MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH

MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH

Prezentant: HAJRUDIN HADŽIMEHANOVIĆ

• Reforma poreznog sistema predstavlja proces preuređenja, restruktuiranja i poboljšanja porezne politike koja treba da bude u funkciji socijalno – ekonomskog rasta i razvoja kao i fiskalnog cilja.

• Shodno promjenama efekti reforme mogu djelovati u oba smjera, kao i stimulans i destimulans ekonomskog rasta i razvoja.

• Ubrzane promjene u ekonomskim tokovima zahtjevaju reagovanje reformama u mnogim oblastima pa i u poreznom sistemu, što zahtjeva kontinuirano analiziranje i predviđanja budućih dešavanja radi preduzimanja adekvatnih mjera u okviru poreznog sistema.

2

REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH

REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH

• Prva reforma direktnih poreza u Federaciji BiH desila se još 1996.godine, odnosno 1997.godine usvajanjem Zakona o porezu na dobit privrednih društava i Zakona o porezu na platu.

• Cilj reforme je ostvaren, jer je u periodu 2000. – 2007.g, došlo do ubrzanog rasta i razvoja gotovo u svim privrednim oblastima ali i povećana siva ekonomija obzirom na visoke porezne stope i fleksibilnost porezne osnovice.

• Druga reforma direktnih poreza u Federaciji BiH izvršena je 2008.godine, odnosno 2009.godine kojom se vrši preraspodjela poreznog opterećenja između poreznih obveznika usvajanjem novog Zakona o porezu na dobit u 2008.godini i usvajanjem potpuno izmjenjenog propisa oporezivanja prihoda građana, Zakona o porezu na dohodak u 2009.godini.

3

REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU

Definisanjem zahtjeva za reformom direktnih poreza postavljaju se pitanja:

Na koji način, a da bude fer i korektan, izvršiti preraspodjelu bogatstva odnosno dohotka kroz uticaj poreznog opterećenja ?

Da li posegnuti mjerama porezne politike ili za mjerama javnih rashoda ili jednim i drugim ?

Da li postoji čarobna formula koja određuje optimum fiskalnog opterećenja, da li je to učešće poreza u D.B.P-u ?

Odgovor na oba pitanja bi bio:

preraspodjela poreznog opterećenja treba da se izvrši na jednak i efikasan način između poreznih obveznika, da se pri tome izbjegne porezna evazija i umanji siva ekonomija i da se ne povećavaju troškovi i porezna neefikasnost.

4

REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU

Osnovni koncept reforme direktnih poreza usmjeren je na: proširenje porezne baze; povećenje investicija i zaposlenosti; umanjiti poreznu evaziju; stabilizacija i dalje onemogućavanje evazije javnih

prihoda.

5

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se: novi oporezivi dohoci fizičkih lica; uvođenje više stopa poreza na dohodak; oporezivanje dohotka od kapitala (dividende, udjeli,

špekulativne aktivnosti na tržištu kapitala); novi način oporezivanja ugovora o djelu; olakšice kod novog zapošljavanja; kaznene odredbe

6

Novim Zakonom o porezu na dobit predlaže se:

proširenje porezne baze uvođenjem poslovnih jednica i R.S. I B.D.-a koji posluju na teritoriji Federacije kao i poreznih obveznika kao i postojećih jedinica nerezidentnog pravnog lica (otklonjeni su nedostaci u registraciji istih usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih subjekata)

porezna baza se proširuje i na organizacije tipa ustanova, fondacija, zaklada, udruženja i dr., koji su do sada uživala povlašteni tretman, a koji ne obavljaju neprofitnu djelatnost.

7

Uvođenje više pravila koji onemogućavaju manipilaciju poreznom osnovicom i to: nepriznavanje rashoda koji nisu povezani sa ostvarivanjem dobiti;

suženo je priznavanje budućih rashoda u porezne svrhe odnosno rezervisanja radi neizvjesnosti budućih dešavanja te je zadržana trenutna osnova, odnosno u momentu njegovog nastanka ( rezerve za buduće rashode u vezi sa obavljanjem prirodnih resursa, rezerve za buduće rashode u vezi sa garancijama);

rezerve kod finansijskih institucija , banka i osiguravajućih društava imaju svoje specifičnosti – i banke i osiguravajuća društva prate regulatorske propise koji su usklađeni sa međunardonom praksom;

obzirom da se porezni propisi oslanjaju na regulatorove (Agencija za bankarstvo, Agencija za nadzor osiguranja) kojima je cilj osigurati stabilnost u ovom sektoru kao i izvore sredstava za razvoj privrede, očekivati je i određena usklađivanja u sistemu oporezivanja dobiti ovih finansijskih institucija.

8

• Uvođenje pravila istanjene kapitalizacije koje se odnosi na situacije kada pravno lice ima visok nivo obaveza u odnosu na kapital;

• manipulacija poreznom osnovicom vrši se prekomjernim i nepotrebnim zaduživanjem ( rashodi po osnovu kamata predstavljaju u cjelosti porezno priznat rashod, a kamata koja nastaje za prekomjerno zaduženje umanjuje poreznu osnovicu;

• predlaže se odnos duga i kapitala u omjeru 4:1;• predlaganje novih metoda koje se primjenjuju prilikom

obračuna transfernih cijena• Uporedivost transakcija je složen i zahtjevan proces pa je

očekivati da će nove metode omogućiti brža i lakša uporedivost.

9

• Najvažniji porezni poticaji su oni koji su sadržani unutar poreza na dobit kao osnovnog poreznog oblika koji se realizuju putem porezne stope (10%) – neutralni uticaj, poreznog mirovanja (selektivnog karaktera), olakšice po osnovu ulaganja (ubrzana amortizacija, umanjenje osnovice po osnovu ulaganja, odbitak od poreza po osnovu ulaganja)

10

o Porezni poticaji u odnosu na trenutni Zakon su potpuno izmjenjeni Novim Nacrtom Zakona, predloženi su poticaji kod zapošljavanja, poticaji kroz ubrzanu amortizaciju, poticaji u obrazovanju kao i kod priznavanja gubitka u budućem periodu;

o Pitanje poreznog poticaja je još uvijek otvoreno, bez obzira na Nacrt Zakona jer je dostavljen niz primjedbi i prijedloga datih od strane Udruženja poslodavaca FBiH, privrednih komora.

11

• Obzirom na primjedbe koje su dostavljene F.M.F., a odnose se prije svega na zadržavanje poticaja po osnovu izvoza predlaže se:

“oslobađanje plaćanja poreza na dobit za tu godinu srazmjerno visini ostvarenog od izvoza roba u odnosu na ukupan prihod”

• Ovaj poticaj po osnovu izvoza isključuje realizovan izvoz ostvaren na principu “uvoz radi izvoza”, odnosno tranzit robe, čime se daje prednost domaćoj proizvodnji.

DILEMA – smo izvoz roba ili i “izvoz usluga”?12

• Podnošenje jedinstvene godišnje prijave poreza na dobit prema sjedištu pravnog lica koje ima poslovne jedinice u oba entiteta i B.D-u

• Dio poreza na dobit dobile bi sve tri porezne jurisdikcije prema učešću u bruto prihodima koje ostvari porezni obveznik u poslovnim jedinicama oba entiteta i B.D.-u.

• Reforma poreznog sistema nije samo problem Federacije BiH već i zemalja u okruženju i šire.

13

Na kraju nameće se osnovno pitanje:

Jesu li fiskalne mjere u pravcu poticanja ulaganja, zapošljavanja, razvoja pojedinih sektora privrede i sl. potrebne ili zadržavanje sistema dugoročno garantuje postizanje boljih ekonomskih efekata ?

Naime, različitim mjerama fiskalne politike država s jdne strane želi osigurati optimalan model poticanja ulaganja, a s druge strane ne želi narušiti neutralnost i konzistentnost poreznog sistema.

14

• Kako i na koji način utiču direktni porezi na privredu možemo sagledati na primjeru industrije osiguranja ?

