Sead SAKI C

PRAKTICNA NASTAVA - PRIROCNIK -

rucna obrada metala za I. razred

- SREDNJE MAS/NSKE STRUGNE SKOLE - SREDNJE SAOBRACAJNE STRUGNE SKOLE - SREDNJE RUDARSKE STRUGNE SKOLE - SREDNJE METALURSKE STRUGNE SKOLE

HDERACIJA BOS~E 1 Hl-'RCEGOVI. l-' MinI loInl\!,) ohru.Q\.lnJiI. n.lul.c. kulture I ~rurta

III "SV.lFTLOSr /;,,00 IA udlbcnikc I na.~u\n .. ~~dsl\;a

ARAJFVO.1997

Izdnvnti:

z..1 izdavntc:

Urcdnici:

Rcccnzcnti :

Naslovnn Slrann:

Grafi¢kn obrnda:

Stnmpa:

Zn Siamparij u:

1iraf :

Fcderacija Bosll e i Hcrccgovinc Mi nistars tvo obrnzovanja. nauke. kuhure i sporta

IP "SVJETLOST" d.d. Sarajevo Zavod z.a ud2ben ike i nas t3vlUl sredstva

Prof. dr. F. hrudin RIZVA NBEGOVIC Scfi k ZUPCEV IC

Ismel KRNIC Abd use l.m RUSTEMPASIC. di p!. in'-.

Se fi k JUSUFAGIC. dip!. int. Snlih LAT IFAG IC, nastavnik

Dizajn "TRW " Slrucni konsultant Sa li m OBRAUC

Dtcv.d ALiCIC

"DEN FAS" - Tuzl.

Suljo HASA NOVIC

3000 pril1ljcraka

CIP - K3ta logi7 ... '1cij a u publi knc ij i Nacionalna i un; vcn ilclska biblioteka Bosnc i Hc rccgo vinc. Snrajevo

UDK 62 1.71.9(07S.JX076)

SAKIC. Scad

Primenik 2.., prakticnu nast3\'U: ruena obrnda mcla in Scnd Sllkic: 'grnfi lka obrndn D1..cvad AliCiCl. - 2. izd. ­Sll r..ljcvo: Mini5t:mavo ohrazovanj a. nauke. kulturc i ~po. rIa; Svj etiosi. 1997. - 1] 6 SIr. i 8m !". prikazi: 30 e m

Fcderalno m in i ~t3~ l vo obra.l,m anJa. nnulc, kuhurt" i ~porta Vlade Fcdcrncije Bo~nc i Hcrccgo\'inc Rjdcnjcm broj UP- I OJ-QS-4S72- 77197 Odot-.rilo O\' lIj udl:bcm~ III upotrcbu.

Stroga jc 1."1branjcno 5vako umnabvanjc i prC~lAmp.l\.'njc O\'og ud!bt:nib bel. odobrenjll I/.dawt.a. NcovlaJ.leno kopirnnjc. umnol,a\:mJe I prc(lmnp;svanjc prcdslavlja kri vitno djdo ;z ~ Iana 100 7..:1okuna 0 au(orskom provu (SI. List RB iH br 2/92 . i 13/94.)

PREDG0 VOR

Praktit na nastava za utenike masinskih strucnih i masinskih tehnitkih skola treba da obuti ucenike oblikovanju metala rucnom obradom. Prirucnik je koncipiran tako da se ucenici prvo upoznaju sa vrstama alata, pribora i masina, zatim sa postupcima njiho­ve upotrebe, te na kraju, na konkretnim zadaclma, sa sredstvima za izradu predmeta i redo­sljedom radnih operacija. Uz svaki praktican zadatak date su i konkretne upute za rad. Pored olaksavanja sticanja prakticnih vjestina, PRIRUCNIK prosiruje i uileniilka znanja iz tehnickog crtanja, masinskih materijala, tehnologije obrade i drugih strucnih predmeta. Nadam se da ce PRIRUCNIK korisno poslutili i nastavnicima, jer predviaene vjetbe daju mogucnost raciona­Inijeg koristenja materijala, alata i pribora.

Autor

Organizaeija radnog mjes ta i zasrita na radu

I. RUCN I MAT ZA O DV RTANJ E VIJAKA I NAV RT KI

1. 1. Odvijaci I.~. Klj~cevi

2. ~JEP.ENJE I KONTROLlSAj'JJE

2. 1. Za~rtkana mjerila 2.2. Po'micna zaerlkana mjerila 2.3. Mjerila za mjerenje uglova 2.4. Mjerenje mikrometrom

3. 1. Igle za oertavanje 3.2. Ploca za oenavanje 3.3. Prizme 3.4. Sesta ri 3.5. Obi ljezavac ii i tackalo 3.6. D riac sa iglo m

4. OBRADA MATERIJALA REZANJEM I SJHENJEM

4. 1. Rucne tes tere i sjecenje testerom (pi 10 m) 4.2. Rucne makaze i postupak rada 4.3. Sjecenje sjekacima 4.4. ZaStitn a sredstva u radu sjekacem

5. BUSENJE, UPUSTANJE, PROSIRIVANJE I RAZVR TAVANJE

5.1. BuSenje 5.2. UpuStanje i pro!irivanje 5.3. Razvnavanje 5.4. Urezivanje i narezivanje navoja

6. OBRADA TURPlJANJEM

6.1. Rucno turpijanje, alati i postupci rada

7. BRUSENJE. OLACANJE I ORECANJE

7.1. BruSenje 7.2. Olac.nje 7.3. Orc""nje

8. SAVIJANJ E LlMOVA

8.1. .vij.nje tice

9

13 14

27 28 28 28 29 29

37 38 39 39

49 51 52 52

61

73 75 75

83

9. KOVANJ E U HLADNOM I ZAGRJJANOM STANJ U

9.1. Osnovne kovatkc operacije

10. SPAJANJE METALA ZAKlVANJEM

10.1. Rut no zakivanjc 10.2. Pogre~ke pri zakivanju 10.3. Alati za zakivanje

II. SPAJANJE METALA MEKlM I TVRDlM LEMU ENJEM

11. 1. Meko lemljenje 11.2. Postupak pri Icmljenju

12. ELEKTRICNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE

12.1. Transformatori 12.2. Drtati elektrode

13. AUTOGENO (GASNO) ZAVARIVANJE

13.1. Sprave za zavarivanje 13.2. Zastitne naprave na uredaju za zavarivanje 13.3. Stavljanjc u rad gorionika

14. TERM ICKA OBRAD A - KALENJE

14.1. Proces pri kalenju 14.2. Sprave i uredaji za kalenje 14.3. Razni post upci kalenja

l}S

101 102 103

109 lI O

118 118

125 126 127

133 134 135

ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA I ZASTITA NA RADU

ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA I ZASTITA NA RADU

Radionica u kojoj se izvodi prakticna naslava s proizvodnim radom ima odgovarajuCi broj radnih stolova sa skripoyima i ladicama sa osnovnim alatom, ploce za oortavanje i ravnanje, ~kolsku tablu, bu~ilicu i brusilicu. Radno mjesto za izvodcnje osnovnog program a prakticnc nastave s proizvodnim radom je diD radnog stoia, skrip i ladica sa osnovnirn 31alom.

Radni slo je masivan, podui i drvcni iii metalni sto, a posl3vlja se taka da llcenik koji obavlja poslove imn dovoljno dnevnc svjetlosti. Gornji diD stoia iznlden je, najc~ce,

od tvrdog dlVela, debljine 5 em. Visina sloia je oko 90 em. Za slo se priCvr~cuju , prema potrebi, po nekoliko paralelnih slega (skripova) sa razmakom oko 1,5 m. Pored svake sIege nalazi se po jedna ladica izradena od dlVela iii me l ala, priblii nih dimenzija 50 X 60 X 20 em. Ladiee su obit no pregradene po visini, lako da se u donji dio slavlja leii, a u gomji dio laksi alaI.

Na 5tolu, pored paralelne stege, za vrijcmc rada nalazi se sarno alat sa kojim se radi. A lat treba da bude rasporeden tako da se sa lijeve strane nalazi mjerni alat, a sa desne, alar za obradu. Na ovaj se nacin postiie estetski izgled radnog mjesra, manji gubitak vremena i stile mjerni alati.

Po zavrsenom poslu alar koji je upotrcbljavan u toku rada mora biti dovedcn u ispravno stanje, treba ga dobro oeistiti , a po potrebi i lako premazali uljem.

Osteceni alat treba prijaviri radi opravkc iii zamjcnc za isprava n. Tako sreden alat se odlaie u ladieu. U cilju zastitc na radu ucenik mora imati propisano radno od ijelo, zastitne rukaviee i zastitne naocClle, kao i srcdstvo za pranjc ruku.

·9·

Alai lreba dn je ra.spo­redell tako du je Ill'ijek lIa islom mjc.stu. Na radnolll slOlll lI eka Sf lIalazi sumo ollaj alai. koji je polre/xlII :a rod.

U lodici lreba do ,,'ada "IOTOn red.

- 10 -

1. RUCNI ALAT ZA ODVRTANJE VIJAKA I NAVRTKI

I. RUCNI ALAT ZA ODVRTANJE VIJAKA I NAVRTKI

Vijci i navrlke se isporucuju kao gOlovi slandardni dije lovi za ugradnju . Vijci se razlikuju prema namjcoi, velicini, precniku stabla i njcgovoj dui ini, oblicima glave, kvalitctu povrsinc i materija lu. Isti je slucaj i sa navnkama.

Oblik navrtki , odnosno glava vijaka pri lagoden jc zavisno od namjene. Na slid I. prikazani su razni oblici glave vijka i navrtkc.

SI. / . , Oblici gla va I'ijakn i IIDvrlki

Da bi sc vijak iii naVrl ka odvrnul i i ii zavrnuli moramo se ko ristiti odgovarajuCim alatom. Vrsta ala ta koji cerna kor isti ti u radu zavis i od oblika i izradc glave vijka, odnosno navrtke. U a la I za odvrtanje vijaka i navrtki spadaju: odvijaci i kljucevi.

1.1. OdvijaCi sluze za odvrlanjc vijka sa cconim urczom (s l.1 f,g,h,i,k, I). Radni dio odvijaea, zaka ljcni vrh , mora dobra na lijcgati u urClU. Kada sc vrh istrosi nc smije se nipo~ lo

brusiti kao sjeCivo ala ta. Na 51.2 prikazani su odvijaci, Ie pravi lan i nepravilan izgled vrha octv ijaca.

a. odvijat sa d ugim swblom b. odvijac sa kra lkim stablom c. krstasti odvijaf d. pravilno i ncpravilno bruscn radni dio (vrh).

SI. /.] Vr:flt' odl'iJaca

·13·

1.2. K1jucevi. Da bi se, za stezanje vijka iii navrtke, uspje!no prenosila zakretna sila, svi kljueevi su izradeni u obliku poluga. Olvor k1juCa je prilagoden obliku i velieini glave vijka, odnosno navrtkc. Koji ce se od kljueeva koristiti zavisi od pristupacno"i veze. Na sl. \-3 prikazani su najce~ce koristeni ma~inski kljueevi.

~""'" ----£ ...... -.--J-

SI. /-3 Vnte k/juceva (masinskt)

a. okast i k1juCevi slute za pritezanje vijaka u ogranicenom prostoru b. olvoreni kljuc c. nasadni k1juc sa pokretacem se koristi kod tesko pristupacnih veza d. kukasti k1juc sluzi kod okruglih navrtki sa olvorima, odnosno

izrezima na obodu.

Da se ne bi uvijek morala dnat i u pripremi cijela gamitura kJjuceva za razlicite otvore, upotrebljavaju se cesto podesivi kljucevi sa celjustima (sl. 1-4).

e ~""A G -

SI. [-4 Vnle Jdjuleva (rmil'enalni)

a. univerzaln i kljuc engleske proizvodnje, tkz. "englez", b. univerzalni kljuc francuskc proizvodnje, tkz. "francuz", c. klijdta za cijevi a nazubljenim celjustima.

Univerzalni kljufevi se mogu koristiti sarno za dobra pristupafne glave vijaka, a nedostatak im je sto se mchanizam za poddavanje od upotrebe brl.O pohabo, a tad. I.ko skliznu, Ie moie doc; do povrede ruku .

Pri radu sa ala tom za odvrtanje vijaka navrtki, treba posebno voditi racuna 0

sljedecem:

- ~ irina kljuca mora dobra nalijegati na glavu vijka, odnosno navrtke, jer ako je OlVor kljuca prevelik dolazi do iskliznuea i povrede ruke,

- vijci se moraju stezati s osjecajem, a ne nasilno. Dufina ma~insk:ih

kljuceva je prilagodena sili ruke, te nije dozvoljeno nasadivati cijevi u svrhu produzenja poluge,

- u slucaju prekoracenja dopu~tene si le pritezanja moze, uslijed uvijanj a stabla vijka, doci do njegovog lorna,

odvijaci moraju dobro nalijegati u urezu na glavi vijka,

lose izradeni vrh odvijaca ostecuju urez.

Spojevi vIJclma koj i su bili duze vremena izlozeni atmosferskim uricajima, veCinom su zardali. U tom slueaju odvrtanje navrtke iii vijka cini teSkoce, a moze se desiti da se pri tom slomi vijak sa glavom, a stablo ostanc uvrnuto.

Cvrsto zardale navrtke iii vijkc treba natopiti petrolejom. Da bi se omogucilo odvrtanje, moze se i dobro zagrijati grija licom (Iampom) za lemljenje iii gorionikom (plamenikom) za zavarivanje.

Prekinute krajeve koji su ostali u rupi s navojem treba nabusiti i izvaditi, odvrtanjem pomocu konicnog razvrtaca. Tehniku koristenja alata za odvrtanje vijaka i navr tki, najbolje je uvjeibavati na raznim masinskim sklopovima, posebno pripremljenim u tu svrhu (motori SUS, pumpe i dr.) .

Poslije obavljenog rada alat je potrebno pazljivo oeisti ti i ovlas premazati uljcm.

- 15-

2. MJERENJE I KONTROLISANJE

2. MJE~ENJ E I KO T ROLISANJE

U savrcmcnom procesu industrijske proizvodnje mjerenje ima vrlo vaZnu ulogu. Da bi sprovcli tacno mjcrenje potrebni su odgovarajuCi mjerni alati i napravc. Jedin ica za mjerenje duzine je melar. U melrickom sistcmu mjercnja primjenjcn je decimalni sislem mjera. U metaJoprerad ivackoj induslriji za jedinicu duzinc upotrebljava se I mm.

Manje mjerne jcdin ice od milimetra, kaje sc cesta upotrebljavaju, su:

desCli diD milimctra, iii jcdna desctin ka = 0, 1 mm;

stoti diD miJimctra, ii i jcdna stotinka = 0,01 mm;

hi ljad ili d io mi limelra, iii hiljad ili = 0,001 mm .

2. 1. Zacrtkana mjerila

U melalopre radivaekoj industr iji za grublja mjerenja najccSce se upolrebljavaju sklopivi i vrpeasli metri. Mjerne skale na ovim metrima imaj u podjcle sa razmaci ma od O,5 mm iii I mOl . Trakasla mjerila izraduju se na duzinu od 300-500mm . Nacinjena su od lanke elas lienc celicne vr pcc (Irake). Podjcla jc ugravirana iii nagr izc na hc mijskim srcdstv ima.

51. 2· 1

2.2. Pom iena zaerlka na mjcril a

51. 2-2 POf7lllm) "'Jt'nIQ

-19-

"Primicanjcm klj}Jnova ~Q povriine predmeta. n8 pomitno mjerilo prenese sc dui ina ko;u treba izmjcriti. Nakon toga ocita se rc~ultat mjcrcnja na dvjcma podjclama kojc su u mcdusobnoj vczL Na mjcmoj letvi nane$ena je milimelarska podjeln, n na klizatu lZV.nonijus podjela', Pomocu nonijusne pedjcle magu se nn pomi~nam mjerilu OCitavati desetinke mm. Nanijus mofe imali mjemu dufinu ad 9 mm podijeljcnu nn dcsct dijc1ova. Prcma lome razmak crtica jc 9/l0=O,9mm.

Kada su kljunovi sas lavljcni. 0 -erla podjcle nonijusa i 0 -crla pedjc le mjemc Iclve sc Npoklapnju\ tj . tine zajednil!ku erlu. Kod oci tavanja mjcme duiine najprije sc ustanovi koliko je cijclih milimetara postigla iii prekora~ila 0 -erta pedjcle nonijusa. Uzmimo opr. da je 0 ·erla nonijusa prckora~ila 25 mm. Posto sma to ustanovi li pronade se ana crta podjcle nonijusa koja se pokJapa sa jcdnom crtom na mjemoj letvi. Ako je to, npr., ~esta erta pedjele, tada je rezu ltat mjerenja 25+0,6=25,6 mm (,I. 2-3).

51 2-3

Na svim pomicnim mjerilima mofe se izmjcrena vrijednost fiksirati stezanjem vijka za fiksiranje iii kocnicom. Time je os igurano bolje ocitavanje. Univerzalna pomiOla mjeri la imaju ~csto. pored milimetarskc i podje lu u colovima.

2.3. Mjcrila za mjerenje uglova (ugJomjer)

Pod jcdinicom za mjerenje uglova podrazumjcva se 360-li dio punog ugla koji se naziva 5tepcnom, a on sc dijcli na 60 minuta, odnosno 3600 uglovnih s.e kundi. Mjcrenjc uglova mare 5e miti pomocu jednostrukih iii vi~trukih mjcrila. Ij . mjerila koja slufe za mjerenje jednog odredenog ugla, iii mjerila predvidcnih za mjerenje svih uglava.

Za mjcrenje uglova i manjih od 1 slcpena sluii univerzalni uglomjer (51. 2-4).

OInDvna loc-a.fQ 8'k. ~n;ma Okret iva loc"o..tO. non,' vrom

Lakat

51 2-4

-20 -

Na njcmu se nalazi nonijus pomoeu koga dobijamo ta~nost ad jedne dvanacstine ( 1112) stepena, tj . tatoost mjercnja uglova od 5 minu ta (5 "). Dui ina nonijusa iznosi 23·. Nonijus je podijeljen nn 12 jednakih dijelova, Razmak izmedu dvije erIc oa nonijusu je 11I2D.

Na uoivcnalnom uglomjeru nonijus jc postavljcn sn objc stram: nu ltt! linijc. Za vrijcme ocitavanja treba voditi rafuna sa koje Sirane mjerimo ugao. Pomijeranjem lenjira univerzalnog uglo mjera motemo na razli6tc natinc mjeriti uglove. Rczulta tc na nonijusu olitavamo aduzimanjem i ii sabiranjcm stcpcna.

2.4. f!,lljcrcnje mikroOlctrom

SL 2-5

Mikromctar sc sastoji iz slijedecih dijelova:

I . nakova nj

2. vrclcno

3. kocnica

4. milimctarska podjcla

5. podjcla oa slolc

6. navrtka za regu lisanje

7. fegrtaljka

8. po tkovica

9. wlitna obloga

- 21 -

Mikromelar iii mikrOJl1e!ftr.ki vij ~k upolrebljava se za laenija mjcrenja, njegova taenosl otilavanja je 1/I00mm. Mjemi V1jak lJlikrometra ima uspon od polovinc milimelra. To znati da vijak (zavrtanj) treba zakrelali dva pUla da se pomakne u uzduznom smjcru za 1 milimetar.

Ako je s mjemim vijkom spojen poseban mjemi bubanj, a obod bubnja se podijcli na 50 dijelova, onda to jedn. erla na bubnju pokazivali upravo 1/100 mm.

Nairne, ~ad se bubanj zaokrene jedanpuI, zaokrenul ce se 50 erliea na mjernom dijelu bubnja, ako se zaokrene jo~ jedanpuI, zaokrenul to se jo~ za 50 ertica. Ukupno, dakle, 50+50 ertica= 100 ertica, odnosno 0,5+0,5= I mm.

Mikromelarski zavrlanj ima obim mjerenja od 25 mm. Kod mjerenja moramo paziti da Ii se dodaje O,5mm iii ne (dodaje se kad rub bubnja prelazi crlu koja pokazuje l/2mm).

· 22 ·

ProUne I me ulenik.

MJERENJE POM ICNIM MJERILOM VJe""

r--r-

~ I-

~~~ 't V~ " -- - ,- -- I-- ~ t~g~ -

-S ~t/j ~ ~ ~~ '<I -b'

'0 ~~~~ f--l.t- ~172 1--'-

11 I, I. " I, /S /6 /,

Malerijal I Mjere I Broj komada

I I Sredstva Z3 Izradu predmela Radne opemcije

1. Pomiblo mjerilo 1. Mjerenje spoljasnjih precnika

2. Mjerenje unutrasnj ih precnika

3. Mjerenje dui:ina

ZapUan)fl nUlavnlk. Po6etak rada

Svrietak rada

Trajanre facia

Dqeno .....

1 MJe,enje spolja~nJlh pret nika

sU

2. Mjerenje unutra§nJih pre~nika

sl .2

3 MJerenJe dutina

sl.3

UPUTE ZARAD

Pomot:u kljuna pomlfnog mjerila mjerimo spolja§nJe mjere, pret:nlke §Irine I dutine razlieltih pre<imeta.

Pomo~u malog kljuna mjerimo pretnike rupa, rastojanje rupa, ~irine utora itd.

MJerilom za dublnu mjerimo dubine utora i rupa, stepenaste du;tine ltd.

3. OCRTAVANJE I OBILJEZAVANJE

3. OCRTAVANJE [ OBUJEZAVAL\lJE

Oertavanje i obiljezavanje je postupak kojirn ograni~varno povr~ine do kojih trebamo izvditi obradu predmeta. Ono predstavlja prenosenje mjera sa crteia na radni predmet, te ocrtavanje linija u vidu tahla prije izvodenja radne operacije.

U eilju boljeg uo~avanja linija na pomini koju oertavarno, predmet prernazujemo rastvorom plave galice ili kredom. Ako se radi 0 sjajnim cel i~nim pominama, mogu se prcmazati bakar-sulfatom, a livew predmeti od lakib metal a crnim lakom bez sjaja.

Da bi se izvr~ilo pravilno oertavanje i obiljdavanje, neophodno je solidno znanje u titanju crteia, vjcllina rukovanja alatom za mjerenje i priborom za ocrtavanje. Pogrclka U ocrtavanju daje neupotrebljiv predmet.

Da bi se pOtpUDO i pravilno izvrlilo oertavanje i obiljezavanje, potrebno je obaviti pripremne radnje: vizuelni pregled materijala, tisrenje i odma~ivanje povrlina, obaranje o~trib iviea i bojenje. O~ITe ivice skidaju se pomoCu grebaca ili turpijom, dok se pOVT~ine od rde Ciste telicnom ~elkom i suhorn krpom. Ocrtavanje i obiljezavaDje radnih predmeta prerna ertezu se izvodi rucno uz upotrebu sljedetih alata i pribora: -igle za oertavanje, -plo~ za oenavanje i obiljeiavanje, -drZa~ sa iglom, -sestari. -visinomjer. -prizme, -ugaonici za odredivanje sredi~ta osovine, -obiljezivac iii tackalo.

3.1. [gle za oertavanje su nnjcesce krufuog poprecnog presjeka, precnika 4 do 6 mm i dulline: 80, 120, 150, 200 i 300 mm. Vrh igle mora biti okoljen, a mogu bili prave i savijene pod uglom na jednom kraju (sl.l).

Prilikom ocrtavanja iglu lreba dri..ati u nagnutom poloiaju U odnosu na povrlinu ocrtav3nja lima, i povlatiti je U odgovarajucem smjeru kontinuiranim pokretom cuke uz ogranicen pritisak.

sl 3· / Iglt In OCIfavollje

·27 ·

3.2. Ploe. za ocrtavanje shm da se na njoj postavi predmer za obiljet.jvanje i drfat sa iglom. Izraduje se od sivog liveoog gvoida. Gomja povriina i povriina sa strane moraju biti ravne, dok donja povrlina irna jaka rebra koja sproeavaju da se deforD" . ~.

3.3. Prizme se konste kao pomoau aJati pri obiljeZavanju predmela. U: .trebljavaju se najteUe za valjkaste predmel. kao nasloni za obiljefavanje ill bmeoje. Malerijal im je sivo liveno gvoMe iii relik. Povriine im moraju biti bru~eoe. Mogu biti usjeteoe sa retiri strane iii same sa jedoe strane (sI.3-2).

sl 3-2 PriZIIU:

3.4. Seslari sluZe za preoo~eoje mjera sa leojira, za oano~enje jedoakih podjeljaka, za oertavanje kruZniea i kruZnib lukova. Jzraduju se od telika. Vrbovi krakova .estara su za!iljeoi i zakaljeni. Posloji vire vrsla ~estara od kojih remo pomenuti sljedere: ~tar za male preroike, ~estar za vel ike premike, obubvatoi ~lar i ~estar za UDutraSnje preroike. Slike 3-3, 3-4, 3-5 i 3-6 predslavljaju navedene ~estare.

sl 3-4 Vellid !estar

sl 3-3 Mali krtar

- 28-

sf 3·5 ObuhvatTJi Jatar

sf 3--6 ~eslar za unUlTamje precnike

3.5. Obilje~ava~ ili ta~kaJo ObiljeZivarem ili ta~kalom obilje~avamo mjesto gdje treba bu§iti olVor ili pomo~u njega obiljefavamo male ta~ke po ocrtanim linijama. Prilikom obiljezavanja, taCkalo 50 stavi u kosi poloiaj, vrh se stavlja Da odgovaraju~u ta~ku, taokalo uspravi u vertikalan polofaj i udarcem reki~ mi 50 otaCkavanje. Radi sigurnijeg drfaoja ta~kala, ruka koja ga dIii treba da bude oslonjeoa na materijal ili podlogu .

sl 3-7 Obiljdival ill taClwIo

3.6. D~ sa iglom (5\.8) upotrebljava 50 za obiljefava nje pnralelnih linijn, wog rega se joo Daziva paralelDo crtalo. Na slici 9. predstavljeD je drfa~ sa igJom sa podesivim mjerilom, n na slici 10. ~ sa iglom sa podesivim krakom za mjerenje.

·29·

,/ 3-8 , / 3·9 ,/ 3·)0

Ugaonici se upOITebljavaju za ocrtavanje pravih linija i uglova. Mogu biti razliciog oblika (sa naslonom i bez naslona) i razlicitih velicina (60°,90° i dr.) .

· 30 ·

Prezime lime utenik. J OCRTAVANJE I OBILJEtAVANJE LIMA J

V,e!b.

,~O

10 10 10

i i ! bl~ - -i-·-t-+--_·_ ·- ..,

dAh/;;'na .3 ~1 40

Matelial I Mjere I Broj komad.1

C.0300 .1 lim 125 x 55 x 3mm 1 1

Sredstva u Izradu predmeta Radne operacije

1. Ceklt ad 200 9 1. Ravnanje lima

2. Gruba I tina pravougaona 2. Turpljanje gomjih bridova na mjeru turpija

3. Crtanje oblika 3. Ravnalo

4. Oblljet avanje preslecl~ta bridova 4. Obiljetivat (tatkalo)

5. Ugaonlk 90'

6. Ceuena 19la za ocnavanje

Zapa1anle nastll~ PoOetak r.ct.

SYrtetak r!MIII

T,., • .".~. Ocjono-

1. Igla za ocrtavanje

51. 1.

2. Postupak

51. 2.

3 Premaz1vanje

UPUTE ZARAD

C:elia,e, kaljene igle upotrebljavaju se za crlanje po metalnim pominama. Po aluminijumu crtamo olovkom, a pocintane povr~ine ocrtavamo iglom od mesinga. Vrh igle treba da je naostren pod uglom od 10' . Pri crt aDju iglu treba povlatiti koso U odnosu prcma bridu ravnala iii ugaonika.

Pomoeu igle, ravnala iii ugaonika mogu se ertati paralelne linije. Medutirn , za ocrtavanje veccg broja metalnih prcdmeta upotrebljavaju se visinomjeri, igla na stalku (paralelno crtalo), plota i prizma kao aslanci. Da bi se izbjeglo zapinjanje iii odskakanje igle pri paralelnom crtanju, ana se mora pov l a~iti u kosom polotaju, pod uglom oko Sct'.

Radi jasnijeg isticanja Ii nija. predmeti sc premazuju. Prcmaz moZe bi ti od krede, ras tvora madre galice iii Sclaka otopljenog u alkoholu, uz dodatak neke boje.

Pnuime I me ueenac. I OCRTAVANJE I OBILJELAVANJE KRULNICA \I)e2l>a

J=[!-it:} ) -_. .-

~~~~]

Mate.1 I Mjere I Broj komada

·U· profll6,S (predmet iz vje1be turpijanja) I predmet iz vjefbe turpijanja I 1

Sredstva ~ w.du Pfedmeta Radne operacije

1. Ravnalo 1. Mjernje predmeta

2. Vlsinomjer 2. Pronala2:enje sredi~njice

3. Cr1a~ Ig la sa staklom 3. Odmjeravanje paralelnih linija od

4. Ploaca za ocrtavanje sredi§njice

5. Ugaonik 4. Okretanje predmeta I i povlatenje

okomitih linlja

6. Obilje2ivaf (taekalo) 5 OblijetavanJe sredl~ta provrta j kvadratnog izreza

7. Mali testar

8. Ceklt 6 Ocrtavanjekrutnica

9 Pomitrlo mjento 7 Obiljetavanje kru2:nica

........ - ............ ............ T~rtd8

""""' ....

t. Rod obiljeiacem (totkalom)

~ ~d a \\~ t.,,(?

\ i,!c <r \;

2. Obil jeiovon je profilo

SI. 2. 3. $ostar

4. Rad testarom

SI. 4.

UPl)TE ZA RAD

SI. I.

SI. 3.

Obiljezivat (Iacka lo) Ireba najprije postavili koso (al da se pravilno namjesti na aerlan i brid (b), a za lim ga treba ispravili (e) i po njemu uda riti tekicem( d).

Visinomjerom i paralelnim erralom povlatimo para leine iinijc·srcdisnjice ovim redoslijedom: a) povlaCimo horizontalnu liniju priblizno 11 3 polovici prcd mCla: b) okrcccmo predmet i IHI istoj visini ocrtavamo paralelnu lin iju:

c) razm,-Ik dijelimo na dva dijcla, time jc pronadcna srcdina prcdmcla;

d) a d sred inc na objc s irallc, na ist im razmacima ocrtavamo paraldnc linije; c) okrclanjcm prcdmcta provjcravamo ugao ocrtanih linija i nastavljamo ocrtavanjc okomitih linija.

Scstar za ocrtavanjc kruznica mora biti posvc i spr<lv~n. To sc naroCito odno!:i i na njcgovc krakovc, koji moraju bili pravilno bruscni i jcdnakih duiina.

Olvor sCMara prilagodava :,c pomotu ravnala i treba da odgovara pOluprctniku kruznicc. koju treba ocrt<lti.

4. OBRADA MATERIJALA REZANJEM I SJECENJEM

4. OBRADA MATERIJ ALA REZANJEM I SJECENJEM

Rezanje i sj e~enje materijala je takva vrsla abrade kod koje se predmel odvaja na komadc­dijelove pomocll nozeva. makaza, Lcstcra i sjekaea, a izvod i se rucnim i m3sinskim postupcirna abrade. Rut no rezanje i sjecenje izvodi se na predmetu rada pomocu ruene Icsterc, rucnih makaza i sjekaca.

4. 1. Rut ne testere i sijetenje testerom (pi lom)

Testere za rut no testerisanje materijala (s l.4-I ) sastoje se iz sljedeCih dijelova:

krilaste (Ieptiraste) navrtke ( I), podmetaca (2), vodica(3), cetvrt ke sa zavrtnjem (4), osiguraca (5), lista (6), nosa':a drske (7), drske (8) i rama (9).

05/. 4- / Ruella /estero sa ram011l

T eSlcru slavlj amo u ram i umj creno zateiemo leptiras tom navrtko ITI. Siabo zategnula lestcra uvija se pri rezanju i moze laka da pukne, dok sllvise zategnuta testera pri radu dovodi do kidanja reznog dijela tes tere. Dio testere na kome su zupci nesto je deblji od lisla da bi se smanj ilo Irenjc u prosjetnom kanalu. To se posti ie na taj naein SIO Sll zupci neizmjenicno razmaknu ti iii je list testere izraden talasasto. List testere moze biti nazubljen sa jedne iii sa obje strane. Na slici 4-2. predstavljen je list testere.

Ledtl lI. ta p.ta { UfX_a I' -----~~.J\ ---=t53 ,

---- _--__ --~/-----------------

51. 4-2 wI I~S/~rt

- 37-

Kod rada testerom, pritisk ivanjc les tere \lrsi se sarno kod pokreta naprijcd, dok pri pokretu nazad testeru treba vodi ti taka da zupei slobodno klize po povrSini materijala. Broj pokrela leSlerom kod s ije~enj a Ivrdih melala ne !reba da bude veti od 50 pokrela U minuli, dok kod mek~ih malerijala laj broj moze bi li veei.

Pri potetnom rezanju metala potrebno je prvo zasjeCi metal na jednom kraju i testcru poslaviti priblizno pod uglom od 20' (sI.4·3), a poslijc lesleru vodili pod uglom od 5' .

SI. 4-3 Pro"i/t1O vodenjc leslcre

Na laj natin lester3 dobija pravilno vodenjc i rubovi rcza oSlaju o~tri , a zubi st:: nc lome.

4.2. Ruble makaze i postupak rada

Rut ne makaze sastojc sc iz dvije poluge mcdusobno vezane t ivijam iii zavrlnjem sa navrtkom. Izglcd rutn ih makaza vid se na slid 4-4.

SI. .$--1 Ruelle makaze

Duii krakovi sluze kao drlkc, a kraCi za sjctcnjc. Za debljc i tvrdc malerijalc ugao z.a koji su o~trice razmaknu le nc smijc da prelazi ugao od ISD

• jer se u protivnnm pojuvc sHe koje nasloje da izbacc prcdmel iz makaza. Rutnim makazama sijcku se lanji limovi i prof! manjih dimenzija.

Pri sjelc:nju m3terijala makaze 5e drZc u d~noj. a lim u lijcvoj rueL tako da sc palcem i srednjim pn,tima obuhvi.llc rutice. da k oSlal;.! dva prsta namjestimo sa unulrasnje stranc rw~ice i njima se a1varaju makaze.

·38·

4.3. Sjetenje sjckatim"

Sjekate llbraja mo u alale za obradu odsijeca njem. Upolrcbljavaju se za skidanje ntanjih slojeva Imltcrijaia, odsijecanje, usijccalljt! iii izradu raznih kana la. Prj fadu, sjckat se dri i lijevom mkom, a desnom se rukom udara ct::kicem po glavi sjekaca (sI.4-5).

51. 4-5 Sjelellje mcnim sjekocem

Predmet se cvrslo stegne u paralelnu stegu, oSlrica sjckaca postavlja na mjesto sjeccnja, taka da sjekCic bude malo ukosen, a zatim ga djelimicno ispravimo i jako udarimo cekicem.

Na slici 4-6. predslavljeni su: pljosnali sjekat (s l. 4-6a). krslasli sjeka~ (s I.4-6b) i sjekat za zljcbove (sI.4·6c). Pored ovih II pra ksi so javljaju jos: lueni sjckae koj i se koristi pri obradi limova i ravni sjckac za iZhijanje od rezaka.

/1 o. /

c.

SI. 4-6 SI"kat l

4.4. Zastitna sredstva u radu sjekacem

Kao 7aij tlt na srcdstva U fadu sjekacem slufe naocale i i icana ograda. Zicanom ogradom 'iprijccava 'iC eventualno odlijetanje strugolinc iIi pribora.

·39·

P.flIptne l ime utenlk. I SJECENJE PROFILA l VI" "

B I t

pO>'rs/ne / rezane

.k. .~

B . I--

Materijal I MJere I Broj komada

t .1840 I 25 X 40 X 126 mm I 1

SredslVa z.a Iztadu predmeta Radne operacije

1. Sredstva za ocrtavanje i obilje1avanJe 1. Ocrtavanje i obilje!avanje

2. Ruroa testera 2. Sje¢enje

3. Alat i pribor za pritvrttivanJe 3. Kontrolno mjerenje

4. Pomlblo mjerllo

bp&1anfe nutavnb Poeellik ract.

............ T_ .... Ocjona ....

1. Pila

51. 1.

2. Roz pilo

SI. 2.

51. 3.

SI. 4.

UPUTE ZARAD

Z upci lista pi le su klina ta oblika. Klin je odreden uglovima, koji su po nazivu i po funkciji jednaki kao i kod sjckaca. Uglovi lisla pile za obradu telika su: (1=40'; P=50'; y=O' .

Propilak koj i izrade zupci pile treba da je siri od debljinc !isla, jeT bi 5c.: u protivnom pojavilo povecano Irenjc uz mogucnosl lomljcnja zubaca.

Na potctku rezanja preporucljivQ je da Sc trouglastom turpijom zart:it: nckoliko potctnih rCleva kako pila ne bi klizila. Pilu treba driali koso, priblizno pod uglom od 5' (51.3). Su"i!e vcliki ugao iskoscnja (sI.4) moic uzrokovati lomljcnjc zuhaca.

Prezime lime ufenika I

I TESTERISANJE LIMA V,etba

~ 8 l& 2& 5 28 ,

2J

.--- ~ f..--- "

4 .3 ~ 1 <0

-

I ~

:il 2 00

" '" :::

d~h§;-"a 5

ISO

Maten!al I Mjere Bro! komada

(; .0305 5X 100X 150mm 1

Sredstva za izradu predmela Radne operacije

1. Alai i pribor za ocrtavanje i oblljetavanje 1. Ocrtavanje i obiljeiavanje lima

2. Alat za pritvrscivanje 2. Pritvrscivanje lima

3 Ru~na pila 3. Teslerisanje

4. Pomi~no mjerilo 4. Kontrolno mjerenje

Zapabn,e na'Ia'lOlka Potelak tad.

$vriela'lt: rada

T ... ~n,e tad.

Oqen~ rada

UPUTE ZARAD

1. PriCvri.!ivanje lima

q;p~ 51. 1. 51. 2.

51. 3. 2. Polomljeni zupcl

51. 4.

3. ObiljaiovDni. re:ra

mm 51. 5. 51. 6.

l-==:J 51. 7.

DubokJ propilci pile ograniboni su razmakom luka i Iista pile. Kada se list pile okrene za 9rf, luk dolazi u horizontalan poloZaj i ne ogranitava dubinu rezanja. Lim treba tako pritvrlCivati da se pila nesmetano krebo i da rez bude ~to blize boljustima ~kripa.

Slomljene zupee pile treba izbrusit i u malom luku da so ne bi ometalo pravilno rezanje i da bi se list pile mogao i dalje upotrebljavati.

Propilak pile treba da ide pored obiljezene linije iii je pOlrebno obiljeziti dvije paralelne Iinije, tako da propilak pile OSlane medum njima.

Da bi se pri piljenju cijevi sprijetilo lomljenje zubaca pile, treba postupno okretat i cijcy u smjeru vadenja pile.

I REZANJE RAVNIH PLOHA I

Materijal I I Broikorn.cY

t .1B40 I 20 X 45 X 120 mm I Sredstva za Izradu predmela Radne ope:raClle

1. Pribor za ocrtavanje i oblljefavanje 1. Ocrtavanje obradive povrtine

2. Krstasti i pljosnati sjeka~ 2. Izrezivanje popretn lh utora

3. tekit 3. Odrezivanje malerijala izmei3u utora

4. Sestar, ravnalo I pomitno mjemo 4. Poravnavanje obradive pov~ine

5. Konlrolno mjerenje

UPUTE ZARAD

1. Sjekac - osnovni alat

51. 1.

SI. 2.

2. ' oloi o; sj.kolo

~ / . /"

er>~ • SI. 3.

3. Vnte siekala

JIIII abc d

SI. 4.

4. Rodni potlupok

~ SI. 5.

Sjckaf je najprikladniji alai za obradu skidanjem slrugolina. Ima klinasl oblik koji n aj l ak~e prodire u malerija l. KJinasti dio alata odreden je uglovima: (l ,slrafnji iii slobodni ugao; p ·ugao k1ina; y -prednji ugao.

Predmct mo ra bi li evrsto postavljen u ~krip, a sjekaf pod ruf nim udareima fekita prodire u njegovu povrlinu i odrezuje strugotinu.

U radu sa sjeka6em razlikuju se tri karaklerislifna polofaja:

0) -srednji polozaj pod uglom od 30°, primjenjuje se za

horizontalni odrez strugotinc,

a) -polotaj pod manjim uglom od 30', kada sjekat

postepcno izlazi iz rnatcrijaia,

b) -polot aj , kada je ugao vee; od

se

Iimov3.

30' , a sjekaf ulazi dublje u matcrij al.

a) Pljosnali sjekaf upolrebljava

za mvne pov~in e.

b) Krii ni (krslasli) sjckac sluzi za obradu ulara.

e) Lucni sjekat slui i za obradu

d) Ravni sjckaf za izbijanje odrezaka.

e) Obli sjekaf za obradu ulora.

Izrada ravnih povrl ina uspje~no se ostvaruje kada se kruf nici sjeknfem najprije izret.u utori , a zmim se ostatak materijala odrezujc pljosnnlim sjckac!em.

5. BUSENJE, UPUSTANJE, PROSIRIVANJE I RAZVRTAVA NJE

5. BlI$~NJE, UPUSTANJE, PRO$.IRrVAN-n:: I M-~VRTA.-VAN.fE 5.,. ~p~~nje

Bu!enje provrta (rupa) se v~i spiralnim svrdlom (burgijom). Spiralno svrdlo (sI.5-1) je izradeno od okruglog alatnog iii brzoreznog telika sa zavojnim utorima. Uz zavojne uto re nalaze se dva uska ruba (fazete). Vrh svrd la sastoji se iz tri o!trice i dvije glavne i

SI. 5·1

jedna popretna o!trica. Glavne o! tricc nalaze se na kraju ulara na bu~enoj povriini , a popretna o!trica na kraju jezgra svrdla. Vrh svrdla brusi se pod odredenim ugJom, zavisno 0 vrsti materijala koji se bu! i, kako bi gJavne o!trice moglc prodirati u materijal. Pri likom bu!enja sarno glavne o! trice dodiruju pov~inu dna provrta.

O!trenju svrdla mora se pok loniti potrebna paf nja. O! trenje se ne smije m iti na grubim brusnim plocama, jer astrice nisu glatke i brzo se rope. Bru~enje astrice treba v~itj na brusnim plo~amaJ 5 nekim vczivnim sredstvom, UZ obilno hladenje. U protivnom dolazi do pregorijevanja o~trice .

Precizno o! trenje spiralnih svrdla moguce je izv~iti sarno pomocu specijalnih brusilica, iii pomocu spccijalnog uredaja, koj i se mOle po­staviti na obi~nu radioni~ku ostrilicu.

Pri obitnom, rutnom, o! trenju spiralnog svrdla mogu nastati sljedece greske: -nejednake dUl ine bridova o! trice; -nesimetrifan ugao vrha svrdla.

Izbjegavanje gre!aka kod o! trenja svrdla v~imo st. lnom kontrolom uglova vrha i dUl ine bridova glavnih o! trica, pomocu !ablona. Pri tome moraju biti zadovoljeni sljedeCi kritcriji:

I. Obje glavne ostrice moraju biti pod istim uglom premo osi svrdla;

2. Glavne o! trice moraju biti jednake duzine i u srcdisnjem poloiaju;

3. Popretna o! trica mora zatvarati ugao s glavnom o! tricom od 55'.

lnale, bu~enje se vri i na bu~ili cama. kojc se prema vrsti pagona mogu podijeliti na:

-bu~ilice sa rut nim pogonom, -busilice sa el e ktrj~nim pogonom i -buSilice sa pneum atitkim pogonom.

U domenu na!e prakse najte!ce se susrecemo sa rut nim bu! ilicama na rut ni pogon, rum im bu! ilicama na elektreitni pogon i stolnim bu!ilicama na elektrim i pogon. Na sliei 5·2. prikazana je sto lna busilica, a na sliei 5-3. glavn i sastavni dijelovi stolne busilice.

Glavni dijelovi sto lne busilice su:

a) vre teno buSil ice, b) stezn. glava. c) tahura (tu ljak) vreten. , d) zuptanik, zUpOlSta letv •. e) remenicc (kai§nici) i I) elektromotor.

·49 ·

51. 5·2 5101110 buIilico

51. 5·3 50SIO\'ni dijelol'i SIO/ll t! • bllJiIi~e

Bu~i1ice moraju obavljati odredene zadalkc u toku izrade nekog provrla. Pomotu njih se burgija (svrdlo) obrtno pokrece (vrti ) i pomite prema dnu provrta. Istovremeno je burgija ufv~ena u steznoj glavi i vodi se okomito (uspravno) na ravninu slola. Za sve ove radnje. bu.lilica ima odgovarajute konSlrukcionc dijclovc (sI.S·3). Najvainiji konstrukcioni dio jc vreleno b~i1ice sa svojim pogo nom. Suplji konus na donjem kraju slui.i 2.a usadivanje stune glave iii burgije. Cahura (tuljak) vretena vodi vreteno i omogutujc, npr. prcko rutnog I tkn, zUJXanika i zuptaste letve, pravolinijsko kretanje U smjcru osi vrelenn (pomak) po iSlovremenom obrtanju (vrtnji).

Pu~tanje bu!i1icc u rad mi se posebnim prekida¢em, koji je u nultom poloi.aju knda buSilica miruje.

·50·

5.2. Upustanjo i prosirivanje

Zavrsna obrada rupe vrsi se upustat ima razlititih oblika i vrsta. Najtestc se upot:rcbljavaju spiralni, konitni , teoni i pljosnati upustati . Dimenz ije upustata slandardizovane su prema JUS-u. Kvalitet obrade presirenog dijcla moguee je posti6 9. do 12. klase kvalitela.

Spiralni upusla t i (sI.5-4) sc upotrebljavaju za zavrsno busenje lijevanih iii busenih rupa, kada se zahtijcva cista povrSina obradene rupc. Ovaj upustat sliean jc spiral nom svrdlu, a li zbog vctcg broja ostriea i ""vojnica ima bolje vodenje. UpuslaCi manjcg premjera (precnika) imaju tri zavojnice i tri o~tricc . Ma~insk i upustaci vccih promjera imaju e:etiri i vi~e ostrica.

Konit nim upustatcm (sI.5-5) sc upustaju izbusene rupc za vijke s konitno upusteno m glavom i zakovice 5 konicno upustenom glavom. Ovi upustaci mogu imati 4 do 9 ostrica. Ugao vrha upuslata moze biti razlicit. Upustac s vrho m od 45' i 60' sluzi za skidanje ostrih bridova na rupama, od 75' za glave zakovica, od 90' za vijke s upustcnom glavom i od 120' za upustanjc rupa na limovima.

~.

~i ~"'3ifF-")--51. 5-4 Spira /II i upuJ/ac

k(>4tF - --7e-5/. 5-5 KOlliclli upuJ/ac 9(/

- 51 -

5.3. Razvrlavanje

Razvrtavanjem se naziva za)'rina, fina obraqa pri bu~enju fUpa i ptvor<t. koja se izvodi s ciljom da bi so dobila ~IO latnija mjera i bo lji Ievalile l obradene pov~ine .

Razvratavanje se, uglavnom, primjenjuje tama gdje su rupe i otvori tolerisani , a samim bu~enjem se ne moie postici truena toiemacija mjere.

Kada sc izraduje otvar oa ta<!nu mjcru, najp, ij.; se izb~ i DesIo manji otvor, koji se zalim proliri upul latem za nekoliko desetinki manjim pretnikom od traienog. Poslije loga se OlVor obraduje razvrtacem oa (TaZeOu mjcru.

Da bi se posligla 110 latnija mjera i povetala Irajnosl razvrtata, obrada razvrtanja moze sc obavljati vi ~es t epenim razvrtanjern , tj . prethodnim i zavrlnim razvrtanjem.

Razvrtanje se moze vrSiti rueno i ma!inski , jeT su i razvrtaci konstruisani za ruenu iii ma~insku obradu.

Rut ni razvrlati (sI.5-6) imaju n~lo duze o~lrice, kako bi bi lo obezbijedeno 110 bolje vodenje. Malinski razvrlat (sI.5-7) ima kraee oltrice.

51. 5-6 Rucni razvrlac

51. 5-7 Masinski razvrlaCi sa pomicllim lloievima

5.4. UREZIVANJE I NAREZN ANJE NAVOJA

Prema obliku popretnog presjeka navoj moze da budc ollri (t rouglasli) i tupi (pljosnati-Irapezni, leslerasti, obli ). Kod lrouglas lih navoja veti jc otpor Ircnja nego kod pljosnatih navoja sa istim aksijalnim optere6enjem. Zbog toga se trouglasti navoj narezuje na zvrtnjima za vezivanjc dijclova. gdje olpor lrenja sprijeeava iii bar otez.ava nepozeljno samoodvrtanje navrtke.

Od trouglastih navoja danas se najvi~e upolrebljava metri~k i navoj sa trouglast im ISO· profilom. Vitvortov navoj je nekada imao vrlo ~ iroku primjenu, ali se danas sve manje koristi zbog prednosli koje irna metritki navoj. Razlika melritkog i Vitvorlovog navoja jc u uglu profila navoja. Melritki navoj ima ugao profila a=600, dok Vitvortov ima ugao profila a=55'.

Melritki navoj se oznatava velikim slovorn M i brojem pokraj njcga (npr. M 10), a Vitvortov brojem i colovima (npr. 5/8"). U oznaci melritkog navoja brojka oznatava dirncnziju prefnika stabla vijk.a u milimetrima. a u oznaci Vitvortovog navoja dimenziju stabla vijka u colovima ( I col= 25,4mm).

Rezanje navoja ureznicima iii nareznicama mo1e da sc vrli ru~no iii ma!inski.

- 52-

Ru~no rezanje navoja sa ureznicima se vrSi na faj na~in Sto se ureznici (ima ih komad. u komplelu, od kojih je svaki oznaten sa jednom, dvije i Iri erie) utv~uju u okreta~, postavljaju sa vrhom U Olvor i vrli okretanje desno-Iijevo i na taj na~in skida strugotina.

Ovo se ponavlja sa .va Iri komada ureznika. Posljednji ureznik (oznate n sa 3 erie) daje konatan profil navoja. Na s1.5-8 predslavljen je komplel od 3 ureznik • .

St. 5-8

Ru~no narezivanje navoja vrsi se na laj !latin SIO sc nareznik uevrsti u o kre lac, postavi na vrh stabla vijka, koji je malo konusan radi lakseg pocetka narezivanj a. Poslije toga se vdi okretanjc desno-lijcvo i na taj na~in skida strugo lina.

Pored ispravnosti alata i njegove izos lrenosti , na k.-valite l obrade narocito uljecc pravilno podmazivanje. Zbog toga jc obavezno, prilikom urezivanja i narczivanja navoja, vr iIi podmazivanje rcpicnim uJjcm. Oa bi dobili navoj sa ispravnim profilom, prilikom urezivanja navoja ( izrade unut raSnjeg navoja) , neophodno je izbu! ili rupu odgovarajuceg prctnika za zada li navoj. U donjoj labeli da li su pret nic i svrdla za odgovarajute nazivne precn ikc metrickog navoja.

St. 5-9

- 53 -

Nazlvnl Preenl~ svrdl.

Nazivnl Pre¢nik svrql.

pre~nlk red I red II preenlk red I red II

M1 0,7 0,75 M11 9,2 9,4

M 1,2 0,9 0,95 M12 9,9 10

M 1,4 1,05 1,1 M 14 11 ,5 11 ,75

M 1,7 1,3 1,35 M 16 13,5 13,75

M2 1,55 1,6 M 18 15 15,25

M 2,3 1,85 1,9 M 20 17 17,25

M 2,6 2,1 2,15 M22 19 19,25

M 3 2,45 2,5 M 24 20,5 20,75

M 3, 5 2,8 2,9 M 27 23,5 23,75

M4 3,2 3,3 M 30 25,75 26

M5 4,1 4,2 M 33 28 ,75 29

M6 4,9 5 M 36 31 31 ,5

M 7 5,9 6 M 39 34 34,5

M8 6,6 6,7 M 42 36,5 37

M9 7,6 7,7 M 45 39,5 40

M10 8,2 8,4 M 48 42 42,5

Red I : za krhke materijale Red II : za zilavije materijale

-50<-

Prezlme I me utenlka I

I BUSENJEIUPUSTANJE Vjetba

-Tt-

1 ----5-----Pf .4>- ~

+ . + - - - ---------

~ -$- ~ '

----------

Materijal I Miere 1 Broj komada

(; ,0345 ; ' U' profil 6,5 I predmet iz vje~be za turpijanje I 1

Sredstva za izradu predmela Radne operacije

1. Stezna glava 1. Pritvr~Civanje stezne glave i burgije

2. Burgije: ~ ; 5 ; 6,7 i 8.4 2. Provjeravanje centrltnosti

3. Konltni upu~1at cd 90' 3. Predbu~enje

4. Pravougaona turpija 4. Bu~enje rupa ¢ 5 ; 6,7 i 8,4 mm

5. Bu~enje rupa ¢ 4 mm

6. Upu~tanje rupa ~ 5 mm

7. Porubljivanje o~trih ivica ostalih rupa

Zapabn,e MatavniQ Potelak tad.

SVriet.ak rad.

Tra,a.~

Oqono-

1. PriMitivonjo prwdm ...

2. Vodonjo mdlo

I

~I

SI. 1.

SI. 2.

3. Mjonnjo _ .. aka provrta

J;:t . ,

SI. 3.

UPUTE ZARAD

P"'tavime ",eamet u stmjni (m~inski) ~krip. P'GvjerimG hGrizGntaJnGst pre~meta i centri01Gst burcije.

Pri izlazu burgije iz predmeta treba smanjiti pritisak na burgiju, jer se tada povecava momenat uvijanja i postoji opasnost da se burgija slomi.

Razmak provrta mjerimo pomi~nim mje,ilom, vodeti ,atuna 0 polou.ju kljunova . u rupi (u primjeru na slici ocitanoj mjeri se dodaju debljine k1junova).

Prezime lime ut.I!tnik. I I UREZIVANJE NAVOJA \Ije1ba

1-----1---- ~ ~ EE ·

.-~ r- ' _. -'r--"-"-' 1- - ~ .~~ '--$- . • -

--- - T - - - ~

~-l-~!~ i~

Malerlal I M}ere Brojkomada

(; .0345 ; · U· profil 6,5 I predmet iz vje2be za turpijanje 1

Sted,tya za Izradu predmeta Radne operacije

1. Komplet ureznika za M6, M8 i M10 1. Urezivanje navoja u pripremljenl provrt M10

2. Ulje za podmazivanje 2. Urezivanje ostalih provrta 5 navojima M6 i M8

Zapa1anje nuta\iT\b Po6etak ,.s.

Swletak,.;Sa

TtIf •• ,...

oqono ....

lIPUTE ZARA,D

Urezivanje pocinjemo sa ureznikom sa oznakom I efta. Odmah u poeelku konlrolisemo vertikalnost pravougaonikom.

Orogi i zavr~ni- treci ureznik postavljamo rukom u sredisnji poloiaj, a zalim kada se poklope lOpei 5 navojem, naslavljamo okrelanje dria~em .

Pri radu v~imo povremeno podmazivanje repicnim uljern .

6. OBRADA TURPIJANJEM

6. OBRADA TURPIJANJEM

Turpijanjem se obraduje matcrijai ru~no i masinski. Osnovni alat za ova o bradivanje su turpije. Pomoc.u turpija vrsimo obradu skidanjem strugotine. Turpijorn sc rpoie postiCi kvalitet abrade od grubih do vrlo finih povrsina.

6. 1 Rucno turpijanjc, alati i postupci Tada

Rut nim lurpijanjem moiemo strugali razne obi ike predmela. To uslovijava primjenu turpija raznih oblika i velicine zubaca zavisno od trazenog kvaliteta obraqe. Turpije se izraduju od alatnog celika net odgovarajucu dui inu i kovanjem dovode dQ odgovarajuceg oblika. Poslije kovHllja vrsi se i.arenje, zatirn brusenjc j izrada nareza ru¢no iii masinski. Pos lj ~dnja faza izradc lurpije je lermit ka obrada kaljenjem.

Umjesto kovanjem turpije ~e magu raditi i valjanjem, iii prosijecanjem iz lima ( tanke male lurpije) . Poslije kaljenja, drska turpija se otpusla da bi se posligla vee. i ilavosl. Svaka turpija sastoji se iz tijela turpije na kome su izradeni nasjeci i nasada za usadivanje drSke. Koq izbora turpij a moramo voditi racuna da vrsla i gustoca nasijeka budu u skladu sa svojstvom malerijala koga Ireba obradilL Tako na primjer:

a) lurp ije s dvoslrukim nasjekom upotrebljavaju se za obradu Ivrdih !TIel ala; b) l urpij~ s jednoslrukim nasjekom upolTebljavaju se za obradu mekif1 melala

(aluminijum a, kalaja, olova) i kod lurpijanja na slrugu; c) turpijanje vlaknaslih malerija (drvo, koza, umjelne mase) vrsi se turpUama

koji imaju nasjek rospe.

G ruba tu rpijanje vrSimo kada na predrnetu abrade treba skinuti veCi dio suvisnog malerij ala. Grube lurpije ostavljaju Iragove (brazde) na povrsini i do 0,3 mm dubine. Zbog toga je potrebna da se gruborn turpijom izvrsi obrada na predrnetu koji ce za 0,5 mOl imati veeu mjeru sa svake strane od crtezom zahtijevane mjerc. Povrsine koje se gruba turpijaju ne smiju bili zamazane mascu, uljem iii znojern ruku, jer tada turpija klizi na glatkoj povrsini. Ostrice turpije vrlo su tvrde i osjet ljive 113 udarce, lako se lome kada turpije bacamo jednu

preko druge. Finoca turpija cijeni se po broju usjecen ih nareZ3 na dui ini I cola iii po broju nareza na duzini Icm. Broj nareza na duzini 10 centimelra krece se u gran icarn a ad 4 do 63.

Prema obliku turpija irnamo: pljosnale - grube i fi ne,

pljosnate pravougaone,

poluokrugle.

okrugle,

trouglaste.

kvadratne,

sabljasle,

socivasle i

no~te.

-61·

Po fin06 lurpije S\l kalegorisane u sljedece grupe:

vrlo grube 0 grube I polugrube 2 polufine 3 fin e 4 vrlo fine 5

Da bi lurpija bila spromna za rad mora se prelhodno m ili usadivanje dr5ke. Dr5ka je obif no ad drveta, busi se po duzini, ubaci siljak turpije i sa nekoliko vertikalnih udaraca utvrsli na turpiji.

Postupak rada turpijom

Vjeslina slruganja lurpijom no ul i so posmalranjem ii i l ilanjom, vet se 10 postize praklilnim vjeibanjem. Pri slruganju lurpijom. Ireba lurpiju dria li s obje ruke (s l. 6·1 ), sa umjerenim pril iskom, dok se pri povlalenju k sebi, turpija ne smije priliskivali. Pravilan poloiaj lijela pri turpijanju prikazuje sl. 6-2.

SI. 6·1 Pra llilllo drialljc turpije

Sf. 6·2 Pravi/oll parow} lijda pri twpijanju

Pri lurpijanju Ireba obralili painju na sljedece:

Lijelo Ireba drial i pri rodno, a ne usiljeno. lurpiju treba pomieali samo rukama, a ne gomjim dijolom lijela, kTelanje lurpije Ireba uvijck da je po eijeloj du! ini, podesiti ravnomjerno pritisak na aba kraja turpije. jer time postiiemo ravnu povrS inu.

radoa brzina iznosi 40-50 pokreta u minul'i, turpiju ne lreba hvatati masn im rukama niti je ostavljati on masoom mjcstu, povr!ine lreba unakrsno lurpijati. lj. malo ukoso sa jednc slmne, a zatim sa druge slmne. turpija mo ra bitl evrs lO nasadena u drlku. pravilno turpijanjc potrebno Jt! stalno provjcmV3t1 lenjirima, ugaonicima i sl. alallma.

-52·

D'ianje . turpij~ zavisi~ uglavnom, 0 teiini turpije. j<od cfrianja t e!~e turpije (sl. 6-3), qesna rukA vodl turplJu, a IIJevom se osigurava nj~na horizoptalnost. Mal~ turpije drie ~e obitno sanlP jednom rukom i to lilko da kaiiprst leii oqozgo (!1. 6-4). .

Sf. 6-3 Driallje leJke IUrpije SI. 6·4 Drianje male lurplje .

Pri turpijanju o tvora, turpiju treba pri potetku rada dria ti sa obadvije ruke do ddke (sl. 6-5), a kasnije turpiju dr-lati normalno (sl. 6-6).

,~,- . , -

" " -' Sf. 6-5 Driallje lurpije

no pocelku rada SI. 6·6 Drianje lurpije pos/ije

prolirivollja Olvora

Za pravilno turpijanje potrebno je izvrsiti pravilno stezanje materij ala u stegu. Ukoliko predmet nije pravilno stegnut, na odredenom odslojanju mogu nastati vibracije prj struganju, t ime se kvari predmet i turpija.

Na sljedeCim slikama prikazan je primjer pravilnog i nepravilnog stezanja predmeta-lima.

51. 6· 7 Pravi/no stezanje lima u specijoille ulofke

- 63-

SI. 6·8 Nepravilllo stezanje lima direk/llo II Slegu

Inace, ako se radi 0 predmetu ciji bi se Ievalitet obradene povr~ine mogao oSlotiti direktnim prilezanjem u celjusti Skripa, izraduju se posebni umeei od mek§eg materijala (bakar iii aluminij) i predmel se postavlja izmedu tih ulozaka. Treba, lakode, imali na umu da se predmet uvijek, aka je to moguce, postavlja na sredinu stege. Pritezanje rucice na ~kripu obavezno vrSiti rukom, a nikako udareima eekica.

Da bi lurpija sto duze trajala i da bi se zupci ~ to manje tupili i lomili, neophodno je pravilno rukovanje rurpijom i njeno odriavanje. Pravilno odriavanje lurpije sasloji se u lome da ulisnutu slrugolinu u nareze lurpije uklanjamo iii celkom (sI.6-9) iii limom (sI.6-10).

SI. 6-9 Uklolljatlje slrugotine l elkom 51. 6- /0 Uk/anjanje filruga/inc !imam

- &0 -

Prezime i ime utenlka I I GRUBO TURPIJANJE VjdbiJ

~ 0'

£ -=

~0

Materijai I Mjere I Broj komadiJ

"U· profil6 ,S I dutine ~ 82 mm 1

Sredstva lallf'ildu predmela Radne oper.tCI/e

1. Pravougaona gruba turpija 1. Grubo turpijanje gornjeg sloja (a)

2. Para lei no crtalo (ravnalo) 2 Konlrola jednakomjernog obradrvanJa sloja (a) - seslarom iii paralelnrm

3_ Sestar crtalom

4 Sknp 3 Grubo obradivanje slojeva (b,c) uz kon lrolu vodenja lurpije

z.c-u...,. ~staynllta Pote~(ad.

S ....... takr1l(b

T'¥t'f8r~

Oq&M'JoCY

1. Pricmcivon.ie predmota

51. 1.

2. Ravno yocTenie turpijo

= r 1 /if"" I polelok zo/wolo I dcsno ro~ ~r=~~~~~bo==~O

I I kroj zohvala

===;=='T= =

51. 2.

3. Stay i drianje turpije

Sl. 3.0 \

~"

UPUTE ZA RAD

Predmel slegnuli u skrip, a prelhodno paslaviti zastitne limove ad mekog materijala.

Qvalnost pri lurpijanju ravnih povr~i na

moze se izbjcci, aka se pravi lno koordiniraju pokreti tijela i ruku i aka se nastoji postizanje istog pritiska na ob.a kraja lurpijc.

Pravilan 'Iav lijela i poloiaja slopala, bo i uskladivanjc pokrcta ruku i lijel. Ireba swlno uvjclbavati.

( '\ if~rl _ , __ .;,.....1_~_

SI . 3.b

Prczlme , !me ut emka

l TURPIJANJE RAVNIH POVRSINA V.tellla

~ bocna ~ ana

Ma!erija l I MJere I Broj komada

~ U~ profil S,S I predmet vje2:be 1 I 1

Sredstva za tVadu predmela Radne operaCljC

1. Gruba pravougaona turpija 1. Gruba obrada gornje povrtine

2 . .2:il:ana eetka za l:i~cenje turpije 2 Kontrola obrade ~estarom . ravna lom il! ugaonikom

3. Obuhvatni ~estar 3. Gruba obrada povr~ina krakova

4 Ugaomk 90e

4. Ispitivanje ugla

ZapatanJe nulavnd,a PoOelak rada

Svr$elak 'ada

TrajanJe{'8da

Oqen.a~da

1. Kriino tvrpijanje

UPUTE ZA RAD

Turpijanje ravnih povrsina izvodili kri i nim nacinom vodenja turpije. Time se poslize bolja ravoost povrSine.

2. Kontrola obrade iestarom

51. 2.

3. Kontrola kuta

51. 3.

Sa ~estarom je potrebno ' stalno kontrolisa ti jednakomjernost obradenih povr~ina.

Ugaonikom stalno kontrolisati ravnast i medusobnu okomitosl botnc, gornje i feone povrline.

Pre.nne I ime u6enlh r 1 FINO TURPIJANJE V)e'"

ti~

Maler1at I MJeu! I Broj komada

·U· profilS.5 I predmet iz vjelbe 2 I 1

Sredstva UI Izradu predmeta Radne operacije

1. Gruba I tina pravougaona tu rpiJa 1. Flna obrada gornje povrtine

2. Zitana letka, lim za tittenje turpije 2. Fina obrade botnih povrtlna i kreda

3. Fina obrada leone i strat nje 3. Ulo~ci za ~krip od mekanog lima povr~ine- ravnanje I obrada

pravog ugla 4. Ugaonik go'

4. Mjerenje i kontrola obrac!enih 5. Ravnalo povr~ina

upa.lanJenallavnika' Po6etak rada

Svrietak rach

Tr.jln;e rada

Ocje ......

1. Uzduino vodonje turpija

SI. 1.

2. Ciicenje turpije

kreda

SI. 2.

UPUTE ZARAD

Poslije krii nog vodenj. turpije, pri finom turpijanju treb. turpiju voditi sarno uzdui no.

Turpiju treba ~eSCe Cistiti Iimenim Cistilom i zi~nom cetkom. Ako turpiju premaiemo kredom sprjecavamo hvatanje strugotine za povrsinu turpije.

7. BRUSENJE, GLACANJE I GRECANJE

7. BR USENJ E, GLACA JE 1 GRECANJE

7.1. BR USENJE

Obrada brusenjem se razli kuje od poslupaka obrade rezanjem po lo me slO 5C pri obradi bruscnjem sloj materijala skida u vidu sit nih teslica strugotine, alatom koj i jt! saslavljen od zrna brusnog I1lctrijala prirodnog iii vjeslackog porijckla.

Bruscnjc na brusilicama se vrSj sa vc likim brzinama rezanja kojt! su i nekoliko dest! timl puta vt!ce nego kad ostalih masin a za obradu malcrijala skidanjem strugutinc. Pored loga. brusenjem je moguce o bradivali malerijale vrlo ve li ke lvrdoce. Jos jedna predn051 abrade brusenjem je u tome SIO se moie postici visoka taellOSI i ~'Va l i t el obnldcnih povrsina. Ie se najccSce primjenjujr.: kao zavrsna obrada (nakon abrade na drugim masinama alatkama).

Demas se bruscnje sve vise primjenjuje i za grubu obradu , narocilo kad cis6,;njCi odlivaka, za ostrt:nje alata i dr.

U pogledu konstm kcije i nacin C1 rada, n:ljsiru primjenu imaju: brusilice za ravno brusenjl.!, brusilict! za okruglo brusenje i brusilicc za ostrenje alata.

Brusilice za ravila bru st! nje namijenj ene su za brusenje ravnih povrsina, a mogu biti brusilice sa horizontalnim ri.ldnim vre tenom i brusil ice s vertik Cl lnim radnim vretenom.

h)

51. 7-}

Brusilice s horizont alnim radnim vrctt! l1om pogodl1 l.! su za brusenjc ravnih i fazonskih povrS ina (sI.7-1 ). Glavllo kre lanje vr~i kOlu raslo IOc ilo ( I) koje brusi svojom obimno m poverSino m. dok radni predmel (2) izvodi pomoona krelanja.

SL 7-}

Brusilice s verl ikalnim radnim vrc lenom (51.7-2) mallje su u upotrebi od brusilica sa horizontalnim radnim vretenom. Kod njih se na radni sto (I), koji ima pravolillijsko krelanje. pOSlllvljo predmel obrade (2) dok se na vert ikalno Tadno vretcno postavlja toeilo (3) koje vrsi glavno obrtno krctanje. Na ovim brusilicama bruse se predmeti veee dufinc, tija ~irina mora biti uvijek

manja od pretnika locila kojim so bru5i.

- 73-

Brusilice za okruglo brusenje sluze za spoljasnje i unulra, nje brll"'III" .. kruglih pov~ina. Princip spolja~njeg okruglog brusenja semalski je prikazan n:o ,I. 7·.1.

51. 7·3 Prillcip I'alljsiwg okrnglog bndcllja

Ovcljc vidimu ua alat, kotura"o hllliu

(I), izvodi gl:ovnn obrln .. krelanj" velikom obimnum brllllum i pOllhh .. lhl

popre~no krelanje (aJ radi pnmicanja locila predmelu obrade (2). R:odni predmet je stegnut izmedu silJuka, iZVl)i.J1

pomocno obrlno kretanje malom obi· mnom brzinom i zajedno sa radnim sto-10m vrsi uzduzno pomjeranje (u).

Prilikom unulrasnjeg okruglog brusenja posloji vise metoda koje se medusobno razlikuju u pogledu krelanja locil . i radnog predmeta, a najcesce se primjenjuje brusenje unulrasnj ih valjkaslih povrsina .:iji je princip semalski prikazan n. 51. 7-4.

y'''- '" " aBO" 21 .1 ~ .. ~~. - ..

51. 7~4 Princip Illiutraslljeg olaug/og bnt.fcllja

Tocilo (I) izvodi glavno obrtno krelanje, uzdui no i poprecno kretanje, dok radni predmel (2) v~i sarno pomocno kretanje.

Brusilicc za oSlrenjc a lata imaju, obi~no dvije brusne ploCe, a la~'Ve brusilice imaju svc radionice za rufnu i ma~insku obradu.

Alat za brusenje (locilo) sasloji se iz dva osnovna male rija la: sredstva za brusenje u obliku zma i vczivnog materijala.

SrcdslVa za bruScnjc, po porijeklu, mogu bili prirodna i vjeslacka, a osnovna brusna srcdstva iz kojih se najvi~c izraduju locila su: normalni korund, specijalni korund, si licijum· karbid i dijamant.

Kao vezivno sredslVo najvisc se koristi keramicko i smolno vezivo. Alat za brusenje im a vrlo ve liki broj oSlrica tako da pri radu sudjeiuje vise njih istovremeno.

Na 51. 7·5 prikazano su oblici locii. koji se najvise primjenjuju.

t'" ~~. " . . ~ ....

SL 7·5 ObliCi ,oetlo

.. 74 ..

7.2. GLACANJE

Gla~anje je najfinija vrsta zavrine abrade koja se izvodi obrazivnirn srcdstvima. U zavisnost i ad oblika i dimenzija povriina koje se obraduju i zahtijeva za kvalitetom abrade primjenjuje se vise razl ifil ih poslupaka glatanja. Glatanje spoljnih povrSina iii lepovanje j< postupak z3vTsC!n abrade koja se sastoji u lome 510 obrazivna zrna, pom ijesana 5 pastorn iii .. ",hladno-podmazuj uCim sredstvom, pod dejslvom alala za lepovanje, skidaju vrlo mali sloj malerijala obralka. U suslini gledano, obrada lepovanjem oSlvaruj e se mehanit kim (rezanje i lrenjc brusnih zma) i hemijskim (obrazovanje i skidanje oksidnih krema) procesima.

Abrazivne paste se smjeS3 abrazivnog praha i odgovarajuee& veziva. S obzirom na krupnocu zma paste za Jepovanje mogu bili grubc. srednje fine i fine. Sastav paste 7.avisi ad njene finote i namjene. Na sl. 7-6 semalski je prikazano lepovanje v;l!jkasl ih obradaka.

I SI. 7-6 Glacallje: pri"cip rada

7.3. GRECANJE

Gomji disk (I) i donji disk (2) nalaze so na odvojcnim vrclenima koja dobijaju pagan ad elektromotom i pri 10m imaju suprolan smjer obrtaja. lzmedu diskova poslavljen i su va ljCiCi (3) u kavezu-driacu (4) . Pasta abraziva nanosi se na povrSinu diskova. Usljed obrlnog krelanja diskova i pritiska diskova skida se odgovarajuca koli~ina materijala sa obratka.

T urpijanjem, rendisanjem iii struganjem obradene povrsine su manje ii i vise hrapavc. Cak i na fino turpijanim povrsinama mogu se kroz povecalo jasno vidjeti brazde obrade. Pored IOga nije lako, npr. lurpijanjem, postiCi jcdnolicnu radnu povrSinu. T akozvanc rayne povrSine vecinom im aju greske oblika· ncravninc. T o su udubljeni iii ispupceni dijelovi

povrsinc 51. 7-7.

SI. 7-7 a· ravna pov~ina b- neravna povrlina

-75 -

Hrapave pQ\l~ine sa greS:kama oblika 1I mnogim slutajcvima ne zadovoljavaju tatoos! koju zahlijeva crtcz prcdmeta. Zbog toga 5C na takvim povr~inama vrsi obradil grecanjem (sabr:rovanjcm), a dohija 5e vrlo ravnomjerna i glatka povrsina. G rccanje se vrsi greciima (greba~ima) , a provjeravanje (kontrola) se vroi plocom za {usiranje (51. 7-8)_

a- plata za tusiranje

BuduCi da sc grecanjern sarno odsrranjuju grclke na vee obraden im povrsinama, grecalo Ireba da skida samo najs linije st rugoline. Da bi se neravnine ut i nile dobra viLl ljivim, povrsin u koju treba gTt!cati povlaCimo po ploti za tusiranje na koj u je nanesen vrlo tank i sloj boje za tusimnje. Pri tome llastallc t u ~ irna slika na raJnoj povrsini . Mrlje n<ls lale nu (oj povrSini treba grecati.

b- lenjir za tusiranje

- 76 -

P'~zime lime utenika I I GRECANJE RAVNE POVRSINE Vj~2:b3

r

B I C-- . _ .

I - - ' - l-

i

Male"lal 1 M}ere 1 Brof komada

Sl1B T prema potrebi I SredslVa za iuadu predmeta Radne operaeije

1. Kontrolna plata za tu~iranje 1. PremazivanJe plote za tu~iranje

2. Uljena boja za premazivanje 2. Slavljanje predmeta na plotu za tu~jranje

3. Grecala 3. Lagano pokretanJe predmeta po plot!

4 Kontrolno ravnalo 4 . GrecanJe istaknutih mjesta

5. Brusni kamen 5. Ponovno premazlvanje i pomicanje predmeta po plotl

6. Pomitno mjerilo 6. Naknadno obrada I kontrolno mJerenJe

~- Poteak radii

S'il'letak~

Tr...-rwta --

UPUTEZARAD

1. Da bi se uSlanovilo koje pomine Ireba gr.cali, Ireba obradivanu pov~inu slavili na konlrolnu ploeu, koja jc prelhodno premazana uljanom bojom.

2. Laganim kruinim krelanjem oSlaju Iragovi koje Ireba grec.li na obvradivanoj pov~ini.

3. Grecalo se drii pod uglom 30' do 40' prema obradivanoj povrSini i pokreee se laganim pokrelima naprijed dijagonalno po Iragovima alala od prelhodne obrade.

8. SAVIJANJE LIMOVA

R. SA VTJANJE LlMOV A

Savijanje spada u obradu defomlacijom (bez skidanj a strugotine). Obrada savijanjem moze se vrsiti sa malerij alom u hladnom i u zagrijanom stanju .

Savijanjo sc mozo vrsiti rueno i masinski. Rueno savijanje se obavlja u sl ueaju kada lIije potrebna veea sila koja izaziva' deform aciju materijala. Masinsko savijanje se obavlja na pnsebnim masinama kaje pokrecu, obit oo elektromotori, Raeoa savijanje se moze izvesti na IIckoliko natina:

I. Savijanje oa nakovnju. 2. Savijallje u skripu (stegi). 3. Savijanje pomocll narocitog aliHa nl! presama. 4. Savijanje pomocu valjaka. 5. Savijanje pritiskivanjem po modelu koj i rotir • .

Manji dijelovi lima savijaju se U skripu. Aka lim ne Ireba astra saviti , 11 3 ce ljusti skripa stavljaj u se podloske sa zaobljeni m ivicama (bridovima) (sI.8- 1). Ako se radi 0

savij anju sirih traka lim a onda se izmedu eeljusti skripa postave posebni stezaei (51.8-2).

SL 8·}

Savijanje se vrsi udarcima cekica i to tako, da se po limu udara cijelom povrsinom cekiea, a ne njegovim bridom.

Prilikom ostrog savijanja limava Ireba narot': ito pazit i oa radijus savijanja. Aka je radijus premalen dolazi, na savijenom mjestu , do naprslina lima. Za savijanje lima i oblikovanje bridova predmeta upotreblj avaju se limeni podmetaei (s I.8-3), koj i se postavljaju u nakovanj iii skrip.

Za savijanje tankih Iimova najcesce se koris ti drveni cekic.

51. 8·J L,marski umet:I

·81·

U limars\Vu se ostra (ugaono) savijan]e v~ i na posebnim masinama za savijanjc (sI.R·4).

~+- ~.-... . . X-

+. .t-. ' . ~

51. 8·4 SI. 8·5 S'''';jallje pomocll I'Olja/w

Veliki komadi limova savijaju se na strojevima pomoou valjaka (sI.8-5). Pokretanjem valjaka moze se podesavati radijus zaobljenosti. Dva valjka se podese na debljinu lima i slui< kao valjci za dovodenje, dok se treCim, pokretnim valjkom, vrsi savijanje.

SA Y1JANJE CIJEYI

Aka met ainu cijev savijamo bez odgovarajuCe pripreme. Dna ce se spljostili na savijenmom mjestu. Da bi se izbjeglo spljostavanje, cijevi od topljenog ~e li ka se prije savij.nj. napune suhim fino prosijanim pijeskom. Kucanjem, npr. d~kom ~ek ica, pijesak se zbije i dobro ispuni unutrasnjost cijevi. Krajevi cijevi se zatvorc drvenim tepovima (51. 8-6).

51.8·6

Naprava na sl. 8-7 sastoji se od sablona za savijanje sa potrebnim radijusom, ~ija

ivica za savijanje ima zlijeb koj i odgovara spolj.snjem zidu cijevi. Pijeskom iii kalogo­nijem napunjcna cijev se poslupno pri tiskuje

Ako se pijesak ~vrs t o ne zbije kucanjem, cijev se spljosne na savijenom mjeslu. Pijesak mora bili suh, jl!r sc inace prilikom savijanja 7.agrijanih debljih cijevi stvori vodcna para, koja moze da izbaci cepove. Cijevi tankih zidova od mekog bakra, aluminija iii mesinga, prije savijanja se napune tecnim kalofonijem. Nakon zavrScnog savijanja, kalofonij se istopi, a preostali ostaci u cijevi se mogu isprati bcnzinom.

Savijanje cijevi 5e \rrS i iii u !kripu, iii na naro· ci tim napravama zn savijanje cijevi (s l. 8·7).

u ~ lijeb Sablana pomocu lotkica sa zl ijebom koji se vodi ru~nom polugom. Na masin ama za savijanje cijevi nije polrebno punjenje pijeskom, JeT na mjestu savijanja pokretOl 1m prall proces savijanja i sprejelava spljostavanje cijcvl.

- 82 .

S. 1. SA VIJANJE ZICE

(:clicna zica savijL! se ob i~no u zalezne iii llacne oprugc. Savija"je SI! izvodi u ~k.rip u ['tl l11 oCi., i1 ilpraVC za Il a motavanje (51. 8·8).

SI. 8·8 Savijollje iice

SI. 8·9 Ispral'i}a'IJc :ice

Naprava za "amOlavanje sastoj i se od drvene ste7.a ljkc i celicnog Ima za nama­lavanje koji ima koljenas tu rucicu. Prilikom savijanj a lreba uzcli II obzir d as licnost i ice za oprugc. Ona izaziva snafno elast icno vracanje zice prilikom otpustanja od naprave. Pri lome 51! povecava precnik 11301ola j 3.

Precnik Ima za namotavanje mOTa se uzeti za In do 1/8 manji od unutrasnjeg precn ika oprugc. Na sl. 8a prikazan je smjer okrelanja Ima za siroke namotajc Il acne aprugc, a na 51. 8b prikazan je smjer okretanja trna za uske namotaje zal ezne opruge. Po zavrseno m namo· tavanju, 51obodni kraj i ice i5pravljamo pomocu pljosnalih klijesla i Irna (51. 8-9).

SI. 8·10 I=rada :{/I'rSetkll oprngl:

Siobodni kraj oprugc prc5avijcmo n:l. kraju oprugc do srcdista (51. 8- 10), a zat im pomocu tdicne obloge i skripa savijemo. Uho opruge oblikujemo tako. da poslcdnji navoj stavimo do polovine izmt!d u limenc obloge, a oblogu stcgnemo u skrip.

Odvijatem savijemo uho i po po trcbi izravnamo pljosnat irn klijdtima iii ct!ki ·ern. Ako l.avr etak o pruge treba da bude ravan, klije (ima odsijcccmo f icu, a por~1Vnav:lI1je oplllgc, vrSimo na brusilicina naein kako je prikazano na sl. 8- 11.

-83 -

Ako zavrletak opruge treba da bude ravan, klijeStima ousijt!ct!mo f icu, a poravn:Jv;lnjl" npruge v~imo na brusilici na na~in kako je prikazano na . 1. 8- 11.

51. 8·JJ Oprogu priliIcemo uz bmwu plol u drvellim ecpom uvulellim u oprugu

- 84 -

Prezime lime utenik. I I SAVIJANJE LIMA v,.,.,.

s 00 s

~

0;"\

i ~

.r ~ {'a

Malerijal I MJere I Brofkomada

C.030S I lim 0,5 x 162 x 162 mm I , Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

1. Ravnalo 1. Ocrtavanje oblika na limu

2. Pravougaonik (vinkl) 2. Rezanje lima makazama

3. Alai i pribor za ocrtavanje 3. Poravnavanje bridova

4. Rutne makaze za lim 4. Savijanje telnih strana

5. Poluokrugla lurpija 5. Savijanje telnih strana

6. Siljasti hmarskl podmetat 6. Sklapanje i prilagodavanje strana lima

7 Drveni l 1:eljeznl teklt.

8. Kvadratni podmetae

Zapata. nutavnlka Po6etalc r.da

Svr&ellic tada T_ .... "*"'-

L!PUTE ZA RAD

Posta sc radi 0 tankom limu, ocrtavanje cerna obaviti sa iglom od mcsinga, jeT bi ~elitna igla ostavila u limu dubJje zareze koji mogu izazv~lti

napuknuca. Noicvc makaza o lva rati pribli tno pod uglom ad 15".

Lim treba driati taka da se nozevima ne zaklanjaju zacrta ni bridovi po kojima treba Tezati .

Tanki lim savijamo pomocll posebnog kutnog podmc laca ii i pomocu iimarskog nakovnja i drvenog <eki':a. Najprije savijemo rubove kutije pod uglom od 90P

• ISla to uradimo sa bocnim slrana ma.

Upot rebom kvad ratnog podme13ca dotjerujemo bridove pod uglom ad 90' i savijamo produ:!etke od Smm .

Pr e,t:,ml!i lmeut.en,ka I

I SAVIJANJE TLACNE OPRUGE \lie'"

-~O

r--i' !,f,2 .

~ ~"7--'---" ~ f---E-[C'-=t_-:1tt

Malenla1 Mjere I 8rcjk~

telitna ilea za opruge I $ 1.2 x 400 ' I 1

Sredstva za ivadu predmela Radne operaeije

1. Drvene stezaljke 1. Postavljanje drvenih stezaljki

2. telifni Ifn $ 10 mm 2. Namotavanje pomotu relitnog tma

3. Klijesta za sjetenje !ice 3. Kontrola dlmenzija

4 . 8rusiliea 4. Poravnavanje tela opruge na brusilid

5. Pomltno mjeril0 5. Kontrola dui ine opruge

Zapwnjl! nasllvnit. PQ6elak rada

Svr!elak rada

TraJanjerada

Ocje;na~a

Celit na ziea utakne se jednim krajem u provrt ~e li~nog Irna za navijanje opruge.

UPUTE ZA RAD

Poslije stezanja iice i te licnog tma izmedu dlVenih stezaljki, 1m okrecemo u smjeru kako je naznaceno na slici. U iSla vrijeme mjerimo korak opruge od 4 mm.

Kada sma savili dovoljnu duzinu oprugc. poravnavamo jedDu stranu opruge na brusilici.

Izmjcrimo duiinu za 2 mm vecu od 40 mm, i brusenjem druge strane opruge dovodimo jc na dui inu od 40 mm.

Zavrsena opruga mora stajati okomito, SIO se provjcrava pravougaonikom.

Prezime i ime ueenika I

I SAVIJANJE ZATEZNE OPRUGE VJe""

30 n avo a I -3. 16

~-~-~~c~ -

~ ~. . . . ~ .. --.

. ~

. "'.-=--:...-~-""'--=--=---.,.~ >-

Mateo/al I MJere I Broj komada

Celitna !Ica za opruge I I , Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

Zadalak je za samostalni rad Radne operacije odredi sam! utenikal

Sredstva za izradu opruge odre<'i saml

-Zlpe.2.a.nfe RUtIYfIb Pot.etakradll

Svrietak fad. T_ .... Oqe ......

9,_ KOVANJE U HLADNOM I ZAGRIJANOM STANJU

9, KOVANJE U HLADNOM I ZAGRIJANOM STANJU

Kovanje je jedan od najstarijih nacina abrade mCla la. Ma te rija l prilikom kovanja ne mij enja samo oblik, vee pritom dolazi i do promjene struklure, ~ IO utice na poboljsanje mehanickih osobina. Ot-kivci imaju ho rnogen iju sirukluru, veeo tvrslocu i veell o lpornosl prema koroziji 1I OdnOliiUJ na kon1llde dobivene live njem iii obradom rezanjem.

Plasticno oblikb~llnje kovanjem vrsi se udarcem (kovanj e cekice rn iii bli tom) iii pritiskom (kovanje presom) odgovarajuceg ai<Ha na Tadn l prcdmet. Dakle, kovanj c: j c postupak oblikovanja materijala pod djejstvom udarne sile odgovaraj uceg a lata (cekiCa) pri cemu predmet dohije odgovarajuCi oblik i dimenzije.

Mada ima mClala koji se daju kovati i u hladnom slanju , najveCi broj me tala i legura kuje se u vruccm stanju. Rucno kovanje pr imjenjuje se prilikom kovanja manjih predmcta i u manjim kolicinama. Prilikom kovanja upotrebljava se veCi broj razlicitog alata i pribora.

U osnovn i ala i za rueno kovanje spadaju: kovaeki nakovnji , cekiCi razlicit ih oblik<i i velicina, klijesta za pridnavanje komada i dr.

SI, 9·1

Kovack; nakovnji (sl. 9· 1) se izraduju ad livenog i kovanog ce li ka. R adna povrsina nakovnja je kaljena , jedn a strana ima oblik siljas te kupe, a druga zavrSava rogom I-rapeznog oblika . Na gomjoj slran; tra peznog dijela nakovnja nalaz i se pravougaoni o tvoru koji se, po

polrebi, p05tavljaju usadnici rcznog oblika.

U pogledu tezine nakovnji 5e zna lno razlikuju ( I OOAOOO N). a, u !1ravilu, tezina nakovnja Ireba da bude 10-20 pu la vee. od Id ine t okita kOjim so kuje. NajcoSce so nakovanj poslavlja na drveni pa nj koji prigu~uje udarce i potresc, a moze se poslavili i na

limeno bure napun;lmo pijeskom.

- Q3 -

Cekiei za rueno kovanje izraduju se ad ugljenitnog te lika. Za rad jednom rukom korisle se cekit i lezinc do 20N, a za rad s dvijc ruke i do lOON. Po red cek ica kojim se kuje (s l. 9-2), korisle se i ceki"i specijalnih oblika (s l. 9-3) kojima se I1 C udara prilikom kovanja. vee se postavljaju na male rijal koji se kujc . pa sc po njim3 udara drugim cekicem.

51. 9·2 Obi,,,i kOI'atki ceklf:i

51. 9-3 Specijalni kOl'alki cekiii

Spccija lni kov<l t:ki cekiCi nisu evrslo naglavljen i 113 svoju d.-5ku kako se udarei ne bi prenosili na ruke radnika koji pridiLava za vrijeme kovanj a.

Kovacka klije~t a (sl. 9·4) upolrebljavaju se za drianjc manjih komada prilikom stavljanja u kovaeku valru, vadcnja iz vain; i za vrijeme samog kovanja.

Celjusl i klijesta mogu bili razlicilog oblika, SIO

omogueava prilwalanjt! prt'.dmcta kvadralnog, pravaugaonog. iii nekog drugog presjcka, dok su kraci dugacki i claslicni taka da se ruka radnika 510 manje zamara pri drianju komada za vrijcme

kovanja.

· 94 -

Pored ovog osnovnog alala za kovanje. upolrebljavaju se j o~ i razne podloge za ravnanje i oblo raskivanje (s l. 9-5) i razni tekiti za oblo raskivanje i poliranje (s l. 9-6) .

. ~ ..

51. 9-5 Pod/age za m Vlla ttjc i

oblo roskivQlljc

b. usadni nakovnji sa reznim izboeenjcm iIi krivinom

c. usadni nakovanj za previjanje lima

d. usadni nakovanj za savijanje obada

9. 1. Osnovne kovacke operacije

51. 9·6 Cekit i zo oblo raskivD flje i pO/iranie

a,h,c ~ekici za oblo raskivanje i poliranje

d. tekic za previjanje lima

U osnovne operacije slobodnog kovanja spadaju: iskivanje, sabijanje, probijanjc, odsijecanje i savijanje.

Iskivanje (sl. 9-7) je operacija kojom se povecava duzina radnog predmeta na racun smanjenja povrsine poprecnog presjeka.

Sabijanje (sl. 9·8) se sasloji u smanjenju duzine radnog predmeta uz povecanje po­precnog presjcka.

51. 9·8 51 9-7

·95·

Probijanje rupa (51. 9-9) vrsi se cekicem probijaccm, pri cemu se predmet paslavi iznact Olvora na nakovnju iii iznad odgo· va raj uceg olVora na kovackoj ploCi.

Odsijecanje (sl. 9-10) predslavlja kovacku operaciju kojom se jedan diD materijala odvaja od osnovnog predmeta udarcima cekica. Vrsi se liZ upotrebu cekica sjekaca i P0ll10CU alata koji se postavlja U otvor na nakovnju iIi kovackoj ploeL

51. 9-/0 Odsijecollje

SI. 9-9 Probija"je rupn

Zagrijavanje materijaia koji se kuje vrsi se u pccima za zagrijavanje ii i kovackim vatral113. Svaka masinska radionica za rucnu obradu treba da ima kovacku vatru. Osnovni dijeJovi kovacke valfe su: lai-isle, uredaj za dovod vazduha do lozisla i cijevi za odvod gasova.

Dovod vazduha SC, obicno vrsi ven tilatorom koga pogotli elcktromotor. U starim kovatnicama jos se uvijek koriste mijehovj' na nozni pagan za dovod vazduha.

Kao gorivo korisl i se kaloricniji ugalj, najceS':e drveni uga lj koji u sebi sadrii malo sumpora J rasfara. Na 51. 9· 11 predslavljena je. kovacka valra,

Sf. 9·1f KOl'acko valra

-96 -

Prezime i me u12nlka I

I ISKIVANJE SIPKE

-.~ -3 --'----' ' +~f

.+'-~- - 90--] 4

Materijal I C:0012 I Sr~slva u Izradu pr~meta

1 Kovatko ognji&te sa priborom

2. Cekic I nakovanj

3. Profilni oblikac

4. Ravnalo i ~esta r

I 9 20 x 500 mm (sirov komad)

Radne operaClle

1. Priprema kovatkog ognjj~ta i alala za kovanje

2. Zagrijavanje malerijala do svjetlocrvenog usijanja

BtOj komada

3. Iskivanje klinastim vrhom eekiea

4. Ravnanje Iskovanog dijela

5. Ponovno zagrijavanje i iskivanje

6. Kontrolno mjerenje

Potetak~

Oqena fada

UPUTEZARAP

I. Malerijal na zadalaj duzini iskovati

klinaSlim dijela m cekioa

2. Upalrebam cekiea za poravnavanje,

poravnati iskovani dio materijala.

3. Panava malerijal zagrijali i kovati

ga ravnim dijelam cekiea, a uz 10

Vr5iti kantrolno mjerenje dimenzija

upa trebam adgavarajuceg seSlara.

10. SPAJANJE METALA ZAKIVANJEM

10. SPAJANJE METALA ZAKIVANJEM

Z&koviene veze su nekada bile osnovni vid vezivanja pri izradi razn ih celicnih ko nstru kcija (mostova, kotlova, rezervoara i sl. ). U novije vrijeme, zavarivanje kao postupak vezivanja dijelova konstrukcij e, sve vi~e potiskuje zakivanje, ali ipak ne U lolikoj mjeri da zkivanje jos uvijek ima dosla ~ i roku primjenu narocito u avioindustrij i, limarstvu, kazandiijstvu i 51.

Zakivcima se evrsto vezuju dijelovi srazmjemo male deblj ine, uglavnom limovi. Da bi se veza ostvarila, stavlja se zakivak sa jednom gotovom gJavom u nesto sire otyare u limovima, Cije se ose tacno poklapaju i udarcima iii pritiskom pravi zav~ l1 a glava (s l. 10-1).

x- dio stabla za oblikovanje zavrsne glave, s- debljina li mova 1- dui ina stabla zakovice

.., d- precn ik zakovice dl = d+ 1 mm- precnik provrta

51. 10- J Z(lkovil"j spoj

Zakivanje se vrsi u hladnom iii zagrijanom stanju. Pri ,hladnom zakivanju zakivci ne steiu dovoljno jako konstruktivne d ijelove (limove) I ne ispunjavaju dovoljno otvore u nj ima. Zbog toga se zakivanje celicnih zakivaka u hladnom stanju primjenjuje sarno kod manjih precnika (do 10 mOl).

Pri zakivanju u zagrijanom stanju celieni zakivak se zagrijava do svjetlocrvenog usij anja. Us ljed hl adenj a, poslije izrade zavrsne glave (zavrscnog zakivanja), zakivak se skracuje (skuplja) i steie dijelove. Zbog toga se dobije vrlo evrst sastavak, kod koga se izmedu dijelova (I imova) stvara otpor pro tiv klizanja. Posto bi · kod dugackih zakivaka tak'Vo stezanje bi lo i suvise veliko i moglo da prouzrokuje kidanje zakivka, to se kod njih v~ i

zagrij avanje sarno zavrsnog dijela.

Otvori za zak ivke moraju se tacna izraditi i centrirati. Zbog toga se izrada otvora vrS~

istovremeno u svim dijelovima posto se ovi prethodno privremeno sastavc. Tzrada otvora moze se vrsiti probijanjem iii busenjem. Od probijanja otvora materijal na povrsini postaje krt i dabija pukotine. Zak ivanje maze biti rueno iii masinsko.

10. 1. Rucno zak ivanje

Postupak rucnog zakivanja prikazan je na sl. 10-2.

1 -4~- . I I dl

a) b) c) /

SI. 10-2 Prutupak zold"'mjo

-101-

a. U prOvrl, koji je za oko !rnrn veei od precnika zakivka, slavlja se ZlIkivak (2). Ispod ~olove glave zakivka poslavlja se podrnelac (3) sa udubljenjem oblika glave za.kivka, a sa dijela gdje se nalazi slablo, slavlja se navlakat (I). Udarcirna cekiea po navlakaeu Iirnovi se priljubljuju jedan uz drugi.

b i c. Malobrojnirn, jakirn udarcirna cekiea (4) daje se priblizan oblik druge glave zakivka.

d. Oblikacern (5) oblikujerno zavrSnu glavu zakivka.

Aka se radi a rucnom zakivanju u zagrijanom stanju. treba vodit i racuna da se zakivanje zavrsi dok je zakivak jos crvene boje, jer zakasnjenje rnoze prouzrokovati losu vezu.

10.2. Pogre!ke pri zakivanju

Nestrucno izvedeno zakivanje rnoze biti uzrok razlicilirn i rnnogobrojnirn pogreskama. Na sl. 10·3. prikazane su pogre!ke pri zakivanju.

SI. 10·3 PogreJke pri zakivQllju

a i b.- nedovoljno prilegnuli lirnovi,

c.- glava pornjerena usled zakosenog kraja slabla,

d.- na glavama zakovice pojavit ce se pukotine aka je zakivanje predugo trajalo i ako je tekie bio prelagan,

e.- slablo zakovice bilo je kralko, iii je oblikac bio preve lik .

· 102 -

10.3. Alati za zakivanje

a.-

b.-

c.-

d.-

e.-

- 103 -

Za udaranje, tj . za prethodno zbijanje i grubo oblikovanje zavrSnih glava upotrebljavaju se &!kiCi od 10 do 60 N.

Kao podloge sluie tvrste ravne ~elitne

plo&!, nakovnji , komadi ze lje zni~kih

tracnica, iii telka kladiva. Ako nasadna glava mora zadnati svoj oblik, ispod nj e se postavlja naroeiti podmeta~ sa udublje­njem obli ka poluokrugle glave.

Navlakaei su alati za zbijanje limova. Neophodna je upotreba narocito kod tanjih limova.

Oblikaeima se daje konacan pblik glave zakovicama sa poluokruglom glavom.

Za ras tavljanje zakovicnih sastavaka upotrebljava se sjekac za glave zakovica. To je sjekac sa tupim sjecivom koj im se glava smakne (odreie).

PreZinle i ime ufenlka I

l ZAKIVANJE LIMA V;etba

/-' ~ 7 -:1 /

-f-c/// / -- -'- ---{

/ -',-L----

I I ,

2 I '

,~ I I

I' ' I

Materijal T Mjere I Broi kornada

poz. 1 - C,0300 ; poz, 2 - C.0305 1 paz. 1 ·6x30 x 150mm I p a z . 1 ·2 k om paz. 2 • 11m 3 x 6 5 x 65 mm p OZ. 2· 1 k orn

Sredstva za izradu predmeta Radne operacije

1. Plota za ravnanje 1. Ravnanje i odsijecanje limova

2. Poluine makaze 2. Turpijanje dijelova na mjeru

3, Turpije 3. Obiljetavanje provrta i njihovih sredista

4. Pribor za ocrtavanje i obiljetavanje 4. Busenje i upustanje provrta

5. Busillca 5. Zakivanje • oblikovanje zavrsnih glava zakovica

6. Svrdlo i upustat

7. Cekit i navlakat 6. Kontrolno mjerenje i poravnavanje

predmeta

8. 0 bllkac

9. Podmetac

10, Skrip

Zapa1an;e nutavnitc:a Potelak rada

Svr&etak rada

Trljanje rotda

Ocjena rada

o

UPUTEZARAD

1. Poziciju I i 2 iZTadimo na zadate mjere

2. Na poz. 2 izvrlimo ocrtavanic i obi lieZavanie sredista provrta

3. Poziciie I i 2 sastavirno (stcgncmo) i zaie-

dno busirno sa burgiiorn 0,1 do 0,3 veceg

precnika ad precnika stabla zakovice.

4. Izradu zavrSnih glava zakovica radinio na

naCin kako je naprijed opisano.

11. SPAJANJE METALA MEKIM I TVRDIM LEMLJENJEM

II. SPAJANJE METALA MEKIM I TVRDIM LEMUENJEM

Spajanje mel ala lemljenjem se mi posredoyanjem loplinske energije koja zagrijaya malerijal koji se lemi i lopi malerijal za spajanje - lem. Lemljenjem se spajaju sktojeni limovi za cijevi. posude, krovni pokriva?: i, olovne cijevi, elektritni kablovi i uiera ad bakame zice i sl.

Lemljenjem se pritvrleuju, npr. razne plotice od Ivrdih melala na strugarskim nozevima, spiralnim burgijama ild. Lemljenjem se postize Cvrsl - na posudama ujedno i neprapusan - spoj na lemljenom mjestu time, ~IO djelici pomine prijanjaju za iSlopljene i oevrsnule djeliee lema.

Dakle, na lemljenom mjestu melal prijanja za melal. Usloy za dobar spoj je da pomine koje se leme budu lako ~i s le da djelici melala i lema nesmelano dolaze jedni do drugih. Radi loga se povrsine koje se Ierne prelhodno dobra otis Ie.

11.1 Meko lemljenje

Spojeyi mekim lemom mnogo se upotrebljayaju zbog niske latke lopljenja lema, ali im je evrSloea manja od spojeya Ivrdim lemom. Na sl. 11-1 prikazani su lemJjeni spojeyi limoya:

a.- ~eoni ravni spoj, b.- reoni kosi spoj, C.- preklopni spoj, d.- pregibni spoj, e.- spoj sa vezicom, f.- pertloyan spoj .

~ b

YZ?«W;~

c 51. lJ-1

m,?/~ssss e ;:;;a_

Spojeyi na slikama II - I a i b se ne preporucuju, jer se njima postize mala evrsloea spoj a. Preklopni spojeyi su najpogodniji za lemljenje, jer se izmedu limoya oslvaruje doyoljna zracnosl koja se popunjaya lemom.

Na sl. 11-2 prikazani su spojeyi cijeyi lemljenjem:

SL lJ-2

a)- teoni rayni spoj, b)- ceoni kosi spoj c)- spoj sa prslenom, d)- pregibni spoj.

- 109-

11.2. Poslu pak pri Iemljenju

Na sl. 11-3 pri kazan jc postupok pri lemljenju.

a)- ofistiti mjcsto Icmljenja, b)- o~i s ti li lemnik (Icmilo), c)- stisnuti limove koji se Ierne.

Sf. 11-3

SrcdslVa za hcmijsko mcenje odrlavaju, za vrijcme Icmljcnja, povr§ ne melaino tisle. Imaj u sposobnost da raslvore novostvorene oksidc. Osim toga, neka sredstva za lcmljenje za!licuju lemljeno mjeslo od okolnog vazduha i time sprje~vaju dalje slVaranje oksida.

Za mehani~ko ~i!Cenje mjesla koje se lemi upolrebljavaju se grecala (greba~i),

najfclcc trouglasta iii ka~ i kasta. stare turpije i i itane telke. Poslijc ovakvog odstranjivanja nefisto6l mjesta kojc se lemi namaZe se vodom za Icmljcnjc, a Iimovi ad cinka se f iste nagrizanjcm razrijcdenom solnom kiselinom.

Prilikom mekog lemljenja se najCe!ce upolrebljava lemnik za grijanje mjesla koje se Icmi i za lopJjenje lema. Radni dio lemnika, Ij. pOYrSin a iii ivica koja sluzi za prenosenje loplole, oblikovan je lako da se moie bez pOle!koCa pri lisnul i na mjeslo koje se lemi (sl. 11 -4). Lemnik je od bakra, jer ovaj melal brzo predaje svoju loplotu na lemljeno mjeslo.

Sl 1/ -6

I aka se testa zagrijav3, na njemu se slavra malo ogorine. Postoje i lemnici grijani bcnzinom (sl.J 1-5). Lako lopljivi melali, kao i cijevi i Iimovi ad clava, Ierne se pomocll plamena gorionika za Icmljenjc, iii lampe za Icmljcnjc (sl. I J -6). Vje!lim vodenjcm lampe (pribliZava­njem iii udaJjavanjem) moze sc feljena tempera­tura Jcmljcnja podcsavati ui ~ i rokim granicama, npr. izmcdu 150 i 1000' C.

Kao ~to smo rekli, Icmljcnjc se vr!i lemovima. Meki lemovi su legure kalaja i olova. Svi lemovi su standard izirani, Ij . postojc sarno odredene vrsle sa jedinslvenim oznakama. Npr. L Sn50, zna~i lem sa 50% kalaje, dok je oSlatak 010"0.

Tvrdi lemovi su legurc bakra sa cinkom iii sre­bromo Njihove la~kc lopljenjn su izmedu 77r:fC i 9{)(fC. Meki i tvrdi Icmovi se isporutuju \le~i­

nom u Sipkama, ponckad u zmcimll.

- 110-

Prilikom mekog lemljenja, lemnik mora uvijek biti dobro kalajisan na svom radnom dijelu. Da bi se ovo osiguraio, lemnik se redovno otare na komadu salmijaka uz dodavanje kalaja, kada je zagrijan.

Kada treba meko lemiti ~Iiene Iimove, lemljene povrline se prethodno kalajBu. Kod tvrdog lemljenja, mjesta koja se Ierne treba, po moguenosti, postaviti vodoravno, ali tako da se i sa donje strane moZe zagrijavati.

AJc:o na teenom lemu nastane zelenkasto-bijeli plarnen, treba grejni plamen odmah odstraniti. Zapaljenje lema je lOak da je lem pregrijan.

Plocice od tvrdih metala se nalemljuju elektrolitskim bakrom najvete 6stoee u narootim pecima za tvrdo lemljenje.

-111-

Prezime lime utenlka T

I MEKO LEMLJENJE KUTIJE v,."",

(

( ~

Matetl}al 1 Mjere I Broj komada

C.0305 iii C.0148 I kutija iz vje1be I 1

S,ec!stva za izradu pledmela Radne operadje

1. Sredstva za ti~cenje 1. CiMenje spojnih bridova

2. Otopina cin¢anog hlorida 2. Premazivanje bridova otopinom

3. Salmijak 3. Kositrenje (kalajsanje) dodimih bridova

4 Lemilo 4. Sastavljanje bridova

5 8enzlnska grijalica 5. Zagrijavanje spojnih bridova benzinskom grijalicom

6 Lem - legura za lemljenje 6. Ci~tenje spojnlh mjesta

Zapal.arfe n •• trmIk. PoCet.l!;~

Svrkltalt rada

r ... ;an;.facbl

OqeMrada

UPUTEZARAD

I. Pri likom t iscenja lemljenog mjesta. osim povriina pre· dmela koje Ireba da prime lem, moraju bili dobro 6sle i granitne ivice (bridovi). Otiseene povrsine ne smiju se dodimuli prslima.

2. Lemljene pomine moraju prisno nalijegali. Prije lemljenja, limove slegnuli kl ijesl ima.

3. Lem treba da se topi na vrucini lemljenog mjesta, a ne na plamenu lemnika. Len! treba da prolete kroz savove, tj . treba da prode kroz cijeiu sirinu spoja i da se pojavi na drugoj strani.

4. Nakon iemijenja se otisli pre· dmel od oSlalaka sredstva za iemijenjc.

12. ELEKTRICNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE

12. ELEKTR ICNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE

. Elektri~nil1l zavarivanjem se lopi materijal elektri~nim lukom. pri cemu se razvija vlS?ka temperatura (oko 4000' C). Za elektritno lavarivanje koristi se struja niskog napona ( I ) do 50 volti ), ali vel ike jacine (60 do 300 ampera).

Ovu struju proizvode elktritne masine, odnosno uredaji (sl. 12-1).

SI. 12·1 Strujno kolo elektrolutnog zavarivanja:

a) transformator za varenje, b) kabel za elektrodu, c) dr.lat elektrode sa elektrodom, d) stol za varenje sa elektroprovodnom celicnom plocom, e) kabel sa stezaljkom.

Struja iz elektricne mreie ulazi u elektricn i Irans(ormator, IZV. traro u1 zavarivanje. u kame se transformise U pOlreban napan i jac inu za elcklrolucno z3varivanje.

l edna "naponska" stezaljka se spoji elektricnim provodnikom (kabelorn za zavarivanje) sa predmelom koj i se zavaruje. Sipka za zavarivanje, ( ZV. elek lroda, spojena je drugim kabelom sa drugom stezaljkom (sl. 12-1).

Elektritni luk nastaje pri zatvaranju, odnosno otvaranju "strujnog kola" na mjestu dod ira elektrode sa predmetom. Njegova visoka temperatura (3500 do 4000' C) brro rastopi predmet na mjestu zavara. Zavarena vela se postite kapanjem rastopljenog materijaia elektrode u tlijeb zavara.

.117 -

51. 12-2

Da bi varilac upalio elektritni luk na mjestu zavarivanja i da bi ga "razvlatio", mora u poletku rada elektritni krug za trenutak zatvoriti, tj. dijelovi pod napa­nom - predmel i e lcklroda- se moraju dodirnuti. U tu svrhu sc kratko udari elektrodom na mjesru zavarivanja (tipka­nje e lektrodom). Pri tom dodiru potete jaka elektrit na struja.

U trenutku odmicanja elektrode- za nekoliko mrn- upali se elektri~ni luk, lj. slruja tete i nadalje preko vazdusnog meduprostora. Rastopljeni materija1 elektrode kaplje u f lijeb zavara i zavareni ~avni spoj "aslane nakan stvrdnjavanja u vidu tIV. gusjcnice zavara (sl. 1 2-2).

Elektrolu~no zavareni ~avovi mogu sc poboljb ti u poglcdu njihovih svojstava naknadnim toplim kovanjem, iii, normaliziranjem. Topla kovanjc pravi gu~cu strukturu matcrijaia, a normaliziranje stvara sitnozrnastu strukturu.

12.1. T ransformatori za zavarivanje (sl. 12-3) pretvaraju elektrienu energiju uzeru iz mreze, napona 220 odo. 380 V , takom da u strujnorn kolu za varenje, u kome je predmet

SL 12·3 a) bakreni namo/aj I (Inldl1i napo'l) b) 'Iomo/aj 1/ (nopon varenja)

uklju~en , vlada podesan napon za zava­rivanje (20 ... 80V); pri tome prolazi jaka elektrit na struja koja odgovara debljini prcdmcta. Napon i struja zavarivanja mogu se mijenjati pomo~u rulnog tatka (sl. 12-3). Prikljut ne stezaljke transforma­tora spoje se bakrcnim vodovima za provodenje struje, s jednc strane sa drfatem elekt rode, a s druge strane sa predmetom. Bakreni vodovi uvijeni su ad mnogo tankih fica u kablove koji su izolirani, odnosno za~t i ~cni slojcvima tkanine i gume (sI.12-4).

SL /2.-/ Kabel za l'arenje a) bakrr"i kiJbe1 (Ianke lice) b) izolaciolli slojm IkiJnu.e i gume c) lOlli/ni sloj (onlolal od gUnle)

12.2. Drfati elektrode iii klijclta za zavarivanjc su nap rave sa rukohvatima za slczanje elektrode koja to rastopljena uti u zavar kao dodatni materija l (sI.12-5).

SL 12·5 1(J,)dlo za elekirolut'lo :0\"0"''011)('

SL 12-6 £I.klrod.

- 118 -

Na 51. 12-6 prikazane su e1ektrode za zavarivanje i 10: a) gola elektroda, b) oblozena eleklroda, e) elektroda sa jezgrom.

Stimiei za ruke i liee (51. 12-7) imaju obifno sivozelena rutilna stakla koja Ilite ofi ad opasnih upala i koiu lica ad opeklina "nevidljivim" zrakama svjella elektrifnog luka.

Da bi se za!litili od opasnih djejslava elektrif nog luka, i radniei koji rade u blizini mjesla gdje se zavaruje su izlozeni opasnim zrakama, zavarivanje se treba miti u kabinama, iii iza za.stitnih zidova.

SL 12-7

Radi sprjefavanja opeklina koze od leleCih djelifa Iljake, nosi se zal lilna odjeea od nesagorive azbeslne tkanine (keeelje, kombinezoni, rukaviee).

SI. 12-8

Kvalitel elektrolufno zavarenog lava se najprije oejenjuje po ravnomjernosli navarene gusjenice. Za kvalite t elektro­lufno zavarenog spoja mjerodavan je slepc" postignutog stapanja materijala elektrode sa malerijalom predmela.

Ovo se moze poznali po slapanju na zavr!nom kreleru zavara, tj. na kraju gusjeniee (sl. 12-8). Na stapanje uti fe prije svega odabrana jafina slruje varenja. Poprefni presjek l ava raznih oblika (51. 12-9) mora bili dobro napunjen ukapanim malerijalom elektrode. Rubovi gusjeniea ne smiju imali zareze (smanjenje poprefnog presjeka).

'--II V'---.:!IiIIe- 1t!I!J1 I X .1 G 0

- 119-

IU ilf. o

SL 12-9

Prezime i ime ufenik.a I I ELEKTROLUGNO ZAVARIVANJE Vjelba

I I

~ .

I ! U Matenjal I Mjere I Broj komada

t :030S I po potrebi . I 2

SredSlva za izradu pre<lmeta Radneoperadje

1. Transformator za elektroJutno zavarivanje 1. Priprema lima za zavarivanje

2. Elektrode 2. Pode~avanje ampera!e na Iransrormatora

3, Za~titna sredstva ( za~tjtna maska, pregafa, rukavice, cipele sa gumenim 3. VodenJe elektrode po ~avu (!onom)

4. Obijanje troske 4. Stol za zavarivanje

5 SilJasti tekl(~ 5. Kontrola kontinuirane naslage

~ava (zavara)

6 tellt". ¢elk.

z.p&tan,e n .. lavn a Potelakf1lda

Svr&elaJl: fada

r,.pn)e fada

Oqe .. ,"""

UPUTEZARAD

I. Na transformatoru odabrati odgova. rajucu amperaru zavisno ad debljine predmeta koji se zavaruje

2. lzvrSiti Ii~nu za~ titu i za~titu okoline.

3. Kra tkim dodirom elektrode i predmct3 os tvariti elektritni luk, a za tim puniti !av rastopljenom elektrodom.

4. Cekicem i telitnom eetkom ocistiti say.

13. AUTOGENO (GASNO) ZAVARIVANJE

13. AUTOGENO (GASNO) ZAVARrvANJE

Autogenim zavarivanjem se spajaju dijelovi taka da se na mjestu zavarivanja materijal Tastopi i, obil no, dada istovrsni materijal (fica za varenje) koji se topi. Aka je Tad s tru~no izveden, kada se zavar stvrdne, nastaje tvrsta veza izmedu utopljene l ice i rubova ~ava (sl. 13-1).

51. /3· 1

Za zagrijavanje predme ta slu ii plamen gasnog gorionika (plemenika). Gasno gorivo, veCinom acetilen, proizvodi se u narocitim razvijaCima acetilena. Za proces sagorijevanja potrebni kiseo­nik se isporucuje komprimiran u bocama.

Prilikom zavarivanja sava na limu, proces top\j e nj a napreduje s desne strane ulijevo sa ravnomjernim kretanjem gorionika (sl. 13-1). To zna~i da se materijal ispred gorionika postepeno zagrijava i konatno rastopi. Rastopljeno rn zicom se ujedno premosti procjep zavara, taka da se rubavi ~ava oba dij ela spoje, medusobna stope. Iza gorionika se zavar stvrdne i postepeno ohladi .

Za au togeno zavarivanje se, osirn acet ilena, mogu upotrijebiti : vodonik, svjetleci gas, propan iii benzo l. U svakom slueaju se pri tome upotrebljava kiseonik za proces sagorijevanja.

Zbog visoke temperature rastopa u prisustvu kiseonika, stvara se mnogo ~Ij ake; to su sagoreni dje liCi gvoZda u ras topljenom stanju. Ali. posto je sljaka lak'a od gvoida. ona pl iva na rastopu i maze se pomaknuti u stranu, pokretanjem amo-tamo gorionika iii zice za varenje. Pri pogresnom vodenju gorionika iii f ice, u zavar se mogu uk.1jucil'i djeli ci ~Ij ake. Oni smanjuju evrstocu zavarenog sava.

13. 1. Sprave za zavarivanje

Gorioniei (plamenici) se sastoje od eijevne ruene drske i vise promjenjivih goraea (sl. 13-2).

, 4 i:e: Ij' / ':'J.~/ .... ' .. ; '<c'~4m

. ~ .:.-.~

Z , · U U 0 0 U U u fu V , • • • • • •

sl. 13-2 Gorionik (plamcnik) za "warivanjt a) eijcvna d~ka sa rcgulaeionim ventilima i prikljuCkima za savitljive eijevi. b) gorae sa navrtkom za uCvr~ivanje . c) sapnica (dizna). d) komora za mijeroje e) tiZak,f ) razlitite rope titaka.

·125 -

Cijevna d~ka ima ~hure s navrtkom za spajanje savitljivih cijevi za gasove, kao i dva regulaciona ven tila za gorivi gas i kiseonik.

U goracu Sl! vode oba gasa preko sapnicc u komoru za mijeSanjs: i odatlc u titak. Sapnica je nacinjena bo tzv. tlacna sapnica sa prstenasto smjeStenim boenim kanalirn<l. Dok kiseonik struji velikom brzinom kroz sapnicu koja je u sredistu, povlaci za soborn gorivi gas iz bocnih kanala koj i se prikljuceni na gasni vod. Oba gasa se mijesaju u komori za mijeSanje i struje "apolje kroz rupu ziska gdje sagorijevaju uz visoku temperaturu. Zitak je od bakra. da bi mogao brzo odvoditi toplotu koju zavar zrati nalrag nn gorionik. Njcgova rupa je stepenovana za svaki gorionik i zavisno od deb!jine, kao i vrs le predmcla koji se zavaruje.

13.2 Zastitne napravc na uredaju 7.3 zavarivanje

Svaki uredaj za zavarivanje ima niz naprnva koje treba da sprijece ekspJoziju gorivog gasa.

Venlili sigumosti sprjecavaju nedopusteni porast pritiska. Kada je postignul odredeni Il ajvi~ i prit isak, automatski sc otvori ven ti! pod djejstvom previsokog priliska gasa, njega je do lada zatvarao prednapon (1 acne opruge. Kolicina gasa koja je stvorila nedopusteno povi~enje

pritiska izade napolje. Pritisak opadne i konicni vent il se opel zatvori pod djejstvom prednapona oprugc.

Povratni ventili propuslaju gasove sarno u jednorn smjeru. U njima gas do lazi na ven til uvijck odozdo. Da bi gas prosao, pritisak gasa mora podici konus ventila. Pri protuprit isku odozgo, konus se odmah za tvori i sprijeCi slrujanje gasa.

Vodeni osigurac sprjec~va prodor eksplozija u razvijac iz gorionika, tzv. povrtanog plamena.

Boee za kiseon ik. Kiseonik koji se nalazi pod vi50kirn pritiskom u boci debe lih zidoV3, dovodi SC u gorionik preko tzv. redukeionog ventila (51. 13-3).

sl. 13-3 Boca za kiseonik sa jednostepen im redukcionim venti 10m

a) ven til na boci otvoren, tlama opruga nije skinuta, b) prolaz gasa pn oduzimanju kiseonika, c) ventil se zatvori kad" prestane oduzimanje gasa.

·126·

Zadatak redukcionog venti la je da smanji visoki pritisak u boci na niti pogonski pritisak. Pomocu vijka za pod~avanje mote da se mijenja prednapon tlaene opruge, a time i pogonski pritisak. Ova manometra za mjerenje pritiska gasa sluze za kontrolu pritiska; jedan za pocu, a drugi za podeSavanje pravilnog pogonskog pritiska.

Savi tljive gasne cijevi se razl ikuju po boji i po svijetlom preeniku. Cijevi za k.iseonik su plave, $ oko 6 mm. Cijevi za ace til en su crvene, $ oko 10 mm.

Cijevi za gas su od vrlo kvalitetne, debe Ie, vrlo el asti~ne gume koja je zaSticena od spoljaSnjih o~tecenja ugradenim slojcvima tkanine.

SL J 3·4 Zaftitll e "aolale

13.3 Stavljanje urad gorionika

Boce za gas imaju oznake u boji ito: bocc za kiseonik-plavu, boce za propan iii vodonik-crvenu i bacc za acet ilen-iutu. Za z~titu otiju sluze zaStitne naotalc sa tarnnim staklima- ve6nom sivim iii zelen im (51. 13-4). Ove su resto sa bo~nim !titnikom za sprje~avanje ! trcanja iza nao~a la. Rupice Z3 ven tilaciju u bo~nom ! titniku sprjetavaju neprijatno "zamagljivanje" nao~ala

kapljicama vode.

Pomotu regulacionih vcn til a za acet ilcn i kiseonik na gorioniku, mofe se mijenjati , udio ventila u gorivoj smjesi koja izlazi. Ovaj postupak sc naziva "pod~avanje" plamena.

Stavljanje gorionika U Tad i podesavanje plamena odvija se prema odredenim pravilima. Ona se moraju tatno uvaiiti , da bi se izbjegJi udesi i pogonskc smetnje.

I. VentiJ za kiseonik na gorioniku pOSvc otvori ti. 2. Okretanjem vijka na regulacionom ventilu podesiti pritisak kiseon ika koji je

propisan za odnosni tip gorion ika. 3. Jake otvoriti gasni venti! na gorioniku i zapali ti smjesu acctilcn-kiseonika koja

izlazi. 4. Koli~inu strujanja ace tilena tako regulirati "prigu!ivanjem", tj. djelimi~nim

zatvaranjem vent ila za aceLi lcn, da se pojavi bjelosvjetleci, o~tro ograniteni konus plamena. Plamen je sada pravi lno pod~en (51. 13-5a).

~ e 1IIIIII~1IIIi::ittIIIIS.-~

~ G SI.13.5

. t27·

Obustavljanjc rada

1. Zatvoriti venti! sa acetilenom.· 2. Zatvoriti ventil sa kiseonikom. 3. Zatvoriti redukcioni ventil oqvrtanjem

Lla~nog vijka 5 ruticom.

Prezime lime ut.enlka I I AUTOGENO ZAVARIVANJE Vjetba

1 ~I"'''''''' 2\ ..... 1 I \\\!(\ 1\ \\ ,I

2

"' /JIIIIIIIIII ~ 7~ I <

1/

Materi/al I Mjere T Brojkomada

1:;.0305 I prema potrebi T 2

Sr~d5tva za izraclu predmeta Radne operacije

1 . Razvilat 1. Priprema pribora za zavarivanje

2. Boca s kislkom 2. t iMenje i pripremanje rubova limova

3. Plamenik s gumenim erijevima 3. Reguliranje plamenika

4. t ice za zavarivanje 4. Vodenje plamenika i fiee

5. Boreks 5. ObiJ anje lroske

6. Za~titna sredstva (naotale, pregata i 6. Kontrola debljine, ~irine i rukavice kontinuirane naslage ~ava (zavara)

7. Stol za zavarivanje

8. Siljasti tE!kit

9. Pnbor za tlttenJe plamenika

Zapatanje nastavnika PC>tetak rada

Svrietak rada

TraJan,e rada

Oc:jena rada

sl. 1

~. 3

UPUTE ZARAD

Gorionik (reba dria ti u SIO ravnomjernijem razmaku ad predmeta, taka da udaljenost izmedu povrSine predmeta i vrha konusa bjclosvjetleceg plamena iznosi nekoliko mm .

Kad tankih jimova, gorionik sc mora nagnuti poioicnije, da hi sc sprijct ilo progorijevanjc lava (51. l a). a kod dcblj ih limova gorionik je okomiliji (s l. Ib).

Dcblji limovi se zavaruju ad Iijcva udesno (7.ava rivanje udesno). Pri tome pia men prit iskujc rastop prema gotovim dijc lovima sava. Gorionik sc vadi pravol inijski. Zica za varcnje izvodi kruino krctanjc u rastopu i mijcl3 ga (51. 2).

Bcsprijckoran say ima ravnomjcm o talasastu gusjenicu zavara, ad gusto porcdanih prs tenova sa iS lim razrnakom (51.3).

14. TERMICKA OBRADA - KALENJE

\4. TE RMICKA OBRA DA- KA LENJE

Kaljenje je VTS(a tennicke abrade kojo m 5e celi ku povccava tvrdora i evTstoca . Z as to se vrsi ka lj cnjc celika? Iskustvo nas llci na bezb roj primje ra gdjc je celiku po trcbno povecati tvrdacu da b i U upo lrebi odgovorio svojoj namjeni . Sjeciva a la la mo raju biti tv rda, da hi mogla prodrijeti u mate rija l koji se obrad uje. Mj crni a la ti treba da se sto manje habaju (tTose) , npr. na mjemim povrsin ama. Klizni iii kotrljajuCi masinski dijelovi, kao lezaji, vra til a, zupcanici i sl. , trose se uto liko manje sto su tv rdi.

Ka lje nje se odvija u tri uzastopnc faze (51. 14-1):

a- zagrijavanje predmeta na kovackoj va tri iii u pcCi za zarenjc do temperature ka ljenja.

b- naglo ohladenjc u neko m sredstvu za h ladcnjc, npr. vadi iJi ulju ,

c- Ponovno zagrijavanje do temperature napustanja iii popu5tanja.

sl. 14-1 Radn i postupci pr ili kam ka ljcnja nckag ala ta : a) zagrij avanjc clo usija nja, b) naglo o hladc njc (gascnjc), c) napustanjc (po puslanjc).

Sve vrste cc lika sc IlC daju kali ti. Nj ihova ka ljivost jc lIslavljcna saclriajcm lIgljenika u celiku . Kaljivi Sll celiei koj i ga sadrZc oko 0,5 do 1,5 %. U prvom rcdu Sll 10 ani mate rijali ad ko;ih sc izrad uju £t lal i. kao SIO su: sjckaci, strllga rski naicvi, spira Inc burgijc, glodala ild.: on i sc nazivaj ll a la tni celiei.

14. 1. Proees pri k(lIjenju

Kao i prili kom ia rcnja i pri zagrijavanju predmeta do tempe ra lU re kaljenja (s l. 14-2), naslaj u pro mjene struktu re. Pri to me. narocitu ulogu igra stvara lac tvrdoce u celik u, Ij . jedinjenje e lemena ta gvozda i ugljenika.

Pri tempe ra tu ra mil i ~pod 72 1" C. stvara lac Ivrdoce (11V. cemen til) se obicno na lazl U obliku ploeicc prutas to ugraden u CiS lim kr istal ima gvozda ( tzv. perl il na 5Iruktura).

Kada se prc korati 72 1n C. stvaralac tvrdocc sc pocne rastvarati 1I bJvoidu (usporedi rasLvaranJe scccra u vre loj vod i). Za raz liku ad teenog rastvora ~cccra- c li k ostnjc i nadalje u ~'r')tom ..,tanj u. Stoga \c kaLe "Cvr!:ll i rastvor".

- '33-

napu!tanje

51. 14-2 Preobrazbe u materijalu pri ka ljenju: a) stvaralac tvrdoee prutas to ugraden u kristalnoj strukturi , b) rastvaranjc stvaraoca tvrdoce iznad 721(1 C, c) ostaje u rastvoru pri naglom ohladenju, d) djelimicno po novo stvaranje meke strukturc pri napu! tanju, e) konacno ohladenje.

Kada se lelik polako ohladi, stvori se opet stara, npr. perlitna struktura. Medutim, ako se ohladivanjem naglo snizi temperatura ce lika, kao sto biva prilikom kaljenja. u vruCini rastvoreni ugljenik nema vremcna da se jedini sa susjcdnim djelicima gvozda, kao SIO ina~e

l ini prema vaicCim zakonima. 5tavisc, on ostaje unutar okolnih djeliea u nekoj vrsti prisilnog stanja kojc se ocituje kao tvrdoCa eclika.

Naknadnim napustanjem (popustanjem) naponi tvrdoce se mogu dje limilno odstraniti i tako smanjiti tvrdota. Pri tome se djelimi~no pretvara tvrda struktura opet u normalnu perlitnu strukturu . 5to se vise panova zagrije predmet, stvorice se vise normalne strukture, utoliko te ce li k biti mek! i.

14.2. Sprave i urcdaji za kaljenje

Za zagrijavanje predmeta do temperature kaljenja upotreb lj avaju se, pored kova~ke vatre, i narocile peci za kaljenje. Kada treba kaliti samo odredenc dijelovc prcdmeta, tada se upotrebljavaju kupke rastopljnih soli u koje sc sarno djelimitno Z3TOne komadi koje treba kaliti (51. 14-3).

51. 14-3 Elcktricno grijana kupka so li za ka ljenje

a) rastopljena kupka (olova iii soli) ,

b) Elcktricni grijac (elektrode),

c) Lonae,

d) Vatrostalni omotac. SL 14·3

. 114·

Kaljive vrste ~e l ika se vrlo osjetljive na previsoku i prenisku temperaturu ka ljenja. Stoga su peci za kaljenje snabdjevene sa preciznim spravama za mjerenje temperature. Posto one za osnovu mjerenja veCinom koriste, bilo boju lara (usijanja) iI i toplotno zra~enje

(isijavanje), nazivaju se pirometri (sl. 14-4).

sl. 14-4 Pirometar za mjerenje visokih tempratura a) 'lam a nit , b) izvor struje za larenje niti , c) regulacioni otpornik za podeSavanje boje iara niti , d) ampem,etar, bai daren u ' C.

Opti ~kim pirometrom (s l. 14-5) se mjeri temperatura tako da se dalekozor (durbin) usmjeri na uzareni predmet.

sl. 14-5 Rad pirometra a) lama ni t je svijetla ispred tamnog iara predmeta, oCi tana

temperatura je prevelika, b) 'boja zarne niti i predmeta je ista: oCi tanje daje stvarnu temperaturu

usijanog predmcta, c) zarna nit je tamnija ispred svjetlijeg predmeta: oCi tana temperatura

je preniska.

U vidnom polju dalekozora nalazi se uzarena metalna nit tija se usijanost moze, pomocu promijenljivog otpornika, izjednac;t i sa bojom predmeta koja se vidi iza nje. Kada predmet i ufarena nit imaju istu boju fara, ampermetar pokazuje stvamu temperaturu.

14.3. Razni postupci kaljenja

Treba razlikovati ka ljenje jednostavnim sredstvima, koje se moze miti pomoCu kovatke vatre u svakoj kovatnici iIi bravarskoj radionici, i kaljenje vrlo kvalitetnih alatnih ~Iika (tzv. legiranih eelika) za koje su potrebni narociti uredaji , kao pec; za kaljenje, kupke itd.

Kaljenje pomoeu koyaeke vatre

Alati prostog oblika, kao sto su: sjckac;, probojci. tatkal. itd., zagrijavaju se na koyatkoj v31ri.

-135-

Vatra mora biti dobro raspi rena, da bi sumpor iz uglja vee sagorio i da ne bi do~ao

u dodir sa alatnim telikolll . Najprije se polako zagrijava. zatim brZe, do pravilnc Icmpt:ra ture kaljenja: obitno od 760 do 780" C, sto odgovara tamnoctVcnoj, treSnjinoj boji fum (us ijanja).

Odmah nako toga sc kali (naglo ohladi). To znati da sc npr., sjc6vo sjckata kratkotr3jno uroni u vodu od 20u C u dubinu od 4 do 5 em. Pri tome se prcdmet pokrece l.l mo·tamo. Timc se sprj ec!ava hvatanje mjehurica pare za uronjenu pov~inu prcdmeta.

BuduCi da jc sjcka~ bio sarno djclimi~no ohladcn. u drSku ostajc lo liko toplote da se napu~tanje izvtii sarno po sebi. Preoslala top Iota prolazi od toplijcg dr!ka ka sjetivu, f ija se lemperatura opet povisi. Cim sc pojavi zeljcna boja napustanja na sje~ivu , t itav sjckut se ponovo ohladi, potapanjem u hladnu vodu.

Kaljcnje osjetljivih vrs la te lika u peei za kaljenjc

Vrlo k'Valitetni alatn; cc:.lici od kojih se proizvode glodala. spiralne burgije itd., smiju sc zagrijavat i u peCi za kalje nje sarno ta~no prema propisu (UpUlS lvu). Sioienost oblika mnogih alala zahtijeva naroci tu oprc:.znost prilikom tcnni ~ke a brade. Istu reni (stlieCi) d ije lovi sje~iva su ugro!cni lime SIO se brlc zagriju nego jezgro alata. U za tvorenoj nufoli peCi za kaljenje, (:clik ne moze iz gorivih gasova primiti stetne saslojke kao sumpor i kiseonik; nadalje; ne mogu se razugljenisati granicni slojevi, sto se narocito lako ddava u kovackoj va lri . U peCi se temperatura kaljenja mo1.e tacno podesiti i dobro nadzirati.

Prema vrsti l:c lika, ohladivanje (kaljenje) se vrSi u vodi, ulju iii pomoeu komprimiranog vazduha. N:'lpuStanjc se nc vdi od ullulraSnje toplo te, kao nakon kaljenja sjc· kaQ1, ncgo na ufa renoj l:clicnaj ploti, iii testa u kupkama sa tatnam tcmperaturom(sl.l 4-6).

SI. 14·6

Alatni tclici su vrlo osjctljivi na pregrijavanjc. Odrcdcnc temperature se ne smiju prekorati ti kako pri kavanju, taka i pri kaljcnju.

·136 •

Lit era t u r a:

Velimir Kenic:

A leksandar Radovic

PRAKTICNA NASTAVA - prirucnik za nastavn ike "SV JETLOST" OOUR Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1987.

Ivan Papic: RUCNA OBRADA METALA - za srednje sko le SKOLSKA KNJIGA - Zagreb, 1976.

Friedrich Bendix: Osnove obrade metal a Zavod za izdavanje udzbenika, Sarajevo, 1968 .

Simo Miljanic: Praklicni radovi glavnih zan imanja meta1ske struke Zavod za izdavanje udzbenika Socijalisti cke republike Srbije, Beograd, 1959.