4
Zbornik ZPZ, 15 ITDK 930.253 Bagbakanlik Arhiva (047) Prethodno saopćenje IZVJEŠTAJI SAOPĆENJA IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJU U ARHIVU PREDSJEDNIŠTVA VLADE BASBAKANLIK AR$IVI — U ISTANBULU U TRAVNJU 1988. Ovim izvještajem želio bih ne samo predočiti rezultate svoga ovogodišnjeg boravka u Basbakanlik Arsivi (BBA) nego i upozoriti na brojna pitanja i pro- bleme osmanističkih istraživanja u nas, posebno u odnosu na stanje u hrvat- skoj historiografiji. U tome smislu ovi su reci namijenjeni više pažnji i širem interesu povjesničara srodnih i susjednih područja negoli osamnistima koji vrlo dobro poznaju probleme i teškoće svojeg područja. Prije svega valja znati da rad u turskim arhivima još uvijek predstavlja stanovitu »avanturu«, barem u usporedbi s istraživanjem u ustanovama su- sjednih zemalja kamo naši historičari ponajviše navraćaju. Administrativna procedura traje izuzetno dugo i uključuje mnoštvo »etapa-«. Najbrojio bih ukratko glavne. Za arhivsko istraživanje potrebno je, najprije, dobiti vizu od Ministarstva vanjskih poslova, što se postiže preko odgovarajućega diplomatskog predstav- ništva. U formularu (4 primjerka) potrebno je navesti poimenično ustanove koje se želi posjetiti i datume početka i prestanka rada (produženje dozvole se teško postiže). Nerijetko ta (prva) molba biva odbijena bez obrazloženja. Tada valja obnoviti cijeli postupak. Kad istraživač jednom dobije vizu, može se pri- javiti nadležnima u arhiv. No tada se lako može dogoditi da se »predmet« ne pronađe, pa treba preko jugoslavenske ambasade moliti za pomoć tursko mi- nistarstvo. Nakon što se i to pitanje riješi, uprava arhiva izdaje preporuku emnijetu (policiji) koji izdaje dozvolu boravka (ikamet tezkeresi). Na emnijetu valja obići desetak različitih šaltera, a potom pričekati 2—3 dana na izdavanje dokumenta. Tada istraživanje može početi (s napomenom da dozvolu boravka i preporuku arhiva treba svakako vratiti policiji na graničnom prijelazu). Uko- liko istraživač boravi dulje u Turskoj, nije preporučljivo prekidati istraživa- nje i vraćati se u domovinu. U tom slučaju mora se obnavljati cijela proce- dura, jer se smatra da odobrenja više ne vrijede. U okvirima samog istraživačkog rada novopridošle čeka još jedno izne- nađenje: broj kseroks-kopija ograničen je na 100, pri čemu se smije snimiti do deset stranica iz »velikih« deftera, po jedna iz »malih« (nije poznat kriterij veličine!) te pojedinačni dokumenti. Cilj je, očito, onemogućiti snimanje nekog popisa u cijelosti — no motivi ostaju misteriozni. Ne na zadnjem mjestu treba napomenuti i to da se plaćanje ne obavlja na licu mjesta, nego valja ići do def- terdarlika (otprilike gradsko financijsko nadleštvo). Iz svega je ovoga jasno da se ne isplati boravak kraći od mjesec dana, jer vjerojatnost da će prvih pet do deset dana biti utrošeno na opisane »predradnje« vrlo je visoka. Tada, međutim, iskrsava prepreka u obliku naše čuvene besparice. Ako čovjek nema, ili ne želi trošiti vlastite ušteđevine, teško je, vrlo teško realizirati istraživački pothvat. A stipendija ima raznovrsnih osim za arhivska istraživanja ... Ono- me kome uspije steći izvjesnu naklonost odgovarajućih sizova i komiteta, a povrh toga može i hoće žrtvovati nešto vlastitih sredstava (deviznih), preporu- 115

Moacanin, Nenad - Izvestaj o Istrazivanju u Istambulu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Izvestaj

Citation preview