15

Pogled na industriju osiguranja

Imajući u vidu naziv ove teme cijeneći raspoloživo vrijeme, moj osvrt ću izložiti kroz slijedeća pitanja:

• Kakva je društvena uloga industrije osiguranja• Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja • Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje• Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom i šta dalje

16

(2) Porezni tretman industrije osiguranja

(2-1)Porezni tretman industrije osiguranja zahtijeva sagledavanje društvene uloge industrije osiguranja koja se generalno gledano može definisati kroz očekivanja da se zaključivanjem ugovora o osiguranju ostvare dva osnovna cilja:

da se kroz isplate naknada šteta i osiguranih suma u što većem stepenu obezbijedi funkcionalnost pravnih subjekata i socijalna sigurnost građana i da svojim slobodnim finansijskim sredsvima industrija osiguranja jača domaće izvore i potencijal za finansiranje razvoja realnog sektora.

17

(2-2)Uvidom u statističke podatke za 2012. godinu, jer još nema podataka za prošlu godinu, može se zapaziti:

da u BiH posluju 24 društva za osiguranje, od toga 13 u FBiH; da industrija osiguranja zapošljava 3.721 osobu, od toga 2.527 osoba u FBiH; da se godišnje zaključuje preko 2.100.000 ugovora, od toga blizu 1.400.000 ugovora u FBiH te da se prikupi ukupno preko 505 miliona KM premije, od toga preko 365 miliona u FBiH.

Svi ovi podaci ukazuju da industrija osiguranja zauzima veoma značajno mjesto i da joj treba posvetiti mnogo više pažnje nego je to do sada činjeno. Smatram da je i ovaj Simpozij izvrsna prilika da se o tome porazgovara.

(2) Porezni tretman industrije osiguranja

18

(3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja

(3-3) Cijeneći društvenu ulogu industrije osiguranja i očekivanja rezultata njenog djelovanja, fiskalnim sistemom se pružaju vrlo snažni poticaji kako u pogledu poreznog tretmana PREMIJE OSIGURANJA i poreznog tretmana ISPLATA NAKNADA ŠTETA IZ OSIGURANJA I ISPLATE OSIGURANIH SUMA.

Ptanje je da li industrija osiguranja na te poticaje dovoljno ukazuje, jer ti poticaji su dati ugovarateljima osiguranja, osiguranicima i ostalim korisnicima usluga osiguranja, a ne društvima za osiguranje.

Ugovaračima osiguranja porezni podsticaji dati se kroz povlašten porezni tretman premija osiguranja u:

Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Zakonu o porezu na dobit i Zakonu o porezu na dohodak.

19

(3-2)

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (PDV), premije osiguranja su izuzete od zaračunavanja PDV-a. To znači, da su usluge osiguranja za 17% „jeftinije“ u odnosu ostale potrebe pravnih i fizičkih lica. Međutim, treba postaviti pitanje da li je ova „povlastica“ dovoljno afirmisana?

(3-3)

Zakonom o porezu na dobit svi troškovi na ime premija osiguranja, se u cijelosti priznaju kao porezno dopustivi rashodi, što dodatno „pojeftinjuje“ premije osiguranja za 10%, koliko iznosi stopa poreza na dobit.

***

Ova dva poticaja kroz poreznu politiku Vlast daje UGOVARAČIMA OSIGURANJA.

Društva za osiguranje od toga nemaju direktnu korist, osim što im je time povečan izgled za zaključivanje ugovora o osiguranju.


20


21

(3-4) Zašto je Država toliko „velikodušna“?

Zato što želi da se masovnijim i kvalitetnijim osiguranjem imovine i lica teret naknađivanja šteta sa javnog sektora prenese na privatni sektor kroz javno-privatno partnerstvo.

Da li je ova namjera Države dovoljno shvaćena?

Mislim da nije. Još uvijek svijest o potrebi osiguranja resursa nije na zadovoljavajućem nivou, jer se još uvijek osiguranje smatra „luzuzom“.

Međutim, s druge strane gledano: ni društva za osiguranje nisu dovoljno aktivna (agresivna) na tržištu osiguranja, a ni Vlast nije dovoljno dosljedna u insistiranju i podršci da se njena očekivanja u industriji osiguranja ostvare.

(4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje

(4-1) Industrija osiguranja se preko svog Udruženja društava za osiguranje u Federaciji FBiH vrlo aktivno uključila u izmjene i dopune zakonske regulative, a naročito kod:

• Zakona o porezu na dohodak,• Zakona o porezu na dobit i• drugih zakona kojim se uređuju parafiskalne obaveze putem doprinosa, a s ciljem da se njihovim smanjivanjem pobljša ambijent poslovanja realnog sektora i utiće na povećanje zapošljavanja.

