Mošćenice - Ruđer Bošković Institute€¦ · Web viewZaključavala su se sa zalaskom sunca kao praktična ali i simbolička gesta sigurnosti građana intra muros, pa je takvu

ZLATKO KARAČ: URBANISTIČKO-KOMUNALNE ODREDBE U SREDNJOVJEKOVNOM STATUTU MOŠĆENICA

2. međunarodna konferencija„Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja...“, Mošćenice [23.-24.X.2009.]

ECOVAST - Hrvatska sekcija

________________________________________________________________________________________________

Zlatko Karač Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu10000, Zagreb, Kačićeva 26Hrvatska - [email protected]

(Kateg.) ________________________________UDK: 711.4:340.14(497.5

Mošćenice)“15/17“Primljeno: 3. siječnja 2010.Prihvaćeno: _______ 2010.

URBANISTIČKO-KOMUNALNE ODREDBE U SREDNJOVJEKOVNOM STATUTU MOŠĆENICA

SAŽETAK

Među pedesetak jadranskih srednjovjekovnih gradskih statuta, po svome arhaičnome čakavskome hrvatskom jeziku gotovo je jedinstven Statut kaštela Mošćenica (začetak iz 1501., kodifikacija 1627., s dopunama do 1743.). Iako je opsegom nevelik, u pojedinim se njegovim odredbama navode i rudimentarna urbanističko-komunalna pravila, vjerojatno naslijeđena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga običajnog prava. Tako se govori o održavanju javnih putova, protupožarnim mjerama, komunalnoj higijeni, opskrbi vodom, itd. U statutu se spominju i mnoge onodobne javne građevine: gradske zidine, gradska vrata 's ključem', crkve i kapele, 'pržun', 'bekarija', luka, mlinice, konobe... Utvrđuje se nedodirljivost kuće, a zabilježena je i regula o 30-godišnjoj dosjelosti pri stjecanju nekretnina, te pravo prvokupa za prve susjede.

Ključne riječi: srednjovjekovni statuti, urbani razvoj, liburnijske komune, Mošćenice, urbanističko zakonodavstvo

1. Uvod

Među više od 50 sačuvanih srednjovjekovnih gradskih i komunalnih statuta koji su na području jadranske Hrvatske nastali od 13. do 17. stoljeća, po srodnosti jezika i pravnih odredaba izdvajaju se statuti ('zakoni') liburnijskih komuna - Kastava (iz 1400., s novelacijama do 1661.), Veprinca (1507.) i Mošćenica (upisi

1

mailto:[email protected]


od 1501., s kodifikacijom iz 1627. i dopunama do 1743.).1 Za razliku od većine istarskih i osobito dalmatinskih statuta pisanih latinskim i rjeđe talijanskim jezikom, ova su tri statuta gotovo jedinstvena po svome arhaičnome čakavskome hrvatskom jeziku.2 U njihovim pravnim normama postoje sličnosti čak i ponavljanja3 jer su ova tri kaštela (grada) tijekom povijesti pripadala istoj Kastavskoj gospoštiji smještenoj na istočnim padinama Učke, izvan granica mletačke Istre. Na više mjesta u Mošćeničkom se statutu i izrijekom poziva na usporedne regule susjednih gradova: - …kako kmeti Kastva i Veprinca… [1v/pas.3]. Ovi su 'zakoni' opsegom neveliki i u pogledu formalne strukture slabo uređeni pa ih nije uputno uspoređivati s onodobnim razvijenim gradskim statutima (poput dubrovačkoga, splitskoga, zadarskoga...) u kojima se brojne uredbe odnose na regulacije gradskog prostora i pravila građenja. Ipak, i u pojedinim se 'liburnijskim' odredbama navode rudimentarna urbanističko-komunalna i graditeljska pravila, vjerojatno naslijeđena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga običajnog prava, za što će nam u daljnjoj analizi kao podloga poslužiti Mošćenički statut.4

2. Formalni elementi Mošćeničkog statuta

2.1. Rukopisi i objave

1 U programskoj knjižici 2. međunarodne konferencije „Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja...“, održane u Mošćenicama 23.-24. X .2009. u organizaciji Hrvatske sekcije ECOVAS-a, kao i u popratnom zborniku sažetaka ovo je priopćenje bilo najavljeno pod naslovom „Urbanističko-komunalne odredbe u srednjovjekovnim statutima malih gradova Mošćenica, Veprinca i Kastva“. Zbog ograničenog vremena izlaganja i opsega teksta tema je u konačnici fokusirana samo na problematiku mošćeničkog statuta ('zakona'), dok će komparativne regule kastavskoga i veprinačkog Zakona biti obrađene u posebnoj studiji. 2 ANTE ŠEPIĆ, Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih: Prilog historičkoj gramatici hrvatskog jezika, u: Rad JAZU, Zagreb, 295 (1953.), 5-40.3 ZLATKO KARAČ, Urbanističko-komunalne odredbe u srednjovjekovnim statutima malih gradova: Mošćenica, Veprinca i Kastva, u: 2. međunarodna konferencija Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u Primorsko-goranskoj županiji [Sažeci], Mošćenice 23.-24. 10. 2009., (ur.) Biserka Dumbović Bilušić, Zagreb: Hrvatska sekcija ECOVAST-a, 2009., 26-27.4 Specifično za Mošćenički statut bibliografske se reference navode uz odgovarajuće teme u daljnjem tekstu, a za opće i komparativne podatke o kvarnerskim statutima v.: IVAN IVANČIĆ, Tri statuta pisana hrvatskim jezikom u Istri: Statuti sredovječnih gradova istočne Istre: Kastva, Veprinca i Mošćenica (Nekoliko podataka o tim statutima i o naučnim studijama o njima), u: Jadranski zbornik, Rijeka – Pula, VI (1963.-1965.), 483-486.; Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke Hrv. Primorja i otoka, katalog izložbe, (ur.) Danilo Klen, Rijeka: Historijski arhiv Rijeka, 1968.; Statuti, urbari, notari, katalog izložbe, (ur.) Danilo Klen, Goran Crnković, Rijeka: Državni arhiv u Rijeci, 1998.; IVAN STROHAL, Statuti primorskih gradova i općina: Bibliografički nacrt, Zagreb: JAZU, 1911.; MARKO KOSTRENČIĆ, Statuti istarskih gradova i otoka, u: Suvremenik, Zagreb, XVI (1919.), 541-547.

2


Mošćenički statut sačuvan je u tri različita povijesna rukopisna predloška (uz još jedan noviji prijepis), no svi su ti manuskripti zapravo kasniji prijepisi davno izgubljenog izvornika – općinske knjige Mošćenica. Riječki rukopis5 Zakona kaštela Mošćenic sastavljen 1627., sačuvan je u prijepisu iz 1705. Pisan je latiničnim pismom, hrvatskim jezikom, starim čakavskim dijalektom. Sadržajno je najpotpuniji primjerak Mošćeničkog statuta, iako ne sadrži sve regule koje su zabilježene u ostala dva rukopisa. Spomenuti primjerak postoji i u novijem čitkom prijepisu kojega je sredinom 19. stoljeća sačinio J. Volčić,6 važnom jer je on tada još uspio pročitati neke u međuvremenu izgubljene i danas posve nečitke dijelove rukopisa.'Riječki' je primjerak do novijega doba bio jedini poznat znanstvenoj javnosti i dostupan u čak šest integralnih objava koje su priredili: N. Žic (1912.)7, R. Strohal (1912.)8, K. Kadlec (1914.)9, A. Šepić (1957.)10, Đ. Milović (1975.)11 i L. Margetić (2006.)12. Šepić je rukopis donio u transkripciji, a Milović u transliteraciji, pa u literaturi postoje različita čitanja i interpretacije istoga teksta, najpotpunije kritički obrađenog u novoj Margetićevoj objavi. Ljubljanski rukopis13 naslovljen Statut dern von Moschtscheniz vom 1483, sačuvan je u prijepisu iz 1616., pisan arhaičnim njemačkim jezikom. U dijelu odredbi je nepotpun, no s obzirom na znatno raniju dataciju ovoga prijepisa smatra se pouzdanim jer je vremenski najbliži izgubljenom originalu.14 'Ljubljanski' je tekst sastavljen primarno kao kodifikacija kmetskih obveza prema feudalnom gospodaru i u njemu su ispuštene neke 5 Izvornik: Državni arhiv u Rijeci (dalje DAR), Zbirka Statuta općina: K-36 Izvornik: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb (dalje NSK): sig. R 51817 N. ŽIC, „Mošćenički statut“, u: IX. Program C. kr. Velike državne gimnazije u Pazinu za školsku godinu 1911./1912., Pazin, 1912., 1-23.8 RUDOLF STROHAL, Mošćenički statut, u: Südslavische Revue, Zagreb, I (1912.), 656-659, 693-696, 721-728, 747.9 KAREL KADLEC, Mošćenický statut, u: Rospravy Česke akademie…., Praga, Třida I, Čislo 53 (1914.), 5-59.10 ANTE ŠEPIĆ, Zakon Kaštela Mošćenic, u: Rad JAZU, Zagreb, 315 (1957.), 233-286.11 ĐORĐE MILOVIĆ, Mošćenički statut iz 1637. godine, u: Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 23 (1975.), 113-140.12 LUJO MARGETIĆ, Srednjovjekovni zakoni i opći akti na Kvarneru [Knjiga prva]: Mošćenički zakoni i statuti, Rijeka: Adamić, Zavod za kaznene znanosti Mošćenice Pravnog fakulteta u Rijeci, 2006., 11-76.13 Izvornik: Arhiv Republike Slovenije (dalje ARS)14 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 34.

3


lokalne socijalne regule koje nisu bile od interesa za nadređene vlasti.15

Unatoč tomu, u ljubljanskom je tekstu sadržano 28 odredaba usporedivih s 25 sadržajno sličnih ili identičnih onima iz riječkoga rukopisa.16

'Ljubljanski' je primjerak otkriven tek u novije vrijeme i za sada su ga objavili u njemačkom izvorniku i u prijevodu V. Simoniti (1994.)17 i L. Margetić (1995.18 i 2006.19).Zagrebački rukopis20 je nenaslovljen, no atribuiran je introdukcijom Ovo su knjige od zakona kaštela Mošćenic… Sastavljen je 1637. ili malo kasnije, pisan latinicom nešto starijom od 'riječkoga' primjerka, hrvatskom čakavicom. Rukopis je fragmentaran i sadrži samo najstariji uvodni dio statuta s regulacijom međusobnih obveza podložnika, feudalaca i 'viših vlasti',21 što je inače pobliže utvrđeno u mošćeničkom urbaru (Vrbario di Moschenizza) iz 1622.22 'Zagrebački' rukopis s iscrpnim je komentarom u tri navrata publicirao L. Margetić (1997.23, 2004.24 i 2006.25).

* * *Sumirajući integralne publikacije svih triju izvornika Statuta, za istraživanje je danas na raspolaganju čak 12 različitih objava. Uzimajući u obzir greške u prijepisu, tiskarskom slogu ili dvojbenom čitanju, pa i u neautentičnim 'prilagodbama' teksta nekih ranijih izdanja - u ovom sam se radu oslonio na najnoviju Margetićevu objavu (2006.), opremljenu iscrpnom diskusijom i kritičkim komentarima.26 Za citirane, u ovome tekstu analizirane odredbe

15 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 81, 84.16 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 87.17 V. SIMONITI, Statut Mošćenic iz leta 1616., u: Acta Histriae, Kopar, III (1994.), 97-112.18 LUJO MARGETIĆ, O novopronađenom rukopisu Mošćeničkog statuta, u: Annales, Koper, 6 (1995.); LUJO MARGETIĆ, Mošćenički statut na njemačkom jeziku (1616.), u: Vjesnik Povijesnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 37 (1995.), 23-65.19 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 77-142.20 Izvornik: Hrvatski državni arhiv, Zagreb (dalje HDA), fond Isusovački kolegij Rijeka: 53, fasc. 20, 128-131.21 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 149, 150.22 DANILO KLEN, Urbar Mošćenica iz 1622. godine, u: Liburnijske teme, Opatija, I (1974.), 117-128.; ALBINO SENČIĆ, Mošćenički urbar iz 1622. godine, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 1 (2004.), 65-76.23 LUJO MARGETIĆ, Neobjavljeni rukopis Mošćeničkog zakona, u: Fontes, Zagreb, 3 (1997.), 99-113.24 LUJO MARGETIĆ, Iz starije pravne povijesti Mošćenica, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 1 (2004.), 11-24.25 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 143-161.26 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), pass.

4


kao podloga je primarno korišten 'riječki rukopis'27 kao najcjelovitiji, a samo na nekoliko mjesta uvrštene su i pojedinačne regule iz 'ljubljanskoga rukopisa'28, i to one kojih u riječkom primjerku nije bilo ili su pak bitno drugačije formulirane. Nepotpuni 'zagrebački rukopis' u sačuvanom je dijelu sadržajno blizak (iako ne i identičan) 'riječkom', a s obzirom na ograničenu urbarijalnu pravnu materiju kojom se bavi, u okviru naše teme nije bilo potrebe za njegovim neposrednim korištenjem.

2.2. Datacija

Godina kada su formalizirani prvi upisi u izvornu, davno nestalu knjigu Mošćeničkog statuta u sva je tri danas postojeća rukopisa različito zabilježena: u 'ljubljanskom' primjerku je to 1483., u 'riječkom' 1501., a u 'zagrebačkom' rukopisu 1510. Bitno ranija datacija 'ljubljanskog' teksta (u samom naslovu stoji …vom 1483) prema Margetićevom se mišljenju odnosi samo na uvodne dijelove statuta koji imaju karakter općih, vjerojatno znatno starijih urbarijalnih normi29 dok se ta godina ne može odnositi na ostale regule Statuta. Različite datacije 'riječkoga' (1501.) i 'zagrebačkog' (1510.) primjerka po svoj su prilici posljedica greške prepisivača. Naime, kolacioniranje starijih 'zakona' u samom tekstu Mošćeničkog statuta datacijski se izrijekom veže …Va vreme gospodina Anža Fartunara…kapitana reškog… koji je stolovao do 1506. (to je, dakle, terminus ante quem!), pa 1510. godina ne može doći u obzir.30

Dodatnu zabunu izazivaju i neke pojedinačne regule datirane još ranijim godinama (primjerice u 'riječkom' primjerku ima zabilješki iz 1470. i 1472., u 'ljubljanskom' iz 1466., 1483. i 1490.), no one su se u Statutu našle kao

27 Citirane odredbe Statuta (prema Margetićevoj objavi 'riječkog' rukopisa) u ovome su priopćenju pisane kurzivom, a uputnice na tekst rukopisnog izvornika označene su u uglatoj zagradi neposredno uz citat, tako da je na prvome mjestu stavljena oznaka stranice manuskripta (odnosno lista r, v), a potom je naveden pasus ili točka na toj stranici, npr.: [1v/pas.3].28 Citati koji su preuzeti iz 'ljubljanskog rukopisa' indeksirani su na isti način, no s početnim inicijalom 'Lj', kako bi se razlikovali od 'riječkog' primjerka.29 Te su norme dijelom slične ili identične onima iz Kastavskog urbara sastavljenog 1400., v.: LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 95.30 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 93.

5


kasniji pozivi na starije sporove kao svojevrsni 'presedani' zabilježeni u izvornoj Općinskoj knjizi.31 Moguće je, dakle, zaključiti da svi upisi u 'riječkom' rukopisu teku od 1501. kada je sastavljen njegov najstariji uvodni dio i kada su 'u knjizi' započela sustavna bilježenja odredbi, pa do 1627. kada je napravljena prva redakcija i kodifikacija statuta.32 Godine 1637. napravljen je prvi prijepis izvornika na kojega se pozivaju i 'riječki' i 'zagrebački' primjerak. Pojedinačne su novelacije različitim rukopisima bilježene i nakon toga, zaključno do 1743. kada je upisana posljednja uredba.S obzirom na relativno kasnu dataciju Zakona kaštela Mošćenic, njegova kodificirana knjiga jedva se još može smatrati srednjovjekovnim aktom (pokriva odredbe od 1466. do 1743.). Ipak, u njoj su sadržane mnogo starije predajne i običajne norme, što i sastavljač Statuta propisujući određena rješenja izrijekom navodi: - …Pital je gospodin kapitan… župana …i ostaleh starejeh, kakov običaj je kada… - (…) Ki da su odgovorili, da je običaj da… [5r/pas.2].

2.3. Opseg, struktura i sadržaj

'Riječki' rukopis Mošćeničkog statuta nevelikog je opsega od 20 obostrano pisanih listova (40 stranica, od kojih su tri prazne), dok su 'ljubljanski' i 'zagrebački' primjerci znatno sažetiji33. U pogledu formalne strukture Statut je u sve tri inačice slabo uređen i neredigiran. Nema podjelu na 'knjige' i 'glave' (uobičajene u razvijenim statutima dalmatinskih gradova), a regule nisu ni tematski grupirane, s izuzetkom uvodnog dijela koji, kako je spomenuto, ima karakter općih urbarijalnih normi.34 Upisi u knjigu zakona teku sukcesivno (kako se o 31 Margetić smatra da je nova Općinska knjiga otvorena 1465. kada je car Fridrik III. dobio Kastavštinu; v.: LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 94, 95.32 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 94.33 'Ljubljanski' primjerak također je pisan obostrano na osam listova (16 stranica) s naslovnim listom i zaključnom stranicom. Fragmentarni 'zagrebački' prijepis sadrži samo dva obostrano pisana lista (predlist i tri stranice).34 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 95.

6


pojedinom problemu odlučivalo), tako da je tekst uglavnom kronološki strukturiran, iako i unutar 'novije građe' postoje interpolacije znatno starijih odluka. 'Ljubljanski' rukopis koji je najurednije pisan (u pasusima), sadrži 54 odredbe od kojih je 28 identično ili barem usporedivo s 'riječkima'.35 U najcjelovitijem pak 'riječkom' primjerku zbog nepreglednog pisanja, često i spajanja raznorodnih regula u isti odlomak, nemoguće je točno pobrojati odredbe,36 no okvirno ih je oko 100.U pogledu pravnoga sadržaja Statut ocrtava izraziti semiurbani (ponegdje i gotovo ruralni) karakter onodobnih Mošćenica jer se u mnogo odredaba govori o desetinskim agrarnim davanjima feudalcu, zatim o pravilima ispaše, čuvanja voćnjaka, vinograda, šuma i polja…, a znatno je manje tipičnih 'urbanih' regula koje bi se bavile pitanjima trgovine, uprave, izgradnjom i uređenjem gradskog prostora, održavanjem zidina i sl.Treba upozoriti da se Mošćenice u pogledu urbanoga statusa i razine civiteta u Statutu različito atribuiraju kao 'kaštel', 'grad', 'utvrda' i 'komuna', npr.: - …knjige zakona kaštela Mošćenic…; - …stvari, ke bi potrebne za grad… [2r/pas.4]; - …deržat va grade… [4r/pas.8]; - …va grade, ale zvan grada, po teritoriju… [7v/pas.4]; - …in der Stat… (grad) [Lj-1v/3]; - Die Vesstung… (utvrda) [Lj-8v/2]; - …za komunu, za grad… [Z-131/pas.2]; - …die Comunitet… (općina, komuna) [Lj-4r/4], itd.

2.4. Pitanja naziva: Statut ili Zakon

Iako u nazivima većine srednjovjekovnih zbirki gradskih ili komunalnih propisa najčešće nalazimo odrednicu statut, na kvarnerskom se području (od Vinodola do Mošćenica) takvi zbornici, gotovo odreda pisani hrvatskim jezikom nazivaju zakon.37 Tako se u introdukciji mošćeničke zbirke (i u 'riječkom', i u 'zagrebačkom' prijepisu) izrijekom navodi: - Ovo su knjige od zakona kaštela Mošćenic… [1r/pas.1], a i u samome tekstu regula opetovano se spominje isti termin 35 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 87.36 Od 10. lista regule su numerirane, no kod svakog novog upisa uvijek iznova od 1.

37 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 28-31.

7


(u uvodnom dijelu čak 11 puta uzastopce)38, primjerice: - …va staren zakone od Mošćenic… [3r/pas.8); - Zdola pisane peni po zakonu od Mošćenic… [2v/pas.4], itd.Međutim, u istoj se knjizi ponegdje javlja i odrednica statut, što ovu terminološku dvojbu oko naslova ostavlja otvorenom: - …ovi zdola pisani štatut od grada Mošćenic… ki štatuti ima puk poslušat za overšit ga… [2v/pas.2]. Pri tome treba uzeti u obzir da 'ljubljanski' rukopis pisan njemačkim jezikom (Statut der von Moschtscheniz…) i u naslovu i u tekstualnim dionicama koristi isključivo pojam statut: - …u ovom statutu… [Lj-8r/2]; - Neka Vlada marljivo prouči ove statute… [Lj-zaključna str./1].Margetić je mišljenja da je ispravnije koristiti termin zakon, osobito kod ovakvih zbirki zapisanoga predajnog prava, jer je zakon pravni običaj u narodu, a statut formalizirana obveza podložnika prema vlastima i njihovim potrebama.39 Ipak, u dosadašnjoj je literaturi gotovo isključivo korištena sintagma Mošćenički statut (Žic, Strohal, Kadlec, Šepić, Milović, Simoniti… a u nekim radovima i Margetić), pa ću se u ovome radu zbog prepoznatljivosti mošćeničke pravne konstitucije i ja služiti tim ustaljenim nazivom.

3. Nekretnine

Mošćenički statut na više mjesta regulira vlasnička i posjedovna prava nad nekretninama (kućama i zemljištem), način njihova stjecanja i zabilježbe, kao i odnos između privatnoga i javnoga (komunalnog) prostora.Međaši i ograde. – Statut kažnjava pomicanje međa (u prenesenom smislu, zapravo, promjenu vlasništva) bez prethodne objave, iz čega posredno zaključujemo da je postojao 'fizički katastar' s obilježenim međašima ('čavlima'):- …da pada v penu od jedne marki, ki god bi pošešeh čavli kladal, ako ne bi se pervo okličal na place [4r/pas.2].

38 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 79.39 LUJO MARGETIĆ (bilj. 12), 31.

8


Milović40 (suprotno Šepićevom41 shvaćanju pojma 'čavli' kao međaša) navedenu odredbu tumači posve drugačije – kao zabranu postavljanja 'čavli' u smislu stupica za hvatanje divljači (!). Zanimljivo je da je sve privatno zemljište moralo biti ograđeno, ili se u suprotnom smatralo komunalnim posjedom:- Komunadi, to je vse, ča ni zaperto z grajum ili z gromačum… [19r/tč.11].Prodaja nekretnina i objave. - U uvodnom 'urbarijalnom' dijelu Statuta konstatiraju se neka stečena prava mošćeničkih podložnika, među kojima je i pravo raspolaganja svojim nekretninama bez upita feudalca: – Najpervo smo slobodni mi kmeti naša blaga dat, uživat, darovat i prodat, zač su vaveki tako i naši stareji delali, i su vlastita svoja blaga davali i prodavali, a to moremo učinit prez nijednoga straha i srama naše Gospode [1v/pas.2].Nekretnina se, kako smo vidjeli, nije smjela prodati bez opetovane javne objave koja se obavljala na mjesnom trgu ('na place'):- …kada se prodavaju blaga, imaju se klicat na place tri nedelji i imaju durat klici jedan cel mesec [5v/pas.2].Statut zabranjuje i smatra ništavnom bilo kakvu prodaju koju učine djeca …prez znanja, ili licencije od oca i materi… [R-4r/pas.6], a kažnjavalo se i onoga tko bi takvu kupnju učinio [8v/pas.1].Pravo prvokupa. – Uobičajeno ograničenje pri prodaji nekretnina u srednjovjekovnome statutarnom pravu je i obaveza ponudbenog prvokupa koji je pripadao prvim susjedima 'na međi'. Time se poticalo okrupnjavanje posjeda (osobito obradivog zemljišta), a s druge se strane priječilo koliko je moguće, prodaju nekretnina strancima te se čuvala stoljetna ekskluzivnost vlasništva unutar zatvorene komunalne zajednice:- …upravitelj, odredio je da svaki susjed može, ako nije bio prisutan, otkupiti prodane nekretnine u roku od jedne godine i jednog dana [Lj-2v/1].

40 ĐORĐE MILOVIĆ, Kaznena prava šest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2005. [poglavlje: Mošćenički statut], 135-176., 164.41 ANTE ŠEPIĆ (bilj. 10), 281.

9


Oporučivanje i nasljeđivanje. – Stjecanje nekretnine nasljeđivanjem imalo je pravnu snagu samo uz oporuku zabilježenu u komunalnoj knjizi ('kvaderni'):- …Dužan je kanciler, ale ki bude pod njim, pisat tištamenti… [2v/pas.1]; - …da svi tištamenti imaju se zapisat kvadernu komunsku… [4v/pas.5]. Dosjelost. – Kako bi se stimulirala obrada napuštenog zemljišta (analogno tome i popravak praznih ruševnih kuća u gradu) srednjovjekovni su statuti gotovo redovito priznavali stjecanje posjeda korištenjem de facto, bez pisane isprave, u mošćeničkom slučaju uz uvjet 30 godišnje dosjelosti:- …vice kapitan, je pital kakov je zakon od ovoga mesta, ki bi užival jedno blago vnogo vremena, more l' mu se vazet, ale ne? I odgovorili su stareji, da ki uživa va mire kakovo blago 30 let, da mu se zet već ne more [3v/pas.7].Komunalno zemljište. – Odnos privatnog i javnog zemljišta, uz već spomenutu odredbu o obveznom ograđivanju, utvrđuje se i 'licencijom' o pravu korištenja komunalne nekretnine, pri čemu se navodi da eventualna neovlaštena gradnja na komunalnom posjedu pripada općini:- Ki bi pregradil ili vazel komunadi prez licencije, ima platiti peni L 8, i to isto da ima ustat komunsko [6r/pas.6]; o istome u ljubljanskom rukopisu: - …tko je uzeo neko općinsko zemljište bez odobrenja i na njemu nešto gradio, kažnjava se s 8 libara, a takvo zemljište vraća općini [Lj-4r/4].

4. Urbanističko-komunalne regule

Protupožarni propisi. - Statut sankcionira izazivanje požara, čak i iz nehata, iako se začudo nigdje ne zabranjuje gradnja drvenih kuća niti se propisuje obaveza gradnje kamenom (što je uobičajeno u razvijenim gradskim statutima Dalmacije):- …kada va kakovem meste po nezamaršćine bi se pokazal ogan, ili vajela kuća, da ima platit penu L 8 i škodu, ka bi se travinjala [3r/pas.8]. O istome, u ljubljanskom je primjerku statuta zabilježena i požarna uzbuna zvonjavom:

10


- …ako bi kod nekog podložnika u utvrdi ili izvan nje njegovim nemarom izbio požar i došlo do opetovane zvonjave: taj se kažnjava s 8 libara i dužan je platiti štetu koju je drugome požar prouzročio [Lj-2v/3].Održavanje putova. - Iznimno strogu kaznu Statut propisuje za oštećivanje javnih cesta:- Ki bi razbil puti publiki ili očiti, pada penu L 50… [3v/pas.2].Također je propisana godišnja obaveza mjesnih dužnosnika da se, dok su u službi, brinu za održavanje javnih putova tako da uvijek budu uređeni za svaki promet:- Da svako leto župan, sudac z komunšćakom, dokle budu va oficiju, imaju činit načinjat dobro i lepo puti publiki, kako da se more po njih komodno hodit, jahat i z vozi, kade je potrebno, pasevat, i to pod penu od dve marki svakemu od njih, ki ne bi marili [10v/tč.9].Održavanje lokvi i voda. - Slična je obveza komunalnim službenicima određena i u pogledu kontrole te održavanja čistoće voda (potoka?) i lokvi:- (Župan i sudac z komunšćakom) …Da imaju činit čistit vodi i lokvi, kada bude potreba [10v/tč.9].Odredba se odnosi samo na 'javne vode', dok se obveza izgradnje i održavanja kućnih cisterni i bunara ne spominje.Komunalna higijena, javna čistoća.42 - Statut sankcionira bacanje nečistoća i gnoja uz gradski zid i opkope, osobito onih građana koji imaju prozore na 'vanjskom zidu', i to na točno određenom dijelu, počevši od župnikove kuće:- …ki imaju poneštri vanskem zide, da nimaju metat vanka šporkec ili smrada od kuće gospodina popa Jakova do kuće Matejia Matiša pod penu L 2, od ke peni gre kužaduru polovica; i ki bi metal gnoj do Ivana Šepića kuće v Rove, pada penu L 2 [6r/pas.1].

42 Opširnije o mošćeničkoj komunalnoj higijeni v.: ĐORĐE MILOVIĆ, O sanitarno-higijenskim propisima Mošćeničkog statuta, u: Zbornik radova sa 26. sastanka Naučnog društva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije u Poreču (30. IX. Do 2. X. 1976.), Rijeka, 1978., 77-86.; ĐORĐE MILOVIĆ, Problemi zagađivanja mora i okoline u svjetlu starih statuta kvarnerskog priobalja i šire, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 10 (1989.), 233-250.; ĐORĐE MILOVIĆ, Sanitarno-ekološki problemi u svjetlu starih sjevernokvarnerskih statuta / Sanitary… [dvojezično], u: Zbornik sažetih izlaganja Međunarodnog simpozija iz povijesti medicine „Thalassotherapia“ 90, Crikvenica, 24.-26. V. 1990., 1.; ĐORĐE MILOVIĆ, Sanitarno-ekološki problemi u starim sjevernokvarnerskim statutima, u: Acta Facultatis medicae Fluminensis, Rijeka, 15 (1990.), 3-4, 53-56.

11


Iako Milović pojam 'v Rove' tumači kao toponim, naziv lokaliteta43 mišljenja sam da ga treba čitati kao opkop, rov uz gradski zid.U gradu je iz higijenskih razloga bila zabranjeno držati svinje i druge životinje:- Da prasci nimaju se deržat va grade, ma vane va perkateh; tako i ostala druga živina [4r/pas.8].Stoga su postojale staje u okolici grada, a Statut potiče njihovo održavanje i sankcionira namjerno oštećivanje:- Ki bi sekal stajah i okole staji, da plaća penu od L. 40… [4r/pas.5].Prilikom klanja životinja, deranja koža i prodaje mesa kažnjavala se svaka takva radnja izvedena kod kuće ili općenito izvan komunalne mesnice ('bekarije') kao sanitarno-higijenska mjera uobičajena u srednjovjekovnim statutima većine naših gradova:- …ki bi prodaval ale derl živinu va kuće zvan bekarije, pada penu libar osam [3r/pas.4].U tom kontekstu navode se i kazne za prodaju pokvarenog mesa:- …ki bi prodaval meso, ko ne bi zdravo, pada penu libar 6 [3r/pas.2].

5. Javni red

Bitan dio komunalnog ustroja grada Mošćenica su i pravila o javnom redu, tj. socijalni običaji, ponašanje na javnim prostorima te javne službe i obveze.Ključevi grada. – Jedna od važnih ne samo fizičkih već i statusnih institucija srednjovjekovnoga civiteta su gradska vrata. Zaključavala su se sa zalaskom sunca kao praktična ali i simbolička gesta sigurnosti građana intra muros, pa je takvu regulu propisivao i Mošćenički statut: - Kluči od grada imaju se svaki večer nosit kapitanu, od kega satnik imej je pojt zdignut za opret grad [19v/tč.13].Gradska straža. - Među obligatne javne obaveze mošćeničana spadala je stražarska služba koja je u vrijeme rata (ali i opasnosti od gusara, kužnih bolesti i sl.) jamčila sigurnost zajednice:43 ĐORĐE MILOVIĆ (bilj. 40), 168, 169.

12


- …da drže stražu po danu i noći uz kaznu i krajnju nemilost… [Lj-4r/1]; u riječkom rukopisu: - …da se imaju deržat dobre straže vadne i vnoći grade; i ki ne bi overševal, da ima bit kastigan [4r/pas.8].Javne dužnosti. – Na više mjesta Statut regulira obaveze, te način izbora i potvrde upravnih, vojnih i crkvenih dužnosnika u službi mošćeničke komune (ili nadređenih viših vlasti), uz ostalo nadležnih i za urbanističko-komunalni red. Tako se među službenicima i javnim dužnosnicima 'va oficiju' navode: 'kanciler', 'komunšćak', 'satnik', 'vicekapitan', 'kapitan', 'župan', 'sudac', 'plovan', 'kanonici', 'redovnici', 'gvardijan', 'otac rektur reški' …, mnogi od njih i poimenično. Oglašavanje. – Kako je navedeno u poglavlju o nekretninama, postojala je institucija javnog oglašavanja prodaje, što se činilo na mjesnom trgu ispred kaštela ('na place') [3v/pas.2; 4r/pas.2; 5v/pas.2].Gradske mjere i novac . – U Statutu se usputno spominju neke onodobne važeće mjere, primjerice za vino se koristio 'kvarter', 'kapitul' [1v/pas.2], 'spud' [2r/pas.3], i 'vedro' [Lj-1r/tč.4], a izrijekom se sankcionira uporaba netočnih mjera:- …ki bi deržal falšu meru, i daval krivu meru… [3r/pas.3].Dužinske ili površinske mjere koje bi nam sa građevno-urbanističkog aspekta bile zanimljivije u Statutu se ne navode.Od novca koji je u srednjovjekovnim Mošćenicama bio u javnoj uporabi u raznim se kaznenim odredbama spominju: 'libar', 'šoldin', 'dukat', 'marka', i 'fijorin'.

13


Javna sigurnost.44 – Statut propisuje kazne za nasilje počinjeno na javnom putu, i općenito na javnome mjestu: - …tko počini nasilje na slobodnoj cesti… [Lj-3r/3]; - …ki bi udril kega od svetniki… [3r/pas.5]; - …ki bi udril kega, da se pozna černjenka… [3r/pas.6]; - …aki bi ki stegnul, ale dal ruki na kakovo oružje, na kega si budi drago… [3v/pas.1]. Izrijekom se zabranjuje nabacivanje kamenjem unutar grada, nošenje oružja noću i bez dozvole:- …ako bi ki v kega hitil z kamikom, ter da bi ga ranil… [3v/pas.3]; - …ako bi ki nosil oružje vnoći, ale ako bi hital v grade kamenom… [5r/pas.3]; - …ki bi nosil prez licencije štilet, ili pištolu… [7v/pas.2].Oštro su se sankcionirale krađe počinjene bilo gdje na području jurisdikcije 'kaštela Mošćenica':- …za svaku krađu koja se dogodi u utvrdi ili izvan nje, u kućama, štali ili ma gdje bilo na području… [Lj-6r/1].Čast i javno ćudoređe. - Statut zabranjuje psovanje i prisegu imenima svetaca, a pijanstvo kažnjava zatvorom [10v/tč.10]. Također je sankcioniran preljub [11r/tč.12] i držanje u kući 'zlodelnika i očitih kurvi' [11r/tč.11]. Kažnjavala se kleveta 'časnih osoba' [Lj-4v/2], kao i optužba za lažnu prisegu [Lj-6v/2]. Među neobičnim povredama časti na javnome mjestu navodi se i sljedeća:- …ako nekoga časnoga čovjeka povuče za bradu iz ljutnje ili iz zlobe, kazna je 5 maraka [Lj-7v/2].

44 Opširnije o kaznenom pravu Mošćeničkog statuta koje obuhvaća i problematiku javne sigurnosti v.: ĐORĐE MILOVIĆ, Delikti protiv života i tijela u svjetlu propisa Vinodolskog zakona, Kastavskog, Veprinačkog, Trsatskog i Mošćeničkog statuta, u: Vjesnik Historijskog arhiva Rijeka, Rijeka, 10 (1965.), 61-108.; ĐORĐE MILOVIĆ, Sistem kazni u nekim starim hrvatskim statutima (vinodolskom … i moščenićkom), u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 3-4 (1967.), 328-360; isto u: Zbornik radova Strojarskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 1970., 69-101.; ĐORĐE MILOVIĆ, Sjeverno-kvarnerski statuti i neka pitanja krivičnog prava, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 3 (1982.), 15-68.; ĐORĐE MILOVIĆ, Mučenja i sakaćenja kao kaznene represije u starim pravnim izvorima Senja, Vinodola, Trsata, Rijeke, Kastva, Veprinca i Mošćenica, u: Narodni zdravstveni list, Rijeka, 324-325 (1987.), 8-10.; ĐORĐE MILOVIĆ, Kazneno pravo Mošćeničkog statuta iz 1637. godine, u: Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka, Rijeka, 37 (1995.), 147-197.; ĐORĐE MILOVIĆ, Kazneno pravo Mošćeničkog statuta iz 1637, godine, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 1 (2004.), 25-64.; ĐORĐE MILOVIĆ, Kaznena prava šest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2005. [poglavlje: Mošćenički statut], 135-176.

14


Zbog sprečavanja nereda u mesnici (očito čestih) određuje se da prvenstvo u kupnji mesa ide prema 'časti' (prvo svećenstvo, zatim službenici, pa onda obični građani) [6v/pas.1]. Slično se utvrđuje i red prvenstva kod meljave žita u mlinovima i valjanja tkanine u stupama, tako da prvo melju domaći, a potom stranci [3v/pas.6].Blagdani. - Na dan 3. kolovoza 1533. Mošćeničani su pobijedili Venecijance, pa je taj dan zapisan kao obavezni komunalni blagdan [Lj-2r/4]. Nadalje, Statut pod prijetnjom kazne određuje:- …da se ima blagdanovat dan od Uzi svetoga Petra… [4v/pas.2]; - …da ki kole odsada unapredak bi fadigal na dan praznika va grade, ale zvan grada, po teritoriju… [7v/pas.4].

6. Javne građevine i prostori grada45

Sudište. - U Statutu se izrijekom navodi sudbeno mjesto i 'sudbeni stol' koji se povijesno nalazio u lopici crkve sv. Bartula pred grobljem, a danas je ta kamena menza s inskripcijom DILIGITE IUSTITIAM prenesena u gradsku ložu ('stražarnicu'), gdje po običaju istarskih gradova i treba biti. O tome je kao mjestu javnoga sudišta u Statutu zabilježeno:- Pred gradom mošćenickem v stolu pravdenen… [7r/pas.4].Drugdje se navodi da suci prilikom tjednoga zbora trebaju biti 'unutar grada', što ne treba čitati doslovno već kao obvezu sudaca da sude i u Mošćenicama, a ne samo u sjedištu gospoštije:

45 O urbanom razvoju, arhitekturi i kulturnoj baštini Mošćenica opširnije v.: MAKSO PELOZA, Župa Mošćenice, informativni vodič, Mošćenice, 1970.1, 1984.2; MAKSO PELOZA, Inventar Župe Mošćenice (7. XII. 1969.), u: Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, Rijeka, XIV (1969.), 405-432.; ANDRE MOHOROVIČIĆ, Stari gradovi kulturno-povijesni fenomen liburnijske obale, u: Liiburnijske teme, Opatija, 1 (1974.), 79-93.; OLGA MAGAŠ, Prilog verifikaciji urbanog identiteta liburnijskih medijevalnih aglomeracija, u: Pomorski zbornik, Rijeka, 29/1 (1991.), 275-302.; B. F. [BRANKO FUČIĆ], Mošćenice, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1995., 592.; VESNA MUNIĆ, Srednjovjekovno crkveno graditeljstvo mošćeničke župe, u: Croatica Christiana Periodica, Zagreb, 51 (2003.), 11-26.; VESNA MUNIĆ, Sakralna arhitektura istočnoistarskih komuna od XII. do XVIII. stoljeća: prilog spomeničkoj topografiji, Zagreb: Alfa, 2005., 136-152.; OLGA MAGAŠ, Prilog verifikaciji urbanog identiteta Mošćenica, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 31-57.; NATAŠA JAKŠIĆ, ALAN BRAUN, Rezultati terenske nastave graditeljskog naslijeđa u Mošćenicama (2004.-2007.) Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: temelj projekta „Mošćenice – živi grad muzej“, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 17-30.; SUZANA SUDEC, Glagoljica u župi Mošćenice, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 59-86.; VESELJKO VELČIĆ i dr., Mošćenice – živi grad muzej, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 171-348.

15


- Da župani i suci ordinariji od Mošćenic, ki budu od leta, imaju svaki ponedeljak vnutra grade od Mošćenic od jutra do polna najt se… i učinit pravicu… [10r/tč.1].Skupštinsko mjesto. - Trijem sv. Bartula podignut nasuprot kaštela služio je i kao mjesto komunalnoga zbora, odnosno skupštine gdje su se na određeni dan 'starci' savjetovali i odlučivali o bitnim stvarima:- Ta dan skupil se je vas puk i poštovani starci na običajno mesto pred gradom ili kaštelom pod strem svetoga Bartola, kade se svetuje i balotuje za sve potrepšćine komunske [14r/pas.2].Kaštel. - Na više mjesta u Statutu se spominje mošćenički kaštel, s tim da se taj pojam nekada odnosi na cjelinu utvrđenoga naselja, primjerice u introdukciji Statuta:- Ovo su knjige od zakona kaštela Mošćenic… [1r/pas.1].Drugdje se pak misli baš na građevinu 'kaštela' koji i danas postoji kao istaknuti dio gradskih fortifikacija, smješten uz sama mošćenička vrata:- V Mošćenicah va kaštelu gospodskem… [9r/pas.2]; - …prit va ordinarije straže v kaštel [9v/pas.2]; - …običajno mesto (skupštine) pred gradom ili kaštelom… [14r/pas.2]; - …o Kaštelu mošćeničkem… [20v/pas.1].Gradske zidine. - O utvrdama Mošćenica u Statutu nema posebnih regula, no usputno se spominju 'vanjski zidovi' koji su u vrijeme kodifikacije zakonika, čini se, već izgubili na važnosti jer je u njima bilo i probijenih prozora, što ranije ne bi bilo dopustivo:- …ki imaju poneštri vanskem zide… [6r/pas.1].Kula oružarnica. - Iz protupožarnih odredbi Statuta vidljivo je da se sve oružje i municija moraju držati zaključani 'u jednom tornju', no nije poznato koja je od gradskih kula služila za tu namjenu:- Vse lumbarde i oružje velo i malo, i svi monicijoni, imejte se deržat va jednem turne v grade pod dvemi kljuci… [17r/tč.7].Moguće je da se ta bilješka odnosi na zvonik župne crkve sv. Andrije koji se i danas lokalno naziva 'turan', nalazi se na najsigurnijemu mjestu unutar grada, a u svome donjem dijelu je nesumnjivo ostatak starijega romaničkog zvonika izrazito fortifikatornih obilježja.

16


Gradska vrata. - Ovaj bitni atribut srednjovjekovnih utvrđenih naselja u statutu se navodi samo posredno kada se govori o već spomenutome večernjem zaključavanju (vrata) grada:- Kluči od grada … za opret grad [19v/tč.13].Gradska vrata Mošćenica i danas postoje; na njihovu je nadvratniku uklesan natpis HANC PORTAM F. F. COMUNITS MOSCHIENIS ANNO 1654., što je ranija datacija od njihove zabilježbe u okviru 'šentencija' Statuta iz 1661.Zatvor. - U sklopu zgrade gradskih vrata koja i danas postoji, u prizemnom dijelu gdje je sada ulaz u etnografsku zbirku povijesno se nalazio zatvor ('peržun'), u Statutu naveden kod nekih kaznenih odredbi:…i da ima stat vas dan peržuna [10v/tč.10]; i dalje: - …Oni, ki bi kladeni va peržun… [18v/tč.10]; kod kazni za utaju kmetske desetine utvrđuje se da …takov ima bit v klade do volje gosposke [1v/pas.2]; za nepoštivanje crkvenog blagdana prekršitelj treba …stat va klade do volje županove… [4v/pas.2]. Moguće je da se kazna okivanja u drvene 'klade' vršila na javnome prostoru (a ne u zatvoru), čemu je mogao poslužiti 'stup srama', ako ga je u srednjovjekovnim Mošćenicama bilo.Vješala. – U opisu kazni za lopove čini se da se posredno spominju i vješala (eufemizmom 'konop'), inače česti 'sadržaj' u našim srednjovjekovnim gradovima:- …ki se zatekal tat, kome se ne bi moglo dat konop… [7r/pas.4]; - …ki bude vezal tata za konop… [7v/pas.1].Milović smatra da je riječ o tjelesnom kažnjavanju udarcima konopom,46 no potonja formulacija o 'vezanju tata za konop' sugerira i druge mogućnosti.Crkve. - Statut u već citiranom dijelu vezanom uz 'sudbeni stol' spominje crkvu sv. Bartola sa 'strehom' (lopicom, trijemom) [14r/pas.2]. Iako je nad ulaznim vratima crkve uklesana 1625. (možda kao godina znatnije obnove), njeno spominjanje u Statutu govori u prilog ranijoj dataciji, ili je moguće da je današnjoj crkvi prethodila starija građevina istoga

46 ĐORĐE MILOVIĆ (bilj. 40), 158.

17


patrocinija. Iza sv. Bartula danas je smješteno groblje premješteno ovdje s platoa župne crkve tek 1782.47 pa se u Statutu ne spominje.Trg. – 'Placa', današnji prostor ispred gradskih vrata i lože uz kaštel, spominje se samo u reguli o obaveznom oglašavanju prodaje nekretnina:- …okličal na place [4r/pas.2]; - Kada se prodavaju blaga, imaju se klicat na place… [3v/pas.2].Mesnica, klaonica. - Iz citiranih sanitarno-higijenskih regula Statuta razvidno je da je postojala komunalna klaonica ('bekarija') u kojoj je jedino bilo dozvoljeno derati stoku i prodavati meso:- …ki bi prodaval ale derl živinu va kuće zvan bekarije… [3r/pas.4]; - …na bekarije… [6r/pas.6].Mlinovi. - U redu prvenstva kod meljave žitarica ili tučenja tkanine Mošćenički statut spominje mjesne mlinove i stupe: - …mlinari i stupari trebaju mljeti i valjati domaćima prije stranaca… [Lj-3v/2]; u riječkom rukopisu: - …malinari imaju mlet i valat pervo domaćem, lehko foreštom… [3v/pas.6].Mlinovi su se mogli nalaziti na padinskim potocima oko grada, ali i unutar zidina gdje i danas postoji 'toš' (mlin za drobljenje maslina)48.Luka. - Iako Mošćenice kao gradinsko naselje nisu smještene uz morsku obalu, gradska je luka zacijelo postojala u Dragi podno grada, budući da se u Statutu zabranjuje krađa pijeska ili drva s pješčane obale u luci ('va porte'):- …ako bi zel ale ukral va peske va more ale va porte… [5v/pas.5]; u ljubljanskom rukopisu izrijekom se navodi: - …određeno je o morskoj luci… [Lj-7r/2].Vinski podrumi i kuće. - Na više mjesta u Statutu spominju se stambeni objekti ('va kuće') i što je zanimljivo, podrumi za vino: - Onaj podložnik koji ima podrum ovdje u gradu i (u njega je) unio svoje vino… [Lj-1v/3].

47 O povijesnome mošćeničkom groblju v.: ALBINO SENČIĆ, Kosnica –staro mošćeničko groblje, u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 101-112.48 O mošćeničkome tošu v.: BOŽO PERŠIĆ, VLADO PERŠIĆ, Ulike su hitile – Najstariji „gradski“ mošćenički toš, u: Dometi, Rijeka, IV/3 (1971.), 87-91; isto u: Mošćenički zbornik, Mošćenice, 5 (2008.), 113-122.

18


7. Prostori oko grada

Statut se bavi i okolnim prostorom grada koji je područno pripadao Mošćenicama (posebno livadama, vinogradima, voćnjacima i šumama…), te izgradnjom koja se nalazila u agrarnom pejsažu mošćeničkog zaleđa. Stancije i staje. – Pojam 'štancija' u Statutu nije posve jasan. Budući da se oko njih dopušta uzgoj hrasta i žira, po svoj se prilici misli na izdvojene pastirske 'stanove' (torove?) na padinama Učke gdje su se svinje držale na prirodnoj žirovoj paši:- Da mozi svaki voholo svojeh štancij gojit žiri i hrasti… [3v/pas.4].S obzirom na zabranu držanja bilo kakve stoke unutar grada, nije neobično što se u Statutu spominju vanjske staje i zabrana sječe oko njih:- Ki bi sekal stajah i okole staji, da plaća penu od L. 40… [4r/pas.5]; - …Zvan staji, ki bi va njih sekal prez dopušćenja… [9v/pas.2]; - …za svaku krađu koja se dogodi… u štali… [Lj-6r/1].Milović smatra da se navedene odredbe ne odnose na staje već na 'drveni plot' (prema tal. staggio = palica, šipka)49, što se ne čini uvjerljivim.Agrarni krajolik, zaštita okoliša. - Nekoliko odredbi Statuta bavi se zaštitom šuma50, posebno oštećivanjem i neovlaštenom sječom hrasta ('prez licencije'):- …ki bi belili, zikidevali ale rezali hraste, žiri i ostala dreva, da ima platit penu L. 8 i takovu škodu [5v/pas.6]; nadalje: - …ako bi ki sekal kakovo dervo plodno ili žir drugomu… [4r/pas.4]; - Ako bi ki sekal hrasti ili dreva va tujem, ili kmeskem prez licencije budisi dervo ke sorti mu drago… [6v/pas.2].Slično se kažnjavalo uništavanje bršljana (!): - …ki bi sekal beršljan ili ga obelil… [4r/pas.5].U popisu kmetskih obligacija spominje se davanje svake desete mjere vina [1v/pas.2], a i na još nekim mjestima u Statutu vino se usputno spominje

49 ĐORĐE MILOVIĆ (bilj. 40), 147.50 Opširnije o zaštiti mošćeničkih šuma i drugih agrarnih kultura v.: STJEPAN FRANČIŠKOVIĆ, Zaštita šuma u propisima Mošćeničkog statuta, u: Jadranski zbornik, Rijeka – Pula, VI (1963.-1965.), 381-392.

