia there are serveral wetland devices used and also there is a possibility to

create new devices However in Croatia only a few species are used for wastewater

treatment reed (Phragmites australis) cattail (Typha latifolia) upright urchin (Sparganium

erecta) ordinary turbot (Scirpus lacustric) yellow iris (Iris pseudacorus) sedges (Carex

spp) reed canarygrass (Phalaris arundinacea) In contrast Croatian flora and vegetation are

known for their biodiversity Therefore the aim of this study was to investigate the

possibility of using a large number of wild aquatic and marshland plant species in constructed

wetlands for wastewater treatment In this study were selected and analyzed 80 plants by their

properties plant height depth of roots life form growth form floral element threat

categories ecological indices and phytosociological affinity The results of this study allow

the use of a considerable number of plant species according to their characteristics for the

wastewater treatment Possible advantages of using a large number of plant species include

improving the efficiency of the wastewater treatment the construction of replacement aquatic

and marshland habitats for plant and animal species thus making the equipment multi-

purpose and a gain in aesthetic value

Keywords constructed wetlands for wastewater treatment wild aquatic plants wild

marshland plants Croatia

Page 15: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 16: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 17: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 18: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 19: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 20: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 21: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 22: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 23: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 24: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 25: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 26: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 27: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 28: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 29: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 30: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 31: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 32: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 33: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 34: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 35: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 36: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 37: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 38: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 39: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 40: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 41: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 42: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 43: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 44: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 45: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 46: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 47: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 48: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 49: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 50: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 51: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 52: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 53: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 54: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 55: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 56: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 57: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 58: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 59: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 60: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 61: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 62: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 63: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 64: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 65: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 66: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 67: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 68: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 69: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 70: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 71: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 72: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 73: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 74: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 75: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 76: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 77: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 78: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 79: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 80: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 81: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 82: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 83: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 84: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 85: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 86: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 87: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 88: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 89: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 90: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 91: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 92: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 93: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 94: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 95: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 96: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 97: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 98: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih
Page 99: Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih