of 12/12
189 14. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETOM PROTIV RECESIJE“, Rovinj, Croatia, 21.-22.3.2013. MODELI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U FUNKCIJI UNAPREĐENJA SIGURNOSTI NA RADU I ODRŽIVOG RAZVOJA MODELS OF CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY IN FUNCTION OF PROMOTION OF OCCUPATIONAL SAFETY AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT Ana Šijaković, dipl. ing. sig., struč. spec. ing. org. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Zagreb, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Croatia E-mail: [email protected] Prof. dr. sc. Vesna Nikolić E-mail: [email protected] Prof. dr. sc. Suzana Savić E-mail: suzana.savić@znrfak.ni.ac.rs Univerzitet u Nišu, Fakultet zaštite na radu u Nišu Niš, Čarnojevića 10a, 18000 Niš, Srbija/Serbia Mr. sc. Josip Taradi Visoka škola za sigurnost, s pravom javnosti, Zagreb, Ivana Lučića 5, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia E-mail: [email protected] UDK/UDC: 005.6+502.3/.7 JEL klasifikacija/JEL classification: L15 Pregledni članak/Review Primljeno: 16. studenoga, 2012./Received: November 16 th , 2012 Prihvaćeno: 8. siječnja, 2013./Accepted: January 8 th , 2013 SAŽETAK Aktualno nepovoljno stanje globalne ekonomske krize problematika je koja zahtijeva uključivanje svih čimbenika i primjenu svih suvremenih i djelotvornih metoda u bor- bi protiv recesije. Cilj istraživanja i rada je potvrditi i prikazati mogućnosti mode- la društveno odgovornog poslovanja, temeljenih na zahtjevima međunarodnih nor- mi i smjernica (SA 8000, ISO 26000 i IQNet SR 10) u funkciji unapređenja sigurno-

Modeli društveno odgovornog poslovanja u funkciji unapređenje sigurnosti na radu i održivog razvoja

  • View
    225

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Modeli društveno odgovornog poslovanja u funkciji unapređenje sigurnosti na radu i održivog razvoja

Text of Modeli društveno odgovornog poslovanja u funkciji unapređenje sigurnosti na radu i održivog...

  • 189

    14. meunarodni simpozij o kvalitetiKVALITETOM PROTIV RECESIJE, Rovinj, Croatia, 21.-22.3.2013.

    MODELI DRUTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U FUNKCIJI UNAPREENJA SIGURNOSTI NA RADU I

    ODRIVOG RAZVOJA

    MODELS OF CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY IN FUNCTION OF PROMOTION OF OCCUPATIONAL SAFETY AND SUSTAINABLE

    DEVELOPMENT

    Ana ijakovi, dipl. ing. sig., stru. spec. ing. org.Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu

    Zagreb, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, CroatiaE-mail: [email protected]

    Prof. dr. sc. Vesna NikoliE-mail: [email protected]

    Prof. dr. sc. Suzana SaviE-mail: [email protected]

    Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u NiuNi, arnojevia 10a, 18000 Ni, Srbija/Serbia

    Mr. sc. Josip TaradiVisoka kola za sigurnost, s pravom javnosti,

    Zagreb, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska/CroatiaE-mail: [email protected]

    UDK/UDC: 005.6+502.3/.7JEL klasifikacija/JEL classification: L15Pregledni lanak/ReviewPrimljeno: 16. studenoga, 2012./Received: November 16th, 2012Prihvaeno: 8. sijenja, 2013./Accepted: January 8th, 2013

    SAETAK

    Aktualno nepovoljno stanje globalne ekonomske krize problematika je koja zahtijeva ukljuivanje svih imbenika i primjenu svih suvremenih i djelotvornih metoda u bor-bi protiv recesije. Cilj istraivanja i rada je potvrditi i prikazati mogunosti mode-la drutveno odgovornog poslovanja, temeljenih na zahtjevima meunarodnih nor-mi i smjernica (SA 8000, ISO 26000 i IQNet SR 10) u funkciji unapreenja sigurno-

  • 190

    sti na radu i odrivog razvoja, a posredno i kvalitete i ekonominosti poslovanja te time i doprinosa svladavanju recesije. Sigurnost na radu ima svoje humane, drutve-ne i ekonomske aspekte, a kljuni je i imbenik drutvene odgovornosti poslovanja. Stoga razvoj i praktina primjena modela drutveno odgovornog poslovanja moe i treba biti i u funkciji unapreenja ukupne kvalitete poslovanja i ivota u suvreme-nom globalnom drutvu.

    Kljune rijei: drutveno odgovorno poslovanje, ekonomika, kvaliteta, odr-ivi razvoj, sigurnost na radu.

    1. UVOD

    ovjek, kao najvaniji i najdragocjeniji imbenik proizvodnje, zasluu-je svestranu panju. Zato mu treba stvoriti takve uvjete za rad da u toku rad-nog staa: ouva svoje zdravlje i radnu sposobnost; postigne maksimalan efekt rada u odnosu na utroeno radno vrijeme i uloenu energiju; razvije svoje fi-zike i mentalne sposobnosti i stalno se zanima za prosperitet poduzea u ko-jem radi; bude zadovoljan u toku rada i izvan radnog vremena.1

    1.1. Predmet istraivanja

    Ovo je citat osnivaa kole narodnog zdravlja u Zagrebu, akademika dr. Andrije tampara, iz predgovora drugom izdanju njegove knjige Medici-na rada, tiskane 1966. godine. Pedesetak godina kasnije dolaze do nas sli-ni tekstovi, ali ovaj put iz zemalja Europske unije i svijeta koji se usuglasio o potrebi promicanja boljih radnih uvjeta i jae drutvene odgovornosti to e doprinijeti vioj kvaliteti ivota i rada radnika, njihovoj veoj motiviranosti i boljim radnim rezultatima, a sve u funkciji jaanja trita i drutva.

    Drutvena odgovornost predstavlja predanost poslovnog i civilnog dru-tva promoviranju dobrih primjera cjeloivotnog uenja i odrivog ekonom-skog razvoja koji e doprinositi sigurnom i zdravom ivotu pojedinaca, radni-ka, njihovih obitelji, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini. Strategija drutvene odgovornosti je pozitivan doprinos kvaliteti ivota i opem zadovoljstvu dru-tva. U sutini drutvena odgovornost kroz socijalnu odgovornost i dobrovolj-nost u opredijeljenosti za sigurnost i zatitu zdravlja koja nadilazi propisane zakonske zahtjeve, nastoji poveati standarde drutvenog razvoja i potivanja ljudskih prava. Izraavajui socijalnu odgovornost i opredijeljenost prema si-

    1 Andrija tampar, Socijalna medicina. U Branko Kesi ur: U borbi za narodno zdravlje,. Iza-brani lanci Andrije tampara, kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fa-kultet Zagreb. Zagreb 1966.

  • 191

    gurnosti i zatiti zdravlja, lokalne zajednice i organizacije trebale bi nastoja-ti puno vie razvijati drutvene standarde, norme odgovornog ponaanja, za-titu okolia i potivanje prava na zdrav ivot i rad. To podrazumijeva da se u dobro i transparentno upravljanje sigurnou i zatitom zdravlja ukljuujemo svi, kroz promoviranje interesa svih dionika.

    Upravljanje sigurnou i zatitom zdravlja obuhvaa novu i proirenu suradnju unutar svih dionika sa svrhom socijalnog dijaloga, razvijanja vjetina drutveno odgovornog ponaanja i kulture prevencije, profesionalnog predvi-anja neeljenih situacija, te odgovornog upravljanja promjenama.

    Uvoenje koncepta drutvene odgovornosti u svaku zajednicu podrazu-mijeva prihvaanje etikog kodeksa, odgovornosti za ljude i okoli, te dru-tveno odgovornog ponaanja.

    Potreba za sigurnou jedna je od temeljnih ljudskih potreba2. ovjek se osjea sigurnim ako su ostvareni svi uvjeti kojima se ne ugroava njegova fizika, psihika, socioloka, ekonomska i ina egzistencija.

    1.2. Metode

    U istraivanju koritena je deskriptivna metoda te metoda analize primar-nih i sekundarnih izvora, javno dostupnih podataka, literaturnih i drugih izvora.

    2. DRUTVENA ODGOVORNOST

    Drutvena odgovornost ima irok spektar znaenja, prijevoda i definici-ja no moe je se definirati kao: drutvena odgovornost je sve ono to radimo svjesno, dobrovoljno i na nain kojim pokazujemo da nam je stalo do okoli-ne koja nas okruuje.3

    2.1. Definicije drutvene odgovornosti

    Ili To je koncept prema kojem poduzea na dobrovoljnom principu in-tegriraju brigu za drutvena pitanja i zatitu okolia u svoje aktivnosti i odno-se s vlasnicima, dioniarima, zaposlenicima, potroaima, dobavljaima, vla-dom, medijima i irom javnou.4 Dionici to su (e. stakeholders) pojedinci, zajednice ili organizacije koje utjeu na poslovanje tvrtke i/ili na koje poslo-vanje tvrtke ima utjecaj, npr. radnici, kupci, dobavljai, dioniari, lokalna za-

    2 Nikola Pastuovi, Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zagreb, 1997.3 UNDP, asno do pobjede, Denona, Zagreb, 2005.4 Kristijan Krka, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu odgovornost, Mate, Za-greb, 2007.

  • 192

    jednica, civilno drutvo itd.5 Ili odgovornost organizacije za utjecaj svojih odluka i aktivnosti na drutvo i ivotnu sredinu, kroz transparentno i etiko ponaanje koje: doprinosi odrivom razvoju, ukljuujui zdravlje i dobrobit drutva; uzima u obzir oekivanja zainteresiranih strana; u skladu je s vae-im zakonom i u skladu s meunarodnim normama ponaanja; i koje je inte-grirano u cijeloj organizaciji.6

    2.2. Povijest drutveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj

    U Europskoj uniji je 2005. godina bila proglaena godinom drutve-no odgovornih poduzea, a Republika Hrvatska Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europske unije je preuzela okvir za usklaivanje s vrijednostima europske unije i njenim stratekim odrednica-ma u procesu pribliavanja kroz godinje nacionalne programe od odrivog razvoja i zatite okolia do elemenata potrebnih za stvaranja drutva socijalne kohezije. To je istaknuto u Stratekom okviru za razvoj RH 2006-2013. godi-ne s posebnim naglaskom na podizanju razine drutvene odgovornosti korpo-racija i osiguranju napretka u konkurentnom trinom gospodarstvu u okviri-ma socijalne drave prilagoene uvjetima XXI. stoljea.

    Temeljem svjetskih kretanja i Hrvatska gospodarska komora donijela je na sjednici odranoj 23. svibnja 2005. godine Kodeks etike u poslovanju, koji podrava i UNDP-ov Global Compact promovirajui etino poslovanje.

    U tom kontekstu je Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) na istoj sjednici donio odluku o osnivanju Zajednice za drutveno odgovorno poslovanje pri Sektoru za industriju.

    Nacionalna mrea za drutveno odgovorno poslovanje (NMDOP) ne-zavisno je krovno tijelo sastavljeno od organizacija javnog, privatnog i civil-nog sektora koje okupljaju razne dionike zainteresirane za razvoj drutveno odgovornog poslovanja (DOP). Mrea je osnovana u rujnu 2010. s ciljem in-tenziviranja dijaloga i partnerstva organizacija koje provode DOP kako bi se kreirala zajednika akcija i postigli sinergijski uinci u razvoju drutveno od-govornog poslovanja.

    lanstvo u Nacionalnoj mrei za DOP je dobrovoljno. Nacionalna mre-a za DOP povezuje udruenja i partnerske organizacije predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora u Hrvatskoj koje promoviraju drutveno odgovor-no poslovanje dok pojedinano lanstvo gospodarskih subjekata ili pojedina-ca nije mogue. Organizacije mogu pristupiti Mrei uz suglasnost svih lano-va, te ukoliko zadovoljavaju kriterije Mree. Ciljevi Mree su:

    5 UNDP, asno do pobjede, Denona, Zagreb, 2005.6 Kristijan Krka, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu odgovornost, Mate, Za-greb, 2007.

  • 193

    poveanje broja domaih poduzea koja strateki provode DOP; integracija DOP-a u javne politike; osvjeivanje graana o vrijednostima i vanosti DOP-a; stvaranje vlastitih dobrih praksi DOP-a.

    2.3. Drutveno odgovorno poslovanje u brojkama danas u Hrvatskoj

    Prema javno dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj posluje oko 85 000 aktivnih poslovnih subjekata7, istovremeno je 712 poslovnih subjekata potpisalo Etiki kodeks poslovanja8 kojim potpisnik Kodeksa prihvaa obve-zu djelovanja u skladu s naelima odgovornosti, istinitosti, uinkovitosti, tran-sparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i potovanja dobrih poslov-nih obiaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i drutvenom okruenju te vlastitim zaposlenicima. Prema dostupnim podacima 95 pravnih subjekata ima certifikat 18001 OHSAS, dok 591 pravni subjekt ima ISO 14000.9 Certi-fikatom prema SA 8000:2008 ponosi se 8-10 pravnih subjekata u RH, dok se nepoznat broj poslodavaca deklarira se drutveno odgovornim, dok se u Hrvat-skoj prve firme pripremaju za certifikaciju prema IQNet SR 10 u 2013. godini.

    3. NORME DRUTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

    Pojava i razvoj norme SA 8000 (e. Social Accountability) drutvena od-govornost predstavlja univerzalno poznatu poetnu referentnu toku i jedan je od glavnih elemenata Corporate Social Resposibility(CSR).

    3.1. Norma SA 8000:2008

    Normu SA 8000 razvio je u New Yorku 1997 godine, SAI (e. Social Accountability International) bivi CEPAA (e. Council on Economic Priori-ties Accreditation Agency) u suradnji s velikim brojem tvrtki, nevladinih or-ganizacija (npr: Amnesty International) i sindikata. Norma SA 8000 stvorena je na naelima 12 konvencija Meunarodne organizacije rada (ILO), Svjetske deklaracije o pravima ovjeka, Konvencije UN o pravima djeteta, Konvenci-je UN o suzbijanju svih oblika diskriminacije ena te na konsolidiranim nor-mama ISO 9001 i ISO 14001.

    Norma SA 8000 je objavljena 1997. godine i doivjela je nekoliko dopu-na imajui za cilj borbu protiv iskoritavanja djece i neljudskih radnih uvjeta

    7 www.dzs.hr/podaci za 2010. 8 http://www2.hgk.hr/komora/potpisnice/index.asp na dan 07.01.2013.9 http://www.kvaliteta.net/HR%20Survey.htm.

  • 194

    u organizacijama kao i kod dobavljaa. Godine 2008. izdana je zadnja verzi-ja norme SA 8000, u kojoj je zatita proirena i za radnike koji svoj rad obav-ljaju kod kue.

    Ova dobrovoljna norma stvorena je radi osiguranja potivanja prava i morala u proizvodnji dobara i usluga, moe se primijeniti na sve vrste organi-zacija bez obzira na veliinu i djelatnost i u bilo kojem dijelu svijeta.

    Osnovni postulat norme je da bi svako radno mjesto trebalo biti voe-no na nain koji podrava osnovna ljudska prava i da je uprava na sebe spre-mna preuzeti odgovornost za to. Podruja koja pokriva SA8000 su prisilni i djeji rad, zatita zdravlja i sigurnosti, sloboda udruivanja i kolektivnog pre-govaranja, diskriminacija, disciplinski postupci, radno vrijeme, naknade i su-stavi upravljanja.

    Sustavom drutvene odgovornosti dokazujete da titite prava zaposleni-ka i osiguravate proizvodnju dobara i pruanja usluga na etikim principima.

    SA8000 je sveobuhvatna, globalno prihvaena norma za provjeru i po-tvrivanje usklaenosti s korporativnom odgovornosti. Primjenjuje se na tvrt-ke bilo koje veliine koja svojim partnerima i drugim osobama eli pokazati svoju brigu i odgovornost.

    3.2. Norma ISO 26000:2010

    Vanost drutveno odgovornog poslovanja prepoznala je i Meunarod-na organizacija za normizaciju (ISO) koja je 2010. godine objavila normu ISO 26000:2010 Guidance on Social Accountability. Ovu normu izradila je radna skupina WG SR pod zajednikim vodstvom lanica ISO-a iz Brazila (ABNT) i vedske (SIS) a sudjelovale su 54 drave i 33 organizacije sa statusom su-radnikog lanstva. Zastupljene su sve glavne interesne skupine: industrija, vlada, radnici, potroai, nevladine organizacije, usluge, logistika, istraiva-nje i druge, a meu sudionicima osigurana je i geografska ravnotea kao i rav-notea spolova.

    Norma ISO 26000 predstavlja sr meunarodnog strunog znanja o dru-tvenoj odgovornosti to ona znai, kojim se pitanjima organizacije trebaju baviti kako bi poslovale na drutveno odgovoran nain i koja je najbolja prak-sa u uvoenju drutvene odgovornosti. Norma e biti alat koji e pomoi or-ganizacijama da prijeu s dobrih namjera na dobre postupke.

  • 195

    Slika 1. Shematski prikaz strukture norme ISO 26000

    Izvor: ISO 26000 Social Responsibility.

    Norma ISO 26000 ne sadrava zahtjeve nego smjernice, pa se ne moe primjenjivati kao norma za certifikaciju. Norma sadri sedam toaka, dva pri-loga i bibliografiju:Toka 1: Predmet i podruje primjeneToka 2: Termini i definicijeToka 3: Razumijevanje drutvene odgovornostiToka 4: Principi drutvene odgovornostiToka 5: Prepoznavanje drutvene odgovornosti i angairanje zainteresnih

    stranaToka 6: Uputstvo o kljunim temama drutvene odgovornostiToka 7: Uputstvo o integriranju drutvene odgovornosti kroz organizacijuPrilog A: Primjeri dobrovoljnih inicijativa i alata koji se odnose na drutve-

    nu odgovornostPrilog B: SkraeniceBibliografija

    Primjenom norme ISO 26000 organizacija stie slijedee prednosti: konkurentsku prednost; reputaciju;

  • 196

    sposobnost privlaenja i zadravanja zaposlenih ili lanova, kupaca, klijenata ili korisnika;

    odravanje morala, posveenosti i produktivnosti zaposlenih; pozitivan stav investitora, vlasnika, donatora, sponzora i financijske

    zajednice; kvalitetan odnos sa drugim organizacijama, vladom, medijima, do-

    bavljaima, kolegama, korisnicima i zajednicom u okviru koje se obavlja djelatnost.

    Norma ISO 26000 kroz kljune teme i pitanja drutvene odgovornosti (upravljanje organizacijom, ljudska prava, radna praksa, ivotna sredina, fer poslovna praksa, pitanja koja se tiu potroaa, ukljuivanje u zajednicu i njen razvoj) ukazuje na znaaj drutveno odgovornog poslovanja u oblasti sigur-nosti i zatite na radu.

    U okviru kljune teme 6.3 Ljudska prava, razmotreno je osam pita-nja, pri emu je: 6.3.10. Ljudska prava, pitanje 8: Osnovni principi i prava u vezi sa radom.

    U okviru kljune teme 6.4 - Radna praksa, norma definira slijedee:6.4.1. Pregled radnih praksi6.4.2. Principi i razlozi 6.4.3. Radna praksa, pitanje 1: Zaposlenje i radni odnosi 6.4.4. Radna praksa, pitanje 2: Uvjeti rada i socijalna zatita 6.4.5. Radna praksa, pitanje 3: Socijalni dijalog 6.4.6. Radna praksa, pitanje 4: Zdravlje i sigurnost na radu 6.4.7. Radna praksa, pitanje 5: Razvoj ljudskih resursa i edukacija na radnom

    mestu

    Za svako od navedenih pitanja norma ukazuje na neophodne aktivnosti za njihovo efektivno ostvarivanje. Prilikom identificiranja aktivnosti organiza-cija treba da nastoji da bolje razumije izazove i dileme iz perspektive pojedi-naca i grupa izloenih realnim ili potencijalnim rizicima. Kada je organizacija identificirala spektar pitanja od znaaja za svoje odluke i aktivnosti, trebalo bi da paljivo identificira i razvije skup kriterija, performansi i indikatora zatite na radu, kao i skup kriterija za odluivanje o uinku zatite na radu. Organizacija, takoe, moe odluiti da unaprijedi svoje alate za praenje i mjerenje indikatora uinka drutvene odgovornosti, ukoliko postojei nisu dovoljno efikasni ili iste ne posjeduje.10

    10 Suzana Savi, Miomir Stankovi, Zatita na radu u kontekstu drutveno odgovornog po-slovanja, Zbornik radova sa 8. nacionalne konferencije sa meunarodnim ueem Zatita na radu u 21. veku teorija i praksa, Tara, 2011, str. 105-110.

  • 197

    3.3. Norma HRN ISO 26000:2010

    Vanost drutveno odgovornog poslovanja prepoznala je i Meunarod-na organizacija za normizaciju (ISO) koja je 2010. godine objavila normu ISO 26000:2010 koju je preuzeo i Hrvatski zavod za norme i preuzeo pod nazi-vom HRN ISO 26000:2010. U sklopu Hrvatskog zavoda za norme djeluje i tehniki odbor HZN/TO 552 Drutvena odgovornost koji aktivno radi. HRN ISO 26000:2010 je norma koja daje upute o drutvenoj odgovornosti. Nami-jenjena je svim vrstama organizacija u javnom i privatnom sektoru, u razvi-jenim zemljama i u zemljama u razvoju. Norma predstavlja pomo u nasto-janjima organizacija da posluju na drutveno odgovoran nain, to drutvo u sve veoj mjeri zahtjeva.

    3.4. Norma IQNet SR 10

    Norma IQNet SR 10 je najmlaa u nizu normi drutvene odgovornosti i kreirana od strunjaka i auditora cijele IQNet mree koji su sudjelovali i u izradi ISO 26000:2010 (Guidance on social responsibility Smjernice za dru-tvenu odgovornost), ali je namjera ove norme certifikacija sustava upravljanja drutvenom odgovornou, to ISO 26000:2010 ne omoguuje.

    Norma IQNet SR 10 propisuje zahtjeve koje organizacija treba ispuniti da bi uspjeno implementirala sustav upravljanja drutvenom odgovornou, a koji za cilj ima zadovoljenje interesa zainteresiranih strana i ispunjenje po-stavljene politike i ciljeva drutvene odgovornosti.

    IQNet SR 10 je meunarodna specifikacija, razvijena od strane IQNet Udruge i njezinih partnera na temelju RS10 specifikaciji izdaje AENOR pa-njolskoj. Ona se temelji na naelima i smjernicama navedene u meunarod-nim preporukama MOR-a, UN, EU i na opim naelima drutvene odgovor-nosti, koje integriraju financijsko-gospodarsko upravljanje i dobro upravljanje s ekolokim i socijalnim pitanjima. Ukljuuje naela, smjernice i preporuke utvrene u meunarodnoj normi ISO 26000:2010 Guidance on Social Res-ponsibility.

    4. ZAKLJUAK

    Posljednjih godina puno se govori i pie o drutvenoj odgovornosti, go-tovo iskljuivo s aspekta drutveno odgovornog poslovanja u smislu filantro-pije i odrivog razvoja.

    U Hrvatskoj mogu se izdvojiti pojedini primjeri poslovanja u skladu sa smjernicama drutvene odgovornosti, no takva se praksa trenutno ne moe

  • 198

    smatrati dominantnom kako u upravljanju hrvatskim poduzeima tako i od-nosom prema drutvu u cjelini.11

    Izvjetavanje i transparentnost o svemu poduzetom i ocjenjivanje jedna je od temeljnih sastavnica DOP-a. Za tu potrebu izraene su i GRI smjernice za izvjetavanje koje su velika pomo prilikom sastavljanja izvjea no esto ta izvjea ne sadre pokazatelje zatite na radu.12

    Ovdje naravno nisu pobrojani i iscrpljene sve mogunosti i naini pri-mjene drutveno odgovornosti, ali mogu biti smjernice za svaki od poslovnih subjekata kako implementirati DOP u suvremeni stil poslovanja. Preduvjet svega jest pravni okvir, pa stoga niz zakonskih i podzakonskih akata dotie navedenu tematiku, ovisno o podruju primjene.

    Tekovine civilnog drutva pokazuju nam koliko je kroz povijest u gla-vama ljudi koji su odluivali o ustroju drava i teili humanizaciji drutva, od-zvanjala svijest o vanosti djelovanja za ope dobro i stvaranja organizacija koja bi djelovala u tom smjeru.

    Prostora za napredak i poboljavanje uvijek ima, jer na koncu svima je itekako stalo da ive kvalitetno u drutvu pravednosti, solidarnosti, odgovor-nosti. O drutvu aktivnog graanstva ovisit e i kvaliteta pravnog okvira za djelovanje organizacija civilnog drutva, a time i cjelokupna dijagnostika sli-ka o vitalnosti demokracije i socijalne drave.13

    Svaki pozitivan pomak u promociji DOP-a posebno u podruju sigurno-sti i zatite na radu kao i u promicanju odrivog razvoja je hvale vrijedan jer svaka od prezentiranih normi ili smjernica sadri gotovo dvije treine zahtje-va koji se odnose na zahtjeve radnog mjesta kojima se osigurava sigurnost i zatita zdravlja radnika te zatita radnog i ivotnog okolia.

    Nepovoljno stanje globalne ekonomske krize problematika je koja za-htijeva ukljuivanje svih imbenika i primjenu svih suvremenih i djelotvornih metoda u borbi protiv recesije a podizanje kulture sigurnosti i znanja o odri-vom razvoju kao jedan od vanih imbenika drutvene odgovornosti na svim nivoima poevi od edukacije djece u vrtiima, osnovnim i srednjim kolama i fakultetima i posebice svih radnika.

    Usklaivanje i unapreenje poslovanja prema zahtjevima normi ili smjer-nica zasigurno ima zadatak vratiti dostojanstvo radu i radniku.

    11 Kristijan Krka, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu odgovornost, Mate, Za-greb, 2007.12 Marina krabalo, GRI smjernice za izvjetavanje, Artresor Naklada, Zagreb, 2006.13 Svjetlana okevi, Industrijska demokracija i zatita na radu, TIM, Zagreb, 2006.

  • 199

    Abstract:

    MODELS OF CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY IN FUNCTION OF PROMOTION OF OCCUPATIONAL SAFETY AND

    SUSTAINABLE DEVELOPMENT

    Active adverse status of global economic crisis is problem which demands involv-ing all factors and appliance all modern effective methods in fight against recession. Objective of research and work is to confirm and show options models of society re-sponsible business, based on requirement of internationals norms and guidelines (SA 8000, ISO 26000 and IQNet SR-10) in function of improvement safety on work and sustainable development but indirectly quality and economy business and with that contributing overcoming recession. Safety on work has its human, social and econom-ic aspects and it is a key factor of social business responsibility. So development and practical use model of social business responsibility can be and should be in function of improvement total quality business and life in modern global society.

    Key words: corporate social responsibility, economics, quality, sustainable development, occupational safety.

    5. LITERATURA

    1. Pastuovi, N., Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zagreb, 1997.2. UNDP, asno do pobjede, Denona, Zagreb, 2005.3. Krka, K.,Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu odgovornost, Mate,

    Zagreb, 2007.4. Bagi, A., krabalo, Marina i L. Narani, Pregled drutvene odgovornosti

    poduzea u Hrvatskoj, AED, Zagreb, 2006.5. krabalo, Marina, GRI smjernice za izvjetavanje, Artresor Naklada, Zagreb, 2006.6. okevi, Svjetlana, Industrijska demokracija i zatita na radu, TIM, Zagreb, 2006.7. tampar, A., Socijalna medicina. U Kesi, B. ur: U borbi za narodno zdravlje,

    Izabrani lanci Andrije tampara. kola narodnog zdravlja Andrija tampar Medicinski fakultet Zagreb, Zagreb, 1966.

    8. Savi, Suzana, Stankovi, M., Zatita na radu u kontekstu drutveno odgovor-nog poslovanja, Zbornik radova sa 8. nacionalne konferencije sa meunarodnim ueem Zatita na radu u 21. veku teorija i praksa, 2011.

  • 200

    Norme: SA 8000:2008, Social accountability internacional, dostupno na www.

    sa-intl.org/ HRN ISO 26000:2010, Guidance on Social Responsibility Smjer-

    nica za drutvenu odgovornost IQNet SR 10, Social resposibility management systems Require-

    ments, dostupno na www.iqnet-certification.com ISO 26000:2010 Guidance on Social Accountability, dostupno na

    http://www.iss.rs/images/upload/ISO%2026000%20-%20SRB.pdf ISO 26000 Social Responsibility, dostupno na http://www.iss.rs/images/upload/ISO%2026000%20-%20SRB.pdf

    ZAHVALAIstraivanje predstavljeno u ovom radu podrano je od strane Ministar-

    stva prosvete i nauke Republike Srbije (projekt III 44006 i III 42006).