ZbornikZPZ,15ITDK930.253 BagbakanlikArhiva(047)PrethodnosaopenjeIZVJETAJISAOPENJAIZVJETAJO ISTRAIVANJUU ARHIVUPREDSJEDNITVAVLADEBASBAKANLIKAR$IVI U ISTANBULUUTRAVNJU 1988.Ovim izvjetajemelio bih ne samo predoitirezultate svogaovogodinjegboravkau BasbakanlikArsivi(BBA)nego iupozoritina brojnapitanjai pro-blemeosmanistikihistraivanjaunas, posebnou odnosunastanjeuhrvat-skojhistoriografiji.U tomesmisluovi surecinamijenjenivie panjiiireminteresupovjesniarasrodnihisusjednihpodrujanegoliosamnistimakojivrlo dobro poznajuprobleme i tekoesvojegpodruja.Prijesvegavaljaznatidaraduturskimarhivimajouvijekpredstavljastanovituavanturu,baremuusporedbisistraivanjemuustanovamasu-sjednihzemaljakamonaihistoriariponajvienavraaju.Administrativnaproceduratrajeizuzetnodugoiukljuujemnotvoetapa-.Najbrojiobihukratko glavne.Za arhivskoistraivanjepotrebno je,najprije, dobitivizuodMinistarstvavanjskihposlova, tosepostieprekoodgovarajuegadiplomatskogpredstav-nitva.Uformularu(4primjerka) potrebnojenavestipoimeninoustanovekojese eli posjetitii datume poetkai prestankarada(produenjedozvole setekopostie). Nerijetkota(prva)molbabivaodbijenabez obrazloenja.Tadavaljaobnoviticijelipostupak.Kad istraiva jednomdobijevizu, moe se pri-javitinadlenima u arhiv. No tadaselako moe dogoditidasepredmetnepronae,patrebaprekojugoslavenskeambasademolitizapomo turskomi-nistarstvo.Nakontoseitopitanjerijei,upravaarhivaizdajepreporukuemnijetu(policiji)kojiizdajedozvolu boravka(ikamet tezkeresi). Naemnijetuvaljaobii desetakrazliitihaltera,a potom priekati23 dana naizdavanjedokumenta. Tada istraivanjemoepoeti(s napomenomdadozvoluboravkaipreporuku arhiva treba svakakovratiti policijina graninomprijelazu).Uko-likoistraivaboraviduljeuTurskoj,nijepreporuljivoprekidatiistraiva-njeivraatiseudomovinu. U tomsluajumoraseobnavljaticijelaproce-dura, jerse smatradaodobrenjavie nevrijede.Uokvirimasamogistraivakogradanovopridoleekajojednoizne-naenje:brojkseroks-kopijaogranien jena100, priemu sesmije snimiti dodesetstranicaizvelikihdeftera,pojednaizmalih(nijepoznatkriterijveliine!) tepojedinanidokumenti. Ciljje, oito, onemoguitisnimanje nekogpopisaucijelostino motiviostaju misteriozni. Ne nazadnjem mjestutrebanapomenuti i to da se plaanje ne obavljana licu mjesta, nego valjaii do def-terdarlika(otprilike gradskofinancijskonadletvo).Izsvegajeovogajasnodaseneisplatiboravakkraiodmjesecdana,jervjerojatnostdaeprvihpetdo desetdanabitiutroeno naopisane predradnjevrlojevisoka. Tada,meutim, iskrsava prepreka u obliku nae uvene besparice. Akoovjek nema,iline elitroitivlastiteuteevine,tekoje, vrlotekorealiziratiistraivakipothvat. A stipendija ima raznovrsnih osim za arhivskaistraivanja ... Ono-mekomeuspijesteiizvjesnunaklonostodgovarajuihsizovaikomiteta,apovrhtogamoeihoertvovatineto vlastitih sredstava(deviznih),preporu-115ujesedakontaktiraupravunekogodstranihistraivakihpovijesno-arhe-olokihinstitutauIstanbulu (ameriki, njemaki,francuski inizozemski),gdjepostojimogunostdasedobijesmjetaj,dostapovoljnijiod hotelskog.Sva-kakoje,kakosevidi,potrebnaizuzetnakoliinaupornostiinadasvestrplji-vosti. I jo neto a to se posebno odnosi na one koje zanimaju neturskiizvoriudrugimustanovamaneobinojevanopoznavanje,baremelementarno,suvremenogaturskog(govornog) jezika.Devetod desetslubenikaskojimaeistraivamoratikontaktiratirazumjetesamomaterinskurije,osobitonapoliciji.Zautjehupripomenut u da opisane tekoe oekujusvakoga,bezikakvediskriminacije.Ameriki(savezniciiz NATO-a), arapski(prijateljiizislam-skihzemalja),paisamidomai turskiistraivaipodvrgnutisuidentinojproceduriiistimogranienjimakaoijugoslavesnki,austrijski,maarskiilijapanski.U posljednjevrijememnogo segovorioliberalizacijipropisa,itosnajviihmjestaodnajodgovornijihpolitikihpredstavnika.Zasadapromje-na nema, no to ne znai da ih nee bitiprije ilikasnije.Konano, i to jedoistavano, ovjeke gotovosvudanaii na vrlo prijateljskii ljubazan odnos slube-nikaraspoloenihdauzadanim ikrutimgranicamato jevie moguebuduna usluzi. A to nije mala stvar.UokolnostimanaliknaopisaneproveosamuIstanbulumjesectravanj,odegasamposljednjatritjedna mogao posvetitistvarnomraduuBBA. Iutakoskuenimokvirimaboravakseviestrukoisplatio.Svepriekojegovore0turskimarhivimakaoospiljisblagomistinitesu. Brojevisignaturadostiumilijune.Namjeravaosam pohoditiiknjinicuSuleymaniyeteknji-nicu muzeja TopkapiSaraja,po vanostiza naupovijestdrugedvijeustanoveu Istanbulu (osim toga ostaje jo Ankara), no vremenaza to nije bilo. Za svojuiru (turska vlast usrednjemPodunavlju)i uu temu(turska vlast uSrijemu1Slavoniji),kojeposvojimprostorno-vremenskimokvirimasvakakopripa-dajuregionalno-povijesnimtemama, dospiosamevidentiratitekokopolovicekatalogiziranegrae, a priskrbiti, bilo putemkseroksa,biloputemopirnihvlastorunihispisa,nevieod, moda, etvrtine.Pritomesamstigaopre-gledati,baremletimino,91 katalog,a valjalobi prouitinajmanje 140.Unatosvimtekoamaispitivanjegraevezaneuzrazdobljeosmanskevlasti u Slavonijii Srijemupokazalo jeda ima mjestaoptimizmu u smislupo-punjavanjavelifcihvremenskihidrugihprazninakojesudosadaonemogu-avalepouzdanijezakljuivanjeo1. razdoblju17. stoljeate2.o pitanjimaneagrarneekonomije openito. Upravo s razlogato su ve nekoliko desetljeadostupnipopisni defteriza16. stoljee,pajeuskladus timeslika ostarijemperiodu turskevlastiu Slavonijibilamnogo jasnija,prebacio sam teiteinte-resanadrugu,odnosno kasnijufazu. Pritomesamkronolokikrenuoodpo-sljednjihgodina turske vlasti a to su godineoko hidretske god.1100 paunazad,premapoetkustoljea.Pokuajgeneralizacijeimauvijekvieiz-gledaakoseeventualnapraznina ukronolokom slijedunalaziusredinine-goliprikrajuispitivanograzdoblja. Dakako, ukolikojeizvorbioosobito za-nimljiv,prekriobihtopravilo isastavljaopriruniregest,ilinaruivaosni-manje izvora i za prvufazu turske vlasti.Katalozisurazvrstaniprematasnifima(klasifikacija).Tutrebauloitiosobititrudpriprouavanjustarijihtasnifa,iz vremenaprijeprijelazanala-tinicu,jersuutomsluajukatalozipisaniarapskimpismom, tousporavaitanje.Ktome supisanirukom,anestrojem.KatalogTapuveTahrirdef-116tera, mada se odnosana16. stoljee,avei dio te graejesnimljenve davnote nam jepristupaan, pomogao mi je da pregledam i pribiljeimto je vie mo-guepodatakaiztzv.Osjekogdeftera katastarskogpopisa(nepotpunog)zapadnogdijelasrijemskogsandaka,kojisemoedatiratigodinama15521556.Popisjevaanstogatopruauvidunastanakmuslimanskihcivilnihzajednicaugradovima.Jedansasvimnovi tasnif(pjaviosetekovegodine),DefterBa?Muhasebe(D.BSM)podbrojem20 sadridefterrazliitihmukata(dravnihprihodakojiseizdajuuzakup) iz etrdesetihgodina,najvie1542. i1543.Tunalazimodostapodatakaovrijednostiprihodaod gradovanarije-kama,posebnonjihovihskela,ozakupnicima isvotamakojesunalicitacijinuene. Tako saznajemo dostanovoga o skelamana Dunavu iDravite, tojeposebnozanimljivo, jerprije o tome nijebilo nikakvihpodataka,o skelamaugornjemdijeluPosavine(Gradika, Koba, Duboac, Brod, Novigrad,Sikirev-ci).Za16. stoljeejosampregledaonekoliko katalogaMiihimmedef terazagoditaodezdesetihdo devedesetihgodina,nastavljajuinaonotojevepoznatoudosadanjim izdanjima gradeu nas. I tu jebilovrijednihpodataka,posebnoo Osijeku.Posebnozadovoljstvoprualojeupoznavanjesneistraenimpodrujem17. stoljeaisusretsdokumentima, paidefterima,drugaijegtipaodkata-starskihpopisana kojesmo u sluajuSlavonijebilinavikli.Odmah trebareimada e budua istraivanjamoda opovrgnuti tajzakljuak da se drugapolovicastoljeapokazalamnogoboljedokumentiranomod prve.OsobitojeugodnoiznenadilaspoznajadasumnoginavodiEvlijeelebija,kojasenisutakviminili, ipak toni, kao i to da neki njegovi iskazi u svjetlunovegraedobivajuveu obavijesnuvrijednost.Uvremenu kadse vie nisusastavljaliopirnikatastarskidefteriipaksenastavilospisanjemsumarnihdef tera(tj.def teraraspodjelenaturalneine-kihoblikanovane rente) idef teradizije.Od togasam evidentirao ipobilje-ionajvanijepodatke(odnosno nabaviokserokse):jedansumarnidefteridmalza srijemskisandak iz1653,kojijeznatno bogatijiod srijemskogid-malaiz1631.jersadrisvesumarnepodatke oprihodimagradova(kojisugotovobezizuzetkapripadalicarskomilisandak-begovuhasu).Tu jezatimnekolikosumarnihdefteradizijezaejaletKaniu,odaklesemogudobitipo-daciobrojukuaobine rajezasvekadiluke poekogsandaka(dokse od-govarajuipodaci za Srijemmogu nai udefteru budimskih mukata, gdjesamuzpodatkezaskeleuRaci,Mitrovici,KupinikuiKarlovcimanaao upisaneiznosedizije obinerajeuSrijemus visinom podavanjapo kui).Za ovapi-tanjanajkorisnijijetasnifMaliyedenMiidevver(MMD).Takoeubudueraspravljanjeobrojustanovnikamoi prijeina mnogo vriteren.Iz istogtasnifapotjeu dvapopisa izsedamdesetihgodina s podacimao vjerskimslu-benicimasvihtvravaupoekomsandakuizvankrajineiojainipoza-dinskih garnizona. Tako se moe tono utvrditigdje je bilo tvravskihdamija,agdjenije,tenjihovbroj. Inesamoto. TasnifKamilKepeci(KK) sadri iz-meuostalogdvadizijskadeftera,itopoimenina, zakadilukeOsijeki Po-egasimenima svihnaseljaukojimajebilo dizijskihobveznika tes imeni-masamih obveznika (1637).Konano,veibrojpojedinanih dokumenata(dakleredomtakvihkojejedozvoljeno snimiti)kojigovoreovakufima,rijenomprometu, imenova-njimadaklerazno-, moe senaiu tasnif imaAliEmiriiIbn-ul-Emin.117Nijeiskljuenodae ponovljeno prouavanjesvihtihkatalogaskrenutipanjuna izvjestanbrojizvorakojisu mi ovom prilikompromakli, ilisepaknamazanimljivipodacinalaze u okvirimagrae pod naslovimakojiseisprvane inezanimljivim.tovie, nekesamsignaturesvjesnoproputaonaruiti,rukovodeisenaelom prioriteta. Jedantasnifsam samo pregledaobezbilje-enjasignatura,mada sadriveoma mnogo graeza osmansku krajinuuSla-voniji(cernikisandak i -krajikidio poekogsandaka). To su tzv.Ruznam-edefteri,spodacima o tvravama,posadamaiplaama krajinika.Njihimasedamdeseti osam, ne ufcupno, nego s podrujaSlavonije!Sasvimsigurnobarem isto toliko,akone ivie, sam BBA,aidrugear-hivskeustanoveuTurskojposjedujugraezaostalapodrujaHrvatske(di-jelovibosanskog,likog,kliskogihercegovakogsandaka),ane trebaspo-minjati(ilimoda treba?)da nema stvarnogsagledavanjapovijesnihprocesabez ispitivanjaizvoraza upravne,geografske,privredneitd.cjelineprolihepoha, bez obzirana aktualnerepublikegranice.Ako i to imamo u vidu, mo-emo zakljuitida grae ima dovoljno za itav timistraivaai mnoga deset-ljearada. Stoga bi se brigaza stvaranjekadrova,koji bi biliosposobljenidasmanjezaostajanjeuistraivanjugotovodvostoljetnograzdobljaosmanskevlastiu hrvatskimzemljama, viestrukoisplatila.NENADMOACANIN118