19


što posredno potvrđuje postojanje vinograda. Izrijekom se utvrđuju kazne za sječu loze:- Ki bi v loze sekal…plaća penu šoldini 32… [6v/pas.4]; - … da nimaju seći terse va vinogradeh i sadit uliki… [19v/tč.16].Kažnjavala se i nedopuštena ispaša …va vinogradeh… [2v/pas.4; 4v/pas.6].Zanimljivo je da Milović smatra da se pojam 'v loze' ne odnosi na trsove u vinogradu već na sječu šume imenom 'Loza'.51

Također se navode i voćnjaci, posebice zaštita stabala breskve:- I ki bi sekal breškeh… [6r/pas.4].Statut je propisivao godišnja ograničenja ispaše na komunalnim livadama:- Livade pod Učkom stoje pod zabranom od dana Velike Gospe do prvog punog mjeseca… [Lj-5r/2]; u riječkom rukopisu: - …da se imaju branit i čuvat sinožeti do svete Marije od šetembra i druge vanske pašišća… [5v/pas.3]. - Ako je netko ušao na livadu u zabranu od Tijelova do dana sv. Andrije i tamo drži stoku, kažnjava se sa 16 soldina. [Lj-5r/tč.1].Što je sve od žitarica i drugih kultura uspijevalo na obrađenim poljima taksativno je navedeno u popisu obaveza kmetske desetine:- …od svake sorti žita, ča je od pšenice, od pirevice, od erži ili šegali, od jačmika, od sirka, od ovsa, od ajdi, od prosa, od bara i od svake sorti sočiva… [1v/pas.2]; drugdje se još spominju masline (ulik) [20v/pas.1].Toponimi. - Statut je i prvorazredni registar najstarijih poznatih toponima mošćeničkoga područja (i šire), pa se tako spominju lokalni nazivi: Balini, Veli Verh, prek Dragi, do Sedla… [5v/pas.4], kao i neke lokacijske odrednice: va more, va porte [5v/pas.5], v potok [5r/pas.1]. Iz daljih se prostora navodi zemljopisno nazivlje mjesta kao što su: Kastav, Veprinac [1v/pas.3; 6v/pas.6], Podbreg [20v/pas.1], Klana, Grobnik [20r/tč.19], v Reki [4v/pas.7, 12v/pas.4], va provincije kranskoj [11v/pas.1; 12v/pas.1], Austrija Nižnja [13v/pas.1; 16v/pas.4], va Gracu [14r/pas.2] i dr.

51 ĐORĐE MILOVIĆ (bilj. 40), 157.

20


8. Zaključak

Iako je u komparaciji s razvijenim srednjovjekovnim statutima dalmatinskih i obalnih istarskih gradova 'Zakon kaštela Mošćenic' opsegom nevelik i u formalnoj strukturi gotovo neuređen – ovaj je komunalni akt i u jezičnome, i u pravnom pogledu prvorazredan spomenik hrvatskih običajnih regula i lokalnoga medievalnoga prava.Odredbe o gradnji ili sistematizirana urbanistička pravila ne postoje kao zasebni dio ovog zakonika, no brojne ad hoc zabilježene odluke (o kojima su 'stareji' na upit 'oficija' dali svoj sud) tiču se javnih prostora grada, njihova održavanja i načina korištenja, a usputno je spomenut i određeni broj javnih građevina, što dokumentira funkcionalnu topografiju i posjedovne odnose unutar ovoga maloga srednjovjekovnoga grada. S obzirom da Mošćenice zbog povijesne pripadnosti kastavskoj gospoštiji52

nisu bile samostalna i neovisna komuna, za potpunije razumijevanje njihova pravnog sustava u dijelu urbanističko-komunalnih regula potrebno je ukazati i na niz analognih, (ponekad identičnih) odredbi u statutima obližnjih 'liburnijskih' gradića Veprinca i Kastva, kao i na neka komplementarna pravna rješenja koja u Mošćeničkom zakonu nisu spomenuta, ali su na cijelom području Gospoštije bez sumnje univerzalno primjenjivana. Srednjovjekovni statuti i 'zakoni' općenito su najvažniji pisani dokumenti o urbanom formatiranju, fizionomiji i topografiji naših medievalnih gradova, pri čemu uz dominantan udio mletačkih pravnih tradicija diljem Jadrana (s 52 Općenito o povijesti i pravnom položaju Mošćenica v.: IVAN KUKULJEVIĆ, Razvod medjah medju Mošćenicami i Kožlakom u Istri, u: Acta Croatica. Monumenta historica Slavorum…, Zagreb, I (1863.), 46-47.; Đ. ŠURMIN, Razvod međa mošćeničkih i kožlačkih, u: Monumenta historico-juridica…, Zagreb, VI (1898.), 100-102.; K. KADLEC, Iz istorije općine Mošćenica, u: Rad JAZU, Zagreb, 203 (1914.), 128-134.; RUDOLF STROHAL, Mošćenice (Bilješke iz XV., XVI. i XVII. vijeka), u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb, XXIX/2 (1934.), 148-160.; MAKSO PELOZA, Bibliografija Mošćenica, u: Jadranski zbornik, Rijeka-Pula, VIII (1970.-1972.) [1973.], 281-304.; LUJO MARGETIĆ, Neka pitanja razvitka srednjovjekovnih liburnijskih općina, u: Liburnijske teme, Opatija, I (1974.), 95-116.; LUJO MARGETIĆ, Neka pitanja razvitka srednjovjekovnih liburnijskih općina, u: Dometi, Rijeka, 7 (1974.), 6, 5-24.; DARINKO MUNIĆ, Skica za portret istočnoistarskih kvarnerskih srednjovjekovnih komuna od XV do XVII stoljeća, u: Acta Histriae, Koper, 1994., 83-96.

21


ponešto 'habsburških' pravnih refleksija u Istri i Primorju) autentičnu vrijednost imaju statuti i zakonici pisani davnim hrvatskim jezikom, s velikim udjelom kodificiranih lokalnih običajnih normi – poput 'Zakona kaštela Mošćenic'.

Summary

URBANISTIČKO-KOMUNALNE ODREDBE U SREDNJOVJEKOVNOM STATUTU MOŠĆENICA

Među pedesetak jadranskih srednjovjekovnih gradskih statuta, po svome arhaičnome čakavskome hrvatskom jeziku gotovo je jedinstven Zakon kaštela Mošćenic (začetak iz 1501., kodifikacija 1627., s dopunama do 1743.). Iako je opsegom nevelik, u pojedinim se njegovim odredbama navode i rudimentarna urbanističko-komunalna pravila, vjerojatno naslijeđena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga običajnog prava. Tako se govori o održavanju javnih putova, protupožarnim mjerama, komunalnoj higijeni, opskrbi vodom, itd. U Statutu se spominju i mnoge onodobne javne građevine: gradske zidine, gradska vrata 's ključem', crkve i kapele, 'pržun', 'bekarija', luka, mlinice, konobe... Utvrđuje se nedodirljivost kuće, a zabilježena je i regula o 30-godišnjoj dosjelosti pri stjecanju nekretnina, te pravo prvokupa za prve susjede.

Ključne riječi: srednjovjekovni statuti, urbani razvoj, liburnijske komune, Mošćenice, urbanističko zakonodavstvo

Životopis autoraZlatko Karač, dipl. ing. arh. (Vukovar, 1961.); viši predavač na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastavu na matičnom fakultetu, predavao je na zagrebačkome Građevinskom, Šumarskom i Filozofskom fakultetu, te na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima u domeni povijesti hrvatskog urbanizma i arhitekture te zaštitom graditeljskog nasljeđa. Sudjelovao je na više kongresa; objavio je preko 260 znanstvenih, stručnih i popularizacijskih radova. Uredio je brojne knjige i zbornike; urednik je znanstvenog časopisa za arhitekturu i urbanizam „Prostor“. Suradnik je na projektima nekoliko instituta. Sudjelovao je u izradi dvadesetak prostornih i urbanističkih planova svih razina. Član je konzervatorske komisije Ministarstva kulture, te urbanističko-arhitektonskih povjerenstava Grada Zagreba i Grada Vukovara.

22

Documents

Mošćenice - Ruđer Bošković Institute€¦ · Web viewZaključavala su se sa zalaskom sunca kao praktična ali i simbolička gesta sigurnosti građana intra muros, pa je takvu