(4-2) U pripremi novih zakonskih rješenja vođena je duže vremena vrlo transparentna rasprava na proširenim sastancima Radne grupe Vlade FBiH, gdje su pored ostalih redovito bili prisutni i vrlo aktivno sudjelovali predstavnici Udruženja društava za osiguranje.

Radna grupa je maksimalno uvažavala primjedbe i prijedloge sa tih sastanaka, ali neki veoma interesantni i opravdani prijedlozi nisu mogli biti prihvaćeni zbog veoma strogih intervencija prilikom konsultacija i usaglašavanja sa inostranim faktorima. Zato danas još uvijek imamo nekoliko „otvorenih pitanja“ na čijem rješavanju trebamo još raditi.

22


(4-3) Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo:

kod Zakona o porezu na dobit

- treba da još jednom preispitamo porezni tretman tehničkih rezervi.

Na tom pitanju uporno insistira Udruženje društava za osiguranje i u tome ima punu podršku Agencije za nadzor osiguranja.

Tom zahtjevu je dala podršku i Radna grupa, pa je odlučeno da se u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o porezu na dobit organizuje okrugli sto na kome će predstavnici Radne grupe, Agencije za nadzor osiguranja i Udruženja provesti stručnu raspravu i prezentirati argumentaciju zašto tehničke rezerve osiguranja trebaju biti porezno dopustiv rashod. 23


Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo:

Kod Zakona o porezu na dohodak

– na traženje Udruženja trebaće razmotriti porezni tretman „pripisane dobiti“ uz životno osiguranje u slučajevima kada je osiguranik u toku trajanja osiguranja koristio poresku olakšicu za uplaćenu premiju osiguranja i razmotriti porezni tretman premije resursa za obavljanje samostalne djelatnosti fizičkog lica (obrt) koji treba izjednačiti sa poreznim tretmanom premije pravnih lica.

Navedena pitanja biće predmetom pažnje Radne grupe, a konačan ishod njihovog rješavanja u ovom trenutku je nepouzdano progonozirati.

24

(5-1)

Iako SEBE NE SMATRAM KOMPETENTNIM, slobodan sam ustvrditi da ni sama društva za osiguranje nisu zadovoljna aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja.(5-2)

Štete od elementarnih nepogoda poplave, bujice i klizanja tla u maju ove godine i ponovljene štete u kasnijem periodu pokazuju da NIKO OD NAS NE MOŽE BITI ZADOVOLJAN: ni Vlast, ni industrija osiguranja, ni pravna i fizička lica koja su mogla, a nisu zakljućila osiguranje svoje imovine.(5-3)

Očigledno je da treba ORGANIZOVANO, KONTINUIRANO I NADZIRANO djelovanje svih subjekata, kojih se to tiće, na planu

podizanja svijesti o potrebama osiguranja imovine i lica i afirmaciji industrije osiguranja.

(5) Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja i šta dalje ?

25

(6-1)

Sve promjene u oblasti poreznih propisa treba da idu u pravcu poboboljšanja poslovnog ambijenta ne samo industrije osiguranja nego ukupne privrede (realnog sektora).

U cilju stvaranja takve klime neophodna je saradnja i predstavnika organa Vlasti i predstavnika svih udruženja iz oblasti privrede i komorskih sistema od koji se treba očekivati:

da ponudi jasne programe djelovanja i oblike podrške koja bi se mogla ostvariti kroz određene stimulacije i olakšice u pogledu bržeg razvoja i povećanog zapošljavanja i da zahtijevaju dosljedniju primjenu postojeće zakonske regulative kao i da ponudi njene izmjene i dopune ili donošenje novih zakonskih rješenja.

(6) Umjesto zaključka

26

(6-2)

Uvjeren sam da će zajedničke aktivnosti predstavnika organa Vlasti i naprijed pomenutih subjekata (onih koji se to tiče) rezultirati kvalitetnijim zakonskim rješenjima, a ttime i povoljnijim poslovnim ambijentom.

Taj proces nije brz ni lagan, zato treba strpljivo, kontinuirano i nastaviti djelovati na naprijed predloženi način, što je u poslednje 2-3 godine i ćinjeno.

(6)Umjesto zaključka

27

HVALA NA PAŽNJI

Documents

MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH