6
Mateja Gabaj Uradile: Međunarodni dan zaštite močvara SADRŽAJ REFERATA: OPĆENITO O MOČVA- RAMA RAMSARSKA KONVEN- CIJA I HRVATSKA MOČVARNA STANIŠTA U HRVATSKOJ CRNA MLAKA DONJI TOK NERETVE KOPAČKI RIT LONJSKO I MOKRO POLJE ZAŠTO SU VAŽNA MOČVARNA PODRUČJA? Jelena Končar

Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

Mateja Gabaj

Uradile:

Lead Story Head line

Međunarodni dan zaštite močvara

SADRŽAJ REFERATA: ☺ OPĆENITO O MOČVA-

RAMA

☺ RAMSARSKA KONVEN-CIJA I HRVATSKA

☺ MOČVARNA STANIŠTA U HRVATSKOJ

CRNA MLAKA

DONJI TOK NERETVE

KOPAČKI RIT

LONJSKO I MOKRO POLJE ☺ ZAŠTO SU VAŽNA

MOČVARNA PODRUČJA?

Jelena Končar

Page 2: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma svijeta čime se podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije pozivajući na obvezu očuvanja i razumnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa. Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavi-ma i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, a među njima i Hrvatska, potpi-sale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom terito-riju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hrvatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.

Page 2 Međunarodni dan zaštite močvara

MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE MOČVARA

“Priroda ne radi ništa uzalud.”

Aristotel

Page 3: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

Svaka država, prilikom pristupanja, odnosno ratificiranja, određuje najmanje jednu močvaru koja se uključuje u spisak onih od međunarodnog značaja. Osnovni cilj primjene Konvencije je očuvanje močvara koje predstavljaju stanište ptica močvarica. Ramskarskom konvencijom želi se razumno iskoristiti močvare i pokrenuti niz akcija na razinama društvenih zajednica za podi-zanje javne svijesti o vrijednostima močvarnih područja. Spomenuti je dan prigoda kada se sve države potiču na inventarizaciju i vrednovanje svojih močvarnih područja te na pokretanje procedure za upis onih koje zadovoljavaju mjerila Ramsarskog popisa. Potpisnike obavezuje na opće čuvanje močvara, kao i na posebne obaveze vezane uz močvare koje su uvrštene na popis močvara od međunarodne važnosti. Do sada je 116 zemalja stranaka Konvencije o močvarama upisalo 1.133 močvare na Ramsarsku listu, ukupne površine od gotovo 720.000 km2, što odgovara površini veličine Španjolske i Velike Britanije zajedno. No, ta se površina neprestano povećava. Zemlje potpisnice Ramsarske konvencije na konferenciji održanoj 1999. godine obvezale su se da će do 2005. godine znatno povećati močvarne površine zaštićene po načelima Ramsarske kon-vencije, da ih bude najmanje 2000. Također će nastojati povećati i broj država potpisnica te konvencije. Tada su doneseni i zaključci koji obvezuju svaku od njih, ali i one države koje nisu potpisnice Ramsarske konvencije. Evo nekih zaključaka: 1) Treba poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom u pogledu bolje zaštite močvarnih područja; 2) Potrebno je poboljšati i suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti močvara, radi učinkovitije njihove zaštite; 3) Potrebno je načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi bez obzira je li potpisnica Ramsarske konvencije i pri tome unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti po-jedinog močvarnog područja; 4) Popis Ramsarskih područja itreba služiti promidžbi , ne samo na nacionalnoj nego i na region-alnoj i globalnoj razini, u pogledu suradnje u zaštiti tih područja; 5) Potrebno je proširivati popis močvarnih područja i njihovu zaštitu kako bi se što bolje oču-vala krajobrazna i biološka raznolikost na nacionalnoj globalnoj razini. Treba naglasiti kako sve močvare, odnosno vodene površine, nisu iste vrijednosti u pogledu kra-jobrazne, biološke i ekološke vrijednosti. Stoga sve močvare ne mogu biti uvrštene u Ramsarski popis, tj. u popis koji određuje obveze u njihovoj zaštiti. Razrađeni su kriteriji koje neko močvarno područje mora ispuniti da bi došlo na popis te Konvencije. Naime, ona močvarna područja koja dođu na popis postaju prirodno dobro cijelog čovječanstva, pa ih kao takve mora određena država i zaštititi. Ramsarska konvencija tako određuje vrijednost pojedinog močvar-nog područja, ali i njegovu zaštitu. Da se uoči vrijednost i važnost močvarnih biotopa dovoljno

Međunarodni dan močvara Page 3

Page 4: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

Predstavnik Republike Hrvatske Ramsarsku konvenciju potpisao je 1994. godine. U međuvremenu Hrvatska je dostavila četiri močvarna područja koja su uvrštena u Ramsarski popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka i donji tok rijeke Neretve. Ukupna njihova površina je oko 80.000 ha. Od toga na Kopački rit otpada nešto više od 17.000 ha, na Mokro i Lonjsko polje oko 50.500 ha, na Crnu Mlaku oko 620 ha, a na donji tok rijeke Neretve oko 11.500 ha. Prema ornitolozima i onima koji proučavaju močvare u Hrvatskoj još nije napravljen popis močvarnih područja. Čak što više, da bi se to napravilo potrebno je uložiti veliki napor, a to će trajati prilično dugo. Tako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja nema popis močvarnih područja. Prema nekim predviđan-

jima u Hrvatskoj postoji još oko tridesetak močvarnih lokaliteta. Ti lokaliteti se nalaze po cijeloj Hrvatskoj. Predviđena njihova ukupna površina iznosi oko 120.000 ha. Mnogi su mišljenja, da će u skoroj budućnosti još neka naša močvarna područja biti na popisu Ramsarske konvencije. Pojam i definicija močvarnog područja ipak se pomalo mijenjala u zadnje vrijeme. Naime, prema Konvenciji močvarno područje je svako vlažno područje. Od godine 1999. u močvarna područja uvrštena su i vlažna područja na krasu. To je za Hrvatsku od posebne važnosti, jer nešto manje od 50 % teritorija Hrvatske pripada krasu. Osim popisa močvarnih lokaliteta, potrebno je provesti i istraživanja flore i faune takvih ekoloških sustava. To je u svakom slučaju daleko zahtjevniji posao nego što je to sam njihov popis. Jer da bi se određeno područje u potpunosti i djelotvorno zaštitilo, mora se proučiti u svim biološkim i ekološkim aspektima. Čini se da istraživače u Hrvatskoj očekuje naporan i dugotrajan posao. Što su močvarna staništa prema Ramsarskoj konvenciji? Močvarna staništa općenito predstavljaju prijelaz između stalnih vodenih površina i suhih područja. To su vrlo raznoliki ekološki sustavi koji uključuju 42 različita tipa močvarnih staništa unutar pet glavnih močvarnih sustava: • morski (priobalne močvare uključujući stjenovite obale i koraljne grebene); • estuarijski (uključujući delte, močvare u zoni plime i oseke te mangrove); • jezerski (močvarna staništa uz jezera); • riječni (močvarna staništa uz rijeke i potoke); • močvarni (močvare u užem smislu riječi i cretovi).

Page 4 Međunarodni dan zaštite močvara

RAMSARSKA KONVENCIJA I HRVATSKA

Logo Ramsar-a

Page 5: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

U Hrvatskoj je izraženo bogatstvo močvarnih staništa, osobito onih čiji je postanak vezan uz rijeke. RijekeCrnomorskogasliva nizinske su rijeke uz koje se razvilo niz močvarnih staništa – poplavne šume i travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri. Na dijelovima rijeke Drave očuvane su strme, odronjene i još neutvrđene obale te brojne pličine i šljunkoviti i pješčani sprudovi na kojima gnijezde ugrožene ptice močvarice. Ovi tipovi staništa među najugroženijima su u Europi. Najznačajnije poplavne zone su prostrana porječja Save, Drave, Mure i Dunava. Tri lokaliteta na ovom prostoru upisana su u Ramsarski popis – Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje te Crna Mlaka. CRNA MLAKA U sjevernome dijelu Hrvatske postoji oko 13.000 ha šaranskih ribnjaka koji kao umjetna močvarna staništa imaju izuzetnu krajobraznu i orni-tološku vrijednost, posebice za cijeli niz ptica močvarica ugroženih na europskoj razini. Jedan od njih – ribnjaci Crna Mlaka pokraj Zagreba zaštićeni su kao ornitološki rezervat upravo kao predstavnik ornitološke vrijednosti šaranskih ribnjaka u Hrvatskoj. Ovaj lokalitet predstavlja važnu postaju na srednjjeuropskom selidbenom putu i udomljuje više od 235 ptičjih vrsta.

DONJI TOK NERETVE Dolina donjega toka Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sre-dozemnih močvara u Hrvatskoj i jedna je od malobrojnih koje su preostale u Europi. Vodena staništa, zajedno s trščacima, vlažnim livadama, pješčanim obalama, sprudovima i slanušama, predstavljaju veliku raznolikost močvarnih staništa. KOPAČKI RIT

Močvarna staništa na ušću Drave u Dunav poznata su u Europi po bogat-stvu ptičjega svijeta. Prirodne poplavne ravnice uz rijeke danas se ubrajaju među najugroženija europska staništa pa je oko 20.000 ha Kopačkog rita pravi raritet i izuzetna prirodna vrijednost. Kopački rit zaštićen je još od 1967. godine – uže močvarno područje kao posebni zoološki rezervat, a ukupan prostor kao park prirode. LONJSKO I MOKRO POLJE Uz lijevu obalu Save, između Siska i Nove Gradiške, prostire se jedno od najočuvanijih poplavnih područja u Europi. Kombinacija vrijednosti prirodne i kulturne baštine uvrštava ovo područje, zaštićeno 1990. godine kao park prirode Lonjsko polje, među najvrjednija područja oču-vane prirode i krajobraza u Europi.

Međunarodni dan močvara

MOČVARNA STANIŠTA

Page 5

Page 6: Međunarodni dan zaštite močvaragimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/...Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim država-ma

Zašto su važna močvarna područja?

Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne razno-likosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su značajna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i

životinjskih vrsta. Primjerice, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No, jednako kao za ptice i ostale životinje i biljke, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu

ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Ne čudi stoga činjenica kako su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama. Na žalost, taj razvoj tekao je na štetu prirodnih

resursa na kojima se temeljio. Isušivanje močvara radi dobivanja poljoprivrednih površina, regulacija tokova rijeka,

onečišćivanje komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, prekomjerno iskorištavanje njihovih resursa samo su neke od ljudskih aktivnosti koje su uzrokovale nestajanje i degradaciju

močvarnih staništa. Tek tijekom posljednjih nekoliko desetljeća porasla je ljudska svijest o vri-jednosti i značaju bioloških i hidroloških funkcija močvarnih staništa, a time i potreba da se

uskladi razvoj ljudskih aktivnosti sa zaštitom prirode uopće. Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su kontrola poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćenje obala i zaštita od vremen-skih nepogoda u obalnom području, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, ublažavanje klimat-

skih promjena, pročišćavanje vode. Osim toga, močvarna staništa predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih

vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.

Page 6 Međunarodni dan zaštite močvara